Wikipedija shwiki https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.47.0-wmf.19 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedija Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu Nacrt Razgovor o nacrtu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk 0 949 42689484 41407355 2026-09-13T19:04:33Z Aca 108187 /* Izvori */ 42689484 wikitext text/x-wiki '''Proteza''' (grč. ''próthesis'': predmetak, stavljanje naprijed), u fonetici i tvorbi riječi, '''predmetak''', '''predsuvak''' (Jagić, Veber < češ. ''předsuvka''), '''predsuvljivanje''', nastavljanje, prefigiranje '''protetskog''' vokala ili sloga pred neku riječ; glas koji se stavlja ispred vokala radi lakšeg izgovora; dodavanje slova, sloga ili fonema prije početka riječi, npr. u narodnim pjesmama i narodnim govorima: ''dzora'' umjesto ''zora'', ''heto'' umjesto ''eto'', ''hod'jelo'' umjesto ''od'jelo'', ''joko'' umjesto ''oko'', ''vuzda'' (i ''fuzda'') umjesto ''uzda'', ''zostavim'' umjesto ''ostavim''. Sinonim (manje upotrebljavan): [[prosteza]]. Pridjev: '''protetski''', '''protetički'''. U [[enigmatika|enigmatici]], '''pro(s)teza''' je inverzna, obrnuta [[afereza]], kao što je i '''afereza''' obrnuta '''pro(s)teza''', npr. niz riječi ''a, ca, ica, lica, Olica, kolica, okolica, dokolica'' je '''prosteza''', a niz "dokolica, okolica, kolica, Olica, lica, ica, ca, a" je '''afereza'''. == Izvori == * Anić-Goldstein: ''"Rječnik stranih riječi"'', Zagreb, 2002. * B. Klaić: "Rječnik stranih riječi", Zagreb, 1978. * R. Simeon: ''"Enciklopedijski rječnik lingvističkih naziva"'', Zagreb, 1969. * ''"[[Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika]]"'', Novi Sad, 1967-1976. [[Kategorija:Enigmatika]] lykg8slfoqrcbmyzc152y1f3tdvolgr 0 1755 42689481 41388315 2026-09-13T19:03:47Z Aca 108187 42689481 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Nf knots.png|frame|right|Vrste čvorova]]{{Razvrstavanje}} '''Čvor''' može biti # '''a)''' ono što nastaje kad se konac, uže, žica, marama i sl. vežu ili zamrse na jednom mjestu; uzao; '''b)''' grudvica, gužvica u tkanini; zadebljanje na koncu # figurativno, '''a)''' zaplet u drami, romanu; '''b)''' problem, teškoća; '''c)''' nit, suština nečega # '''a)''' u prometu, mjesto na kojem se ukrštaju prometnice; čvorište; '''b)''' središte gdje se nešto skuplja, sabira # tvrdo mjesto na drvetu gdje se ono granalo # u anatomiji, '''a)''' središte živčanih niti; '''b)''' nakupine limfnog tkiva # u astronomiji, tačka na nebu u kojoj putanja nebeskog tijela presijeca [[ekliptika|ekliptiku]] # u botanici, mjesto na stabljici iz koga izbija jedan ili više listova, koljeno, koljence # u medicini, '''a)''' tvrda izbočena ozljeda na koštanom dijelu tijela (npr. glavi); kvrga, čvoruga; '''b)''' bolesni izraštaj u organizmu # u meteorologiji, jedinica mjere za jačinu vjetra # u pomorstvu, [[čv|mjera]] za brzinu broda koja odgovara broju prijeđenih nautičkih, morskih milja u jednom satu # skraćeni naziv za [[Zagonetačko društvo Čvor]] (ranije [[Enigmatsko udruženje Čvor]]) iz [[Bjelovara]] # [[enigmatski list]] koji je izdavalo [[Enigmatsko udruženje Bjelovar]] od 8. IX. 1968. (broj 1) do 26. XII. 1970. (broj 46); opširnije [[Čvor (Bjelovar)]] # enigmatski list koji je izlazio u Beogradu od 8. VIII. 1934. (broj 1) do 13. I. 1935. (broj 2 odn. 23); opširnije [[Čvor (Beograd)]] # drama [[Petar Petrović Pecija|Petra Petrovića Pecije]], "šala sa sela u tri čina" # (mak. ''Jazol'') makedonski igrani film iz 1984. godine po scenariju [[Slavko Janevski|Slavka Janevskog]] == Izvori == * ''"Opća enciklopedija"'', [[JLZ]], Zagreb, 1977-1988. (devet značenja!) * ''"Hrvatski enciklopedijski rječnik"'', ''EPH d.o.o'' i ''Novi Liber'', [[Zagreb]], 2004. * ''"[[Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika]]"'', ''[[Matica srpska]]'', [[Novi Sad]], 1967-1976. * [[Slavko Peleh]]: ''[[Bibliografija enigmatike]]'', [[Bjelovar]], 1978. * [[Jovan Nedić]]: ''"Jazol" iliti "Čvor"''. ''[[Miničvor]]'', XVI, 458, 7 - Bjelovar, 13. XII. 1984. tjda5b6uibr4depubx9d0dd2gyl47e6 0 1918 42689495 42678792 2026-09-13T19:09:40Z Aca 108187 42689495 wikitext text/x-wiki {{Infokutija jezik |ime=srpskohrvatski jezik |druga_imena=hrvatskosrpski jezik<br />српскохрватски језик<br />хрватскoсрпски језик |porodicaboja=indo-evropski |slika=srpskohrvatski jezik 2 scripts with accent.svg |govornici=cca. 19~21 miliona (sve varijante) |rang=56. najgovoreniji jezik |pismo=[[latinica]], [[ćirilica]] |znakovni= |varijante=[[bosanski jezik|bosanska]], [[crnogorski jezik|crnogorska]], [[hrvatski jezik|hrvatska]], [[srpski jezik|srpska]] |dijalekti= |por1=[[indoevropski jezici|indoevropski]] |por2=[[balto-slavenski jezici|balto-slovenski]] |por3=[[slavenski jezici|slavenski]] |por4=[[Južnoslovenski jezici|južni]] |por5=zapadni |zvaničan={{plainlist| * {{flag|Srbija}} {{small|(kao [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|Hrvatska}} {{small|(kao [[hrvatski jezik|hrvatski]])}} * {{flag|Bosna i Hercegovina}} {{small|(kao [[bosanski jezik|bosanski]], [[hrvatski jezik|hrvatski]] i [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|Crna Gora}} {{small|(kao [[crnogorski jezik|crnogorski]])}} * {{flag|Kosovo}} {{small|(kao [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|EU}} {{small|(kao [[hrvatski jezik|hrvatski]])}} }} |manjinski={{plainlist| * {{flag|Austrija}} ([[Gradišće]]) * {{flag|Italija}} ([[Molise]]) * {{flag|Mađarska}} * {{flag|Rumunija}} ([[Opština Carașova, Caraș-Severin|Carașova]], [[Opština Lupac, Caraș-Severin|Lupac]]) * {{flag|Češka}} * {{flag|Severna Makedonija}} }} |reguliše=[[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje]], [[Odbor za standardizaciju srpskog jezika]], Institut za jezike [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] |iso1=sh |iso2komentar=<code>scr</code> ([[latinica]]) i <code>scc</code> ([[ćirilica]]) |iso3=hbs |lc1=bos |ld1=[[bosanski jezik|bosanski]] |lc2=cnr |ld2=[[crnogorski jezik|crnogorski]] |lc3=hrv |ld3=[[hrvatski jezik|hrvatski]] |lc4=srp |ld4=[[srpski jezik|srpski]] <br /> Povezani kodovi: |lc5=kjv |ld5=[[kajkavski]] |lc6=ckm |ld6=[[čakavski]] |lc7=svm |ld7=[[moliškoslavenski govor|moliškoslavenski]] |glotto=sout1528 |glottoname=Serbian-Croatian-Bosnian |lingua=53-AAA-g |ietf=sh |map=Serbo croatian language2005-sh.png |mapcaption={{legend|#a7f0f0|Područja u kojima je srpskohrvatski jezik većine stanovništva (2005. godine)}} }} {{shhsjezici}} '''Srpskohrvatski''' ili '''hrvatskosrpski''' najveći je [[južnoslavenski jezik]] koji kao [[materinski jezik|materinski]] govori oko 19 mil. ljudi<ref>{{cite book|last=Parkvall |first=Mikael |chapter=Världens 100 största språk 2007 |title=Nationalencyklopedin |language=švedski |trans-chapter=100 najvećih jezika na svijetu 2007}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.ethnologue.com/language/hbs |title=Serbo-Croatian |publisher=Ethnologue (25th ed., 2022) |quote=18.799796 |access-date=2022-12-23 |archive-date=2022-12-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221223094548/https://www.ethnologue.com/language/hbs |url-status=live }}</ref> na prostoru [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Srbija|Srbije]], u kojima pod [[#Nazivi|različitim nazivima]] ima status [[službeni jezik|službenog jezika]]. Poput drugih većih [[Evropa|evropskih]] jezika, taj [[Deklaracija o zajedničkom jeziku#Tekst|zajednički jezik]] [[Bošnjaci|Bošnjaka]], [[Hrvati|Hrvata]], [[Srbi|Srba]] i [[Crnogorci|Crnogoraca]] je [[policentrični standardni jezik]] koji se sastoji od svojih standardnih [[Varijanta (lingvistika)|varijanata]]: [[hrvatski|hrvatske]], [[srpski|srpske]], [[bosanski|bosanske]] i [[crnogorski|crnogorske]].<ref>{{cite book|last=Mørk |first=Henning |year=2002 |language=danski|title=Serbokroatisk grammatik: substantivets morfologi |trans-title=Srpskohrvatska gramatika: morfologija imenica |series=Arbejdspapirer ; vol. 1 |location=Århus |publisher=Slavisk Institut, Århus Universitet |page=nepaginirano (Predgovor) |oclc=471591123}}</ref><ref name=Buncic>{{cite book |last=Bunčić |first=Daniel |editor1-last=Kempgen |editor1-first=Sebastian |title=Deutsche Beiträge zum 14. Internationalen Slavistenkongress, Ohrid, 2008 |series=Welt der Slaven |publisher=Otto Sagner |page=93 |language=njemački |chapter=Die (Re-)Nationalisierung der serbokroatischen Standards |trans-chapter=(Re)nacionaliziranje srpskohrvatskih standarda |location=München |year=2008 |oclc=238795822}}</ref> == Nazivi == * ''srpskohrvatski'' ili ''hrvatskosrpski jezik'' je tradicionalni naziv zajedničkog jezika koji se upotrebljavao tokom čitavog XIX i XX vijeka. Nazvan je po rubovima jezičnog područja na kojem se govori. * ''[[srpski jezik]]'', ''[[hrvatski jezik]]'', ''[[bosanski jezik]]'' i ''[[crnogorski jezik]]'' su službeni nazivi koji se za srpskohrvatski jezik koriste od [[1990e|1990-ih]]. * ''bosansko-hrvatsko-srpski jezik'' (BHS)<ref>{{citation|last=Alexander|first=Ronelle|title=Bosnian/Croatian/Serbian – A Grammar with Sociolinguistic Commentary|publisher=The University of Wisconsin Press|year=2006|isbn=978-0-299-21194-3}}</ref> ili ''bosansko-hrvatsko-crnogorsko-srpski'' (BHCS)<ref name=ThomasOsipov>{{cite book |last1=Thomas |first1=Paul-Louis |last2=Osipov |first2=Vladimir |year=2012 |title=Grammaire du bosniaque, croate, monténégrin, serbe |trans-title=Gramatika bosanskoga, hrvatskoga, crnogorskoga i srpskoga |language=francuski |series=Collection de grammaires de l'Institut d'études slaves ; vol. 8 |location=Paris |publisher=Institut d'études slaves |page=624 |isbn=9782720404900 |oclc=805026664 }}</ref> je naziv koji je ušao u upotrebu nakon 1990-ih. * ''centralni južnoslovenski dijasistem'' je izraz koji se ponekad nalazi u lingvističkoj literaturi, ograničen na dijalekatsku razinu i uglavnom na opisivanje međusobnih uticaja raznih južnoslovenskih dijalekata. == Historija == {{main|Povijest hrvatskosrpskog jezika}} Kroz povijest Južnih Slavena, narječjа i književni jezici raznih oblasti razvijali su se samostalno. Prije 19. stoljeća, razni govori koji su u pojedinim oblastima nazivani "ilirski", "slavenski", "slavonski", "bosanski", "srpski" ili "hrvatski". Početkom [[19. vijek|19. veka]] [[Srbi]] i [[Hrvati]] su koristili različite standarde književnog jezika. U Srbiji je u zvaničnoj upotrebi bio [[slavenosrpski jezik|slaveno-serbski]], arhaični jezik obrazovanih slojeva pod jakim uticajem rusizama i crkveno-slavizama. Primer slavenosrpskog jezika pre jezičke reforme: {{izdvojeni citat|Весьма бы мени прискорбно было, ако бы я кадгод чуо, что ты, мой сыне, упао у пьянство, роскошъ, безчиние, и непотребное житие.|Iz "Slavenoserbskog magazina" koji je uređivao [[Zaharija Orfelin]]}} S druge strane, hrvatski pisci su koristili uglavnom [[kajkavsko narječje|kajkavsko narečje]] i neujednačen slovni sustav za zapisivanje tadašnjeg hrvatskog književnog jezika. Primer horvatsko-slavenskog jezika pre jezičke reforme: {{izdvojeni citat|Horvatsko do vezda, ako samo ime pravopisanja zasluži; med vsemi slavenskimi naj zločestejše je, ter potreboču primernoga pboljšanja vre osobe visokeh časti očituvat dostojale jesu... |Ljudevit Gaj, ''Kratka povijest horvatsko-slavenskog pravopisanja'', [[Budim]], [[1830]].}} I pored znatnih razlika u književnom jeziku, mnogi tadašnji slavisti su smatrali da je narodni jezik Hrvata i Srba, pa i drugih [[južni Slaveni|južnih Slovena]], jedan jezik. Znameniti lingivsta [[Jozef Dobrovski|Josef Dobrovský]] je još [[1815]]. godine upotrijebio izraz «srpski ili hrvatski».<ref name="dobrovski">{{cite magazine |quote=Izrazom ilirski jezik Dobrovsky ne naziva samo književni i govorni jezik hrvatskih štokavaca i čakavaca, već ujedno i jezik Servijera, a ponekad i Bugara. Primjerice, 1792. u podjeli slavenskih jezika u ''Geschichte der Bohmischen Sprache und Literatur'' pojašnjava da se ilirsko narječje sastoji od ''bugarskoga, racko-servskoga, bosanskoga, slavonskoga, dalmatinskoga i dubrovačkoga''. Znajući da ilirsko ime nije iskonsko ime južnih Slavena, jednom prilikom napominje da ''ilirski jezik'', zato što njime govore potomci starih ''Servijera'' i ''Hrvata'', ne treba zvati ''ilirski'', već ''srpski ili hrvatski'' ({{lang|de|serbisch oder Chrowatisch}}). |magazine=[[Jezik (časopis)|Jezik]] |volume=45 |number=1 |year=1997 |first=Mario |last=Grčević |url=https://hrcak.srce.hr/207697 |title=Zašto slavistika 19. stoljeća nije priznavala postojanje hrvatskoga jezika? |page=8 |access-date=2023-01-15 |archive-date=2023-01-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230115144003/https://hrcak.srce.hr/207697 }}</ref> Ime srpskohrvatski jezik je, po svemu sudeći, prvi put upotrebio [[Jacob Grimm]] u predgovoru za njemačko izdanje Vukove "Pismenice srpskoga jezika", godine [[1824]].<ref name="Bečka kuća srpskohrvatska">{{Cite web |title=Bečka kuća srpskohrvatska |url=http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/200012/01229-006-pubs-zag.htm |access-date=2010-05-26 |archive-date=2011-01-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110102014401/http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/200012/01229-006-pubs-zag.htm |dead-url=yes }}</ref> Slovenski lingivsta [[Jernej Kopitar]] je smatrao da štokavski govor čini jedinstven jezik koji je u svom pismu iz [[1836]]. godine nazvao «srpsko-hrvatski». === Ilirski pokret === {{main|Ilirski pokret}} [[Datoteka:Matica, ljudevit gaj.jpg|thumb|150px|[[Ljudevit Gaj]], tvorac [[Gajeva latinica|suvremene latinice]].]] Početkom 19. vijeka među južnim Slavenima [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog carstva]] se razvijao [[Ilirski pokret]] čiji je cilj bilo kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest [[južni Slaveni|južnih Slavena]]. U vreme [[Ilirski pokret|ilirskog pokreta]] se javljaju ideje o stvaranju zajedničkog književnog jezika, koji se u to vreme uglavnom nazivao ilirskim. Vuk i ilirci su nastojali da ostvare potpuno jedinstvo jezika i pravopisa. [[Vuk Stefanović Karadžić|Vuk Karadžić]] je [[1845]]. formulisao taj ideal ovako: {{izdvojeni citat|Mi svi valja da se trudimo, dotle da dotjeramo, da nam jezik u knjigama bude tako jednak, da se svaka knjiga može od slova do slova preštampati od Latinskijeh slova Slavenskima i od Slavenskijeh Latinskima, pa ćemo onda (i samo onda) biti jedan narod i imati jednu književnost...<ref>[http://kovceg.tripod.com/bkd_inerpretacija.htm Pavle Ivić: O BEČKOM KNJIŽEVNOM DOGOVORU]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>|[[Vuk Stefanović Karadžić|Vuk Karadžić]]}} Ilirski pokret je naišao na odobravanje većine pismenih u južnoslovenskim zemljama. Pokret je trajao od [[1830]]. do [[1843]]. a svoj najveći procvat je doživeo u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. U Sloveniji je [[Stanko Vraz]] čak odlučio da piše na "ilirskom" umesto slovenačkom. U Hrvatskoj, [[Ljudevit Gaj]] je govorio: "Ponosimo se i hvalimo Bogu Velikomu, što mi Hrvati s bratjom Serbljima jedan književni jezik imamo."<ref name="Novacic"/> Ilirski pokret je doveo do sastanka u [[Beč]]u gde je postignut dogovor o zajedničkom književnom jeziku, kojem je za osnovu uzet narodni govor [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Dubrovnik]]a, karakterističan po [[štokavština|štokavskom narečju]] i [[ijekavski izgovor|ijekavskom izgovoru]].<ref>Miodrag Popović, Vuk Stef. Karadžić (str. 320), NOLIT, Beograd, 1987.</ref> === Bečki književni dogovor === {{main|Bečki književni dogovor}} [[1850]]. godine je u [[Beč]]u postignut [[Bečki književni dogovor|historijski dogovor]] hrvatskih i srpskih pisaca i lingvista kojim je udaren temelj zajedničkom srpskohrvatskom jeziku, kao i suvremenim književnim standardima: [[bosanski jezik|bosanskom]], [[hrvatski jezik|hrvatskom]], [[crnogorski jezik|crnogorskom]] i [[srpski jezik|srpskom]], koji su nastali na njegovim osnovama. Glavni potpisnik sporazuma sa srpske strane bio je [[Vuk Stefanović Karadžić]], a sa hrvatske [[Ivan Mažuranić]].<ref name="Novacic"/> [[Datoteka:Ivan Mažuranić drawing.jpg|thumb|150px|[[Ivan Mažuranić]], jedan od vođa [[Ilirski pokret|Ilirskog pokreta]].]] [[Datoteka:Vuk Karadzic Kriehuber cropped.jpg|thumb|left|150px|[[Vuk Stefanović Karadžić|Vuk Karadžić]], tvorac [[вукова ћирилица|savremene ćirilice]].]] {{izdvojeni citat|Znajući da jedan narod treba jednu književnost da ima i po tom sa žalosti gledajući kako nam je književnost raskomadana, ne samo po bukvici nego i po jeziku i pravopisu, sastajali smo se ovijeh dana da se razgovorimo kako bismo se, što se za sad više može, u književnosti složili i ujedinili.<ref name="Bečki dogovor">[https://sr.wikisource.org/wiki/Bečki_književni_dogovor Bečki književni dogovor]</ref>|Bečki književni dogovor}} Okupljeni južnoslovenski lingvisti zaključuju da ne valja miješajući narječja i graditi novo, kojega u narodu nema, nego da je bolje od narodnijeh narječja izabrati jedno, da bude književni jezik. Za književno narečje je izabrano južno narečje, odnosno [[štokavština|štokavsko narječje]] i [[ijekavski izgovor|ijekavskog izgovora]], iz razloga što najviše naroda tako govori, što su gotovo sve narodne pjesme u njemu spjevane i što je stara [[dubrovačka književnost]] u njemu spisana.<ref name="Bečki dogovor"/> Radi približavanja književnog jezika, hrvatski pisci su izašli u susret odričući se [[kajkavsko narječje|kajkavštine]] i usvajajući štokavsko narečje za književno, a srpski književnici napuštanjem [[slavenosrpski jezik|slaveno-serbskog jezika]].<ref>Miodrag Popović, Vuk Stef. Karadžić (str. 318), NOLIT, Beograd, 1987.</ref> Nakon toga, radi približavanja dva pisma, izvršene su reforme [[latinica|latinice]] i [[ćirilica|ćirilice]] po fonetskom principu.<ref>Miodrag Popović, Vuk Stef. Karadžić (str. 322), NOLIT, Beograd, 1987.</ref> [[Ljudevit Gaj]] je govorio: "Ponosimo se i hvalimo Bogu Velikomu, što mi Hrvati s bratjom Serbljima jedan književni jezik imamo."<ref name="Novacic">{{Cite web |title=Pricaj srpskohrvatski da te ceo svet razume |url=http://nwbih.com/news.cgi?ref1=1215 |access-date=2010-05-26 |archive-date=2011-07-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110714213419/http://nwbih.com/news.cgi?ref1=1215 }}</ref> === Razvoj srpskohrvatskog === [[Datoteka:Rjecnik hrvatskoga ili srpskoga jezika.jpg|thumb|left|Kapitalno [[Đuro Daničić|Daničićevo]] djelo ''Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika'' ([[1882]]).]] [[Datoteka:Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga knjizevnoga jezika.JPG|thumb|right|Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnoga jezika ([[1899]]).]] U decenijama koje su usledile bečkom književnom dogovoru, srpskohrvatski jezik biva prihvaćen u svetskoj lingvistici, a u i lokalnoj upotrebi tako da hrvatski sabor nakon duže rasprave (od 1847) da li će se jezik koji govore Hrvati i Srbi zvati "hrvatski" ili će se zvati "hrvatski ili srpski" donosi odluku 1861. godine da se zove jugoslavenski, što će biti zabranjeno od carskog Beča nakon čega jezik dobiva ime ''hrvatski ili srpski jezik'' što će biti nakon nastanka samostalne Hrvatske historijskim revizionizmom izbrisano iz historije.<ref>{{Cite web |title=Pseudoznanost |url=http://www.snjezana-kordic.de/SAMARDZIJA.htm |access-date=2011-07-20 |archive-date=2016-10-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161023141331/http://www.snjezana-kordic.de/SAMARDZIJA.htm |dead-url=yes }}</ref> Taj naziv je vrlo brzo prihvaćen i u inostranstvu tako da u Italiji, gramatičari Pero Budmani i Giovanni Androvich u svojim radovima iz [[1867]]. i [[1908]]. koriste naziv srpskohrvatski jezik, a u Njemačkoj slavni slavista [[August Leskien]] piše gramatiku srpsko-hrvatskog jezika "Grammatik der serbo-kroatischen Sprache", Heidelberg, [[1914]].<ref name="Bečka kuća srpskohrvatska"/> [[1882]]. godine [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti]] izdaje kapitalno [[Đuro Daničić|Daničićevo]] djelo ''Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika''. U Bosni i Hercegovini se ovaj jezik u periodu austro-ugarske vladavine od [[1878]]. do [[1907]]. godine službeno nazivao [[bosanski jezik|bosanskim]]. [[1890]]. godine izlazi [[Gramatika bosanskoga jezika (1890)|Gramatika bosanskoga jezika]] za srednje škole autora Frane Vuletića. Od [[1907]]. godine ovaj jezik se počinje službeno nazivati srpsko-hrvatskim,<ref>Naredbom Zemaljske vlade od 4. 10.1907. g. određeno je da se "ima posve napustiti naziv 'bosanski jezik' i da se imade zemaljski jezik nazivati 'srpsko-hrvatski jezik'."</ref> pa srpskohrvatski jezik tako postaje službeni jezik Bosne i Hercegovine od [[1907]]. do [[1918]]. godine. Gramatika za srednje škole od [[1908]]. godine nosi naziv "[[Gramatika bosanskoga jezika (1890)|Gramatika srpsko-hrvatskog jezika]]". Srpskohrvatski jezik, pod nazivom „srpsko-hrvatsko-slovenački”, bio je službeni jezik [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]].<ref>Član 3. [[:s:sr:Устав Краљевине Срба, Хрвата и Словенаца (1921)|Ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (1921.)]]: {{citat|„Službeni jezik Kraljevine je srpsko-hrvatski-slovenački.”}}</ref><ref>Član 3. [[:s:sr:Устав Краљевине Југославије (1931)|Ustav Kraljevine Jugoslavije (1931.)]]: {{citat|„Službeni jezik Kraljevine je srpsko-hrvatsko-slovenački.”}}</ref><ref name="Busch2004">{{cite book|last1=Busch|first1=Birgitta|last2=Kelly-Holmes|first2=Helen|title=Language, Discourse and Borders in the Yugoslav Successor States|url=https://books.google.com/books?id=MlXQ5zKb_VQC&pg=PA26|year=2004|publisher=Multilingual Matters|isbn=978-1-85359-732-9|pages=26 |quote=the official language of the Kingdom was 'Serbo-Croato-Slovenian'}}</ref><ref>{{cite book|title=Entangled Histories of the Balkans: Volume One: National Ideologies and Language Policies|chapter-url=https://books.google.com/books?id=FGmJqMflYgoC&pg=PA371|year=2013|publisher=Koninklijke Brill NV|isbn=978-90-04-25076-5|page=371|editor1-first=Rumen|editor1-last=Daskalov|editor2-first=Tchavdar|editor2-last=Marinov|chapter=Language and Identity: The Fate of Serbo-Croatian|first=Ronelle|last=Alexander|quote=Now, however, the official language of the new state, the Kingdom of Serbs, Croats, and Slovenes, bore the unwieldy name Serbo-Croato-Slovene (''srbsko-hrvatsko-slovenački'' or ''srbsko-hrvatsko-slovenski'').}}</ref> Po slomu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] i uspostavi totalitarne [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], [[ustaše]] su već u lipnju 1941. uložile napore u [[jezično čistunstvo|pročišćavanje]] [[hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] od svih "istočnjačkih" (srpskih) riječi i drugih internacionalizama, uvele „''korienski pravopis''“, zabranile ćirilicu, te ugasile sve škole koje su pohađali Srbi, reafirmišući ideologiju zasebnog hrvatskog jezika.<ref name="Crowe2013">{{cite book |first=David M. |last=Crowe |author-link=David M. Crowe |title=Crimes of State Past and Present: Government-Sponsored Atrocities and International Legal Responses |url=https://books.google.com/books?id=GRTdAAAAQBAJ&pg=PA61 |date=2013-09-13 |publisher=Routledge |isbn=978-1-317-98682-9 |pages=61 |language=en}}</ref><ref name="Busch2004 Sprachen im Disput">{{cite book |last=Busch |first=Brigitta |year=2004 |language=de |title=Sprachen im Disput |url=https://heteroglossia.net/fileadmin/user_upload/publication/sprachen_disput.pdf |location=Klagenfurt |publisher=Drava |page=205 |isbn=3-85435-428-2 |access-date=2022-05-16 |archive-date=2024-11-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241108071726/https://heteroglossia.net/fileadmin/user_upload/publication/sprachen_disput.pdf |url-status=live }}</ref> Nakon 2. svj. rata, srpskohrvatski je bio jedan od zvaničnih jezika u ustavima svih republika u sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]]. === Novosadski dogovor === {{main|Novosadski dogovor}} {{izdvojeni citat|Narodni jezik Srba, Hrvata i Crnogoraca<ref>U tekstu se ne pominju [[Bošnjaci]], odnosno [[Muslimani (narod)|Muslimani]], jer tada nisu bili priznati kao posebna nacija.</ref> jedan je jezik. Stoga je i književni jezik koji se razvio na njegovoj osnovi oko dva glavna središta, Beograda i Zagreba, jedinstven, sa dva izgovora, ijekavskim i ekavskim.<ref name="dogovor">{{Cite web |url=https://sr.wikisource.org/wiki/Novosadski_dogovor |title=Tekst Novosadskog dogovora |access-date=2022-05-10 |archive-date=2013-10-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131012004637/https://sr.wikisource.org/wiki/Novosadski_dogovor |url-status=live }}</ref>|[[Novosadski dogovor]]}} [[Datoteka:Pravopis-srpskohrvatskog-jezika.jpg|thumb|[[Pravopis srpskohrvatskog jezika]] iz [[1960]]. u zajedničkom izdanju [[Matica srpska|Matice srpske]] i [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]].]] [[10. 12.|10. prosinca]] [[1954]]. je sklopljen [[Novosadski dogovor]] između uglavnom hrvatskih i srpskih jezikoslovaca radi uređenja i standardizacije zajedničkog srpskohrvatskog jezika. Novosadskim dogovorom je predviđeno ujednačenje književnog hrvatskog i srpskog jezika na pravopisnoj, terminološkoj i drugim razinama. Ustanovljeno je sledeće: * da je hrvatskosrpski jedan narodni jezik koji se razvio u dva književna središta: [[Beograd]]u i [[Zagreb]]u; * da su oba pisma, [[latinica]] i [[ćirilica]], ravnopravna; i * da su oba izgovora, [[ekavski izgovor|ekavski]] i [[ijekavski izgovor|ijekavski]], takođe su u svemu ravnopravna. Na osnovu ovakvih zaključaka o jeziku je odlučeno da treba preduzeti sledeće: * potrebna je izrada [[Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika|rečnika savremenog srpskohrvatskog književnog jezika]]. * potrebno je izraditi terminologiju za sve oblasti ekonomskog, naučnog i uopšte kulturnog života. * zajednički jezik treba da ima i zajednički [[pravopis]], čija je izrada danas najbitnija kulturna i društvena potreba. * treba odlučno stati na put postavljanju veštačkih prepreka razvitku zajedničkog književnog jezika i sprečiti štetnu pojavu samovoljnog »prevođenja« tekstova i poštovati originalne tekstove pisaca. Rezoluciju je potpisalo 25 pisaca i lingvista (7 iz Hrvatske, 15 iz Srbije, 3 iz BiH), među kojima su [[Ivo Andrić]], [[Aleksandar Belić]], [[Mirko Božić]], [[Miloš Đurić]], [[Marin Franičević]], [[Krešimir Georgijević]], [[Josip Hamm]], [[Mate Hraste]], [[Ljudevit Jonke]], [[Jure Kaštelan]], [[Mihailo Stevanović]] i mnogi drugi.<ref name="dogovor"/> Njima se pridružilo još 64 kulturna i naučna radnika, među kojima i [[Miroslav Krleža]]. Odlučeno je da će Komisiju za izradu pravopisa i terminologije odrediti naša tri univerziteta (u [[Beograd]]u, [[Zagreb]]u i [[Sarajevo|Sarajevu]]), dve akademije (u Zagrebu i Beogradu) i [[Matica srpska]] u Novom Sadu i [[Matica hrvatska]] u Zagrebu.<ref name="dogovor"/> Na temelju tih odluka izrađen je zajednički pravopis koji je [[1960]]. Matica hrvatska izdala ijekavski i latinicom pod naslovom ''Pravopis hrvatskosrpskog književnog jezika s pravopisnim rječnikom'', a Matica srpska ekavski i ćirilicom pod naslovom ''Pravopis srpskohrvatskog književnog jezika sa pravopisnim rečnikom''. === Politička podjela jezika === {{main|Jezik i nacionalizam|Raspad SFR Jugoslavije}} {{izdvojeni citat|Stranci kada dođu u našu zemlju... ističu kako im u Zagrebu kažu da odlično govore hrvatski, u Beogradu da odlično govore srpski, a u Sarajevu da odlično govore bosanski, a oni uvijek govore isto. No kako će i jednom stanovniku, recimo, s Posavine, recimo, Hrvatu biti prihvatljiva tvrdnja da on i neki Dalmatinac, da ne kažem i Zagorac govore istim hrvatskim jezikom, a da on i njegov komšija Bošnjak ili Srbin s kojim on svakodnevno komunicira ne govore istim, nego različitim jezicima.<ref>{{cite book |last=Greenberg |first=Robert D. |year=2004 |title=Language and Identity in the Balkans: Serbo-Croatian and its Disintegration |url=https://archive.org/details/languageidentity0000gree |publisher=Oxford University Press |location=New York |page=[https://archive.org/details/languageidentity0000gree/page/153 153] |isbn=9780191514555}}</ref>|{{ill|Josip Baotić|bs}}, bosanski hrvatski jezikoslovac}} Nakon etničkih tenzija 1970-ih godina, a naročito nakon raspada Jugoslavije i rata koji ga je pratio, većina je odlučila da zovu svoj jezik srpski, hrvatski ili bosanski, zavisno od etničke ili regionalne pripadnosti. Raspadom SFRJ [[1991]]. godine srpskohrvatski jezik je prestao biti u službenoj upotrebi. Državotvorljivi jezikoslovci<ref>Ironičan naziv Sinana Gudževića</ref> su na svim stranama pri konstituisanju svojih jezika insistirali na jezičkom čistunstvu i međusobnim različitostima (kao primer se često uzima riječ [[kava|kafa]]-[[kava]]-[[kava|kahva]]).<ref name="vreme"/> [[Datoteka:Serbo croatian dialects historical distribution.png|thumb|Narječja srpskohrvatskog jezika.]] Radi većeg razlikovanja od ostatka BiH i približavanja Srbiji, [[Republika Srpska]] je u toku [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] službeno uvela ekavicu kao jezični standard. Istovremeno, srpski nacionalisti su uporno dokazivali da su svi koji govore štokavskom ijekavicom – Srbi, dakle i Bošnjaci i Hrvati.<ref name="vreme">{{Cite web |url=http://www.vreme.com/cms/view.php?id=313744 |title=Novi jezici: Govorite li našili |access-date=2010-05-26 |archive-date=2011-06-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110605235032/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=313744 |url-status=live }}</ref> U [[Beograd]]u je [[1998]]. godine, prvo u režimskom listu ''[[Politika (novine)|Politika]]'', a zatim i kao posebna knjižica u tiražu od 300.000 primeraka distribuirano "''[[Slovo o srpskom jeziku]]''" koje navodi da srpskohrvatski jezik ne samo da ne postoji, već da nikada nije ni postojao, da hrvatski jezik takođe ne postoji, već da Hrvati govore srpski a da to i ne znaju, te da ni oni sami ne postoje, tj. da su svi Hrvati u stvari Srbi.<ref name="Novacic"/> Po [[Slobodan Milošević|Miloševićevom]] [[Ustav Srbije od 1990. godine|Ustavu Srbije od 1990. godine]] zvanični jezik [[Republika Srbija (1992–2006)|Republike Srbije]] je još uvek bio srpskohrvatski, a službena pisma ćirilica i latinica.<ref>Član 8. [[:s:sr:Устав Републике Србије (1990)|Ustav Republike Srbije (1990.)]]: {{citat|„U Republici Srbiji u službenoj je upotrebi srpskohrvatski jezik i ćiriličko pismo, a latiničko pismo je u službenoj upotrebi na način utvrđen zakonom. Na područjima Republike Srbije gde žive narodnosti u službenoj upotrebi su istovremeno i njihovi jezici i pisma, na način utvrđen zakonom.”}}</ref>{{napomena|Za razliku od [[Republika Srbija (1992–2006)|Republike Srbije]] (1990–2006), na saveznom nivou u [[Savezna Republika Jugoslavija|Saveznoj Republici Jugoslaviji]] (1992–2003), službeni jezik je bio [[srpski jezik|srpski]].<ref>Član 15. [[:s:sr:Устав Савезне Републике Југославије (1992)|Ustav Savezne Republike Jugoslavije (1992.)]]: {{citat|„U Saveznoj Republici Jugoslaviji u službenoj upotrebi je srpski jezik ekavskog i ijekavskog izgovora i ćiriličko pismo, a latiničko pismo je u službenoj upotrebi, u skladu sa ustavom i zakonom. Na područjima Savezne Republike Jugoslavije gde žive nacionalne manjine u službenoj upotrebi su i njihovi jezici i pisma, u skladu sa zakonom.”}}</ref>}} Tek je [[Vojislav Koštunica|Koštuničin]] [[Ustav Srbije od 2006. godine]] ukinuo latinicu i proglasio srpski za službeni jezik.<ref name="Novacic"/> Pojedina kulturna udruženja u Srbiji nazivaju jezik ''srbskim''. [[Datoteka:Serbo croatian languages2006.png|thumb|Srpskohrvatski jezik je 1990-ih godina podeljen ne po dijalektološkoj već po etničkoj osnovi.]] U Hrvatskoj je hrvatski postao jedini zvaničan jezik a latinica jedino zvanično pismo. Odjeljivanje hrvatskog jezika od srpskoga i ostalih štokavskih standarda je izvedeno po prostom obrascu: gdje god su za neki pojam postojala dva izraza, jednoga se dodjeljivalo hrvatskome, a drugoga ostalim trima standardima. Tako na primjer „[[željezo|gvožđe]]" je proglašeno srpskom riječju, a hrvatskom „[[željezo]]". Međutim, riječ „gvožđe" se nalazi u Šarićevom prijevodu Biblije, Mažuranićevoj Smrti Smail-Age Čengića, nekoliko Šenoinih djela, kod Gundulića, Kamova, Badalića, Kovačića, Vojnovića, Ivane Brlić-Mažuranić, u hrvatskim narodnim pripovjetkama, itd, što ukazuje na proizvoljnost takve jezičke prakse.<ref name="h-alter"/> Jezičke vlasti tokom 1990-ih puristički kroatiziraju jezik promičući izraze poput zrakomlata (za helikopter), brzoglasa (za telefon) i slično.<ref name="vreme"/> Hrvatska politika jezičkog udaljavanja kulminirala je [[1999]]. bioskopskim prikazivanje srpskog [[Rane (film)|filma „Rane“]] ([[Srđan Dragojević|Srđana Dragojevića]]) koji je titlovan i preveden kao „Ozljede“.<ref name="h-alter">{{Cite web |title=Uzalud vam trud, lingvisti |url=http://www.h-alter.org/vijesti/kultura/uzalud-vam-trud-lingvisti |access-date=2010-05-26 |archivedate=2010-10-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101008053642/http://h-alter.org/vijesti/kultura/uzalud-vam-trud-lingvisti |deadurl=yes }}</ref> Preterivanje u ovakvoj jezičkoj politici je ubrzo i u samoj Hrvatskoj postalo predmetom sprdnje.<ref name="vreme"/><ref name="h-alter"/><ref>{{cite web |url=https://balkaninsight.com/2012/01/27/croatian-tv-may-soon-translate-serbian-films/ |title=Croatian TV Risks Row Over Serbian Film |publisher=[[Balkan Insight]] |first=Boris |last=Pavelic |location=[[Zagreb]] |date=27 January 2012 |access-date=6 March 2023 |archive-date=2023-03-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230306152224/https://balkaninsight.com/2012/01/27/croatian-tv-may-soon-translate-serbian-films/ |url-status=live }}</ref> Bošnjački lingvisti su, uz obrazloženje da "opasna sintagma ‘srpsko-hrvatski’ implicira da u Bosni žive Srbi i Hrvati, a da Bošnjaka nema", jezik nazvali bosanskim. Srpski i hrvatski lingvisti su odgovorili tako što su ovaj jezik nazvali etničkom odrednicom "bošnjački", izbegavajući naziv "bosanski" koji implicira da Srbi i Hrvati u Bosni govore bosanski jezik. Neki bošnjački jezikoslovci rade na zasebnosti bosanskog jezika umetanjem slova '''h''' gde god se ukaže prilika i insistiranjem na [[turcizam|turcizmima]].<ref name="vreme"/> Tokom 2000-ih su i [[Crnogorci]] započeli standardiziranje [[crnogorski jezik|crnogorskog jezika]], uz argument da "ako je u Crnoj Gori službeni jezik – srpski, onda su Crnogorci – Srbi".<ref name="vreme"/> U Crnoj Gori se od [[2009]]. novouvedeni [[crnogorski jezik]] uči po [[pravopis srpskohrvatskog jezika|pravopisu srpskohrvatskog]],<ref>{{cite web |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/1367537.html |title=Crnogorski jezik prema udžbenicima srpskohrvatskog |first=Lela |last=Šćepanović |publisher=[[Radio Slobodna Evropa]] |date=2009-01-08 |access-date=2023-01-15 |archive-date=2023-01-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230115150652/https://www.slobodnaevropa.org/a/1367537.html |url-status=live }}</ref> iako je vrlo ubrzo iz istoga proizveden crnogorski pravopis s dva dodatna slova u svojoj abecedi i azbuki: digrafi -{''ś/с́''}- i -{''ź/з́''}- koji bi zamjenili ''sj'' i ''zj''; isti nisu previše zaživjeli u neslužbenoj upotrebi, a s vremenom nisu opstali ni u službenoj.<ref>{{cite web |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-crnogorski-jezik/28275483.html |title=Crnogorski se govori i bez ś |quote=Slova ś i ź odnedavno ne koristi ni Skupština Crne Gore, prva i jedina državna institucija koja ih je nakon reforme crnogorskog jezika koristila u zvaničnoj komunikaciji. |date=2017-02-02 |access-date=2022-10-29 |publisher=Radio Slobodna Evropa |first=Lela |last=Šćepanović |archive-date=2022-10-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221028221855/https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-crnogorski-jezik/28275483.html |url-status=live }}</ref> === Sadašnja situacija === {{izdvojeni citat|Kad nekoliko naroda ili država govori zajedničkim jezikom, lingvisti ne nabrajaju u nazivu jezika sve te narode jer bi to bio predugačak naziv... U našem slučaju lingvisti su uveli u 19. stoljeću dvodijelni naziv, i današnji lingvisti su ga naslijedili kao što su današnji kemičari naslijedili nazive u kemiji, ili kao što su američki lingvisti naslijedili naziv za njihov jezik. Dvodijelnim modelom naziva imenuju se rubovi jezika, a središnju zonu i nije nužno imenovati kad se znaju rubovi. To je isto kao i kod naziva [[Indoevropski jezici|indoevropski]], imenovani su rubovi, a središnja zona armenski i perzijski nisu. Moram istaknuti da svi ti nazivi obavezuju samo lingviste, a ne i obične ljude, oni mogu zvati jezik kako god žele, a i ne moraju ga nikako zvati.<ref>{{cite web |url=http://www.e-novine.com/intervju/intervju-drustvo/73198-Jezik-nacija-lai.html |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121025070626/http://www.e-novine.com/intervju/intervju-drustvo/73198-Jezik-nacija-lai.html |archivedate=2012-10-25 |date=2012-10-22 |first=Anes |last=Osmić |title=Jezik, nacija i laži |publisher=[[E-novine]]}}</ref>|[[Snježana Kordić]] o srpskohrvatskom jeziku}} Iako govorni jezik nije promenjen, govornici ga danas uglavnom ne nazivaju srpskohrvatskim. Npr. na popisu u Hrvatskoj 2021. samo je 0,32%{{efn|4.278 (''0.11%'') stanovnika se izjasnilo govornikom hrvatsko-srpskog i 8.182 (''0.21%'') srpsko-hrvatskog jezika.}} stanovništva imenovalo svoj materinski jezik hrvatskosrpskim odn. srpskohrvatskim.<ref name="Census 2021">{{cite web |url=https://popis2021.hr/assets/xls/Popis_2021_rezultati.zip |title=Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – Stanovništvo po gradovima/općinama |publisher=[[Državni zavod za statistiku (Hrvatska)]] |date=2022-10-07 |access-date=2022-10-24 |archive-date=2022-12-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221209173308/https://www.popis2021.hr/assets/xls/Popis_2021_rezultati.zip |dead-url=yes }}</ref> I pored različitih naziva, te napora hrvatskih, srpskih, bosanskih i crnogorskih lingvista da dokažu suštinsku različitost njihovih jezika, narod se još uvek jako dobro razume.<ref name="h-alter"/> Suvremene lingvističke klasifikacije smatraju srpsko-hrvatski živim [[makrojezik]]om pod [[ISO 639-3]] oznakom <tt>hbs</tt>,<ref>{{cite web |url=https://iso639-3.sil.org/code/hbs |title=ISO 639-3 Registration Authority |access-date=2023-01-15 |archive-date=2009-02-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090213123121/http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=hbs |url-status=live }}</ref> dok je [[ISO 639-1]] identifikator <tt>sh</tt> označen kao prevaziđen, zajedno s [[ISO 639-2]] identifikatorima <tt>scc</tt>{{efn|Kratica za {{jez-en|Serbo-Croatian Cyrillic}}. Svršten kao bivši kod za srpski jezik i zamenjen kodom <tt>srp</tt>.}} i <tt>scr</tt>{{efn|Kratica za {{jez-en|Serbo-Croatian Roman}}. Svršten kao bivši kod za hrvatski jezik i zamenjen kodom <tt>hrv</tt>.}} 2008. godine.<ref name="ISO">{{cite web |url=https://www.loc.gov/standards/iso639-2/php/code_changes.php |title=ISO 639-2 Language Code List - Codes for the Representation of Names of Languages |date=2017-12-21 |access-date=2023-01-15 |archive-date=2019-04-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190428235442/https://www.loc.gov/standards/iso639-2/php/code_changes.php |url-status=live }}</ref> Srpskohrvatski je u svetu i dalje u normalnoj upotrebi među jednim delom lingvista, prevodioca i profesora književnosti.<ref name="Novacic"/> U slavistici se danas pored naziva srpskohrvatski takođe koristi i naziv ''bosansko-hrvatsko-srpski jezik''.<ref>{{Cite web |title=Bosnian/Croatian/Serbian |url=http://www.seelrc.org/webliography/bcs.ptml |access-date=2009-11-18 |archivedate=2013-05-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130521214915/http://www.seelrc.org/webliography/bcs.ptml |deadurl=yes }}</ref> Srpskohrvatski jezik se i dalje izučava na mnogim ozbiljnim univerzitetima sveta: [[Cambridge]]u, [[Oxford]]u, [[Sorbonne|Sorbonni]], Univerzitetu drzave Arizona u [[Phoenix, Arizona|Phoenixu]], itd.<ref name="Novacic"/><ref>{{cite journal |url=https://www.degruyter.com/document/doi/10.1515/soci-2021-0007/html?lang=en |title=Pluricentricity in the classroom: the Serbo-Croatian language issue for foreign language teaching at higher education institutions worldwide |trans-title=Pluricentričnost u učionici: pitanje srpskohrvatskog jezika u nastavi stranih jezika na visokoškolskim ustanovama u svijetu |first=Jelena |last=Ćalić |journal=Sociolinguistica |doi=10.1515/soci-2021-0007 |volume=35 |issue=1 |publisher=De Gruyter |date=2021-11-18 |access-date=2023-01-12 |language=en |archive-date=2022-12-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221225143352/https://www.degruyter.com/document/doi/10.1515/soci-2021-0007/html?lang=en |url-status=live }}</ref> Neke međunarodne institucije, poput [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] službeno upotrebljavaju naziv ''bosanski, hrvatski ili srpski jezik'' (BHS) za zajednički jezik Bosanaca, Hrvata, Crnogoraca i Srba.<ref>{{cite web |url=https://www.icty.org/bcs |title=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju |publisher=[[Ujedinjene nacije]] |access-date=2023-01-15 |archive-date=2023-01-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230115133501/https://www.icty.org/bcs |url-status=live }}</ref> Početkom [[2010]]. godine dve poslanice u Evropskom parlamentu su, polazeći od činjenice da je originalni srpskohrvatski jezik podeljen u razne službene jezike, zatražile, zbog administrativnih ušteda oko prevoda i tumačenja, vraćanje srpskohrvatskoga jezika. To je traženo radi kasnijeg zaključivanja sveobuhvatnog sporazuma o jezicima s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom kada te zemlje postanu članice EU”.<ref>{{Cite web |title=EU traži od Hrvata da vrate srpsko-hrvatski jezik |url=http://www.srbijanet.rs/vesti/vesti-iz-sveta/42120-eu-trazi-od-hrvata-da-vrate-srpsko-hrvatski-jezik.html |publisher=SrbijaNet |access-date=2010-05-24 |archive-date=2010-03-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100330001031/http://www.srbijanet.rs/vesti/vesti-iz-sveta/42120-eu-trazi-od-hrvata-da-vrate-srpsko-hrvatski-jezik.html |dead-url=yes }}</ref> == Lingvistika == {{main|usporedba srpskohrvatskih standardnih varijeteta}} Lingvistička pravila po pitanju svih svetskih jezika su prilično jednostavna i ona govore da se govori o jednom jeziku u slučaju ako je najmanje 81 posto osnovnog rečničkog blaga zajedničko. Pošto po rečima lingvistice Snježane Kordić bošnjački, crnogorski, hrvatski i srpski imaju 100 posto zajedničko osnovno rečničko blago - reč je o istom jeziku.<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/lingvistica-kordic-u-hrvatskoj-bih-srbiji-i-crnoj-gori-govori-se-istim-jezikom/506995.aspx Lingvistica Kordić: U Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori govori se istim jezikom]</ref> Kordić srpskohrvatski jezik vidi kao policentrični jezik, koji danas ima svoje četiri varijante i četiri službena naziva, ali u strogo lingvističkom pogledu ne može biti tretiran drugačije nego kao jedan standardni jezik, jer su razlike među varijantama nedovoljne da bi se moglo prihvatiti stanovište o različitim jezicima.<ref>{{Cite web |url=http://www.pescanik.info/content/view/5949/61/ |title=Jezik i nacionalizam |access-date=2011-10-23 |archive-date=2021-04-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210414190258/http://www.pescanik.info/content/view/5949/61/ |url-status=live }}</ref> ==Leksičko nasljeđe== Kao svi europski jezici, i Hrvatsko-srpski jezik je naslijedio brojne riječi iz drugih jezika s kojima je stupio u vezu kroz stoljeća svoje vrlo složene te isprepletene povijesti. Bilo je puno razmijena koje su ostavile duboke i količinski značajne tragove. Danas možemo smatrati to nasljeđe kao kvalitativno proširenje štokavice, dok je vodeći kulturno-politički smjer tijekom cijelog 19. stoljeća (vidi: [[Narodni preporod]]) – pa i 20. stoljeća – težio prema purizmu, to jeste prema iskljičivanju »barbarizama« ili stranih riječi iz »pravilnog« govora i pisma. Glavni jezici koji su doprinijeli srpskohrvatskom jezičnom sistemu jesu: * [[latinski jezik|latinski]] (''[[Latinizam|latinizmi]]'') : ''ormar'', ''republika'' * [[grčki jezik|grčki]] (''[[Grecizam|grecizmi]]''), mahom preko vizantijskog utjecaja : ''biblioteka'', ''dinamika''; * [[mađarski jezik|mađarski]] (''[[Mađarizam|mađarizmi]]'') : ''astal'', ''baršun'', ''bunda'', ''kip'', ''palanka'', ''varoš''; * [[njemački jezik|njemački]] (''[[Germanizam|germanizmi]]'') : ''ceh'', ''farba'', ''fasovati'', ''front'', ''gmajna'', ''kugla'', ''vaga''; * [[turski jezik|turski]] (''[[Turcizam|turcizmi]]'') tj. ''orientalizmi'', riječi iz turskog i/ili [[arapski jezik|arapskog]] i/ili [[perzijski jezik|farsiskog]]; * [[italijanski jezik|italijanski]] (''[[Italijanizam|italijanizmi]]'') : ''gajba'', ''kapara'', ''limun'', ''pršut'', ''sonet'', ''srdela''; * [[francuski jezik|francuski]] (''[[Francuzizam|francuzizmi]]'') : ''azur'', ''balada'', ''bazen'', ''buržuj'', ''buržoazija'', ''eksploatirati'', ''etaža'', ''trotoar''; * [[engleski jezik|engleski]] (''[[Anglizam|anglizmi]]'') : ''biznis'', ''boks'', ''kompjutor'', ''fer'', ''meč'', ''šal'', ''sendvič'', ''šoping'', ''sport'', ''vikend''; * [[ruski jezik|ruski]] (''[[Rusizam|rusizmi]]'') : ''činovnik'', ''izvijestiti'', ''nagrada'', ''opasan'', ''savršen''. Manje mada značajne doprinose naći ćemo također iz drugih jezika iz kojih je hrvatskosrpski prisvojio neke crte: [[Protokeltski|keltski]], [[Poljski jezik|poljski]], [[Češki jezik|češki]], [[Ladinski jezik|ladinski]], [[Jevrejski jezici|jevrejski]]. == Dijalekti == [[Datoteka:Serbo-Croatian dialects.png|thumb|Rasprostranjenost ijekavskog, ekavskog i ikavskog izgovaranja [[jat (slovo)|jat]]a.]] Srpskohrvatski jezik ima tri osnovna dijalekta, koja su nazvana prema upitnoj zamenici koja se razlikuje u svakom od njih. [[Čakavski dijalekt]] koristi upitnu zamenicu ''ča'', [[kajkavski dijalekt]] koristi ''kaj'', a [[štokavština|štokavski dijalekt]] koristi ''što'' ili ''šta''. Dijalekti kao što je [[torlački dijalekt]] nisu prepoznati u ovoj klasifikaciji. Takođe, postoje tri osnovna načina za zamenjivanje u govoru i pisanju protoslovenskog samoglasnika [[jat]]. U okviru čakavskog dijalekta obično se koristi samoglasnik ''i'' za zamenjivanje jata (''[[ikavski izgovor]]''), dok se u nekim čakavskim govorima koriste i samoglasnik ''e'' (''[[ekavski izgovor]]''), kao i samoglasnička grupa ''ije'' odnosno ''je'' (''[[ijekavski izgovor]]''). Kajkavski dijalekt obično zamenjuje jat samoglasnikom ''e'', dok je štokavski, poput čakavskog, podeljen na govore koji koriste samoglasničke grupe ''ije'' i ''je'' (''ijekavski''), samoglasnik ''e'' (''ekavski'') i samoglasnik ''i'' (''ikavski''). === Izražavanje jata === [[Datoteka:Shtokavian subdialects1988.png|thumb|Govori štokavskog dijalekta]] Protoslovenski samoglasnik ''jat'' je vremenom izmenjen i sada se izražava na tri različita načina u srpskohrvatskom jeziku: * u govorima koji koriste ekavski izgovor, jat postaje ''e''. * u govorima koji koriste ikavski izgovor, jat postaje ''i''. * u govorima koji koriste ijekavski ili jekavski izgovor, jat postaje ''ije'' ili ''je'', u zavisnosti od toga da li je samoglasnik dug ili kratak. Na primer: {| class="wikitable" |- !preteča !ekavski !ikavski !ijekavski !ijekavska pravila |- |*lěp |lep |lip |lijep | rowspan="2"| dugo ''ě'' → ''ije'' |- |*vrěme |vreme |vrime |vrijeme |- |*věra |vera |vira |vjera | rowspan="2"| kratko ''ě'' → ''je'' |- |*děvojka |devojka |divojka |djevojka |- |*trěbati |trebati |tribat(i) |trebati |kratko ''ě'' → ''e'' |- |*grějati |grejati |grijati |grijati |kratko ''ě'' → ''i'' |- |*selo |selo |selo |selo |''e'' u korenu, ne ''ě'' |} Iz primera koji uključuju i dugačke i kratke samoglasnike se vidi da ijekavski izgovor ne zamenjuje prvobitno jat (''ě'') koristeći samo samoglasničke grupe ''ije'' i ''je'', već koristeći i samoglasnike ''i'' i ''e''. Po pravilu, jat se u ijekavskim govorima zamenjuje na četiri načina: * sa ''ije'', ako je samoglasnik dug (''dijete'', ''mlijeko'', ''vrijeme'') * sa ''je'', ako je samoglasnik kratak (''djeca'', ''mlječni'') * sa ''i'', ako se iza toga nalazi neki drugi samoglasnik, ili suglasnici ''lj'' i ''đ'' (''vidio'', ''volio'', ''priđašnji'') * Ako se ispred jata nalazi ''r'', a samoglasnik je dug, onda će se jat zameniti sa ''ije'' (''rijeka'', ''naprijed'', ''brijeg''). Međutim, ako je samoglasnik kratak, gleda se šta se nalazi ispred ''r''. Ako je ispred ''r'' neki samoglasnik, ili je ''r'' na početku reči, jat se zamenjuje sa ''je'' (''rječni'', ''ostarjeli''). A ako je ispred ''r'' neki suglasnik, jat se zamenjuje sa ''e'' (''ispred'', ''bregovi''). Treba napomenuti da je jat uvek pod akcentom ili posleakcenatskom dužinom. Međutim, ako je u pitanju jednosložna reč koja ima dugi akcenat, jat će se zameniti sa ''ije'' (npr. ''vijek'', ''brijeg'', ''svijet''). Onda će se pojaviti dva sloga (''vi-jek'', ''bri-jeg'', ''svi-jet''), a pošto akcenat po pravilu ne može stajati na poslednjem slogu u reči, premestiće se na prethodni slog, pa će biti naglašeno ''i'' iz samoglasničke grupe ''ije'', umesto ''e'' kako bi trebalo. Razlike među dijalektima mogu se ilustrovati primerom [[Schleicherova basna|Šlajherove basne]]. Dijakritički znaci upotrebljavaju se radi označavanja razlike u naglascima i prozodiji, što je često veoma značajno, no obično se ne odražava u pravopisu. {{-}} {{col-begin}} style="font-size:90%;" {{col-4}} :'''novoštokavski (ij)ekavski''' {{Unicode| :Óvca i kònji :Óvca koja níje ìmala vȕnē vȉd(j)ela je kònje na br(ij)égu. Jèdan je òd njīh vȗkao téška kȍla, drȕgī je nòsio vèliku vrȅću, a trȅćī je nòsio čòv(j)eka. :Óvca rȅče kònjima: »Sȑce me bòlī glȅdajūći čòv(j)eka kako jȁšē na kònju.« :A kònji rȅkoše: »Slȕšāj, ȏvco, nȃs sȑca bòlē kada vȉdīmo da čòv(j)ek, gospòdār, rȃdī vȕnu od ovácā i prȁvī òd(j)eću zá se. I ȍndā óvca nȇmā vȉše vȕnē.« :Čȗvši tō, óvca pȍb(j)eže ȕ polje. }} {{col-4}} :'''staroštokavski ([[Orubica]], [[Posavina]])''': {{Unicode| :Óvca i kònji :Óvca kòjā nî ìmala vȕnē vȉdla kònje na brîgu. Jèdān od njȉjū vũkō tȇška kȍla, drȕgī nosȉjo vȅlikū vrȅću, a trȅćī nosȉjo čovȉka. :Óvca kȃza kȍnjima: »Svȅ me bolĩ kad glȅdām kako čòvik na kònju jȁšī.« :A kònji kāzȁše: »Slȕšāj, ȏvco, nãs sȑca bolũ kad vȉdīmo da čòvik, gȁzda, prȁvī vȕnu od ovãc i prȁvī rȍbu zá se od njẽ. I ȍndā ōvcȁ néma vȉšē vȕnē.« :Kad tȏ čȕ ōvcȁ, ȕteče ȕ polje. }} {{col-4}} : '''čakavski ([[Matulji]] kraj Rijeke)''': {{Unicode| :Ovcȁ i konjı̏ :Ovcȁ kȃ ni imȅla vȕni vȉdela je konjȉ na brȇge. Jedȃn je vȗkal tȇški vȏz, drȕgi je nosîl vȅlu vrȅt'u, a trȅt'i je nosîl čovȅka. :Ovcȁ je reklȁ konjȇn: »Sȑce me bolĩ dok glȅdan čovȅka kako jȁše na konjȅ.« :A konjȉ su reklȉ: »Poslȕšaj, ovcȁ, nȃs sȑca bolẽ kad vȉdimo da čovȅk, gospodãr dȅla vȕnu od ovãc i dȅla rȍbu zȃ se. I ȍnda ovcȁ nĩma vȉše vȕni.« :Kad je tȏ čȕla, ovcȁ je pobȅgla va pȍje. }} {{col-4}} : '''kajkavski ([[Marija Bistrica]])''': {{Unicode| :Õfca i kȍjni :Õfca tera nı̃je imȅ̩̏la vȕne vȉdla je kȍjne na briẽgu. Jȇn od nîh je vlẽ̩ke̩l tẽška kȍla, drȕgi je nȍsil vȅliku vrȅ̩ču, a trẽjti je nȍsil čovȅ̩ka. :Õfca je rȇkla kȍjnem: »Sȑce me bolĩ kad vîdim čovȅka kak jȃše na kȍjnu.« :A kȍjni su rȇkli: »Poslȕhni, õfca, nȃs sȑca bolĩju kad vîdime da čȍve̩k, gospodãr, dȇ̩la vȕnu ot õfci i dȇ̩la oblȅ̩ku zȃ se. I ȏnda õfca nȇma vȉše vȕne.« :Kad je to čȗla, õfca je pobȇ̩gla f pȍlje. }} {{col-4}} {{col-end}} == Pisma == Tokom istorije, ovaj jezik je bio pisan koristeći više pisama: * razne varijante [[latinica|latinskog]] i [[grčki alfabet|grčkog alfabeta]]. * [[glagoljica]] * [[ćirilica]] * [[arapsko pismo]] Danas se koriste [[latinica]] i [[ćirilica]]. Svako slovo iz jednog pisma odgovara samo jednom slovu iz drugog pisma. === Latinica === {{main|Gajeva latinica}} [[Gajeva latinica]] je varijanta [[latinica|latiničnog pisma]] koje je razvio hrvatski lingvista [[Ljudevit Gaj]] u prvoj polovini [[19. vijek]]a. Svoj konačni oblik je stekla nakon izmena srpskog lingviste [[Đuro Daničić|Đure Daničića]] u 19. vijeku. Sastoji se od trideset [[slova]] (27 prostih i tri dvojnа), a prema izgovoru prva četiri slova toga pisma (''a'', ''be'', ''ce'', ''de'') naziva se '''abecedom'''. [[Datoteka:D'Nealian Cursive.svg|thumb|Pisana latinična slova.]] '''Abeceda prema azbuci:''' -{ {| class="wikitable" |- | A || a || B || b || C || c || Č || č || Ć || ć || D || d || Dž || dž || Đ || đ || E || e || F || f || G || g || H || h || I || i || J || j || K || k |- | А || а || Б || б || Ц || ц || Ч || ч || Ћ || ћ || Д || д || Џ || џ || Ђ || ђ || Е || е || Ф || ф || Г || г || Х || х || И || и || Ј || ј || К || к |} {| class="wikitable" |- | L || l || Lj || lj || M || m || N || n || Nj || nj || O || o || P || p || R || r || S || s || Š || š || T || t || U || u || V || v || Z || z || Ž || ž |- | Л || л || Љ || љ || М || м || Н || н || Њ || њ || О || о || П || п || Р || р || С || с || Ш || ш || Т || т || У || у || В || в || З || з || Ж || ж |} }- Ova latinica je u upotrebi na svim prostorima gde se govori srpskohrvatski, u Bosni, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Veoma sličnu verziju koristi i [[slovenski jezik]]. Postoji i alternativni način predstavljanja glasova koji nemaju sopstvene znakove u originalnoj latinici (ako iz tehničkih razloga ne možemo upotrebiti Gaj-Daničićeve znakove): {| class="wikitable" |- !Uobičajeno !Alternativno |- | -{<center>Ć</center> |<center>CH</center> |- |<center>Č</center> |<center>CC</center> |- |<center>Đ</center> |<center>DJ</center> |- |<center>Š</center> |<center>SS</center> |- |<center>Ž</center> |<center>ZZ</center>}- |} === Ćirilica === {{main|Вукова ћирилица}} [[Вукова ћирилица|Vukova ćirilica]] je varijanta [[ćirilica|ćiriličnog pisma]] koje je razvio srpski lingvista [[Vuk Stefanović Karadžić|Vuk Karadžić]] u prvoj polovini [[19. vijek]]a. Sastoji se od 30 [[slova]], a svako od njih predstavlja odgovarajući glas. Prema prva dva slova ćiriličnog pisma (''az'', ''buki'') naziva se ''azbukom''. [[Datoteka:Serbian Cyrillic cursive2.png|thumb|Pisana ćirilična slova.]] '''Azbuka prema abecedi:''' -{ {| class="wikitable" |- | А || а || Б || б || В || в || Г || г || Д || д || Ђ || ђ || Е || е || Ж || ж || З || з || И || и || Ј || ј || К || к || Л || л || Љ || љ || М || м |- | A || a || B || b || V || v || G || g || D || d || Đ || đ || E || e || Ž || ž || Z || z || I || i || J || j || K || k || L || l || Lj || lj || M || m |} {| class="wikitable" |- | Н || н || Њ || њ || О || о || П || п || Р || р || С || с || Т || т || Ћ || ћ || У || у || Ф || ф || Х || х || Ц || ц || Ч || ч || Џ || џ || Ш || ш |- | N || n || Nj || nj || O || o || P || p || R || r || S || s || T || t || Ć || ć || U || u || F || f || H || h || C || c || Č || č || Dž || dž || Š || š |} }- Vukova ćirilica je jedno od dva ravnopravna pisma srpskohrvatskog jezika. Danas se koristi u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Sličnu verziju ćirilice koristi i [[makedonski jezik]]. == Povezano == {{col-begin}} {{col-break}} * [[akcentologija srpskohrvatskog jezika]] * [[dijalektologija srpskohrvatskog jezika]] * [[gramatika srpskohrvatskog jezika]] ** [[fonologija srpskohrvatskog jezika]] ** [[morfologija srpskohrvatskog jezika]] ** [[sintaksa srpskohrvatskog jezika]] * [[leksikologija srpskohrvatskog jezika]] * [[pravopis srpskohrvatskog jezika]] * [[tvorba riječi u srpskohrvatskom jeziku]] {{col-break}} * [[glotonimijsko pitanje u srpskohrvatskom jeziku]] * [[historija srpskohrvatskog jezika]] ** [[historijska fonologija srpskohrvatskog jezika]] ** [[ilirski pokret]] ** [[ilirski pravopis]] ** [[Bečki književni dogovor]] ** [[Novosadski dogovor]] ** ''[[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]]'' (1967.) ** ''[[Deklaracija o zajedničkom jeziku]]'' (2017.) ** [[Mostarsko savjetovanje o književnom jeziku]] (1973.) ** [[sociolingvistička diskusija (2001–2009)]] <!-- http://snjezana-kordic.from.hr/publikacije/sociolingvisticka-diskusija-2001-2009/ --> {{col-break}} * [[južnoslavenski jezici]] * [[lingvistički separatizam u srpskohrvatskom jeziku]] * [[policentrični jezik]] * [[serbokroatistika]] * [[Srbohrvati]] (usp. [[serbokroatofoni]]) * [[srpskohrvatska Wikipedia]] * [[standardni jezik]] * [[štokavski]] * [[usporedba srpskohrvatskih standardnih varijeteta|usporedba srpskohrvatskih standardnih varijanti]] ** [[hrvatski|hrvatska varijanta]] ** [[srpski|srpska varijanta]] ** [[bosanski|bosanska varijanta]] ** [[crnogorski|crnogorska varijanta]] {{col-end}} == Napomene == {{napomene}} == Reference == {{reflista|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Serbo-Croatian language}} * [[:s:sr:Правопис српскохрватског језика|Правопис српскохрватског језика]] * [http://bib.irb.hr/datoteka/475567.Jezik_i_nacionalizam.pdf Snježana Kordić, Jezik i nacionalizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120601175359/http://bib.irb.hr/datoteka/475567.Jezik_i_nacionalizam.pdf |date=2012-06-01 }} * [http://nwbih.com/news.cgi?ref1=1215 Pričaj srpskohrvatski da te ceo svet razume] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110714213419/http://nwbih.com/news.cgi?ref1=1215 |date=2011-07-14 }} * [http://www.dw-world.de/dw/article/0,,5195080,00.html „Rat“ jezikom: srpski, hrvatski i bosanski] * [http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/135/tekstovi/08.htm Ivo Pranjković-komentar o odnosu hrvatskog i srpskog 1. dio]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070228102902/http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/135/tekstovi/08.htm |date=2007-02-28 }}, [http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/138/tekstovi/06.htm 2. dio]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061113223505/http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/138/tekstovi/06.htm |date=2006-11-13 }} * [http://dalje.com/hr-svijet/hrvatski-i-srpski-jedan-jezik/15875 Hrvatski i srpski jedan jezik?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110522155048/http://dalje.com/hr-svijet/hrvatski-i-srpski-jedan-jezik/15875 |date=2011-05-22 }} * [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=313744 Novi jezici: Govorite li našili] * [http://www.h-alter.org/vijesti/kultura/uzalud-vam-trud-lingvisti Uzalud vam trud, lingvisti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101008053642/http://h-alter.org/vijesti/kultura/uzalud-vam-trud-lingvisti |date=2010-10-08 }} * [http://www.pescanik.info/content/view/6314/1084/ Per Jacobsen, Borba za jezik je borba za nacionalni identitet?] * [http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/73570-Kako-zove-jezik-kojim-govorimo.html Snježana Kordić, Kako se zove jezik kojim govorimo] {{Srpskohrvatski jezik}} {{Slavenski jezici}} {{Normativna kontrola}} {{Izdvojeni članak}} [[Kategorija:Srpskohrvatski jezik| ]] [[Kategorija:Južnoslavenski jezici]] [[Kategorija:Jezici Hrvatske]] [[Kategorija:Jezici Crne Gore]] [[Kategorija:Jezici Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Jezici Srbije]] [[Kategorija:Jezici Austrije]] [[Kategorija:Jezici Mađarske]] [[Kategorija:Jezici Makedonije]] [[Kategorija:Jezici Rumunije]] [[Kategorija:Jezici Slovenije]] [[Kategorija:Jezici Italije]] [[Kategorija:Jezici Albanije]] [[Kategorija:Jezici Turske]] cave8hyt9vkutvqol4cedq4b6qqufpj 0 2136 42689500 42316425 2026-09-13T19:17:27Z Aca 108187 42689500 wikitext text/x-wiki {{sređivanje}} '''Tomislav Ladan''' ([[1932]], Ivanjica, [[Srbija]] - [[2008]], Zagreb, Hrvatska), [[Hrvatska|hrvatski]] književnik, prevoditelj i polihistor. Godine djetinjstva i školovanja proveo je u [[Travnik]]u, Bugojnu, [[Banja Luka|Banjaluci]] i [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je diplomirao na Filozofskom fakultetu [[1958]]. Pod utjecajem poliglota [[Rikard Kuzmić|Rikarda Kuzmića]] i [[Henrik Barić|Henrika Barića]], za vrijeme filoloških studija podjednako se posvetio proučavanju klasičnih jezika uz slavistiku i germanistiku. Kako nije uspio dobiti mjesto na Filozofskom fakultetu, radio je neko vrijeme kao privatni podučavatelj, tumač, novinar, urednik za stranu književnost u izdavačkom poduzeću. Na osobni poziv [[Miroslav Krleža|Miroslava Krleže]] [[1961]]. prelazi na posao u Leksikografski zavod u [[Zagreb]]u, gdje je sada glavni ravnatelj, te urednik ''"Osmojezičnog enciklopedijskog rječnika"''. Putovao je u mnoge europske i izvaneuropske zemlje ([[Egipat]], [[Kanada]], [[Island]], [[Narodna Republika Kina|Kina]]) kao tumač ili predavač, ili radi proučavanja živih jezika i leksikografije. Godine [[1963]]/[[1964|64]] bio je lektor hrvatskoga jezika na Sveučilištu u [[Uppsala|Uppsali]]. Prvim književnim sastavcima javio se [[1950]]. Nakon manjeg broja početničkih pjesama djeluje kao esejist, kritik, prozaik, prevoditelj i leksikograf, koji je za četvrt stoljeća u LZ "Miroslav Krleža" napisao stotine enciklopedijskih jedinica s područja kroatistike, opće etimologije, skandinavistike, te engleske i njemačke knjizevnosti. Znatan dio Ladanova rada zauzimaju prijevodi pjesničkih, [[drama|dramskih]], proznih i filozofskih djela s grčkog, latinskog, engleskog, njemačkog, švedskog i norveškog. Tako je preveo sa starogrčkog dijelove [[Biblija|Biblije]] (Evanđelja), Eshilovu ''"Orestiju"'', Euripidovu ''"Medeju"''; [[Aristotel]]ovu ''"Metafiziku"'', ''"Nikomahovu Etiku"'', ''"Fiziku"'' i ''"Politiku"''; s latinskog djela hrvatskih latinista, [[Ovid]]ija, [[Descarte]]sa, [[Dante Alighieri|Dantea]], Petrića, Aurelija Augustina; s njemačkog ''"Sagu o Niebelunzima"''; sa švedskog djela Bergmana i Strindberga; s norveškoga [[Henrik Ibsen]]a; s engleskog razna djela [[T. S. Eliot]]a, [[Ezra Pound|E. Pounda]], [[William Shakespeare|W. Shakespearea]], te po jedno djelo Normana Mailera, Virginije Woolf, Jamesa Jonesa, Vladimira Nabokova, Herberta Marcusea i Maxa Horkheimera. U uvodnoj rečenici ovoga kratkog predgovora receno je o Tomislavu Ladanu da je "esejist, kriticar, polihistor, prozaik i prevoditelj". Već bi i s obzirom na tako široko ocrtan profil ovaj suvremeni klasik književnog znanstva i književnosti zasluživao opširnu monografiju, u kojoj bi se potanko analizirale sve osobine što ih posjeduju tako razvrstani tipovi književnog stvaraoca. Pa premda individualnost pisca nije moguće dijeliti - nedjeljivost je još po drevnoj Boetijevoj odredbi jedno od bitnih obilježja individualnosti - preglednost nam nalaže takav postupak, sve ako će rečeni združeni tipovi biti tek naznačeni u najkraćim crtama. Ladanovi radovi koji imaju za temu jezikoslovlje, jezikoznanstvo i jezikotvorstvo nisu brojni, ali su zato veoma utjecajni. Odnosi se to poglavito na oštru kritiku takozvani "[[Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika|rječnika dviju Matica]]", naslovljenu "Centaurski rječnik centaurskog jezika"; temeljnu studiju o hrvatskome standardnom jeziku "Hrvatska književna koine", 1971, te na golemu poligrafiju "Riječi: značenje, uporaba, podrijetlo", u kojoj razlaže, na sustavan način i na preko 1.100 stranica, sve temeljne pojmove ljudskoga opstojanja preko etimologije u hrvatskom i glavnim europskim i svjetskim jezicima-od Boga do globalizacije. Jedini Ladanov roman ''"Bosanski grb"'' ([[1975]]) intelektualistička je proza koja jedva može zadovoljiti kriterije "romana", čak i u postmodernističkoj poetici. Iako protkana motivima hrvatske sudbine na prostorima središnje Bosne (Kupres, Travnik, Livno,..), ova virtuozna konstrukcija je zapravo bliža "anatomijama" ili hibridnim kompozicijama renesansnih pisaca poput Roberta Burtona ili [[Rabelais]]a, no reperspektivizirana ekperimentalnim žarom [[James Joyce|Joycea]] i svjesnom gradnjom i razgradnjom mikromotiva, ironiziranjem klišea "pripovjedačke Bosne" i poigravanjem stilističkim izričajima - od uzvišenoga do opscenog. Moglo bi se reći da je glavni "junak" (ako se uopće može govoriti u tim kategorijama) "Bosanskoga grba" - [[hrvatski jezik]]. Kao esejist, Tomislav Ladan je našao svoj pravi genre. Enciklopedijsko znanje i analitička strast najbolje dolaze do izražaja u slobodnoj formi eseja, u kojoj se stapaju aforistička oštroumnost, ludička zaigranost mogućnostima jezika te autorov spisateljski vitalizam: Ladan je "strpao" u eseje obilje raznorodnih tema, od uloge psovke u književnosti i dominantnih svjetonazora europskoga srednjovjekovlja do meditacije o umiranju i smrtnosti. Po svom habitusu nesklon tradicionalnim književnim žanrovima (poeziji, drami, romanu), Ladan se suvereno izražava u mediju u kojemu se stapaju "rubni" književni izrazi kao esej, aforizam, kritika i slobodna poligrafija. U kritici je dao sjajne raščlane klasika kao što su Broch, Musil i Faulkner, dok je [[hrvatska književnost|hrvatsku]] (i [[srpkska književnost|srpsku]], kao i [[bošnjačka književnost|bošnjačku]]) književnost zadužio preobiljem analiza kojima je podvrgao i mnoge potpuno marginalne književne uratke - često na konsternaciju "objekata" književne anatomije ovoga nepodmitljivoga kritika. == Vanjske veze == * [http://www.hercegbosna.org/ostalo/ladan.html Tomislav Ladan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090517003018/http://www.hercegbosna.org/ostalo/ladan.html |date=2009-05-17 }} {{Lifetime|1932|2008|Ladan, Tomislav}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Hrvatski romanopisci]] [[Kategorija:Hrvatski esejisti]] [[Kategorija:Hrvatski pisci]] [[Kategorija:Biografije, Ivanjica]] [[Kategorija:Umrli od raka]] 4a6kqqna6trsbeaq1n313cl9m6a4883 0 2388 42689483 40988690 2026-09-13T19:04:25Z Aca 108187 /* Literatura */ 42689483 wikitext text/x-wiki '''Prvosveštenik''' ('''Prvosvećenik''') ima više značenja: # Vrhovni [[svećenik|sveštenik]] (svećenik) starih [[Jevreji|Jevreja]] i u nekih starih mnogobožačkih naroda; žena '''prvosveštenica''' ('''prvosvećenica''') # Naziv duhovnog lica najvišeg čina == Neki od naslova == * [[Dastur]] u [[zoroastrizam|zoroastrizmu]] * [[Hijerofant]] u kultu [[Eleuzijske misterije|Eleuzijskih misterija]] * [[Kohen gadol]], prvosveštenik Izraela i Judeje do uništenja [[Drugi hram|Drugog hrama]] * [[Pontifex maximus]] u drevnom Rimu == Literatura == * ''"[[Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika]]"'', [[Matica srpska]], [[Novi Sad]], 1967-1976. * [[Miloš Moskovljević]]: ''"Rečnik savremenog srpskohrvatskog književnog jezika s jezičkim savetnikom"'', [[Beograd]], 1990. [[Kategorija:Religijske ličnosti]] 50z5hwl14kk827mxabv904pdx4loc5s 0 2390 42689487 42477918 2026-09-13T19:04:57Z Aca 108187 /* Izvori */ 42689487 wikitext text/x-wiki '''Protoprezviter''' (i '''protopresviter''', grč.: proto+[[prezviter]]), [[protojerej]] kao starješina nad nekoliko [[parohija]] odn. kao starješina nad parohijskim [[sveštenstvo]]m određene oblasti. == Izvori == * ''"[[Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika]]"'', [[Matica srpska]], [[Novi Sad]], 1967-1976. * [[Miloš Moskovljević]]: ''"Rečnik savremenog srpskohrvatskog književnog jezika s jezičkim savetnikom"'', [[Beograd]], 1990. [[Kategorija:Pravoslavlje]] am0qdte52l9zo7c43g4qkmhro33v2s2 0 2580 42689552 42682891 2026-09-14T07:37:34Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689552 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Nikola Kopernik | slika = Copernicus.jpg | opis_slike = Nikola Kopernik, astronom | datum_rođenja = [[19. 2.|19. februar]] [[1473]]. | mjesto_rođenja = [[Torun]], [[Kraljevina Poljska (1025–1385)|Kraljevina Poljska]] | datum_smrti = {{dda|1543|5|24|1473|2|19|df=y}} | mjesto_smrti = [[Frombork]], [[Kraljevina Poljska (1025–1385)|Kraljevina Poljska]] | država_smrti = | polje = [[teologija]], [[matematika]], [[medicina]] i [[astronomija]] | škola = [[Jagelonski univerzitet]], [[Univerzitet u Bolonji]], [[Univerzitet u Padovi]] | mentor = | institucija = | akademija = | studenti = | poznat_po = [[Heliocentrizam|heliocentrizmu]] | nagrade = | napomene = }} [[Datoteka:Apparent retrograde motion.gif|mini|desno|300px|Kretanje [[Sunce|Sunca]] (žuto), [[Zemlja|Zemlje]] (plavo) i [[Mars]]a (crveno) prema [[heliocentrični sustav|heliocentričnom sustavu]] (lijevo) i [[geocentrični sustav|geocentričnom sustavu]] (desno). <br /> Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1.88 [[godina]]) zbog jednostavnosti.]] [[Datoteka:De revolvtionibvs orbium coelestium 1566 (99146257) (cropped).jpg|mini|desno|300px|Naslovnica drugog izdanja Kopernikovog djela ''O vrtnji nebeskih krugova'' ([[Latinski jezik|lat]].''De revolutionibus orbium coelestium'') tiskanog [[1566.]] g. u [[Basel]]u.]] [[Datoteka: Positional astronomy.svg|mini|desno|300px|Skica pokazuje [[elongacija|elongacije]] ([[kut]]eve između [[Sunce|Sunca]] i [[planet]]a) s obzirom na položaj [[Zemlja|Zemlje]] u odnosu na Sunce.]] '''Nikola Kopernik''' ([[poljski jezik|poljski]]: '''Mikołaj Kopernik''', [[Latinski jezik|lat]]. ''Nicholas Copernicus'') (Thorn ([[Toruń]]), [[19. februar]] [[1473]]. - (Frauenburg) [[Frombork]], [[24. maj]] [[1543]].), [[Poljska|poljski]] [[astronom]] iz [[Kraljevina Pruska|Kraljevine Pruske]] koja je od [[1466.]] pripadala [[Kraljevina Poljska (1025–1385)|Kraljevini Poljskoj]].<ref name="Dzieje nauki polskiej"/><ref name="plato.stanford"/><ref name="psb4"/> Iz redova je [[isusovci|isusovaca]]. Između [[1491]]. - [[1494]]. studirao je [[teologija|teologiju]], [[matematika|matematiku]], [[medicina|medicinu]] i [[astronomija|astronomiju]] u [[Krakov|Krakówu]].<ref>[http://www.svetplus.com/vesti/24551/nikola-kopernik:-bez-njega-bi-svemir-bio-neshvacen „Nikola Kopernik: Bez njega bi svemir bio nešvaćen“], S. P., ''svetplus.com'', 19. februar [[2013]]. Pristupljeno [[3. decembar|3. decembra]] 2013.</ref> Od [[1496]]. do [[1504]]. studirao je [[Kanonsko pravo (Katolička crkva)|kanonsko pravo]] ([[Univerzitet u Bologni]]), [[astronomija|astronomiju]]([[Jagelonski univerzitet]], Kraków) i medicinu u [[Italija|Italiji]]. Poslije je bio do [[1512]]. godine [[liječnik]] i tajnik svom ujaku, varmijskom biskupu (''Warmia'', poljska crkvena kneževina na ušću [[Visla|Visle]]), onda do kraja svog života je bio svećenik u ''Fromborku (ondašnji Frauenburg)'', gdje je na jednoj kuli tvrđave, koja je okruživala crkvu, uredio [[zvjezdarnica|zvjezdarnicu]] ([[Kopernikov toranj]]) s koje je promatrao nebeska gibanja. Na temelju tih promatranja, a i rezultata do kojih je došao, napisao je djelo ''O vrtnji nebeskih krugova'' ([[Latinski jezik|lat]]. ''De revolutionibus orbium coelestium'') u 6 knjiga, objavljeno u [[Nürnberg]]u [[1543]]. godine, neposredno pred smrt.<ref>[http://www.virtualnigrad.com/Nikola_Kopernik-160-12718 „Nikola Kopernik“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131113200315/http://www.virtualnigrad.com/Nikola_Kopernik-160-12718 |date=2013-11-13 }}, ''virtualnigrad.com''. Pristupljeno 3. decembra 2013.</ref> Ovo djelo bijaše revolucionarna prekretnica u [[astronomija|astronomiji]], te je bilo poticajem kapitalnih otkrića [[Johannes Kepler|Keplera]] i [[Isaac Newton|Newtona]].<ref>[http://znanost.geek.hr/clanak/nikola-kopernik/ „Nikola Kopernik“]{{Dead link|date=November 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, ''http://znanost.geek.hr'', [[2{{Dead link|date=December 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}{{Dead link|date=December 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}{{Dead link|date=January 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}{{Dead link|date=January 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}{{Dead link|date=February 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}{{Dead link|date=February 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}{{Dead link|date=March 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}{{Dead link|date=March 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}{{Dead link|date=July 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}{{Dead link|date=July 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}{{Dead link|date=November 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}5. januar]] [[2010]]. Pristupljeno 3. decembra 2013.</ref> Kopernikov ili [[heliocentrični sustav]] svijeta zasniva se na tvrdnjama da se [[Zemlja (planet)|Zemlja]] okreće oko svoje osi i da kruži oko [[Sunce|Sunca]].<ref>[http://www.zivotopis.hr/biografija/nikola-kopernik/ „Nikola Kopernik - biografija“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130523040203/http://www.zivotopis.hr/biografija/nikola-kopernik/ |date=2013-05-23 }}, ''zivotopis.hr''. Pristupljeno 3. decembra 2013.</ref> Ove tvrdnje su uskoro bile prihvaćene u [[znanost|znanstvenim]] krugovima, ali su ujedno uzrokovale uzbunu u crkvenim krugovima. Stoga je papa [[1616]]. ovo Kopernikovo djelo zabranio, tj. stavio na index, sve do [[1822]]. Valja reći i da su ostale kršćanske sljedbe (npr. [[kalvinizam]]) bile protiv heliocentričnoga sustava, a da ga je i odbacivao nemali dio znanstevnika onoga doba (npr. [[Francis Bacon]]) zbog korelacije s mjerenjima koja nije, u to doba, bila bolja od geocentričnoga ili [[Ptolomejev sustav|Ptolomejeva sustava]]. Nikola Kopernik pokopan je u [[Katedrala|katedrali]] u Fromborku na sjeveru Poljske. Međutim, sve do [[2005.]] godine točno mjesto njegovog ukopa nije bilo poznato, a te godine ga je utvrdio [[arheologija|arheolog]] Jerzy Gassowski, što je kasnije i potvrđeno identifikacijom. 23. svibnja [[2010.]] Kopernik je ponovno pokopan u istoj katedrali, ali uz zasluženu svečanost i na poznatu mjestu.<ref>[http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A285B2863285D2863285A2858285928582863289B289E28912892288D289C28632863285C2861285C285E285F286028632863286328592863W Novi list o ponovnom pokopu Nikole Kopernika]</ref> == Kopernikov sistem == Nikola Kopernik je na samome kraju svoga života objavio djelo ''O vrtnji nebeskih krugova'' ([[Latinski jezik|lat]]. ''De revolutionibus orbium coelestium'') u kojem zagovara [[heliocentrični sustav|heliocentrični model svemira]], tj. onaj u kojem je [[Sunce]], a ne [[Zemlja]], postavljena u njegovo središte.<ref name="ReferenceA">Gingerich, O. "Did Copernicus Owe a Debt to Aristarchus?" Journal for the History of Astronomy, Vol.16, NO.1/FEB, P. 37, 1985</ref> Kopernik je promijenio i [[kalendar]] zbog pomicanja proljetne točke uslijed [[precesija|precesije]] (pomicanja Zemljine osi vrtnje). Također, utvrđuje postojanje trostrukoga gibanja Zemlje: njezinu rotaciju oko osi, revoluciju (gibanje Zemlje oko Sunca) i precesiju Zemljine osi. Ostali se planeti, smatra Kopernik, gibaju po [[kružnica]]ma oko Sunca, a [[Mjesec]] ne smatra planetom. Iako je izbjegao progon i [[Inkvizicija|inkviziciju]], jer mu je kapitalno djelo tiskano pred kraj života, njegovo je djelo raspirilo žestoke rasprave, sukobe i promjene.<ref>[http://ahyco.uniri.hr/povijestfizike/renesansa_mehanika.htm] Ivan Supek: "Povijest fizike", ahyco.uniri.hr, 2014.</ref> Nikola Kopernik je bio vrstan [[matematika|matematičar]] i promatrač. Heliocentrični sustav prikazao je kao matematički zaokruženu i utemeljenu [[teorija|teoriju]], koja se opravdala rezultatima promatranja. Izvedene tablice gibanja [[planet]]a i [[Mjesec]]a veoma su se točno ostvarivale. Kopernik je raskinuo sa suštinom [[Klaudije Ptolemej|Ptolomejeva]] [[geocentrični sustav|geocentričnog sustava]]. Zemlju je svrstao u jednaki red s drugim planetima. Učinio je to time što je u predodžbi Ptolomejeva sustava zamijenio mjesta Zemlje (zajedno s Mjesečevom stazom) i Sunca. Zemlja je treći po redu planet u sustavu gdje središnje mjesto zauzima Sunce ([[Sunčev sustav]]). [[Zvijezde]] su odmaknute na vrlo velike daljine. No ne samo to. S redoslijedom planeta povezana su i gibanja. Dnevno gibanje neba rastumačeno je obrtanjem Zemlje oko vlastite osi, a godišnje gibanje neba i Sunca obilaženjem Zemlje oko Sunca. Postojalo je i treće gibanje, [[precesija|precesijsko]] gibanje Zemljine osi koje je mnogo lakše ugraditi u taj sustav nego u geocentrični, ali koje sam Kopernik nije do kraja shvatio. Tvrdnjama [[stara Grčka|starogrčkih]] [[Filozofija|filozofa]] da glomazna Zemlja mora biti nepokretna suprostavljene su protutvrdnje iste naravi: ako se Zemlja ne bi mogla gibati oko Sunca, kako bi se tek onda mogla gibati beskonačna [[sfera]] zvijezda oko male Zemlje?! Kopernikovo doba razlikovalo se od [[antika|antičkog]] u shvaćanju [[fizika]]lnih pojava, pa je Kopernik mogao ispravno tvrditi da je [[težina]] nešto što je uzrokom da su [[Nebesko tijelo|nebeska tijela]] oblikovana u [[kugla|kugle]]. Formalna obrada koju je Kopernik dao sustavu ne razlikuje se mnogo od obrade Ptolomejeva geocentričnog sustava (time je novi sustav lakše i prihvaćen). Zadržana su [[Kružno gibanje|kružna gibanja]] planeta, s epiciklima i deferentima. Za sve je planete Kopernik našao da je [[polumjer]] epicikla 3 puta manji od razmaka Sunca i centra deferenta. Broj kružnica nije Kopernikovim zahvatom bitnije smanjen, od 80 na 34, no i takvim je načinom uspjelo matematički opravdati heliocentrični sustav unutar točnosti kojom su tada vršena opažanja. Osim toga heliocentrični sustav ima znatne prednosti pred geocentričnim. Tako je Koperniku uspjelo da izvede srednje udaljenosti planeta od Sunca, mjerene Zemljinom srednjom udaljenošću. Stvarnu udaljenost Zemlje od Sunca, Kopernik nije poznavao točnije od [[Klaudije Ptolomej|Klaudija Ptolomeja]]. === Određivanje srednjih udaljenosti planeta === Kopernik je raspolagao metodom kojom se određuju srednje [[Duljina|udaljenosti]] [[planet]]a od [[Sunce|Sunca]], mjerene srednjom udaljenosti [[Zemlja|Zemlje]]. Metoda je dosta jednostavna s obzirom na unutarnje planete blize Suncu. Kut najveće [[elongacija|elongacije]] (najveći kutni otklon planeta od Sunca) izravno je povezan s udaljenosti planeta od Sunca i udaljenosti Zemlje od Sunca. [[Tangenta]] na stazu planeta povučena sa Zemlje pokazuje smjer u kojemu je planet najviše otklonjen od Sunca. Kako je u slučaju [[kružnica|kružnice]] tangenta okomita ne njezin [[polumjer]], to je [[trokut]] Zemlja – planet – Sunce pravokutan, pa vrijedi: :<math>a = a_Z sin \vartheta\,</math> gdje je: ''a'' - srednja udaljenost unutarnjeg planeta od Sunca, ''a_Z'' - srednja udaljenost Zemlje od Sunca i ''ϑ'' – kut najveće elongacije. Ako [[Planetarna putanja|planetske staze]] nisu kružnice s centrom u Suncu, odnosno uopće nisu [[kružnica|kružnice]], najveća će elongacija ovisiti o dijelu staze koji dotiče [[tangenta]], no iz više mjerenih najvećih elongacija određuje se srednja udaljenost unutarnjeg planeta od Sunca ''a'' pomoću udaljenosti Zemlja – Sunce ''a_Z'' kao mjernom jedinicom. Da bi se odredile srednje udaljenosti vanjskih planeta (koji su udaljeniji od Sunca u odnosu na Zemlju), mora se izmijeniti uloga Zemlje i planeta. Znači, treba naći [[kut]] najveće elongacije pod kojim bi promatrač s nekog drugog planeta vidio Zemlju! Zadatak se rješava u načelu jednako kao i za unutarnje planete, no s mnogo složenijom geometrijskom analizom, a Kopernik ju je proveo na temelju podataka s kojima je raspolagao. Tablica ispod pokazuje Kopernikove i današnje rezultate (osnova je udaljenost Zemlje od Sunca ''a_Z''): {| class="wikitable" |- bgcolor="#efefef" !Qu|Odnos ''a/a_Z''||Kopernik||Danas |-align = "center" |[[Merkur]]||0.376||0.387 |-align = "center" |[[Venera]]||0.7196||0.723 |-align = "center" |[[Mars]]||1.52||1.524 |-align = "center" |[[Jupiter]]||5.217||5.203 |-align = "center" |[[Saturn]]||9.184||9.54 |} === Određivanje sideričkih godina === U novom heliocentričnom sustavu trebalo je uvesti novu [[astronomija|astronomsku]] veličinu, a to je [[zvjezdana godina|zvjezdana ili siderička godina]]. [[Tropska godina|Sinodička godina]] je [[ophodno vrijeme]] u kojem se ponovi isti položaj planeta i Zemlje u odnosu na Sunce, dakle razdoblje ponavljanja istih položaja tih triju tijela, i neposredno se mjeri kao osobina prividnog [[Planetarna putanja|planetskog kretanja]]. Zbog Zemljinog kretanja oko Sunca, siderički i sinodički periodi nebeskih tijela se razlikuju. Dakle sinodička godina ne prestavlja samo osobinu nekog planeta, već ovisi i o tome kako se Zemlja giba oko Sunca. Siderička godina je vrijeme ophoda planeta oko Sunca u [[koordinatni sustav|koordinatnom sustavu]] koji je vezan za daleke [[zvijezde]], a centar ima u Suncu. Takav je period istinska [[fizikalna veličina]] koja pripada samo planetu. S druge strane siderička godina se ne može mjeriti izravno, pa je treba računski odrediti. Pretpostavimo da se [[planet]]i gibaju stalnim [[brzina]]ma po [[kružnica|kružnici]] (vidi sliku desno). Zamislimo unutarnji planet (npr. [[Venera]]) u donjoj [[Konjunkcija (astronomija)|konjukciji]] (položaj 1) i pratimo njegovo kretanje i kretanje Zemlje oko Sunca, sve do trenutka iduće donje konjukcije. Planet se nalazi na kraćoj stazi i giba se brže, pa će prevaliti puni kut i još kut ''A'' do ponovne donje konjukcije (položaj 2). Do tog položaja protekla je jedna sinodička godina planeta ''S''. Zemlja se u isto vrijeme ''S'' putanjom pomakla samo za kut ''A'', a za vlastitu sideričku godinu ''Z'' imala bi prevaliti puni [[kut]]. Tom tvrdnjom iskazali smo odnos: :<math> \frac{A}{360^o} \,=\, \frac{S}{Z} \!</math> Kut od 360° planet prelazi u svojoj sideričkoj godini ''P''. Kut 360° + ''A'' planet je prešao za vrijeme sinodičke godine, a sam kut ''A'' prešao je za vrijeme koje je jednako razlici sinodičke i sideričke godine. Time je izražen odnos: :<math> \frac{A}{360^o} \,=\, \frac{S - P}{Z} \!</math> Izjednače li se desne strane tih odnosa, izlazi za donje ili unutarnje planete: :<math> \frac{1}{P} \,=\, \frac{1}{Z} \,+\, \frac{1}{S} \!</math> gdje je: ''P'' - siderička godina unutarnjeg planeta; ''Z'' - siderička godina Zemlje; ''S'' - sinodička godina unutarnjeg planeta. Za izračunavanje sideričke godine vanjskih (gornjih) planeta treba da u jednadžbi zamijenimo mjesta Zemlje i planeta. Ono što je Zemlja za unutarnji planet, to je vanjski planet za Zemlju! Tada se dobiva za gornje ili vanjske planete: :<math> \frac{1}{P} \,=\, \frac{1}{Z} \,-\, \frac{1}{S} \!</math> gdje je: ''P'' - siderička godina vanjskog planeta; ''Z'' - siderička godina Zemlje; ''S'' - sinodička godina vanjskog planeta. Sinodička godina u tim odnosima je '''srednja sinodička godina'''. Inače se vrijeme između dva ista razmještaja Zemlje, planeta i Sunca mijenja zbog izduženosti staza i kretanja planeta s nejednakom brzinom po stazi.<ref>Vladis Vujnović : "Astronomija", Školska knjiga, 1989.</ref> {| class="wikitable" |- bgcolor="#efefef" !Qu|[[Planet]]||[[Tropska godina|Sinodička godina]]||[[Zvjezdana godina|Siderička (zvjezdana) godina]] |-align = "center" |[[Merkur]]||115.9 [[dan]]a||88 dana |-align = "center" |[[Venera]]||583.9 d||224.7 d |-align = "center" |[[Zemlja]]|| - ||365.26 d |-align = "center" |[[Mars]]||780 d||687 d |-align = "center" |[[Jupiter]]||399 d||11.86 [[godina]] |-align = "center" |[[Saturn]]||378 d||29.46 g |-align = "center" |[[Uran]]||370 d||84.01 g |-align = "center" |[[Neptun]]||367.5 d||164.8 g |-align = "center" |[[Pluton]]||366.7 d||247.7 g |} == Povezano == * [[Aristarh sa Samosa]] * [[Kopernik (krater)]] * [[Univerzitet Nikole Kopernika]] == Reference == {{izvori|2|refs= <ref name="Dzieje nauki polskiej">{{cite book |title= Dzieje nauki polskiej|last= Iłowiecki|first= Maciej|language=Polish |date= 1981|publisher= Wydawnictwo Interpress|location= Warszawa|isbn= 83-223-1876-6|page= 40|pages= |url= |accessdate=}}</ref> <ref name="plato.stanford">{{cite web |url=http://plato.stanford.edu/entries/copernicus/#1 |author=Sheila Rabin |title=Nicolaus Copernicus |accessdate=22 April 2007 |work=Stanford Encyclopedia of Philosophy}}</ref> <ref name="psb4">Dobrzycki and Hajdukiewicz (1969), p. 4.</ref> <!-- <ref name="O historii i o współczesności">{{cite web |url=http://glos.uni.torun.pl/2003/05/historia/|title=''O historii i o współczesności'' (On History and the Present Day)|accessdate=22 April 2007 |language=Polish |author=Melkowski, Stefan |date=May 2003}}</ref> <ref name="100 Percent">{{cite news |url=http://www.usatoday.com/tech/science/discoveries/2005-11-03-copernicus-grave_x.htm |title=Copernicus' grave found in Polish church |accessdate=26 July 2012 |work=USA Today |date=3 November 2005}}</ref> <ref name="archive">[[#Reference-Dreyer-1953|Dreyer]] [https://archive.org/stream/historyofplaneta00dreyuoft#page/319/mode/1up (1953, p. 319)].</ref> <ref name="archive38">[[#Reference-Dreyer-1953|Dreyer]] (1953, [https://archive.org/stream/historyofplaneta00dreyuoft#page/134/mode/2up pp. 135–48]); [[#Reference-Heath-1913|Heath (1913)]], [https://archive.org/stream/aristarchusofsam00heatuoft#page/301/mode/2up pp. 301–8)]</ref> <ref name="archive39">[[#Reference-Dreyer-1953|Dreyer (1953)]], [https://archive.org/stream/historyofplaneta00dreyuoft#page/40/mode/2up pp. 40–52]; [[#Reference-Linton-2004|Linton (2004, p. 20)]].</ref> <ref name="archive40">[[#Reference-Dreyer-1953|Dreyer (1953)]], [https://archive.org/stream/historyofplaneta00dreyuoft#page/122/mode/2up pp. 123–35]; [[#Reference-Linton-2004|Linton (2004, p. 24)]].</ref> <ref name="archive48">Decree of the General Congregation of the Index, 5 March 1616, translated from the Latin by Finocchiaro [[#Reference-Finocchiaro-1989|(1989, pp. 148–149)]]. An [https://web.archive.org/web/20070930013053/http://astro.wcupa.edu/mgagne/ess362/resources/finocchiaro.html#indexdecree on-line copy] of Finocchiaro's translation has been made available by Gagné [[#Reference-Gagne-2005|(2005)]].</ref> <ref name="armitage51">Angus Armitage, ''The World of Copernicus'', p. 51.</ref> <ref name="armitage55">Angus Armitage, ''The World of Copernicus'', p. 55.</ref> <ref name="armitage75–77">Angus Armitage, ''The World of Copernicus'', pp. 75–77.</ref> <ref name="armitage91">"Copernicus seems to have drawn up some notes [on the displacement of good coin from circulation by debased coin] while he was at [[Olsztyn]] in 1519. He made them the basis of a report on the matter, written in German, which he presented to the Prussian Diet held in 1522 at [[Grudziądz]]... He later drew up a revised and enlarged version of his little treatise, this time in Latin, and setting forth a general theory of money, for presentation to the Diet of 1528." Angus Armitage, ''The World of Copernicus'', 1951, p. 91.</ref> <ref name="armitage97–98">Angus Armitage, ''The World of Copernicus'', pp. 97–98.</ref> <ref name="armitage98">Angus Armitage, ''The World of Copernicus'', p. 98.</ref> <ref name="armitage2-62">"He was a linguist with a command of Polish, German and Latin, and he possessed also a knowledge of Greek rare at that period in northeastern Europe and probably had some acquaintance with Italian and Hebrew." Angus Armitage, ''Copernicus, the founder of modern astronomy'', p. 62.</ref> <ref name="beginnings">{{cite journal|author=Oliver Volckart|title=Early Beginnings of the Quantity Theory of Money and Their Context in Polish and Prussian Monetary Policies, c. 1520–1550|url=https://archive.org/details/sim_economic-history-review_1997-08_50_3/page/430|journal=The Economic History Review|volume=50|series=New Series |date=1997|pages=430–49|issue=3|doi=10.1111/1468-0289.00063 }}</ref> <ref name="Britannica">{{cite encyclopedia|encyclopedia=Encyclopædia Britannica Online|title=Copernicus, Nicolaus|url=http://www.britannica.com/eb/article-9105759|accessdate=21 September 2007|edition= |date=2007|publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref> <ref name="Calendar">{{cite web|url=http://satucket.com/lectionary/Calendar.htm |title=Calendar of the Church Year according to the Episcopal Church |publisher=Satucket.com |date=12 June 2010 |accessdate=17 August 2012}}</ref> <ref name="Cohen">{{cite book|title=Revolution in Science|url=https://archive.org/details/revolutioninscie00iber|author=I. Bernard Cohen|date=1985|page=[https://archive.org/details/revolutioninscie00iber/page/497 497]|publisher=Belknap Press of Harvard University Press|location=Cambridge, MA|isbn=0-674-767780}}</ref> <ref name="copernicus1">{{cite web|author=Paula Findlen|url=http://photo.pds.org:5005/advanced/article?id=ar132860&st=copernicus |title=Copernicus, Nicolaus|publisher=World Book Advanced|date=2013|accessdate=31 May 2013}}</ref> <ref name="countenanced">Gingerich [[#Reference-Gingerich-2004|(2004, pp.&nbsp;187–89, 201)]]; Koyré [[#Reference-Koyre-1973|(1973, p.&nbsp;94)]]; Kuhn [[#Reference-Kuhn-1957|(1957, p.&nbsp;93)]]; Rosen [[#Reference-Rosen-2004|(2004, p.&nbsp;123)]]; Rabin [[#Reference-Rabin-2005|(2005)]]. Robbins [[#Reference-Robbins-1964|(1964, p.x)]], however, includes Copernicus among a list of Renaissance astronomers who "either practiced astrology themselves or countenanced its practice".</ref> <ref name="Danielson">Danielson [[#CITEREFDanielson2006|(2006)]]{{page needed|date=June 2013}}</ref> <ref name="Davies20">{{cite book|last=Davies|first=Norman|title=God's playground. A History of Poland in Two Volumes|publisher=[[Oxford University Press]]|date=2005|volume=II|isbn=0-19-925340-4|page=20}}</ref> <ref name="Davies26">{{cite book|last=Davies|first=Norman|title=God's playground. A History of Poland in Two Volumes|publisher=[[Oxford University Press]]|date=2005|volume=II|isbn=0-19-925340-4|page=26}}</ref> <ref name="DeMarco">{{cite web|author=Peter DeMarco|url=http://www.boston.com/news/education/higher/articles/2004/04/13/book_quest_took_him_around_the_globe |title=Book quest took him around the globe |publisher= The Boston Globe |date=13 April 2004 |accessdate=3 June 2013}}</ref> <ref name="Element112">{{cite web | url = http://www.iupac.org/web/nt/2010-02-20_112_Copernicium | title = Element 112 is Named Copernicium | first = Terrence | last = Renner | publisher=International Union of Pure and Applied Chemistry | date = 20 February 2010| accessdate =20 February 2010}}{{dead link|date=February 2013}}</ref> <ref name="encyclopedia">"Copernicus, Nicolaus", ''[[Encyclopedia Americana]]'', 1986, vol. 7, pp. 755–56.</ref> <ref name="encyclopedia42">[http://www.encyclopedia.com/topic/Nicholas_Copernicus.aspx "Nicholas Copernicus"], ''The Columbia Encyclopedia'', sixth edition, 2008. Encyclopedia.com. 18 July 2009.</ref> <ref name="encyclopedia43">"Copernicus, Nicolaus", ''The Oxford World Encyclopedia'', [[Oxford University Press]], 1998.</ref> <ref name="exercitations">''Exercitations concerning the Name, Original, Nature, Use, and Continuance of a Day of Sacred Rest'', Exercitation II = An Exposition of the Epistle to the Hebrews, Exercitation XXXVI, section 16 (''Works'', London, 1850–1855; re-issued, Edinburgh, 1862, XIX, 310).</ref> <ref name="fox">{{cite web|last=Fox |first=Stuart |url=http://www.popsci.com/scitech/article/2009-07/element-112-named-copernicum |title=14 July 2009 – Element 112 shall be named "copernicium", http |publisher=//www.popsci.com/ |date=14 July 2009 |accessdate=17 August 2012}}</ref> <ref name="Genetic">{{Cite journal|last=Bogdanowicz |first=W. |date=2009 |title=Genetic identification of putative remains of the famous astronomer Nicolaus Copernicus |url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2009-07-28_106_30/page/12279 |journal=[[Proceedings of the National Academy of Sciences|PNAS]]|pmid=19584252 |volume=106 |issue= 30|pmc=2718376|pages=12279–12282 |doi=10.1073/pnas.0901848106|last2=Allen|first2=M.|last3=Branicki|first3=W.|last4=Lembring|first4=M.|last5=Gajewska|first5=M.|last6=Kupiec|first6=T. |bibcode = 2009PNAS..10612279B }}</ref> <ref name="Germany">{{cite book|last=Burleigh|first=Michael|title=Germany turns eastwards. A study of Ostforschung in the Third Reich|url=https://archive.org/details/germanyturnseast0000burl_s4m9|publisher=CUP Archive|date=1988|isbn=0-521-35120-0|pages=[https://archive.org/details/germanyturnseast0000burl_s4m9/page/60 60], 133, 280}}</ref> <ref name="Gingerich p143">Gingerich (2004), p.&nbsp;143.</ref> <ref name="goddu">Goddu (2010: 245–6)</ref> <ref name="google12">"The Watzelrodes—or Watzenrodes—in spite of their rather Germanic name seemed to have been good Poles (enemies of the Teutonic Order)." Koyre, p. 38.</ref> <ref name="google14">"Lucas was on more friendly terms with his successors, Johann Albert (Jan Olbracht) (from 1492 to 1501), and later Alexander (Aleksander) (from 1501 to 1506), and Sigismund (Zygmunt) I (from 1506)." Gassendi & Thill, p.&nbsp;22.</ref> <ref name="google16">"He spoke German, Polish and Latin with equal fluency as well as Italian." Stone, p.&nbsp;101.</ref> <ref name="google17">"He spoke Polish, Latin and Greek." Somerville, p.&nbsp;10.</ref> <ref name="google18">"''Deutsch war für Kopernikus Muttersprache und Alltagssprache, wenn auch der schriftliche Umgang fast ausschließlich auf Lateinisch erfolgte.''" Carrier, p.&nbsp;192.</ref> <ref name="google19">"Although great importance has frequently been ascribed to this fact, it does not imply that Copernicus considered himself to be a German. The 'nationes' of a medieval university had nothing in common with nations in the modern sense of the word. Students who were natives of Prussia and Silesia were automatically described as belonging to the Natio Germanorum. Furthmore, at Bologna, this was the 'privileged' nation; consequently, Copernicus had very good reason for inscribing himself on its register." Koyre, p. 21</ref> <ref name="google2">"The name of the village, not unlike that of the astronomer's family, has been variously spelled. A large German atlas of Silesia, published by Wieland in Nuremberg in 1731, spells it Kopernik." Mizwa, p.&nbsp;36.</ref> <ref name="google20">"It is important to recognize, however, that the medieval Latin concept of ''natio'', or "nation", referred to the community of feudal lords both in Germany and elsewhere, not to 'the people' in the nineteenth-century democratic or nationalistic sense of the word." Johnson, p.&nbsp;23.</ref> <ref name="google21">Koestler, 1968, p. 129.</ref> <ref name="google22">Gassendi & Thill (2002), p. 37.</ref> <ref name="google24">"Kopernik, Koperek, Kopr and Koprnik in Polish—also similarly in other Slavonic languages—means simply dill such as is used in dill pickling. Be it as it may, although the present writer is more inclined towards the occupational interpretation, it is interesting to note ..." Mizwa, p.&nbsp;37.</ref> <ref name="google26">Biskup (1973), p. 32</ref> <ref name="google27">Biskup (1973), pp. 38, 82</ref> <ref name="google28">Malagola (1878), p. 562–65</ref> <ref name="google3">Bieńkowska (1973), p. 15</ref> <ref name="google4">Rybka (1973), p. 23.</ref> <ref name="google5">Sakolsky (2005), p. 8.</ref> <ref name="google50">From the Inquisition's sentence of 22 June 1633 [[#Reference-Santillana-1976|(de Santillana]], [http://books.google.com.au/books?id=RABIZBnf_y4C&pg=PA306 1976, pp. 306–10]; [[#Reference-Finocchiaro-1989|Finocchiaro]] [https://web.archive.org/web/20070930013053/http://astro.wcupa.edu/mgagne/ess362/resources/finocchiaro.html#sentence 1989, pp.&nbsp;287–91)]</ref> <ref name="google6">Biskup (1973), p. 16</ref> <ref name="guardian">{{cite news|author=Bowcott, Owen|date=21 November 2008|url=http://www.guardian.co.uk/science/2008/nov/21/astronomy-archaeology|title=16th-century skeleton identified as astronomer Copernicus|publisher=The Guardian|accessdate=18 January 2010}}</ref> <ref name=Hirshfeld38>"In 1512, Bishop Watzenrode died suddenly after attending King Sigismund's wedding feast in Kraków. Rumors abounded that the bishop had been poisoned by agents of his long-time foe, the Teutonic Knights." Hirshfeld, p. 38.</ref> <ref name="Moore50">"In the [enrollment] documents still in existence we find the entry: ''Nicolaus Nicolai de Torunia''." Moore (1994), p. 50.</ref> <ref name="Moore5262">"[Watzenrode] was also firm, and the Teutonic Knights, who remained a constant menace, did not like him at all; the Grand Master of the order once described him as 'the devil incarnate'. [Watzenrode] was the trusted friend and advisor of three [Polish] kings in succession: John Albert, Alexander (not to be confused with the poisoning pope), and Sigismund; and his influence greatly strengthened the ties between Warmia and Poland proper." Moore (1994), pp. 52, 62.</ref> <ref name="NCGes">"Nicolaus Copernicus Gesamtausgabe Bd. VI: Urkunden, Akten und NachrichtenDocumenta Copernicana – Urkunden, Akten und Nachrichten, alle erhaltenen Urkunden und Akten zur Familiengeschichte, zur Biographie und Tätigkeitsfeldern von Copernicus, 1996, {{ISBN|978-3-05-003009-8}} [5]'', pp. 62–63.</ref> <ref name="psb3">Dobrzycki and Hajdukiewicz (1969), p. 3.</ref> <ref name="psb4-5">Dobrzycki and Hajdukiewicz (1969), pp. 4–5.</ref> <ref name="psb5">Dobrzycki and Hajdukiewicz (1969), p. 5.</ref> <ref name="psb5-6">Dobrzycki and Hajdukiewicz (1969), pp. 5–6.</ref> <ref name="psb6">Dobrzycki and Hajdukiewicz (1969), p. 6.</ref> <ref name="psb7">Dobrzycki and Hajdukiewicz (1969), p. 7.</ref> <ref name="psb7-8">Dobrzycki and Hajdukiewicz (1969), pp. 7–8.</ref> <ref name="psb9">Dobrzycki and Hajdukiewicz (1969), p. 9.</ref> <ref name="psb11">Dobrzycki and Hajdukiewicz (1969), p. 11.</ref> <ref name="Kobe">{{cite journal|author=Donald H. Kobe|title=Copernicus and Martin Luther: An Encounter Between Science and Religion|journal=American Journal of Physics|volume=66|issue=3|page=190|doi=10.1119/1.18844|date=1998|bibcode = 1998AmJPh..66..190K }}</ref> <ref name="Maurice">{{cite book|title=Defending Copernicus and Galileo: Critical Reasoning in the Two Affairs|url=https://archive.org/details/defendingcoperni0000fino|author=Maurice A. Finocchiaro|publisher=Springer Science & Business Media|date=2010}} {{page needed|date=June 2013}}</ref> <ref name="Milosz37">{{cite book|last=Miłosz|first=Czesław|title=The history of Polish literature|url=https://archive.org/details/historyofpolishl0002mios|publisher=University of California Press|date=1983|edition=2|isbn=0-520-04477-0|page=[https://archive.org/details/historyofpolishl0002mios/page/37 37]}}</ref> <ref name="newadvent">[http://www.newadvent.org/cathen/04352b.htm ''Catholic Encyclopedia''].</ref> <ref name="nytimes">{{cite news|url=http://www.nytimes.com/aponline/2010/05/22/world/AP-EU-Poland-Copernicus-Reburied.html|title=Astronomer Copernicus Reburied as Hero|publisher=New York Times|date=22 May 2010}}</ref> <ref name="omission of general ban">Heilbron [[#Reference-Heilbron-2005|(2005, p. 307)]]; Coyne [[#Reference-Coyne-2005|(2005, p. 347)]].</ref> <ref name="omission of specific ban">McMullin [[#Reference-McMullin-2005|(2005, p. 6)]]; Coyne [[#Reference-Coyne-2005|(2005, pp.&nbsp;346–47)]].</ref> <ref name="Polish Literature p. 38">[[Czesław Miłosz]], ''The History of Polish Literature'', p. 38.</ref> <ref name="Polish tests">{{cite news |author=Easton, Adam |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/7740908.stm |title=Polish tests 'confirm Copernicus' |accessdate=18 January 2010 |work=BBC News |date= 21 November 2008}}</ref> <ref name="reference">Rabin [[#Reference-Rabin-2005|(2005)]].</ref> <ref name="reference36">[[#Reference-Kuhn-1957|Kuhn, 1957, pp. 187–88]].</ref> <ref name="reference40">Koestler [[#Reference-Koestler-1963|(1959, p. 191)]].</ref> <ref name="reference46">Rosen [[#Reference-Rosen-1995|(1995, pp. 151–59)]].</ref> <ref name="reference47">Rosen [[#Reference-Rosen-1995|(1995, p. 158)]].</ref> <ref name="Repcheck">Repcheck (2007), pp. 79, 78, 184, 186.</ref> <ref name="repcheck66">Repcheck (2007), p. 66.</ref> <ref name="Rivka">{{cite book|title=Galileo and the Church|url=https://archive.org/details/galileochurchpol0000feld|author=Rivka Feldhay|publisher=[[Cambridge University Press]]|date=1995}} {{page needed|date=June 2013}}</ref> <ref name="Rosen">{{cite journal|author=Edward Rosen|title=Calvin's Attitude toward Copernicus|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-the-history-of-ideas_july-september-1960_21_3/page/431|journal=Journal of the History of Ideas|volume=21|date=1960|pages=431–41|issue=3|doi=10.2307/2708147}}</ref> <ref name="Rosen1995 p. 127">[[#Reference-Rosen-1995|Rosen]] (1995, [http://books.google.com/books?id=C_a1kTvuZ1MC&pg=PA127#v=onepage&f=false p. 127]).</ref> <ref name="Rudnicki 2006">{{cite journal | last = Rudnicki | first = Konrad |date=November–December 2006 | title = The Genuine Copernican Cosmological Principle | journal=Southern Cross Review | pages = note 2 | url = http://southerncrossreview.org/50/rudnicki1.htm | accessdate =21 January 2010}}</ref> <ref name="sedlar">Sedlar (1994).</ref> <ref name="seven assumptions">[[#Reference-Rosen-2004|Rosen (2004)]], [http://books.google.com/books?id=ceSnipu4MykC&pg=PA58 pp.&nbsp;58–59]</ref> <ref name="Stephen Mizwa 1943, p. 38">Mizwa, 1943, p.&nbsp;38.</ref> <ref name="successors">Rosen (1995) {{page needed|date=June 2013}}</ref> <ref name="gravemystery">{{Cite journal |last=Gingerich |first=O. |date=2009 |title=The Copernicus grave mystery |url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2009-07-28_106_30/page/12215 |journal=PNAS |volume=106 |issue= 30|pages=12215–12216 |doi=10.1073/pnas.0907491106 |pmid=19622737 |pmc=2718392 |bibcode = 2009PNAS..10612215G }}</ref> <ref name="watzenrode">{{BBKL|w/watzenrode|autor=Wojciech Iwanczak|artikel=Watzenrode, Lucas|band=13|spalte=389–393}}</ref> <ref name="webexhibits">{{cite web|url=http://webexhibits.org/calendars/year-text-Copernicus.html|title=Schönberg, Nicholas, ''Letter to Nicolaus Copernicus'', translated by Edward Rosen}}</ref> <ref name="weissenbacher">Weissenbacher (2009), p. 170.</ref> <ref name="Westman">{{cite book|title=The Copernican Question: Prognostication, Skepticism, and Celestial Order|author=Robert S. Westman|publisher=University of California Press|date=2011|location=Los Angeles, CA}} {{page needed|date=June 2013}}</ref> <ref name="wikisource">[http://de.wikisource.org/wiki/Nicolaus_Coppernicus_aus_Thorn_%C3%BCber_die_Kreisbewegungen_der_Weltk%C3%B6rper/Vorwort#Orthographie Maximilian Curtze, ''Ueber die Orthographie des Namens Coppernicus'', 1879]</ref> --> }} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{cite book | title = The World of Copernicus | author=Armitage, Angus | publisher=Mentor Books | date= 1951 | isbn= | location= New York, NY | ref= Reference-Armitage-1951}} * {{cite book |author=Armitage, Angus |title=Copernicus, the founder of modern astronomy |url=https://archive.org/details/copernicusfounde0000armi |publisher=Dorset Press |date=1990 |isbn=978-0-88029-553-6}} * {{cite book|ref=harv | title=The development of mathematics |url=https://archive.org/details/developmentofmat0000bell_x2o8 | last=Bell | first=Eric Temple | authorlink= | publisher=Dover Publications | date=1992 | origyear=1940 | location=New York | isbn=978-0-486-27239-9}} * {{cite book | title = The Scientific World of Copernicus: On the Occasion of the 500th Anniversary of His Birth, 1473–1973'' | author=Bieńkowska, Barbara | publisher=Springer | date = 1973 | isbn = 90-277-0353-1}} *{{cite book|author=Marian Biskup|title=Regesta Copernicana: (calendar of Copernicus' papers).|language=Polish|date=1973|publisher=Ossolineum}} *{{cite book|author=Martin Carrier|title=Nikolaus Kopernikus|date=2001|publisher=C.H.Beck|isbn=978-3-406-47577-1}} * {{cite book | title= The Church's Most Recent Attempt to Dispel the Galileo Myth | author=Coyne, George V., S.J. | others= In McMullin (2005, pp. 340–59) | date= 2005 | ref=Reference-Coyne-2005}} * {{cite book |last=Danielson |first=Dennis Richard |title=The First Copernican: Georg Joachim Rheticus and the Rise of the Copernican Revolution |url=https://archive.org/details/firstcopernicang00dani |publisher=Walker & Company |location=New York |date=2006 |ref=harv |isbn=0-8027-1530-3 }} * Norman Davies, ''God's Playground: A History of Poland'', 2 vols., New York, Columbia University Press, 1982, {{ISBN|0-231-04327-9}}. * Dobrzycki, Jerzy, and Leszek Hajdukiewicz, "Kopernik, Mikołaj", ''Polski słownik biograficzny'' (Polish Biographical Dictionary), vol. XIV, Wrocław, Polish Academy of Sciences, 1969, pp.&nbsp;3–16. * {{cite book | title= A History of Astronomy from Thales to Kepler | last= Dreyer | first= John Louis Emil | authorlink= | publisher=Dover Publications | date= 1953 | origyear= 1905 | url=http://www.archive.org/details/historyofplaneta00dreyuoft | location= New York, NY | ref=Reference-Dreyer-1953}} * {{cite book | title= The Disputed Injunction and its Role in Galileo's Trial | author=Fantoli, Annibale | others= In McMullin (2005, pp. 117–49) | date= 2005 | ref=Reference-Fantoli-2005}} * {{cite book | title = The Galileo Affair: A Documentary History | url = https://archive.org/details/galileoaffair00uisi | author=Finocchiaro, Maurice A. | publisher=[[University of California Press]] | date = 1989 | location = Berkeley, CA | isbn = 0-520-06662-6 | ref = Reference-Finocchiaro-1989}} * <cite class="book" style="font-style:normal" id="Reference-Gagne-2005">{{cite web |title = Texts from ''The Galileo Affair: A Documentary History'' edited and translated by Maurice A. Finocchiaro |author = Gagné, Marc |publisher = West Chester University course ESS 362/562 in History of Astronomy |date = 2005 |accessdate = 15 January 2008 |url = http://astro.wcupa.edu/mgagne/ess362/resources/finocchiaro.html |archiveurl = https://web.archive.org/web/20070930013053/http://astro.wcupa.edu/mgagne/ess362/resources/finocchiaro.html |archivedate = 2007-09-30 |deadurl = no }} (Extracts from Finocchiaro (1989)) *{{cite book|author1=Pierre Gassendi|author2=Olivier Thill|title=The Life of Copernicus 1473–1543|url=https://archive.org/details/lifeofcopernicus0000pier|date=September 2002|publisher=Xulon Press|isbn=978-1-59160-193-7}} * {{cite book | title = The Book Nobody Read | author= Gingerich, Owen | publisher=William Heinemann | date = 2004 | isbn = 0-434-01315-3 | location = London | ref = Reference-Gingerich-2004}} * {{cite book |last=Goddu |first=André |title=Copernicus and the Aristotelian tradition |date=2010 |publisher=Brill |location=Leiden, Netherlands |ref=harv |isbn=978-90-04-18107-6 }} * {{cite book | title = The Rise of Scientific Europe, 1500–1800 | url = https://archive.org/details/riseofscientific0000unse_d7c7 | author=Goodman, David C. |author2=Russell, Colin A. | publisher=Hodder Arnold H&S | date = 1991 | isbn = 0-340-55861-X}} * {{cite book |last= Heath |first= Sir Thomas |authorlink= |title= Aristarchus of Samos, the ancient Copernicus ; a history of Greek astronomy to Aristarchus, together with Aristarchus's Treatise on the sizes and distances of the sun and moon : a new Greek text with translation and notes |url= http://www.archive.org/details/aristarchusofsam00heatuoft |date= 1913 |publisher=[[Oxford University Press]] |location= London |ref= Reference-Heath-1913}} *{{cite book|author=Alan W. Hirshfeld|title=Parallax: The Race to Measure the Cosmos|date=1 May 2002|publisher=Henry Holt and Company|isbn=978-0-8050-7133-7}} * {{cite book | title = Censorship of Astronomy in Italy after Galileo | author=Heilbron, John L. | others = In McMullin (2005, pp. 279–322) | date = 2005 | ref = Reference-Heilbron-2005}} * {{cite book|author=Michael Hoskin|title=The Cambridge Concise History of Astronomy|url=https://archive.org/details/cambridgeconcise0000unse_m7d0|date=18 March 1999|publisher=[[Cambridge University Press]]|isbn=978-0-521-57600-0}} * {{cite book|author=Lonnie Johnson|title=Central Europe: Enemies, Neighbors, Friends|url=https://archive.org/details/isbn_9780195100716|date=28 September 1996|publisher=[[Oxford University Press]], USA|isbn=978-0-19-802607-5}} * {{cite book | title = The Sleepwalkers: A History of Man's Changing Vision of the Universe | url = https://archive.org/details/sleepwalkers00arth | last=Koestler | first=Arthur | author-link= | publisher=Grosset & Dunlap | date = 1963 | origyear = 1959 | isbn = 0-448-00159-4 | location = New York, NY | ref = Reference-Koestler-1963}} Original edition published by Hutchinson (1959, London) * {{cite book|author=Arthur Koestler|title=The Sleepwalkers|date=1968|publisher=Macmillan}} * {{cite book | title = Nicolaus Copernicus zum 500. Geburtstag | author=Koeppen, Hans | display-authors=etal | publisher=Böhlau Verlag | date = 1973 | isbn = 3-412-83573-0}} * {{cite book | title = The Astronomical Revolution: Copernicus – Kepler – Borelli | author= Koyré, Alexandre | publisher=[[Cornell University Press]] | date = 1973 | isbn = 0-8014-0504-1 | location = Ithaca, NY | ref = Reference-Koyre-1973}} * {{cite book | title = The Copernican Revolution: Planetary Astronomy in the Development of Western Thought | url = https://archive.org/details/copernicanrevolu0008kuhn | author= Kuhn, Thomas | publisher=[[Harvard University Press]] | date = 1957 | oclc = 535467 | location = Cambridge, MA | ref = Reference-Kuhn-1957}} * {{Cite journal | last = Lindberg | first = David C. | author-link = | last2 = Numbers | first2 = Ronald L. | author2-link = | title = Beyond War and Peace: A Reappraisal of the Encounter between Christianity and Science | url = https://archive.org/details/sim_church-history_1986-09_55_3/page/338 | journal=Church History | volume = 55 | issue = 3 | pages = 338–354 | publisher=Cambridge University Press | date = 1986 | doi = 10.2307/3166822 | postscript = . | jstor = 3166822|issn = 0009-6407 }} * {{cite book | title= From Eudoxus to Einstein: A History of Mathematical Astronomy | url= https://archive.org/details/fromeudoxustoein0000lint | author=Linton, Christopher M. | publisher=[[Cambridge University Press]] | date= 2004 | location= Cambridge | isbn= 978-0-521-82750-8 | ref=Reference-Linton-2004}} * {{cite book|author=Carlo Malagola|title=Della vita e delle opere di Antonio Urceo detto Codro: studi e ricerch|url=https://archive.org/details/dellavitaedelle02malagoog|date=1878|publisher=Fava e Garagnani}} * {{cite book| title= Manetho Ptolemy Tetrabiblos | author1= Manetho | author2= Ptolemy | others= Loeb Classical Library edition, translated by W.G.Waddell and F.E.Robbins PhD | date= 1964 | origyear= 1940 | location= London | publisher=William Heinemann | ref= Reference-Waddell&Robbins-1964 }} * {{cite book | title = The Church and Galileo | url = https://archive.org/details/churchgalileo0000unse | author=McMullin, Ernan, ed. | publisher=[[University of Notre Dame Press]] | date = 2005 | location = Notre Dame, IN | isbn = 0-268-03483-4 | ref = Reference-McMullin-2005}} * Miłosz, Czesław, ''The History of Polish Literature'', second edition, Berkeley, [[University of California Press]], 1969, {{ISBN|0-520-04477-0}}. * Mizwa, Stephen, ''Nicolaus Copernicus, 1543–1943'', Kessinger Publishing, 1943. * {{cite book |author=Moore, Patrick |title=The great astronomical revolution 1543–1687 and the Space Age epilogue |url=https://archive.org/details/greatastronomica0000moor_z2t2 |date=1994 |publisher=Albion |isbn=978-1-898563-18-1}} * {{cite book| title= Tetrabiblos | last= Ptolemy | first= Claudius | others= Loeb Classical Library edition, translated by F.E.Robbins PhD | date= 1964 | origyear= 1940 | location= London | publisher=William Heinemann | ref= Reference-Robbins-1964 }} * <cite class="book" style="font-style:normal" id="Reference-Rabin-2005">{{cite web | title = ''Copernicus'' | author=Rabin, Sheila | publisher=The Stanford Encyclopedia of Philosophy (summer 2005 edition), Edward N. Zalta (ed.) | date = 2005 | accessdate =26 May 2008 | url = http://plato.stanford.edu/archives/sum2005/entries/copernicus/}} * {{cite book |author=Repcheck, Jack |title=Copernicus' Secret: How the Scientific Revolution Began |url=https://archive.org/details/copernicussecret00repc |publisher=Simon & Schuster |location=New York |date=2007 |isbn=0-7432-8951-X }} * {{cite book | title = Copernicus and his Successors | url = https://archive.org/details/copernicushissuc0000rose | author=Rosen, Edward | publisher=Hambledon Press | date = 1995 | isbn = 1-85285-071-X | location = London | ref = Reference-Rosen-1995}} * {{cite book | title = Three Copernican Treatises:The Commentariolus of Copernicus; The Letter against Werner; The Narratio Prima of Rheticus | url = https://archive.org/details/threecopernicant0000cope_t3u1 | author=Rosen, Edward (translator) | publisher=Dover Publications | edition = Second Edition, revised | date = 2004 | origyear = 1939 | isbn = 0-486-43605-5 | location = New York, NY | ref = Reference-Rosen-2004}} * {{cite book | title = Inventing the Flat Earth—Columbus and Modern Historians | author= Russell, Jeffrey Burton | publisher=Praeger | date = 1997 | origyear = 1991 | isbn = 0-275-95904-X | location = New York, NY | ref = Reference-Russell-1997}} *{{cite book|title=The Review of the Polish Academy of Sciences|date=1973|publisher="Ossolineum", the Polish Academy of Sciences Press}} *{{cite book|author=Josh Sakolsky|title=Copernicus And Modern Astronomy|url=https://archive.org/details/copernicusmodern0000sako|date=1 October 2004|publisher=The Rosen Publishing Group|isbn=978-1-4042-0305-1}} * {{cite book| title= The Crime of Galileo | url= https://archive.org/details/crimeofgalileo0000unse | first=Giorgio | last=de Santillana | authorlink= | origyear= 1955 | publisher=[[University of Chicago Press]] | date= 1976 | type=Midway reprint | location = Chicago, Ill | isbn= 0-226-73481-1 | ref= Reference-Santillana-1976}} * {{cite book | title = East Central Europe in the Middle Ages 1000–1500 | url = https://archive.org/details/eastcentraleurop0003sedl | author=Sedlar, Jean W. | publisher=[[University of Washington Press]] | isbn = 0-295-97290-4 | date = 1994}} *{{cite book|author=Barbara A. Somervill|title=Nicolaus Copernicus: Father Of Modern Astronomy|date=1 January 2005|publisher=Capstone|isbn=978-0-7565-0812-8}} *{{cite book|author=Daniel Stone|title=The Polish-Lithuanian State: 1386–1795|url=https://archive.org/details/polishlithuanian0000ston|date=2001|publisher=[[University of Washington Press]]|isbn=978-0-295-98093-5}} * {{cite book | title = The Lord of Uraniborg | first= Victor E. | last= Thoren | publisher=[[Cambridge University Press]] | date = 1990 | isbn = 0-521-35158-8 | location = Cambridge | ref = thoren-1990}} (A biography of Danish astronomer and alchemist Tycho Brahe.) *{{cite book|author=Manfred Weissenbacher|title=Sources of Power: How Energy Forges Human History|url=https://archive.org/details/sourcesofpowerho0002weis|date=September 2009|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-0-313-35626-1}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Nicolaus Copernicus}} {{refbegin|2}} * {{Istorijska biblioteka|art2:kopernik-u-ranim-biografijama |Nikola Kopernik u delima ranih biografa}} * {{Istorijska biblioteka|art2:kopernikova-biografija-polje-sukobljenih-ideja |Kopernikove biografije kao polje polemika}} * {{gutenberg author| id=Nicolaus+Copernicus | name=Nicolaus Copernicus}} * {{Gutenberg author |id=Copernicus,+Nicolaus | name=Nicolaus Copernicus}} * [http://www.bj.uj.edu.pl/bjmanus/revol/titlpg_e.html De Revolutionibus, autograph manuscript] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050728153447/http://www.bj.uj.edu.pl/bjmanus/revol/titlpg_e.html |date=2005-07-28 }} – Full digital facsimile, Jagiellonian University * {{pl icon}} [http://domwarminski.pl/index.php?option=com_content&view=article&id=19 Polish translations of letters written by Copernicus in Latin or German] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151018072646/http://domwarminski.pl/index.php?option=com_content&view=article&id=19 |date=2015-10-18 }} * [http://hos.ou.edu/galleries//16thCentury/Copernicus/ Online Galleries, History of Science Collections, University of Oklahoma Libraries] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130721202608/http://hos.ou.edu/galleries//16thCentury/Copernicus/ |date=2013-07-21 }} High resolution images of works by and/or portraits of Nicolaus Copernicus in .jpg and .tiff format. * [http://www.visittorun.pl/index.php?strona=6 Copernicus in Torun] * [http://copernicus.torun.pl/en/ Nicolaus Copernicus Thorunensis] by the [http://copernicus.torun.pl/en/project/ Copernican Academic Portal] * [http://www.frombork.art.pl/Ang01.htm Nicolaus Copernicus Museum in Frombork] * Portraits of Copernicus: [http://www.msnbc.msn.com/id/9913250/ Copernicus's face reconstructed]; [http://www-groups.dcs.st-andrews.ac.uk/~history/PictDisplay/Copernicus.html Portrait] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927183826/http://www-groups.dcs.st-andrews.ac.uk/~history/PictDisplay/Copernicus.html |date=2007-09-27 }}; [http://www.frombork.art.pl/Ang10.htm Nicolaus Copernicus] * [http://www.hps.cam.ac.uk/starry/coperastrol.html Copernicus and Astrology] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090121212438/http://www.hps.cam.ac.uk/starry/coperastrol.html |date=2009-01-21 }} * [http://plato.stanford.edu/entries/copernicus/ Stanford Encyclopedia of Philosophy entry] * [http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/4405958.stm 'Body of Copernicus' identified] – BBC article including image of Copernicus using facial reconstruction based on located skull * [http://www-personal.umich.edu/~jbourj/money2.htm Nicolaus Copernicus on the 1000 Polish Zloty banknote.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090205031910/http://www-personal.umich.edu/~jbourj/money2.htm |date=2009-02-05 }} * [http://www.mhhe.com/physsci/astronomy/fix/student/images/04f08.jpg Copernicus's model for Mars ] * [http://www.mhhe.com/physsci/astronomy/fix/student/images/02f27.jpg Retrograde Motion ] * [http://www.mhhe.com/physsci/astronomy/fix/student/images/04f04.jpg Copernicus's explanation for retrograde motion] * [http://www.mhhe.com/physsci/astronomy/fix/student/images/04f07.jpg Geometry of Maximum Elongation] * [http://csep10.phys.utk.edu/astr161/lect/retrograde/copernican.html Copernican Model] * [http://www.frombork.art.pl/Ang10.htm Portraits of Nicolaus Copernicus] * [http://galileo.rice.edu/sci/theories/copernican_system.html The Copernican Universe from the De Revolutionibus] * [http://digital.lib.lehigh.edu/planets/cop.php?num=F.1&exp=false&lang=lat&CISOPTR=0&limit=cop&view=full De Revolutionibus, 1543 first edition] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090314004048/http://digital.lib.lehigh.edu/planets/cop.php?num=F.1&exp=false&lang=lat&CISOPTR=0&limit=cop&view=full |date=2009-03-14 }} – Full digital facsimile, Lehigh University * [http://webexhibits.org/calendars/year-text-Copernicus.html The text of the De Revolutionibus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150306173547/http://www.webexhibits.org/calendars/year-text-Copernicus.html |date=2015-03-06 }} * [http://pau.krakow.pl/index.php/en/2008031765/Prizes-by-PAU/Page-2.html Nicolaus Copernicus Prize, founded by the City of Kraków] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090425004549/http://pau.krakow.pl/index.php/en/2008031765/Prizes-by-PAU/Page-2.html |date=2009-04-25 }}, awarded since 1995 * {{en icon}} {{de icon}} {{pl icon}} German-Polish "Copernicus Prize" awarded to German and Polish scientists ([http://www.dfg.de/en/funded_projects/prizewinners/copernicus_award/index.html DFG website]) * {{en icon}} {{de icon}} {{pl icon}} [http://www.buero-kopernikus.org/en/home/31/0/0 Büro Kopernikus – An initiative of German Federal Cultural Foundation] * {{de icon}} {{pl icon}} [http://www.bkherne.eu/index.php?option=com_content&view=article&id=304&Itemid=272 German-Polish school project on Copernicus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140407090910/http://www.bkherne.eu/index.php?option=com_content&view=article&id=304&Itemid=272 |date=2014-04-07 }} {{refend}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1473|1543|Kopernik, Nikola}} [[Kategorija:Poljski naučnici]] [[Kategorija:Astronomi]] [[Kategorija:Isusovci]] [[Kategorija:Biografije, Toruń]] [[Kategorija:Biografije, Padova]] [[Kategorija:Studenti Univerziteta u Padovi]] 9vv8do5z96w1ixma78vqe3t9xi55qx4 0 2700 42689606 42670695 2026-09-14T11:26:49Z Edgar Allan Poe 29250 /* Vanjske veze */ 42689606 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Političar | ime = Simon Bolivar | slika = | opis_slike = | ime pri rođenju = | datum_rođenja = [[24. jul]] [[1783]]. | mesto_rođenja = [[Karakas]], [[Španska imperija]] | datum_smrti = [[17. decembar]] [[1830]]. | mesto_smrti = [[Santa Marta]], [[Nova Granada]] | država_smrti = | veb= | država_rođenja = | državljanstvo = | narodnost = | poreklo = | veroispovest= [[katolik]] | partija= | supružnik=Marija Teresa Rodrigez del Toro i Alajsa | deca= | univerzitet= | profesija= | funkcija 1= [[Predsednik Venecuele|predsednik]] [[Venecuela|Venecuele]] | izbori 1 = | datum funkcije 1 = | početak funkcije 1 = [[6. avgust]] [[1813]] | kraj funkcije 1 = [[2. jul]] [[1814]] | predsednik 1 = | reizbor 1 = [[15. februar]] [[1819]] — [[17. decembar]] [[1819]] | predsednik vlade 1= | vlada 1 = | prethodnik 1 =[[Kristobal Mendoza]] | naslednik 1 =[[Hose Antonio Paez]] | funkcija 2= predsednik [[Velika Kolumbija|Velike Kolumbije]] | izbori 2 = | datum_funkcije 2 = | početak funkcije 2 = [[17. decembar]] [[1819]] | kraj funkcije 2 = [[4. maj]] [[1830]] | predsednik 2 = | prethodnik 2 = | naslednik 2 = [[Domingo Kajsedo]] | funkcija 3= [[Predsednik Bolivije|predsednik]] [[Bolivija|Bolivije]] | izbori 3 = | datum_funkcije 3 = | početak funkcije 3 = [[12. avgust]] [[1825]] | kraj funkcije 3 = [[29. decembar]] [[1825]] | predsednik 3 = | prethodnik 3 = | naslednik 3 = [[Antonio Hose de Sukre]] | funkcija 4= [[Predsednik Perua|predsednik]] [[Peru]]a | izbori 4 = | datum_funkcije 4 = | početak funkcije 4 = [[17. februar]] [[1824]] | kraj funkcije 4 = [[28. januar]] [[1827]] | predsednik 4 = | prethodnik 4 = [[Hose Bernardo de Tagle]] | naslednik 4 = [[Andres de Santa Kruz]] | amblem= | potpis=Simón Bolívar Signature.svg | spisak= }} '''Simon Jose Antonio de la Santissima Trinidad Bolivar y Palacios''' ([[24.7.]] [[1783]]. - [[17.12.]] [[1830]].) je južnoamerički vojskovođa, državnik i revolucionar. Bolivar je rođen u [[Venezuela|Venezueli]], u španskoj aristokratskoj familiji. Nakon [[Napoléon Bonaparte|Napoleonove]] invazije [[Španija|Španije]] Bolivar se priključio lokalnim huntama koje su to nastojale iskoristiti da proglase nezavisnost od matice zemlje. Godine [[1813]]. je otpočeo ustanak kojim je od španske vlasti oslobođena Venezuela, a do [[1821]]. godine su oslobođene današnja [[Kolumbija]], [[Panama]] i [[Ekvador]], od kojih će se zajedno s Venezuelom formirati [[Velika Kolumbija]]. Godine [[1824]]. Bolivarove snage su oslobodile [[Peru]], gdje je dobio titulu Libertador (Osloboditelj), a godine [[1825]]. u njegovu čast je proglašena država [[Bolivija]]. Bolivarov vojnički talent se nije reflektirao na politiku. Njegova nastojanja da novooslobođene države ujedini u latinoameričku federaciju nalik na [[SAD]] nisu uspjela, a sam Bolivar je bio metom atentata, a njegova vlast bila ugrožena serijom ustanaka. Godine [[1830]]. ([[27.4.]]) Bolivar je podnio ostavku na sve svoje dužnosti i ubrzo nakon toga umro od tuberkuloze. [[Venecuela]] je [[1999]]. promenila naziv države u njegovu čast u ''Bolivarska Republika Venecuela''. == Borba za nezavisnost Južne Amerike == [[Datoteka:Simón Bolívar, 1816.jpg|mini|150px|Bolivar 1816. tokom boravka na [[Haiti]]ju.]] Bolivar se vratio u [[Venecuela|Venecuelu]] 1807. 1813. godine dobio je komandu u [[Tunha|Tunhi]] u [[Novo Kraljevstvo Granade|Novoj Granadi]] (današnja [[Kolumbija]]), pod upravom [[Ujedinjene provincije Nove Granade|Kongresa Ujedinjenih Provincija Nove Granade]], nastalog od [[vojna hunta|vojne hunte]] osnovane 1810. Ovo je bio početak [[zadivljujuća kampanja|Zadivljujuće kampanje]]. Bolivar je došao u [[Merida (Venecuela)|Meridu]] 24. maja i tu je proglašen Oslobodiocem.{{sfn|Bushnell|1970|p=}} Ovaj događaj pratili su zauzimanje [[Truhiljo (Venecuela)|Truhilja]] 9. juna. Šest dana kasnije, 15. juna, Bolivar je izdiktirao svoj čuveni [[dekret o ratu do smrti]]. Karakas je ponovo zauzet 6. avgusta 1813. i Bolivar je potrđen kao oslobodilac, proglasivši [[Druga Republika Venecuela|obnavljanje venecuelanske republike]]. Zbog pobune [[Hoze Tomas Boves|Hozea Tomasa Bovesa]] 1814. i pada republike, vratio se u Novu Granadu, gde je komandovao vojskom Ujedinjenih Provincija i ušao u [[Bogota|Bogotu]] 1814. preotevši grad od izdvojenih republikanskih snaga [[Slobodna i nezavisna Kundinamarka|Kundinamarke]]. Nameravao je da maršira na [[Kartahena (Kolumbija)|Kartahenu]] i zatraži pomoć od lokalnih snaga da zauzme rojalističku [[Santa Marta|Santa Martu]]. 1815. godine, posle serije političkih i vojnih nesuglasica sa vladom Kargahene, Bolivar je pobegao na [[Jamajka|Jamajku]], gde mu je uskraćen podrška i pokušano je njegovo ubistvo, posle čega je pobegao na [[Haiti]], gde mu je garantovana zaštita. Sprijateljio se sa [[Aleksandar Petion|Aleksandrom Petionom]], vođom novostvorenene države i zatražio pomoć od njega.{{sfn|Bushnell|1970|p=}} [[Datoteka:Congreso de Cúcuta.jpg|mini|left|150p|Bolivar i [[Francisko de Paula Santander]] tokom [[Kongres u Kukuti|Kongresa u Kukuti]], oktobra 1821.]] 1816. godine Bolivar se iskrcao u Venecuelu sa haićanskim vojnicima i važnom materijalnom pomoću (pod uslovom da ukine [[ropstvo]]) i zauzeo je grad Angosturu (danas [[Sijudad Bolivar]]). U to vreme Venecuela je bila kapetanija Španije, pa je Bolivar odlučio da se prvo bori za nezavisnost Nove Granade (koja je bila vicekraljevstvo), nameravajući da kasnije učvrsti nezavisnost Venecuele i drugih politički manje značajnih španskih teritorija. Kampanja za nezavisnost Nove Granade je bila ojačana pobedom u [[bitka kod Bojača|bici kod Bojača]] 1819. Iz tek osigurane baze, Bolivar je pokrenuo kampanje za nezavisnost Venecuele i [[Ekvador]]a, a one su okončane pobedama u [[bitka kod Karaboba|bici kod Karaboba]] 1821. i [[bitka kod Pinčinča|bitke kod Pinčinče]] 1822. Na dan 7. septembra 1821. stvorena je [[Velika Kolumbija]] (država koja je pokrivala veće delove današnje Kolumbije, [[Panama|Paname]], Ekvadora, severnog [[Peru]]a i severozapadnog [[Brazil]]a) sa Bolivarom na mestu predsednika i [[Francisko de Paula Santander|Franciskom de Paulom Santanderom]] kao potpredsednikom. Bolivar je 26. i 27. jula održao [[konferencija u Gvajakilu|konferenciju u Gvajakilu]] sa [[Argentina|argentinskim]] generalom [[Hoze de San Martin|Hozeom de San Martinom]], koji je dobio titulu ''zaštitnika peruanske slobode'', nakon što je u avgustu 1821. delimično oslobodio Peru od španske vlasti. Peruanski kongres ga je 10. februara 1824. imenovao za diktatora Perua, što je omogućilo Bolivaru da kompletno reorganizuje političku i vojnu administraciju. Uz pomoć [[Antonio Hoze de Sukre|Antonija Hozea de Sukrea]], Bolivar je odlučno porazio špansku konjicu u [[bitka kod Žunina|bici kod Žunina]] 6. avgusta 1824. Sukre je uništio brojčano nadmoćnije ostatke španske vojske u [[bitka kod Ayacucha|Bitci kod Ayacucha]] 9. decembra 1824. 6. avgusta 1825. na kongresu Gornjeg Perua, stvorena je [[Bolivija|Republika Bolivija]]. Bolivar je tako postao jedan od retkih ljudi po kome je nazvana jedna država. == Preci == {{Porodično stablo (SR) |ime = Simona Bolivara |style=font-size: 90%; line-height: 110%; |border=1 |boxstyle=padding-top: 0; padding-bottom: 0; |boxstyle_1=background-color: #fcc; |boxstyle_2=background-color: #fb9; |boxstyle_3=background-color: #ffc; |boxstyle_4=background-color: #bfc; |boxstyle_5=background-color: #9fe; |1= 1. '''Simon Hose Antonio de la Santisima Trinidad Bolivar i Palasios''' | 2 = 2. [[Huan Visente Bolivar i Ponte]] | 3 = 3. [[Marija de la Konsepsion Palasios i Blanko]] | 4 = 4. [[Huan de Bolivar i Martinez de Viljegas]] | 5 = 5. Marija Petronila Ponte-Andrade i Marin de Narvaez | 6 = 6. Felisijano Palasios de Agire i Aristija-Soho i Hil de Aratija | 7 = 7. Fransiska Blanko Erera | 8 = 8. Kapitan Luis Bolivar Reboljedo | 9 = 9. Ana Marija Martinez de Viljegas i Ladron de Gevara | 10 = 10. Pedro Ponte-Andrade i Haspe de Montenegro | 11 = 11. Marija Hosefa Marin de Narvaez | 12 = 12. Felisijano Palasios de Agire i Aristija-Soho i Hedler | 13 = 13. Isabel Marija Hil de Aratija i Agire-Viljela | 14 = 14. Mateo Hose Blanko i Fernandez de Arauho | 15 = 15. Isabel Klara de Erera i Lijendo | 16 = 16. Antonio Bolivar i Dijaz de Rohas | 17 = 17. Leonor Reboljedo Argumedo | 18 = 18. Lorenzo de Martinez de Viljegas | 19 = 19. Magdalena Ladron de Gevara i Rohas | 20 = 20. Hasinto Ponte-Andrade | 21 = 21. Marija Haspe de Montenegro | 22 = 22. Fransisko Marin de Narvaez i Vilčez | 23 = 23. Hosefa Marija de Narvaez | 24 = 24. Hose Palasios de Agire i Aristija-Soho i Ortiz de Zarate | 25 = 25. Isabel Marija Hedler Rivilja | 26 = 26. Fransisko Hil de Aratija | 27 = 27. Marija Rosa Agire-Viljela i Laja-Mohika | 28 = 28. Mateo Blanko Infante | 29 = 29. Hosefa Fernandez de Arauho i Rivilja | 30 = 30. Huan Asensio Erera i Askanio | 31 = 31. Paula Rosa de Lijendo i Očoa }} == Reference == {{reflist}} === Literatura === {{refbegin|2}} * {{cite book | last = Arismendi Posada | first = Ignacio | title = Gobernantes Colombianos | trans-title = Colombian Presidents | publisher = Interprint Editors Ltd.; Italgraf | edition = second | location = Bogotá, Colombia | year = 1983 | ref = harv }} * {{cite book | last1 = Bushnell | first1 = David | authorlink = | last2 = Langley | first2 = Lester D. | year = 2008 | title = Simón Bolívar: Essays on the Life and Legacy of the Liberator | publisher = Rowman & Littlefield | location = Lanham, Maryland | isbn = 978-0-7425-5619-5 | url = http://books.google.com/books?id=ZcHpTbbV2NMC | ref = harv }} * {{cite news | last = Grant | first = Will | title = Venezuela honours Simón Bolívar's lover Manuela Saenz | publisher = BBC | date = 5. jul 2010 | url = http://www.bbc.co.uk/news/10504821 | accessdate = 15. oktobar 2012 | ref = harv }} * {{cite book | last = Lynch | first = John | title = Simón Bolívar: A Life | url = https://archive.org/details/simonbolivarlife0000lync | publisher = Yale University Press | year = 2006 | isbn = 978-0-300-11062-3 | ref = harv }} * {{cite book | last = Lynch | first = John | date = 5. jul 2007 | title = Simón Bolívar: A Life | publisher = Yale University Press | isbn = 978-0-300-12604-4 | ref = harv }} * {{cite book | last = Masur | first = Gerhard | year = 1969 | title = Simón Bolívar | url = https://archive.org/details/simonbolivar0000masu | edition = Revised | publisher = University of New Mexico Press | location = Albuquerque | ref = harv }} * {{cite book | last = Petre | first = Francis Loraine | year = 1910 | title = Simon Bolivar "El libertador": a life of the chief leader in the revolt against Spain in Venezuela, New Granada & Peru | publisher = J. Lane | ref = harv }} * {{cite book | last1 = Slatta | first1 = Richard W. | last2 = de Grummond | first2 = Jane Lucas | year = 2003 | title = Simón Bolívar's Quest for Glory | url = https://archive.org/details/simonbolivarsque0000slat | publisher = Texas A&M University Press | isbn = 978-1-58544-239-3 | ref = harv }} * {{cite book | last = Thornton | first = John Kelly | date = 28. april 1998 | title = Africa and Africans in the Making of the Atlantic World, 1400–1800 | publisher = Cambridge University Press | isbn = 978-0-521-62724-5 | url = http://books.google.com/books?id=AVZDHeVEeywC&pg=PA174 | accessdate = 15. oktobar 2012 | ref = harv }} * {{cite book | last = Bushnell | first = David | date = 1970 | title = The Liberator, Simón Bolívar | publisher = New York: Alfred A. Knopf, | isbn = | ref = harv }} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Simón Bolívar}} * [http://www.bolivarmo.com/history.htm Istorija Simona Bolivara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041213011200/http://www.bolivarmo.com/history.htm |date=2004-12-13 }} * [http://www.crystalbeach.com/history.htm Život Simona Bolivara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040723082305/http://www.crystalbeach.com/history.htm |date=2004-07-23 }} {{Predsjednici Bolivije}} {{Predsjednici Kolumbije}} {{Predsjednici Perua}} {{Predsjednici Venezuele}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1783|1830|Bolívar, Simón}} [[Kategorija:Venezuelanski političari]] [[Kategorija:Predsjednici Venezuele]] [[Kategorija:Predsjednici Perua]] [[Kategorija:Predsjednici Bolivije]] [[Kategorija:Revolucionari]] [[Kategorija:Borci za nezavisnost Latinske Amerike]] [[Kategorija:Biografije, Venezuelanski rat za nezavisnost]] [[Kategorija:Baski]] [[Kategorija:Venezuelski slobodni zidari]] [[Kategorija:Biografije, Caracas]] 78yput448wwmplg5ued3rzqlkk844u9 0 3415 42689498 42660763 2026-09-13T19:13:46Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689498 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Atisane3.png|thumb|400px|[[Trodimenzionalni prostor|3D]] (levo i centar) i [[Dvodimenzionalni prostor|2D]] reprezentacije [[terpenoid]]nog<ref>{{cite book|last1=Firn|first1=Richard|title=Nature's Chemicals|date=2010|publisher=Oxford: Biology}}</ref> molekula atisana]] '''Molekul''' ili '''molekula''' ([[novolatinski jezik|novolat.]] ''molecula'': mala masa, od [[latinski jezik|lat.]] ''moles'': masa), stabilna cjelina udruženih atoma. Molekulu čine [[atom]]i (dva ili više) povezani elektronima u [[kovalentna veza|kovalentnoj vezi]].<ref>{{cite book| last = March| first = Jerry| title = Advanced organic chemistry: reactions, mechanisms, and structure| url = https://archive.org/details/advancedorganicc04edmarc| year = 1992| publisher = John Wiley & Sons| isbn = 0-471-60180-2 }}</ref><ref>{{cite book| author = Gary L. Miessler|author2=Donald Arthur Tarr| title = Inorganic chemistry| url = https://archive.org/details/solutionsmanuali0000mies| year = 2004| publisher = Prentice Hall| isbn = 0-13-035471-6 }}</ref> Molekul se može sastojati od atoma istih elemenata (molekul elementa) na primjer kiseonik u vazduhu koji udišemo nalazi se u molekuli O_2.<ref name="iupac">{{GoldBookRef|title=molecule|url=http://goldbook.iupac.org/M04002.html|year=1994}}</ref><ref>{{cite book| last = Puling| first = Linus| title = General Chemistry| url = https://archive.org/details/generalchemistry00paul_0| year = 1970| publisher = Dover Publications, Inc.| location = New York| isbn = 0-486-65622-5 }}</ref><ref>{{cite book| author = Ebbin, Darrell, D.| title = General Chemistry, 3rd Ed.| year = 1990| publisher = Houghton Mifflin Co.| location = Boston| isbn = 0-395-43302-9 }}</ref><ref>{{cite book| author = Brown, T.L.| coauthors = Kenneth C. Kemp, Theodore L. Brown, Harold Eugene LeMay, Bruce Edward Bursten| title = Chemistry – the Central Science, 9th Ed.| year = 2003| publisher = Prentice Hall| location = New Jersey| isbn = 0-13-066997-0 }}</ref> Može se sastojati i od atoma različitih elemenata (molekul jedinjenja) na primjer vodonik (H) i kiseonik (O) grade vodu H₂O. <blockquote><math> H2+0=H2O</math></blockquote> Molekuli su suviše mali da bi se videli golim okom. Dimenzija su od 0,1 do 100 nanometara (0,0000000001 do 0,00000001 metara) mada ima i izuzetaka. Recimo [[makromolekul]] [[DNK]]<ref>{{Cite book |ref= harv|author=Mount DM |title = Bioinformatics: Sequence and Genome Analysis | edition = 2 | publisher = Cold Spring Harbor Laboratory Press |year=2004| isbn = 0-87969-712-1 | oclc = 55106399 | location = Cold Spring Harbor, NY |url=http://books.google.ca/books?hl=en&lr=&id=bvY21DGa1OwC&oi=fnd&pg=PA1&dq=Bioinformatics:+Sequence+and+Genome+Analysis&ots=gKWF4_Nbrw&sig=62dBP2V9bVzolK4yvEgYVbuQSjY#v=onepage&q=Bioinformatics%3A%20Sequence%20and%20Genome%20Analysis&f=false}}</ref><ref>{{Cite book |ref= harv|aurthor = Carroll SB, Grenier J, Weatherbee SD |title = From DNA to Diversity: Molecular Genetics and the Evolution of Animal Design |edition = Second |publisher = Blackwell Publishing |year=2005|location = Oxford | isbn = 1-4051-1950-0 |url=http://jhered.oxfordjournals.org/content/96/6/725.full}}</ref><ref>{{Cite book |ref= harv|title=Genes |url= https://archive.org/details/genesvi0000lewi_n1p0|author=Benjamin Lewin |publisher = Oxford University Press |edition= 6th ed. |year=1997| isbn = 0-19-857779-6}}</ref> kad bi se izvadio iz jedra ćelije i razmotao dostigao bi dužinu jednog do dva metra. Međutim i tada bi bio nevidljiv jer bi njegovo 'vlakno' bilo prečnika svega 0,000000005 m. Zato se za određivanje veličine i oblika molekula koriste posebne metode [[fizička hemija|fizičke hemije]],<ref>{{cite journal | author = P. Atkins, J. de Paula | title = Physikalische Chemie | volume = 5. | publisher =Wiley-VCH | location = Weinheim | year =2013 | isbn = 3-527-33247-2 | Seiten= }}</ref><ref>{{cite book|author=Peter Jomo Walla|title=Modern Biophysical Chemistry: Detection and Analysis of Biomolecules|url=http://books.google.com/books?id=ej__AwAAQBAJ&pg=PA1|date=8 July 2014|publisher=Wiley|isbn=978-3-527-68354-3|pages=1–}}</ref> a naročito [[Analitička hemija|instrumentalne metode]].<ref name="isbn0-03-002078-6">{{cite book |author=Nieman, Timothy A.; Skoog, Douglas A.; Holler, F. James |title=Principles of instrumental analysis |url=https://archive.org/details/principlesofinst0000skoo |publisher=Brooks/Cole |location=Pacific Grove, CA |year=1998 |pages= |isbn=0-03-002078-6 |oclc= |doi= |accessdate=}}</ref><ref name="pmid6353577">{{cite journal |doi=10.1126/science.6353577|bibcode = 1983Sci...222..291W |title=Hyphenated techniques for analysis of complex organic mixtures |url=https://archive.org/details/sim_science_1983-10-21_222_4621/page/290|year=1983 |last1=Wilkins |first1=C. |journal=Science |volume=222 |issue=4621 |pages=291–6 |pmid=6353577 |issn = 0036-8075 }}</ref><ref name="pmid9008869">{{cite journal |doi=10.1002/(SICI)1096-9888(199701)32:1<64::AID-JMS450>3.0.CO;2-7 |title=High-performance Liquid Chromatography/NMR Spectrometry/Mass Spectrometry:Further Advances in Hyphenated Technology |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-mass-spectrometry_1997-01_32_1/page/64 |year=1997 |last1=Holt |first1=R. M. |last2=Newman |first2=M. J. |last3=Pullen |first3=F. S. |last4=Richards |first4=D. S. |last5=Swanson |first5=A. G. |journal=Journal of Mass Spectrometry |volume=32 |pages=64–70 |pmid=9008869 |issue=1}}</ref><ref name="pmid9253184">{{cite journal |doi=10.1016/S0021-9673(97)00325-7 |title=Chromatographic and hyphenated methods for elemental speciation analysis in environmental media |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-chromatography-a_1997-07-11_774_1-2/page/n14 |year=1997 |last1=Ellis |first1=Lyndon A |last2=Roberts |first2=David J |journal=Journal of Chromatography A |volume=774 |pages=3–19 |pmid=9253184 |issue=1–2}}</ref><ref name="pmid12462614">{{cite journal |doi=10.1016/S0021-9673(02)01228-1 |title=Hyphenated techniques in anticancer drug monitoring |year=2002 |last1=Guetens |first1=G |last2=De Boeck |first2=G |last3=Wood |first3=M |last4=Maes |first4=R.A.A |last5=Eggermont |first5=A.A.M |last6=Highley |first6=M.S |last7=Van Oosterom |first7=A.T |last8=De Bruijn |first8=E.A |last9=Tjaden |first9=U.R |journal=Journal of Chromatography A |volume=976 |pages=229–38 |pmid=12462614 |issue=1–2}}</ref><ref name="pmid12462615">{{cite journal |doi=10.1016/S0021-9673(02)01227-X |title=Hyphenated techniques in anticancer drug monitoring |year=2002 |last1=Guetens |first1=G |last2=De Boeck |first2=G |last3=Highley |first3=M.S |last4=Wood |first4=M |last5=Maes |first5=R.A.A |last6=Eggermont |first6=A.A.M |last7=Hanauske |first7=A |last8=De Bruijn |first8=E.A |last9=Tjaden |first9=U.R |journal=Journal of Chromatography A |volume=976 |pages=239–47 |pmid=12462615 |issue=1–2}}</ref> [[Stehiometrija|Odnos elemenata]] koji grade jedinjenje,<ref>Zumdahl, Steven S. ''Chemical Principles''. Houghton Mifflin, New York, 2005, pp 148–150.</ref><ref>Internal Combustion Engine Fundamentals, John B. Heywood</ref> izražava se [[Empirijska formula|empirijskom formulom]].<ref>{{GoldBookRef | title = Empirical formula | file = E02063}}</ref> Na primer, vodu grade [[vodonik]] i [[kiseonik]] u odnosu 2:1, H₂O, a etil [[alkohol]], ([[etanol]]<ref>{{cite journal | last1 = González | first1 = Begoña | last2 = Calvar | first2 = Noelia | last3 = Gómez | first3 = Elena | last4 = Domínguez | first4 = Ángeles | year = 2007 | title = Density, dynamic viscosity, and derived properties of binary mixtures of methanol or ethanol with water, ethyl acetate, and methyl acetate at T = (293.15, 298.15, and 303.15) K | journal = The Journal of Chemical Thermodynamics | volume = 39 | issue = 12 | pages = 1578–1588 | doi = 10.1016/j.jct.2007.05.004 }}</ref>) [[ugljenik]], vodonik i kiseonik u odnosu 2:6:1, C₂H₆O. Ovaj odnos ne mora uvek da određuje jedinstveni molekul - [[dimetil etar]]<ref>{{Cite web|url = http://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/summary/summary.cgi?cid=8254&loc=ec_rcs|title = dimethyl ether - PubChem Public Chemical Database|work = The PubChem Project|location = USA|publisher = National Center for Biotechnology Information}}</ref> ima isti odnos kao etanol, na primer. Molekuli koji se sastoje od istih atoma ali u različitom rasporedu se zovu [[Izomer (hemijski)|izomeri]].<ref>Petrucci R.H., Harwood R.S. and Herring F.G. "General Chemistry" (8th ed., Prentice-Hall 2002), p.91</ref><ref name=Eliel>Ernest L. Eliel and Samuel H. Wilen, ''Stereochemistry of Organic Compounds'' (Wiley Interscience 1994), pp.52-53</ref> [[Hemijska formula|Hemijska]] ili molekulska formula određuje tačnije redosled atoma koji grade molekul pa je formula [[etanol]]a CH₃CH₂OH a dimetiletra CH₃OCH₃. Za predstavljanje složenijih molekula gde atomi mogu biti različito raspoređeni u prostoru koriste se strukturne formule. [[Molekulska masa]] je zbir masa atoma koji čine molekul, i poput atomske, izražava se u atomskim jedinicama mase (atomska jedinica mase = 1/12 mase [[izotop]]a ¹²C).<ref>Choppin, G.; Liljenzin, J. O. and Rydberg, J.　（1995） ''Radiochemistry and Nuclear Chemistry'' (2nd ed.) Butterworth-Heinemann, pp. 3–5</ref><ref>{{cite journal |doi=10.1038/091057a0 |title=The Radio-Elements and the Periodic Law|url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1913-03-20_91_2264/page/n3 |year=1913 |last1=Soddy|first1=Frederick |journal=Nature |volume=91 |issue=2264|pages=57 |bibcode = 1913Natur..91...57S }}</ref> Dugo se mislilo da su dužine hemijski veza i njihovi uglovi u molekulu konstantni. Međutim, modernim strukturnim metodama nađeno je da se geometrija hemijske veze neznatno menja, naročito kod složenijih molekula. == Nauka o molekulima == Nauka o molekulima se naziva ''molekulskom hemijom'' ili ''[[molekulska fizika|molekulskom fizikom]]'',<ref>A.R. Leach, Molecular Modelling: Principles and Applications, 2001, {{ISBN|0-582-38210-6}}</ref><ref>Daan Frenkel, Berend Smit Understanding Molecular Simulation: From Algorithms to Applications, 1996, {{ISBN|0-12-267370-0}}</ref> u zavisnosti od toga da li je focus na hemiji ili fizici. Molekulska hemija se bavi zakonima koji vladaju nad interakcijama između molekula koje dovode do formiranja i razlaganja [[hemijska veza|hemijskih veza]], dok se molekulska fizika bavi zakonima o molekulskim strukturama i njihovim svojstvima. Međutim, u praksi razlika nije jasno definisana. U naukama o molekulima, molekul se sastoji od stabilnog sistema sa dva ili više [[atom]]a. [[Poliatomiski jon]]i se mogu smatrati naelektrisanim molekulima. Termin ''nestabilni molekul'' se koristi za veoma [[reaktivnost (hemija)|reaktivne]] vrste, i.e., kratkotrajne konstrakte ([[Rezonancija (hemija)|rezonancije]]) elektrona i [[atomsko jezgro|jezgara]], kao što su [[radikal (hemija)|radikali]],<ref>{{cite journal | last1 = Oakley | first1 = Richard T. | title = Progress in Inorganic Chemistry. Cyclic and Heterocyclic Thiazenes | volume = 36 | pages = 299–391 | year = 1988 | doi = 10.1002/9780470166376.ch4 | format = PDF | url = http://www.chembio.uoguelph.ca/oakley/papers/rto_086.pdf | series = Progress in Inorganic Chemistry | isbn = 978-0-470-16637-6 | date = | access-date = 2015-06-10 | archive-date = 2015-09-23 | archive-url = https://web.archive.org/web/20150923202507/http://www.chembio.uoguelph.ca/oakley/papers/rto_086.pdf | dead-url = yes }}</ref><ref>{{cite journal | last1 = Rawson | first1 = J | last2 = Banister | first2 = A | last3 = Lavender | first3 = I | title = Advances in Heterocyclic Chemistry Volume 62. The Chemistry of Dithiadiazolylium and Dithiadiazolyl Rings | volume = 62 | pages = 137–247 | year = 1995 | doi = 10.1016/S0065-2725(08)60422-5 | series = Advances in Heterocyclic Chemistry | isbn = 978-0-12-020762-6 }} </ref> molekulski [[jon]]i,<ref name="lenntech.com">[http://www.lenntech.com/Periodic-chart-elements/ionization-energy.htm Chemical elements listed by ionization energy]. Lenntech.com</ref> [[Rajdbergov molekul|Rajdbergovi molekuli]],<ref>''Molecular Spectra and Molecular Structure, Vol. I, II and III'' Gerhard Herzberg, Krieger Pub. Co, revised ed. 1991.</ref><ref>''Atoms and Molecules: An Introduction for Students of Physical Chemistry'', Martin Karplus and Richard N. Porter, Benjamin & Company, Inc., 1970.</ref> [[prelazno stanje|prelazna stanja]],<ref>{{ cite book|author=Solomons, T.W. Graham & Fryhle, Craig B. |year=2004|title=Organic Chemistry|url=https://archive.org/details/organicchemistry00solo_0 |edition=8th|publisher=John Wiley & Sons, Inc. |isbn= 0-471-41799-8}}</ref><ref>{{Cite book|title=Introduction to Computational Chemistry|url=https://archive.org/details/introductiontoco0000jens|publisher= John Wiley and Sons Ltd|location= England|year=1999|author= Frank Jensen}}</ref> [[Van der Valsova veza|van der Valsovi kompleksi]],<ref name=YF>{{Cite book | author = Sears, Francis Weston; Young, Hugh D.; Freedman, Roger A.; Ford, A. G. | authorlink = | editor = | others = | title = Sears and Zemansky's university physics with modern physics | edition = 11th Edition | language = | publisher = Pearson Addison Wesley | location = San Francisco | year = 2004 | origyear = | pages = | quote = | isbn = 0-8053-8684-X | oclc = | doi = | url =https://archive.org/details/searszemanskysun00ford| accessdate = }}</ref><ref>Iver Brevik, V. N. Marachevsky, Kimball A. Milton, ''Identity of the Van der Waals Force and the Casimir Effect and the Irrelevance of these Phenomena to Sonoluminescence'', [http://arxiv.org/abs/hep-th/9901011 hep-th/9901011]</ref><ref>{{Cite book |ref= harv|author = Sears, Francis Weston; Young, Hugh D.; Freedman, Roger A.; Ford, A. G. | authorlink = | editor = | others = | title = Sears and Zemansky's university physics with modern physics |url= https://archive.org/details/searszemanskysun00ford| edition = 11th Edition | language = | publisher = Pearson Addison Wesley | location = San Francisco | year = 2004 | origyear = }}</ref> ili sistemi kolizirajućih atoma kao u [[Boze–Ajnštajnov kondenzat|Boze-Ajnštajnovom kondenzatu]].<ref>{{cite journal | author=[[Lev Landau|L. Landau]] | title=Theory of the Superfluidity of Helium II | url=https://archive.org/details/sim_physical-review_1941-08-15_60_4/page/n72 | journal=Physical Review | year=1941 | volume=60 | pages=356–358 | doi=10.1103/PhysRev.60.356 | issue=4 |bibcode = 1941PhRv...60..356L }}</ref><ref>{{cite journal | author=M.H. Anderson, J.R. Ensher, M.R. Matthews, C.E. Wieman, and E.A. Cornell | title=Observation of Bose–Einstein Condensation in a Dilute Atomic Vapor | url=https://archive.org/details/sim_science_1995-07-14_269_5221/page/198 | journal=Science | year=1995 | volume=269 | pages=198–201 | jstor=2888436 | doi=10.1126/science.269.5221.198 | pmid=17789847 | issue=5221 |bibcode = 1995Sci...269..198A }}</ref> == Istorija i etimologija == {{Main|Istorija molekulske teorije}} [[File:Dalton John desk.jpg|thumb|130px|[[John Dalton|Džon Dalton]]<ref>{{cite web | last = | first = | authorlink = | title =John Dalton | work = | publisher =Chemical Heritage Foundation | url =http://www.chemheritage.org/discover/online-resources/chemistry-in-history/themes/the-path-to-the-periodic-table/dalton.aspx | format = | doi = | accessdate = 19 January 2014 | archiveurl = | archivedate = }}</ref><ref>{{cite book | last = Smith | first = R. Angus | title = Memoir of John Dalton and History of the Atomic Theory | publisher=H. Bailliere | location = London | year = 1856 | page = 279 | url = http://books.google.com/?id=ZOsAAAAAYAAJ&pg=PP17&dq=angus+smith+john+dalton | accessdate =24 December 2007 | isbn = 1-4021-6437-8}}</ref>]] U [[Merriam-Webster]] rečniku<ref>{{cite web |url=http://www.wbrookfieldlibrary.org/charles.html |title=About Charles Merriam |publisher=wbrookfieldlibrary.org |date= |accessdate=2010-02-04 |archivedate=2010-01-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100127023200/http://www.wbrookfieldlibrary.org/charles.html |deadurl=yes }}</ref> i [[Onlajn etimološki rečnik|Onlajn etimološkom rečniku]]<ref name ="Ohio U">{{cite web |publisher=Ohio University |title=Online Etymology Dictionary |date=2003 |url=http://infotree.library.ohiou.edu/single-records/2705.html |accessdate=2007-01-05 |archivedate=2007-02-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070211224701/http://infotree.library.ohiou.edu/single-records/2705.html |deadurl=yes }}</ref>, reč "molekul" je izvedena iz [[Latinski jezik|latinske reči]] "[[Mol (jedinica)|mol]]" ili mala jedinica mase. ''Molekul'' (1794) – „ekstremno mala čestica“, od fr. ''molécule'' (1678), iz modernog latinskog ''molecula'', diminutiva latinke reči ''moles'' „masa, barijera“. Ovo naizgled neprecizno značenje reči (korišćeno do kasnog [[18. vek]]a samo u latinskoj formi) proističe iz [[René Descartes|Dekartesove]] filozofije.<ref name="Russell2004p516">[[Bertrand Russell]] (2004) [http://books.google.com/books?id=Ey94E3sOMA0C&pg=PA516 ''History of western philosophy'']</ref><ref name="Britannica">{{cite journal|first1=Richard A. |last1=Watson |authorlink1= |title=René Descartes |work=Encyclopædia Britannica |publisher=Encyclopædia Britannica Online. Encyclopædia Britannica Inc |date=31 March 2012 |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/158787/Rene-Descartes |accessdate=31 March 2012}}</ref> Definicija molekula je evoluirala sa povećanjem znanja o strukturi molekula. Rane definicije su bile manje precizne, i definisale su molekule kao najmanje [[Spisak čestica|čestice]] čistih [[hemijska supstanca|hemijskih supstanci]] koje zadržavaju svoju [[hemijsko jedinjenje|kompoziciju]] i hemijska svojstva.<ref>[http://antoine.frostburg.edu/chem/senese/101/glossary/m.shtml#molecule Molecule Definition] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141013143129/http://antoine.frostburg.edu/chem/senese/101/glossary/m.shtml#molecule |date=2014-10-13 }} (Frostburg State University)</ref> Ta definicija često nije održiva, pošto mnoge supstance, kao što su [[stijena|stene]], [[so]]li, i [[metal]]i, sastavljene od velikih kristalnih mreža [[hemijska veza|hemijski vezanih]] atoma ili [[jon]]a, i ne sastoje se od zasebnih molekula. == Veličina molekula == Većina molekula je suviše mala da bi se mogla videti golim okom, mada postoje izuzeci. [[DNK]] [[makromolekul]] može da dosegne [[makroskopske]] veličine,<ref>{{cite book|last=Reif|first=F.|title=Fundamentals of Statistical and Thermal Physics|url=https://archive.org/details/fundamentalsofst00fred|year=1965|publisher=McGraw-Hill|location=Boston|isbn=007-051800-9|edition=International student edition.|page=[https://archive.org/details/fundamentalsofst00fred/page/2 2]|quote=we shall call a system "''macro''scopic" (i.e., "''large'' scale") when it is large enough to be visible in the ordinary sense (say greater than 1 micron, so that it can at least be observed with a microscope using ordinary light).}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Jaeger|first1=Gregg|title=What in the (quantum) world is macroscopic?|journal=American Journal of Physics|date=September 2014|volume=82 |issue=9 |pages=896–905 |doi=10.1119/1.4878358|bibcode = 2014AmJPh..82..896J }}</ref> kao i molekuli mnogih [[polimer]]a. Molekuli koji su uobičajeni gradivni blokovi u organskoj sintezi imaju dimenzije od nekoliko [[angstrem]]a (Å) do nekoliko desetina Å. Pojedinačni molekuli se obično ne mogu uočiti putem običnog [[svetlo|svetla]] (kao što je gore pomenuto), ali se mali molekuli i čak obrisi pojedinačnih atoma mogu nazreti u pojedinim okolnostima upotrebom [[Mikroskop atomskih sila|mikroskopa atomskih sila]].<ref name="Lang et. al.">{{cite journal|last=Lang|first=K.M.|author2=D. A. Hite|author3=R. W. Simmonds|author4=R. McDermott|author5=D. P. Pappas|author6=John M. Martinis|title=Conducting atomic force microscopy for nanoscale tunnel barrier characterization|journal=Review of Scientific Instruments|year=2004|volume=75|pages=2726–2731|doi=10.1063/1.1777388|url=http://rsi.aip.org/resource/1/rsinak/v75/i8/p2726_s1|bibcode=2004RScI...75.2726L|issue=8|access-date=2015-06-10|archive-date=2013-02-23|archive-url=https://archive.today/20130223113907/http://rsi.aip.org/resource/1/rsinak/v75/i8/p2726_s1|dead-url=yes}}</ref> === Najmanji molekulski prečnik === Najmanji molekul je [[Diatomski molekul|diatomski]] [[vodonik]] (H₂), sa dužinom veze od 0,74 Å.<ref>{{cite book| author = Roger L. DeKock |author2=Harry B. Gray|author3=Harry B. Gray| title = Chemical structure and bonding| url = http://books.google.com/?id=q77rPHP5fWMC&pg=PA199| date = 1989| publisher = University Science Books| isbn = 0-935702-61-X| page = 199 }}</ref><ref>{{cite book|last=Hammond|first=C.R.|title=Handbook of Chemistry and Physics|year=2012 |url=http://www.hbcpnetbase.com//articles/04_01_91.pdf|chapter=Section 4: Properties of the Elements and Inorganic Compounds}}</ref> === Najveći molekulski prečnik === [[Mezoporozna silika]] je proizvedena sa dijametrom od 1000 Å (100&nbsp;nm)<ref>{{cite journal |url = http://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/ac303274w |title = Sub 2-μm Macroporous Silica Particles Derivatized for Enhanced Lectin Affinity Enrichment of Glycoproteins |author = Benjamin F. Mann , Amanda K. P. Mann , Sara E. Skrabalak , and Milos V. Novotny |journal = Anal. Chem. |year = 2013 |volume = 85 |issue = 3 |pages = 1905–1912 |doi = 10.1021/ac303274 }}</ref><ref name="katiyar">{{cite journal|author=Katiyar, Amit; Yadav, Santosh; G, Panagiotis; Neville, Smirniotis; Pinto, G|title=Synthesis of ordered large pore SBA-15 spherical particles for adsorption of biomolecules|journal=Journal of Chromatography|volume=1122 |year=2006|pages=13–20 doi=10.1016/j.chroma.2006.04.055 |pmid=16716334|issue=1–2}}</ref><ref name="trewyn">{{cite journal|author=Trewyn, Brian G; Nieweg, Jennifer A; Zhao, Yannan; Lin, Victor S.-Y.|title=Biocompatible mesoporous silica nanoparticles with different morphologies for animal cell membrane penetration|journal=Chemical Engineering Journal|issue=137 |year=2007|pages=23–29 |doi=10.1016/j.cej.2007.09.045|volume=137}}</ref> === Prečnik === ''Efektivni molekulski prečnik'' je veličina koji molekul ima u rastvoru.<ref>{{cite journal |author=Chang RL |author2=Deen WM |author3=Robertson CR |author4=Brenner BM. |title=Permselectivity of the glomerular capillary wall: III. Restricted transport of polyanions |url=https://archive.org/details/sim_kidney-international_1975-10_8_4/page/212 |journal=Kidney Int. |volume=8 |issue=4 |pages=212–218 |date=1975 |pmid=1202253 |doi=10.1038/ki.1975.104 }}</ref><ref>{{cite journal |author=Chang RL |display-authors=4 |author2=Ueki IF |author3=Troy JL |author4=Deen WM |author5=Robertson CR |author6=Brenner BM. |title=Permselectivity of the glomerular capillary wall to macromolecules. II. Experimental studies in rats using neutral dextran |url=https://archive.org/details/sim_biophysical-journal_1975-09_15_9/page/887 |journal=Biophys J. |volume=15 |issue=9 |pages=887–906 |date=1975 |pmid=1182263 |doi=10.1016/S0006-3495(75)85863-2 |pmc=1334749 |bibcode = 1975BpJ....15..887C }}</ref> [[Tabela permselektivnosti za razne supstance]] sadrži primere.<ref name=boron>{{cite book |author=Walter F. Boron, Emile L. Boulpaep |title=Medical Physiology: A Cellular And Molecular Approach |year=2005 |url=https://archive.org/details/medicalphysiolog0000boro |publisher=Elsevier/Saunders |location= |pages= |isbn=1-4160-2328-3 |oclc= |doi=}} Page 761</ref> == Formule molekula == === Tipovi hemijskih formula === {{main|Hemijska formula}} [[Hemijska formula]] molekula se sastoji od niza simbola [[hemijski element|hemijskih elemenata]], brojeva, a ponekad i drugih simbola, kao što su male, srednje i vitičaste zagrade, crtice, ''plus'' (+) i ''minus'' (−) znaci. Formule su ograničene na pojedinačne tipografske linije simbola, koje mogu da obuhvate subskripte i superskripte. [[Empirijska formula]] jedinjenja je veoma jednostavni tip hemijske fromule. Ona je najjednostavniji [[Cijeli broj|celobrojni]] [[odnos]] [[hemijski element|hemijskih elemenata]] od kojih se jedinjenje sastoji. Na primer, voda se uvek sastoji od atoma [[vodonik]]a i [[kiseonik]]a u odnosu 2:1, a etil [[alkohol]] ili [[etanol]] se uvek sastoji od [[ugljenik]]a, [[vodonik]]a, i [[kiseonik]]a u odnosu 2:6:1. Međutim, to jedistveno ne određuje vrstu molekula – na primer [[dimetil etar]] ima isti odnos atoma kao etanol. Molekuli sa istim [[atom]]ima u različitim aranžmanima se nazivaju [[izomer]]ima. Takođe [[ugljeni hidrati]], na primer, imaju isti odnos (ugljenik:vodonik:kiseonik = 1:2:1) (i stoga istu empirijsku formulu), ali različite totalne brojeve atoma u molekulu. [[Molekulska formula]] odražava precizan broj atoma od kojih se molekul sastoji i tako karakteriše različite molekule. Različiti izomeri mogu da imaju isti atomski sastav, mada su različiti molekuli. [[Empirijska formula]] je obično ista kao i molekulska formula, iako to nije uvek slučaj. Na primer, molekul [[acetilen]]a ima molekulsku formulu C₂H₂, dok je najjednostavniji celobrojni odnos elemenata CH. [[Molekulska masa]] se može izračunati iz [[hemijska formula|hemijske formule]] i izražava se u konvencijalnoj [[atomska jedinica mase|atomskoj jedinici mase]] jednakoj 1/12 mase neutralnog atoma ugljenika-12 (¹²[[ugljenik|C]] [[izotop]]a). Za umrežene čvrste materije se koristi termin [[formula jedinice]] u [[Stehiometrija|stehiometrijskim]] proračunima. === Strukturna formula === {{main|Strukturna formula}} [[File:Cobalamin skeletal.svg|thumb|200px|Skeletalna strukturna formula [[Vitamin B12|vitamina B12]].<ref name=AJCN>{{cite journal|pmid=3046314|last=Herbert|first=Victor|url=http://www.ajcn.org/content/48/3/852.full.pdf+html|year=1988|title=Vitamin B-12: Plant sources, requirements, and assay|volume=48|issue=3 Suppl|pages=852–8|journal=The American journal of clinical nutrition}}</ref><ref>{{Cite journal|author= Wakayama EJ, Dillwith JW, Howard RW, Blomquist GJ| title= Vitamin B₁₂ levels in selected insects| journal= Insect Biochemistry| year= 1984| volume= 14| pages= 175–179| doi= 10.1016/0020-1790(84)90027-1|issue= 2| last2= Dillwith| last3= Howard| last4= Blomquist}}</ref><ref>{{Cite journal|author= Albert MJ, Mathan VI, Baker SJ| title= Vitamin B₁₂ synthesis by human small intestinal bacteria|url= https://archive.org/details/sim_nature-uk_1980-02-21_283_5749/page/781| journal= INature| year= 1980| volume= 283| pages= 781–782| doi= 10.1038/283781a0|issue= 5749| pmid=7354869| last2= Mathan| last3= Baker}}</ref> Mnogi [[Organsko jedinjenje|organski molekuli]] su suviše komplikovani da bi se specificirali hemijskom formulom (molekulskom formulom).]] Za molekule sa komplikovanom trodimenzionom strukturom, posebno kod molekula koji sadrže atome sa četiri različita supstituenta, jednostavna molekulska formula ili čak polustrukturna [[hemijska formula]], nije dovoljna da potpuno opiše molekul. U tom slučaju se koristi grafički tip formule koji se naziva [[strukturna formula|strukturnom formulom]].<ref name="IUPAC-2006"/><ref name="IUPAC-2006">{{cite journal | author = J. Brecher | title = Graphical representation of stereochemical configuration (IUPAC Recommendations 2006) | journal = Pure and Applied Chemistry | year = 2006 | volume = 78 | issue = 10 | pages = 1897–1970 | url = http://www.iupac.org/publications/pac/pdf/2006/pdf/7810x1897.pdf | doi = 10.1351/pac200678101897 }}</ref> Strukturne formule mogu da se predstave jednodimenzionim hemijskim imenom, mada takva [[IUPAC nomenklatura|hemijska nomenklatura]] zahteva znatan broj reči i članova koji nisu deo hemijskih formula.<ref>{{citation | title = Nomenclature of Organic Chemistry | origyear = 1958 (A: Hydrocarbons, and B: Fundamental Heterocyclic Systems), 1965 (C: Characteristic Groups) | year =1971 | edition = 3rd | publisher = Butterworths | location = London | isbn = 0-408-70144-7}}.</ref><ref name="blue book">{{BlueBook1979}}. {{BlueBook1993}}. {{BlueBook2004}}.</ref><ref>{{citation | title = Compendium of Terminology and Nomenclature of Properties in Clinical Laboratory Sciences | series = IMPACT Recommendations 1995 | location = Oxford | publisher = Blackwell Science | isbn = 0-86542-612-0}}.</ref> {| class="wikitable centered" style="text-align:center" |+ Poređenje različitih formula na različitim nivoima apstrakcije. |- ! rowspan="2" style="height:30px; width: 12.5%" | ! colspan="4" style="height:15px" | [[Strukturna formula|Strukturne formule]] ! colspan="3" style="height:15px" | Ostali oblici |- ! style="width: 12.5%"| [[Luisova struktura]] ! style="width: 12.5%"| Valentna formula ! style="width: 12.5%"| Nata projekcija ! style="width: 12.5%"| Skeletalna formula ! style="width: 12.5%"| Konstituciona formula ! style="width: 12.5%"| [[Kemijska formula|Molekulska formula]] ! style="width: 12.5%"| [[Empirijska formula]] |- | style="background-color:#EFEFEF" | [[Metan]] | [[File:Methan Elektronenformel.svg|80px]] | [[File:Methan Lewis.svg|80px]] | [[File:Methan Struktur.svg|80px]] | style="background-color:#FFFFFF" | ne postoji | CH₄ | CH₄ | CH₄ |- | style="background-color:#EFEFEF" | [[Propan]] | [[File:Propan Elektronenformel.svg|80px]] | [[File:Propan Lewis.svg|80px]] | [[File:Propan Struktur.svg|80px]] | style="background-color:#FFFFFF" |[[File:Propan Skelettformel.svg|60px]] | CH₃–CH₂–CH₃ | C₃H₈ | C₃H₈ |- | style="background-color:#EFEFEF" | [[Sirćetna kiselina]] | [[File:Essigsäure Elektronenformel.svg|80px]] | [[File:Essigsäure Valenzstrichformel.svg|80px]] | [[File:Essigsäure Struktur.svg|80px]] | style="background-color:#FFFFFF" |[[File:Essigsäure Skelettformel.svg|60px]] | CH₃–COOH | C₂H₄O₂ | CH₂O |- | style="background-color:#EFEFEF" | [[Voda]] | [[File:Wasser Elektronenformel.svg|60px]] | [[File:WasserValenz.svg|60px]] | [[File:WasserKonstitution.svg|60px]] | style="background-color:#FFFFFF" | ne postoji | ne postoji | H₂O | H₂O |} Opšti prostorni molekularni modeli su [[prostorno-punjavajući model|prostorno-punjavajući]] i [[model štapića i kugle|štapićasti]] model. == Geometrija molekula == {{Main|Geometrija molekula}} Molekuli imaju fiksne [[mehanička ravnoteža|ravnotežne]] geometrije — dužine veza i uglova — oko kojih oni neprestano osciluju putem vibracionih i rotacionih kretanja. Čiste supstance se sastoje od molekula sa istim prosečnim geometrijskim strukturama. Hemijska formula i struktura molekula su dva važna faktora koji određuju njegova svojstva, posebno njegovu [[reaktivnost (hemija)|reaktivnost]]. [[Izomer]]i imaju istu hemijsku formulu ali normalno imaju veoma različite osobine usled njihovih različitih struktura. [[Stereoizomer]]i, specifični tip izomera, mogu da imaju veoma slična fizičko-hemijska svojstva, a istovremeno različite [[biohemija|biohemijske]] aktivnosti.<ref>{{Cite book |ref= harv|title = Stereochemistry of Organic Compounds |edition = 1 |author = Ernest L. Eliel, Samuel H. Wilen |year=1994|publisher = Wiley, John & Sons, Incorporated | isbn = 0-471-01670-5 |url = http://books.google.com/books?id=IyfwAAAAMAAJ&q=Stereochemistry+of+Organic+Compounds&dq=Stereochemistry+of+Organic+Compounds&hl=en&sa=X&ei=E_6eUPnoE4jDiwKptYGABg&ved=0CDsQ6AEwAQ}}</ref><ref>{{Cite book |ref= harv|title = Basic Organic Stereochemistry |author = Ernest L. Eliel, Samuel H. Wilen, Michael P. Doyle |publisher = Wiley-Interscience |etition = 1. edition |year=2001 | isbn = 0-471-37499-7 |url = http://books.google.com/books?id=wSXwAAAAMAAJ&q=Basic+Organic+Stereochemistry&dq=Basic+Organic+Stereochemistry&hl=en&sa=X&ei=zf6eUMO0H-TdigK7oIH4Cg&ved=0CDgQ6AEwAA}}</ref> == Molekulska spektroskopija == {{Main|Spektroskopija}} '''Molekulska spektroskopija''' se bavi responsom ([[frekventni spektar|spektrom]]) molekula koji interaguju sa testnim signalima poznate [[energija|energije]] (ili [[frekvencija|frekvencije]], u skladu sa [[Plankova konstanta|Plankovom formulom]]). Molekuli imaju kvantizovane energijske nivoe, koji se mogu analizirati detektovanjem molekulske energije razmene putem [[Apsorbancija|apsorbancije]] ili [[Emisioni spektar|emisije]].<ref name="iupac2">{{GoldBookRef|title=spectroscopy|doi=10.1351/goldbook.S05848|year=1997,2006}}</ref> Spektroskopija se generano ne odnosi na [[difrakcija|difrakcione]] studije gde čestice poput [[neutron]]a, [[elektron]]a, ili visoko energetskih [[X-zrake|X-zraka]] formiraju interakcije sa regularnim aranžmanom molekula (kao što je to slučaj sa kristalima). == Teoretski aspekti == Izučavanje molekula u molekulskoj fizici i [[Teoretska hemija|teoretskoj hemiji]] je uglavnom bazirano na [[kvantna mehanika|kvantnoj mehanici]] i esencijalno je za razumevanje [[hemijska veza|hemijske veze]]. Najjednostavniji molekul je [[vodonični molekulski jon]], H₂⁺, i najjednostavnija od svih hemijskih veza je [[Kovalentna veza|jednoelektronska veza]]. H₂⁺ se sastoji od dva pozitivno naelektrisana [[proton]]a i jednog negativno naelektrisanog [[elektron]]a, što znači da se [[Šredingerova jednačina]] sistema može lakše rešiti usled nedostatka elektron–elektron repulzije. Sa razvojem brzih digitalnih računara, aproksimativna rešenja za komplikovanije molekule su postala moguća i jedan su od glavnih aspekata [[računarska hemija|računarske hemije]].<ref>{{Cite book |ref= harv|last=Shankar |first=R.|year=1994 |title=Principles of Quantum Mechanics|url= https://archive.org/details/principlesofquan0000shan_x3c9|edition=2nd |pages=[https://archive.org/details/principlesofquan0000shan_x3c9/page/143 143]-|publisher=Kluwer Academic/Plenum Publishers |isbn=978-0-306-44790-7|ref=harv}}</ref><ref>{{Cite book |ref= harv|author= P. A. M. Dirac |author-link=Paul Dirac |title= Principles of Quantum Mechanics |url= https://archive.org/details/principlesofquan0000dira| edition = 4th | publisher= Oxford University Press |year=1958}}</ref><ref>{{Cite book |ref= harv|author=Müller-Kirsten, H. J. W. | title=Introduction to Quantum Mechanics: Schrödinger Equation and Path Integral | edition=2nd | publisher=World Scientific | year=2012 | isbn=978-981-4397-74-2}}</ref> U pokušaju da rigorozno definiše aranžman atoma koji je dovoljno stabilan da bi se smatrao molekulom, IUPAC sugeriše da on mora da odgovara „udubljenju na [[povšina potencijalne energije|površini potencijalne energije]] koje je dovoljno duboko da ograniči bar jedno vibraciono stanje“.<ref name="iupac"/> Ova definicija nije zavisna od prirode interakcije između atoma, nego samo od jačine interakcije. Zapravo, ona obuhvata samo slabo vezane vrste aranžmana koji se tradicionalno ne bi smatrali molekulima, kao što su [[helijum]]ski [[Dimer (hemija)|dimer]], He₂, koji ima jedno vibraciono [[vezano stanje]]<ref>{{cite journal |author=Anderson JB |title=Comment on "An exact quantum Monte Carlo calculation of the helium-helium intermolecular potential" [J. Chem. Phys. 115, 4546 (2001)] |journal=J Chem Phys |volume=120 |issue=20 |pages=9886–7 |date=May 2004 |pmid=15268005 |doi=10.1063/1.1704638 |bibcode = 2004JChPh.120.9886A }}</ref> i u toj meri je labavo vezan da se jedino može uočiti na veoma niskim temperaturama. Da li je ili ne aranžman atoma „dovoljno stabilan“ da bi se smatrao molekulom je inherentno operaciona definicija. Filozofski, stoga, molekul nije fundamentalni entitet (u kontrastu, na primer sa [[elementarna čestica|elementarnom česticom]]<ref name=PFIp1-3> {{cite book |author1=Sylvie Braibant |author2=Giorgio Giacomelli |author3=Maurizio Spurio |year=2012 |title=Particles and Fundamental Interactions: An Introduction to Particle Physics |url=http://books.google.com/books?id=e8YUUG2pGeIC&pg=PA1 |edition=2nd |pages=1–3 |publisher= Springer |isbn=978-94-007-2463-1 }}</ref>); već je koncept molekula hemičarski način pravljenja korisnih izjava o jačini interakcija na atomskoj skali. == Povezano == * [[Atom]] * [[Van der Valsov molekul]] * [[Diatomski molekul]] * [[Geometrija molekula]] * [[Mali molekul]] * [[Efuzija]], vrsta protoka gasnih molekula * [[Hemijska polarnost]] * [[Molekulska geometrija]] * [[Kovalentna veza]] * [[Nekovalentno vezivanje]] * [[Molekularni Hamiltonijan]] * [[Molekularni jon]] * [[Molekulska orbitala]] * [[Molekulsko modelovanje]] * [[Softver za molekulski dezajn]] * [[Periodni sistem malih molekula]] == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{Cite book |ref= harv|last=Zumdahl|first= Steven S. |title=Chemistry, 4th ed.|url= https://archive.org/details/chemistry0004zumd|location= Boston |publisher=Houghton Mifflin|year=1997|isbn=978-0-669-41794-4}} * {{Cite book |ref= harv|last=Chang|first=Raymond|title=Chemistry, 6th Ed.|url= https://archive.org/details/chemistry0006chan|location=New York|publisher=McGraw Hill|year=1998|isbn=978-0-07-115221-1}} * {{Cite book |ref= harv|last=Brown|first=T.L. |title=Chemistry – the Central Science, 9th Ed.|location=New Jersey|publisher=Prentice Hall|year=2003|isbn=978-0-13-066997-1}} * {{Cite book |ref= harv|last=Ebbin|first=Darrell, D. |title=General Chemistry, 3rd Ed.|location=Boston|publisher=Houghton Mifflin Co.|year=1990|isbn=978-0-395-43302-7}} * {{Cite book |ref= harv|last=Pauling|first=Linus|title=General Chemistry|url= https://archive.org/details/generalchemistry00paul_0|location=New York|publisher=Dover Publications, Inc.|year=1970|isbn=978-0-486-65622-9}} * ''Татевский, Владимир Михайлович'' Квантовая механика и теория строения молекул. — М.: Изд-во МГУ, [[1965]]. — 162 с. * ''Бейдер, Ричард'' Атомы в молекулах. Квантовая теория. — М.: Мир, [[2001]]. — 532 c. {{ISBN|5-03-003363-7}} * ''Минкин, Владимир Исаакович, Симкин Б. Я., Миняев Р. М.'' [http://www.odessamore.com/physics-of-molecules/library/books/minkin.djvu Теория строения молекул.] — М.: Высшая школа, [[1979]]. — 408 с. * Кук Д., Квантовая теория молекулярных систем. Единый подход. Пер с англ. М.: Интеллект, 2012. — 256с. {{ISBN|978-5-91559-096-9}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Molecules}} * [http://www.chm.bris.ac.uk/motm/motm.htm Molecule of the Month] – School of Chemistry, University of Bristol * [http://interneturok.ru/video/fizika/7_klass/pervonachalnye_svedeniya_o_stroenii_vewestva/molekuly/ Молекулы] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101125204912/http://interneturok.ru/video/fizika/7_klass/pervonachalnye_svedeniya_o_stroenii_vewestva/molekuly/ |date=2010-11-25 }} (видеурок, программа 7 класса) * [http://goldbook.iupac.org/M04002.html Molecule // IUPAC Gold Book] * [http://goldbook.iupac.org/M03986.html Molecular entity // IUPAC Gold Book] * [http://www.xumuk.ru/encyklopedia/2650.html Молекула: Сайт о Химии] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180803011330/http://www.xumuk.ru/encyklopedia/2650.html |date=2018-08-03 }} * [http://ufn.ru/ru/articles/1927/3/c/ Шредингер Э. Волновая теория механики атомов и молекул. УФН 1927] * [http://www.femto.com.ua/articles/part_1/2328.html Статья ''«Молекула»'' в Физической энциклопедии] {{Materija}} [[Kategorija:Materija]] [[Kategorija:Molekularna fizika]] [[Kategorija:Molekuli]] 173gtzp0riys0hbv7edmo1szf60pwhi 0 7573 42689506 42503847 2026-09-13T20:05:12Z SrpskiAnonimac 101643 42689506 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Smallschooner.jpg|200px|right|thumb|Mala ribarska škuna s dva jarbola]] '''Škuna''' ({{jez-engl|schooner}}) je naziv za [[jedrenjak]] s dva ili više [[jarbol]]a i kosnikom. Iznad kosnika se razapinju 3 prečke i prečnjača, na prednjem jarbolu 3-5 križnih jedara, a na krmenom jarbolu sošno jedro (sošnjača) i vrška. Posebne su vrste hibridi s [[bark]]om poznati ''škuna-bark'' i ''bark-škuna''. Škune su se prvi put pojavile u [[Holandija|Holandiji]] tokom [[17. vijek]]a, a vrhunac razvitka su imale u SAD za vrijeme [[Američka revolucija|rata za nezavisnost]]. == Vanjske veze == * http://www.schoonerman.com/home.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070621122856/http://www.schoonerman.com/home.htm |date=2007-06-21 }} * http://www.ernestina.org {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060402224607/http://ernestina.org/ |date=2006-04-02 }} [[Kategorija:Drevni brodovi|S]] [[Kategorija:Jedrenjaci|S]] sfdb4524gkdkgq7ibsur1ms5e9tmg2b 0 11483 42689516 42606966 2026-09-13T21:14:57Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689516 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:EdgecumbeSitka.jpg|right|250px|thumb|Mount Edgecumbe s obližnjeg [[Otok Baranof|Otoka Baranof]]]] '''Mount Edgecumbe''' je trenutno ime dugo vremena pasivnog [[vulkan]]a koji se nalazi na [[Otok Kruzof|Otoku Kruzof]] kraj obale [[Aljaska|Aljaske]] u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Vijekovima je domorodačkom [[tlingit]]skom stanovništvu bio poznat kao ''L'UX'', a ime '''Mount San Jacinto''' mu je [[1775]]. godine dao [[Španija|španski]] istraživač [[Juan de la Bodega]] in [[1775]]. Ubrzo nakon toga ga je 1778. godine preimenovao [[ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] istraživač [[James Cook|kapetan James Cook]], vjerojatno po Georgeu, Earlu od Edgecumbea. == Uspon == Na Mount Edgecumbe se relativno lako može uspeti tokom jednodnevnog izleta. Iako ponekad ima velikih problema s pronalaženjem morskog prijevoza od grada [[Sitka (Aljaska)|Sitke]] do Otoka Kruzof, jednom kada izletnici dođu do otoku i početka staze Mt. Edgecumbe kod Fred's Creeka, put do podnožja planine je prilično ravan te prelazi preko otvorenih prostora [[muskeg]]a. Postoji skloniptre sa tri strane nakon 3,5 milje, odnosno polovice puta, te malo logorište prije samog uspona. Na oko šest milja uspon počinje. Ubrzo se dostiže linija drveća i niz putokaza vodi izletnike kroz [[talus (geologija)|talus]]. Vrh nema nikakvog zaklona, a vjetrovi znaju iznenada zapuhati, te se zato preporuča topla odjeća. == Erupcija == * [[8. milenijum pne.|7220. pne.]] * [[39. vijek pne.|3810. pne.]] * [[23. vijek pne.2202. pne.]] ±100 godina Godine [[1974]]. lokalni šaljivdžija je zapalio nekoliko starih guma u krateru te uvjerio žitelje obližnje [[Sitka (Aljaska)|Sitke]] da se vulkan probudio. == Zanimljivosti == * Po Mount Edgecumbeu je nazvana [[Srednja škola Mt. Edgecumbe]] na [[Otok Japonski|Otoku Japonski]] kraj [[Sitka (Aljaska)|Sitke]]. == Vanjske veze == * [http://www.volcano.si.edu/world/volcano.cfm?vnum=1105-04- Global Volcanism Program: Mount Edgecumbe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060901093821/http://www.volcano.si.edu/world/volcano.cfm?vnum=1105-04- |date=2006-09-01 }} * [http://www.skimountaineer.com/ROF/NorAm/Edgecumbe/EdgecumbeMap.jpg Topographic map of Mount Edgecumbe (1:250,000 scale)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191103232732/http://www.skimountaineer.com/ROF/NorAm/Edgecumbe/EdgecumbeMap.jpg |date=2019-11-03 }} from USGS Sitka and [[Port Alexander, Alaska|Port Alexander]] * [http://www.avo.alaska.edu/index.php Alaska Volcano Observatory] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121120125745/http://www.avo.alaska.edu/index.php |date=2012-11-20 }} [[Kategorija:Planine u Aljasci|Edgecumbe]] [[Kategorija:Vulkani u Sjedinjenim Američkim Državama|Edgecumbe]] iic1646w0gyenfsntocoi35lfu0co71 0 18553 42689544 42682877 2026-09-14T04:29:35Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689544 wikitext text/x-wiki '''Neferkare Neby''' je ime kralja Sedme dinastije drevnog Egipta u doba [[Prvi prelazni period Egipta|Prvom prijelaznom periodu]]. Njegovo ime jasno stoji u [[Abydosski popis kraljeva|Abydoskom popisu kraljeva]], a za razliku od ostalih kraljeva perioda, je potvrđeno u dva druga izvora. Njegova majka je vjerojatno bila Ankhesenpepi II, što znači da je možda njegov otac bio [[Pepi II|Pepi II Neferkare]]. Neferkare Neby se pojavljuje na lažnim vratima groba Ankhensenpepi II, te kao natpis na sarkofagu. Izgleda da je Neferkare Neby započeo planiranje izgradnje piramide u Saqarri, ali nikada nije uspio započeti samu izgradnju. == Izvori == * [http://www.narmer.pl/indexen.htm VIIth Dynasty 2175 - 2165] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120516065027/http://www.narmer.pl/indexen.htm |date=2012-05-16 }}, 10.11. 2006.<br /> * [http://www.phouka.com/pharaoh/egypt/history/KLAbydos.html Abydos King List], 10.11. 2006.<br /> * [http://www.narmer.pl/pir/pir3_en.htm#79 The Pyramids of the Old Kingdom]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, 10.11. 2006.<br /> {{Faraon | Pret=[[Neferkare II]]? | Dinastija=[[Sedma i osma dinastija Egipta|Sedma dinastija]]? | Slij=[[Djedkare Shemai]]?}} [[Kategorija:Faraoni]] 4f6tjdla5uo97chgyb2xcdfalcr4c2s 0 19329 42689479 42340162 2026-09-13T19:03:17Z Aca 108187 /* Literatura */ 42689479 wikitext text/x-wiki {{Redirect|Sveštenik|ostala značenja|Sveštenik (u pravoslavlju)}} [[Datoteka:US Navy 031006-N-9742R-002 Lt. Cmdr. Allen R. Kuss, the Roman Catholic priest aboard USS Enterprise (CVN 65) administers the Sunday evening Catholic Mass service.jpg|thumb|Rimokatolički svećenik vrši obred na američkom nosaču aviona [[USS Enterprise]]]] [[Datoteka:Jerej-(20090427-01)-Knezevi-Vinogradi--Nenad-Poznanovic.jpg|thumb|Pravoslavni sveštenik]] '''Svećenik''' ili '''sveštenik''' ([[Crkvenoslavenski jezik|starocrkvenoslavenski]]: ''свештеникъ'') izraz je koji u povijesti [[religija|religije]] označava osobu koja u ime zajednice prinosi žrtve i obavlja druge obrede. U [[Pravoslavna crkva|pravoslavnoj crkvi]] ''sveštenik'' je i čin u crkvenoj [[hijerarhija|hijerarhiji]] između [[đakon]]a i [[episkop]]a, tj. pop. U ovom užem značenju nije opravdano riječ ''sveštenik'' zamjenjivati riječju ''svećenik''. == Historija == U najstarije vrijeme vjerojatno je otac obitelji prinosio žrtvu, a u daljnjemu razvoju izdvajaju se posebne osobe koje se smatraju posrednicima između ljudi i [[bog]]a (bogova). U nekim civilizacijama svećenstvo je višestruko angažirano i privilegirano ujedinjujući u sebi dužnost svećenika, vrača, čarobnjaka, liječnika, učitelja, tumača tradicija, suca i dr. U Mezopotamiji i Egiptu službu najvišeg svećenika često obavlja kralj, a njemu pomaže hijerarhijski ustrojen i nasljedan [[kler]] koji tvori pravu kastu. Kod [[Židovi|Izraelaca]] se pleme Levijevo smatralo izabranim za bogoštovne čine, a u svećeničkim rodovima svećenstvo je bilo nasljedno. U postegzilnom periodu veliki svećenik je teokratski poglavar; pod Rimljanima također ima izvjesnu političku vlast. U staroj Perziji su velik ugled uzimali svećenici magi, a u [[hinduizam|hinduizmu]] [[brahman]]i. U [[Antička Grčka|antičkoj Grčkoj]] svećenik nije igrao tako veliku ulogu; on je službenik svetišta odnosno pojedinog boga. Ženska božanstva imala su žene - svećenice. U Rimu su svećenici državni funkcioneri, birani kao i ostali magistrati (u najstarije vrijeme samo iz patricijskih rodova); visoki se svećenici nazivaju ''pontifices'', a najviši svećenik [[pontifex maximus]]. Svećenici su bili vrlo utjecajni u plemenskom životu starih Germana i Kelta ([[druidi]]), dok se na stare [[Slaveni|Slavene]] ne zna da li su imali poseban svećenički stalež. Svećenik starih Slavena naziva se u literaturi žrec (starocrkvenoslavenski жьрьць). U ranom [[kršćanstvo|kršćanstvu]] javlja se misao o svećeničkom pozivu svih vjernika (koju će kasnije naglasiti [[protestanti]]); međutim, vrlo rano stvara se hijerarhijski ustrojeno ministerijalno svećenstvo. (Usp. [[prezbiter]], [[jerej]], [[biskup]], [[metropolit]], [[papa]]). Većina zajednica nastalih nakon reformacije ne poznaje pojam svećenika u tradicionalnom smislu; tim vjerskim zajednicama rukovode duhovnici, pastori, propovjednici. U [[Anglikanska crkva|anglikanskoj crkvi]] u novije vrijeme i žene mogu obavljati svećeničke dužnosti. == Povezano == * [[Svećenica]] ili sveštenica * [[Svećenstvo]] ili sveštenstvo == Izvori == {{Izvori}} == Literatura == {{Commonscat|Priests}} * ''[[Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika]]'', Matica srpska, Novi Sad, 1967-1976. * ''Opća enciklopedija JLZ'' (7 Raš-Szy), Zagreb, 1981. [[Kategorija:Religijske ličnosti]] [[Kategorija:Religijska zanimanja]] ervgnmlwjzakvtqagiy9kta3fx2qqji 0 21749 42689377 42557733 2026-09-13T14:38:20Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689377 wikitext text/x-wiki {{otheruses}} [[Datoteka:Michael Howard.jpg|thumb|right|Rt Hon Michael Howard]] '''Michael Howard''', [[Queen's Counsel|QC]] ([[7. 7.|7.7.]] [[1941]]) je britanski političar, bivši [[Vođa Opozicije (UK)|vođa Opozicije]] i vođa [[Konzervativna stranka (UK)|Konzervativne stranke]] od novembra 2003. do decembra 2005. Otkada je izabran za [[Member of Parliament|člana britanskog Parlamenta]] na [[Opći izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu 1983|općim izborima 1983. godine]], Howard je vršio razne dužnosti u nizu konzervativnih vlada sve do izbornog poraza svoje stranka 1997, a među time se ističe dužnost [[ministar unutrašnjih poslova UK|ministra unutrašnjih poslova]] pod [[John Major|Johnom Majorom]]. == Vanjske veze == {{Commonscat|Michael Howard}} * [http://www.michaelhowardmp.com/ Michael Howard MP] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040704084830/http://www.michaelhowardmp.com/ |date=2004-07-04 }} official site * [http://www.nmpmanagement.co.uk/ NMP Management] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070207145320/http://www.nmpmanagement.co.uk/ |date=2007-02-07 }} Book Michael Howard for after-dinner and conference speaking * [http://www.conservatives.com/michaelhoward/ Conservative Party: Michael Howard] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050607081051/https://www.conservatives.com/michaelhoward/ |date=2005-06-07 }} official profile of the Party Leader * [http://www.epolitix.com/EN/MPWebsites/Michael+Howard/ ePolitix.com - Michael Howard] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050525233315/http://www.epolitix.com/EN/MPWebsites/Michael+Howard/ |date=2005-05-25 }} profile * [http://politics.guardian.co.uk/person/0,9290,-2540,00.html Guardian Unlimited Politics - Ask Aristotle: Michael Howard MP] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20010519143757/http://politics.guardian.co.uk/person/0,9290,-2540,00.html |date=2001-05-19 }} * [http://www.theyworkforyou.com/mp/michael_howard/folkestone_and_hythe They Work For You: Michael Howard MP] * [http://www.publicwhip.org.uk/mp.php?mpn=Michael_Howard&mpc=Folkestone+%26amp%3B+Hythe The Public Whip - Michael Howard MP] voting record * [http://news.bbc.co.uk/1/hi/uk_politics/2082655.stm BBC News - Michael Howard] profile 17 October, [[2002]] * [http://dmoz.org/Regional/Europe/United_Kingdom/Society_and_Culture/Politics/Parties/Conservative/MPs/Howard,_Michael/ Open Directory Project - Michael Howard] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040629230311/http://dmoz.org/Regional/Europe/United_Kingdom/Society_and_Culture/Politics/Parties/Conservative/MPs/Howard,_Michael/ |date=2004-06-29 }} directory category * [http://www.cps.org.uk/pdf/pub/413.pdf (PDF) First 8 pages of Lord Saatchi's ''If this is Conservatism, I am a Conservative'' and ordering information] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060505171658/http://www.cps.org.uk/pdf/pub/413.pdf |date=2006-05-05 }} [[Kategorija:Britanski političari|Howard, Michael]] tja335ot8wwt2ys3054fda2fq543z05 0 23789 42689378 42686524 2026-09-13T14:45:02Z Alekol 2231 /* Oktobar/Listopad */ 42689378 wikitext text/x-wiki {{Godina}} {{godina u drugim kalendarima|1926}} Godina '''1926''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXXVI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]]. __NOTOC__ <center> {| style="border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;" align=center class=radius | '''1926''': <br /> [[1926#Januar/Siječanj|1]] • [[1926#Februar/Veljača|2]] • [[1926#Mart/Ožujak|3]] • [[1926#April/Travanj|4]] • [[1926#Maj/Svibanj|5]] • [[1926#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1926#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1926#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1926#Septembar/Rujan|9]] • [[1926#Oktobar/Listopad|10]] • [[1926#Novembar/Studeni|11]] • [[1926#Decembar/Prosinac|12]] <br /> [[1926#Rođenja|Rođenja]] • [[1926#Smrti|Smrti]] |}</center> == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - Odredba o vožnji desnom stranom je proširena na celu KSHS.<ref>"Dnevne vesti - Drž' desno!", Politika, 27. dec. 1925, str. 7</ref> * 1. 1. - U Kraljevini SHS osnovana Državna rečna plovidba<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/01/01?pageIndex=00015 "Politika", 1. jan. 1936]</ref> (umesto brodarskog sindikata). * 1. 1. - Stoletna poplava [[Rajna|Rajne]] plavi [[Köln]]; u ovo vreme su i velike poplave u Holandiji, Belgiji, Francuskoj. * [[3. 1.]] - Grčki premijer general [[Teodoros Pangalos (general)|Teodoros Pangalos]] uzima diktatorska ovlašćenja. * 3. 1. - Beogradski protojerej osuđuje u propovedi nedavna predavanja [[Branislav Petronijević|Brane Petronijevića]] zbog [[darvinizam|darvinističkih]] učenja koja je izneo, citirajući pritom i zakon države [[Tennessee]] kojim se zabranjuje predavanje te teorije<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/1/4?pageIndex=00004 "Politika", 4. januar 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs (pristup. 30.9.2015.)</ref> (→ [[Scopesov proces]]). * [[4. 1.]] - Rumunski parlament ratifikovao odricanje princa [[Carol II (Rumunija)|Carola II]] od nasleđivanja prestola, krunski princ postaje njegov 4-godišnji sin [[Mihai I (Rumunija)|Mihai I]] (Carol II će se ipak vratiti u zemlju i biti kralj 1930-40). * 4. 1. - [[Andrej Ljapčev]] novi premijer Bugarske (do [[1931]]) nakon [[Aleksandar Cankov|Aleksandra Cankova]]. * 4. 1. - U [[Budimpešta|Budimpešti]] uhapšeni princ [[Ludwig zu Windisch-Grätz]] i društvo, pod optužbom da su falsifikovali francuske franke u jednom državnom institutu - međunarodna afera (Windisch-Grätz je u maju osuđen na četiri robije<ref>"Presuda mađarskim falsifikatorima", Politika, 27. maj 1926, str. 6</ref>). * [[6. 1.]] - Osnovana nemačka avio-kompanija ''Deutsche Luft Hansa'' (1926-45; ime i znak će 1953. preuzeti ''[[Lufthansa]]'', mada nema pravne veze). * [[8. 1.]] - [[Datoteka:Flag of the Kingdom of Hejaz and Nejd.svg|border|25px|Zastava Hidžaza i Nadžda]] [[Ibn Saud]], sultan [[Sultanat Nadžd|Nadžda]], proglašen je u [[Meka|Meki]] i za kralja [[Kraljevina Hidžaz|Hidžaza]], kojeg je [[Saudijsko osvajanje Hidžaza|osvojio prošlog meseca]]. Iz [[Kraljevina Hidžaz i Nadžd|Kraljevine Hidžaz i Nadžd]] 1932. nastaje [[Saudijska Arabija]]. * 8. 1. - [[Bảo Đại]] postaje poslednji car Vijetnama (car 1926-45, šef države 1949-55). * [[10. 1.]] - [[Hernando Siles Reyes]] novi predsednik [[Bolivija|Bolivije]] (do 1930). * {{circa}} 13. 1. - Izveštava se o "hajci na Srbe" u egejskoj Makedoniji.<ref>"Hajka na Srbe u Grčkoj", Politika, 14. jan. 1926, str. 5</ref> * [[14. 1.]] - Praizvedba [[Ivo Tijardović|Tijardovićeve]] operete "[[Mala Floramye]]" u Splitu. * [[15. 1.]] - [[Košava]] do 30 m/s u Beogradu, TT veze prekinute, uključujući antene bežične stanice u Rakovici, materijalna šteta, potopljeno više plovila na Savi i Dunavu. Na pruzi Paraćin-Zaječar tri vagona izbačena iz koloseka. * [[16. 1.]] - [[BBC]]-jeva [[radio drama]] [[Ronald Knox|Ronalda Knoxa]] sa simuliranom radničkom revolucijom izaziva paniku u Londonu. * januar - [[Erwin Schrödinger]] objavljuje rad u kome je predstavio [[Schrödinger jednačina|Schrödingerovu jednačinu]]. * januar - Hapšenje više vođa komunista i radničkog pokreta u Beogradu.<ref>"Hapšenja komunista", Politika, 21. jan. 1926, str. 4</ref> * januar - Snijeg u Rijeci i Sušaku, kao i u Veneciji i Rimu. * 17. 1. - Ministarstvo prosvete (Radić) penzionisalo devet profesora Zagrebačkog sveučilišta, većinom članova Samostalne demokratske stranke. * [[18. 1.]] - Premijera "[[Oklopnjača Potemkin|Oklopnjače Potemkin]]" u Moskvi. * [[19. 1.]] - Anarhistička banda ''Los Errantes'', na čelu sa [[Buenaventura Durruti|Buenaventurom Durrutijem]], opljačkala je poslednju banku u Latinskoj Americi, u Argentini, nakon čega beže u Francusku. * [[20. 1.]] - Nemački kancelar [[Hans Luther]] je formirao svoj drugi kabinet, pošto su nacionalisti iz DNVP napustili njegovu vladu zbog [[Ugovori iz Locarna|Ugovora iz Locarna]] (do maja). * [[21. 1.]] - Otvorena Sennarska, ili Makwarska, brana na [[Plavi Nil|Plavom Nilu]]<ref>Ilustrovani list; 1926, br. 6, str. 14</ref> u [[Anglo-Egipatski Sudan|Anglo-Egipatskom Sudanu]], dugačka preko 3.000 m, najviše visine 40 m. * [[26. 1.]] - Engleski pronalazač [[John Logie Baird]] demonstrirao [[mehanička televizija|mehaničku televiziju]] u Londonu – pet slika u sekundi, žive slike sa valerima. * [[28. 1.]] - Japan u periodu [[Taishō demokratija|Taishō demokratije]]: umro je premijer [[Katō Takaaki]], naslediće ga [[Wakatsuki Reijirō]] (do 1927. i 1931). * [[31. 1.]] - Britanske i belgijske trupe napustile [[Keln]]. === Februar/Veljača === * januar/februar - Stjepan Radić u poseti Bosni, Dubrovniku, Hercegovini, Dalmaciji. Kaže da vodi predizbornu kampanju, mnoge izjave izazivaju negodovanje među srpskim političarima; sporno je i otpuštanje Đorđevića, direktora škole u Dubrovniku.<ref>Politika, 6. feb. 1926, str. 1 i 3</ref> [[Datoteka:Zgrada Narodne banke Srbije, Beograd.JPG|mini|200px|[[Zgrada Narodne banke Srbije u Ulici kralja Petra|Zgrada Narodne banke]] u Beogradu, proširena 1922-25]] * [[1. 2.]] - Razmenjene ratifikacije Angorskog ugovora o miru i prijateljstvu između KSHS i Turske (na snazi 16. 2.). * [[3. 2.]] - [[Češki jezik]] ("čehoslovački") zvanični je jezik u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] - mnogi će zvaničnici i službenici koji ga ne govore izgubiti posao. * 3. 2. - [[Francisco Franco]] postaje general sa 33 godine, valjda najmlađi u Evropi (istakao se u [[Rifski rat|Rifskom ratu]] u Maroku). * [[5. 2.]] - U Letoniji napadnut voz sa sovjetskim diplomatskim kuririma - Teodor Nete ubijen braneći diplomatsku torbu. * [[6. 2.]] - Ukradena lobanja iz [[Pancho Villa|Pancho Villinog]] groba. * [[8. 2.]] - Pošto se Radić 2-og u Dubrovniku založio za federalizam, slovenački lider [[Anton Korošec]] daje izjavu u skupštini u istom smeru, tj. za široku samoupravu ujedinjene Slovenije (trenutno je podeljena na Ljubljansku i Mariborsku oblast); ističe da su [[Slovenci]] poseban narod i da se zbog (pretežno srpskog) centralizma osećaju kao državljani drugog reda.<ref>"Federalizam g. Koršca", Politika, 9. feb. 1926, str. 3</ref> * 8. 2. - Prikazan ''Torrent'', prvi američki film [[Greta Garbo|Grete Garbo]]. * [[10. 2.]] - [[Gdynia]] je dobila gradska prava - njena luka, poljska alternativa za onu u [[Slobodni Grad Danzig|Slobodnom Gradu Danzigu]], još uvek se gradi. * [[11. 2.]] - U [[Ruska SFSR|Ruskoj SFSR]] [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], Kara-Kirgiska Autonomna Oblast preuređena u Kirgisku Autonomnu Socijalističku Sovjetsku Republiku (od 1936. [[Kirgiska Sovjetska Socijalistička Republika|Kirgiska SSR]]). * [[12. 2.]] - Sovjetskom gradu Novonikolajevsk ime je promenjeno u [[Novosibirsk]]. * [[14. 2.]] - [[Bamberška konferencija]] lidera [[Nacistička stranka|nacističke stranke]]: umirena disidentska severna frakcija ([[Gregor Strasser]]), [[Hitler]]ov [[Nacionalsocijalistički program|Program u 25 tačaka]] je nepromenljiv ali najvažniji je ''[[Führerprinzip]]''. * februar - U Nemačkoj prikazan najstariji sačuvani dugometražni crtani film, ''[[Die Abenteuer des Prinzen Achmed]]''. * [[15. 2.]] - Patrijarh Dimitrije osvetio proširenu [[Zgrada Narodne banke Srbije u Ulici kralja Petra|zgradu Narodne banke]] u Beogradu. * 15. 2. - Papski nuncije monsinjor Pelegrineti ulaže protestnu notu povodom optužbe St. Radića da je agitovao za klerikalce u Dalmaciji.<ref>"Monsenjer Pelegrineti protestuje", Politika, 16. feb. 1926, str. 2</ref> * [[17. 2.]] - [[Ataturkove reforme]]: u Turskoj je izglasan građanski zakonik, po uzoru na švajcarski, zamena za [[šerijat]]. * [[19. 2.]] - Mlada Alisa Rozenbaum, poznata kao [[Ayn Rand]], stigla je iz Lenjingrada u Njujork. * 19. 2. - Iz Grčke, pod vojnom vlašću gen. Pangalosa, javlja se da je osujećen prevrat na čelu sa gen. Kondilisom;<ref>"Neuspeli prevrat u Grčkoj", Politika, 20. feb. 1926, str. 4</ref> njegov osumnjičeni saučesnik gen. Plastiras je narednih dana zatečen u Skoplju. * [[22. 2.]] - Članak u beogradskim "Novostima" povezao premijerovog sina Radu Pašića sa korupcijskim skandalom. * [[25. 2.]] - Zločin uvrede Veličanstva: žena u Skoplju osuđena na tri godine zatvora za uvredu kralja tokom svađe sa mužem, po njegovoj tužbi;<ref>"Žena osuđena za uvredu Kralja", Politika, 26. feb. 1926, str. 5</ref> u martu je potvrđena presuda jednom čoveku iz Starog Sivca na 10 godina jer je u tri maha izvršio isti zločin.<ref>"Za uvredu Veličanstva", Politika, 20. mart 1926, str. 4</ref> * [[26. 2.]] - Preds. [[Calvin Coolidge|Coolidge]] je potpisao zakon o prihodima kojim su u SAD smanjeni porezi, naročito bogatima. * 26. 2. - Maharadža Indora, Tukodži Rao III, prinuđen je na abdikaciju pošto je bio umešan u ubistvo čoveka kome je prebegla njegova kurtizana Mumtaz Begum. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:Goddard and Rocket.jpg|mini|180px|[[Robert H. Goddard]] sa raketom]] * 5/6. 3. - Oluja u Splitu: potonulo nekoliko brodova, polomljeno nekoliko stotina borova na Marjanu, odneseni neki krovovi; kod Mravinaca prevrnut uskotračni voz.<ref>"Velika nepogoda kod Splita", Politika, 8. mart 1926, str. 5</ref> * [[6. 3.]] - Izgoreo [[Kraljevski Šekspirov teatar]] u Stratfordu. * [[7. 3.]] - Demonstracija bežičnog telefonskog saobraćaja između Londona i Njujorka, na 50. godišnjicu [[Alexander Graham Bell|Bellovog]] patenta (komercijalno od sledećeg januara). * [[10. 3.]] - U Albaniji ubijen sandžački odmetnik [[Jusuf Mehoniqi]] (Mehonić) - za pravoslavce razbojnik, za muslimane junak<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1926/03/13?pageIndex=00006 "Politika", 13. mart 1926, str. 6]. digitalna.nb.rs (pristup. 11.11.2015.)</ref> (na njegovom grobu stoji datum 12. mart<ref>[http://sandzakpress.net/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka Jusuf Mehonić – Junak koji nije prihvatio okupaciju Sandžaka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304200941/http://sandzakpress.net/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka |date=2016-03-04 }}. sandzakpress.net (pristup. 11.11.2015.)</ref>, neki zločini iz 1918-22. koji su pripisivani njemu i Huseinu Boškoviću počinila je jedna druga banda<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/05/19?pageIndex=00011 "Politika", 19. maj 1936]</ref>). * 10. 3. - Izašao je prvi broj ''[[Amazing Stories]]'', datiran sa April 1926 - prvi časopis posvećen [[Naučna fantastika|naučnoj fantastici]]. * [[12. 3.]] - [[Anti-Fengtianski rat]] u Kini: sukob japanskih snaga i frakcije [[Guominjun]] kod [[tvrđave Taku|tvrđava Taku]] - zemlje [[Bokserski protokol|Bokserskog protokola]] tri dana kasnije ultimativno traže od pekinške vlade rušenje tvrđava. * [[14. 3.]] - [[Emiliano Chamorro Vargas]] ponovo predsednik [[Nikaragva|Nikaragve]] nakon što je prethodnik zbačen u državnom udaru - nema podršku SAD, liberali u maju pokreću [[Nikaragvanski građanski rat (1926–27)|građanski rat]] a Vargas daje ostavku u novembru. * 14. 3. - Železnička nesreća na El Virilli u Kostarici: poginulo 385 hodočasnika. * [[16. 3.]] - [[Robert H. Goddard]] u Masačusetsu lansirao prvu [[raketa sa tečnim gorivom|raketu sa tečnim gorivom]]. * [[18. 3.]] - [[Masakr 18. marta]] u Pekingu: antiimperijalističke demonstracije i okršaj sa vojnom policijom - 47 mrtvih. * 18. 3. - Osnovna moderna [[Atinska akademija (moderna)|Atinska akademija]] * [[20. 3.]] - Početak suđenja po tužbi [[Dragiša Stojadinović|Dragiše Stojadinovića]] protiv [[Rade Pašić]]a za klevetu, na koju mu je takođe odgovorio optužbom da je umešan u aferu kojom je država oštećena za 13 miliona dinara.<ref>"D. Stojadinović - R. N. Pašić", Politika, 21. mart 1926, str. 4</ref> (Rade Pašić odgovara kontraoptužbama preko štampe, i D. S. i njegovog tasta [[Ljubomir Jovanović|Ljube Jovanovića]]<ref>"G. Rad. N. Pašić optužuje g. Ljubu Jovanovića", Politika, 23. mart 1926.</ref>, tako da dolazi i do sukoba u radikalnoj stranci). * 20. 3. - Kantonski puč (Zhongshanov incident, Incident 20. marta): [[Chiang Kai-shek]] izveo čistku nepouzdanih komunističkih elemenata u Nacionalističkoj armiji. * [[23. 3.]] - [[Éamon de Valera]] se otcepio od [[Sinn Féin]]a, osnovaće [[Fianna Fáil]] (/fiana fojl/ - "ratnici Irske"). Mada se protivi Anglo-irskom ugovoru iz 1921, želi da učestvuje u skupštini i iznutra republikanizuje [[Irska Slobodna Država|Irsku Slobodnu Državu]] koja je britanski dominion. * 23. 3. - Izašao prvi tom [[Velika sovjetska enciklopedija|Velike sovjetske enciklopedije]] (prvo izdanje, sa 65 tomova, završeno 1947). * [[30. 3.]] - Skupština KSHS je usvojila budžet za 1926. i '27; vlada je zatim odložila njen rad do maja, dok [[Stjepan Radić]], opozicija i Ljuba Jovanović traže da Skupština nastavi rad u aprilu - dolazi do krize vlade. === April/Travanj === * [[3. 4.]] - U [[Kraljevina Italija|Italiji]] je osnovana ''[[Opera Nazionale Balilla]]'', fašistička organizacija za decu i mlade (od 1937. ''[[Gioventù Italiana del Littorio]]''). * 3. 4. - Nakon prošlogodišnje Julske revolucije u [[Ekvador]]u, vojska daje predsedništvo civilu, [[Isidro Ayora|Isidru Ayori]], ranijem rektoru univerziteta (do 1931). * [[4. 4.]] - [[Nikola Pašić]], predsednik ministarskog saveta, dao ostavku pod pritiskom zbog korupcijskih skandala - time se okončava njegova premijerska karijera. * [[7. 4.]] - Neuspeli atentat na Musolinija u Rimu, [[Violet Gibson]] mu okrznula nos - sledeće noći napadi na antifašiste. [[Datoteka:Nikola uzunovic.jpg|mini|150px|[[Nikola Uzunović]], premijer KSHS 1926-27]] * [[8. 4.]] - [[Nikola Uzunović]] novi predsednik vlade (takođe [[Narodna radikalna stranka|radikal]]), i dalje koalicija sa [[HSS]]-om. * [[9. 4.]] - Pobuna [[solun]]skog garnizona protiv Pangalosa - brzo ugušena. * [[11. 4.]] - [[Stjepan Radić]] drži govor u [[Pakrac]]u, između ostalog spočitava ministru saobraćaja [[Krsta Miletić|Krsti Miletiću]] "4000 tone ugljena" koji se "kradu svakog meseca" u Zagrebu. * 11. 4. - Grčki diktator Pangalos pobedio sa 93% na predsedničkim izborima s malim odzivom. * [[12. 4.]] - Ministar Miletić daje ostavku uz obrazloženje, misleći na Radića: "ne želim da budem više u prilici da sa ovakom jednom bitangom i vucibatinom sedim za jednim istim stolom"<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/4/13?pageIndex=00001 "Politika", 13. april 1926, str. 1]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs</ref> - kriza vlade. * [[15. 4.]] - Uzunović dao ostavku i odmah formirao novu vladu, bez Radića (ostala dvojica članova HSS, Šuperina i Nikić). Radić novu vladu naziva neparlamentarnom, neustavnom i "nedonoščetom korupcije".<ref>"'Državni udar'", Politika, 19. apr. 1926</ref> Na to se 22-og odgovara objavljivanjem dokumenata u smislu da su Maček, Predavec i Košutić bili uključeni u korupciju.<ref>"Korupcija i vođstvo H.S.S.", Politika, 22. apr. 1926</ref> U toku je i afera Standard Oil: Mirko Pečar, šef kabineta ministra trgovine Ivana Krajača, optužen je da je uzimao novac od te kompanije. * 15. 4. - Prodor vode u rudniku ugljena Mostar, osam poginulih (svi leševi pronađeni 18/19. 5., nakon ispumpavanja vode). * 15. 4. - Sovjetski Savez anektirao arktički arhipelag [[Zemlja Franje Josifa]]. * [[17. 4.]] - Mandžurski gospodar rata [[Zhang Zuolin]] zauzeo Peking od frakcije Guominjun i stavio pod kontrolu [[Beiyanška vlada|Beiyanšku vladu]]. [[Duan Qirui]] odlazi 20-tog, * [[20. 4.]] - Potpisan Mellon–Berengerov sporazum o otplati francuskog duga SAD: znatno smanjen iznos, laki uslovi ali nepopularan u Francuskoj (ratifikovan 1929, većina duga zbog Depresije nije ni otplaćena). * 20. 4. - Grčke izbeglice su osnovale Svesolunski atletski klub Konstantinopoljaca - [[P.A.O.K. (muški fudbal)|PAOK]]. * [[21. 4.]] (8. ševal 1344. AH) - [[Uništavanje ranoislamskog nasleđa u Saudi Arabiji]]: po naređenju [[Ibn Saud]]a srušeni mauzoleji na groblju [[Al-Baqi']] u [[Medina|Medini]] - Dan tuge za neke muslimane. * 21. 4. - Vojvoda i vojvotkinja od Yorka su dobili kćerku [[Elizabeta II|Elizabetu]] (kraljica 1952-2022). * [[24. 4.]] - [[Berlinski ugovor (1926)|Berlinski ugovor]] između Nemačke i SSSR: neutralnost jedne prema drugoj zemlji u slučaju napada treće. Smatra se pojačanjem Rapalskog ugovora iz 1922. i dopunom Ugovora iz Locarna. * 24. 4. - U Parizu potpisana Konvencija o saobraćaju motornih vozila, kojom je predviđena Međunarodna vozačka dozvola (''permis de conduire international''). [[Datoteka:Pahlavi Crown.jpg|150px|mini|Kruna Pahlavija]] * [[25. 4.]] - Sednica Glavnog odbora radikalne stranke, povodom spora Jovanović–Pašić (Jovanović je kritikovao Pašića u pismu objavljenom 21/22. 4.<ref>"Pismo g. Lj. Jovanovića", Politika, 22. apr. 1926, str. 5</ref>): Pašić tvrdi da "galama protivu korupcije" treba da pokrije federalističke i autonomističke tendencije; smatra da je jugoslovenstvo utopističko, nešto što je "izmislila Austrija"; protivi se federalizmu i davanju "druge uprave" Hrvatima i Slovencima.<ref>"Govor g. Pašića", Politika, 26. apr. 1926, str. 2</ref> * 25. 4. - [[Reza-šah Pahlavi]] krunisan za šaha Persije (Irana). Njegov šestogodišnji sin [[Muhamed-Reza Pahlavi|Muhamed-Reza]] je juče proglašen za krunskog princa (šah 1941-79). * 25. 4. - U Milanu je praizvedena [[Giacomo Puccini|Puccinijeva]] opera [[Turandot]] (on je umro 1924). * [[26. 4.]] - [[Ljubomir Jovanović|Ljuba Jovanović]] isključen iz radikalne stranke; vlada u sukobu sa Pašićem. * [[29. 4.]] - Obnovljena "R-R" koalicija, [[HSS|radićevci]] dobijaju još tri ministarstva ([[Pavle Radić]], Krajač i Pucelj). * proleće - [[Ujedinjena opozicija (SSSR)|Ujedinjena opozicija]] Staljinu: [[Grigorij Zinovjev]] i [[Lav Kamenjev]] se približili [[Lav Trocki|Lavu Trockom]]. === Maj/Svibanj === * april/maj? - Rijeka [[Lika (rijeka)|Lika]] se izljeva zbog jakih kiša, poplavljen [[Gospić]].<ref>Ilustrovani list, 1926 - br. 19</ref> * [[1. 5.]] - U Velikoj Britaniji počinje rudarski štrajk (traje do novembra). * 1. 5. (Velika subota) - U [[Strumica|Strumici]] bačena bomba u hotelu "Srpski kralj", jedan poginuo; napadač u bekstvu ubio vojnika.<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/5/4?pageIndex=00004 "Politika", 4. maj 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs</ref> * ca. 1. 5. - Srpsko-arbanaška banka je u Albaniji dobila koncesiju za rudu bakra u [[Puka|Puki]] - prva koncesija KSHS u inostranstvu.<ref>"Naša prva koncesija u inostranstvu", Politika, 4. maj 1926, str. 4</ref> * [[2. 5.]] - Počinje [[Nikaragvanski građanski rat (1926–27)]] između liberala i konzervativne vlade, kojoj pomaže SAD: liberalni emigranti su se iskrcali u [[Bluefields]]u na karipskoj obali. Američki marinci stižu 7-og. * 2. 5. - U Indiji je ubijen Rudraprajaški leopard, koji je za osam goodina pojeo 125 ljudi. * [[4.12.|4]] - [[13. 5.]] - Generalni štrajk u Velikoj Britaniji, kao podrška rudarskom štrajku, vlada uvela vanredno stanje. * 5. 5. - U Washingtonu postignut sporazum o dugovima KSHS, 62.850.000 dolara. * [[8. 5.]] - Prikazan je film ''The Black Pirate'' sa [[Douglas Fairbanks|Douglasom Fairbanksom]], u ranoj verziji [[Technicolor]]a. * [[9. 5.]] - [[Sirijska revolucija (1925)|Sirijska pobuna]]: francuska mornarica bombarduje [[Damask]] zbog [[druzi|druskih]] nemira. * 9. 5. - [[Richard E. Byrd]] i [[Floyd Bennett]] navodno preleteli avionom preko Severnog pola - pozdravljeni kao heroji ali kasnije se ispostavilo da su se okrenuli 240&nbsp;km ranije. * [[12. 5.]] - [[Roald Amundsen]] preleteo [[Severni pol]] vazdušnim brodom ''Norge''. * 12. 5. - Nemački kancelar [[Hans Luther]] daje ostavku nakon gubitka poverenja u Rajhstagu, na čelo vlade se vraća [[Wilhelm Marx]] (do 1928). * ≤ 12. 5.? - Utakmica Građanski - Juventus u Zagrebu: došlo je do tuče između publike i gostiju; nogometni savez je naredio postavljanje bodljikave žice prema gledalištu.<ref>"Publika iza bodljikave žice", Politika, 14. maj 1926, str. 8</ref> [[File:Józef Piłsudski (SPRA).jpg|mini|110px|[[Józef Piłsudski|Piłsudski]]]] * 12- [[14. 5.]] - [[Majski prevrat (Poljska)|Majski prevrat]] u [[Druga poljska republika|Poljskoj]], poginulo 379 vojnika i civila. Maršal [[Józef Piłsudski]] je vlast iza kulisa do smrti [[1935]], odn. pokret ''[[Sanacja]]'' ("Sanacija", "Ozdravljenje"). * [[13. 5.]] - Rade N. Pašić je osuđen na 15 meseci zatvora i 131.150 dinara za uvredu i klevetu Dragiše Stojadinovića. * [[14.5.|14]] - [[22. 5.]] - [[Bečki kongres KPJ|Treći kongres KPJ]] u Beču - za balkansku federaciju radničko-seljačkih republika, na čelu partije [[Sima Marković]], rad je blokiran [[Sukob leve i desne frakcije u KPJ|frakcijama]]. * [[15. 5.]] - Započelo emitiranje [[radio Zagreb]]a, prve [[radio]] postaje u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koja kasnije postaje sastavnim dijelom [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]-a. * 15. 5. - Predsednik vlade Uzunović je podneo ostavku, pošto su radićevci stali na stranu opozicije povodom interpelacije o korupciji, ali je Kralj nije usvojio (koalicija obnovljena 17-tog). Ljuba Jovanović se sa 11 članova izdvojio iz radikalnog kluba. * [[16. 5.]] - Opštinski izbori u Dalmaciji, prvi od 1912. * 16. 5. - Ibrahim Heski na čelu tri kurdska plemena započinje Prvu araratsku pobunu u Turskoj - za mesec dana moraju pobeći u Iran. * maj - ''[[Louis Armstrong]] and His Hot Five'' su izdali pjesmu ''Heebie Jeebies'', koja ih proslavlja. [[Datoteka:Библиотека некада.jpeg|mini|220px|[[Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković|Univerzitetska biblioteka]] u Beogradu]] * [[18. 5.]] - Nestanak evangelistkinje [[Aimee Semple McPherson]] sa plaže u Los Angelesu - prvo se mislilo da se utopila, kasnije se pojavila rekavši da je bila oteta, što je postalo tema spora. * [[21. 5.]] - Veliki župan splitske oblasti poništio komunističke mandate sa poslednjih opštinskih izbora, jer bi oni i radićevci imali većinu u gradu Splitu. * [[23. 5.]] - Govor Stjepana Radića u Staroj Pazovi, uz velike mere obezbeđenja zbog glasina o orjunaškim i radikalskim planovima; pred tribinom uhapšen jedan orjunaš sa eksplozivnom napravom<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/5/24#page/1/mode/1up "Politika", 24. maj 1926.]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, str. 2-4. digitalna.nb.rs</ref>. * 23. 5. - Kongres rezervnih oficira i ratnika u Zagrebu. Položeni venci na grobove Ante Starčevića u Šestinama i Zrinskog i Frankopana u Stolnoj crkvi.<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_77A524AED6CE4DEFD5566E639CCA40C7/1926/b022?fullscreen#page/32/mode/1up Ilustrovani list, 1926 - br. 22], digitalna.nb.rs</ref> * 23. 5. - Država Veliki Liban, u okviru Francuskog Mandata za Siriju i Liban, dobija prvi ustav i postaje Libanska Republika (proglašava nezavinost 1943). * [[24. 5.]] - Otvorena [[Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković|Univerzitetska biblioteka]] u [[Beograd]]u (građena [[1921]]-[[1924|24]], od [[1946]]. U. B. "Svetozar Marković"). * [[25. 5.]] - U Parizu je ubijen [[Simon Petljura]], nacionalistički lider Ukrajine u izgnanstvu, atentator je pesnik i anarhista [[Sholom Schwartzbard]]. Nasleđuje ga Andrej Livicki, koji živi u Varšavi a posle rata u Nemačkoj. * 25. 5. - Nevreme uveče u Sremskim Karlovcima i [[Sremska Kamenica|Sremskoj Kamenici]],<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_77A524AED6CE4DEFD5566E639CCA40C7/1926/b024?fullscreen#page/14/mode/1up Ilustrovani list, 1926 - br. 24, str. 14]-15</ref> gde je stradala jedna petočlana porodica. * [[26. 5.]] - Kraj [[Rifski rat|Rifskog rata]] i [[Rifska Republika|Rifske Republike]]: [[Abd el-Krim]] se predao Francuzima, čime je završen rat Španaca i Francuza protiv pobunjenika u Maroku. Abd el-Krim je do 1947. u progonstvu na [[Réunion]]u. * 27. 5.? - [[Kraljevina Rumunija|Rumunska]] vlada uvodi opsadno stanje u [[Južna Dobrudža|južnoj Dobrudži]] usled aktivnosti bugarskih komita (ili 7. 7.). * [[28. 5.]] - [[Portugalska revolucija (1926)|Portugalska revolucija]]: general [[Manuel Gomes da Costa]] izvodi puč kojim je okončana [[Prva Portugalska Republika]] - slede ''Ditadura Militar'' i ''Ditadura Nacional'' (1928-33), uvod u ''[[Estado Novo (Portugal)|Estado Novo]]'' ([[1933]]-[[1974]]). * [[30. 5.]] - Ustanovljena tradicionalna konjička trka "Memorijal Vladislava Ribnikara". === Jun/Juni/Lipanj === * [[1. 6.]] - Veliko nevreme iznad Kosmaja i Kolubare. * [[4. 6.]] - [[Ignacy Mościcki]] postaje predsednik Poljske (do [[1939]]). * [[5. 6.]] - Kraj [[Mosulsko pitanje|Mosulskog pitanja]]: u Ankari potpisan ugovor između Britanaca, [[Britanski mandat nad Mezopotamijom|Iraka]] i [[Turska|Turske]] – [[Mosul]] pripada Iraku. * [[9. 6.]] - Skupština KSHS je ratifikovala ugovor o trgovini i plovidbi sa Italijom. * [[10. 6.]] - U Štipu izrečene presude za Kadrifakovski pokolj iz 1923: dve smrtne presude, dve na 20 godina u okovu i jedna na pet godina. * 10. 6. - Ugovor o prijateljstvu [[Kraljevina Rumunija|Rumunije]] i [[Treća Francuska Republika|Francuske]]. * [[14. 6.]] - "Vihor" u Slavonskoj Požegi, teško oštećena [[Požeška katedrala|crkva svete Terezije]].<ref>"Vihor je oborio crkvu u Slavonskoj Požezi", Politika, 18. jun 1926, str. 7 (foto)</ref><ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_77A524AED6CE4DEFD5566E639CCA40C7/1926/b026?fullscreen#page/14/mode/1up Ilustrovani list; 1926, br. 26, str. 14]</ref> * 14. 6. - [[Prva Brazilska Republika|Brazil]] napustio [[Društvo naroda]], pošto nije dobio stalno mesto u savetu. * [[16. 6.]] - Nekada uticajni fašista [[Aurelio Padovani]] poginuo u Napulju sa još osmoro ljudi, kada se srušio balkon sa kog se obraćao okupljenima. * [[18. 6.]] - U Beogradu posmatraju taman krug oko Sunca – [[Halo (optika atmosfere)|halo]].<ref>"Petak s crnim krugom oko sunca", Politika, 19-21. jun 1926, str. 6</ref> * [[20. 6.]] - Demonstracije protiv Beogradskih i Netunskih konvencija sa Italijom u Zagrebu, uprkos policijskoj zabrani, kao i na Sušaku. * 20. 6. - Referendum u Nemačkoj o eksproprijaciji vladarskih domova: uz odziv 39%, za je 96% - bilo je potrebno 50% izbornog tela. * [[22. 6.]] - U Beogradu potpisan trgovinski ugovor sa Albanijom. * [[24. 6.]] - ''Sanjuanada'': pokušaj zbacivanja španskog diktatora [[Miguel Primo de Rivera|Primo de Rivere]]. * [[26. 6.]] - Jak zemljotres u [[Dodekanez]]ima, osetio se i na jugu KSHS. * ca. 26. 6. - Država hoće konfiskovati osječka preduzeća "Mira", za cigaret-papir, i "Kandit", za bonbone, jer su oštetili državu za "više desetina miliona dinara".<ref>"Jedna pustolovna trgovačka afera", Politika, 27. jun 1926, str. 6</ref> * [[27. 6.]] - [[Beograd]] je odlikovan čehoslovačkim [[Čehoslovački ratni krst|Ordenom Ratnog krsta]] (ranije tokom meseca i Kragujevac i Šabac<ref>"Odlikovanje Kragujevca", Politika, 3. jun 1926, str. 6</ref>). [[Datoteka:Mercedes benz logo 1926.png|110px|mini|Logo [[Mercedes-Benz]]]] * [[28. 6.]] - Fuzijom ''Benz & Cie.'' i ''Daimler-Motoren-Gesellschaft'' nastaje ''Daimler-Benz AG'', čije će fabrike koristiti brend ''[[Mercedes-Benz]]''. * 28. 6. - Sukob policije i [[ORJUNA|orjunaša]] u Ljubljani (nije im dopušten prolazak pored italijanskog konzulata). * 28. 6. - Afera King–Byng u Kanadi, ustavna kriza: premijer [[William Lyon Mackenzie King|W.L.M. King]] je dao ostavku nakon što je generalni guverner Byng odbio raspustiti parlament. Za premijera je postavljen konzervativac Arthur Meighen, ali nakon što je izgubio poverenje 2. 7., skupština je ipak raspuštena i raspisani su izbori. * krajem juna - Nadolaze i plave Dunav i Drava, jake kiše i poplave u Srbiji i Makedoniji, [[Popovo polje]] poplavljeno... * [[30. 6.]] - Skupština je usvojila Beogradske konvencije sa Italijom (Netunske tek 1928). === Jul/Juli/Srpanj === [[Datoteka:Chine 1925-1926.png|200px|mini|Klike, tj. Gospodari rata u Kini]] * [[2. 7.]] - Velike poplave u Baranji i Bačkoj nakon proboja nasipa kod Apatina i Tikveša. Jake kiše se nastavljaju i ovog meseca. * 2. 7. - Na drugom nacističkom saboru u Vajmaru, Velikonemački omladinski pokret promenio ime u Hitlerov omladinski savez nemačke radničke omladine ([[Hitlerjugend]]). * [[3. 7.]] - U Bitolju ubijen [[Spasoje Hadži-Popović]], direktor novina "Južna zvezda", organizator je VMRO-ovac [[Krste Ljondev]] (''-{Кръсте Льондев}-''; za ovo će 1928. biti streljana petorica pripadnika VMRO). * [[4. 7.]] - Osmi svesokolski slet u Pragu. Podignut je prvi [[Strahovsky stadion]]. * [[7. 7.]] - HSS je isključio iz stranke Nikolu Nikića, ministra šuma i ruda (on 12. 7. osniva novi poslanički klub sa nekoliko pristalica). * [[9. 7.]] - General [[Óscar Carmona]], lider najkonzervativnijeg krila portugalskih revolucionara, izvodi puč i imenuje se za predsednika (ostaje na toj poziciji do [[1951]], kasnije kao figura). * 9. 7. - [[Kuomintang]] na čelu sa [[Chiang Kai-shek]]om zvanično počinje [[Severna ekspedicija|Severnu ekspediciju]], vojnu kampanju za ujedinjenje Kine (do 1928). Već 11-tog je zauzet [[Changsha]], na teritoriji [[Wu Peifu]]a, "Maršala od žada" (koji je zauzet borbama kod Pekinga). * 9. 7. - Pretpremijera [[Rudolf Valentino|Valentinovog]] filma ''[[The Son of the Sheik]]'' (masovno prikazivanje od septembra). * [[10. 7.]] - Veći upad Makedonaca iz Bugarske u Kraljevinu SHS - prvi u nizu.<ref name="Indi">[http://www.indiana.edu/~league/1926.htm Chronology 1926] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200402163103/http://www.indiana.edu/~league/1926.htm |date=2020-04-02 }}, Indiana University, League of Nations Timeline</ref>. * 10. 7. - Munja izazvala požar u arsenalu Picatinny u Nju Džersiju - eksplozija nekoliko hiljada tona eksploziva u naredna 2-3 dana. * 10/11. 7. - Jaka kiša u Zagrebu i izlivanje potoka Jelenovac, Kraljevac i Tuškanac (pre nekoliko dana bilo je poplave na istoku grada). Poplava ima i u Koprivnici, Virovitici, Ključu, Baranji, Bačkoj, Nišu... * [[13. 7.]] - Od provale oblaka je nadošla [[Pećka Bistrica]], odnela je naseljeničku koloniju Јusufov han 12 km od Peći, uz 49 žrtava, u gradu je odnela dva mosta.<ref name="Polit19260715">Politika, 15. jul 1926, str. 6-7</ref><ref>Politika, 1. avg. 1926, str. 5 (foto ostataka kolonije)</ref> U Štedimu kod Peći je od grada težine "tri do četiri stotine grama" izginula desetočlana porodica.<ref>"Žrtve pećske katastrofe", Politika 16. jul 1926, str. 5</ref> Rastu Dunav i Sava, kod Bosanskog Šamca je probijen nasip, poplavljeno je 6.000 hektara kukuruza. Imanje Belje je pod dubokom vodom, podavile su se stotine jelena.<ref name="Polit19260715" /> * jul - Velike poplave Dunava, Save i drugih reka. * [[16. 7.]] - Valutna kriza u Francuskoj: 206,4 [[Francuski franak|franka]] za funtu odn. 42,49 za dolar. [[Aristide Briand|Briandova]] vlada pada sutradan, [[Édouard Herriot]] se vraća na nekoliko dana (20. jula 49,22 franka za dolar). * 16. 7. - Probijeni nasipi kod Apatina i Novog Sada, poplavljeno 20.000 jutara zemlje. Sava se izlila u Mačvi 17-tog. [[Datoteka:Burial of Felix Edmundovich Dzerzhinsky in Moscow (1926).jpg|mini|Nosači kovčega na sahrani [[Feliks Dzeržinski|Dzeržinskog]]: [[Aleksej Rikov|Rikov]], [[Genrih Jagoda|Jagoda]], [[Mihail Kalinjin|Kalinjin]], [[Lav Trocki|Trocki]], [[Lav Kamenjev|Kamenjev]], [[Staljin]], [[Mihail Tomski|Tomski]], [[Nikolaj Buharin|Buharin]]]] * [[20. 7.]] - Umro je [[Feliks Dzeržinski]], šef sovjetske tajne policije [[OGPU]], nasleđuje ga [[Vjačeslav Menžinski]] (do svoje smrti 1934, zamenik [[Genrih Jagoda]] vodi posao od kasnih '20-tih). * [[23. 7.]] - [[Grigorij Zinovjev]] isključen iz Politbiroa nakon kampanje Staljinovih pristalica; ubrzo ukinuta funkcija predsednika [[Kominterna|Kominterne]], tako da ostaje i bez tog položaja. * 23. 7. - [[Fox Film]] kupio zvučni sistem ''[[Movietone]]''. * 23. 7. - [[Raymond Poincaré]] po treći put premijer Francuske (do 1929), preduzima mere za stabilizaciju franka. * [[25. 7.]] - Žandarmi i policijski poverenici, "Arnauti", pretukli dvadesetak seljaka u dva sela Skopske Crne Gore<ref>"Krvavo razračunavanje u Skopskoj Crnoj Gori", Politika, 28. jul 1926, str. 3</ref> (u avgustu su opštinski izbori u Srbiji i Crnoj Gori). * [[28. 7.]] - Okršaj sa komitskom četom kod [[Kriva Palanka|Krive Palanke]], upotrebljena je i artiljerija. Sutradan upućena protestna nota Bugarskoj. * [[29. 7.]] - U [[Radinac|Radincu]] kod Smedereva, predsednik opštine je ubio predsednika mesnog odbora Demokratske stranke.<ref>"Streljanje bez sudske presude", Politika, 6. avg. 1926, str. 1</ref> * [[30. 7.]] - Pred Konferencijom ambasadora u Parizu potpisani završni protokoli o granicama Albanije. * [[31. 7.]] - U Meksiku stupa na snagu Zakon za reformu Krivičnog zakona, poznatiji kao [[Callesov zakon]], kojim se vrlo represivno sprovodi separacija crkve i države - posledica je [[Kristeroski rat]] (do 1929). === Avgust/August/Kolovoz === * [[2. 8.]] - Razmenjeno 16 zatvorenika iz Mađarske za 10 iz KSHS - izveštava se da su građani KSHS bili mučeni.<ref>"Srednjovekovna mučenja u mađarskim tamnicama", Politika, 5. avg. 1926, str. 4</ref> * [[4. 8.]] - [[Mátyás Rákosi]] osuđen u Budimpešti na osam i po godina zatvora (1934. doživotno, ali je pušten 1940.). * [[5. 8.]] - Osnovan Državni arhiv u Novom Sadu, današnji Arhiv Vojvodine. * <5. 8. - U Zagrebu otkrivena međunarodna mreža krijumčara [[kokain]]a i falsifikatora dvodinarki.<ref>Politika, 6. avg. 1926, str. 4</ref> * [[6. 8.]] - Amerikanka [[Gertrude Ederle]] je prva žena koja je preplivala [[Lamanš]], za rekordnih 14 h i 34 min. * 6. 8. - [[Warner Bros.]]-ovim filmom ''[[Don Juan (film, 1926)|Don Juan]]'' predstavljen zvučni sistem ''[[Vitaphone]]'' (muzika i zvučni efekti). * [[8. 8.]] - Nabujali [[Črnomerec]] i [[Medveščak]] nose mostove i izazivaju velike poplave u Zagrebu (117 mm za 24 sata 8/9. 8.). Sutradan jak pljusak i poplave i u Beogradu (za 14-ti je u beogradskim crkvama zakazano molepstvije za prestanak kiše). * [[11. 8.]] - Kolektivna nota Grčke, Rumunije i Kraljevine SHS Bugarskoj, zbog komitskih upada u Makedoniju i Dobrudžu. * 11. 8. - Otvorena srpska knjižara u Episkopskom dvoru u [[Temišvar]]u (do [[1946]]). [[Datoteka:Valentinofuneral.jpg|mini|200px|† [[Rudolph Valentino]]]] * [[15. 8.]] - Opštinski izbori u Srbiji i Crnoj Gori (2.145 opština u Srbiji i 98 u Crnoj Gori, "dobra polovina svih opština" u KSHS<ref>"Značaj opštinskih izbora", Politika, 14. avg. 1926, str. 1</ref>). U Beogradu, zahvaljujući podeljenim radikalima, pobeđuju demokrate na čelu sa [[Kosta Kumanudi|Kostom Kumanudijem]] (gradonačelnik do 1929). Inače, radikali dobijaju u 1593 opštine, demokrati u 475, zemljoradnici u 78 itd.<ref>"Krajnji rezultati opštinskih izbora", Politika, 19. avg. 1926, str. 6</ref> Demokrate se žale da je bilo nasilja na jugu, npr. u Đakovici.<ref>"Opštinski izbori u Đakovici", Politika, 21. avg. 1926, str. 2</ref> * 15 - 16. 8. - Sukob hrvatskih sokola i orjunaša u Sremskoj Mitrovici.<ref>"Neredi i tuče u Sremskoj Mitrovici", Politika, 17. avg. 1926, str. 7</ref> * [[17. 8.]] - U Atini potpisan ugovor o prijateljstvu KSHS i Grčke i dopunske konvencije o tranzitu i o zoni u Solunu. * [[18. 8.]] - Mussolini najavio kontroverznu meru revalvacije [[Talijanska lira|lire]] (''[[Quota 90]]''): 90 lira za britansku funtu umesto 150. * [[22. 8.]] - General [[Georgios Kondilis]] oborio grčkog diktatora gen. [[Teodoros Pangalos (general)|Pangalosa]], postaje premijer do decembra; admiral [[Pavlos Kunduriotis]] je ponovo predsednik (do 1929). * [[23. 8.]] - [[Rudolph Valentino]] (31) umro je u New Yorku, obožavateljke u histeriji (sahranjen 7. 9. u Hollywoodu).<!-- Najavljeni prvi zlatnici od 20 din za nekoliko dana, Politika, str. 7 --> * [[25. 8.]] - Prikazan je film ''[[Beau Geste (film, 1926)|Beau Geste]]'', po [[Beau Geste|istoimenom romanu]]. * < 28. 8. - Kod [[Lumbarda (općina)|Lumbarde]] na Korčuli uhvaćen veliki morski pas sa ljudskim ostacima u stomaku.<ref>"Hvatanje morskog čudovišta", Politika, 30. avg. 1926, str. 4</ref> * [[29. 8.]] - Kod Lenjingrada potonuo parobrod "Burevestnik" sa 404 osobe, zvanično 65 mrtvih. * [[31. 8.]] - Oko 400 siromašnih zagrebačkih studenata izbačeno iz Zavoda za gluvonemu decu u [[Ilica|Ilici]] 83<ref>"Sukob zagrebačkih studenata sa policijom", Politika, 1. sept. 1926, str. 4</ref> (ubrzo pronađen novi smeštaj za većinu). === Septembar/Rujan === * [[1. 9.]] - Žandarmerija uništila petočlanu kačačku bandu u klisuri iznad manastira Dečani.<ref>"Uništena kačačka banda", Politika, 4. sept. 1926, str. 6</ref> * [[2. 9.]] - Potporučnik Dolovski izveo na novosadskom aerodromu prvi padobranski skok u našoj avijaciji. [[Datoteka:Križarka Dalmacija.jpg|160px|mini|"Dalmacija"]] * [[3. 9.]] - Laka krstarica "Dalmacija", bivša nemačka ''Niobe'' (→ [[:en:SMS Niobe|en]]), dočekana u Tivtu - prva krstarica [[Jugoslavenska kraljevska ratna mornarica|JKRM]], koja je do sada imala nekoliko torpiljerki i minonosaca.<ref>"Naša prva krstarica", Politika, 11. sept. 1926 (foto)</ref> * [[5. 9.]] - Valentinov film ''[[The Son of the Sheik]]'' počinje s nacionalnim prikazivanjem (voz s njegovim telom sutra stiže u Los Angeles). * 5. 9. - Wanhsienski incident ([[Wanzhou]] na Yangzeu): sukob Britanaca sa snagama generala [[Yang Sen (1884–1977)|Yang Sena]] oko brodova koje su ovi zarobili, Kinezi tvrde da su bile hiljade žrtava u gradu. * 6. 9. - Severna ekspedicija: [[Kuomintang]]ove snage zauzimaju Hankou (danas deo [[Wuhan]]a). * [[6.9.|6]] - [[25. 9.]] - Sedmo redovno zasedanje [[Društvo naroda|Društva naroda]], predsedavajući sledećih godinu dana je ministar inostranih poslova KSHS [[Momčilo Ninčić]]<ref>[http://www.indiana.edu/~league/7thassemb.htm Seventh Ordinary Session of the Assembly]</ref>. * [[8. 9.]] - [[Vajmarska Republika|Nemačka]] primljena u Društvo naroda (povlači se 1933). * 8. 9. - Žandarmi u oružanom okršaju ubili sedam kačaka u selu [[Veleža]] kod Prizrena.<ref>"Kako je uništena kačačka četa Koja Gajani", Politika, 11. sept. 1926, str. 5</ref> * 8. 9. - Kačaci kod [[Vučitrn]]a pucali na automobil poglavara sreza - on je ranjen a njegova kćerka je poginula<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/9/10?pageIndex=00004 "Politika", 10. septembar 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs</ref>. * [[9. 9.]] - Vojna pobuna pristalica bivšeg diktatora Pangalosa u Atini - brzo ugušena. * [[11. 9.]] - [[Ljubomir Davidović]] (DS) i [[Mehmed Spaho]] (JMO) potpisali u Sarajevu sporazum o Demokratskoj zajednici, zajedničkom parlamentarnom predstavništvu. * 11. 9. - Anarhista [[Gino Lucetti]] bacio bombu na Mussolinijeva kola u Rimu. * [[12. 9.]] - Međunarodni kongres [[Slobodno zidarstvo|Slobodnih zidara]] u Beogradu. * 12. 9. - "Plebiscit" u Španiji, zapravo prikupljanje potpisa, podržava [[Miguel Primo de Rivera|Primo de Riverinu]] politiku. * [[16. 9.]] - Stupili na snagu [[Ugovori iz Locarna]] * [[16. 9.]] - Ugovor o prijateljstvu [[Kraljevina Rumunija|Rumunije]] i [[Kraljevina Italija|Italije]]. * [[17. 9.]] - Pakt prijateljstva Jugoslavije i Poljske<ref>Vladimir Ćorović, Istorija Srba</ref>. * [[18. 9.]] - Veliki uragan pogađa [[Majami]], nekoliko stotina mrtvih i ogromna materijalna šteta. * [[19. 9.]] - U Milanu je otvoren [[Stadion San Siro]] (od 1980. Giuseppe Meazza). * [[20. 9.]] - Banda Severne strane napala [[Al Capone]]a: njegov restoran u [[Cicero, Illinois]] zasut kišom metaka, ali on je nepovređen. * [[23. 9.]] - [[Gene Tunney]] pobedio [[Jack Dempsey|Jacka Dempseya]] u Filadelfiji i postao prvak sveta u teškoj kategoriji (do 1928). * [[24. 9.]] - U sudaru aviona kod Praga poginuli dvojica jugoslovenskih avijatičara i jedan čehoslovački.<ref>"Pogibija naših avijatičara u Pragu", Politika 25. sept. 1926, str. 3</ref> * [[25. 9.]] - Ford uvodi 8-časovni radni dan i petodnevnu radnu sedmicu. * 25. 9. - U Ženevi, pod okriljem Drušva naroda, potpisana Konvencija o ropstvu (na snazi 1927, dopunjena 1956/57 UN-ovom Dopunskom konvencijom o ukidanju ropstva). * [[27. 9.]] - Kralj Aleksandar posetio francuskog predsednika [[Gaston Doumergue|Dumerga]]. * [[28. 9.]] - Potpisan Sovjetsko-litvanski ugovor o nenapadanju: potvrda mirovnog ugovora iz 1920; SSSR priznaje [[Vilnius]] kao [[Litvanija|litavski]], mada je u poljskim rukama, a Litva se neće udruživati u antisovjetske saveze (ugovor produžavan do prekršaja 1940). * 28. 9. - Puštena u saobraćaj pruga normalnog koloseka [[Štip]] - [[Kočani]]. * [[29. 9.]] - Nesreća u rudniku Pabst u [[Ironwood, Michigan]]: 43 zarobljena rudara su izvučena nakon pet dana. * [[30. 9.]] - U Luksemburgu osnovan Međunarodni sporazum o čeliku, predsednik [[Émile Mayrisch]]. === Oktobar/Listopad === [[Datoteka:Belgrade 02.JPG|mini|[[Zeleni venac]] u Beogradu]] * [[1. 10.]] - Otvorena beogradska pijaca Zeleni venac. Nakon što je ove godine zatvorena Velika pijaca (danas Studentski trg), otvorena je i Jovanova pijaca<ref>[http://www.bgpijace.rs/article.php?id=28 Gradske pijace, O nama, Istorijat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190621114733/http://www.bgpijace.rs/article.php?id=28 |date=2019-06-21 }}. bgpijace.rs (pristup. 29.9.2015.)</ref>. * 3 - 6. 10. - U Beču održan prvi kongres Panevropske unije (inicijativa [[Richard von Coudenhove-Kalergi|Richarda von Coudenhove-Kalergija]]). * [[4. 10.]] - Svečani prijem čehoslovačkih parlamentaraca u Narodnoj skupštini KSHS. * [[7. 10.]] - Formalni osnutak sinkretističke vjere [[kaodaizam]] (zvanično Veliki put treće ere iskupljenja) u Vijetnamu. * [[8. 10.]] - Iznenada je usvojena ostavka ministra šuma i ruda Nikole Nikića, što je bio zahtev HSS. * 8. 10. - Prvi let domaćeg aviona [[Fizir F1V]] u Novom Sadu, i kružni let preko Skoplja i Zagreba, u dužini od 1410 km. * 8 - 9. 10. - Čehoslovački parlamentarci u poseti Zagrebu. Radić burno negoduje zbog odsustva hrvatske zastave na kolodvoru, upada tokom držanja govora, Čehoslovake zove "Česi i Slovaci". Prilikom obilaska bivše sabornice, poslanik [[Hrvatska zajednica|Hrvatske zajednice]] [[Milovan Žanić]] kaže "Biti će opet Hrvatski Sabor!". * [[11. 10.]] - Ubijen je [[Hymie Weiss]], lider čikaške Bande Severne strane. * 11. 10. - [[Grga Anđelinović]] podnosi interpelaciju skupštini: optužuje HSS za promociju "defetističke" literature, povodom izdanja [[Mihovil Pavlek Miškina|Miškinine]] knjige "Za svojom zvijezdom" - doprinos krizi vlade nakon Radićevog incidenta. * [[13. 10.]] - Predsednik vlade [[Nikola Uzunović]] podnosi ostavku, ali povučena je 16-tog nakon novog sporazuma sa HSS. * [[14. 10.]] - U Engleskoj objavljena knjiga [[Winnie Pooh]]. * oktobar? - Norveški inženjer [[Erik Rotheim]] je prijavio patent za [[Aerosol-boca|aerosol-bocu]] (Amerikanci su je usavršili i masovno koristili od '40-tih). * oktobar - Kurdski poglavica Simko Šikak diže pobunu u Iranu - ubrzo je poražen, beži u Irak. * [[20. 10.]] - Na Kubi gine 650 ljudi od uragana. * 20. 10. - Kršćanski socijalist [[Ignaz Seipel]] ponovno je austrijski kancelar (do 1929). * [[23. 10.]] - XV partijskа konferencijа [[SKP(b)]]: [[Lav Trocki]] i [[Lav Kamenjev]] su izbačeni iz Politbiroa - poraz [[Ujedinjena opozicija (SSSR)|Ujedinjene opozicije]] Staljinu. * [[25. 10.]] - Jaka oluja u Hercegovini, srušen minaret Nadžerove džamije u Foči.<ref>"Nepogode u Hercegovini", Politika 28. okt. 1926, str. 3</ref> * [[31. 10.]] - Objavljena Deklaracija Lige za zaštitu prava građanina: protiv samovolje vlasti i zlostavljanja opozicionara u KSHS.<ref>Politika, 31. okt. 1926, str. 6</ref> * 31. 10. - Mladi anarhista [[Anteo Zamboni]] (15) pucao na Mussolinija i promašio - na mestu je linčovan a režim će ovo upotrebiti za eliminaciju opozicije. * 31. 10. - Obilježena prva [[Svetkovina Krista Kralja]] (papin odgovor na nacionalizam i sekularizam). U Beogradu je posvećena [[Crkva Krista Kralja u Beogradu|Crkva Krista Kralja]]. === Novembar/Studeni === * [[5. 11.]] - Zabranjena [[Komunistička partija Italije]] i druge opozicione partije, ukinuta sloboda štampe; [[Antonio Gramsci]] uhapšen tri dana kasnije (u zatvoru je praktično do smrti 1937). * [[7. 11.]] - [[Stjepan Radić]] u [[Ogulin]]u govori oštro o stanju u Italiji i o Musoliniju, premijer Uzunović se navodno izvinjava<ref>[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,722761,00.html YUGOSLAVIA: Foul Means] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110131222021/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,722761,00.html |date=2011-01-31 }}, ''Time'' magazin od 22. nov. 1926</ref>. * [[11. 11.]] - U SAD uveden sistem numerisanih magistrala, među kojima je najčuveniji [[Ruta SAD 66|Route 66]] od Čikaga do [[Santa Monica, California|Santa Monike]] u Kaliforniji. * [[12. 11.]] - [[Komunistička partija Indonezije|Komunistička partija]] diže pobunu u nekoliko gradova [[Nizozemske Istočne Indije]], ubrzo ugušeno. * [[13.11.|13]] - [[16. 11.]] - Indijski književnik [[Rabindranat Tagor]] u poseti Jugoslaviji (Zagreb i Beograd). * [[14. 11.]] - Prvi broj lista "Filmske novine". * 14. 11. - Adolfo Díaz je novi predsednik Nikaragve, podržavaju ga SAD - ali Juan Bautista Sacasa stiže 1. 12. u [[Puerto Cabezas]] i proglašava rivalsku vladu, koju podržava Meksiko. * [[15. 11.]] - Na sedmoj [[Imperijalna konferencija|Imperijalnoj konferenciji]] usvojena Balfourova deklaracija da su [[dominion]]i i Ujedinjeno Kraljevstvo autonomni i jednaki unutar [[Britanska Imperija|Britanske Imperije]] (→ [[Komonvelt nacija|Komonvelt]]). * 15. 11. - Osnovana radio-mreža [[NBC]]. * 15. 11. - [[Washington Luís]] novi predsednik Brazila (do 1930), [[Getúlio Vargas]] ministar finansija (do 1927). * studeni - Plenum CK [[KPJ]], za političkog sekretara izabran [[Đuro Cvijić]]. * novembar - Novi Zakon o braku, porodici i starateljstvu u KSHS: olakšan razvod, priznat nevenčani brak, ustanovljena zajednička imovina supružnika. * [[18. 11.]] - Izmirenje među radikalima u KSHS. * 18. 11. - Tokom turneje po Bosni, povorku [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] u [[Breza (BiH)|Brezi]] gađali kamenjem, jajima i balegom (navodno radikali). * [[20.11.|20]] - [[26. 11.]] - Pobuna u severnoj [[Albanija|Albaniji]]<ref name="Indi"/>. * [[27. 11.]] - Zaključen Prvi Tiranski ugovor: praktično italijanski protektorat nad Albanijom (objavljen [[1. 12.]]). * [[29. 11.]] - [[Stjepan Radić]] u "Domu" optužuje za saučesništvo u korupciji Nikolu Pašića i ministre u njegovoj vladi, Velizara Jankovića i [[Milan Stojadinović|Milana Stojadinovića]] (afera oko popravke lokomotiva i vagona u Češkoj, u koju je umešan Rade Pašić, sin bivšeg premijera). === Decembar/Prosinac === * [[2. 12.]] - Severni gospodari rata u Kini, na čelu sa [[Zhang Zuolin]]om, osnivaju Armiju nacionalne pacifikacije, ili ''Ankuochun'', vojnu granu [[Beiyanška vlada|Beiyanške vlade]], protiv Kuomintanga koji vodi Severnu ekspediciju. * [[3.12.|3]] - [[14. 12.]] - Nestanak [[Agatha Christie|Agathe Christie]] i velika potraga. * [[4. 12.]] - U [[Dessau]]u otvorena zgrada škole [[Bauhaus]]. * [[6. 12.]] - Ministar inostranih poslova Ninčić dao ostavku - posledica italijansko-albanskog ugovora. * [[7. 12.]] - Ostavka [[Nikola Uzunović|Uzunovićeve]] vlade. * [[9. 12.]] - Kuomintangove snage ušle bez otpora u [[Fuzhou]]. [[Datoteka:Nikola Pasic cropped.jpg|thumb|100px|† [[Nikola Pašić]]]] * [[10. 12.]] - Umro [[Nikola Pašić]], lider Narodne radikalne stranke, jedan od najznačajnijih srpskih i jugoslovenskih političara i državnika (sahrana [[12. 12.]]). * [[11. 12.]] - Objavljen drugi tom Hitlerovog ''[[Mein Kampf]]''-a: Nemci treba da se ujedine i naoružaju, sklopiti savez sa Italijom i Britanijom i eliminisati Francusku, a glavni cilj je životni prostor (''[[Lebensraum]]'') na istoku (SSSR). * [[12. 12.]] - Električni [[Tramvajski promet u Osijeku|tramvaj u Osijeku]]. * [[17. 12.]] - [[Vojni puč u Litvaniji (1926)|Vojni puč u Litvaniji]] ruši demokratski izabranu vladu i dovodi konzervativce, vlast uzima [[Antanas Smetona]] i zadržava je do sovjetske okupacije [[1940]]. * 17. 12. - Nemački kancelar Wilhelm Marx gubi glasanje o poverenju, nakon što su otkriveni tajni odnosi [[Reichswehr]]a i SSSR (sledećeg meseca formira novu vladu). * 17. 12. - Prvi svesavezni popis stanovništva u SSSR: nešto preko 147 miliona; etnički Rusi manje od 78, Ukrajinci preko 31 milion. * [[21. 12.]] - Uzunović vratio mandat, a kralj ga dao [[Ljubomir Davidović|Ljubi Davidoviću]] za formiranje šire koalicije. Radikali ga odbijaju, pa se mandat opet vraća Uzunoviću. * [[24. 12.]] - Treća Uzunovićeva vlada, opet koalicija radikala i HSS ([[Anton Korošec|Korošcevi]] klerikalci odustali u zadnjem trenutku). * [[25. 12.]] - Umro japanski car [[Yoshihito, car Taishō|Yoshihito]], nasleđuje ga sin [[Hirohito]], koji je bio regent od 1921. Njegova [[Japanska era|era]] se naziva ''Shōwa'', "Prosvećeni mir", traje do [[1989]]. === Kroz godinu === * Privredna kriza u KSHS.<ref>"Trgovci i industrijalci o ekonomskom stanju kod nas", Politika, 21. avg. 1926, str. 5</ref> * Osnovana Hrvatska pravaška revolucionarna omladina. * Uredbom povećane takse cirkusima u KSHS, što artiste stavlja u "očajan položaj".<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1939/12/24#page/14/mode/1up Vreme, 24. dec. 1939, str. 15]. digitalna.nb.rs</ref> * Prinosi žita i železnički transport u SSSR prevazišli nivo pre Prvog svetskog rata. * [[Stephen Herbert Langdon]] započeo iskopavanja u iračkom lokalitetu [[Jemdet Nasr]] gde su pronađene tablice sa proto[[Klinasto pismo|klinastim pismom]] ([[31. vijek pne.]]). * [[Gilbert N. Lewis]] predložio naziv "[[foton]]" za najmanju jedinicu radijantne energije. * Norvežanin [[Erik Rotheim]] prijavio patent za aerosolni sprej. == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1926.}} === Januar/Siječanj &ndash; Februar/Veljača === * [[1. 1.]] - [[Tihomir Vlaškalić]], društveno-politički radnik SR Srbije i SFRJ († [[1993]]) * [[1. 1.]] - [[Claudio Villa]], italijanski pjevač († [[1987]].) * [[2. 1.]] - [[Zaharije Trnavčević]], TV novinar i urednik, političar († [[2016]]) * [[3. 1.]] - [[George Martin]], muzički producent, "peti ''Beatle''" († [[2016]]) * 3. 1. - [[Felicitas Kuhn]], austrijska ilustratorica († [[2022]]) * [[15. 1.]] - [[Maria Schell]], austrijska glumica († [[2005]]) * [[17. 1.]] - [[Dobroslav Ćulafić]], društveno-politički radnik SR CG i SFRJ († [[2011]]) * [[27. 1.]] - [[Ingrid Thulin]], glumica († [[2004]]) * [[2. 2.]] - [[Danilo Nikolić]], srpski književnik († [[2016]]) * 2. 2. - [[Valéry Giscard d'Estaing]], predsednik Francuske († [[2020]]) * [[8. 2.]] - [[Neal Cassady]], pisac († [[1968]]) * 8. 2. - [[Radmila Savićević]], glumica († [[2001]]) * [[9. 2.]] - [[Josip Vrhovec]], društveno-politički radnik SRH i SFRJ († [[2006]]) * [[11. 2.]] - [[Leslie Nielsen]], glumac, komičar († [[2010]]) * [[16. 2.]] - [[John Schlesinger]], filmski režiser († [[2003]]) * [[24. 2.]] - [[Nikola Karaklajić]], novinar, šahista, prvi YU disk-džokej († [[2008]]) * [[28. 2.]] - [[Svetlana Alilujeva]], Staljinova kćerka († [[2011]]) === Mart/Ožujak &ndash; April/Travanj === * [[2. 3.]] - [[Stevan Vračar]], prof. Pravnog fak. u Bg. († [[2007]]) * [[4. 3.]] - [[Stjepan Zaninović]], filmski reditelj i scenarista († [[1997]]) * [[6. 3.]] - [[Branko Pleša]], glumac, režiser († [[2001]]) * 6. 3. - [[Andrzej Wajda]], režiser († [[2016]]) * 6. 3. - [[Alan Greenspan]], predsednik Federalne rezerve SAD († [[2026]]) * [[13. 3.]] - [[Miloš Gvozdenović Gvozden]], slikar, pedagog († [[2006]]) * [[16. 3.]] - [[Jerry Lewis]], glumac, komičar († [[2017]]) * [[17. 3.]] - [[Siegfried Lenz]], njemački pisac († [[2014]]) * [[24. 3.]] - [[Dario Fo]], glumac, umetnik, nobelovac za književnost († [[2016]]) * [[30. 3.]] - [[Ingvar Kamprad]], osnivač ''IKEA''-e († [[2018]]) * [[2. 4.]] - [[Jack Brabham]], vozač F1 († [[2014]]) * 2. 4. - [[Milan Puzić]], glumac († [[1994]]) * [[3. 4.]] - [[Gus Grissom]], astronaut († [[1967]]) * [[4. 4.]] - [[Borka Vučić]], bankarka († [[2009]]) * [[5. 4.]] - [[Roger Corman]], filmski režiser, producent († [[2024]]) * [[6. 4.]] - [[Ian Paisley]], alsterski političar († [[2014]]) * [[8. 4.]] - [[Dimitrije Lazarov Raša]], narodni heroj († [[1948]]) * [[9. 4.]] - [[Hugh Hefner]], osnivač ''Playboy''-a († [[2017]]) * [[11. 4.]] - [[Vera Belogrlić]], glumica i TV reditelj († [[2015]]) * [[12. 4.]] - Dragoslav Lompar, novinar i urednik RTB († [[1986]]) * [[15. 4.]] - [[Pavle Ugrinov]], (Vasilije Popović), srpski književnik, dramaturg, reditelj († [[2007]]) * [[21. 4.]] - [[Elizabeta II.]], kraljica Ujedinjenog Kraljevstva († [[2022]]) * 21. 4. - [[Savo Jovanović Sirogojno]], bombaš, narodni heroj († [[1944]]) * [[28. 4.]] - [[Harper Lee]], književnica († [[2016]]) === Maj/Svibanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[3. 5.]] - [[Ema Derossi-Bjelajac]], predsjednica Predsjedništva SR Hrvatske († [[2020]]) * [[6. 5.]] - [[Branka Mitić]], glumica († [[2012]]) * 6. 5. - [[Slobodan Perović (glumac)]] († [[1978]]) * [[8. 5.]] - [[David Attenborough]], TV voditelj * [[17. 5.]] - [[Vane Marinović]], književnik († [[1999]]) * [[23. 5.]] - [[Zoran Gluščević]], književnik i kritičar († [[2006]]) * [[26. 5.]] - [[Miles Davis]], džez muzičar († [[1991]]) * [[1. 6.]] - [[Marilyn Monroe]], američka glumica († [[1962]].) * [[3. 6.]] - [[Allen Ginsberg]], pesnik († [[1997]]) * [[11. 6.]] - [[Ante Vican]], glumac († [[2014]]) * [[18. 6.]] - [[Allan Sandage]], astronom († [[2010]]) * [[21. 6.]] - [[Krešo Novosel]], književnik, TV urednik († [[2008]]) * [[26. 6.]] - [[Olga Ban]], narodni heroj († [[1943]]) * [[28. 6.]] - [[Mel Brooks]], glumac, komičar, režiser, producent... * [[29. 6.]] - [[Stipan Marušić]], društveno-politički radnik SAPV, SRSr i SFRJ († [[1974]]) === Jul/Srpanj &ndash; Avgust/Kolovoz === * [[3. 7.]] - [[Predrag Heruc]], učesnik NOB († [[1945]]) * [[4. 7.]] - [[Alfredo Di Stéfano]], argentinski i španski fudbaler († [[2014]]) * [[10. 7.]] - [[Pavle Vuisić]], srpski glumac († [[1988]]) * 10. 7. - [[Fred Gwynne]], glumac († [[1993]]) * [[14. 7.]] - [[Harry Dean Stanton]], glumac († [[2017]]) * [[20. 7.]] - [[Ilija Ivezić]], glumac († [[2016]]) * [[24. 7.]] - [[Ankica Tuđman]], prva dama Hrvatske († [[2022]]) * [[28. 7.]] - [[Vlasta Velisavljević]], glumac († [[2021]]) * [[2. 8.]] - [[Jug Grizelj]], novinar († [[1991]]) * [[3. 8.]] - [[Tony Bennett]], pevač († [[2023]]) * [[4. 8.]] - [[Nada Šakić]], rođ. Tambić, čuvarka u Staroj Gradiški († [[2011]]) * [[13. 8.]] - [[Fidel Castro]], revolucionar, predsednik Kube († [[2016]]) * [[14. 8.]] - [[René Goscinny]], crtač stripa († [[1977]]) * [[17. 8.]] - [[Jiang Zemin]], predsednik NR Kine († [[2022]]) * [[18. 8.]] - [[Ilija Gligorijević]], arhitekta († [[2007]]) === Septembar/Rujan &ndash; Oktobar/Listopad === * [[8. 9.]] - [[Sergio Pininfarina]], dizajner automobila († [[2012]]) * [[15. 9.]] - [[Jean-Pierre Serre]], matematičar * [[23. 9.]] - [[John Coltrane]], džez saksofonista († [[1967]]) * [[26. 9.]] - [[Stevan Karamata]], geolog († [[2015]]) * [[6. 10.]] - [[Petar Omčikus]], slikar i akademik († [[2019]]) * [[10. 10.]] - [[Mladen Oljača]], književnik († [[1994]]) * [[12. 10.]] - [[Milovan Vidak]], slikar († [[2003]]) * [[15. 10.]] - [[Michel Foucault]], filozof, istoričar ideja († [[1984]].) * [[18. 10.]] - [[Chuck Berry]], rock kantautor i gitarista († [[2017]]) * 18. 10. - [[Klaus Kinski]], glumac († [[1991]]) * [[29. 10.]] - [[Necmettin Erbakan]], premijer Turske († [[2011]]) * [[31. 10.]] - [[Jimmy Savile]], TV i radio osoba († [[2011]]) === Novembar/Studeni &ndash; Decembar/Prosinac === * [[7. 11.]] - [[Joan Sutherland]], operska pevačica, sopran († [[2010]]) * [[13. 11.]] - [[Zvonimir Červenko]], general HV († [[2001]]) * [[16. 11.]] - [[Miko Tripalo]], hrvatski političar († [[1995]].) * [[23. 11.]] - [[Sathya Sai Baba]], indijski duhovni vođa († [[2011]].) * [[30. 11.]] - [[Richard Crenna]], glumac († [[2003]]) * [[8. 12.]] - [[Stevo Žigon]], glumac († [[2005]]) * [[9. 12.]] - [[Raif Dizdarević]], predsjednik Predsjedništva SFRJ († [[2026]]) * [[13. 12.]] - [[Nikola Janković]], vajar, akademik SANU († [[2017]]) * [[19. 12.]] - [[Nikola Dekleva]], lekar i naučnik († [[2003]]) * [[20. 12.]] - [[Geoffrey Howe]], britanski političar († [[2015]]) * [[22. 12.]] - [[Hajrudin Krvavac]], filmski režiser († [[1992]]) === Kroz godinu === * [[Boško Buha]], bombaš, narodni heroj († [[1943]]) * [[Milja Marin]], partizanka, "Kozarčanka" († [[2007]]) * [[Enes Čengić]], novinar, publicista († [[1995]]) == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1926.}} === Januar/Siječanj &ndash; Mart/Ožujak === * [[4. 1.]] - [[Margherita di Savoia]], italijanska kraljica majka (* [[1851]]) * [[21. 1.]] - [[Camillo Golgi]], lekar, biolog, nobelovac (* [[1843]]) * [[28. 1]] - [[Ernest Troubridge]], britanski admiral, bivši šef misije u Srbiji (* [[1862]]) * [[30. 1.]] - [[Barbara La Marr]], glumica (* [[1896]]) * [[2. 2.]] - [[Vladimir Suhomlinov]], bivši ruski ministar rata (* [[1848]]) * [[14. 2.]] - [[John Jacob Bausch]], optičar, suosnivač ''Bausch & Lomb'' (* [[1830]]) * [[21. 2.]] - [[Heike Kamerlingh Onnes]], fizičar, nobelovac (* [[1853]]) * [[24. 2.]] - [[Anđelija Lazarević]], slikarka i književnica (* [[1885]]) * 24. 2. - [[Ivan Lorković]], hrvatski političar (* [[1876]]) * [[1. 3.]] - [[Dragutin Ilić]], srpski književnik (* [[1858]]) * [[9. 3.]] - [[Mikao Usui]], osnivač terapije ''reiki'' (* [[1865]]) * [[17. 3.]] - [[Aleksej Brusilov]], ruski carski general (* [[1853]]) * [[28. 3.]] - Philippe od Orléansa, pretendent na francusko prijestolje, kao Philippe VIII (* [[1869]]) * 29. 3. - Jovan Aničić, hajduk u okolini Požege i Arilja<ref>"Pogibija hajduka Aničića", Politika, 30. mart 1926, str. 5</ref> * 29. 3.? - Sibin Vukašinović, hajduk u okolini Prizrena<ref>"Samoubistvo hajduka Sibina", Politika, 31. mart 1926, str. 8</ref> === April/Travanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[4. 4.]] - [[August Thyssen]], industrijalac (* [[1842]]) * [[7. 4.]] - [[Giovanni Amendola]], italijanski novinar, antifašista (* [[1882]]) * [[17. 4.]] - [[Hermann Bollé]], arhitekt u Zagrebu (* [[1845]]) * [[24. 4.]] - [[Sunjong od Koreje|Sunjong]], poslednji vladar Koreje (* [[1874]]) * [[25. 4.]] - [[Savo Nakićenović]], sveštenik, geograf, istoričar i etnolog (* [[1882]]) * [[30. 4.]] - [[Bessie Coleman]], prva crnkinja pilot u SAD (* [[1892]]) * [[14. 5.]] - [[Jovan Miodragović]], prof. Učiteljske škole u Beogradu (* [[1853]]) * [[16. 5.]] - [[Mehmed VI]], poslednji osmanski sultan (* [[1861]]) * maj - [[Franjo Vulč]], član KPJ (* [[1891]]) * [[25. 5.]] - [[Simon Petljura]], ukrajinski novinar i političar (* [[1879]]) * [[9. 6.]] - [[Janko Ibler]], hrvatski publicist i književni kritičar (* [[1862]].) * [[10. 6.]] - [[Antoni Gaudí]], arhitekta (* [[1852]]) * [[14. 6.]] - [[Branko Vodnik]], hrvatski književnik i povjesničar (* [[1879]].) * 14. 6. - [[Mary Cassatt]], slikarica (* [[1844]]) === Jul/Srpanj &ndash; Septembar/Rujan === * [[2. 7.]] - [[Émile Coué]], psiholog, popularizator autosugestije (* [[1857]]) * [[12. 7.]] - [[Gertrude Bell]], spisateljica, arheologinja, administratorka, špijun (* [[1868]]) * [[18. 7.]] - [[Leopold Lojka]], šofer Franca Ferdinanda (* 1885-6) * [[20. 7.]] - [[Feliks Dzeržinski]], osnivač sovjetske tajne policije Čeka (* [[1877]]) * [[26. 7.]] - [[Krste Petkov Misirkov]], filolog (* [[1874]]) * [[23. 8.]] - [[Rudolph Valentino]], američki filmski glumac (* [[1895]].) * [[26. 8.]] - [[Ugyen Wangchuck]], kralj Butana (* [[1862]]) * [[5. 9.]] - [[Karl Harrer]], novinar, suosnivač DAP, prethodnice NSDAP (* [[1890]]) * [[14. 9.]] - [[John Louis Emil Dreyer]], astronom (* [[1852]]) * [[15. 9.]] - [[Rudolf Eucken]], filozof, nobelovac za književnost (* [[1846]]) * [[21. 9.]] - [[Léon Charles Thévenin]], telegrafski inženjer (* [[1857]]) * [[24. 9.]] - [[Jovan Jugović]], vojni pilot (* [[1886]]) === Oktobar/Listopad &ndash; Decembar/Prosinac === * [[7. 10.]] - [[Emil Kraepelin]], pionir moderne psihijatrije (* [[1856]]) * [[11. 10.]] - [[Hymie Weiss]], gangster (* [[1898]]) * [[12. 10.]] - [[Paul Puhallo von Brlog]], austrougarski general (* [[1856]]) * [[19. 10.]] - [[Victor Babeș]], bakteriolog (* [[1854]]) * [[20. 10.]] - [[Eugene V. Debs]], američki sindikalni lider (* [[1855]]) * [[31. 10.]] - [[Harry Houdini]], američki iluzionist i eskapist (* [[1874]].) * 31. 10. - [[Anteo Zamboni]], anarhista (* [[1911]]) * [[3. 11.]] - [[Annie Oakley]], strijelkinja (* [[1860]]) * [[5. 11.]] - [[Draga Ljočić]], prva žena lekar u Srbiji (* [[1855]]) * [[26. 11.]] - [[John Browning]], projektant oružja (* [[1855]]) * [[4. 12.]] - [[Ivana Kobilca]], slovenska slikarica (* [[1861]]) * [[5. 12.]] - [[Claude Monet]], francuski slikar (* [[1840]].) * [[10. 12.]] - [[Nikola Pašić]], višestruki premijer Srbije i KSHS (* [[1845]]) * [[17. 12.]] - [[Lars Magnus Ericsson]], osnivač ''Ericsson''-a (* [[1846]]) * [[25. 12.]] - [[Joshihito, car Taishō]], japanski vladar (* [[1879]]) * [[29. 12.]] - [[Rainer Maria Rilke]], pesnik (* [[1875]]) === Kroz godinu === * [[Milica Avirović]], glumica (* [[1898]]) * [[Paulina Matijević]], dobrotvorka (* 1856, 1861?) == Nobelova nagrada za 1926. godinu == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Jean Baptiste Perrin]] (rad na diskontinalnoj strukturi materije, naročito za otkriće [[sedimentaciona ravnoteža|sedimentacione ravnoteže]]) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Theodor Svedberg]] (rad na disperznim sistemima) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Johannes Fibiger]] (otkriće [[Gongylonema neoplasticum|Spiroptera carcinoma]]) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Grazia Deledda]] (idealistički nadahnuti zapisi koji s plastičnom jasnoćom oslikavaju život na njenom rodnom ostrvu i s dubinom i simpatijom se bave sa ljudskim problemima uopšte) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Aristide Briand]] i [[Gustav Stresemann]] (potpisnici [[Ugovori iz Locarna|Ugovorâ iz Locarna]]) == Reference == {{reference}} {{commonscat|1926}} [[Kategorija:1926.]] mw0jlsjuy2w5pqdmv4y2hfaoybgl7kn 0 24321 42689379 42671144 2026-09-13T14:51:21Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689379 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kompanija | grupa = Microsoft | ime = Microsoft Corporation | slika = Microsoft logo and wordmark.svg | slika2 = Microsoft_building_17_front_door.jpg | vrsta = Javna kompanija | osnivanje = [[Albuquerque]], [[Novi Meksiko]], [[SAD]] ([[4. april]] [[1975]].) | osnivači = [[Bill Gates]]<br />[[Paul Allen]] | sjedište = [[Redmond]], [[Washington]], [[SAD]] | predsjednik = | ključneosobe = [[John W. Thompson]] (Chairman)<br />[[Satya Nadella]] (CEO)<br />[[Bill Gates]] (osnivač, tehnološki savjetnik) | industrija = [[Softver]]<br />Izdavaštvo<br />Istraživanje i razvoj<br />[[Hardver]]<br />[[Videoigre]] | proizvodi = [[Microsoft Windows|Windows]]<br />[[Microsoft Office|Office]] <br />Microsoft Servers|Servers]] <br />Skype]]<br />[[Microsoft Visual Studio|Visual Studio]]<br />[[Microsoft Dynamics|Dynamics]]<br />[[Microsoft Azure|Azure]]<br />[[Xbox]]<br />[[Microsoft Surface|Surface]]<br />[[Microsoft Mobile|Mobile]] | zaposleni = 128.076 (juni 2014)<ref>{{cite web|url=https://www.microsoft.com/en-us/news/inside_ms.aspx#RevenueHeadcount|title=Revenue and Headcount |publisher=Microsoft |date= |accessdate= 2014-09-15}}</ref> | holding = | slogan = Be What's Next.<br /><small>({{bs|Budi što slijedi.}})</small> | web = [http://www.microsoft.com/ Microsoft.com] | sjedište_grad = | sjedište_država = | pod_posluženo = | usluge = [[MSN]]<br />[[Bing]]<br />[[OneDrive]]<br />[[Microsoft Developer Network|MSDN]]<br />[[Outlook.com]]<br />[[Microsoft TechNet|TechNet]] | prihod = {{Povećanje}} [[Američki dolar|US$]] 86,83&nbsp;milijardi (2014)<ref name=10K>{{cite web|date= 2014-07-22 |url=http://www.microsoft.com/investor/EarningsAndFinancials/Earnings/PressReleaseAndWebcast/FY14/Q4/default.aspx|title=Earnings Release FY14 Q4|publisher=Microsoft|accessdate= 2014-09-16}}</ref> | operativni_prihod = {{Povećanje}} US$ 27,76&nbsp;milijardi (2014)<ref name=10K/> | neto_dobit = {{Povećanje}} US$ 22,07&nbsp;milijardi (2014)<ref name=10K/> | divizije = | podruž = | vlasnik = | prestala_postojati = | dodatak = <ref>{{cite web|url=http://www.microsoft.com/Investor/AnnualReports/default.aspx|title=Microsoft Corporation Annual Reports |date= 2014-07-28|publisher=Microsoft Corporation|accessdate= 2014-08-23}}</ref> |}} '''Microsoft''' ({{en|Microsoft Corporation}}, skr. ''MS''; {{nasdaq|MSFT}}, u značenju: ''mikro + mehko'') američka je [[multinacionalna korporacija]] smještena u [[Redmond, Washington|Redmondu]], [[Washington (država)|Washington]], koja razvija, proizvodi, licencira, podržava i prodaje [[računarski softver]], [[korisnička elektronika|korisničku elektroniku]], te [[osobni računar|osobne računare]] i servise. Njihov najpoznatiji softver je serija [[Operativni sistem|operativnih sistema]] [[Microsoft Windows]], te [[uredski paket|uredskih paketa]] [[Microsoft Office]], kao i [[internetski preglednik|internetski preglednici]] [[Internet Explorer]] i [[Spartan (preglednik)|Spartan]]. Njihovi hardverski proizvodi su poznata konzola [[Xbox]] i serija [[tablet]]a [[Microsoft Surface]]. Microsoft je [[Spisak najvećih softverskih kompanija|najveći proizvođač softvera]] ako se u obzir uzme [[prihod]].<ref>{{cite web|url=http://www.softwaretop100.org/global-software-top-100-edition-2011 |title=Global Software Top 100&nbsp;– Edition 2011 |publisher=Softwaretop100.Org|date= 2011-08-23}}</ref> Također je jedna od svjetskih najvrijednijih kompanija.<ref>{{cite web|url=http://ycharts.com/rankings/market_cap|title=Market Cap Rankings|publisher=Zacks Investment Research|work=Ycharts|date= 2012-04-08|accessdate= 2012-04-09}}</ref> Microsoft su osnovali [[Bill Gates]] i [[Paul Allen]] [[4. april]]a 1975. godine za razvoj i prodaju [[BASIC]]-a za računar [[Altair 8800]]. Nastojali su dominirati tržištem [[operativni sistemi|operativnih sistema]] za [[osobni računar|osobne računare]] sa [[MS-DOS|MS-DOS-]]om sredinom 1980-tih, što je popraćeno [[Microsoft Windows]]om. Početna javna ponuda kompanije iz 1986. i naknadni rast u njenoj cijeni dionica, napravile su tri milijardera i otprilike 12 hiljada milionera među zaposlenicima Microsofta. Od 1990-tih, Microsoft se značajno odijelio od tržišta operativnih sistema i napravio je više kupovina preduzeća. U maju 2011, Microsoft je preuzeo firmu ''[[Skype Technologies]]'' za $8,5 milijardi u svojoj najvećoj akviziciji do tada.<ref>{{cite web |url=http://www.searchofficespace.com/blog/sos-news/microsoft-buys-skype-for-8-5-billion.html |title=Microsoft buys Skype for $8.5 billion |publisher=The Search Office Space Blog |date=2011-05-10 |accessdate=2011-04-04 |archive-date=2012-05-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120508050845/http://www.searchofficespace.com/blog/sos-news/microsoft-buys-skype-for-8-5-billion.html |dead-url=yes }}</ref> Od 2013, Microsoft je dominantan na tržištu operativnih sistema koji su kompatibilni sa IBM PC-em, kao i uredskih softverskih paketa (''[[Microsoft Office]]''). Kompanija također proizvodi širok spektar drugih softvera za desktope i servere, te je aktivan u područjima internetske pretrage (''[[Bing]]''), industrije [[video-igre|video-igara]] (''[[Xbox]]'', ''[[Xbox 360]]'' i ''[[Xbox One]]''), digitalnih servisa (''[[MSN]]''), te na tržištu mobilnih telefona (''[[Windows Phone]] OS''). U junu 2012, Microsoft je ušao na tržište osobnih računara prvi put pokretanjem serije tableta [[Microsoft Surface]]. Sa akvizicijom uređaja i servisa odjeljenja p[[Nokia|reduzeća Nokia]] radi formiranja brenda [[Microsoft Mobile|Microsoft Mobile Oy]], kompanija ulazi na tržište [[pametni telefon|pametnih telefona]], nakon prethodnog pokušaja, [[Microsoft Kin]], koji je okončan nakon akvizicije firme [[Danger (kompanija)|Danger Inc.]]<ref name="InformationWeek_Kin">{{cite web |url=http://www.informationweek.com/applications/notify-the-next-of-kin/d/d-id/1090416|title=Notify The Next Of Kin |date= 2010-06-30 |work=[[InformationWeek]] }}</ref> == Historija == {{Glavni|Historija Microsofta|Historija Microsoft Windowsa}} === 1972–83: Osnivanje i početak === <!--[[Datoteka:1981BillPaul.jpg|thumb|lijevo|[[Paul Allen]] (lijevo) i [[Bill Gates]] (desno) 19. oktobra 1981, u "moru" računara nakon potpisivanja ugovora. IBM je nazvao Microsoft u julu 1980. inquiring o [[programski jezik|programskim jezicima]] za njihovu nadolazeću liniju računara;<ref name=Allan 2001">{{Cite book|url=http://books.google.com/?id=FLabRYnGrOcC|title=A History of the Personal Computer|last=Allan|first=Roy A.|publisher=Allan Publishing|isbn=0-9689108-0-7|year=2001|accessdate= 2010-07-17}}</ref>{{rp|228|date= 2012}} nakon propalih pregovora sa drugom kompanijom, IBM je dao Microsoftu ugovor za razvoj OS–a za novu liniju računara.<ref name="Smart-Microsoft"/>]]--> [[Paul Allen]] i [[Bill Gates]], prijatelji iz djetinjstva sa strašću za [[računarsko programiranje|računarskim programiranjem]], tražili su priliku da naprave uspješan posao koristeći dijeljene vještine. Godine 1972. oni su osnovali svoju prvu kompaniju nazvanu ''Traf-O-Data'', koja je nudila rudimentarne računare koji su pratili i analizirali automobilske prometne podatke. Allen je otišao studirati [[računarstvo]] na [[Univerzitet u Washingtonu|Univerzitetu u Washingtonu]], a kasnije se ispisao da bi radio u Honeywellu. Gates je počeo studije na [[Harvard]]u.<ref>{{cite web|title=Microsoft Company History|url=http://www.fundinguniverse.com/company-histories/microsoft-corporation-history/}}</ref> Pitanje iz januara 1975. magazina ''[[Popular Electronics]]'' isticalo je MITS-ov [[Altair 8800]] mikroračunar. Allen je dao sugestiju da bi mogli programirati [[BASIC]] prevodilac za uređaj; nakon poziva od strane Gatesa koji je tvrdio da ima prevodilac koji radi, MITS je zahtijevao demonstraciju. Pošto oni nisu imali isti, Allen je radio na simulatoru za Altair dok je Gates razvijao prevodioca. Iako su oni razvili prevodioca na simulatoru, a ne na stvarnom uređaju, prevodilac je radio besprijekorno kada su ga demonstrirali za MITS u gradu [[Albuquerque]], [[New Mexico]] u martu 1975; MITS se složio da ga distribuiraju, marketinški ga označavajući kao [[Altair BASIC]].<ref name="Allan 2001">Allan, Roy A. (2001). [http://books.google.com/?id=FLabRYnGrOcC ''A History of the Personal Computer'']. Allan Publishing. {{ISBN|0-9689108-0-7}}. Pristupljeno 17. 7. 2010.</ref> Oni su službeno uspostavili Microsoft 4. aprila 1975, sa Gatesom kao glavnim izvršnim direktorom ({{en|CEO}}).<ref name="BBCTL">{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/5085630.stm|title=Bill Gates: A Timeline|work=BBC News|publisher=BBC|date= 2006-07-15|accessdate= 2010-07-17}}</ref> Allen je došao na ideju sa originalnim imenom "Micro-Soft," kombinacijom riječi ''[[mikroprocesor]]'' i ''[[softver]]'', kako se navodi iz 1995. u ''Fortune'' magazinu.<ref>{{cite news|url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/1995/10/02/206528/index.htm|date=1995-10-02|title=BILL GATES & PAUL ALLEN TALK CHECK OUT THE ULTIMATE BUDDY ACT IN BUSINESS HISTORY|newspaper=Fortune Magazine|last=Schlender|first=Brent|archive-date=2011-05-03|access-date=2015-05-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20110503155554/http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/1995/10/02/206528/index.htm|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite book|last=Allen|first=Paul|date=2011|title=Paul Allen: Idea Man|publisher=Penguin Group|page=91|url=https://books.google.com/books?isbn=0141969385|isbn=0141969385}}</ref> U augustu 1977. kompanija je formirala sporazum sa ''ASCII Magazineom'' u [[Japan]]u, što je rezultiralo njihovom prvom međunarodnom uredu, "[[ASCII (company)|ASCII Microsoft]]".<ref>{{cite journal|url=http://www.atarimagazines.com/creative/v10n8/192_Kay_Nishi_bridges_the_cul.php|title=Kay Nishi bridges the cultural gap|author=Staples, Betsy|journal=Creative Computing|volume=10|issue=8|page=192|date=1984|accessdate=2010-07-15|archive-date=2011-05-11|access-date=2015-05-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20110511110050/http://www.atarimagazines.com/creative/v10n8/192_Kay_Nishi_bridges_the_cul.php|url-status=dead}}</ref> Kompanija se premjestila na novu lokaciju u [[Bellevue, Washington]] u januaru 1979.<ref name="BBCTL" /> Microsoft je ušao na tržište operativnih sistema 1980. godine sa svojom verzijom [[Unix]]a, zvanim [[Xenix]].<ref>{{cite news|url=http://www.computersourcemag.com/articles/viewer.asp?a=695|title=Under The Hood: Part 8|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060901182630/http://www.computersourcemag.com/articles/viewer.asp?a=695|archivedate=2006-09-11|work=Computer Source|author=Dyar, Dafydd Neal|date= 2002-11-04 |accessdate= 2010-07-14}}</ref> Ipak, bilo je to [[MS-DOS]] koji je učvrstio dominantnost kompanije. Poslije propalih pregovora sa [[Digital Research]], [[International Business Machines|IBM]] je sklopio ugovor sa Microsoftom u novembru 1980. za omogućavanje verzije operativnog sistema [[CP/M]], koji je podešen za korištenje u nadolazećem IBM-ovom računaru.<ref>{{cite book|url=http://books.google.co.uk/books?id=k9xS6t4ibxoC&printsec=frontcover&dq=Engines+that+move+markets:+technology+investing+from+railroads+to+the&hl=en&ei=BJThTfsoiK3yA4bgoJQH&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCsQ6AEwAA#v=onepage&q=november%201980&f=false |title=Engines that move markets |publisher=Books.google.co.uk |date= |accessdate= 2011-05-29}}</ref> Za ovaj ugovor, Microsoft je kupio CP/M klon nazvan [[86-DOS]] od [[Seattle Computer Products]], brendirajući ga kao MS-DOS, kojeg je kasnije IBM rebrandirao u [[PC DOS]]. Prateći izdavanje IBM PC-a u augustu 1981, Microsoft je zadržao vlasništvo za MS-DOS. Pošto je IBM autorski zaštitio IBM PC [[BIOS]], druge kompanije su morale uraditi obrnuto inženjerstvo u cilju da se hardver koji nije IBM-ov pokreće kao [[IBM PC compatible]]s, ali nijedna takva restrikcija nije se primjenjivala na operativne sisteme. Zbog različitih faktora, kao npr. MS-DOS-ove dostupne softverske selekcije, Microsoft je eventualno postao vodeći proizvođač operativnih sistema za osobne računare.<ref name="Smart-Microsoft">{{cite journal|journal=Smart Computing|publisher=Sandhills Publishing Company|volume=6|issue=3|url=http://www.smartcomputing.com/editorial/article.asp?article=articles/archive/r0603/09r03/09r03.asp&guid=|title=Microsoft to Microsoft disk operating system (MS-DOS)|date=2002|accessdate=2008-08-18|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110812224523/http://www.smartcomputing.com/editorial/article.asp?article=articles%2Farchive%2Fr0603%2F09r03%2F09r03.asp&guid=|archivedate=2011-08-12|dead-url=no}}</ref><ref name="Blaxill Eckardt 2009">{{Cite journal|url=http://books.google.com/?id=JO6kA0hebJIC&pg=PA210&lpg=PA210&dq=%22columbia+data+products%22+clone+bios&q=%22columbia%20data%20products%22%20clone%20bios|title=The Invisible Edge: Taking Your Strategy to the Next Level Using Intellectual Property|last=Blaxill|first=Mark|last2=Eckardt|first2=Ralph|publisher=Portfolio Hardcover|isbn=1-59184-237-9|date= 2009-03-05|accessdate= 2010-07-07}}</ref>{{rp|210|date= 2012}} Kompanija se proširila na nova tržišta sa izdavanjem ''Microsoft Mousea'' godine 1983, kao i na izdavačko odjeljenje zvano ''[[Microsoft Press]]''. Paul Allen je odustao od Microsofta u februaru nakon otkrivanja [[Hodgkinova bolest|Hodgkinove bolesti]].<ref name="Allan 2001" />{{rp|231|date= 2012}} === 1984–94: Windows i Office === Dok je istovremeno razvijao novi OS sa IBM-om 1984. godine, [[OS/2]], Microsoft je izdao [[Microsoft Windows]], grafičku ekstenziju za MS-DOS, 20. novembra 1985.<ref name="Allan 2001" />{{rp|242–243, 246|date= 2012}} Microsoft je preselio svoje sjedište u Redmond 26. februara 1986, te je 13. marta preduzeće postalo [[javno preduzeće|javno]];<ref name="CBSCHRON">{{cite news|url=http://www.cbsnews.com/elements/2006/06/16/in_depth_business/timeline1720211.shtml|title=Microsoft Chronology|work=CBS News|publisher=CBS Interactive|accessdate=2010-08-05|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110623145317/http://www.cbsnews.com/elements/2006/06/16/in_depth_business/timeline1720211.shtml|archivedate=2011-06-23|deadurl=no}}</ref> uzrokujući rast na berzi napravio bi procjene od 4 milijardera i 12.000 milionera među Microsoftovim zaposlenicima.<ref name="stockrich">{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2005/05/29/business/yourmoney/29millionaire.html?ex=1275019200&en=de3d71cbbb7e06f8&ei=5090&partner=rssuserland&emc=rss|title=The Microsoft Millionaires Come of Age|author=Bick, Julie|date= 2005-05-29|work=The New York Times|accessdate= 2006-07-03}}</ref> Zbog partnerstva sa IBM-om, 1990. godine [[Federalna trgovinska komisija]] usmjerila je pažnju na Microsoft zbog mogućeg [[dosluh]]a; to je označilo početak preko deceniju dugih zakonskih sukoba sa vladom SAD-a.<ref name="WiredUSDOJ">{{cite news|url=http://archive.wired.com/techbiz/it/news/2002/11/35212|title=U.S. v. Microsoft: Timeline|work=Wired|date= 2002-11-04|accessdate= 2015-03-04}}</ref> Microsoft je izdao svoju verziju sistema OS/2 za ''[[original equipment manufacturers]]'' (OEM-ovi) 2. aprila 1987;<ref name="Allan 2001" />{{rp|243–244|date= 2012}} u međuvremenu, kompanija je bila na radu [[32-bit]]nog OS-a, [[Microsoft Windows NT]], koristeći ideje iz OS/2; koji je došao 21. jula 1993, sa novim [[modularno programiranje|modularnim]] [[kernel (računarstvo)|kernelom]] i [[Windows API|Win32]] [[API|aplikativnim programskim interfejsom]] (API), praveći [[porting]] sa [[16-bit]]nog (MS-DOS-baziranog) Windowsa jednostavnije. Jednom kada je Microsoft informirao IBM u vezi sa NT-om, OS/2 partnerstvo se prekinulo.<ref>{{cite web|url=http://www.winsupersite.com/reviews/winserver2k3_gold1.asp|title=Windows Server 2003: The Road To Gold|author=Thurrott, Paul|work=winsupersite.com|publisher=Penton Media|date= 2003-01-24|accessdate= 2010-07-15|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100604082534/http://www.winsupersite.com/reviews/winserver2k3_gold1.asp|archivedate= 2010-06-04}}</ref> Godine 1990. Microsoft je predstavio svoj [[uredski paket]], [[Microsoft Office]]. Softver je objedinjavao odvojene uredske aplikacije za produktivnost, poput [[Microsoft Word]]a i [[Microsoft Excel]]a.<ref name="Allan 2001" />{{rp|301|date= 2012}} 22. maja, Microsoft je pokrenuo [[Windows 3.0]] sa aerodinamičnim [[korisnički interfejs|grafikom korisničkog interfejsa]] i poboljšanim mogućnostima [[zaštićeni način rada|zaštićenog načina rada]] za [[Intel 80386|Intel 386]] procesore.<ref>{{cite web|url=http://www.itproportal.com/2010/05/22/microsoft-windows-30-20-years-today/|title=Microsoft Windows 3.0 Is 20 Years Old Today!!!|work=ITProPortal|author=Athow, Desire|date=2010-05-22|accessdate=2012-04-04|archive-date=2012-03-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20120325093045/http://www.itproportal.com/2010/05/22/microsoft-windows-30-20-years-today/}}</ref> I Office i Windows postali su dominantni u svojim područjima.<ref name="1993-2001 market share">{{cite news|url=http://www.pcmag.com/article2/0,2817,1159610,00.asp|title=Windows 98 Put to the Test (OS Market Share 1993–2001)|work=PC Magazine|date=1998-08-01|accessdate=2010-07-03|first=Michael|last=Miller|archivedate=2012-10-12|archiveurl=https://web.archive.org/web/20121012141236/http://www.pcmag.com/article2/0,2817,1159610,00.asp|deadurl=yes}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.pcworld.com/article/18462/a_peek_at_office_upgrade.html |title=A Peek at Office Upgrade |work=PCWorld |date=2000-09-13 |author=McCracken, Harry |accessdate=2006-07-04 |archive-date=2009-05-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090506065942/http://www.pcworld.com/article/18462/a_peek_at_office_upgrade.html |dead-url=yes }}</ref> [[Novell]], konkurent Wordu iz perioda 1984–1986, podnio je tužbu godinu kasnije tvrdeći da je Microsoft ostavio dio svojih API bez dokumenata kako bi stekao konkurentsku prednost.<ref>{{cite news|url=http://www.internetnews.com/bus-news/article.php/3435371/Novell-Files-WordPerfect-Suit-Against-Microsoft.htm|work=internetnews.com|title=Novell Files WordPerfect Suit Against Microsoft|author=Waner, Jim|date=2004-11-12|accessdate=2010-07-15|archivedate=2015-11-07|archiveurl=https://web.archive.org/web/20151107042048/http://www.internetnews.com/bus-news/article.php/3435371/Novell-Files-WordPerfect-Suit-Against-Microsoft.htm|deadurl=yes}}</ref> 27. jula 1994, SAD Odjeljenje pravosuđa, odjeljenje za sprječavanje monopola uknjižila je Izjavu konkurentskog utjecaja koja govori u dijelu: "Počinjući 1988, i nastavljajući do 15. jula 1994, Microsoft je inducirao većinu OEM-ova radi pokretanja protivkonkurentskih licenci "po procesoru". Pod "po procesoru" licencama, OEM plaća Microsoftu naknadu za licencu (tantijeme) za svaki računar koji proda koji sadržava partikularni mikroprocesor, bilo da OEM prodaje računar sa Microsoftovim operativnim sistemom ili ne. U učinku plaćanje licencnih naknada Microsoftu kada Microsoftov proizvod nije korišten smatra se globom, ili taksom, na OEM-ovo korištenje računarskog PC operativnog sistema. Od 1988, Microsoftova upotreba licenci po procesoru je povećana."<ref>{{cite web|url=http://www.justice.gov/atr/cases/f0000/0045.htm |title=Competitive Impact Statement : U.S. v. Microsoft Corporation |publisher=Justice.gov |date= |accessdate= 2011-05-11}}</ref> === 1995–2005: Internetska 32-bitna era === [[Datoteka:Bill Gates - United States v. Microsoft.jpg|thumb|Bill Gates daje svoju depoziciju 1998. za [[SAD protiv Microsofta]] ročište. Jednom kada je [[US Department of Justice]] 1993. preuzeo od Federalne trgovinske komisije, dugotrajno pravno prepucavanje je uslijedilo između Microsofta i odjela, rezultirajući u raznim naseljima i moguće blokirane integracije. Microsoft je upirao prstom na kompanije poput [[Time Warner|AOL-Time Warnera]] u svoju odbranu.<ref name="WiredUSDOJ"/>]] Prateći Bill Gatesov interni "Internet Tidal Wave memo" 26. maja 1995, Microsoft je počeo redefinirati svoje ponude i ekspandirati svoje proizvodne linije u [[računarska mreža|računarskom umrežavanju]] i [[World Wide Web]]u.<ref>{{cite news|url=http://news.cnet.com/2009-1032-995681.html|title=Victor: Software empire pays high price|author=Borland, John|work=CNET|publisher=CBS Interactive|date= 2003-04-15|accessdate= 2010-07-16}}</ref> Kompanija je izdala [[Windows 95]] 24. augusta 1995, ističući "multitasking-po-prioritetu", u potpunosti novi korisnički interfejs sa novelovom [[Start meni|start tipkom]], te 32-bitnom kompatibilnošću; jednaka sa NT-om, omogućavala je Win32 API.<ref>{{cite journal|journal=Smart Computing|publisher=Sandhills Publishing Company|volume=4|issue=3|url=http://www.smartcomputing.com/editorial/article.asp?article=articles/archive/95win/95win02/95win02.asp&guid=|title=New And Improved|author=Cope, Jim|date=1996|accessdate=2010-07-16|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110812224513/http://www.smartcomputing.com/editorial/article.asp?article=articles%2Farchive%2F95win%2F95win02%2F95win02.asp&guid=|archivedate=2011-08-12|dead-url=no}}</ref><ref name="Pietrek 1996">{{Cite journal|url=http://cs.mipt.ru/docs/comp/eng/os/win32/win95_sys_progr_secr/main.pdf|title=Windows 95 Programming Secrets|last=Pietrek|first=Matt|publisher=IDG|isbn=1-56884-318-6|format=PDF|date=1996|accessdate=2010-07-17|archive-date=2011-05-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20110514140137/http://cs.mipt.ru/docs/comp/eng/os/win32/win95_sys_progr_secr/main.pdf|dead-url=yes}}</ref>{{rp|20|date= 2012}} Windows 95 je došao uvezan sa [[online servis]]ima [[MSN]], i za OEM-ove [[Internet Explorer]], [[internetski preglednik]]. Internet Explorer nije bio uvezan sa retail Windows 95 kutijama jer su kutije bile printane prije nego je tim završio internetski preglednik, te umjesto toga bio je uključen u "Windows 95 Plus!"" paket.<ref>{{cite news|url=http://www.winsupersite.com/showcase/msn_inside_01.asp|title=MSN: The Inside Story|work=winsupersite.com|author=Thurrott, Paul|publisher=Penton Media|date= 2005-05-31|accessdate= 2010-07-17}}</ref> Granajući se na novo tržište u 1996-oj, Microsoft i [[NBC Universal]] kreirali su novu [[24/7]] kablovsku televizijsku stanicu za vijesti, [[MSNBC]].<ref name="APM-NewsArchives">{{cite web|url=http://marketplace.publicradio.org/shows/1996/07/15_mpp.html|title=Marketplace: News Archives|work=Marketplace|publisher=American Public Media|date= 1996-07-15|archiveurl=https://web.archive.org/web/20040823174040/http://marketplace.publicradio.org/shows/1996/07/15_mpp.html|archivedate= 2004-08-23}}</ref> Microsoft je kreirao [[Windows CE 1.0]], novi OS dizajniran za uređaje sa malom memorijom i ostalim ograničenjima, poput osobnog digitalnog asistenta.<ref name="cehistory">{{cite web |url=http://www.hpcfactor.com/support/windowsce/|author=Tilly, Chris|title=The History of Microsoft Windows CE|work=HPC:Factor|accessdate= 2008-08-18}}</ref> U oktobru 1997, Odjel pravosuđa upisao je kretanje u Federalni [[SAD sud distrikta|sud distrikta]], tvrdeći da je Microsoft prekršio sporazum potpisan 1994. I zatražio od suda da zaustavi uvezivanje Internet Explorera sa Windowsom.<ref name="Allan 2001" />{{rp|323–324|date= 2012}} Bill Gates je predao poziciju generalnog direktora (''CEO'') 13. januara 2000. [[Steve Ballmer]]u, Gatesovom starom prijatelju sa koledža i zaposleniku Microsofta od 1980, kreirajući novu poziciju za sebe kao ''Chief [[Software architect|Software Architect]]'' ({{bs|šef-arhitekt softvera}}).<ref name="Allan 2001" />{{rp|111, 228|date= 2012}}<ref name="BBCTL" /> Različite kompanije uključujući i Microsoft formirale su [[Trusted Computing Group]] alijansu u oktobru 1999. da, između ostalih stvari, povećaju sigurnost i zaštite [[intelektualno vlasništvo]] kroz identificiranje izmjena u hardveru i softveru. Kritičari opisuju alijansu kao način pojačavanja diskriminirajućih restrikcija oko toga kako korisnici koriste softver, te oko toga kako se računari ponašaju – kao oblik digitalnog upravljanja pravima; naprimjer scenario gdje računar nije samo osiguran za svog vlasnika, nego osiguran i protiv njega također.<ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2002/06/20/technology/20CODE.html?pagewanted=1|title=Fears of Misuse of Encryption System Are Voiced|work=The New York Times|author=Markoff, John|date= 2002-06-20|accessdate= 2010-07-07}}</ref><ref>{{cite journal|url=http://www.cl.cam.ac.uk/~fms27/papers/2003-stajano-shifting.pdf|author=Stajano, Frank|title=Security for whom? The shifting security assumptions of pervasive computing|series=Lecture notes in computer science|journal=Software Security—Theories and Systems|volume=2609|pages=16–27|publisher=Springer-Verlag Berlin Heidelberg|year=2003|accessdate= 2010-07-06|doi=10.1007/3-540-36532-X_2|isbn=978-3-540-00708-1|issn = 0302-9743}}</ref> 3. aprila 2000, presudba je bila predata u slučaju ''[[Sjedinjene Države protiv Microsofta]]'',<ref name="usvms">{{cite web |title=United States v. Microsoft |url=http://www.justice.gov/atr/cases/ms_index.htm |publisher=U.S. Department of Justice |accessdate= 2005-08-06 }}</ref> nazivajući kompaniju "zloupotrebni monopol";<ref name="findingsoffact">{{cite web|author=Jackson, Thomas Penfield|url=http://www.justice.gov/atr/cases/f3800/msjudgex.htm |title=U.S. vs. Microsoft findings of fact |publisher=U.S. Department of Justice |date= 1999-11-05 |accessdate= 2008-08-18}}</ref> izmirili su se sa SAD pravosuđem 2004.<ref name="CBSCHRON"/> 25. oktobra 2001, Microsoft je izbacio [[Windows XP]], unificirajući uobičajene i NT linije pod NT kodnom bazom.<ref>{{cite news|url=http://www.windowsitpro.com/article/windows-xp2/wininfo-short-takes-windows-xp-launch-special-edition.aspx|title=WinInfo Short Takes: Windows XP Launch Special Edition|author=Thurrott, Paul|work=Windows IT Pro|publisher=Penton Media|date= 2001-10-26|accessdate= 2010-07-16}}</ref> Kompanija je izdala i [[Xbox]] kasnije iste godine, ulazeći na tržište [[igrača konzola|igračih konzola]] kojim su dominirale firme [[Sony]] i [[Nintendo]].<ref name="BizWire-2001Ent">{{cite news|title=NPD Reports Annual 2001 U.S. Interactive Entertainment Sales Shatter Industry Record|work=Business Wire|publisher=CBS Interactive|date=2002-02-07|url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2002_Feb_7/ai_82604922|accessdate=2007-03-31|archive-date=2005-03-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20050325040222/http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2002_Feb_7/ai_82604922|url-status=dead}}</ref> U martu 2004. [[Evropska Unija]] donijela je zakonski akt protiv kompanije, navodeći da je zloupotrijebila svoju dominantnost sa Windowsom, što je rezultiralo u presudi od €497{{nbsp}}miliona ($613{{nbsp}}miliona) te zahtijevajući nove verzije Windowsa XP bez programa za medije [[Windows Media Player]]a, zvane Windows XP Home Edition N i Windows XP Professional N.<ref name="CNN-MSfine">{{cite news |url=http://www.cnn.com/2004/BUSINESS/03/24/microsoft.eu|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060413082435/http://www.cnn.com/2004/BUSINESS/03/24/microsoft.eu|archivedate= 2006-04-13|title=Microsoft hit by record EU fine|work=CNN|date= 2004-03-25|accessdate=2010-08-14}}</ref><ref name="euantitrust">{{cite web |title=Commission Decision of 24.03.2004 relating to a proceeding under Article 82 of the EC Treaty (Case COMP/C-3/37.792 Microsoft)|publisher=Commission of the European Communities |url=http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:62004A0201:EN:NOT |date= 2004-04-21 |accessdate= 2005-08-05 |format=PDF}}</ref> === 2006–10: Windows Vista, mobile i Windows 7 === [[Datoteka:Steve Ballmer - MIX 2008.jpg|thumb|CEO [[Steve Ballmer]] na [[MIX (Microsoft)|MIX]] događaju u 2008. U intervjuu o njegovom stilu upravljanja u 2005, on je spomenuo da je njegov prvi prioritet bio da dovede u red ljude koji su pod njegovom „palicom“. Ballmer je također potvrdio da treba nastaviti pratiti nove tehnologije iako bi početni pokušaji propali, navodeći originalne pokušaje sa Windowsom kao primjer.<ref>{{cite news|title=Steve Ballmer on management style|url=http://www.itworld.com/051109ballmerinterview|work=ITWorld|agency=CIO Asia|publisher=[[IDG]]|date= 2005-11-10|first=Gerald |last=Wee|accessdate= 2011-01-29}}</ref>]] Izdat u januaru 2007, sljedeća verzija Windowsa, [[Windows Vista]], fokusirana na mogućnosti, sigurnost, te na modificirani korisnički interfejs zvani [[Windows Aero]].<ref>{{cite web|url=http://reviews.cnet.com/windows/windows-vista-ultimate/4505-3672_7-32013603.html|title=Windows Vista Ultimate review|date=2007-01-23|accessdate=2012-04-04|last=Vamosi|first=Robert|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|archive-date=2012-04-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20120406015257/http://reviews.cnet./}}</ref><ref name="gatesrsa">{{cite web|url=http://www.informationweek.com/news/180201580|title=Gates Says Security Is Job One For Vista|date=2006-02-14|accessdate=2012-04-04|author=Ricadela, Aaron|work=[[InformationWeek]]|publisher=UBM TechWeb|archivedate=2012-03-18|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120318064254/http://informationweek.com/news/180201580|deadurl=yes}}</ref> [[Microsoft Office 2007]], izdat istovremeno, isticao je "[[Traka (računarstvo)|trakasti]]" korisnički interfejs koji je bio značajna razlika u odnosu na prethodnike. Relativno jake prodaje od oba naslova pomogla su ostvarivanje rekordnog profita u 2007. godini.<ref>{{cite web|url=http://www.scotsman.com/news/vista-gives-microsoft-view-of-record-profit-1-1316524|title=Vista gives Microsoft view of record profit|work=Edinburgh Evening News|date=2007-04-27|publisher=[[Johnston Press]]|accessdate=2009-02-01|archivedate=2020-08-04|archiveurl=https://web.archive.org/web/20200804053508/https://www.scotsman.com/business/vista-gives-microsoft-view-record-profit-2512476|deadurl=yes}}</ref> Evropska Unija je donijela novu presudu sa kaznom od €899{{nbsp}}miliona ($1,4{{nbsp}}milijarde) zbog Microsoftovog nedostatka pridržavanja sa presudom iz marta 2004. Dana 27. februara 2008, govoreći da je kompanija oštetila rivale neprimjerenim cijenama radi ključnih informacija o njihovim [[Microsoft SQL Server|workgroup]] i [[Microsoft BackOffice Server|backoffice]] serverima. Microsoft je tvrdio da je u skladu sa ugovorm da su "...ove kazne vezane za prošle probleme koji su odavno bili riješeni".<ref name="msft_eufine_2008">{{cite news|title=AFP:EU hits Microsoft with record 899&nbsp;million euro antitrust fine|url=http://afp.google.com/article/ALeqM5iozBXlp2nzuVxnMx_SwmtKvi7C-w|agency=[[Agence France-Presse]]|work=[[Google News]]|publisher=[[Google]]|date= 2008-02-27|accessdate= 2008-06-01}}</ref> 2007. godina je također dočekala kreiranje višejezgrene jedinice u Microsoftu, time što su pratili korake serverskih kompanija poput Sun Microsystems i IBM.<ref>{{cite web|url=http://www.serverwatch.com/trends/article.php/3657451/Microsoft-Multicore-and-the-Data-Center.htm|title=Microsoft, Multi-core and the Data Center|access-date=2015-05-17|archivedate=2013-04-06|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130406115001/http://www.serverwatch.com/trends/article.php/3657451/Microsoft-Multicore-and-the-Data-Center.htm|deadurl=yes}}</ref> Bill Gates se penzionisao sa svoje uloge ''šefa-arhitekte softvera'' 27. juna 2008, dok je zadržao ostale pozicije vezane za kompaniju u dodatku bivanja savjetnikom kompanije na ključnim projektima.<ref>{{cite news|url=http://www.pcmag.com/article2/0,2817,1977363,00.asp|title=Bill Gates Announces Resignation|authorlink=Natali Morris|author=Conte, Natali Del|work=[[PC Magazine]]|publisher=[[Ziff Davis]]|date= 2006-06-15|accessdate= 2010-07-17}}</ref> [[Azure Services Platform]], ulazak kompanije na [[cloud computing]] tržište za Windows, pokrenut je 27. oktobra 2008.<ref>{{cite web|url=http://news.cnet.com/microsoft-launches-windows-azure/|title=Microsoft launches Windows Azure|work=CNET|publisher=CBS Interactive|first=Ina|last=Fried|authorlink=Ina Fried|date= 2008-10-27|accessdate= 2010-07-06}}</ref> 12. februara 2009, Microsoft je obznanio svoju težnju da otvori lanac Microsoft-brandiranih retail smještanja, te 22. oktobra 2009, prvi retail [[Microsoft Store]] je otvoren u [[Scottsdale, Arizona|Scottsdaleu]], [[Arizona]]; isti dan kad je smještaj otvoren, [[Windows 7]] je službeno izdan u javnost. Fokus Windowsa 7 bio je na dotjerivanju Viste sa lahkim za korištenje mogućnostima i poboljšanjima općih performansi, radije nego na ogromnom radu na Windowsu.<ref>{{cite web|url=http://news.cnet.com/8301-13860_3-10163206-56.html|title=Microsoft follows Apple into the retail business|work=CNET|publisher=CBS Interactive|first=Ina|last=Fried|authorlink=Ina Fried|date= 2009-02-12|accessdate= 2010-07-17}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.reuters.com/article/2009/10/22/us-microsoft-store-idUSTRE59L5E220091022|title=Long lines as Microsoft opens retail store|work=[[Reuters]]|publisher=[[Thomson Reuters]]|author=Gaynor, Tim|date=2009-10-22|accessdate=2010-07-03|archivedate=2011-02-04|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110204102408/http://www.reuters.com/article/2009/10/22/us-microsoft-store-idUSTRE59L5E220091022|deadurl=yes}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.msnbc.msn.com/id/33429899/ns/technology_and_science-tech_and_gadgets/|title=Windows 7 operating system makes its debut|work=[[NBCNews.com]]|publisher=[[NBCUniversal]]|agency=Associated Press|author=Mintz, Jessica|date= 2009-10-22|accessdate= 2012-04-04}}</ref> Kako je industrija pametnih telefona ekspandirala počevši 2007, Microsoft se borio da prati stope rivala [[Apple Inc.|Applea]] i [[Google]]a u omogućavanju modernih operativnih sistema za pametne telefone. Kao rezultat, 2010, Microsoft je izmijenio svoj stari mobilni operativni sistem, [[Windows Mobile]], zamjenjujući ga novim [[Windows Phone]] OS-om; zajedno sa novom strategijom u industriji pametnih telefona koju je Microsoft radio više u saradnji sa proizvođačima pametnih telefona, poput [[Nokia|Nokie]], te omogućio konzistentno korisničko iskustvo širom svih platformi pametnih telefona koji koriste Microsoftov Windows Phone OS. Koristio je novi jezik dizajna za korisnički interfejs, kodnog naziva "Metro", koji je prominentno koristio jednostavne oblike, tipografiju i ikonografiju, kao i koncept [[minimalizam|minimalizma]]. Microsoft je osnivajući član [[Open Networking Foundation|fondacije otvorenog umrežavanja]] započete 23. marta 2011. Ostale osnivajuće kompanije uključuju [[Google]], [[HP Networking]], [[Yahoo!]], [[Verizon]], [[Deutsche Telekom]] i 17 drugih kompanija. Neprofitna organizacija je fokusirana na pružanju podrške za novu [[cloud computing]] inicijativu nazvanu Software-Defined Networking.<ref>{{cite web |url=http://www.openflow.org/wp/2011/03/open-networking-foundation-formed-to-speed-network-innovation/ |title=Open Networking Foundation News Release |first=David |last=Erickson |work=Openflow.org |date=2011-03-21 |accessdate=2011-05-29 |archivedate=2011-03-26 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110326044008/http://www.openflow.org/wp/2011/03/open-networking-foundation-formed-to-speed-network-innovation/ |deadurl=yes }}</ref> Inicijativa teži ubrzati inovacije kroz jednostavne softverske izmjene u telekomunikacijskim mrežama, bežičnim mrežama, podatkovnim centrima i drugim mrežnim područjima.<ref>{{cite web|url=http://www.computerworld.com.au/article/380663/google_other_titans_form_open_networking_foundation/?fp=4&fpid=78268965 |title="Google and other titans form Open Networking Foundation." Noyes, 23. 3. 2011 |work=[[Computerworld]] |publisher=[[IDG]]|date= 2011-03-23 |accessdate= 2011-05-29}}</ref> === 2011–danas: Rebrandiranje, Windows 8, Surface i Nokia uređaji === [[Datoteka:Start81.png|thumb|Generalni princip dizajna iza [[Start podloga|Start podloge]] u [[Windows 8.1]], [[Windows Phone]] i [[Xbox One]]]] [[Datoteka:Microsoft Surface (black).jpg|thumb|[[Microsoft Surface]] tablet]] Prateći izdavanje [[Windows Phone]]a, Microsoft je podvrgnut postepenom [[rebrandiranje|rebrandiranju]] svojih prizvoda kroz preduzetne logotipove (2011. i 2012.), proizvode, servise, te [[web-sajt]]ove adaptirajući principe i koncepte [[Metro (jezik dizajna)|Metro dizajna]].<ref name="WindowsPhone7UI">{{cite web|url= http://windowsteamblog.com/windows_phone/b/wpdev/archive/2010/03/18/windows-phone-7-series-ui-design-amp-interaction-guide.aspx| title= Windows Phone 7 Series UI Design & Interaction Guide|accessdate= 2010-10-09|date= 18. 3. 2010}}</ref> Microsoft je prikazao [[Windows 8]], operativni sistem dizajniran za upotrebu na [[osobni računar|osobnim]] i [[Tablet (računar)|tablet računarima]], u Taipei-ju u junu 2011.<ref>{{cite news| url=http://www.thehindubusinessline.com/industry-and-economy/info-tech/article3479381.ece|title=Microsoft releases final test version of Windows 8 |work=[[Business Line]] |publisher=Kasturi & Sons|date=1. 6. 2012|accessdate=4. 8. 2012}}</ref> Prikaz za programere je predstavljen 13.septembra i bio je zamijenjen korisničkim prikazom 29. februara 2012.<ref>{{cite news |url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/g/a/2011/01/05/businessinsider-microsoft-spills-beans-on--at-ces-2011-1.DTL |title=OK, So Windows 8 Is Coming To ARM Tablets...Someday (MSFT) |newspaper=[[San Francisco Chronicle]] |first=Matt |last=Rosoff |date=5. 1. 2011 |accessdate=5. 1. 2011 |archive-date=2011-06-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629064811/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=%2Fg%2Fa%2F2011%2F01%2F05%2Fbusinessinsider-microsoft-spills-beans-on--at-ces-2011-1.DTL |dead-url=yes }}</ref> 31. marta 2012, predstavljena je verzija za prikaz. 18. juna 2012, Microsoft je otkrio [[Microsoft Surface]], prvi računar u historiji kompanije koji je imao hardver napravljen od strane Microsofta.<ref>{{cite web|last=Sullivan |first=Mark |url=http://www.pcworld.com/article/257840/microsoft_announces_new_surface_tablet_pc.html |title=Microsoft Announces New 'Surface' Tablet PC |publisher=PCWorld |date= |accessdate=19. 6. 2012}}</ref><ref name="VF2012" /> 25. juna, Microsoft je platio US$1,2 milijardi da kupi društvenu mrežu [[Yammer]].<ref>{{cite news|title=Microsoft buys Internet startup Yammer for $1.2 billion|url=http://www.usatoday.com/tech/news/story/2012-06-25/microsoft-yammer-aquisition/55811172/1|work=[[USA Today]]|publisher=[[Gannett Company]]|first=Byron|last=Acohido|date=25. 6. 2012|accessdate=25. 6. 2012}}</ref> 31. jula 2012, Microsoft je pokrenuo [[Outlook.com]] [[Webmail|webmail servis]] radi kompetencije sa [[Gmail]]om.<ref>{{cite web |url=http://www.winsupersite.com/article/windows-live/outlookcom-mail-microsoft-reimagines-webmail-143877 |title=Outlook.com Mail: Microsoft Reimagines Webmail |first= Paul |last= Thurrott |authorlink= Paul Thurrott |date=31. 7. 2012 |work= Supersite for Windows |publisher= [[Penton Media]] |accessdate=1. 8. 2012}}</ref> 4. septembra 2012, Microsoft je izdao [[Windows Server 2012]].<ref name="MSofficialRTM">{{cite web|url=http://www.microsoft.com/en-us/server-cloud/new.aspx|title=Windows Server 2012 "Save the Date" Announcement|date=8. 8. 2012| author=Microsoft Corp.}}</ref> 1. oktobra, Microsoft je predstavio svoju namjeru za pokretanjem operacije novosti, dio novog [[MSN]]-a, u vrijeme pokretanja Windowa 8 koje je bilo kasnije u mjesecu.<ref>{{cite news|url=http://www.reuters.com/article/2012/10/01/us-microsoft-msn-idUSBRE8900WN20121001|title=Microsoft launching news operation, new MSN|publisher=Reuters|accessdate=1. 10. 2012|first=Bill|last=Rigby|date=1. 10. 2012|archivedate=2012-10-02|archiveurl=https://web.archive.org/web/20121002064137/http://www.reuters.com/article/2012/10/01/us-microsoft-msn-idUSBRE8900WN20121001|deadurl=yes}}</ref> 26. oktobra 2012, Microsoft je pokrenuo Windows 8 i [[Microsoft Surface]].<ref name="VF2012">Eichenwald, Kurt, [http://www.vanityfair.com/business/2012/08/microsoft-lost-mojo-steve-ballmer "Microsoft's Lost Decade: How Microsoft Lost Its Mojo"], ''[[Vanity Fair (magazine)|Vanity Fair]]'', 8. 2012</ref><ref>{{cite news|url=http://www.zdnet.com/windows-8s-delivery-date-october-26-7000001158/|title=Windows 8's delivery date: October 26|newspaper=ZDNet|date=18. 7. 2012|accessdate=17. 9. 2012}}</ref> Tri dana kasnije, [[Windows Phone 8]] je pokrenut.<ref>{{cite web |url=http://www.liveside.net/2012/08/30/mary-jo-foley-windows-phone-8-launch-dates-revealed/ |title=Mary Jo Foley: Windows Phone 8 launch date revealed |publisher=LiveSide.net |date=2012-08-30 |accessdate=2012-11-27 |archivedate=2012-11-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121103151119/http://www.liveside.net/2012/08/30/mary-jo-foley-windows-phone-8-launch-dates-revealed/ |deadurl=yes }}</ref> Da bi se nosili sa potencijalom za povećanjem u potrazi za proizvodima i servisima, Microsoft je otvorio veliki broj "dopusnih spremišta" širom SAD-a radi nadomještanja rastućeg broja "cigla-i-katapult" Microsoft skladišta koji su otvoreni u 2012. godini.<ref>{{cite news|url=http://www.wpcentral.com/microsoft-prepping-everything-complete-brand-and-product-relaunch|title=Microsoft prepping for complete brand and product line relaunch, New York store coming the 26th|publisher=wpcentral.com|accessdate=3. 11. 2012}}</ref> 29. marta 2013, Microsoft je pokrenuo ''Patent Tracker''.<ref>{{cite news|url=http://thenextweb.com/microsoft/2013/03/28/microsoft-launches-patent-tracker-to-help-you-search-its-library-of-intellectual-property/|title=Microsoft launches 'Patent Tracker' to help you search its library of intellectual property|work=The Next Web|date=28. 3. 2013|accessdate=29. 3. 2013}}</ref> [[Kinect]] senzorski uređaj je nadograđen za 2013 izdanje 8. generacije [[Xbox One]] i njegove mogućnosti su bile otkrivene u maju 2013. Novi Kinect koristi ultra-široku 1080px kameru, može funkcionirati u mraku korištenjem infracrvenog senzora, upotrebljava snažnu procesorsku moć i novi softver, može razlikovati blage pokrete (kao pokreti prstima), te može odrediti korisnikov puls gledanjem u njegovo/njeno lice.<ref>{{cite web|title=The all-seeing Kinect: tracking my face, arms, body, and heart on the Xbox One|url=http://www.theverge.com/2013/5/21/4353232/kinect-xbox-one-hands-on/in/4116279|work=The Verge|publisher=Vox Media, Inc|accessdate=28. 5. 2013|author=David Pierce|date=21. 5. 2013}}</ref> Microsoft je potpisao patent aplikaciju u 2011. koja sugerira da kompanija može koristiti Kinect sistem kamera za praćenje ponašanja gledalaca televizije kao dio plana pravljenja prikaznog iskustva aktivnijim. 19. jula 2013, Microsoft dionice pretrpile su svoj jednodnevni procentni sell-off od 2000. godine nakon što je njihov kvartalni izvještaj povećao brige među investitorima slabog pokazivanja Windowsa 8 tableta Surface; sa više od 11 procentnih opadajućih poena Microsoft je pretprio gubitak veći od $32 milijarde.<ref>{{cite web|url=http://news.cnet.com/8301-10805_3-57594612-75/funky-friday-more-than-$32-billion-in-microsoft-stock-value-wiped-out/|title=Funky Friday: More than $32 billion in Microsoft stock value wiped out &#124; Microsoft&nbsp;– CNET News|publisher=News.cnet.com|accessdate=2013-07-21}}</ref> Za 2010. [[fiskalna godina|fiskalnu godinu]], Microsoft je imao pet proizvodnih odjeljenja: ''Windows'', ''Server and Tools'', ''Online Services'', ''Microsoft Business'', te ''Entertainment and Devices''. <gallery widths=200 mode="traditional" style=text-align:center; margin:auto;"> Datoteka:Microsoft-Xbox-One-Console-Set-wKinect.jpg|[[Xbox One]] konzola Datoteka:Xbox-360-Kinect-Standalone.png|[[Xbox 360]] [[Kinect]] senzor </gallery> [[Datoteka:John Wendell Thompson.jpg|thumb|200px|[[John W. Thompson]] postaje chairman Microsofta, preuzimajući poziciju od Bill Gatesa.]] 3. septembra 2013, Microsoft se složio za kupovinu mobilne jedinice firme [[Nokia]] za $7 milijardi.<ref>{{cite web|url=http://www.theverge.com/2013/9/2/4688530/microsoft-buys-nokias-devices-and-services-unit-unites-windows-phone/in/4453001|title=Microsoft buying Nokia's phone business in a $7,2 billion bid for its mobile future}}</ref> Također 2013, [[Amy Hood]] postala je CFO Microsofta.<ref>{{cite web |url=http://www.reuters.com/article/2013/05/08/us-microsoft-cfo-idUSBRE94711Q20130508 |title=Microsoft names insider Amy Hood as CFO |publisher=Reuters.com |date= |accessdate=2014-04-18 |archivedate=2014-04-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140409123351/http://www.reuters.com/article/2013/05/08/us-microsoft-cfo-idUSBRE94711Q20130508 |deadurl=yes }}</ref> Alijansa za isplatniji internet (A4AI) je pokrenuta u oktobru 2013. I Microsoft je dio koalicije javnih i privatnih organizacija koja također uključuje [[Facebook]], [[Intel]] i [[Google]]. Vođena od strane [[Tim Berners-Lee]]ja, A4AI teži napraviti internetski pristup isplatnijim tako da je pristup raširen u zemljama razvoja, gdje su samo 31% ljudi spojeni. Google će pomoći sniziti cijene pristupa internetu tako da će one pasti ispod težnji UN Broadband Commission-a od 5% mjesečnog prihoda.<ref>{{cite news|title=Sir Tim Berners-Lee and Google lead coalition for cheaper internet|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/07/google-berners-lee-alliance-broadband-africa?CMP=EMCNEWEML6619I2&et_cid=51918&et_rid=7107573&Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f07%2fgoogle-berners-lee-alliance-broadband-africa|accessdate=8. 10. 2013|newspaper=The Guardian|date=7. 10. 2013|author=Samuel Gibbs}}</ref> Paralelno sa sazrijevanjem PC-poslova, u julu 2013. Microsoft je objavio da će reorganizirati posao u četiri nova poslovna odjeljenja po funkciji: Operativni sistemi, Aplikacije, Cloud i Uređaji. Sva prethodna odjeljenja će biti prebačena u nova odjeljenja bez ikakvih smanjenja radne snage.<ref>{{cite web |url=http://www.fiercemobileit.com/story/microsofts-sweeping-reorganization-shifts-focus-services-devices/2013-07-11 |title=Microsoft's sweeping reorganization shifts focus to services, devices |date=11. 7. 2013 |access-date=2015-05-17 |archive-date=2013-10-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131026191536/http://www.fiercemobileit.com/story/microsofts-sweeping-reorganization-shifts-focus-services-devices/2013-07-11 |dead-url=yes }}</ref> 4. februara 2014, [[Steve Ballmer]] je sišao sa pozicije [[CEO]]-a Microsofta kojeg je naslijedila [[Satya Nadella]], koja je prethodno vodila odjeljenja Cloud i Enterprise.<ref>{{cite web|title=Microsoft CEO Steve Ballmer to retire within 12 months|url=https://www.microsoft.com/en-us/news/press/2013/aug13/08-23AnnouncementPR.aspx}}</ref> Isti dan, [[John W. Thompson]] uzeo je ulogu chairmana, kada je Bill Gates sišao sa pozicije da bi postao aktivniji unutar kompanije kao ''tehnološki savjetnik''.<ref>{{cite web|url=http://www.nbcnews.com/business/microsoft-names-satya-nadella-ceo-2D12054182|title=Nadella named new Microsoft CEO as Gates era ends|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140205010025/http://www.nbcnews.com/business/microsoft-names-satya-nadella-ceo-2D12054182|archivedate=2014-02-05|access-date=2015-05-17|deadurl=no}}</ref> 25. aprila 2014, Microsoft je preuzeo ''Nokia Devices and Services'', te formirao brend Microsoft Mobile Oy. 15. septembra 2014, Microsoft je preuzeo razvojnu kompaniju video-igara [[Mojang]] za $2,5 milijardi, najpoznatiju po svojoj široko popularnoj igrici ''[[Minecraft]]''.<ref>{{cite web|last1=Hutchinson|first1=Lee|title=It’s official: Microsoft acquires Mojang and Minecraft for $2.5 billion|url=http://arstechnica.com/gaming/2014/09/its-official-microsoft-acquires-mojang-and-minecraft-for-2-5-billion/|publisher=Ars Technica|accessdate=19. 9. 2014|ref=152}}</ref> == Poslovi == === Windows odjeljenje, Server and Tools, te Online Services === Client odjeljenje kompanije prizvodi Windows OS liniju poput Windows 8; također proizvodi [[Windows Live]] porodicu proizvoda i servisa. ''Server and Tools'' odjeljenje proizvodi serverske verzije Windowsa, poput [[Windows Server 2008 R2]] kao i set razvojnih alata zvanih [[Microsoft Visual Studio]], [[Microsoft Silverlight]], web alikativno okruženje, te [[System Center Configuration Manager]] – kolekcija alata koji omogućavaju kontrole sa udaljenosti, upravljanje zakrpama, softverskim distribucijama i hardverski/softverski inventar. Ostali serverski proizvodi uključuju: [[Microsoft SQL Server]] – sistem upravljanja [[relaciona baza podataka|relacionom bazom podataka]], [[Microsoft Exchange Server]], za određene poslovno orijentirane [[e-mail]] i rasporedne mogućnosti, [[Windows Small Business Server]], za poruke i ostale male poslovno-orijentirane mogućnosti; te [[Microsoft BizTalk Server]], za poslovno procesno upravljanje. Microsoft omogućava [[IT konsalting]] ("Microsoft Consulting Services") i proizvodi set certifikacijskih programa kojima upravlja odjeljenje ''Server and Tools'' dizajnirano da prepozna pojedince koji imaju minimalne vještine u specifičnoj ulozi; ovo uključuje programere ([[Microsoft Certified Professional|"Microsoft Certified Solution Developer"]]), sistemske/mrežne analitičare ([[MCSE|"Microsoft Certified Systems Engineer"]]), trenere ("[[Microsoft Certified Professional|Microsoft Certified Trainers]]") te administratore ("[[Microsoft Certified Systems Administrator]]" i [[MCDBA|"Microsoft Certified Database Administrator"]]). [[Microsoft Press]], koji objavljuje knjige, također upravlja ovo odjeljenje. ''Online Services Business'' odjeljenje upravlja mrežnim servisom [[MSN]] i pretraživačkom mašinom [[Bing]]. Od decembra 2009. kompanija također posjeduje 18% vlasništva kablovskog kanala za vijesti [[MSNBC]] bez ikakve izmjenjivačke kontrole; ipak, odjeljenje upravlja web–sajtom kanala, [[msnbc.com]], u zajedničkom upravljanju sa suvlasnikom kanala, firmom [[NBC Universal]].<ref name="MSNBC">{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2005/12/24/business/media/24msnbc.html|title=Microsoft Quits MSNBC TV, but Web Partnership Remains|work=The New York Times|author=Carter, Bill|date=24. 12. 2005|accessdate=6. 7. 2010}}</ref> === Poslovno odjeljenje === Microsoft poslovno odjeljenje proizvodi [[Microsoft Office]] uključujući [[Microsoft Office 2010]], liniju uredskog softvera. Softverski proizvod uključuje [[Microsoft Office Word|Word]] (uređivač teksta), [[Microsoft Access|Access]] (program za upravljanje relacijskim bazama podataka), [[Microsoft Excel|Excel]] (uređivač tabela), [[Microsoft Office Outlook|Outlook]] (kolaboracijski softver, često korišten sa [[Microsoft Exchange Server|Exchange Serverom]]), [[Microsoft PowerPoint|PowerPoint]] prezentacijski softver, [[Microsoft Publisher|Publisher]] (izdavački softver) i [[Microsoft Sharepoint|Sharepoint]]. Broj drugih proizvoda je dodat kasnije sa izdavanjem Officea 2003 uključujući [[Microsoft Visio|Visio]], [[Microsoft Project|Project]], [[Microsoft MapPoint|MapPoint]], [[Microsoft InfoPath|InfoPath]] i [[Microsoft Office OneNote|OneNote]]. Odjeljenje također razvija ERP softver za kompanije pod brendom [[Microsoft Dynamics]]. Oni uključuju: [[Microsoft Dynamics AX]], [[Microsoft Dynamics NAV]], [[Microsoft Dynamics GP]], te [[Microsoft Dynamics SL]]. Oni su usmjereni na različite tipove kompanija i zemalja, i ograničene za organizacije koje imaju manje od 7.500 zaposlenika.<ref name="MS Dynamics Lineup">{{cite news|url=http://www.directionsonmicrosoft.com/samples/49-samples/743-four-products-advance-on-dynamics-erp-roadmap.html|work=Directions on Microsoft|title=Four Products Advance on Dynamics ERP Roadmap|date=27. 4. 2009|accessdate=3. 7. 2010|archivedate=2010-07-02|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100702192855/http://www.directionsonmicrosoft.com/samples/49-samples/743-four-products-advance-on-dynamics-erp-roadmap.html|deadurl=yes}}</ref> Također pod brendom Dynamics je i softver [[Microsoft Dynamics CRM]], dio [[Azure Services Platform]]e. === Odjeljenje za zabavu i uređaje === {{Main|Microsoft Mobile Oy}} Odjeljenje za zabavu i uređaje proizvodi [[Windows CE]] OS za uvezane sisteme i [[Windows Phone]] za [[pametni telefon|pametne telefone]].<ref>{{cite web|url=http://www.cnet.com/8301-17918_1-20015314-85.html|title=Microsoft releases Windows Phone 7 to manufacturers|author=Cha, Bonnie|work=CNET|publisher=CBS Interactive|date=1. 9. 2010|accessdate=7. 9. 2010}}</ref> Microsoft je sprva ušao na tržište mobitela kroz Windows CE za [[ručni uređaj|ručne uređaje]], eventualno razvijajući u [[Windows Mobile]] OS i sada, Windows Phone. Windows CE je dizajniran za uređaje gdje OS ne mora direktno biti vidljiv krajnjem korisniku, naročito, uređajima i automobilima. Odjeljenje također proizvodi [[računarska igra|računarske igre]], preko svoje izdavačke kuće [[Microsoft Studios]], koje se pokreću na Windows osobnim računarima i ostalim sistemima uključujući naslove poput [[Age of Empires]], [[Halo (video–igra)|Halo]] i [[Microsoft Flight Simulator]] serija, i kuće [[Macintosh Business Unit]] koja proizvodi softver za [[Mac OS]] uključujući [[Microsoft Office 2011 for Mac]]. Microsoftovo odjeljenje za zabavu i uređaje dizajnira, prodaje i proizvodi korisničku elektroniku uključujući [[Xbox 360]] igraču konzolu, ručni medijski program [[Zune]], te [[MSN TV]]. Microsoft također prodaje [[osobni računarski hardver]] uključujući [[miš (računarstvo)|miš]], [[tastatura|tastaturu]], te razne igrače kontrolere poput [[joystick]]a i [[gamepad]]a. == Kultura == Tehničke reference za programere i članci za razne Microsoftove magazine, kao što je npr. ''Microsoft Systems Journal'' (MSJ), dostupni su kroz [[Microsoft Developer Network]] (MSDN). MSDN također nudi pretplate za kompanije i individualce, te skuplje pretplate često nude pristup beta predizdavačkim verzijama Microsoftovog softvera.<ref name="MSDN-SubscribeFAQ">{{cite web|url=http://msdn.microsoft.com/en-us/ms123402.aspx?missingurl=%2fsubscriptions%2ffaq%2fdefault.aspx |publisher=Microsoft|title=MSDN Subscription FAQ |accessdate=3. 7. 2006}}</ref><ref name="MSJ-home">{{cite web |url=http://www.microsoft.com/msj/|title=Microsoft Systems Journal Homepage |publisher=Microsoft|date=15. 4. 2004|accessdate=18. 8. 2008}}</ref> U aprilu 2004, Microsoft je pokrenuo društveni sajt za programere i korisnike, nazvan [[Channel 9 (Microsoft)|Channel 9]], koji omogućava [[wiki]] i [[internetski forum]].<ref name="Hobson">{{cite news |author=Hobson, Neville |url=http://www.webpronews.com/topnews/2005/04/11/microsofts-channel-and-cultural-rules |title=Microsoft's Channel 9 And Cultural Rules |work=WebProNews |publisher=iEntry Inc |date=11. 4. 2005 |accessdate=3. 7. 2006 |archivedate=2008-04-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080420185313/http://www.webpronews.com/topnews/2005/04/11/microsofts-channel-and-cultural-rules |deadurl=yes }}</ref> Naredni društveni sajt koji omogućava dnevne video–snimke i ostale servise, On10.net, pokrenut je 3. marta 2006.<ref name="On10-home">{{cite web|url=http://www.on10.net/|title=On10.net homepage|publisher=Microsoft|accessdate=4. 5. 2006|archive-date=2006-04-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20060428070407/http://www.on10.net/|dead-url=yes}}</ref> Besplatna tehnička podrška je tradicionalno omogućena kroz internetske [[Usenet]] grupe novosti, te [[CompuServe]] u prošlosti, koje su pratili zaposlenici Microsofta; može postojati više novosnih grupa za jedan proizvod. Ljudi pomoćnici mogu biti odarani od strane zaposlenika Microsofta za MVP status (Most Valuable Professional), što im daje vrstu posebnog društvenog statusa i mogućnosti za nagrade i ostale koristi.<ref>{{cite news|url=http://www.boston.com/business/globe/articles/2005/06/13/somehow_usenet_lumbers_on/|title=Somehow, Usenet lumbers on|author=Bray, Hiawatha|date=13. 6. 2005|accessdate=3. 7. 2006|work=The Boston Globe}}</ref><ref>{{cite web|url=http://mvp.support.microsoft.com/mvpfaqs|title=Microsoft MVP Frequently Asked Questions|publisher=Microsoft|accessdate=1. 6. 2006|archive-date=2008-10-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20081027022037/http://mvp.support.microsoft.com/mvpfaqs|dead-url=yes}}</ref> Poznat zbog svog internog [[rječnik]]a, izraz „jesti našu vlastitu psećju hranu“ se koristi za opis politike korištenja predizdatih i beta verzija proizvoda unutar Microsofta u težnji testiranja istih u stvarnim situacijama.<ref name="dogfood">{{cite news|title=Microsoft tests its own dog food|url=http://news.zdnet.com/2100-3513_22-5047467.html| archiveurl=https://web.archive.org/web/20070108214545/http://news.zdnet.com/2100-3513_22-5047467.html| archivedate=8. 1. 2007|author=CNET News.com Staff|work=ZDNet|publisher=CNET Networks, Inc.|date=21. 7. 2003| accessdate=9. 10. 2005}}</ref> Ovo je obično skraćeno na samo „psećja hrana“, te se koristi kao imenica, glagol ili pridjev. Drugi dio [[žargon]]a, „FYIFV“ ili „FYIV“ ("Fuck You, I'm [Fully] Vested"), također koriste zaposlenici da reknu kako su [[finansijska nezavisnost|finansijski nezavisni]] i da mogu izbjeći rad kad god žele.<ref>{{cite news|author=Heileman, John|title=The Truth, The Whole Truth, and Nothing But The Truth|url=http://www.wired.com/wired/archive/8.11/microsoft_pr.html|work=Wired|date=novembar 2000|accessdate=30. 9. 2007}}</ref> Kompanija je također poznata po svojim procesima zapošljavanja, u ostalim organizacijama poznato kao "[[Microsoft intervju]]", koje je notorno zbog „bezveznih“ pitanja, poput „Zašto je šaht–poklopac okrugao?".<ref name="manhole">{{cite news|url=http://g4tv.com/screensavers/features/6282/square_manhole_covers_and_crazy_questions.html|title=Square Manhole Covers and Crazy Questions|work=G4TV.com|author=Poundstone, William|date=21. 5. 2003|accessdate=1. 7. 2006|archivedate=2005-11-14|archiveurl=https://web.archive.org/web/20051114175326/http://www.g4tv.com/screensavers/features/6282/Square_Manhole_Covers_and_Crazy_Questions.html|deadurl=yes}}</ref> Microsoft je javni protivnik kapa [[H1B viza]], koja dopušta kompanijama u SAD da zaposle određene strane radnike. Bill Gates tvrdi da kape sa H1B vizama prave poteškoće kompaniji pri zaposlenju ljudi, izjavljujući "Ja bih se sigurno riješio H1B kapa!" godine 2005.<ref name="MarkRoy">{{cite news |url=http://www.internetnews.com/bus-news/article.php/3500986 |title=Gates Rakes Congress on H1B Visa Cap|author=Mark, Roy|work=internetnews.com|date=27. 4. 2005|accessdate=18. 8. 2008}}</ref> Kritičari H1B viza tvrde da opuštanje granica može rezultirati u povećanoj nezaposlenosti građana SAD–a jer H1B radnici rade za manje plaće.<ref>{{cite news|url=http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=88154016|title=Bill Gates Targets Visa Rules for Tech Workers|work=NPR|date=12. 3. 2008|accessdate=6. 7. 2010}}</ref> ''[[Human Rights Campaign]] Corporate Equality Index'', izvještaj o tome kako se organizacije odnose prema [[LGBT]] zaposlenicima (lezbijke, homoseksualci, biseksualci i transseksualci), rangirao je Microsoft sa 87% od 2002. do 2004. godine, te sa 100% od 2005. do 2010. godine, nakon što su dozvolili spolno izražavanje.<ref>{{cite news|title=Corporate Equality Index Archive|url=http://www.hrc.org/about_us/7115.htm|publisher=Human Rights Campaign Foundation|accessdate=17. 7. 2010|archivedate=2010-07-03|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100703003315/http://www.hrc.org/about_us/7115.htm|deadurl=yes}}</ref> == Kritike == [[Datoteka:VistaParty3-cropped.jpg|thumb|Grupe ''[[BadVista]]'' i ''[[Defective by Design]]'' protestiraju protiv operativnog sistema [[Windows Vista]].]] Kriticizam Microsofta je pratio kompaniju od početka postojanja zbog različitih aspekata njenih proizvoda i praksi posla. [[Jednostavnost korištenja]], [[stabilnost]], te [[računarska sigurnost|sigurnost]] softvera kompanije su opći ciljevi kritičara. Nedavno, [[Trojanski konj (računarstvo)|trojanski konji]] i ostale „rupe“ zahvatali su veliki broj korisnika zbog grešaka u sigurnosti Microsoft Windowsa i ostalih programa. Microsoft je također optuživan zbog zaključavanja proizvođača u svoje proizvode, te nedopuštanja praćenja i udovoljavanja sa postojećim standardima u svom softveru.<ref>{{cite web|url=http://www.theregister.co.uk/2003/04/25/writing_history_with_microsofts_office/|title=Writing history with Microsoft's Office lock-in}}</ref> [[Total cost of ownership]] comparisons of [[Linux]] as well as [[Mac OS X|OS X]] to Windows are a continuous point of debate. Kompanija je bila u raznim [[suđenje|suđenjima]] od strane nekoliko vlada i ostalih kompanija zbog nezakonitih [[monopol]]ističkih djela. U 2004–oj, [[Evropska Unija]] proglasila je Microsoft krivim u visoko–publiciranim slučaju o nepovjerenju. Dodatno, Microsoftova [[EULA]] za neke njihove programe je često kritizirana da je preograničavajuća kao i protiv [[softver otvorenog koda|softvera otvorenog koda]]. Microsoft je bio kritiziran (zajedno sa [[Yahoo]]–om, [[AOL]]–om, [[Google]]–om i ostalim) zbog umiješanosti u cenzuri u NR Kini.<ref>{{cite web|url=http://www.hrw.org/reports/2006/china0806/|title=Corporate Complicity in Chinese Internet Censorship|accessdate=2006-11-23}}</ref> Microsoft je također došao pod kritiku za offshoring poslova za [[Kina|Kinu]] i [[Indija|Indiju]].<ref>"[http://www.infoworld.com/d/the-industry-standard/whos-buying-microsofts-outsourcing-excuses-390 Who's buying Microsoft's outsourcing excuses?]". ''[[InfoWorld]]''. 22. 4. 2010.</ref><ref>"[http://seattletimes.nwsource.com/html/businesstechnology/2002468560_msftgoogle03.html Microsoft plans to outsource more, says ex-worker]". ''The Seattle Times''. 3. septembar 2005.</ref><ref>"[http://www.taipeitimes.com/News/worldbiz/archives/2004/06/17/2003175447 High-end tech jobs outsourced by Microsoft]". ''[[Taipei Times]]''. 17. 6. 2004.</ref> Postojali su izvještaji o lošim radnim uvjetima u fabrici u južnoj Kini koja proizvodi neke od Microsoftovih proizvoda.<ref>"[http://news.sky.com/home/world-news/article/16146955 Microsoft Investigates 'Mass Suicide Threat'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120307133102/http://news.sky.com/home/world-news/article/16146955 |date=2012-03-07 }}". ''[[Sky News]]''. 11. januar 2012.</ref> == Preduzetničke afere == Kompaniju pokreće odbor direktora kreiran većinom od autsajdera, kao što je opcionalno za javne trgovinske kompanije. Članovi odbora od septembra 2014. su: [[John W. Thompson]], [[Dina Dublon]], [[Bill Gates]], [[Maria Klawe]], [[David Marquardt]], [[Mason Morfit]],<ref>{{cite news|url=http://www.reuters.com/article/2014/03/11/us-microsoft-director-idUSBREA2A21W20140311|work=Reuters|title=Microsoft appoints activist investor Mason Morfit to board|date=11. 3. 2014|access-date=2015-05-17|archivedate=2015-01-08|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150108222642/http://www.reuters.com/article/2014/03/11/us-microsoft-director-idUSBREA2A21W20140311|deadurl=yes}}</ref> [[Satya Nadella]], [[Charles Noski]], [[Helmut Panke]] i [[John W. Stanton]].<ref name="MSPR-Board">{{cite press release |url=http://www.microsoft.com/en-us/news/exec/bod.aspx|title=Microsoft Board of Directors|work=PressPass|publisher=Microsoft |accessdate= 2014-09-06}}</ref> Članovi odbora se biraju svake godine na godišnjem mitingu dioničara po principu većine. Postoji pet komiteta unutar odbora koji nadgledaju specifične oblasti. Ovi komiteti uključuju ''Audit Committee'', koji upravlja problemima računovodstva kompanije uključujući izvještavanje i prijavljivanje; ''Compensation Committee'', koji dopušta kompenzaciju za CEO i ostale uposelnike kompanije; ''Finance Committee'', koji upravlja finansijskim stvarima poput predlaganja sjedinjenja i akvizicija; ''Governance and Nominating Committee'', koji upravlja raznim preduzentnim zadacima uključujući nominiranje odbora; te ''Antitrust Compliance Committee'', koji teži spriječiti praksu kompanije od kršenja zakona o nepovjerenju.<ref>{{cite web|title=Microsoft Corporation Corporate Governance Guidelines|url=http://www.microsoft.com/about/companyinformation/corporategovernance/guidelines.mspx |publisher=Microsoft|date=1. 7. 2009|accessdate=18. 7. 2010}}</ref> [[Datoteka:Microsoft 5-Year Stock History.svg|350px|thumb|desno|Petogodišnji grafik historije za {{NASDAQ|MSFT}} berzu 17. jula 2013.<ref>{{cite web|url=http://zenobank.com/index.php?symbol=MSFT&page=quotesearch|title=Five year history graph of (NASDAQ:MSFT) stock|work=ZenoBank|publisher=AlphaTrade|date=29. 9. 2009|accessdate=29. 9. 2009}}</ref>]] Kada je Microsoft krenuo javno i pokrenuo svoju [[Početna javna ponuda|početnu javnu ponudu (IPO)]] 1986. godine, početna cijena dionice bila je $21; nakon dana kupovine, cijena se zatvorila na $27,75. Od jula 2010, sa kompanijinih devet razdvojenih dionica, bilo koja IPO [[dionica (finansije)|dionica]] bila bi umnožena 288 puta; ako bi jedan kupio IPO danas i ako se uzmu u obzir dijeljenja i ostali faktori, koštalo bi oko 9{{nbsp}}centi.<ref name="Allan 2001" />{{rp|235–236|date=11. 2012}}<ref>{{cite news|url=http://blog.seattlepi.com/microsoft/archives/102018.asp|work=Seattle Post-Intelligencer|publisher=Hearst Seattle Media, LLC|date=14. 3. 1986|title=Microsoft stock is red hot on first trading day|author=Monkman, Carol Smith|page=B9|accessdate=18. 7. 2010|archivedate=2010-02-21|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100221224106/http://blog.seattlepi.com/microsoft/archives/102018.asp|deadurl=yes}}</ref><ref name="MSSTOCK">{{cite web|url=http://performance.morningstar.com/stock/performance-return.action?p=dividend_split_page&t=MSFT&region=USA&culture=en-US&s=SPYZ|title=MSFT stock performance and split info|publisher=Morningstar, Inc.|accessdate=17. 7. 2010|archive-date=2011-05-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20110510012046/http://performance.morningstar.com/stock/performance-return.action?p=dividend_split_page&t=MSFT&region=USA&culture=en-US&s=SPYZ|dead-url=yes}}</ref> Cijena dionice je imala najveću vrijednost 1999. sa oko $119 ($60,928 prilagođeno za podjele dionica).<ref name="stocksheet">{{cite web|title=Microsoft stock price spreadsheet from Microsoft investor relations|url=http://download.microsoft.com/download/d/a/7/da7e8eca-4410-4475-a211-03327408b655/msftpricehist.xls|format=xls|publisher=Microsoft|accessdate=18. 8. 2008|archivedate=2009-10-10|archiveurl=https://web.archive.org/web/20091010091835/http://download.microsoft.com/download/d/a/7/da7e8eca-4410-4475-a211-03327408b655/msftpricehist.xls|deadurl=yes}}</ref> Kompanija je počela nuditi [[dividenda|dividendu]] 16. januara 2003. počevši sa osam centi po dionici za fiskalnu godinu praćenu sa dividendom od šesnaest centi po dionici naredne godine, prelazeći sa godišnjih na kvartalne dividende 2005. sa osam centi po dionici za kvartal i [[specijalna dividenda|specijalnom jednodnevnom isplatom]] od tri dolara po dionici za drugi kvartal fiskalne godine.<ref name="stocksheet" /><ref name="dividendfaq">{{cite web|title=Dividend Frequently Asked Questions|url=http://www.microsoft.com/msft/FAQ/dividend.mspx|publisher=Microsoft|accessdate=18. 8. 2008}}</ref> Iako je kompanija imala naknadne poraste u isplatama dividendi, cijena Microsoftove dionice ostala je konstantna godinama.<ref name="dividendfaq" /><ref name="Yahoo-MSFTchart">{{cite web |title=Yahoo MSFT stock chart |url=http://finance.yahoo.com/q/bc?s=MSFT&t=my |publisher=Yahoo Finance |accessdate=13. 12. 2008 }}</ref><ref>{{cite web|title=MSN Money MSFT chart with dividend and split info|url=http://moneycentral.msn.com/investor/charts/chartdl.aspx?Symbol=MSFT&C8=2005&CE=0&C5=10&C6=2005&C7=10&D9=1&C9=2&D0=1&CF=1&D4=1&D5=0&D3=0&ShowChtBt=Refresh+Chart&CP=0&PT=9|work=MSN Money|publisher=Microsoft|accessdate=13. 12. 2008|archivedate=2011-05-04|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110504010721/http://moneycentral.msn.com/investor/charts/chartdl.aspx?Symbol=MSFT&C8=2005&CE=0&C5=10&C6=2005&C7=10&D9=1&C9=2&D0=1&CF=1&D4=1&D5=0&D3=0&ShowChtBt=Refresh+Chart&CP=0&PT=9|deadurl=yes}}</ref><ref>{{cite news|author=Fried, Ina; Ard, Scott|url=http://news.zdnet.com/2100-9595_22-148474.html?tag=st.prev|title=Gates stepping down from full-time Microsoft role, page 2|work=ZDNet|date=15. 6. 2006|accessdate=18. 8. 2008}}{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Jedna od strategija posla Microsofta, opisano od strane direktora kao "[[embrace, extend and extinguish]]," isprva prihvati konkurentni standard ili proizvod, onda ga proširi i proizvedi vlastitu verziju koja je kasnije nekompatibilna sa standardom, što vremenom porazi konkurenciju jer ne može koristiti novu Microsoftovu verziju.<ref name="eee">{{cite news|url=http://news.zdnet.com/2100-9595_22-100925.html|title=Intel exec: MS wanted to 'extend, embrace and extinguish' competition|author=Rodger, Will|work=ZDNet|date=8. 11. 1998|accessdate=18. 8. 2008|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100228165402/http://news.zdnet.com/2100-9595_22-100925.html|archivedate=2010-02-28|deadurl=no}}</ref> Razne kompanije i vlade tužile su Microsoft zbog ovog niza taktika, što je rezultiralo milijardama dolara u prekršajima protiv kompanije.<ref name="usvms"/><ref name="usvms"/><ref name="euantitrust"/><ref name="euantitrust"/><ref name="Orlowski2004-03-05">{{cite press release |url=http://www.burst.com/new/newsevents/pressrelease007.htm |title=Microsoft Corp. Licenses Burst.com Patents & Settles Suit |publisher=Burst.com Inc. |date=2005-03-11 |accessdate=2008-08-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071011154520/http://burst.com/new/newsevents/pressrelease007.htm |archivedate=2007-10-11 |dead-url=yes }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.theregister.co.uk/2004/03/05/eolas_web_patent_nullified/ |title=Eolas' web patent nullified|author=Orlowski, Andrew|work=The Register|publisher=Situation Publishing Ltd|date=5. 3. 2004|accessdate=18. 5. 2006}}</ref><ref>{{cite news|author=Dennis, Tony|url=http://www.theinquirer.net/en/inquirer/news/2002/12/24/sendo--microsoft--it-all-ends-in-tears |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080529141141/http://www.theinquirer.net/en/inquirer/news/2002/12/24/sendo--microsoft--it-all-ends-in-tears|archivedate=29. 5. 2008|title=Sendo & Microsoft&nbsp;– it all ends in tears |date=24. 12. 2002 |work=TheInquirer.net |accessdate=18. 5. 2006}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.infoworld.com/article/05/12/07/HNmicrosoftfined_1.html|title=Update: Microsoft fined $32M by South Korea|author=Nystedt, Dan|publisher=IDG News Service|date=7. 12. 2005|accessdate=18. 8. 2008}}</ref> Microsoft tvrdi da originalna strategija nije protiv-konkurentna, nego radije vježba njihove diskrecije da implementira mogućnosti za koje vjeruje da ih kupci žele.<ref>{{cite news|url=http://openacademy.mindef.gov.sg/openacademy/Learning%20Resources/Microsoft/words/words_4.htm|title=U.S. v. Microsoft: We're Defending Our Right to Innovate|archiveurl=https://web.archive.org/web/20071117094549/http://openacademy.mindef.gov.sg/openacademy/Learning+Resources/Microsoft/words/words_4.htm|archivedate=17. 11. 2007|date=20. 5. 1998|work=The Wall Street Journal|accessdate=31. 3. 2006}}</ref> === Finansije === ''[[Standard and Poor's]]'' i ''[[Moody's]]'' dali su AAA rangiranje Microsoftu, čija je imovina procijenjena na $41&nbsp;milijardi u usporedbi sa samo $8,5&nbsp;milijardi u neosiguranom dugovanju. Posljedično, u februaru 2011. Microsoft je lansirao preduzetnu obveznicu sa cifrom do $2,25&nbsp;milijardi sa relativno niskim posuđivačkim nivoima u usporedbi sa vladinim.<ref>{{cite news|url=http://www.reuters.com/article/2011/02/04/us-microsoft-bonds-idUSTRE7128EZ20110204|title=Microsoft sells $2,25&nbsp;billion of debt at low rates|publisher=Reuters|date=4. 2. 2011|access-date=2015-05-17|archivedate=2015-01-08|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150108222942/http://www.reuters.com/article/2011/02/04/us-microsoft-bonds-idUSTRE7128EZ20110204|deadurl=yes}}</ref> Prvi put u 20 godina, kompanija [[Apple Inc.]] je prestigla Microsoft u Q1 2011. godine kvartalnim profitima i prihodima zbog usporenja u prodajama računara i nastavljajućih velikih gubitaka u Microsoftovom odjeljenju za mrežne servise (koje sadrži njegovu pretraživačku mašinu ''[[Bing]]''). Microsoftov profit bio je $5,2 milijardi, dok je profit Applea Inc. bio $6 milijardi, dok su operativni prihodi bili $14,5 milijardi i $24,7 milijardi, respektivno.<ref>{{cite news|author=Charles Arthur|url=http://www.guardian.co.uk/technology/2011/apr/28/microsoft-falls-behind-apple |title=Microsoft falls behind Apple for first time in 20 years &#124; Technology |publisher=The Guardian |date= 28. 4. 2011|accessdate=11. 5. 2011|location=London}}</ref> Microsoftovo odjeljenje za mrežne servise je neprestano pravilo gubitke od 2006. i u Q1 2011. izgubilo je $726 miliona. Ovo prati gubitak od $2,5 milijardi za 2010. godinu.<ref>{{cite web|author=MG Siegler Apr 29, 2011 |url=http://techcrunch.com/2011/04/29/microsoft-internet-bloodbath/?utm_source=feedburner&utm_medium=feed&utm_campaign=Feed%3A+Techcrunch+%28TechCrunch%29 |title=When Will Microsoft's Internet Bloodbath End? |publisher=Techcrunch.com |date=29. 4. 2011 |accessdate=11. 5. 2011}}</ref> 20. jula 2012, Microsoft je objavio svoj prvi kvartalni gubitak ikada, bez obzira na rekordne prihode za kvartale i fiskalne godine, sa novim neto gubitkom od $492 miliona zbog [[zabilješka|zabilješke]] vezane za reklamnu kompaniju [[aQuantive]], koja je bila preuzeta za $6,2 milijarde u 2007.<ref>{{cite web|last=White|first=Martha|title=Microsoft reports first quarterly loss ever|url=http://marketday.msnbc.msn.com/_news/2012/07/19/12837611-microsoft-reports-first-quarterly-loss-ever?lite|accessdate=20. 7. 2012|archivedate=2012-07-20|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120720121702/http://marketday.msnbc.msn.com/_news/2012/07/19/12837611-microsoft-reports-first-quarterly-loss-ever?lite|deadurl=yes}}</ref> Od januara 2014, Microsoftova [[tržišna kapitalizacija]] stoji na $314 milijardi,<ref name="Marketwatch MSFT">{{cite web|title=Microsoft Overview|url=http://www.marketwatch.com/investing/stock/msft/|publisher=Marketwatch|accessdate=2. 2. 2014}}</ref> bivajući 8. najveća kompanija u svijetu po tržišnoj kapitalizaciji.<ref>{{cite web|title=Global Top 100 Companies|url=http://www.pwc.com/gx/en/audit-services/capital-market/publications/top100-market-capitalisation.jhtml|publisher=PWC|accessdate=2. 2. 2014}}</ref> === Okruženje === Tokom 2011, [[Greenpeace]] je objavio izvještaj rangirajući prvih deset velikih brendova u cloud kompjutingu u vezi s izvorima elektriciteta za njihove podatkovne centre. U to vrijeme, podatkovni centri koristili su do 2% ukupnog globalnog elektriciteta i ovaj iznos je projektiran radi povećanja. [[Phil Radford]] iz Greenpeacea rekao je "mi smo zabrinuti da nas ova nova eksplozija u korištenju elektriciteta može zaključati u stare, zagađivačke izvore energije umjesto čiste energije dostupne danas,"<ref name="Dirty Data Report Card">{{cite web |publisher=[[Greenpeace]] |url= http://www.greenpeace.org/international/Global/international/publications/climate/2011/Cool%20IT/dirty-data-report-greenpeace.pdf|title=Dirty Data Report Card|accessdate=22. 8. 2013}}</ref> te prozvao "Amazon, Microsoft i ostale lidere industrije informacione tehnologije da mora prihvatiti čistu energiju radi napajanja svojih cloud podatkovnih centara."<ref>[http://seattletimes.com/html/opinion/2018176038_guest10radford.html, "Amazon, Microsoft: Let's keep 'the cloud' clean"], Phil Radford</ref> U 2013, Microsoft se složio za kupovinu energije koju pravi ''Texas wind project'' da napaja jedan od svojih podatkovnih centara.<ref>[http://www.theguardian.com/environment/2013/nov/04/microsoft-wind-powered-data-centre, "Microsoft looks to boost eco credentials with wind-powered data centre"]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Suzanne Goldenberg</ref> Microsoft je rangiran 17. mjestom u [[Greenpeace]]ovom Vodiču za zeleniju elektroniku (16. izdanje) koje rangira 18 elektronskih proizvođača prema njihovoj politici prema otrovnim hemikalijama, reciklaži i klimatskim promjenama.<ref name="Greenpeace International">{{cite web|url=http://www.greenpeace.org/international/en/campaigns/climate-change/cool-it/Guide-to-Greener-Electronics/Previous-Edition-October-2010/|title=Guide to Greener Electronics&nbsp;– Greenpeace International (16th Edition)|publisher=Greenpeace International|accessdate=3. 4. 2012|archiveurl=https://web.archive.org/web/20111112191625/http://www.greenpeace.org/international/en/campaigns/climate-change/cool-it/Guide-to-Greener-Electronics/Previous-Edition-October-2010|archivedate=2011-11-12|deadurl=no}}</ref> Microsoftov glavni SAD kampus dobio je srebreni certifikat od LEED programa 2008. godine, te instalirao preko 2.000 solarnih panela na vrh svojih zgrada u svom kampusu u Silikonskoj dolini, praveći približno 15 procenata ukupne energije potrebne za postrojenja u aprilu 2005.<ref name="news1">{{cite news|url=http://news.cnet.com/Microsoft-vs.-Google-Whos-greener/2100-1022_3-6080297.html?tag=mncol;txt|title=Microsoft vs. Google: Who's greener?|work=CNET|publisher=CBS Interactive|author=Mills, Elinor|date=6. 6. 2008|accessdate=3. 7. 2010}}</ref> Microsoft koristi alternativne oblike transporta. Kreirao je jedan od najvećih svjetskih privatnih autobuskih sistema, "Connector", da transportira ljudi izvan komopanije; za transport na kampusu, "Shuttle Connect" koristi veliku flotu hibridnih automobila da bi sačuvao gorivo. Kompanija također zamjenjuje regionalni [[javni prijevoz]] kao podsticaj.<ref name="news1" /><ref>{{cite web|url=http://www.microsoft.com/environment/our_commitment/articles/alternative_commuting.aspx|title=Fostering Alternative Ways to Commute at Microsoft|publisher=Microsoft|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080501154211/http://www.microsoft.com/environment/our_commitment/articles/alternative_commuting.aspx|archivedate=1. 5. 2008}}</ref> U februaru 2010. ipak, Microsoft je stao protiv dodavanja dodatnog javnog prijevoza i visoko–zaposlenih vozila (HOV) za most koji povezuje Redmond sa Seattleom; kompanija nije htjela odužiti sa konstrukcijom više nimalo.<ref>{{cite news|url=http://www.king5.com/news/Microsofts-big-520-advertisement-85031317.html|work=King5 Television News|title=Seattle hires consultant to look at 520 bridge plan|date=23. 3. 2010|accessdate=3. 7. 2010|archivedate=2010-02-26|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100226123840/http://www.king5.com/news/Microsofts-big-520-advertisement-85031317.html|deadurl=yes}}</ref> Microsoft je rangiran brojem 1 na spisku svjetskih najboljih multinacionalnih radnih mjesta od strane ''Great Place to Work Institute'' godine 2011.<ref>{{cite news|url=http://seattletimes.nwsource.com/html/microsoftpri0/2016631709_microsoft_named_best_multinational_workplace_by_gr.html |title=Microsoft Pri0 &#124; Microsoft named best multinational workplace |publisher=Seattle Times Newspaper |date= 28. 10. 2011|accessdate=3. 11. 2011 |first=Janet I. |last=Tu}}</ref> === Marketing === U 2004, Microsoft commissioned istraživačke kompanije da urade nezavisne studije vezane za ukupni trošak vlasništva (TCO) sistema [[Windows Server 2003]] u poređenju sa [[Linux]]om; zaključeno je da su kompanije spoznale da je Windows jednostvniji za administrirati od Linuxa, te oni koji koriste Windows administriraju brže što rezultira u manjim troškovima za njihovu kompaniju (npr. niži TCO).<ref>{{cite news|url=http://www.seattlepi.com/business/158237_msftresearch27.html|title=Studies on Linux help their patron: Microsoft|author=Bishop, Todd|work=Seattle Post-Intelligencer|publisher=Hearst Seattle Media, LLC|date=27. 1. 2004|accessdate=16. 7. 2010}}</ref> Ovo je izazvalo talas povezanih studija; studija od strane [[Yankee Group]] zaključila da nadogradnja sa jedne verzije Windows Servera na drugu košta frakciju prelaznog troška Windows Servera na Linux, ipak kompanije koje su anketirane napomenule su da je povećana siugurnost i pouzdanost Linuxovih servera i brinu se o bivanju zaključanim u korištenje proizvoda Microsofta.<ref name="Foley">{{cite news|url=http://www.microsoft-watch.com/content/operating_systems/yankee_independently_pits_windows_tco_vs_linux_tco.html|title=Yankee Independently Pits Windows TCO vs. Linux TCO|author=Foley, Mary Jo|work=eWeek|date=24. 3. 2004|accessdate=14. 7. 2010|archivedate=2013-01-04|archiveurl=https://archive.today/20130104134612/http://www.microsoft-watch.com/content/operating_systems/yankee_independently_pits_windows_tco_vs_linux_tco.html|deadurl=yes}}</ref> Druga studija, koju je izdao [[Open Source Development Labs]], tvrdila je da su Microsoftove studije "jednostavno zastarjele i jednostrane" i njihova anketa je zaključila da je TCO Linuxa bio niži jer administratori Linuxa upravljaju većim brojem servera uopće i zbog ostalih razloga.<ref>{{cite news|url=http://www.vnunet.com/vnunet/news/2150210/linux-fans-hit-back-microsoft|title=Linux fans hit back at Microsoft TCO claims|author=Jaques, Robert|work=vnunet.com|date=13. 3. 2006|accessdate=18. 8. 2008|archivedate=2008-07-24|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080724013740/http://www.vnunet.com/vnunet/news/2150210/linux-fans-hit-back-microsoft|deadurl=yes}}</ref> Kao dio kampanje "Uzmi činjenice", Microsoft je osvijetlio [[.NET framework|.NET]] trgovinsku platformu koju je razvio u partnerstvu sa [[Accenture]] za [[Londonska berza|Londonsku berzu]] (LSE), tvrdeći da je omogućavala "[[Visoka dostupnost|pet devetki]]" dostupost. Nakon pretrpljavanja produženog prekida i nepouzdanosti<ref>{{cite news|url=http://www.telegraph.co.uk/finance/markets/4676369/Seven-hour-LSE-blackout-caused-by-double-glitch.html|publisher=[[The Daily Telegraph|The Telegraph]]|title=Seven-hour LSE blackout caused by double glitch|author=Rowena Mason|date=10. 9. 2008|location=London}}</ref><ref>{{cite news|publisher=BBC News|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/business/8380607.stm|title=London Stock Exchange trading hit by technical glitch|date=26. 11. 2009}}</ref> LSE je objavila 2009. da je planirala izbaciti Microsoftovo rješenje i prebaciti se na rješenje zasnovano na Linuxu u 2010.<ref>{{cite news|publisher=ITWire|url=http://www.itwire.com/opinion-and-analysis/the-linux-distillery/28359-london-stock-exchange-gets-the-facts-and-dumps-windows-for-linux|title=London Stock Exchange gets the facts and dumps Windows for Linux|author=David M. Williams|date=8. 10. 2009|access-date=2015-05-17|archive-date=2011-07-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20110716005714/http://www.itwire.com/opinion-and-analysis/the-linux-distillery/28359-london-stock-exchange-gets-the-facts-and-dumps-windows-for-linux|dead-url=yes}}</ref><ref>{{cite news|publisher=[[Slashdot]]|url=http://linux.slashdot.org/story/09/10/06/1742203/London-Stock-Exchange-Rejects-NET-For-Open-Source|title=London Stock Exchange Rejects .NET For Open Source|date=6. 10. 2009}}</ref> Tokom 2012. godine, Microsoft je zaposlio političkog anketara, imenom Mark Penn, koga ''[[The New York Times]]'' opisuje da je "poznat po ucjenjivanju" njegovih političkih rivala <ref>{{cite news| url=http://www.nytimes.com/2012/12/15/technology/microsoft-battles-google-by-hiring-political-brawler-mark-penn.html?_r=0|work=The New York Times|first1=Nick|last1=Wingfield|title=Microsoft Battles Google by Hiring Political Brawler Mark Penn|date=14. 12. 2012}}</ref> kao ''Executive Vice-President'', reklame i strategija. Penn je kreirao serije negativnih reklama ciljajući na jednog od Microsoftovih glavnih suparnika, [[Google]]. Reklama, nazvana "[[Scroogled]]", teži napraviti slučaj da Google „zafrkaje“ korisnike pretraživačkim rezultatima koji teže pokazati Googleove plaćajuće sponzore, kojima [[Gmail]] ugrožava privatnost svojih korisnika postavljanjem reklamnih rezultata vezane za sadržaje korisničke pošte i kupovine koji favoriziraju Googleove proizvode. Tehnološke publikacije poput Tech Crunch bile su visoko kritične zbog reklamne kampanje,<ref>{{cite web|url=http://techcrunch.com/2013/02/10/scroogled-why-so-negative-microsoft/ |title=Scroogled: Why So Negative, Microsoft? |publisher=TechCrunch |date=2013-02-10 |accessdate=2014-04-18}}</ref> dok su to Googleovi zaposlenici ipak dobro prihvatili.<ref>http://www.forbes.com/sites/kashmirhill/2013/11/21/googlers-love-microsofts-scroogled-gear-mug-and-shirts-sell-out/</ref> === Otpuštanja === U julu 2014, Microsoft je obznanio planove za otpuštanjem 18.000 zaposlenika. Microsoft je zapošljavao 127.104 ljudi do 5. juna 2014, praveći ovu oko 14–procentnu redukciju radne snage najvećim otpuštanjem ikada. To uključuje 12.500 stručnjaka i fabričkih radnika. Prethodno, Microsoft je ukinuo 5.800 radnih mjesta 2009. prilikom tadašnje finansijske krize u SAD–u.<ref>{{cite web |url=http://www.thejakartapost.com/news/2014/07/17/microsoft-cut-18000-jobs-over-next-year.html |title=Microsoft to cut up to 18,000 jobs over next year |date=17. 7. 2014}}</ref><ref name="layoff">{{cite web|title=Microsoft Layoffs Greater Than Expected: Up to 18,000 Jobs Being Cut|url=http://www.gamespot.com/articles/microsoft-layoffs-greater-than-expected-up-to-18-0/1100-6421171/|publisher=Gamespot|accessdate=10. 8. 2014}}</ref> U septembru 2014, Microsoft je otpustio 2.100 ljudi, uključujući 747 ljudi u području Seattle-Redmond, gdje je kompanija smještena. Otkazi su došli kao drugi talas privremenih otpuštanja koji su prethodno najavljeni. Ovo donosi ukupan broj 15.000 od 18.000 očekivanih rezanja.<ref>By Alex Wilhelm, TechCrunch. „[http://techcrunch.com/2014/09/18/microsoft-pulls-the-trigger-on-2100-more-layoffs/Microsoft Lays Off 2,100 More Employees].” 18. 9. 2014. 18. 9. 2014..</ref> === Saradnja sa vladom Sjedinjenih Država === Microsoft omogućava informacije o prijavljenim greškama ({{en|bug}}) u njihovom softveru prema inteligentnim agencijama SAD-ovih vlada, prije nego izbace javnu verziju popravke. Microsoftov glasnogovornik izjavio je da kompanija pokreće nekoliko programa koji upravljaju dijeljenjem takvih informacija sa vladom SAD–a.<ref>{{cite news|url=http://www.bloomberg.com/news/2013-06-14/u-s-agencies-said-to-swap-data-with-thousands-of-firms.html|title=U.S. Agencies Said to Swap Data With Thousands of Firms|work=Bloomberg}}</ref> Prateći prijave medija o [[PRISM (nadzorni program)|PRISM–u]], NSA–ov masivni elektronski [[Masovno nadziranje|nadzorni program]], u maju 2013, nekoliko tehnoloških kompanija su identificirane kao učesnici, uključujući i Microsoft.<ref>{{cite news| author = Ryan W. Neal|title=Snowden Reveals Microsoft PRISM Cooperation: Helped NSA Decrypt Emails, Chats, Skype Conversations|url = http://www.ibtimes.com/snowden-reveals-microsoft-prism-cooperation-helped-nsa-decrypt-emails-chats-skype-conversations|work=[[International Business Times]]|date=11. 7. 2013}}</ref> Prema informacijama koje su procurile o ovom programu, Microsoft se priključio programu PRISM u 2007. godini.<ref>{{cite web|last1=Greenwald|first1=Glenn|authorlink1=Glenn Greenwald |last2=MacAskill|first2=Ewen|title=NSA Prism program taps in to user data of Apple, Google and others|date=7. 6. 2013|work=[[The Guardian]]|publisher=Guardian News and Media Limited|url=http://www.theguardian.com/world/2013/jun/06/us-tech-giants-nsa-data|accessdate=26. 4. 2014}}</ref> Ipak, u junu 2013, službena izjava od Microsofta osporila je njihovo učesništvo u programu: <blockquote>''Mi omogućavamo korisničke podatke samo kada dobijemo pravni nalog da uradimo tako, a nikada na dobrovoljnoj bazi. U dodatku mi se samo slažemo sa naredbama za zahtjeve o specifičnim računima ili identifikatorima. Ako vlada ima širi dobrovoljni nacionalni sigurnosni program radi prikupljanja korisničkih podataka, mi ne učestvujemo u takvom.''<ref>{{cite news| author = Johnson, Kevin; Martin, Scott; O'Donnell, Jayne; Winter, Michael|title=Reports: NSA Siphons Data from 9 Major Net Firms|url = http://www.usatoday.com/story/news/2013/06/06/nsa-surveillance-internet-companies/2398345/|accessdate=6. 6. 2013|work=[[USA Today]]|date=15. 6. 2013}}</ref></blockquote> Tokom prvih šest mjeseci u 2013. godini, Microsoft je dobio zahtjeve u vezi s 15.000 do 15.999 naloga.<ref>{{cite news |title=Microsoft, Facebook, Google and Yahoo release US surveillance requests |url =http://www.theguardian.com/world/2014/feb/03/microsoft-facebook-google-yahoo-fisa-surveillance-requests |work=[[The Guardian]]|date=3. 3. 2014}}</ref> Microsoft je tražio od [[Kongres SAD|Kogresa SAD–a]] da treba preduzeti jake regulacije privatnosti da zaštiti korisničke podatke.<ref>{{cite web|last1=Heiner|first1=David|title=Request for Comment: Big Data and Consumer Privacy in the Internet Economy|url=http://www.ntia.doc.gov/files/ntia/microsoft.pdf|website=National Telecommunications and Information Administration|publisher=Microsoft|accessdate=12. 8. 2014}}</ref> === Logotip === Microsoft je prihvatio takozvani "''[[Pac-Man]]'' Logo", kojeg je dizajnirao Scott Baker 1987. godine. Baker je tvrdio da "Novi logo, u fontu [[Helvetica]] kurzivnog tipa, ima kosinu između slova ''o'' i ''s'' pojačava "mehki" dio imena i pokazuje kretanje i brzinu."<ref>{{Cite journal|work=Computer Reseller News Magazine|date= 1987|title=Computer Reseller News Magazine}}</ref> Dave Norris pokrenuo je kampanju interne šale da sačuva stari logo koji je bio zelen, sa svim velikim slovima i pokazivao „fensi“ slovo ''O'' – nadimkom ''blibbet'', ali je logo bio odbačen.<ref name="Osterman2005-07-14">{{cite web|url=http://blogs.msdn.com/larryosterman/archive/2005/07/14/438777.aspx|title=Remember the blibbet|work=Larry Osterman's WebLog|publisher=Microsoft|author=Osterman, Larry|date=14. 7. 2005 |accessdate=18. 8. 2008}}</ref> Microsoftov logo sa sloganom "''Your potential. Our passion.''" ({{bs|Vaš potencijal. Naša strast.}}) ispod glavnog preduzetničkog imena, zasnovan je na sloganu Microsofta korištenom 2008. godine. U 2002–oj, kompanija je počela koristiti logo u Sjedinjenim Državama i eventualno započela TV kampanju sa sloganom, izmjenjenog sa prethodnog slogana ''"[[Where do you want to go today?]]"'' ({{bs|Gdje želite ići danas?}}).<ref name="wherego1" /><ref name="potentialpassion1" /><ref name="Reimer">{{cite news |url=http://arstechnica.com/news.ars/post/20060123-6031.html|title=Microsoft set to launch new marketing campaign|work=Ars Technica|publisher=Condé Nast Digital|author=Reimer, Jeremy|date=23. 1. 2006|accessdate=18. 8. 2008}}</ref> Tokom privatne MGX (Microsoft Global Exchange) koferencije 2010, Microsoft je otkrio naredni slogan kompanije, ''"Be What's Next."'' ({{bs|Budi što slijedi.}}).<ref name="2010logo">{{cite web|url=http://www.engadget.com/2010/07/22/new-microsoft-brand-logos-company-tagline-revealed-at-mgx-event/|title=New Microsoft brand logos, company tagline revealed at MGX event? (update: no new logos, tagline is a go)|first=Joshua|last=Topolsky|authorlink=Joshua Topolsky|work=[[Engadget]]|publisher=[[AOL]]|date=22. 7. 2010|accessdate=2. 8. 2012}}</ref> 23. augusta 2012, Microsoft je otkrio novi preduzetni logo na otvaranju svog 23. Microsoft skladišta u [[Boston]]u indicirajući kompanijinu smjenu fokusa sa klasičnog stila na ikonocentrični moderni interfejs koji koristi ili će koristiti platforma Windows Phone, Xbox 360, Windows 8 i nadolazeći Office paketi.<ref>{{cite web|last=Meisner |first=Jeffrey |url=http://blogs.technet.com/b/microsoft_blog/archive/2012/08/23/microsoft-unveils-a-new-look.aspx |title=Microsoft Unveils a New Look |publisher=The Official Microsoft Blog |date=23. 8. 2012 |accessdate=23. 8. 2012}}</ref> Novi logo također uključuje četiri kvadrata sa bojama tadašnjeg Windows logotipa koji je bio korišten da reprezentira Microsoftova četiri glavna proizvoda: Windows (plava), Office (crvena), Xbox (zelena) i Bing (žuta).<ref>{{cite web |last=Eric |first=Steven H. |url=http://flapship.com/new-microsoft-logo-revealed/ |title=NEW MICROSOFT LOGO REVEALED |publisher=Flapship.com |date=23. 8. 2012 |accessdate=23. 8. 2012 |archive-date=2012-08-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120825174050/http://flapship.com/new-microsoft-logo-revealed/ |dead-url=yes }}</ref> Ipak, ovaj logo nije u potpunosti nov—bio je predstavljen u reklamama za [[Windows 95]] od sredine devedesetih.<ref>{{cite web|url=http://www.wpcentral.com/microsofts-new-logo-has-ties-past|title=Microsoft's new logo has ties to the past}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.neowin.net/news/microsoft039s-logo-is-not-new-it039s-from-1995|title=Microsoft's logo is not new, it's from 1995}}</ref> <gallery widths=200 mode="traditional" style=text-align:center; margin:auto;"> Datoteka:Microsoft Logo Historical.svg|1985–1987. Datoteka:Microsoft - Where do you want to go today.svg|1987–2006. Datoteka:Microsoft logo & slogan.svg|2006–2011. Datoteka:Microsoft logo & slogan 2011-2012.svg|2011–2012. Datoteka:Microsoft logo and wordmark.svg|2012–danas </gallery> * '''1987'''&nbsp;– Microsoft "[[Pac-Man]]" logotip, dizajnirao ga je Scott Baker, a korišten je od 1987. do 2012. sa 1994–2002. sloganom ''"[[Where do you want to go today?]]"''.<ref name="wherego1">{{cite news|url=http://www.wired.com/wired/archive/6.12/redmond.html|title=The Rise and Rise of the Redmond Empire|work=Wired|date=decembar 1998|accessdate=18. 8. 2008}}</ref><ref name="potentialpassion1">{{cite news|url=http://www.adweek.com/news/advertising/mccann-thinks-local-global-microsoft-83426|title=McCann Thinks Local for Global Microsoft|author=Schmelzer, Randi|work=Adweek|date=9. 1. 2006 |accessdate=18. 8. 2008}}</ref> * '''2006–2011'''&nbsp;– Microsoftov logo od 2006–2011, sa sloganom ''"Your potential. Our passion."''<ref name="potentialpassion1"/> * '''2011–2012'''&nbsp;– Logo Microsofta sa sloganom ''"Be what's next."''<ref name="2010logo"/> * '''2012–danas'''&nbsp;– Predstavljen 23. augusta 2012, da simbolizira "svijet digitalnog kretanja " i Microsoftov "portfolio proizvoda".<ref name="newlogo">{{cite news|url=http://blogs.technet.com/b/microsoft_blog/archive/2012/08/23/microsoft-unveils-a-new-look.aspx|title=Microsoft Unveils a New Look|work=Microsoft|date=august 2012|accessdate= 23. 8. 2012}}</ref> == Povezano == * [[Xbox]] * [[Informaciona tehnologija]] * [[Kompanija]] * [[Seattle]] == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjske veze == * [http://www.microsoft.com/ Službena stranica] * [http://blogs.technet.com/b/microsoft_blog Službeni blog] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140707154725/http://blogs.technet.com/b/microsoft_blog/ |date=2014-07-07 }} {{DJIA}} {{Coord|47|38|23|N|122|7|42|W|region:US_dim:540|display=title}} [[Kategorija:Microsoft| ]] [[Kategorija:Kompjuterske kompanije]] [[Kategorija:Američke kompanije]] lgzx0zvg2lm240g5ahwcvv5adourz7o 0 26022 42689489 42584597 2026-09-13T19:05:23Z Aca 108187 /* Literatura */ 42689489 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Psaltir s časoslovom (Psalterium et horologium).jpg|thumb|right|380px|''Srbulje'']] '''Srbulje''', stare [[rukopis]]ne ili [[Štamparstvo|štampane]] ([[15. vijek|15]]/[[16. vijek]]) [[Crkvenoslavenski jezik|crkvenoslavenskim]] ili [[Staroslavenski jezik|staroslavenskim]] jezikom [[Srpski jezik|srpske]] recenzije. Imamo rukopise ili knjige srpskoslovenske redakcije, ili pisane starosrpskom azbukom; i knjige iz starih srpskih štamparija. Termin ''Srbulje'' je prvi put upotrebio [[Vuk Stefanović Karadžić|Vuk Karadžić]] [[1818.]] godine u ''[[Srpski rječnik|Srpskom rječniku]]''. Najstariji spomen pojma nalazi se u jednom Vukovom pismu [[Jernej Kopitar|Jerneju Kopitaru]] od 1. augusta [[1816.]] godine. Sadržaj knjiga je uglavnom [[Teologija|teološki]] i to isključivo [[Pravoslavna crkva|pravoslavni]]. Srbulje predstavljaju najveći dio srpskog književnog stvaralaštva od početaka pismenosti do posljednjih knjiga pisanih srpskoslovenskim tokom [[18. vijek]]a. Do [[14. vijek]]a pisane su na [[pergament]]u, a od početka [[14. vijek]]a i na [[papir]]u. Najčešće su u pitanju knjige za [[Liturgija|liturgijsku]] praksu, [[Teologija|teološka]] literatura, monaško-asketski spisi, [[dogma]]tsko-polemičke rasprave, filozofsko-teološka dela, ali i [[Hagiografija|hagiografije]]. Umnožavanje knjiga štamanjem počelo je u srpskoj sredini u državi [[Đurađ Crnojević|Đurđa Crnojevića]] gdje su u razdoblju od [[1494.]] do [[1496.]] štampane četiri knjige, između ostalih i prva štampana srpska knjiga ''[[Osmoglasnik|Oktoih]]'', osmoglasnik iz [[1494.]] godine. Tijekom [[16. vijek]]a srbulje su štampane u [[Venecija|Veneciji]], u srpskim manastirima u [[Goražde|Goraždu]] (v. [[Goraždanska štamparija]]), [[Manastir Gračanica|Gračanici]], [[Manastir Mileševa|Mileševi]], [[Mrkša Žarković|Mrkšinoj]] crkvi i [[Beograd|Beogradu]]. U pitanju su knjige teološke sadržine namijenjene za crkvenu upotrebu. == Povezano == * [[Jerolim Zagurović]] ==Literatura== * ''Mala enciklopedija Prosveta'' (3 R-Š), Beograd, 1978. * ''[[Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika]]'', Novi Sad, 1967-1976. * ''Enigmatski rječnik - 6'', Bjelovar, 1984-1991. {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Pravoslavlje]] [[Kategorija:Srpska kultura]] [[Kategorija:Crkvenoslavenski jezik]] [[Kategorija:Serbistika]] [[Kategorija:Rukopisi]] ck4vcghvzjesv73lcnm1rvetm4b7ceh 0 26024 42689488 42477661 2026-09-13T19:05:10Z Aca 108187 /* Izvori */ 42689488 wikitext text/x-wiki '''Vizitacija''' (lat. ''visitatio'') može značiti: '''1)''' liječnički pregled i obilazak bolesnika u bolnicama, vizita; '''2)''' provjeravanje dokumenata i tovara morskih brodova u svrhu borbe protiv [[kontrabanda|kontrabande]] ili narušenja neutralnosti sa strane nezaraćenih zemalja; '''3)''' regrutiranje, novačenje, vizita; '''4)''' zvanična posjeta radi državne ili crkvene kontrole; obilazak i inspekcija crkvenih (katoličkih) [[parohija|župa]] ili (pravoslavnih) [[parohija]] ('''kanonska vizitacija'''); [[episkopos|biskupov]] obilazak [[dijeceza|biskupije]] ili [[episkopos|episkopov]] [[eparhija|eparhije]]; izvještaj o takvoj posjeti; '''5)''' pregled, pregledanje, pretresanje, smotra; naročito: pregled stanja u kojem se nalazi neka ustanova ili neko nadleštvo; '''6)''' mali odred vojnika koji je pod nadzorom jednog podoficira. U crkvenom značenju '''vizitacija''' označava, prije svega, posjetu [[hram]]u [[apostoli|apostola]] [[Petar i Pavle|Petra i Pavla]] po zavjetu ili po zakonu. U srednjem vijeku činili su je poklonici i bila je veoma rasprostranjena među vjernicima. Od godine 743. '''vizitacija''' je bila ustanovljena za episkope i [[mitropolit]]e, a zatim i za [[svećenik]]e i [[monah]]e koji su bili obavezni da se pojave pred [[papa|papom]]. Osoba koja vrši vizitaciju naziva se [[vizitator]]. == Izvori == * Bratoljub Klaić: ''"Rječnik stranih riječi"'', Zagreb, 1978. * Vladimir Anić, Ivo Goldstein: ''"Rječnik stranih riječi"'', Zagreb, 2002. * Milan Vujaklija: ''"Leksikon stranih reči i izraza"'', Beograd, 1991. * ''"[[Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika]]"", Beograd * ''"[[Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika]]"'', Novi Sad-Zagreb, 1967-1976. * ''"Veliki pravoslavni bogoslovski enciklopedijski rečnik''" (tom I), Novi Sad, 2000. [[Kategorija:Medicina]] [[Kategorija:Vojska]] [[Kategorija:Administracija]] [[Kategorija:Pravoslavlje]] [[Kategorija:Katoličanstvo]] {{Razvrstavanje}} 12e2ks2qoh5eohxkykfl61yqw7a9t1m 0 26025 42689490 42477665 2026-09-13T19:05:33Z Aca 108187 42689490 wikitext text/x-wiki '''Vizitator''' (lat. ''visitator''), zvanični pregledač, onaj koji vrši [[vizitacija|vizitaciju]], osobito inspekciju crkvenih [[parohija|župa]], pohoditelj crkvenih župa; crkvena ličnost (npr. [[kaluđer]]) koja obilazi [[manastir]]e svog reda ili svoje oblasti; nadzornik imanja; posjetilac, pohodilac (zastarjelo: '''vizitač'''). ---- '''Izvori''': * Bratoljub Klaić: ''"Rječnik stranih riječi"'', Zagreb, 1978. * Vladimir Anić, Ivo Goldstein: ''"Rječnik stranih riječi"'', Zagreb, 2002. * Milan Vujaklija: ''"Leksikon stranih reči i izraza"'', Beograd, 1991. * ''"[[Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika]]"", Beograd * ''"[[Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika]]"'', Novi Sad-Zagreb, 1967-1976. [[Kategorija:Administracija]] [[Kategorija:Pravoslavlje]] [[Kategorija:Katoličanstvo]] 793l8yfmue0o6dqbnvin3izaqfxwpgs 0 26026 42689485 41419281 2026-09-13T19:04:41Z Aca 108187 /* Izvor */ 42689485 wikitext text/x-wiki '''Sveštenica / svećenica''' (kod [[Tomislav Maretić|Maretića]] i '''svećenka'''), ženska osoba koja se posvetila svešteničkom pozivu, npr. [[vestalke|vestalka]], svećenica božice [[Vesta|Veste]] u [[stari Rim|starom Rimu]]. Figurativno, '''sveštenica / svećenica''' je ona koja se potpuno predala službi nečemu. == Povezano == * [[Sveštenik]] ili svećenik * [[Sveštenstvo]] ili svećenstvo == Izvor == * ''"[[Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika]]"'', Matica srpska, Novi Sad, 1967-1976. [[Kategorija:Crkvene službe]] c5sm2ubrmk372jl19r3jv21fi6p7amu 0 26027 42689482 42446503 2026-09-13T19:04:03Z Aca 108187 /* Naziv */ 42689482 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Religious Leaders, World Economic Forum 2009 Annual Meeting.jpg|thumb|250px|Kler]] [[Datoteka:Bundesarchiv B 145 Bild-F011696-0021, Bonn, Gottesdienst für geistliche Würdenträger.jpg|thumb|250px|[[Ekumenizam|Ekumenski]] susreti sveštenika različitih hrišćanskih tradicija, [[Bon]], Nemačka, [[1961]].]] '''Kler''' ili '''klir''' je jedan od naziva za '''[[svećenstvo|sveštenstvo]]'''. Član klera naziva se '''klerik'''. Od ove reči izveden je i pojam [[klerikalizam]], nastojanje klera da utiče na politički i društveni život. Nasuprot klericima, ostali vjernici označavaju se imenom [[laik]]; laik postaje klerikom kad primi prvu [[tonzura|tonzuru]]. Klerici su u katoličkoj crkvi podijeljeni u niže i više redove, a najviši red je [[episkopat]]. [[Kanonsko pravo]] određuje klericima razne dužnosti i prava. Klerici kao poseban stalež postoje u [[katoličanstvo|katoličkim]], [[pravoslavlje|pravoslavnim]] i [[monofiziti|monofizitskim]] crkvama. [[Protestanti]] odbacuju pojam klera, držeći se [[Martin Luther|Lutherove]] nauke o općem svećenstvu svih vjernika. == Naziv == U [[grčki|grčkom]] riječ '''hleros''' znači žrijeb, odnosno žrijebom određenu stvar ili osobu (javni dužnosnici u grčkim demokracijama birani su žrijebom). Otuda nastaje [[latinski|kasnolatinska]] riječ '''clerus''', a u [[staroslavenski|staroslavenskom]] riječ '''kliros''' označava zajednicu svećenika. U srpskohrvatskom jeziku ''kler'' se uglavnom se koristi u [[Rimokatolička crkva|Rimokatoličkoj crkvi]], dok je u [[Pravoslavlje|Pravoslavnoj]] odgovarajući termin ''klir''. Izraz '''sveštenstvo / svećenstvo''' može značiti:<ref>[[Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika]]"'', Matica srpska, Novi Sad, 1967-1976.</ref><ref>Vladimir Anić: ''"Rječnik hrvatskoga jezika"'', Zagreb, 1998.</ref> # sveštenički čin, svešteničko dostojanstvo, zvanje [[sveštenik]]a ([[svećenik]]a); # sveštenički [[stalež]]; ukupnost sveštenika, svi sveštenici, kler / [[klir]]. == Historija == U [[Rano hrišćanstvo|ranokršćansko]] doba izraz "kler" označava čitavu zajednicu (općinu) vjernika. Svaka takva zajednica naziva se [[crkva]]. Postepeno, stvaranjem čvrste crkvene hijerarhije (pokornost [[biskup]]u koji vodi zajednicu kao što [[monarh]] vodi državu) i stvaranjem ideje jedne Crkve, pojam "kler" suzuje se na "duhovni stalež", svećenike (i one koje se pripremaju za svećenike) i redovnike i redovnice. == Izvori == {{Izvori}} {{patrljak}} {{Commonscat|Clergy}} [[Kategorija:Sakramenti]] [[Kategorija:Svećenici]] [[Kategorija:Rano hrišćanstvo]] [[Kategorija:Crkvene službe]] [[Kategorija:Kanonsko pravo]] jptpl4yzy9mmoureqyq29vfhntetsnt 0 26046 42689486 40828997 2026-09-13T19:04:49Z Aca 108187 42689486 wikitext text/x-wiki '''Sveštenik''', [[srpski jezik|srpska]] riječ koja odgovara [[hrvatski jezik|hrvatskoj]] riječi [[svećenik]], u značenju opšti naziv za crkvene osobe koje su činom [[rukopoloženja]], [[posvećenja]] osposobljene za vršenje crkvenih [[obreda]] i [[bogosluženje|bogosluženja]]. Za vršioca vjerskih obreda postoji i naziv '''sveštenoslužitelj'''. U [[Pravoslavna crkva|Pravoslavnoj crkvi]] '''sveštenik''' je i čin u crkvenoj [[hijerarhija|hijerarhiji]] između [[đakon]]a i [[episkop]]a, [[pop]]. U tom drugom značenju nije opravdano riječ '''sveštenik''' zamjenjivati riječju '''svećenik'''. Figurativno, riječ '''svećenik''' ('''sveštenik''') može se odnositi i na onoga koji se sav posvetio služenju nečemu. ---- '''Izvor''': * ''"[[Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika]]"'', Matica srpska, Novi Sad, 1967-1976. [[Kategorija:Pravoslavlje]] hglf7gl6745846za1f4wv0na996tew9 0 35490 42689508 42603478 2026-09-13T20:17:11Z Zavičajac 76707 42689508 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Poverty point 1938 USACE-3.jpg|thumb]] [[Datoteka:Louisiana - Poverty Point - Karte.png|thumb]] :''Ovo je članak o američkom nacionalnom spomeniku u donjoj dolini Mississippija; za istoimenu geografsku lokaciju Massachusettsa v. '' [[Fairhaven (Massachusetts)]]. '''Poverty Point''', poznat po velikim zemljanim humcima, je [[arheološko nalazište]] u sjeveroistočnoj [[Louisiana|Louisiani]] (kraj grada [[Epps (Louisiana(|Epps]]), s pregledom doline [[Rijeka Mississippi|Mississippija]]. Ime dolazi od plantaže Poverty Point, izgrađene na zemljištu nalazišta. Sagrašeno je oko 1730. pne.&ndash;1350. pne. od [[Američki domoroci u SAD|američkih Indijanaca]] koji su pripadala arhajskoj [[Kultura Poverty Point|kulturi Poverty Point]] koja je nastanjvoala [[Delta Mississippija|Deltu Mississippija]] u to doba , te se nastavila razvijati u sljedećim vijekovima. Zemljane strukture su se dograđivale i širile vijekovima, sve dok nalazište nije dobilo svoj konačni oblik oko [[1000. pne.]]. Često se naziva prvim [[grad]]om [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], iako je malo vjerojatno da je imao više od 2000 stanovnika. == Vanjske veze == * [http://www.lastateparks.com/poverty/Pvertypt.htm Poverty Point State Historic Site] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080821153821/http://www.lastateparks.com/poverty/Pvertypt.htm |date=2008-08-21 }} * [http://www.nps.gov/popo/ Poverty Point National Monument (National Park Service)] * [http://www.archaeologychannel.org/content/video/poverty.html ''Poverty Point Earthworks: Evolutionary Milestones of the Americas'' video presentation by The Archaeology Channel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120730235841/http://www.archaeologychannel.org/content/video/poverty.html |date=2012-07-30 }} * [http://www.crt.state.la.us/archaeology/POVERPOI/Popo.htm''Poverty Point: A Terminal Archaic Culture of the Lower Mississippi Valley''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070206102520/http://www.crt.state.la.us/archaeology/POVERPOI/Popo.htm |date=2007-02-06 }} by Jon L. Gibson, (1996) {{commonscat}} [[Kategorija:Arheološke kulture]] [[Kategorija:Arheološka nalazišta u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Svjetska baština u Sjedinjenim Američkim Državama]] 6cgc4x0bhabifyyic9fxvanyd3mql1u 0 38141 42689594 42557894 2026-09-14T09:54:50Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689594 wikitext text/x-wiki <div align="center"> {| class="toc" style="border-right-width:2px; background: #f7f7ff; border-bottom-width:2px;" |- | [[Datoteka:Unbalanced_scales.svg|40px]] | &nbsp;&nbsp; | <div style="line-height:normal; vertical-align:middle; font-size: 95%;"><center>'''[[Wikipedia:Neutralno gledište|Neutralnost]] i/ili ispravnost ovog članka je [[Wikipedia:Spor oko nepristrasnosti članka|osporena]]'''.<br />Molimo da članak razmatrate na [[stranici za {{TALKPAGENAME}}|razgovor]].</center></div> |}</div> [[Datoteka:New World Translation of the Holy Scriptures in various languages and versions.jpg|right|thumb|300px|New World Translation of the Holy Scriptures]] '''Novi svijet prijevod Svetog pisma''' je suvremeni prijevod [[Biblija|Biblije]] koga su izdali [[Jehovini svjedoci]]<ref>koristeći besprofitnu korporaciju [[Pravna sredstva Jehovinih svjedoka|Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.]] i Međunarodno udruženje studenata Biblije iz [[Brooklyn]]a</ref>. Prvi put je objavljen [[1950]]. godine. Iako nije predstavljala prvo biblijsko izdanje Jehovinih svjedoka, bila je njihov prvi originalni prijevod s [[hebrejski jezik|hebrejskih]], [[grčki jezik|grčkih]] i [[aramejski jezik|aramejskih]] biblijskih tekstova. ''Harper's Bible Dictionary'' navodi Novi svijet prijevod kao jedan od vodećih suvremenih prijevoda Biblije.<ref>"English Bible, The", Achtemeier, P. J., Harper & Row, P., & Society of Biblical Literature. ''Harper's Bible dictionary'' (1st ed.). Harper & Row: San Francisco 1985.</ref> Svojim odlikama i bogatim propratnim sadržajem, čiju je izradu znatno olakšala savremena računarska tehnologija, ''Sveto pismo - prevod Novi svet'' pomaže čitaocu da se udubi u proučavanje, pronađe zadovoljavajuće odgovore na svoja pitanja i dobro upozna Sveto pismo. Mnoštvo unakrsnih referenci i druge korisne odlike ovog prevoda pokazuju čitaocu da 66 knjiga Svetog pisma sačinjavaju jednu međusobno povezanu i nadahnutu celinu, jedinstveni tekst. Iz tog razloga, Odbor koji je radio na engleskom izdanju ovog prevoda ne koristi uobičajene nazive za dva glavna dela Biblije - "Stari zavet" i "Novi zavet". Oni smatraju da je Sveto pismo zapravo jedna nedeljiva celina, tako da niti jedan njegov deo nije zastareo, tj. "star". Isto tako, ovaj prevod sadrži oko 125 000 referenci koje čitaoca upućuju na druge odgovarajuće stihove, kao i registar biblijskih reči i fusnota, što će čitaocu biti korisno prilikom proučavanja celokupnog Svetog pisma. == Izdavači i prevodioci == Ovaj prevod izdanje je pravnog tela koje zastupa Jehovine svedoke - Watch Tower Bible and Tract Society. [[Jehovini svedoci]] već preko 100 godina štampaju i distribuišu Biblije širom sveta na mnogim jezicima. Ovaj prevod izradio je jedan poseban Odbor sastavljen u tu svrhu. Svi članovi tog Odbora su Jehovini svedoci i budući da ni na koji način nisu želeli da ističu sebe, svi su izrazili želju da ostanu anonimni, čak i nakon svoje smrti. == Zašto je bio potreban ovaj prevod? == Postoji više razloga zbog kojih je bio potreban jedan ovakav prevod Svetog pisma na našem jeziku. U svetu je tokom poslednjih godina objavljeno mnogo novih prevoda Biblije na različitim jezicima. Neki od njih omogućili su da se [[Biblija]] čita prvi put na nekim jezicima. Međutim, novi prevodi se objavljuju i na jezicima na kojima već postoji neki prevod, pa čak i više prevoda. Zašto? "Nijedan prevod Biblije nikada se ne može smatrati konačnim. Prevodioci uvek moraju ići u korak s novim saznanjima na području izučavanja Biblije, kao i s promenama u jeziku" (Sakae Kubo i Volter Spekt) {{Citation needed}}. Isto tako, u 20.veku došlo je do velikog napretka u razumevanju hebrejskog, aramejskog i grčkog - jezika na kojima je prvobitno pisan tekst Biblije. Otkriveni su i rukopisi s biblijskim tekstom koji su stariji ali ni pod kojim uslovom i tačniji od onih kojima su se služile ranije generacije prevodilaca Biblije. Zbog toga se ona u današnje vreme može prevesti tačnije i pouzdanije nego ikada pre {{Citation needed}}. == Neke odlike == ''Jasna, čitka slova.'' ''Stihovi grupisani u odlomke.'' Umesto da svaki stih predstavlja odlomak za sebe, više stihova je grupisano u zajednički odlomak kako bi se pomoglo čitaocu da prati tok misli biblijskih pisaca. U pesničkim delovima, kao na primer u Psalmima, zadržana je pesnička forma. Delovi teksta koji su pisani alfabetskim akrostihom takođe su odgovarajuće označeni. ---- Primer iz uzdanja na engleskom jeziku: '''Genesis 1:1-8''' 1 In [the] beginning God created the heavens and the earth. 2 Now the earth proved to be formless and waste and there was darkness upon the surface of [the] watery deep; and God’s active force was moving to and fro over the surface of the waters. 3 And God proceeded to say: “Let light come to be.” Then there came to be light. 4 After that God saw that the light was good, and God brought about a division between the light and the darkness. 5 And God began calling the light Day, but the darkness he called Night. And there came to be evening and there came to be morning, a first day. 6 And God went on to say: “Let an expanse come to be in between the waters and let a dividing occur between the waters and the waters.” 7 Then God proceeded to make the expanse and to make a division between the waters that should be beneath the expanse and the waters that should be above the expanse. And it came to be so. 8 And God began to call the expanse Heaven. And there came to be evening and there came to be morning, a second day. Ovde je hebrejska reč ruah, što znači: "dah, duh" prevedena kao: <nowiki>''</nowiki>God's active force<nowiki>''</nowiki> bez ikakve podrške hebrejskog teksta. Prevod ovog teksta na hrvatski: '''1.Mojsijeva 1:1-8''' 1 U početku stvorio je Bog nebo i zemlju. 2 A zemlja je bila prazna i pusta, i tama se prostirala nad površinom bezdana vodenog, a Božji duh djelovao je nad površinom voda. 3 I Bog je rekao: “Neka bude svjetlost!” I nastala je svjetlost. 4 I vidio je Bog da je svjetlost dobra, i razdvojio je Bog svjetlost od tame. 5 Svjetlost je Bog nazvao dan, a tamu je nazvao noć. Tako je došla večer, pa jutro – dan prvi. 6 Bog je zatim rekao: “Neka bude svod između voda, i neka se razdijele vode od voda!” 7 Tada je Bog načinio svod i razdijelio vode, da jedne vode budu pod svodom, a druge vode nad svodom. I bilo je tako. 8 Svod je Bog nazvao nebo. Tako je došla večer, pa jutro – dan drugi. ---- ''Naslovi u zaglavlju.'' Nalaze se na vrhu većine stranica i omogućavaju čitaocu da u Bibliji brzo pronađe tekst koji traži. ''Unakrsne reference.'' Na svakoj stranici nalaze se reference koje čitaoca upućuju na druge odgovarajuće stihove u Bibliji. Izdanje na našem jeziku sadrži oko 125 000 unakrsnih referenci. One pokazuju da gotovo za svaku pojedinost spomenutu u biblijskom tekstu postoji potvrda na nekom drugom mestu u Bibliji. Pažljivo upoređivanje stihova na koje upućuju unakrsne reference i odgovarajuća fusnota ispod teksta otkriva mećusobnu povezanost i sklad 66 biblijskih knjiga. To je dokaz da sve te knjige zapravo sačinjavaju jednu knjigu, jednu celinu. Unakrsne reference upućuju čitaoca na stihove s paralelnim mislima i opisima događaja; ukazuju na biografske i geografske podatke; povezuju [[proročanstva]] sa opisima njihovog ispunjenja; ukazuju na direktne citate ili identične izraze, rečenice ili čak cele stihove iz nekog drugog dela Biblije; mesta iz hebrejskog dela Svetog pisma koja govore o obeležjima saveza Zakona povezuju sa mestima u grčkom delu Svetog pisma koja opisuju njihovo ispunjenje. Sve to čitaocu omogućuje da dobro upozna Sveto pismo. ''Fusnote.'' Navode dodatna ili drugačija moguća značenja nekih izraza i pružaju druga korisna objašnjenja. Razjašnjavaju kako se u Svetom pismu koriste neki izrazi (kao što su '''duša''' ili '''grob''') važni za razumevanje njegovih osnovnih učenja; navode doslovan prevod; iznose objašnjenja nekih nerazumljivih pojedinosti i izraza, igara reči i idioma iz izvornog teksta; pružaju podatke o ličnim imenima i nazivima geografskih pojmova; navode protivvrednosti biblijskih novčanih jedinica i mera; upućuju na dodatna objašnjenja u "Dodatku" i slično. ''Registar reči.'' Na kraju Biblije Novi svet – prevod Svetog pisma nalazi se "Registar biblijskih reči". On sadrži spisak izabranih reči i nekih stihova u kojima se one nalaze, a obično je naveden i kratak deo teksta kako bi čitalac video kontekst. Čitaocima će pri proučavanju od pomoći biti i "Registar fusnota". ''Dodatak.'' Sadrži više kratkih tekstova o temeljnim biblijskim učenjima i srodnim temama (npr.: [[Jahve|Božje ime]] u knjigama Svetog pisma, [[Duša]], [[Hades|Šeol]] ili [[Hades|Had]], [[Mučenički stub]], [[Isus]], [[Novac i mere u biblijska vremena]], Tabela glavnih događaja iz Isusovog života i službe na zemlji itd.), kao i razne mape i druge ilustracije koji pomažu pri proučavanju Svetog pisma. Na početku "Dodatka" nalazi se sadržaj koji čitaocu pomaže da se lakše snađe. Od pomoći je za temeljno proučavanje Biblije. Na kraju se nalazi članak pod naslovom "Biblijske teme za razgovor" koji sadrži preko 40 različitih tema. Ovaj dodatak pomaže čitaocu da se na jednostavan način upozna sa osnovnim bibljskim temama koje mogu biti zanimljive za razgovor na osnovu navedenih biblijskih citata. Isto tako, ovaj dodatak pruža izvrsnu pomoć za započinjanje i vođenje razgovora na temelju Biblije o temama koje najviše zanimaju ljude. Neke od tih tema su: [[Biblija]], [[brak]], [[crkva]], [[duh]], [[duša]], [[Đavo i demoni]], [[greh]], [[Kraljevstvo]], [[krst]], [[krštenje]], [[krv]], [[likovi (ikone)]], [[Marija]], [[molitva]], [[pakao]], [[praznici]], [[sabat]], [[smrt]], [[spasenje]], [[sudbina]], [[trojstvo]], [[uskrsenje]], [[zlo]], [[život]]. == Božje ime == Jedan pravac u prevođenju Biblije koji najviše zabrinjava odnosi se na izbacivanje Božjeg imena, [[Jehova]] ili [[Jahve]]. U starim rukopisima biblijskih knjiga, Božje ime je napisano pomoću četiri hebrejska suglasnika, [[tetragramaton]], koja se transliteriraju kao JHVH. [[Datoteka:Tetragrammaton_scripts.png‎]] To jedinstveno ime pojavljuje se gotovo 7000 puta samo u tzv."Starom zavetu" (Izlazak 3:15; Psalam 83:18) i više od 200 puta u "Novom zavetu", što pokazuje da je Autor Biblije želeo da čitaoci budu upoznati s Njegovim imenom i da ga koriste. Međutim, [[Jevreji]] su zbog sujevernog straha još u davnoj prošlosti prestali da koriste Božje ime u izgovoru. Takva sujeverna gledišta proširila su se kasnije i na hrišćanstvo. Postalo je uobičajeno da prevodioci Biblije zamenjuju Božje ime raznim titulama, kao na primer "Gospod". U mnogim današnjim prevodima uopšte se ne pominje Božje ime. Neki savremeni prevodi čak izostavljaju iz teksta reč "ime" u Jovanu (Ivanu) 17:6, gde stoje sledeće Isusove reči: "Objavio sam tvoje '''ime''' ljudima." Na primer, prema prevodu Aleksandra Birviša u tom stihu stoji: "Učinio sam da te oni upoznaju." (Vidi takođe članak [[Deset zapovijedi]]) U tom pogledu, Novi svet prevod predstavlja svojevrsnu prekretnicu jer se u njemu Božje ime Jehova pojavljuje na svim mestima na kojima se pojavljuje u izvornim tekstovima Biblije. Posebno je vredno napomenuti da je to ubačeno i na 237 mesta u hrišćanskom, grčkom delu Svetog pisma na mestu gde je bila reč Kirios <nowiki>''Gospodar''</nowiki>. Novi svet je selektivan u svom prevođenju reči Kirios, jer ona je prevedena Jehova samo kad se odnosi na Isusovog oca, a nikad kad se ta ista reč odnosi na Isusa. Iskreniji prevodi ovu reč u oba slučaja prevode Gospod, ili Gospodin. {{Citation needed}} Vraćanje Božjeg imena, pored ostalog doprinosi i boljem razumevanju teksta Biblije. Na primer, u mnogim prevodima u Mateju 22:44 stoji: "Reče Gospod mome Gospodu." Ko se tu kome obraća? U prevodu Novi svet taj stih glasi ovako: "Jehova je rekao mom Gospodu", jer tako stoji i u Psalmu 110:1, koji je ovde citiran. Na taj način čitaoci mogu uočiti važnu razliku između Jehove Boga i njegovog Sina, Isusa Hrista. == Tačnost prevoda == Tačnost prevoda je u prvom planu. ''Kingdom Interlinear,'' koji ima uporedno i grčki tekst (preveden reč po reč) i prevod Novi svet dobro demonstrira ovu činjenicu. Prevodioci engleskog izdanja prevodili su direktno sa izvornih jezika - hebrejskog, grčkog i aramejskog. Kao temelj za prevod grčkog dela Svetog pisma korišten je tekst Vestkota i Horta, ''The New Testament in the Original Greek'', za prevod hebrejskog dela temelj je bila Kitelova ''Biblia Hebraica''. == Prevođenje == Da bi se prevodiocima olakšao posao, razvijena je posebna metoda prevođenja Biblije koja objedinjuje proučavanje biblijskih reči i kompjutersku tehnologiju. Takođe je osnovana Služba za saradnju s prevodiocima koja im puno pomaže u prevođenju. Vodeće telo Jehovinih svedoka putem svog Odbora za pisanje pomno nadzire prevođenje Biblije na svim jezicima. Kako teče rad na prevođenju? Najpre se formira prevodilački tim, koji se sastoji od nekoliko predanih Jehovinih svedoka. Iskustvo je pokazalo da prevodioci zajedničkim, timskim radom mogu napraviti bolji i kvalitetniji prevod nego kada bi radili nezavisno. Nakon formiranja tima, svi članovi dobijaju temeljnu obuku o osnovnim principima prevođenja Biblije i o korišćenju računarskog programa posebno osmišljenog za to. Ovaj tim poučen je da prevod Biblije mora biti: # tačan # dosledan, koliko je to moguće # doslovan, koliko to jezik dozvoljava # lako razumljiv prosečnom čitaocu. Međutim, prevođenje ne podrazumeva samo prenošenje reči s jednog jezika na drugi. Treba uložiti puno truda kako bi se odabrali odgovarajući izrazi na aktuelnom jeziku koji, u zavisnosti od konteksta, jasno prenose smisao biblijskog teksta. Pazi se i na gramatička i pravopisna pravila, kao i na stil. Lako je uočiti veliki trud koji je uložen u ovaj prevod. Prevod Novi svet lak je za čitanje, jasan i razumljiv, i tačno prenosi smisao izvornog teksta. {{Citation needed}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Jehovah's Witnesses bibles}} * [http://www.watchtower.org/bible/index.htm New World Translation of the Holy Scriptures] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061203030836/http://watchtower.org/bible/index.htm |date=2006-12-03 }} - online edition available from Watchtower Society official web site *[https://www.jw.org/sr-latn/ Prevod Novi svet] - na zvaničnom veb sajtu Jehovinih svedoka * [http://proucavanje.blogspot.com Biblija - Božja Reč za celo čovečanstvo] * [http://www.biblija.5mp.eu Biblija - drevna knjiga savremenog čoveka]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} === U prilog === * Stafford, Greg: ''Jehovah's Witnesses Defended''. {{ISBN|0-9659814-7-9}} * [[Rolf Furuli|Furuli, Rolf]]: ''The Role of Theology and Bias in Bible Translation: With a special look at the New World Translation of Jehovah's Witnesses'', 1999. {{ISBN|0-9659814-9-5}} * Byatt, Anthony and Flemings, Hal (editors): ''‘Your Word is Truth’, Essays in Celebration of the 50th Anniversary of the New World Translation of the Holy Scriptures (1950, 1953)'', 2004. {{ISBN|0-9506212-6-9}} * [http://mysite.wanadoo-members.co.uk/newworldtranslation/home.htm In Defense of The New World Translation of the Holy Scriptures] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071218010255/http://mysite.wanadoo-members.co.uk/newworldtranslation/home.htm |date=2007-12-18 }} * [http://jehovah.to/exe/translation/coptic.pdf The Coptic Evidence] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191206103845/http://www.jehovah.to/exe/translation/coptic.pdf |date=2019-12-06 }} === Neutralni === * [[Jason BeDuhn|BeDuhn, Jason]]: ''Truth in Translation - Accuracy and Bias in English Translations of the New Testament'' {{ISBN|0-7618-2556-8}} * [http://www.lectio.unibe.ch/05_2/troyer_names_of_god.htm The Names of God. Their Pronunciation and Their Translation. A Digital Tour of Some of the Main Witnesses.] * [http://www.tetragrammaton.org/ Tetragrammaton in the New Testament] === Kritički === * [http://biblijajehovinihsvedokanovisvet.blogspot.com/ Biblija Jehovinih svedoka Novi svet] Uporedni primeri Novog sveta sa izvornim hebrejskim i grčkim tekstovima. * [http://www.rana-crkva.net/biblija/novisvet.html Hristologija i prevod Novi svet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160316091326/http://www.rana-crkva.net/biblija/novisvet.html |date=2016-03-16 }}, napisano sa evanđeoske perspektive * [http://www.svetosavlje.org/biblioteka/Apologetika/Pisma/Lat_Pisma19.htm Miroslav Radošević: ''20 pisama Jehovinom svedoku, Pismo br. 18, Novi svet - prevod''] * Robert Countess: ''Jehovah's Witnesses' New Testament: A Critical Analysis'', {{ISBN|0-87552-210-6}} * [http://www.evangelicalbible.com/jw.htm NWT and the Deity of Christ - A table showing NWT changes to key Christological passages, written from an evangelical perspective] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070324201431/http://www.evangelicalbible.com/jw.htm |date=2007-03-24 }} * [http://www.catholicresponse.org/articles/Hiding_The_Divine_Name.pdf Article critical of the ''Kingdom Interlinear Translation''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021123345/http://www.catholicresponse.org/articles/Hiding_The_Divine_Name.pdf |date=2014-10-21 }} * [http://www.soundwitness.org/jw/KIT_part2.htm ''The New World Translation'' on Trial in the Watchtower's Own ''Kingdom Interlinear Translation of the Greek Scriptures''] == Fusnote == {{Reflist}} [[Kategorija:Biblijske verzije i prijevodi]] [[Kategorija:Jehovini svjedoci]] 84jx4oyy48aopnxmoath80u6yt5gj54 0 38568 42689599 42514945 2026-09-14T11:03:25Z SrpskiAnonimac 101643 42689599 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Podunavlje (razvrstavanje)}} {{Naselje u Hrvatskoj| ime = Podunavlje | regija = [[Baranja]] | županija = [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] | općina = [[Bilje]] | mikroregija = [[Dravsko-dunavski ritovi]] | najgrad = [[Osijek]], [[Beli Manastir]] | površina = 1,73 | nadvisina = 80 | geoširina = 45º37'53"N | geodužina = 18º49'05"E | z. širina = 45.631 | z. dužina = 18.814 | brojstan = 2 | gustoća = 1 | domaćinstva = 1 | pošta = 31327 Bilje | pozbroj = +385(0)31 | autooznaka = BM | }} '''Podunavlje''' ([[mađarski]] '''Dunaipuszta''' [[međunarodni fonetski alfabet|[ˈdunɒjpustɒ]]]), naselje ([[pustara]]) u Općini [[Bilje]] [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjske županije]] ([[Hrvatska|Republika Hrvatska]]). == Geografija == Podunavlje je smješteno u [[Podunavski rit|Podunavskom ritu]] u [[Baranja|Baranji]], u [[mikroregija|mikroregiji]] [[Dravsko-dunavski ritovi|Dravsko-dunavskih ritova]] [[Istočnohrvatska ravnica|Istočnohrvatske ravnice]]. Udaljeno je 7&nbsp;km sjeveroistočno od općinskog sjedišta [[Bilje|Bilja]] i 14&nbsp;km sjeveroistočno od [[Osijek]]a. Leži na nadmorskoj visini od 80 m. Nalazi se na županijskoj cesti [[Ž4056]] ([[Lug]] /[[Ž4042]]/ - [[Kozjak (Baranja)|Kozjak]] - [[Kopačevo]] - [[Ž4042]]). == Stanovništvo == Na popisima stanovništva podaci za Podunavlje bili su uključeni u podatke za naselje [[Bilje]] 1880, 1890. i 1931. godine, a u podatke za naselje [[Vardarac]] 1921. godine. Na ostalim popisima iskazani su posebno: '''19''' (1900), '''125''' (1910), '''495''' (1948), '''317''' (1953), '''348''' (1961), '''286''' (1971), '''2''' (2001) i '''1''' (2011). === Grafikon (2011) === {{Kretanje broja stanovnika |naslov = '''Grafikon kretanje broja stanovnika Podunavlja od 1900-2011.'''<br /> |dimx = |dimy = |stanmax = 500 |crta1 = 50 |crta2 = 10 |a1 = 1900 |a2 = 1910 |a3 = 1948 |a4 = 1953 |a5 = 1961 |a6 = 1971 |a7 = 2001 |a8 = 2011 |p1 = 19 |p2 = 125 |p3 = 495 |p4 = 317 |p5 = 348 |p6 = 286 |p7 = 2 |p8 = 1 |izvor = Navedeno u tekstu }} === Prezimena stanovnika === Prema popisu stanovništva iz 2011. godine '''20 najčešćih prezimena''' u Podunavlju su: * Rudić a nekad su najčešća '''prezimena''' bila: * Marinović, Šimon, Dominković, Farkaš, Henc, Jakeljić, Krstić, Makovec, Mikulčić, Opačak, Vaštag, Šremf <ref name="Acta">[https://actacroatica.com/hr/location/podunavlje/ Acta Croatica: ''Toponim: Podunavlje'']</ref> == Historija == Od 1880. do 1890. godine i od 1931. do 1991. Podunavlje je bilo [[zaselak]] naselja [[Vardarac|Vardarca]], godine 1921. zaselak naselja [[Bilje]], a od 1991. je samostalno naselje. == Privreda == Privrednuu osnovu Podunavlja čine [[ratarstvo]], [[stočarstvo]], [[peradarstvo]], [[ribarstvo]] (ribogojilište) i [[ugostiteljstvo]]. == Kultura, obrazovanje i sport == * [[Nogometni klub "Dunav" Podunavlje]] == Značajne osobe == == Znamenitosti i zanimljivosti == * Blizu Podunavlja nalazi se čuveni restoran "Kormoran". * Podunavlje pripada Župi Bezgrešnoga začeća Blažene Djevice Marije iz Bilja, [[Baranjski dekanat]] [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|Đakovačko-osječke nadbiskupije]]. == Ulice == * '''Podunavlje bb''' == Vanjske veze i izvori == * [[Baranjska građa]] {{Bilje}} {{Baranjska naselja}} [[Kategorija:Naselja u Baranji]] [[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]] oqspgud0gz8idzp726xuk67z09igb7q 10 39272 42689063 41810487 2026-09-13T12:47:00Z Aca 108187 ne treba ovako etiketirati korisničke stranice! 42689063 wikitext text/x-wiki <includeonly>{|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:blue; clear: both; position:relative;" | [[Image:Information.svg|30px]] | Zdravo. Prije pravljenja potencijalnih kontroverznih izmjena{{{{{subst|}}}#if:{{{1|}}}|, kao one koje ste napravili na članku „[[:{{{1}}}]]“}}, preporučuje se da iste razmotrite na stranici za razgovor istog članka. U drugom slučaju, korisnici mogu smatrati vaše izmjene [[WP:V|vandalizmom]]. Hvala vam. {{#if:{{{2|}}}|{{{2}}}}}<!--Template:WV1 (Dobronamjerna izmjena) --> |}</includeonly><noinclude>{{/Info}}[[Kategorija:Administrativni šabloni|WV1]] </noinclude> po9xve1hprfq4xa71402dz79k6iwfjs 10 39274 42689064 42431277 2026-09-13T12:47:28Z Aca 108187 42689064 wikitext text/x-wiki <includeonly>{|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:blue; clear: both; position:relative;" | [[image:Information.svg|30px]] | Hvala vam za eksperimentiranje na {{#if:{{{1|}}}|stranici „[[:{{{1}}}]]“ na}} Wikipediji. Vaš test je radio, i vraćen je na prethodnu izmjenu ili uklonjen. Koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]] za bilo kakve testove koje želite raditi. Pogledajte stranicu [[Wikipedia:Uvod|dobrodošlice]] da naučite više o doprinosu našoj enciklopediji. {{#if:{{{2|}}}|{{{2}}}}}<!-- image:WV2 (Generalno upozorenje) --> |}</includeonly><noinclude>{{/Info}}[[Kategorija:Administrativni šabloni|WV2]]</noinclude> 0wvutrskhlaly8xf2mpmkmtjpu0xivh 10 39276 42689065 41810488 2026-09-13T12:47:33Z Aca 108187 42689065 wikitext text/x-wiki <includeonly>{|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju{{#if:{{{1|}}}|, kao što ste uradili na članku „[[:{{{1}}}]]“}}. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. {{#if:{{{2|}}}|{{{2}}}}}<!-- Template:VW3 (Vidljivi vandalizam) --> |}</includeonly><noinclude>{{/Info}}[[Kategorija:Administrativni šabloni|WV3]]</noinclude> jfh7b87sqlov6g5ud4bco85wqkhxjyc 10 39279 42689066 42431280 2026-09-13T12:47:39Z Aca 108187 42689066 wikitext text/x-wiki <includeonly>{|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Molimo vas da prestanete. Ako nastavite [[WP:V|vandalizirati]] stranice, {{#if:{{{1|}}}|kao što ste uradili na članku „[[:{{{1}}}]]“,}} bit će vam zabranjeno uređivati Wikipediju. {{#if:{{{2|}}}|{{{2}}}}}<!-- Template:WV4 (Upozorenje za prestanak) --> |}</includeonly><noinclude>{{/Info}} [[Kategorija:Administrativni šabloni|WV4]]</noinclude> 6g89j2oclvek5ulwpn64ag0qt55f8u4 10 39280 42689067 41245094 2026-09-13T12:47:44Z Aca 108187 42689067 wikitext text/x-wiki <includeonly>{|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Datoteka:Stop hand nuvola.svg|30px]] | Ovo je '''zadnje upozorenje'''. <br />Kada sljedeći put [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizirate]] stranicu, {{#if:{{{1|}}}|kao što ste uradili na članku „[[:{{{1}}}]]“,}} bit će vam zabranjeno uređivati Wikipediju. {{#if:{{{2|}}}|{{{2}}}}}<!-- Template:WV5 (Završno upozorenje) --> |}</includeonly><noinclude>{{/Info}}[[Kategorija:Administrativni šabloni|WV5]]</noinclude> nzoafw03foi10amgfj5lmeuab5w2c53 10 39282 42689068 41810489 2026-09-13T12:47:48Z Aca 108187 42689068 wikitext text/x-wiki <includeonly>{|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je {{#if:{{{1|}}}||privremeno}} zabranjeno uređivati Wikipediju {{#if:{{{1|}}}|na period od {{{1|}}}}} zbog {{#if:{{{2|}}}|razornih izmjena na članku „[[:{{{2}}}]]“|razornih izmjena}}.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. {{#if:{{{3|}}}|{{{3}}}}}<!--- Šablon:WV6 (Blokiranje)--> |}</includeonly><noinclude>{{/Info}}[[Kategorija:Administrativni šabloni|WV6]]</noinclude> tw1la0sgk5zabuxn0nypddyuxuyk7b1 10 39284 42689069 41810490 2026-09-13T12:47:56Z Aca 108187 42689069 wikitext text/x-wiki <includeonly>{|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola.svg|30px]] | '''Vama je zabranjeno uređivati Wikipediju zbog ponovljenog [[WP:V|vandalizma]].''' Ako ili kada blokada istekne, slobodno se vratite, ali molimo vas da pravite korisne izmjene. Suzdržite se od vandaliziranja ili ćete se susresti sa dužim zabranama koje će imati uticaja na sve korisnike koji koriste ovaj račun odnosno IP adresu. {{#if:{{{2|}}}|{{{2}}}}}{{#if:{{{1|}}}|<br/> ---- [[Image:Information.svg|15px]] ''Vaša blokada ističe: '''{{{1}}}'''''}} <!-- Šablon:VW7 (Blokiranje i druga upozorenja) --> |}</includeonly><noinclude>{{/Info}} [[Kategorija:Administrativni šabloni|WV7]] </noinclude> poykgq9mtium5ohyeditye5h2l718vh 10 39286 42689070 41810491 2026-09-13T12:48:07Z Aca 108187 42689070 wikitext text/x-wiki <includeonly>{|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola.svg|30px]] | '''Vama je zabranjeno uređivati Wikipediju zbog osobnih napada ili napadačkog ponašanja.''' Ako ili kada blokada istekne, slobodno se vratite, ali molimo vas da pravite korisne izmjene. Suzdržite se od osobnih napada ili ćete se susresti sa dužim zabranama koje će imati uticaja na sve korisnike koji koriste ovaj račun odnosno IP adresu. {{#if:{{{2|}}}|{{{2}}}}}{{#if:{{{1|}}}|<br/> ---- [[Image:Information.svg|15px]] ''Vaša blokada ističe: '''{{{1}}}'''''}} <!-- Šablon:VW8 (Blokiranje i druga upozorenja) --> |}</includeonly><noinclude>{{/Info}} [[Kategorija:Administrativni šabloni|WV8]] </noinclude> 7sv6pdnt4czei8vr5om3gmexw1bzokn 0 39611 42689491 42423154 2026-09-13T19:06:31Z Aca 108187 42689491 wikitext text/x-wiki '''Mihailo Stevanović''' ([[Stijena Piperska]], [[3. 4.|3. april]] [[1903]] – [[14. 1.|14. januar]] [[1991]], [[Beograd]]) [[Srbija|srpski]] [[filologija|filolog]], lingvist, [[profesor]] [[Univerzitet u Beogradu|Beogradskog univerziteta]], redovni član [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]]. Jedan je od potpisnika [[Novosadski dogovor|Novosadskog dogovora]] o zajedničkom [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]] [[1954]]. godine. Objavio je više od 600 radova, uključujući monumentalno dvosvezačno delo ''Savremeni srpskohrvatski jezik: gramatički sistemi i književnojezička norma'' (Beograd, 1964–1969). Kao urednik sarađivao je na izradi svih naših velikih i važnih rečnika: [[Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika]] (Matica srpska 1967–1976), [[Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika]] (SANU, 1959– ), [[Rečnik Njegoševa jezika]] (Beograd–Cetinje, 1983). S [[Ljudevit Jonke|Ljudevitom Jonkeom]] bio je suurednik prvog zajedničkog srpskog i hrvatskog pravopisa (Novi Sad – Zagreb, 1960). Bio je urednik naučnih časopisa ''Srpskog dijalektološkog zbornika'', ''Južnoslovenskog filologa'' i ''Našeg jezika''. Bio je redovni profesor (od 1951) i upravnik Katedre za južnoslovenske jezike i opštu lingvistiku [[Filološki fakultet u Beogradu|Filozofskog fakulteta]] u Beogradu. Za dopisnog člana [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]] izabran 1958., a za redovnog 1963. Bio je direktor Instituta za srpskohrvatski jezik (1963–1973). Godine 1973. dodeljena mu je Sedmojulska nagrada, Vukova 1987., Orden rada prvog reda 1960., Orden zasluge za narod sa zlatnom zvezdom 1964. {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1903|1991|Stevanović, Mihailo}} [[Kategorija:Srpski filolozi]] [[Kategorija:Srpski lingvisti]] [[Kategorija:Gramatičari]] [[Kategorija:Akademici SANU]] 4k2g5k1xfgn874onfetp7m0qk969042 0 42054 42689441 42680683 2026-09-13T17:26:06Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Panamá|Panamá]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42689441 wikitext text/x-wiki {{slično|glavnom gradu Paname|ostala značenja izraza Panama|Panama (razvrstavanje)}} {{Naselje | ime =Panamá | ime_genitiv =Paname | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | slika_panorama =Panama 08 2013 Ave Balboa 7044.JPG | veličina_slike =280px | opis_slike =[[Neboderi]] uz [[avenija|aveniju]] Balboa | utemeljenje_ime=Osnovan | utemeljenje_datum =[[1519]].<ref name=city/> | širina-stupnjevi =8 | širina-minute =59 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =79 | dužina-minute =31 | dužina-oznaka =W | lokacija_ime =[[Spisak država|država]] | lokacija_info ={{flag|Panama}} | lokacija1_ime =[[Administrativna podjela Paname|Provincija]] | lokacija1_info =[[Panamá (provincija)|Panamá]] | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =[[gradonačelnik]] | ime_vođe =José Luis Fábrega | dijelovi = | vrsta_dijelova = | površina_bilješke = | površina_ukupna =107 [[km²]]<ref name=cita/> | površina_uža = | površina_šira = | visina =2 [[metar|m]]<ref name=cita/> | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2020]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =430,299<ref name=city/> | stanovništvo_gustoća =4,040 stan./[[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =[[UTC+5]] | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj =507<ref name=city/> | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | web_stranica = | slika_lokacijska_karta_država =Panama | slika_lokacijska_karta_opis =<center>Panamá na karti Paname | bilješke = }} '''Panamá''' ([[španjolski jezik|španjolski]]: ''Ciudad de Panamá'') je [[grad]] od 430,299 [[Stanovništvo|stanovnika]]<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/panama/cities/?cityid=341 | title =''Ciudad de Panamá in Panamá'' | accessdate =20.1.2023. | language=engleski | publisher=City population}}</ref> na [[jug]]u [[Panama|Paname]] u kojoj je [[glavni grad]]. On je i [[glavni grad|administrativni centar]] [[Panamá (provincija)|Provincije Panamá]] i Distrikta Panamá ([[metropola|metropolitanskog grada]]) koji ima 1,206,774 stanovnika i [[Površina|površinu]] od 2,031 [[km²]].<ref name=cita>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/panama/admin/ | title =''Panama: Administrative Division'' | accessdate =20.1.2023. | language=engleski | publisher=City population}}</ref> U metropolskoj Panami živi 2 / 5 stanovnika [[Panama|države]] koji osim u centru žive i u gradovima [[San Miguelito (distrikt)|San Miguelito]], [[Tocumen]], [[Arraiján]] i [[Ancón (Panama)|Ancón]].<ref name=brit/> == Geografija == Grad se nalazi na najužem dijelu [[Panamska prevlaka|Panamske prevlake]], pored izlaza [[Panamski kanal|Panamskog kanala]] na [[Panamski zaljev]] [[Tihi ocean|Tihog oceana]].<ref name=brit/> == Historija == [[datoteka:Ciudad de Panamá - Panamá.jpg|thumb|left|240px|Panorama grada uz [[Panamski zaljev]]]] Panamu je osnovao [[15. august]]a [[1519]]. u ime [[kralj]]a [[Fernando II od Aragona|Fernanda II]], [[kapetan general]] i [[guverner]] ''Kopnenog kraljevstva'' (Reino de Tierra Firme) - [[Pedro Arias De Ávila]], na mjestu [[ribarstvo|ribarskog]] [[selo|sela]] [[Cueva|Cueva indijanaca]] pod imenom ''Nuestra Señora de la Asunción de Panamá''.<ref name=his/> Ime Panama na jeziku Cueva indijanaca znači ''puno [[riba]]''.<ref name=brit/> Brzo je izrastao u [[Politika|politički]] i [[religija|religijski]] centar [[kolonija]] [[Novi svijet|Novog svijeta]]. Dobro je napredovao sve dok su se sa [[Ande|andskih]] zemalja sljevale [[zlato|zlatne]] poluge do njegove [[luka|luke]], koje su odatle [[konj]]ima i [[mazga]]ma nošene preko [[Panamska prevlaka|prevlake]] do [[Portobelo (Panama)|Portobela]] na [[Karipsko more|karipskoj]] [[obala|obali]] za [[transport]] [[brod]]ovima u [[Španjolska|Španjolsku]]. Zapao je u krizu nakon stalnih [[pljačka]]ških napada [[Kraljevina Engleska|engleskih]] [[gusari|gusara]] i [[pirat]]a, koji su onemogućili komunikaciju. [[Francis Drake]] je čak [[1595]]. poduzeo [[Drakeov napad na Panamu|(neuspješnu) kampanju]] preko prevlake na grad. To je ipak uspjelo [[Henry Morgan]]u [[1671]]. koji ga je [[Pljačka Paname|potpuno razorio i zapalio]].<ref name=brit/> Novi dobro [[fortifikacija|utvrđeni]] grad (Panamá Nuevo), kog danas zovu Casco Viejo (Stara utvrda) dao je sagraditi [[1674]]. [[Španjolci|španjolski]] [[konkvistador]] ''Alonso Mercado y Villacorta'', 8 [[km]] [[jugozapad]]no od starog razorenog Panamá Vieja.<ref name=brit/> [[Datoteka:Plano Panamá 1789.jpg|thumb|left|250px|Plan grada iz 1789.]] Nakon preseljenja grad je postepeno izgubio politički i ekonomski značaj. Od [[1751]]. je kao i čitava Panamska prevlaka sastavni dio [[Vicekraljevstvo Nova Granada|Vicekraljevstva Nova Granada]], a od [[1820-e|1820-ih]] [[Velika Kolumbija|Velike Kolumbije]] (i njezinih nasljednica) sve do [[1903]]. kad je Panama proglasila [[nezavisnost]].<ref name=brit/> Na inicijativu [[Simón Bolívar|Simóna Bolívara]] u gradu je u [[jul]]u [[1826]].održan [[Amfiktionija|Amfiktionski]] [[kongres]], nukleus iz kog je kasnije nastala [[Organizacija američkih država]].<ref name=his/> [[Željeznička pruga]] do [[Colón (Panama)|Colóna]] dovršena je [[1855]].<ref name=his/> Kasniji kongresi [[Latinska Amerika|latinoameričkih]] zemalja održani su [[1939]]. i [[1959]].<ref name=brit/> [[Francuzi]] su [[1880]]. započeli iskapati Panamski kanal, (dovršen [[1914]].) koji su od [[1904]]. preuzeli [[Amerikanci (nacija)|Amerikanci]].<ref name=his/> Od te je godine [[Vojska Sjedinjenih Američkih Država]] upravljala gradom do [[1936]]., a nakon tog nad Zonom kanala sve do [[1999]].<ref name=his>{{cite web |url=https://mupa.gob.pa/historia/ |title =''Historia'' |publisher =Municipio de Panamá |language =španjolski |accessdate =21.1.2023.}}</ref> Istovremeno sa izgradnjom kanala Amerikanci su izgradili [[vodovod]] i [[kanalizacija|kanalizaciju]], koji su do [[1942]]. bili i vlasništvo [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]].<ref name=brit/> Od kad je započela gradnja kanala naglo se proširio i postao [[kozmopolitizam|kozmopolitski]] grad modernih [[hotel]]a, [[kabare]]a, [[Noćni klub|noćnih klubova]], ali i grad brojnih [[Sirotinjsko naselje|sirotinjskih kvartova]] (kasnije djelomično saniranih).<ref name=brit/> Grad je ponovno postao vijest dana [[1989]]. kad je [[Vojska Sjedinjenih Američkih Država|Američka vojska]] izvršila [[Invazija SAD na Panamu|Invaziju na Panamu]] i [[hapšenje|uhapsila]] tadašnjeg [[predsjednik]]a [[Manuel Noriega|Manuela Noriegu]].<ref name=brit/> Istovremeno sa invazijom desile su se i brojne pljačke po gradu.<ref name=brit/> === Suvremeni grad === Današnja Panama je grad brojnih modernih poslovnih [[neboder]]a, dva velika [[univerzitet]]a; Nacionalnog (osnovan [[1935]].) i Santa María la Antigua ([[1965]].) Postoji niz [[akademija]], [[biblioteka]], [[muzej]]a i istraživačkih instituta kao što je Memorijalni laboratorij za tropsku i preventivnu medicinu Gorgas iz [[1928]]. i Smithsonian Tropical Research Institute iz [[1923]].<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/place/Panama-City | title =''Panama City'' | accessdate =20.1.2023. | language=engleski | publisher=Encyclopaedia Britannica}}</ref> Grad ima i puno zelenih površina, unutar grada je to Metropolitan park, a duž kanala su to [[nacionalni park]]ovi; Camino de Cruces i Soberanía, koji štite dobar dio [[Tropska kišna šuma|tropskih prašuma]].<ref name=brit/> == Gradske četvrti == Grad se nalazi u okrugu Panama, iako njegovo metropolitansko područje uključuje i neka naseljena područja na suprotnoj strani [[Panamski kanal|Panamskog kanala]]. Kao i u ostatku zemlje, grad je podijeljen na ''corregimientose'', u kojima postoji mnogo manjih općina. Stara četvrt, poznata kao ''Casco Viejo'', nalazi se u corregimientosu San Felipea. San Felipe i dvanaest drugih corregimientosa čine urbano središte grada, uključujući Santa Anu, El Chorrillo, Calidoniju, Curundú, Ancón, Bella Vistu, Bethaniju, San Francisco, Juan Diaz, Pueblo Nuevo, Parque Lefevre i Río Abajo. == Znamenitosti == {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta =Arheološki lokalitet Panamá Viejo i historijski centar grada Panamá |image =Torre_de_la_Catedral.jpg |godina = [[1997]]. <small>(21. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo =ii, iv, vi |ugroženost = ne |poveznica =https://whc.unesco.org/en/list/790 |država = {{flag|Panama}} }} Panama ima puno [[građevina]] iz [[kolonijalizam|kolonijalnih]] vremena, kao što je [[katedrala]], čija je gradnja počela [[1673]]. ([[restauracija|restaurirana]] [[2003]].) i [[crkva|crkvu]] sv Franje. Obnovljeni [[historija|historijski]] centar grada - Casco Viejo, uvršten je [[1997]]. na [[UNESCO]]-vu [[Lista mjesta svjetske baštine u Americi|Listu svjetske baštine u Americi]]. To je prošireno [[2003]]. uvrštenjem razorene ''Stare Paname'' (Panamá Viejo) koja je danas popularna turistička atrakcija.<ref name=brit/> [[Arheološko nalazište]] Panamá Viejo prostire se na 32 [[hektar]]a, pored ruševina [[kamen]]ih [[zgrada]] [[sud]]a, [[katedrala|katedrale]] iz kolonijalnih vremena u njemu se nalaze i [[Pretkolumbovska umjetnost|pretkolumbovski]] ostatci [[Cueva|Cueva indijanaca]].<ref name=un/> [[Arheologija|Arheološki]] dokazi orginalnog rasporeda [[ulica]] i pozicija vjerskih i svjetovnih građevina u Staroj Panami, svjedoče o tadašnjem planiranju<ref name=un/> [[Inženjerija|Inžinjerci]] su iskoristili [[Geomorfologija|geomorfologiju]] [[poluotok]]a na koji su preselili Novu Panamu (Casco Viejo) i to dopunili [[bedem]]ima i tako kompletno okružili poluotok. Prostor unutar bedema izgrađen je sa [[Ortogonalnost|ortogonalnim]] rasporedom [[ulica]] različite širine, i centralnim [[trg]]om.<ref name=un/> Unutar tog grada nalaze se građevine od [[17. vijek]] do [[20. vijek]]a. Pored crkava i petoro [[brod (arhitektura)|brodne]] katedrale, tu su i [[Palača|palače]]; Guvernera (kraj [[17. vijek]]a), [[Gradska vijećnica|Vijećnice]], [[Muzej]]a kanala (orginalno Grand hotel) i Suda.<ref name=un/> Tu se nalazi i ''Salón Bolivar'', posljedni preživjeli dio [[samostan]]skog kompleksa [[17. vijek|17]] / [[18. vijek]]) u kom je Bolívar održao svoj kongres.<ref name=un>{{cite web | url =https://whc.unesco.org/en/list/790 | title =''Archaeological Site of Panamá Viejo and Historic District of Panamá'' | accessdate =20.1.2023. | language=engleski | publisher=Encyclopaedia Britannica}}</ref> [[datoteka:Imponente_Palacio_Bolívar,_Sede_del_Ministerio_de_Relaciones_Exteriores.jpg|thumb|left|240px|Salón Bolivar ([[zgrada]] nekadašnjeg [[Franjevci|franjevačkog]] [[samostan]]a)]] == Privreda i transport== [[Privreda]] grada ponajviše se bazira na [[financije|financijskom]] sektoru ([[banka|banke]], [[osiguranje|osiguranja]]) i aktivnostima vezanim uz [[Panamski kanal|kanal]]. Od [[Industrija|industrije]] ima [[rafinerija nafte|rafineriju nafte]], [[valjanje|valjaonicu čelika]], [[pivara|pivovaru]] i [[tvornica|tvornice]] [[tekstilna industrija|tekstilne]] i [[drvna industrija|drvne industrije]].<ref name=brit/> Panamska [[luka]] prostire se na [[jugozapad]]u u susjednom gradu Balboi. Sa [[Colón (Panama)|Colónom]] na [[sjever]]u povezan je kanalom, [[željeznička pruga|prugom]] i [[autoput]]m, sa [[David (grad)|Davidom]] na [[zapad]]u i [[Chepo]]m na [[istok]]u [[Panamerički autoput|Panameričkim autoputom]].<ref name=brit/> Grad ima dva internacionalna [[aerodrom]]a u Albrooku, zapadno od grada, i u Tocumenu, 27&nbsp;km sjeveroistočno od centra.<ref name=brit/> == Pobratimski gradovi == Panama ima pobratimske ugovore sa slijedećim gradovima<ref name=sis>{{cite web | url =http://en.sistercity.info/sister-cities/Panama%20City.html | title =''Sister cities of Panama'' | accessdate =20.1. 2023. | language=engleski | publisher=Sistercity}}</ref>;; {| class="wikitable" |- valign="top" | * <small>{{flagicon|Venecuela}} [[Caracas]], [[Venecuela]] * {{flagicon|SAD}} [[Fort Lauderdale, Florida]], [[Sjedinjene Američke Države]] * {{flagicon|Meksiko}} [[Guadalajara (Jalisco)|Guadalajara]], [[Meksiko]] * {{flagicon|Filipini}} [[Manila]], [[Filipini]]</small> || * <small>{{flagicon|Meksiko}} [[Mexico City]], [[Meksiko]] * {{flagicon|SAD}} [[Miami]], [[Sjedinjene Američke Države]] * {{flagicon|Tajvan}} [[Taipei]], [[Tajvan]]</small> |} {{Panoramica|Panama_punta_paitilla.jpg|1800px|Panorama grada}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Panama City}} * [https://mupa.gob.pa/ ''Municipio de Panamá'' (službene stranice)] {{es icon}} {{Glavni gradovi Sjeverne Amerike}} {{Svjetska baština u Panami}} [[Kategorija:Gradovi u Panami]] [[Kategorija:Glavni gradovi u Južnoj Americi]] [[Kategorija:Svjetska baština u Panami]] [[Kategorija:Panamá| ]] 5u27z55kd4z5avegul7soh299m43p2r 42689442 42689441 2026-09-13T17:26:41Z Edgar Allan Poe 29250 /* Vanjske veze */ 42689442 wikitext text/x-wiki {{slično|glavnom gradu Paname|ostala značenja izraza Panama|Panama (razvrstavanje)}} {{Naselje | ime =Panamá | ime_genitiv =Paname | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | slika_panorama =Panama 08 2013 Ave Balboa 7044.JPG | veličina_slike =280px | opis_slike =[[Neboderi]] uz [[avenija|aveniju]] Balboa | utemeljenje_ime=Osnovan | utemeljenje_datum =[[1519]].<ref name=city/> | širina-stupnjevi =8 | širina-minute =59 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =79 | dužina-minute =31 | dužina-oznaka =W | lokacija_ime =[[Spisak država|država]] | lokacija_info ={{flag|Panama}} | lokacija1_ime =[[Administrativna podjela Paname|Provincija]] | lokacija1_info =[[Panamá (provincija)|Panamá]] | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =[[gradonačelnik]] | ime_vođe =José Luis Fábrega | dijelovi = | vrsta_dijelova = | površina_bilješke = | površina_ukupna =107 [[km²]]<ref name=cita/> | površina_uža = | površina_šira = | visina =2 [[metar|m]]<ref name=cita/> | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2020]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =430,299<ref name=city/> | stanovništvo_gustoća =4,040 stan./[[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =[[UTC+5]] | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj =507<ref name=city/> | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | web_stranica = | slika_lokacijska_karta_država =Panama | slika_lokacijska_karta_opis =<center>Panamá na karti Paname | bilješke = }} '''Panamá''' ([[španjolski jezik|španjolski]]: ''Ciudad de Panamá'') je [[grad]] od 430,299 [[Stanovništvo|stanovnika]]<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/panama/cities/?cityid=341 | title =''Ciudad de Panamá in Panamá'' | accessdate =20.1.2023. | language=engleski | publisher=City population}}</ref> na [[jug]]u [[Panama|Paname]] u kojoj je [[glavni grad]]. On je i [[glavni grad|administrativni centar]] [[Panamá (provincija)|Provincije Panamá]] i Distrikta Panamá ([[metropola|metropolitanskog grada]]) koji ima 1,206,774 stanovnika i [[Površina|površinu]] od 2,031 [[km²]].<ref name=cita>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/panama/admin/ | title =''Panama: Administrative Division'' | accessdate =20.1.2023. | language=engleski | publisher=City population}}</ref> U metropolskoj Panami živi 2 / 5 stanovnika [[Panama|države]] koji osim u centru žive i u gradovima [[San Miguelito (distrikt)|San Miguelito]], [[Tocumen]], [[Arraiján]] i [[Ancón (Panama)|Ancón]].<ref name=brit/> == Geografija == Grad se nalazi na najužem dijelu [[Panamska prevlaka|Panamske prevlake]], pored izlaza [[Panamski kanal|Panamskog kanala]] na [[Panamski zaljev]] [[Tihi ocean|Tihog oceana]].<ref name=brit/> == Historija == [[datoteka:Ciudad de Panamá - Panamá.jpg|thumb|left|240px|Panorama grada uz [[Panamski zaljev]]]] Panamu je osnovao [[15. august]]a [[1519]]. u ime [[kralj]]a [[Fernando II od Aragona|Fernanda II]], [[kapetan general]] i [[guverner]] ''Kopnenog kraljevstva'' (Reino de Tierra Firme) - [[Pedro Arias De Ávila]], na mjestu [[ribarstvo|ribarskog]] [[selo|sela]] [[Cueva|Cueva indijanaca]] pod imenom ''Nuestra Señora de la Asunción de Panamá''.<ref name=his/> Ime Panama na jeziku Cueva indijanaca znači ''puno [[riba]]''.<ref name=brit/> Brzo je izrastao u [[Politika|politički]] i [[religija|religijski]] centar [[kolonija]] [[Novi svijet|Novog svijeta]]. Dobro je napredovao sve dok su se sa [[Ande|andskih]] zemalja sljevale [[zlato|zlatne]] poluge do njegove [[luka|luke]], koje su odatle [[konj]]ima i [[mazga]]ma nošene preko [[Panamska prevlaka|prevlake]] do [[Portobelo (Panama)|Portobela]] na [[Karipsko more|karipskoj]] [[obala|obali]] za [[transport]] [[brod]]ovima u [[Španjolska|Španjolsku]]. Zapao je u krizu nakon stalnih [[pljačka]]ških napada [[Kraljevina Engleska|engleskih]] [[gusari|gusara]] i [[pirat]]a, koji su onemogućili komunikaciju. [[Francis Drake]] je čak [[1595]]. poduzeo [[Drakeov napad na Panamu|(neuspješnu) kampanju]] preko prevlake na grad. To je ipak uspjelo [[Henry Morgan]]u [[1671]]. koji ga je [[Pljačka Paname|potpuno razorio i zapalio]].<ref name=brit/> Novi dobro [[fortifikacija|utvrđeni]] grad (Panamá Nuevo), kog danas zovu Casco Viejo (Stara utvrda) dao je sagraditi [[1674]]. [[Španjolci|španjolski]] [[konkvistador]] ''Alonso Mercado y Villacorta'', 8 [[km]] [[jugozapad]]no od starog razorenog Panamá Vieja.<ref name=brit/> [[Datoteka:Plano Panamá 1789.jpg|thumb|left|250px|Plan grada iz 1789.]] Nakon preseljenja grad je postepeno izgubio politički i ekonomski značaj. Od [[1751]]. je kao i čitava Panamska prevlaka sastavni dio [[Vicekraljevstvo Nova Granada|Vicekraljevstva Nova Granada]], a od [[1820-e|1820-ih]] [[Velika Kolumbija|Velike Kolumbije]] (i njezinih nasljednica) sve do [[1903]]. kad je Panama proglasila [[nezavisnost]].<ref name=brit/> Na inicijativu [[Simón Bolívar|Simóna Bolívara]] u gradu je u [[jul]]u [[1826]].održan [[Amfiktionija|Amfiktionski]] [[kongres]], nukleus iz kog je kasnije nastala [[Organizacija američkih država]].<ref name=his/> [[Željeznička pruga]] do [[Colón (Panama)|Colóna]] dovršena je [[1855]].<ref name=his/> Kasniji kongresi [[Latinska Amerika|latinoameričkih]] zemalja održani su [[1939]]. i [[1959]].<ref name=brit/> [[Francuzi]] su [[1880]]. započeli iskapati Panamski kanal, (dovršen [[1914]].) koji su od [[1904]]. preuzeli [[Amerikanci (nacija)|Amerikanci]].<ref name=his/> Od te je godine [[Vojska Sjedinjenih Američkih Država]] upravljala gradom do [[1936]]., a nakon tog nad Zonom kanala sve do [[1999]].<ref name=his>{{cite web |url=https://mupa.gob.pa/historia/ |title =''Historia'' |publisher =Municipio de Panamá |language =španjolski |accessdate =21.1.2023.}}</ref> Istovremeno sa izgradnjom kanala Amerikanci su izgradili [[vodovod]] i [[kanalizacija|kanalizaciju]], koji su do [[1942]]. bili i vlasništvo [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]].<ref name=brit/> Od kad je započela gradnja kanala naglo se proširio i postao [[kozmopolitizam|kozmopolitski]] grad modernih [[hotel]]a, [[kabare]]a, [[Noćni klub|noćnih klubova]], ali i grad brojnih [[Sirotinjsko naselje|sirotinjskih kvartova]] (kasnije djelomično saniranih).<ref name=brit/> Grad je ponovno postao vijest dana [[1989]]. kad je [[Vojska Sjedinjenih Američkih Država|Američka vojska]] izvršila [[Invazija SAD na Panamu|Invaziju na Panamu]] i [[hapšenje|uhapsila]] tadašnjeg [[predsjednik]]a [[Manuel Noriega|Manuela Noriegu]].<ref name=brit/> Istovremeno sa invazijom desile su se i brojne pljačke po gradu.<ref name=brit/> === Suvremeni grad === Današnja Panama je grad brojnih modernih poslovnih [[neboder]]a, dva velika [[univerzitet]]a; Nacionalnog (osnovan [[1935]].) i Santa María la Antigua ([[1965]].) Postoji niz [[akademija]], [[biblioteka]], [[muzej]]a i istraživačkih instituta kao što je Memorijalni laboratorij za tropsku i preventivnu medicinu Gorgas iz [[1928]]. i Smithsonian Tropical Research Institute iz [[1923]].<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/place/Panama-City | title =''Panama City'' | accessdate =20.1.2023. | language=engleski | publisher=Encyclopaedia Britannica}}</ref> Grad ima i puno zelenih površina, unutar grada je to Metropolitan park, a duž kanala su to [[nacionalni park]]ovi; Camino de Cruces i Soberanía, koji štite dobar dio [[Tropska kišna šuma|tropskih prašuma]].<ref name=brit/> == Gradske četvrti == Grad se nalazi u okrugu Panama, iako njegovo metropolitansko područje uključuje i neka naseljena područja na suprotnoj strani [[Panamski kanal|Panamskog kanala]]. Kao i u ostatku zemlje, grad je podijeljen na ''corregimientose'', u kojima postoji mnogo manjih općina. Stara četvrt, poznata kao ''Casco Viejo'', nalazi se u corregimientosu San Felipea. San Felipe i dvanaest drugih corregimientosa čine urbano središte grada, uključujući Santa Anu, El Chorrillo, Calidoniju, Curundú, Ancón, Bella Vistu, Bethaniju, San Francisco, Juan Diaz, Pueblo Nuevo, Parque Lefevre i Río Abajo. == Znamenitosti == {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta =Arheološki lokalitet Panamá Viejo i historijski centar grada Panamá |image =Torre_de_la_Catedral.jpg |godina = [[1997]]. <small>(21. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo =ii, iv, vi |ugroženost = ne |poveznica =https://whc.unesco.org/en/list/790 |država = {{flag|Panama}} }} Panama ima puno [[građevina]] iz [[kolonijalizam|kolonijalnih]] vremena, kao što je [[katedrala]], čija je gradnja počela [[1673]]. ([[restauracija|restaurirana]] [[2003]].) i [[crkva|crkvu]] sv Franje. Obnovljeni [[historija|historijski]] centar grada - Casco Viejo, uvršten je [[1997]]. na [[UNESCO]]-vu [[Lista mjesta svjetske baštine u Americi|Listu svjetske baštine u Americi]]. To je prošireno [[2003]]. uvrštenjem razorene ''Stare Paname'' (Panamá Viejo) koja je danas popularna turistička atrakcija.<ref name=brit/> [[Arheološko nalazište]] Panamá Viejo prostire se na 32 [[hektar]]a, pored ruševina [[kamen]]ih [[zgrada]] [[sud]]a, [[katedrala|katedrale]] iz kolonijalnih vremena u njemu se nalaze i [[Pretkolumbovska umjetnost|pretkolumbovski]] ostatci [[Cueva|Cueva indijanaca]].<ref name=un/> [[Arheologija|Arheološki]] dokazi orginalnog rasporeda [[ulica]] i pozicija vjerskih i svjetovnih građevina u Staroj Panami, svjedoče o tadašnjem planiranju<ref name=un/> [[Inženjerija|Inžinjerci]] su iskoristili [[Geomorfologija|geomorfologiju]] [[poluotok]]a na koji su preselili Novu Panamu (Casco Viejo) i to dopunili [[bedem]]ima i tako kompletno okružili poluotok. Prostor unutar bedema izgrađen je sa [[Ortogonalnost|ortogonalnim]] rasporedom [[ulica]] različite širine, i centralnim [[trg]]om.<ref name=un/> Unutar tog grada nalaze se građevine od [[17. vijek]] do [[20. vijek]]a. Pored crkava i petoro [[brod (arhitektura)|brodne]] katedrale, tu su i [[Palača|palače]]; Guvernera (kraj [[17. vijek]]a), [[Gradska vijećnica|Vijećnice]], [[Muzej]]a kanala (orginalno Grand hotel) i Suda.<ref name=un/> Tu se nalazi i ''Salón Bolivar'', posljedni preživjeli dio [[samostan]]skog kompleksa [[17. vijek|17]] / [[18. vijek]]) u kom je Bolívar održao svoj kongres.<ref name=un>{{cite web | url =https://whc.unesco.org/en/list/790 | title =''Archaeological Site of Panamá Viejo and Historic District of Panamá'' | accessdate =20.1.2023. | language=engleski | publisher=Encyclopaedia Britannica}}</ref> [[datoteka:Imponente_Palacio_Bolívar,_Sede_del_Ministerio_de_Relaciones_Exteriores.jpg|thumb|left|240px|Salón Bolivar ([[zgrada]] nekadašnjeg [[Franjevci|franjevačkog]] [[samostan]]a)]] == Privreda i transport== [[Privreda]] grada ponajviše se bazira na [[financije|financijskom]] sektoru ([[banka|banke]], [[osiguranje|osiguranja]]) i aktivnostima vezanim uz [[Panamski kanal|kanal]]. Od [[Industrija|industrije]] ima [[rafinerija nafte|rafineriju nafte]], [[valjanje|valjaonicu čelika]], [[pivara|pivovaru]] i [[tvornica|tvornice]] [[tekstilna industrija|tekstilne]] i [[drvna industrija|drvne industrije]].<ref name=brit/> Panamska [[luka]] prostire se na [[jugozapad]]u u susjednom gradu Balboi. Sa [[Colón (Panama)|Colónom]] na [[sjever]]u povezan je kanalom, [[željeznička pruga|prugom]] i [[autoput]]m, sa [[David (grad)|Davidom]] na [[zapad]]u i [[Chepo]]m na [[istok]]u [[Panamerički autoput|Panameričkim autoputom]].<ref name=brit/> Grad ima dva internacionalna [[aerodrom]]a u Albrooku, zapadno od grada, i u Tocumenu, 27&nbsp;km sjeveroistočno od centra.<ref name=brit/> == Pobratimski gradovi == Panama ima pobratimske ugovore sa slijedećim gradovima<ref name=sis>{{cite web | url =http://en.sistercity.info/sister-cities/Panama%20City.html | title =''Sister cities of Panama'' | accessdate =20.1. 2023. | language=engleski | publisher=Sistercity}}</ref>;; {| class="wikitable" |- valign="top" | * <small>{{flagicon|Venecuela}} [[Caracas]], [[Venecuela]] * {{flagicon|SAD}} [[Fort Lauderdale, Florida]], [[Sjedinjene Američke Države]] * {{flagicon|Meksiko}} [[Guadalajara (Jalisco)|Guadalajara]], [[Meksiko]] * {{flagicon|Filipini}} [[Manila]], [[Filipini]]</small> || * <small>{{flagicon|Meksiko}} [[Mexico City]], [[Meksiko]] * {{flagicon|SAD}} [[Miami]], [[Sjedinjene Američke Države]] * {{flagicon|Tajvan}} [[Taipei]], [[Tajvan]]</small> |} {{Panoramica|Panama_punta_paitilla.jpg|1800px|Panorama grada}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Panama City}} * [https://mupa.gob.pa/ ''Municipio de Panamá'' (službene stranice)] {{es icon}} {{Glavni gradovi Sjeverne Amerike}} {{Svjetska baština u Panami}} [[Kategorija:Panamá| ]] [[Kategorija:Gradovi u Panami]] [[Kategorija:Glavni gradovi u Južnoj Americi]] [[Kategorija:Svjetska baština u Panami]] cc5jcqlm1pnqtghxvldyfd1rbksvjhk 0 45146 42689550 42527740 2026-09-14T07:08:59Z Belirac 17 Dopunjen odlomak "Općinska uprava" podacima o Općinskom vijeću i ispravljen tipfeler u potpisu ispod slike. 42689550 wikitext text/x-wiki {{slično|općini|slična značenja|Jagodnjak (razvrstavanje)}} {{Coord|45.7013|N|18.590|E|source:hrwiki_region:HR|format=dms|display=title}} : ''Karta Hrvatske [https://www.auto-karta-hrvatske.com/jagodnjak/ > Jagodnjak (plan s ulicama i cestama)]'' : ''Google maps [https://www.google.com/maps/place/Op%C4%87ina+Jagodnjak/@45.6883002,18.5504123,18161m/data=!3m1!1e3!4m6!3m5!1s0x475d2736c931f133:0xf71117f404f8e63c!8m2!3d45.6965965!4d18.5569013!16s%2Fg%2F119x644dh?entry=ttu&g_ep=EgoyMDI1MTIwOS4wIKXMDSoASAFQAw%3D%3D > Jagodnjak (područje Općine)] {{Općina RH |ime = Općina Jagodnjak <hr> Општина Јагодњак |slika = Jagodnjak municipality location.GIF |opis_slike = Općina Jagodnjak na karti [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjske županije]] |zastava = |grb = Jagodnjak1.jpg |županija = [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] |broj stanovnika = 2.147 (bez N. Čeminca) / 2.023 / '''1.500''' |površina = 104,9 |načelnik = '''Danijela Mlinarević''' (od 2021; drugi mandat od 2025), <hr>Stevo Mlinarević (2017-2021), <br>Anđelko Balaban (do 2017), <br>(obrnutim hronološkim redom) Milan Zuber, Lazar Tovjanin, Jovan M. Nedić, [[Ljubiša Balaban]] |naselja = [[Bolman]], [[Jagodnjak]], [[Majške Međe]], [[Novi Bolman]] |poštanski broj = 31324 Jagodnjak <hr> 31323 Bolman (zatvoreno) |pozivni broj = 031 |registarska oznaka = BM |z. širina = 45.701320 |z. dužina = 18.59 |web-stranica = https://www.jagodnjak.hr/ <br>'''FB-profil''':<br> [https://www.facebook.com/profile.php?id=100051411882913 Općina Jagodnjak] }} '''Općina Jagodnjak''' je jedinica lokalne samouprave u [[Baranja|Baranji]], u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]] ([[Hrvatska]]), sa sjedištem u naselju [[Jagodnjak]], po kome je i dobila ime. Ta općina uvijek se naziva punim imenom '''Općina Jagodnjak''', osim u slučajevima kad je iz konteksta jasno da se misli na općinu, a ne na naselje Jagodnjak. Općina obuhvata četiri naselja: [[Bolman]], [[Jagodnjak]], [[Majške Međe]] i [[Novi Bolman]] i zaselak Zornice i ima '''1.500''' stanovnika (2021), što je znatno smanjenje u odnosu na prethodne popise: 26% prema 2011. godini (2.023 st.) i 30% prema 2001. godini (2.147 st). == Geografija == Općina Jagodnjak je smještena u jugozapadnom dijelu [[Baranja|Baranje]] u mikroregiji [[Baranjska nizina|Baranjske nizine]] [[Istočnohrvatska ravnica|Istočnohrvatske ravnice]]. Ima površinu od 104,9&nbsp;km² i obuhvata naselja: [[Bolman]], [[Jagodnjak]], [[Majške Međe]] i [[Novi Bolman]]. U ukupnoj površini, najveći je udio oranica - oko 7.900 ha, pa šuma - 1.600 ha. Šume se uglavnom prostiru južnim dijelom Općine između nasipa (tzv. "benta") i rijeke Drave. == Susjedna područja == [[Datoteka:Jagodnjak, Croatia - panoramio (1).jpg|thumb|lijevo|400px|Nasip (tzv. "bent") na jugu Općine Jagodnjak, uz lijevu (sjevernu) obalu rijeke Drave (snimak: 16. III. 2014)]] [[Datoteka:Bolman-(20190723)-Z4041-Opcina-Jagodnjak-tabla-dobrodoslice.jpg|right|thumb|300px|Tabla dobrodošlice na ulazu u Općinu Jagodnjak iz pravca [[Petlovac|Petlovca]] kod [[Bolmanski spomenik|Bolmanskog spomenika]], na županijskoj cesti [[Ž4041]] (snimak: 23. VII. 2019)]] [[Datoteka:Jagodnjak-(20091112)-Tabla dobrodoslice iz smjera Novog Ceminca).jpg|thumb|300px|Tabla dobrodošlice na ulazu u Općinu Jagodnjak iz pravca [[Novi Čeminac|Novog Čeminca]], na županijskoj cesti [[Ž4041]] (snimak: 12. XI. 2009)]] [[Datoteka:Majske-Medje-(20220129)-Tabla-dobrodoslice-u-Opcinu-Jagodnjak-iz-smjera-Baranjskog-na-D517-L44030.jpg|thumb|300px|Tabla dobrodošlice na ulazu u Općinu Jagodnjak iz pravca [[Baranjsko Petrovo Selo|Baranjskog Petrovog Selo]], na državnoj cesti [[D517]] i lokalnoj [[L44030]] (snimak: 29. I. 2022)]] Na zapadu i sjeverozapadu graniči se s [[Općina Petlovac|Općinom Petlovac]], na sjeveru s [[Grad Beli Manastir|Gradom Belim Manastirom]], na sjeveroistoku i istoku s [[Općina Čeminac|Općinom Čeminac]], na jugoistoku s [[Općina Darda|Općinom Darda]], dok joj je južna granica uglavnom rijeka [[Drava]]. Jedan mali dio područja naselja Jagodnjak nalazi se s južne (desne) obale Drave, kao što i neki manji dijelovi sa sjeverne (lijeve) obale rijeke Drave pripadaju [[Valpovo|Valpovu]], [[Nard]]u i [[Petrijevci]]ma. U svijesti lokalnog stanovništva ono što je s južne strane Drave je u [[Slavonija|Slavoniji]], a ono što je sjeverno od Drave je - Baranja. === Udaljenosti između naselja === Unutar Općine * Jagodnjak - Novi Bolman: 4,8&nbsp;km (cesta [[Ž4041]]) * Jagodnjak - Bolman: 6,4&nbsp;km (cesta [[Ž4041]]) * Jagodnjak - Majške Međe: 10,9&nbsp;km (ceste [[Ž4041]] + [[D517]] + [[L44030]]) Do sjedišta susjednih općina * Jagodnjak - [[Petlovac]]: 10,9&nbsp;km * Jagodnjak - [[Beli Manastir]]: 20,7&nbsp;km (preko Bolmana) - 22,9&nbsp;km (preko Čeminca) * Jagodnjak - [[Čeminac]]: 8,2&nbsp;km * Jagodnjak - [[Darda]]: 13,1&nbsp;km === Ceste === Kroz Općinu Jagodnjak prolaze: * [[Autocesta A5 (Hrvatska)|autocesta A5]] (Beli Manastir - Sredanci), u dionici između naplatne postaje Sudaraž i mosta na Dravi, djelomično prolazi sjeveroistočnim i istočnim područjem Općine Jagodnjak vrlo blizu kanala [[Gmajna (kanal)|Gmajna]] i jagodnjačke Ulice Vasilja Gaćeše, * [[državna cesta]] [[D517]] ([[D7]] - [[Beli Manastir]] - [[Belišće]] - [[D34]]), od tačke između Petlovca i Bolmana do tačke između Majških Međa i Baranjskog Petrovog Sela, * županijska cesta [[Ž4041]] ([[D517]] - [[Bolman]] - [[Novi Bolman]] - [[Jagodnjak]] - [[Novi Čeminac]] - [[Uglješ]] - [[Švajcarnica]] /[[D7]]/), od njenog početka pa skoro do ulaska u Novi Čeminac, * lokalna cesta [[L44030]] (D517 - Majške Međe), * nerazvrstane asfaltirane ceste od Jagodnjaka do [[Jagodnjak#Dijelovi naselja|Zornica]] i [[Jagodnjak#Dijelovi naselja|Brod-Pustare]]. === Novi Čeminac === Godine 2001. u sastavu Općine Jagodnjak bilo je i naselje [[Novi Čeminac]], ali je ono 2002. "prešlo" u Općinu [[Čeminac]]. Zato podaci prema popisu iz 2001. godine o broju stanovnika (2.537), površini (116,99&nbsp;km²), broju žena (52,4 %) i muškaraca (47,6 %), broju domaćinstava (940) i prosječnoj gustoći naseljenosti (22 st./km²) Općine Jagodnjak uključuju i naselje Novi Čeminac. == Stanovništvo == Za vrijeme turske vladavine Baranjom, na prazno područje današnje Općine Jagodnjak dolaze prvi Srbi, da bi se naseljavanje nastavilo velikom seobom 1690. godine pod vodstvom [[Arsenije Čarnojević|Arsenija Čarnojevića]] i dalje tokom prve polovine 18. stoljeća. Tridesetih godina 18. stoljeća doseljavaju se Nijemci. Pred kraj [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]] veći dio Nijemaca napušta područje današnje Općine Jagodnjak, a 1946. godine doseljavaju se srpske porodice s područja [[Banija|Banije]] (iz okoline [[Kostajnica|Kostajnice]], [[Glina|Gline]], [[Petrinja|Petrinje]] i [[Dvor na Uni|Dvora na Uni]]). Poslije njih doseljavaju se i hrvatske porodice iz [[Međimurje|Međimurja]] i [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskog zagorja]] i srpske iz [[Bosna (regija)|Bosne]]. Srbi (tzv. [[optanti]]) na područje današnje Općine Jagodnjak doseljavali su se i nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] s područja [[Mađarska|Mađarske]]. Općina Jagodnjak jedina je baranjska opština u kojoj Srbi (i uopšte manjinci) čine većinu stanovništva. === Po mjestima === {{Multicol}} Popis stanovništva [[2001.]] ---- * UKUPNO - '''2.147''' <br>(bez Novog Čeminca) * [[Bolman]] - 450 * [[Jagodnjak]] - 1.469 * [[Majške Međe]] - 99 * [[Novi Bolman]] - 129 {{Multicol-break}} Popis stanovništva [[2011.]] ---- * UKUPNO - '''2.023'''<br>- - - - - - - - - - * [[Bolman]] - 520 * [[Jagodnjak]] - 1.299 * [[Majške Međe]] - 82 * [[Novi Bolman]] - 122 {{Multicol-break}} Popis stanovništva [[2021.]] ---- * UKUPNO - '''1.500'''<br>- - - - - - - - - - * [[Bolman]] - 368 * [[Jagodnjak]] - 990 * [[Majške Međe]] - 59 * [[Novi Bolman]] - 83 {{Multicol-end}} Napomena: Općina Jagodnjak je 2001. godine, dok je u njenom sastavu bilo i naselje [[Novi Čeminac]], imala '''2.537''' stanovnika. === Po nacionalnosti (2001) === Narodnosni sastav Općine Jagodnjak prema popisu iz 2001. godine (uključeno i naselje Novi Čeminac): {{Multicol}} * [[Srbi]] (64,72 %) * [[Hrvati]] (26,65 %) * [[Mađari]] (2,88 %) * [[Romi]] (1,18 %) * [[Nijemci]] (0,55 %) * [[Bošnjaci]] (0,08 %) {{Multicol-break}} * [[Makedonci]] (0,08 %) * [[Crnogorci]] (0,04 %) * [[Česi]] (0,04 %) * [[Rusi]] (0,04 %) * [[Ukrajinci]] (0,04 %) * [[Rumunji]] (0,02 %) {{Multicol-break}} * [[Slovenci]] (0,02 %) * ostali (0,04 %) * nije se izjasnilo (2,92 %) * nepoznato (0,34 %) * UKUPNO: 100 % {{Multicol-end}} === Po nacionalnosti (2011) === Narodnosni sastav Općine Jagodnjak prema popisu iz 2011. godine (bez naselja Novi Čeminac jer tada više nije bio u sastavu Općine Jagodnjak): {{Multicol}} * [[Srbi]] - 1.333 (65,89 %) * [[Hrvati]] - 391 (19,33 %) * [[Romi]] - 154 (7,61 %) * [[Mađari]] - 61 (3,02 %) * [[Nijemci]] - 8 (0,40%) * [[Rumunji]] - 6 (0,30 %) {{Multicol-break}} * [[Slovenci]] - 5 (0,25 %) * [[Crnogorci]] - 2 (0,10 %) * [[Makedonci]] - 1 (0,05 %) * reg. pripadnost - 1 (0,05 %) * vjerska pripadnost - 6 (0,30 %) * nije se izjasnilo - 53 (2,62 %) {{Multicol-break}} * nepoznato - 2 (0,10 %) * UKUPNO: 100 % {{Multicol-end}} === Po maternjem jeziku (2001) === Stanovništvo Općine Jagodnjak 2001. prema maternjem jeziku: [[srpski jezik|srpski]] govori 50,22 % stanovnika, [[hrvatski jezik|hrvatski]] (46,16 %), [[mađarski jezik|mađarski]] (1,62 %), [[rumunjski jezik|rumunjski]] (0,16 %), [[romski jezik|romski]] (0,79 %), [[hrvatskosrpski jezik|hrvatskosrpski]] (0,32 %), [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] (0,08 %), [[makedonski jezik|makedonski]] (0,08 %), [[njemački jezik|njemački]] (0,08 %), [[bošnjački jezik|bošnjački]] (0,04 %), [[češki jezik|češki]] (0,04 %), [[poljski jezik|poljski]] (0,04 %), [[ruski jezik|ruski]] (0,04 %), [[slovenski jezik|slovenski]] (0,2 %) i 0,13 % nepoznato (ukupno: 100 %). === Po maternjem jeziku (2011) === Stanovništvo Općine Jagodnjak 2011. prema maternjem jeziku: [[srpski jezik|srpski]] - 950 (46,96 %), [[hrvatski jezik|hrvatski]] - 839 (41,47 %), [[romski jezik|romski]] - 91 (4,5 %), [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] - 74 (3,66 %), [[mađarski jezik|mađarski]] - 40 (1,98 %), [[hrvatskosrpski jezik|hrvatskosrpski]] - 15 (0,74 %), [[rumunjski jezik|rumunjski]] - 8 (0,16 %), [[slovenski jezik|slovenski]] - 2 (0,1 %), nepoznato - 4 (0,2 %)(ukupno: 100 %). === Po vjeroispovijesti (2001) === Stanovništvo Općine Jagodnjak 2001. prema vjeroispovijesti: [[Srpska pravoslavna crkva]] (63,74 %), [[katolici]] (29,76 %), ostale pravoslavne crkve (2,64 %), [[islam]] (0,12 %), [[Makedonska pravoslavna crkva]] (0,08 %), [[Jehovini svjedoci]] (0,20 %), [[kalvinistička crkva]] (0,20 %), ostale vjere (0,12 %), [[agnostici]] (3,00 %) i 0,14 % nepoznato (ukupno: 100 %). === Po vjeroispovijesti (2011) === Stanovništvo Općine Jagodnjak 2011. prema vjeroispovijesti: pravoslavci - 1.448 (71,58 %), [[katolici]] - 480 (23,73 %), muslimani - 9 (0,44 %), ostali kršćani - 7 (0,35 %), protestanti - 4 (0,2 %), [[agnostici]] - 4 (0,2 %), nisu vjernici i ateisti - 12 (0,59 %), ne izjašnjavaju se - 56 (2,77 %), nepoznato - 3 (0,15 %). [[Datoteka:Jagodnjak_Municipal_Building.JPG|right|thumb|300px|Prostorije Općine u Domu kulture u Jagodnjaku, Ulica Borisa Kidriča 100 (snimak: 3. V. 2009)]] == Općinska uprava == Prvi načelnik Općine Jagodnjak bio je [[Ljubomir Balaban]]. Njega su naslijedili Jovan M. Nedić, Lazar Tovjanin, Milan Zuber, Anđelko Balaban (do 2017) i Stevo Mlinarević (SDSS; od 2017). Zamjenici načelnika Mlinarevića bili su: Nada Šalajić (SDSS) i Denis Urtajl (HDZ; "iz reda pripadnika hrvatskog naroda"). Od 16. V. 2021. načelnica je '''Danijela Mlinarević''', a zamjenik načelnice "iz reda pripadnika hrvatskog naroda" je Denis Urtajl. Na lokalnim izborima održanim 18. V. 2025. godine potvrđen je drugi mandat Danijele Mlinarević, koji će trajati do 2029. godine. === Povijest === Za vrijeme prva tri načelnika u Općinskom vijeću najviše je vijećnika bilo iz [[SDSS]]-a, dok je za vrijeme načelnikovanja Milana Zubera najviše vijećnika bilo s njegove nezavisne liste, što je ostalo i nakon lokalnih izbora 2009. godine. U Općinskom vijeću tada je participira još i [[HSP]]. Poslije izbora 2017. godine opet je najviše vijećnika iz SDSS-a, a slijede s po dva vijećnika "Lista grupe birača - nositelj liste Milan Zuber", koalicija "[[HDZ]], [[HDSSB]]" i koalicija "[[HNS]] - Liberalni demokrati, [[SDP]], [[HSS]], [[HSU]]".<ref>[https://www.jagodnjak.hr/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=135&Itemid=67 Općina Jagodnjak: Uprava] (pristupljeno 3. XI. 2018.</ref> === Aktuelni saziv Općinskog vijeća === Nakon lokalnih izbora održanih 18. V. 2025. godine Općinsko vijeće ima 10 članova: osam iz SDSS-a i dva iz HDZ-a. Predsjednik vijeća je Dušan Jakšić (Jagodnjak), zamjenik Predrag Tomašević (Bolman), vijećnica "iz reda Romskog naroda" Gordana Đurđević, a vijećnik "iz reda Hrvatskog naroda" Vjekoslav Pavlečić (izabran na dopunskim izborima). Ostali članova: Ranko Vujaklija, Damir Đukić, Branka Tatarin, Zvjezdana Miljić i Dušan Dvornić.<ref>[https://jagodnjak.hr/opcinsko-vijece/ Općina Jagodnjak: Općinsko vijeće] (pristupljeno 18. V. 2025.</ref> == Historija == Do [[Domovinski rat|rata 1991-1995.]] i tokom postojanja nepriznate [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]] područje Općine Jagodnjak pripadalo je tadašnjoj [[Općina Beli Manastir|Općini Beli Manastir]]. U novoj organizaciji jedinica lokalne samouprave [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] naselja Jagodnjak i Novi Čeminac pripala su Općini Čeminac, a naselja Bolman, Novi Bolman i Majške Međe pripala su Općini Petlovac. Na zahtjev srpske strane i uz podršku [[UNTAES]]-a ''Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj'' od 24. aprila 1998. godine ("Narodne novine" broj 68/1998) formirana je Općina Jagodnjak. Člankom 14, stav 3, propisano je: Iza općine pod rednim brojem 14. Gorjani, dodaje se pod brojem 15. nova općina pod nazivom: "Jagodnjak" u sastav koje ulaze sljedeća naselja: "Bolman, Jagodnjak, Majške Međe, Novi Bolman" i "Novi Čeminac".<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_05_68_815.html Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj NN 68/1998-815]. narodne-novine.nn.hr</ref> ''Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj'' od 20. juna 2002. godine naselje Novi Čeminac dodano je Općini Čeminac, a brisano iz sastava Općine Jagodnjak (i to je bila jedina svrha tog ''Zakona o izmjenama i dopunama Zakona...''). == Privreda == [[Datoteka:Farming Village Cooperative of Jagodnjak - Fodder Factory.JPG|mini|300px|Mješaonica stočne hrane nekadašnje Poljoprivredne zadruge "Naše selo" u Jagodnjaku]] [[Datoteka:Fermopromet Silos in Majske Medje.JPG|thumb|desno|300px|Silosi "Fermoprometa" u Majškim Međama]] Privrednu osnovu Općine Jagodnjak činili su i čine ratarstvo, stočarstvo, proizvodnja stočne hrane, građevinarstvo, trgovina i obrt. [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Feldbauer|Feldbauer]] navodi i vinogradarstvo, no u Općini Jagodnjak vinograda već odavno nema, a s obzirom da je općinsko područje ravničarsko, vinograda nikad i nije bilo u većoj mjeri. Od većih privrednih subjekata postoje ili su postojali: * u Jagodnjaku Poljoprivredna zadruga "Naše selo" (osnovana 1984. godine; 2004. izgrađeni silosi i mješaonica stočne hrane; u stečaju), građevinsko poduzeće "Ornatus-Zuber d.o.o." (u stečaju), Kale d.o.o. za trgovinu i prijevoz robe i dvije velike i moderne [[Agrokor]]ove farme, * u Bolmanu Poljoprivredna zadruga Bolman (više ne postoji), * a u Majškim Međama silosi poduzeća [[:hr:Fermopromet]]. Uz (bivše) poljoprivredne zadruge, poduzeće "Fermopromet", [[obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo|obiteljska poljoprivredna gospodarstva]] (OPG) i brojne poljoprivrednike, dio poljoprivrednih površina obrađuje i [[Belje]]. Početkom 2000-ih godina došlo je do ukrupnjavanja posjeda u rukama OPG-a kroz otkup i povrat državne zemlje, a s ciljem racionalnijeg i rentabilnijeg poslovanja. Ukupno je privatizirano 1.000 ha, a oko 3.000 ha Općina daje u zakup. Općina Jagodnjak, iako mala, spada u vodeće proizvođače mlijeka u Osječko-baranjskoj županiji. Jaka je i u stočarskoj proizvodnji. Ulaže u razvoj privrede u mjeri u kojoj to objektivno može: financira osjemenjivanje, premjeru zemlje i ulaže u izgradnju gospodarske infrastrukture (izgradnja i popravak cesta, poljskih puteva, mostova preko kanala) te sufinancira čišćenje kanalske mreže. Otvaranjem nekoliko malih i srednjih poduzeća djelomično se smanjuje nezaposlenost nastala umnogome kao rezultat masovnih otpuštanja na Belju nakon [[mirna reintegracija|mirne reintegracije]]. == Izvori i vanjske veze == {{Commonscat|Jagodnjak}} {{Reflist}} * [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa|Baranjska građa]] * [[flajer]] "Općina Jagodnjak" * [http://www.jagodnjak.hr Službene stranice Općine Jagodnjak] * [http://www.obz.hr/staro/hr/index.php?tekst=34 Osječko-baranjska županija: ''Jagodnjak''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211130195912/http://www.obz.hr/staro/hr/index.php?tekst=34 |date=2021-11-30 }} * [http://tzbaranje.hr/o-baranji/ Turistička zajednica Baranje: ''O Baranji''] * [http://www.tzosbarzup.hr/hr/destinacije/jagodnjak/ Turistička zajednica Osječko-baranjske županije: ''Jagodnjak'']{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * Mirovna grupa Oaza: ''Svi članci vezani za [https://oaza-bm.hr/oaza/naslovnica/itemlist/tag/**%20jagodnjak Jagodnjak] i [https://oaza-bm.hr/oaza/naslovnica/itemlist/tag/**%20bolman Bolman]'' * LAG Baranja: ''Svi članci vezani za [http://lag-baranja.hr/lag/itemlist/tag/*%20Jagodnjak Jagodnjak] i [http://lag-baranja.hr/lag/itemlist/tag/*%20Bolman Bolman]'' == Šabloni == {{Jagodnjak}} {{Baranjske općine}} {{Baranjska naselja}} {{DEFAULTSORT:Jagodnjak}} [[Kategorija:Općina Jagodnjak| ]] [[Kategorija:Općine u Baranji]] [[Kategorija:Općine u Osječko-baranjskoj županiji]] 0uo3yf6jw8ezit6e3f9gt3tehpgxsb4 42689551 42689550 2026-09-14T07:26:13Z Belirac 17 Dodan odlomak "Javna priznanja" i sitne popravke u referencama 42689551 wikitext text/x-wiki {{slično|općini|slična značenja|Jagodnjak (razvrstavanje)}} {{Coord|45.7013|N|18.590|E|source:hrwiki_region:HR|format=dms|display=title}} : ''Karta Hrvatske [https://www.auto-karta-hrvatske.com/jagodnjak/ > Jagodnjak (plan s ulicama i cestama)]'' : ''Google maps [https://www.google.com/maps/place/Op%C4%87ina+Jagodnjak/@45.6883002,18.5504123,18161m/data=!3m1!1e3!4m6!3m5!1s0x475d2736c931f133:0xf71117f404f8e63c!8m2!3d45.6965965!4d18.5569013!16s%2Fg%2F119x644dh?entry=ttu&g_ep=EgoyMDI1MTIwOS4wIKXMDSoASAFQAw%3D%3D > Jagodnjak (područje Općine)] {{Općina RH |ime = Općina Jagodnjak <hr> Општина Јагодњак |slika = Jagodnjak municipality location.GIF |opis_slike = Općina Jagodnjak na karti [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjske županije]] |zastava = |grb = Jagodnjak1.jpg |županija = [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] |broj stanovnika = 2.147 (bez N. Čeminca) / 2.023 / '''1.500''' |površina = 104,9 |načelnik = '''Danijela Mlinarević''' (od 2021; drugi mandat od 2025), <hr>Stevo Mlinarević (2017-2021), <br>Anđelko Balaban (do 2017), <br>(obrnutim hronološkim redom) Milan Zuber, Lazar Tovjanin, Jovan M. Nedić, [[Ljubiša Balaban]] |naselja = [[Bolman]], [[Jagodnjak]], [[Majške Međe]], [[Novi Bolman]] |poštanski broj = 31324 Jagodnjak <hr> 31323 Bolman (zatvoreno) |pozivni broj = 031 |registarska oznaka = BM |z. širina = 45.701320 |z. dužina = 18.59 |web-stranica = https://www.jagodnjak.hr/ <br>'''FB-profil''':<br> [https://www.facebook.com/profile.php?id=100051411882913 Općina Jagodnjak] }} '''Općina Jagodnjak''' je jedinica lokalne samouprave u [[Baranja|Baranji]], u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]] ([[Hrvatska]]), sa sjedištem u naselju [[Jagodnjak]], po kome je i dobila ime. Ta općina uvijek se naziva punim imenom '''Općina Jagodnjak''', osim u slučajevima kad je iz konteksta jasno da se misli na općinu, a ne na naselje Jagodnjak. Općina obuhvata četiri naselja: [[Bolman]], [[Jagodnjak]], [[Majške Međe]] i [[Novi Bolman]] i zaselak Zornice i ima '''1.500''' stanovnika (2021), što je znatno smanjenje u odnosu na prethodne popise: 26% prema 2011. godini (2.023 st.) i 30% prema 2001. godini (2.147 st.). == Geografija == Općina Jagodnjak je smještena u jugozapadnom dijelu [[Baranja|Baranje]] u mikroregiji [[Baranjska nizina|Baranjske nizine]] [[Istočnohrvatska ravnica|Istočnohrvatske ravnice]]. Ima površinu od 104,9&nbsp;km² i obuhvata naselja: [[Bolman]], [[Jagodnjak]], [[Majške Međe]] i [[Novi Bolman]]. U ukupnoj površini, najveći je udio oranica - oko 7.900 ha, pa šuma - 1.600 ha. Šume se uglavnom prostiru južnim dijelom Općine između nasipa (tzv. "benta") i rijeke Drave. == Susjedna područja == [[Datoteka:Jagodnjak, Croatia - panoramio (1).jpg|thumb|lijevo|400px|Nasip (tzv. "bent") na jugu Općine Jagodnjak, uz lijevu (sjevernu) obalu rijeke Drave (snimak: 16. III. 2014)]] [[Datoteka:Bolman-(20190723)-Z4041-Opcina-Jagodnjak-tabla-dobrodoslice.jpg|right|thumb|300px|Tabla dobrodošlice na ulazu u Općinu Jagodnjak iz pravca [[Petlovac|Petlovca]] kod [[Bolmanski spomenik|Bolmanskog spomenika]], na županijskoj cesti [[Ž4041]] (snimak: 23. VII. 2019)]] [[Datoteka:Jagodnjak-(20091112)-Tabla dobrodoslice iz smjera Novog Ceminca).jpg|thumb|300px|Tabla dobrodošlice na ulazu u Općinu Jagodnjak iz pravca [[Novi Čeminac|Novog Čeminca]], na županijskoj cesti [[Ž4041]] (snimak: 12. XI. 2009)]] [[Datoteka:Majske-Medje-(20220129)-Tabla-dobrodoslice-u-Opcinu-Jagodnjak-iz-smjera-Baranjskog-na-D517-L44030.jpg|thumb|300px|Tabla dobrodošlice na ulazu u Općinu Jagodnjak iz pravca [[Baranjsko Petrovo Selo|Baranjskog Petrovog Selo]], na državnoj cesti [[D517]] i lokalnoj [[L44030]] (snimak: 29. I. 2022)]] Na zapadu i sjeverozapadu graniči se s [[Općina Petlovac|Općinom Petlovac]], na sjeveru s [[Grad Beli Manastir|Gradom Belim Manastirom]], na sjeveroistoku i istoku s [[Općina Čeminac|Općinom Čeminac]], na jugoistoku s [[Općina Darda|Općinom Darda]], dok joj je južna granica uglavnom rijeka [[Drava]]. Jedan mali dio područja naselja Jagodnjak nalazi se s južne (desne) obale Drave, kao što i neki manji dijelovi sa sjeverne (lijeve) obale rijeke Drave pripadaju [[Valpovo|Valpovu]], [[Nard]]u i [[Petrijevci]]ma. U svijesti lokalnog stanovništva ono što je s južne strane Drave je u [[Slavonija|Slavoniji]], a ono što je sjeverno od Drave je - Baranja. === Udaljenosti između naselja === Unutar Općine * Jagodnjak - Novi Bolman: 4,8&nbsp;km (cesta [[Ž4041]]) * Jagodnjak - Bolman: 6,4&nbsp;km (cesta [[Ž4041]]) * Jagodnjak - Majške Međe: 10,9&nbsp;km (ceste [[Ž4041]] + [[D517]] + [[L44030]]) Do sjedišta susjednih općina * Jagodnjak - [[Petlovac]]: 10,9&nbsp;km * Jagodnjak - [[Beli Manastir]]: 20,7&nbsp;km (preko Bolmana) - 22,9&nbsp;km (preko Čeminca) * Jagodnjak - [[Čeminac]]: 8,2&nbsp;km * Jagodnjak - [[Darda]]: 13,1&nbsp;km === Ceste === Kroz Općinu Jagodnjak prolaze: * [[Autocesta A5 (Hrvatska)|autocesta A5]] (Beli Manastir - Sredanci), u dionici između naplatne postaje Sudaraž i mosta na Dravi, djelomično prolazi sjeveroistočnim i istočnim područjem Općine Jagodnjak vrlo blizu kanala [[Gmajna (kanal)|Gmajna]] i jagodnjačke Ulice Vasilja Gaćeše, * [[državna cesta]] [[D517]] ([[D7]] - [[Beli Manastir]] - [[Belišće]] - [[D34]]), od tačke između Petlovca i Bolmana do tačke između Majških Međa i Baranjskog Petrovog Sela, * županijska cesta [[Ž4041]] ([[D517]] - [[Bolman]] - [[Novi Bolman]] - [[Jagodnjak]] - [[Novi Čeminac]] - [[Uglješ]] - [[Švajcarnica]] /[[D7]]/), od njenog početka pa skoro do ulaska u Novi Čeminac, * lokalna cesta [[L44030]] (D517 - Majške Međe), * nerazvrstane asfaltirane ceste od Jagodnjaka do [[Jagodnjak#Dijelovi naselja|Zornica]] i [[Jagodnjak#Dijelovi naselja|Brod-Pustare]]. === Novi Čeminac === Godine 2001. u sastavu Općine Jagodnjak bilo je i naselje [[Novi Čeminac]], ali je ono 2002. "prešlo" u Općinu [[Čeminac]]. Zato podaci prema popisu iz 2001. godine o broju stanovnika (2.537), površini (116,99&nbsp;km²), broju žena (52,4 %) i muškaraca (47,6 %), broju domaćinstava (940) i prosječnoj gustoći naseljenosti (22 st./km²) Općine Jagodnjak uključuju i naselje Novi Čeminac. == Stanovništvo == Za vrijeme turske vladavine Baranjom, na prazno područje današnje Općine Jagodnjak dolaze prvi Srbi, da bi se naseljavanje nastavilo velikom seobom 1690. godine pod vodstvom [[Arsenije Čarnojević|Arsenija Čarnojevića]] i dalje tokom prve polovine 18. stoljeća. Tridesetih godina 18. stoljeća doseljavaju se Nijemci. Pred kraj [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]] veći dio Nijemaca napušta područje današnje Općine Jagodnjak, a 1946. godine doseljavaju se srpske porodice s područja [[Banija|Banije]] (iz okoline [[Kostajnica|Kostajnice]], [[Glina|Gline]], [[Petrinja|Petrinje]] i [[Dvor na Uni|Dvora na Uni]]). Poslije njih doseljavaju se i hrvatske porodice iz [[Međimurje|Međimurja]] i [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskog zagorja]] i srpske iz [[Bosna (regija)|Bosne]]. Srbi (tzv. [[optanti]]) na područje današnje Općine Jagodnjak doseljavali su se i nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] s područja [[Mađarska|Mađarske]]. Općina Jagodnjak jedina je baranjska opština u kojoj Srbi (i uopšte manjinci) čine većinu stanovništva. === Po mjestima === {{Multicol}} Popis stanovništva [[2001.]] ---- * UKUPNO - '''2.147''' <br>(bez Novog Čeminca) * [[Bolman]] - 450 * [[Jagodnjak]] - 1.469 * [[Majške Međe]] - 99 * [[Novi Bolman]] - 129 {{Multicol-break}} Popis stanovništva [[2011.]] ---- * UKUPNO - '''2.023'''<br>- - - - - - - - - - * [[Bolman]] - 520 * [[Jagodnjak]] - 1.299 * [[Majške Međe]] - 82 * [[Novi Bolman]] - 122 {{Multicol-break}} Popis stanovništva [[2021.]] ---- * UKUPNO - '''1.500'''<br>- - - - - - - - - - * [[Bolman]] - 368 * [[Jagodnjak]] - 990 * [[Majške Međe]] - 59 * [[Novi Bolman]] - 83 {{Multicol-end}} Napomena: Općina Jagodnjak je 2001. godine, dok je u njenom sastavu bilo i naselje [[Novi Čeminac]], imala '''2.537''' stanovnika. === Po nacionalnosti (2001) === Narodnosni sastav Općine Jagodnjak prema popisu iz 2001. godine (uključeno i naselje Novi Čeminac): {{Multicol}} * [[Srbi]] (64,72 %) * [[Hrvati]] (26,65 %) * [[Mađari]] (2,88 %) * [[Romi]] (1,18 %) * [[Nijemci]] (0,55 %) * [[Bošnjaci]] (0,08 %) {{Multicol-break}} * [[Makedonci]] (0,08 %) * [[Crnogorci]] (0,04 %) * [[Česi]] (0,04 %) * [[Rusi]] (0,04 %) * [[Ukrajinci]] (0,04 %) * [[Rumunji]] (0,02 %) {{Multicol-break}} * [[Slovenci]] (0,02 %) * ostali (0,04 %) * nije se izjasnilo (2,92 %) * nepoznato (0,34 %) * UKUPNO: 100 % {{Multicol-end}} === Po nacionalnosti (2011) === Narodnosni sastav Općine Jagodnjak prema popisu iz 2011. godine (bez naselja Novi Čeminac jer tada više nije bio u sastavu Općine Jagodnjak): {{Multicol}} * [[Srbi]] - 1.333 (65,89 %) * [[Hrvati]] - 391 (19,33 %) * [[Romi]] - 154 (7,61 %) * [[Mađari]] - 61 (3,02 %) * [[Nijemci]] - 8 (0,40%) * [[Rumunji]] - 6 (0,30 %) {{Multicol-break}} * [[Slovenci]] - 5 (0,25 %) * [[Crnogorci]] - 2 (0,10 %) * [[Makedonci]] - 1 (0,05 %) * reg. pripadnost - 1 (0,05 %) * vjerska pripadnost - 6 (0,30 %) * nije se izjasnilo - 53 (2,62 %) {{Multicol-break}} * nepoznato - 2 (0,10 %) * UKUPNO: 100 % {{Multicol-end}} === Po maternjem jeziku (2001) === Stanovništvo Općine Jagodnjak 2001. prema maternjem jeziku: [[srpski jezik|srpski]] govori 50,22 % stanovnika, [[hrvatski jezik|hrvatski]] (46,16 %), [[mađarski jezik|mađarski]] (1,62 %), [[rumunjski jezik|rumunjski]] (0,16 %), [[romski jezik|romski]] (0,79 %), [[hrvatskosrpski jezik|hrvatskosrpski]] (0,32 %), [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] (0,08 %), [[makedonski jezik|makedonski]] (0,08 %), [[njemački jezik|njemački]] (0,08 %), [[bošnjački jezik|bošnjački]] (0,04 %), [[češki jezik|češki]] (0,04 %), [[poljski jezik|poljski]] (0,04 %), [[ruski jezik|ruski]] (0,04 %), [[slovenski jezik|slovenski]] (0,2 %) i 0,13 % nepoznato (ukupno: 100 %). === Po maternjem jeziku (2011) === Stanovništvo Općine Jagodnjak 2011. prema maternjem jeziku: [[srpski jezik|srpski]] - 950 (46,96 %), [[hrvatski jezik|hrvatski]] - 839 (41,47 %), [[romski jezik|romski]] - 91 (4,5 %), [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] - 74 (3,66 %), [[mađarski jezik|mađarski]] - 40 (1,98 %), [[hrvatskosrpski jezik|hrvatskosrpski]] - 15 (0,74 %), [[rumunjski jezik|rumunjski]] - 8 (0,16 %), [[slovenski jezik|slovenski]] - 2 (0,1 %), nepoznato - 4 (0,2 %)(ukupno: 100 %). === Po vjeroispovijesti (2001) === Stanovništvo Općine Jagodnjak 2001. prema vjeroispovijesti: [[Srpska pravoslavna crkva]] (63,74 %), [[katolici]] (29,76 %), ostale pravoslavne crkve (2,64 %), [[islam]] (0,12 %), [[Makedonska pravoslavna crkva]] (0,08 %), [[Jehovini svjedoci]] (0,20 %), [[kalvinistička crkva]] (0,20 %), ostale vjere (0,12 %), [[agnostici]] (3,00 %) i 0,14 % nepoznato (ukupno: 100 %). === Po vjeroispovijesti (2011) === Stanovništvo Općine Jagodnjak 2011. prema vjeroispovijesti: pravoslavci - 1.448 (71,58 %), [[katolici]] - 480 (23,73 %), muslimani - 9 (0,44 %), ostali kršćani - 7 (0,35 %), protestanti - 4 (0,2 %), [[agnostici]] - 4 (0,2 %), nisu vjernici i ateisti - 12 (0,59 %), ne izjašnjavaju se - 56 (2,77 %), nepoznato - 3 (0,15 %). [[Datoteka:Jagodnjak_Municipal_Building.JPG|right|thumb|300px|Prostorije Općine u Domu kulture u Jagodnjaku, Ulica Borisa Kidriča 100 (snimak: 3. V. 2009)]] == Općinska uprava == Prvi načelnik Općine Jagodnjak bio je [[Ljubomir Balaban]]. Njega su naslijedili Jovan M. Nedić, Lazar Tovjanin, Milan Zuber, Anđelko Balaban (do 2017) i Stevo Mlinarević (SDSS; od 2017). Zamjenici načelnika Mlinarevića bili su: Nada Šalajić (SDSS) i Denis Urtajl (HDZ; "iz reda pripadnika hrvatskog naroda"). Od 16. V. 2021. načelnica je '''Danijela Mlinarević''', a zamjenik načelnice "iz reda pripadnika hrvatskog naroda" je Denis Urtajl. Na lokalnim izborima održanim 18. V. 2025. godine potvrđen je drugi mandat Danijele Mlinarević, koji će trajati do 2029. godine. === Povijest === Za vrijeme prva tri načelnika u Općinskom vijeću najviše je vijećnika bilo iz [[SDSS]]-a, dok je za vrijeme načelnikovanja Milana Zubera najviše vijećnika bilo s njegove nezavisne liste, što je ostalo i nakon lokalnih izbora 2009. godine. U Općinskom vijeću tada je participira još i [[HSP]]. Poslije izbora 2017. godine opet je najviše vijećnika iz SDSS-a, a slijede s po dva vijećnika "Lista grupe birača - nositelj liste Milan Zuber", koalicija "[[HDZ]], [[HDSSB]]" i koalicija "[[HNS]] - Liberalni demokrati, [[SDP]], [[HSS]], [[HSU]]".<ref>[https://www.jagodnjak.hr/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=135&Itemid=67 Općina Jagodnjak: Uprava] (pristupljeno 3. XI. 2018){{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> === Aktuelni saziv Općinskog vijeća === Nakon lokalnih izbora održanih 18. V. 2025. godine Općinsko vijeće ima 10 članova: osam iz SDSS-a i dva iz HDZ-a. Predsjednik vijeća je Dušan Jakšić (Jagodnjak), zamjenik Predrag Tomašević (Bolman), vijećnica "iz reda Romskog naroda" Gordana Đurđević, a vijećnik "iz reda Hrvatskog naroda" Vjekoslav Pavlečić (izabran na dopunskim izborima). Ostali članova: Ranko Vujaklija, Damir Đukić, Branka Tatarin, Zvjezdana Miljić i Dušan Dvornić.<ref>[https://jagodnjak.hr/opcinsko-vijece/ Općina Jagodnjak: Općinsko vijeće] (pristupljeno 18. V. 2025)</ref> == Javna priznanja == Javna priznanja Općine Jagodnjak jesu: * proglašenje počasnim građaninom Općine Jagodnjak, * Plaketa Općine Jagodnjak. Općina Jagodnjak može pojedinu osobu koja je zaslužna za Općinu proglasiti počasnim građaninom. Počast ne daje posebna prava ili obveze, a odluku o tome donosi Općinsko vijeće. Plaketa Općine Jagodnjak dodjeljuje se za iznimna dostignuća i doprinos od osobitog značenja za razvitak i ugled Općine, a posebno za uspjehe u unapređivanju gospodarstva, znanosti, kulture, skrbi i unapređivanja prirodnog okoliša te drugih javnih djelatnosti. == Historija == Do [[Domovinski rat|rata 1991-1995.]] i tokom postojanja nepriznate [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]] područje Općine Jagodnjak pripadalo je tadašnjoj [[Općina Beli Manastir|Općini Beli Manastir]]. U novoj organizaciji jedinica lokalne samouprave [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] naselja Jagodnjak i Novi Čeminac pripala su Općini Čeminac, a naselja Bolman, Novi Bolman i Majške Međe pripala su Općini Petlovac. Na zahtjev srpske strane i uz podršku [[UNTAES]]-a ''Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj'' od 24. aprila 1998. godine ("Narodne novine" broj 68/1998) formirana je Općina Jagodnjak. Člankom 14, stav 3, propisano je: Iza općine pod rednim brojem 14. Gorjani, dodaje se pod brojem 15. nova općina pod nazivom: "Jagodnjak" u sastav koje ulaze sljedeća naselja: "Bolman, Jagodnjak, Majške Međe, Novi Bolman" i "Novi Čeminac".<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_05_68_815.html Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj NN 68/1998-815]. narodne-novine.nn.hr</ref> ''Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj'' od 20. juna 2002. godine naselje Novi Čeminac dodano je Općini Čeminac, a brisano iz sastava Općine Jagodnjak (i to je bila jedina svrha tog ''Zakona o izmjenama i dopunama Zakona...''). == Privreda == [[Datoteka:Farming Village Cooperative of Jagodnjak - Fodder Factory.JPG|mini|300px|Mješaonica stočne hrane nekadašnje Poljoprivredne zadruge "Naše selo" u Jagodnjaku]] [[Datoteka:Fermopromet Silos in Majske Medje.JPG|thumb|desno|300px|Silosi "Fermoprometa" u Majškim Međama]] Privrednu osnovu Općine Jagodnjak činili su i čine ratarstvo, stočarstvo, proizvodnja stočne hrane, građevinarstvo, trgovina i obrt. [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Feldbauer|Feldbauer]] navodi i vinogradarstvo, no u Općini Jagodnjak vinograda već odavno nema, a s obzirom da je općinsko područje ravničarsko, vinograda nikad i nije bilo u većoj mjeri. Od većih privrednih subjekata postoje ili su postojali: * u Jagodnjaku Poljoprivredna zadruga "Naše selo" (osnovana 1984. godine; 2004. izgrađeni silosi i mješaonica stočne hrane; u stečaju), građevinsko poduzeće "Ornatus-Zuber d.o.o." (u stečaju), Kale d.o.o. za trgovinu i prijevoz robe i dvije velike i moderne [[Agrokor]]ove farme, * u Bolmanu Poljoprivredna zadruga Bolman (više ne postoji), * a u Majškim Međama silosi poduzeća [[:hr:Fermopromet]]. Uz (bivše) poljoprivredne zadruge, poduzeće "Fermopromet", [[obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo|obiteljska poljoprivredna gospodarstva]] (OPG) i brojne poljoprivrednike, dio poljoprivrednih površina obrađuje i [[Belje]]. Početkom 2000-ih godina došlo je do ukrupnjavanja posjeda u rukama OPG-a kroz otkup i povrat državne zemlje, a s ciljem racionalnijeg i rentabilnijeg poslovanja. Ukupno je privatizirano 1.000 ha, a oko 3.000 ha Općina daje u zakup. Općina Jagodnjak, iako mala, spada u vodeće proizvođače mlijeka u Osječko-baranjskoj županiji. Jaka je i u stočarskoj proizvodnji. Ulaže u razvoj privrede u mjeri u kojoj to objektivno može: financira osjemenjivanje, premjeru zemlje i ulaže u izgradnju gospodarske infrastrukture (izgradnja i popravak cesta, poljskih puteva, mostova preko kanala) te sufinancira čišćenje kanalske mreže. Otvaranjem nekoliko malih i srednjih poduzeća djelomično se smanjuje nezaposlenost nastala umnogome kao rezultat masovnih otpuštanja na Belju nakon [[mirna reintegracija|mirne reintegracije]]. == Izvori i vanjske veze == {{Commonscat|Jagodnjak}} {{Reflist}} * [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa|Baranjska građa]] * [[flajer]] "Općina Jagodnjak" * [http://www.jagodnjak.hr Službene stranice Općine Jagodnjak] * [http://www.obz.hr/staro/hr/index.php?tekst=34 Osječko-baranjska županija: ''Jagodnjak''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211130195912/http://www.obz.hr/staro/hr/index.php?tekst=34 |date=2021-11-30 }} * [http://tzbaranje.hr/o-baranji/ Turistička zajednica Baranje: ''O Baranji''] * [http://www.tzosbarzup.hr/hr/destinacije/jagodnjak/ Turistička zajednica Osječko-baranjske županije: ''Jagodnjak'']{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * Mirovna grupa Oaza: ''Svi članci vezani za [https://oaza-bm.hr/oaza/naslovnica/itemlist/tag/**%20jagodnjak Jagodnjak] i [https://oaza-bm.hr/oaza/naslovnica/itemlist/tag/**%20bolman Bolman]'' * LAG Baranja: ''Svi članci vezani za [http://lag-baranja.hr/lag/itemlist/tag/*%20Jagodnjak Jagodnjak] i [http://lag-baranja.hr/lag/itemlist/tag/*%20Bolman Bolman]'' == Šabloni == {{Jagodnjak}} {{Baranjske općine}} {{Baranjska naselja}} {{DEFAULTSORT:Jagodnjak}} [[Kategorija:Općina Jagodnjak| ]] [[Kategorija:Općine u Baranji]] [[Kategorija:Općine u Osječko-baranjskoj županiji]] cp9lqo08uniscm8f0fjlqx36s826h3a 42689556 42689551 2026-09-14T08:03:38Z Belirac 17 /* Privreda */ Dopunjen paragraf napomenom o pojavi ASK-a u Općini Jagonjak 2025. godine. 42689556 wikitext text/x-wiki {{slično|općini|slična značenja|Jagodnjak (razvrstavanje)}} {{Coord|45.7013|N|18.590|E|source:hrwiki_region:HR|format=dms|display=title}} : ''Karta Hrvatske [https://www.auto-karta-hrvatske.com/jagodnjak/ > Jagodnjak (plan s ulicama i cestama)]'' : ''Google maps [https://www.google.com/maps/place/Op%C4%87ina+Jagodnjak/@45.6883002,18.5504123,18161m/data=!3m1!1e3!4m6!3m5!1s0x475d2736c931f133:0xf71117f404f8e63c!8m2!3d45.6965965!4d18.5569013!16s%2Fg%2F119x644dh?entry=ttu&g_ep=EgoyMDI1MTIwOS4wIKXMDSoASAFQAw%3D%3D > Jagodnjak (područje Općine)] {{Općina RH |ime = Općina Jagodnjak <hr> Општина Јагодњак |slika = Jagodnjak municipality location.GIF |opis_slike = Općina Jagodnjak na karti [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjske županije]] |zastava = |grb = Jagodnjak1.jpg |županija = [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] |broj stanovnika = 2.147 (bez N. Čeminca) / 2.023 / '''1.500''' |površina = 104,9 |načelnik = '''Danijela Mlinarević''' (od 2021; drugi mandat od 2025), <hr>Stevo Mlinarević (2017-2021), <br>Anđelko Balaban (do 2017), <br>(obrnutim hronološkim redom) Milan Zuber, Lazar Tovjanin, Jovan M. Nedić, [[Ljubiša Balaban]] |naselja = [[Bolman]], [[Jagodnjak]], [[Majške Međe]], [[Novi Bolman]] |poštanski broj = 31324 Jagodnjak <hr> 31323 Bolman (zatvoreno) |pozivni broj = 031 |registarska oznaka = BM |z. širina = 45.701320 |z. dužina = 18.59 |web-stranica = https://www.jagodnjak.hr/ <br>'''FB-profil''':<br> [https://www.facebook.com/profile.php?id=100051411882913 Općina Jagodnjak] }} '''Općina Jagodnjak''' je jedinica lokalne samouprave u [[Baranja|Baranji]], u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]] ([[Hrvatska]]), sa sjedištem u naselju [[Jagodnjak]], po kome je i dobila ime. Ta općina uvijek se naziva punim imenom '''Općina Jagodnjak''', osim u slučajevima kad je iz konteksta jasno da se misli na općinu, a ne na naselje Jagodnjak. Općina obuhvata četiri naselja: [[Bolman]], [[Jagodnjak]], [[Majške Međe]] i [[Novi Bolman]] i zaselak Zornice i ima '''1.500''' stanovnika (2021), što je znatno smanjenje u odnosu na prethodne popise: 26% prema 2011. godini (2.023 st.) i 30% prema 2001. godini (2.147 st.). == Geografija == Općina Jagodnjak je smještena u jugozapadnom dijelu [[Baranja|Baranje]] u mikroregiji [[Baranjska nizina|Baranjske nizine]] [[Istočnohrvatska ravnica|Istočnohrvatske ravnice]]. Ima površinu od 104,9&nbsp;km² i obuhvata naselja: [[Bolman]], [[Jagodnjak]], [[Majške Međe]] i [[Novi Bolman]]. U ukupnoj površini, najveći je udio oranica - oko 7.900 ha, pa šuma - 1.600 ha. Šume se uglavnom prostiru južnim dijelom Općine između nasipa (tzv. "benta") i rijeke Drave. == Susjedna područja == [[Datoteka:Jagodnjak, Croatia - panoramio (1).jpg|thumb|lijevo|400px|Nasip (tzv. "bent") na jugu Općine Jagodnjak, uz lijevu (sjevernu) obalu rijeke Drave (snimak: 16. III. 2014)]] [[Datoteka:Bolman-(20190723)-Z4041-Opcina-Jagodnjak-tabla-dobrodoslice.jpg|right|thumb|300px|Tabla dobrodošlice na ulazu u Općinu Jagodnjak iz pravca [[Petlovac|Petlovca]] kod [[Bolmanski spomenik|Bolmanskog spomenika]], na županijskoj cesti [[Ž4041]] (snimak: 23. VII. 2019)]] [[Datoteka:Jagodnjak-(20091112)-Tabla dobrodoslice iz smjera Novog Ceminca).jpg|thumb|300px|Tabla dobrodošlice na ulazu u Općinu Jagodnjak iz pravca [[Novi Čeminac|Novog Čeminca]], na županijskoj cesti [[Ž4041]] (snimak: 12. XI. 2009)]] [[Datoteka:Majske-Medje-(20220129)-Tabla-dobrodoslice-u-Opcinu-Jagodnjak-iz-smjera-Baranjskog-na-D517-L44030.jpg|thumb|300px|Tabla dobrodošlice na ulazu u Općinu Jagodnjak iz pravca [[Baranjsko Petrovo Selo|Baranjskog Petrovog Selo]], na državnoj cesti [[D517]] i lokalnoj [[L44030]] (snimak: 29. I. 2022)]] Na zapadu i sjeverozapadu graniči se s [[Općina Petlovac|Općinom Petlovac]], na sjeveru s [[Grad Beli Manastir|Gradom Belim Manastirom]], na sjeveroistoku i istoku s [[Općina Čeminac|Općinom Čeminac]], na jugoistoku s [[Općina Darda|Općinom Darda]], dok joj je južna granica uglavnom rijeka [[Drava]]. Jedan mali dio područja naselja Jagodnjak nalazi se s južne (desne) obale Drave, kao što i neki manji dijelovi sa sjeverne (lijeve) obale rijeke Drave pripadaju [[Valpovo|Valpovu]], [[Nard]]u i [[Petrijevci]]ma. U svijesti lokalnog stanovništva ono što je s južne strane Drave je u [[Slavonija|Slavoniji]], a ono što je sjeverno od Drave je - Baranja. === Udaljenosti između naselja === Unutar Općine * Jagodnjak - Novi Bolman: 4,8&nbsp;km (cesta [[Ž4041]]) * Jagodnjak - Bolman: 6,4&nbsp;km (cesta [[Ž4041]]) * Jagodnjak - Majške Međe: 10,9&nbsp;km (ceste [[Ž4041]] + [[D517]] + [[L44030]]) Do sjedišta susjednih općina * Jagodnjak - [[Petlovac]]: 10,9&nbsp;km * Jagodnjak - [[Beli Manastir]]: 20,7&nbsp;km (preko Bolmana) - 22,9&nbsp;km (preko Čeminca) * Jagodnjak - [[Čeminac]]: 8,2&nbsp;km * Jagodnjak - [[Darda]]: 13,1&nbsp;km === Ceste === Kroz Općinu Jagodnjak prolaze: * [[Autocesta A5 (Hrvatska)|autocesta A5]] (Beli Manastir - Sredanci), u dionici između naplatne postaje Sudaraž i mosta na Dravi, djelomično prolazi sjeveroistočnim i istočnim područjem Općine Jagodnjak vrlo blizu kanala [[Gmajna (kanal)|Gmajna]] i jagodnjačke Ulice Vasilja Gaćeše, * [[državna cesta]] [[D517]] ([[D7]] - [[Beli Manastir]] - [[Belišće]] - [[D34]]), od tačke između Petlovca i Bolmana do tačke između Majških Međa i Baranjskog Petrovog Sela, * županijska cesta [[Ž4041]] ([[D517]] - [[Bolman]] - [[Novi Bolman]] - [[Jagodnjak]] - [[Novi Čeminac]] - [[Uglješ]] - [[Švajcarnica]] /[[D7]]/), od njenog početka pa skoro do ulaska u Novi Čeminac, * lokalna cesta [[L44030]] (D517 - Majške Međe), * nerazvrstane asfaltirane ceste od Jagodnjaka do [[Jagodnjak#Dijelovi naselja|Zornica]] i [[Jagodnjak#Dijelovi naselja|Brod-Pustare]]. === Novi Čeminac === Godine 2001. u sastavu Općine Jagodnjak bilo je i naselje [[Novi Čeminac]], ali je ono 2002. "prešlo" u Općinu [[Čeminac]]. Zato podaci prema popisu iz 2001. godine o broju stanovnika (2.537), površini (116,99&nbsp;km²), broju žena (52,4 %) i muškaraca (47,6 %), broju domaćinstava (940) i prosječnoj gustoći naseljenosti (22 st./km²) Općine Jagodnjak uključuju i naselje Novi Čeminac. == Stanovništvo == Za vrijeme turske vladavine Baranjom, na prazno područje današnje Općine Jagodnjak dolaze prvi Srbi, da bi se naseljavanje nastavilo velikom seobom 1690. godine pod vodstvom [[Arsenije Čarnojević|Arsenija Čarnojevića]] i dalje tokom prve polovine 18. stoljeća. Tridesetih godina 18. stoljeća doseljavaju se Nijemci. Pred kraj [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]] veći dio Nijemaca napušta područje današnje Općine Jagodnjak, a 1946. godine doseljavaju se srpske porodice s područja [[Banija|Banije]] (iz okoline [[Kostajnica|Kostajnice]], [[Glina|Gline]], [[Petrinja|Petrinje]] i [[Dvor na Uni|Dvora na Uni]]). Poslije njih doseljavaju se i hrvatske porodice iz [[Međimurje|Međimurja]] i [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskog zagorja]] i srpske iz [[Bosna (regija)|Bosne]]. Srbi (tzv. [[optanti]]) na područje današnje Općine Jagodnjak doseljavali su se i nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] s područja [[Mađarska|Mađarske]]. Općina Jagodnjak jedina je baranjska opština u kojoj Srbi (i uopšte manjinci) čine većinu stanovništva. === Po mjestima === {{Multicol}} Popis stanovništva [[2001.]] ---- * UKUPNO - '''2.147''' <br>(bez Novog Čeminca) * [[Bolman]] - 450 * [[Jagodnjak]] - 1.469 * [[Majške Međe]] - 99 * [[Novi Bolman]] - 129 {{Multicol-break}} Popis stanovništva [[2011.]] ---- * UKUPNO - '''2.023'''<br>- - - - - - - - - - * [[Bolman]] - 520 * [[Jagodnjak]] - 1.299 * [[Majške Međe]] - 82 * [[Novi Bolman]] - 122 {{Multicol-break}} Popis stanovništva [[2021.]] ---- * UKUPNO - '''1.500'''<br>- - - - - - - - - - * [[Bolman]] - 368 * [[Jagodnjak]] - 990 * [[Majške Međe]] - 59 * [[Novi Bolman]] - 83 {{Multicol-end}} Napomena: Općina Jagodnjak je 2001. godine, dok je u njenom sastavu bilo i naselje [[Novi Čeminac]], imala '''2.537''' stanovnika. === Po nacionalnosti (2001) === Narodnosni sastav Općine Jagodnjak prema popisu iz 2001. godine (uključeno i naselje Novi Čeminac): {{Multicol}} * [[Srbi]] (64,72 %) * [[Hrvati]] (26,65 %) * [[Mađari]] (2,88 %) * [[Romi]] (1,18 %) * [[Nijemci]] (0,55 %) * [[Bošnjaci]] (0,08 %) {{Multicol-break}} * [[Makedonci]] (0,08 %) * [[Crnogorci]] (0,04 %) * [[Česi]] (0,04 %) * [[Rusi]] (0,04 %) * [[Ukrajinci]] (0,04 %) * [[Rumunji]] (0,02 %) {{Multicol-break}} * [[Slovenci]] (0,02 %) * ostali (0,04 %) * nije se izjasnilo (2,92 %) * nepoznato (0,34 %) * UKUPNO: 100 % {{Multicol-end}} === Po nacionalnosti (2011) === Narodnosni sastav Općine Jagodnjak prema popisu iz 2011. godine (bez naselja Novi Čeminac jer tada više nije bio u sastavu Općine Jagodnjak): {{Multicol}} * [[Srbi]] - 1.333 (65,89 %) * [[Hrvati]] - 391 (19,33 %) * [[Romi]] - 154 (7,61 %) * [[Mađari]] - 61 (3,02 %) * [[Nijemci]] - 8 (0,40%) * [[Rumunji]] - 6 (0,30 %) {{Multicol-break}} * [[Slovenci]] - 5 (0,25 %) * [[Crnogorci]] - 2 (0,10 %) * [[Makedonci]] - 1 (0,05 %) * reg. pripadnost - 1 (0,05 %) * vjerska pripadnost - 6 (0,30 %) * nije se izjasnilo - 53 (2,62 %) {{Multicol-break}} * nepoznato - 2 (0,10 %) * UKUPNO: 100 % {{Multicol-end}} === Po maternjem jeziku (2001) === Stanovništvo Općine Jagodnjak 2001. prema maternjem jeziku: [[srpski jezik|srpski]] govori 50,22 % stanovnika, [[hrvatski jezik|hrvatski]] (46,16 %), [[mađarski jezik|mađarski]] (1,62 %), [[rumunjski jezik|rumunjski]] (0,16 %), [[romski jezik|romski]] (0,79 %), [[hrvatskosrpski jezik|hrvatskosrpski]] (0,32 %), [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] (0,08 %), [[makedonski jezik|makedonski]] (0,08 %), [[njemački jezik|njemački]] (0,08 %), [[bošnjački jezik|bošnjački]] (0,04 %), [[češki jezik|češki]] (0,04 %), [[poljski jezik|poljski]] (0,04 %), [[ruski jezik|ruski]] (0,04 %), [[slovenski jezik|slovenski]] (0,2 %) i 0,13 % nepoznato (ukupno: 100 %). === Po maternjem jeziku (2011) === Stanovništvo Općine Jagodnjak 2011. prema maternjem jeziku: [[srpski jezik|srpski]] - 950 (46,96 %), [[hrvatski jezik|hrvatski]] - 839 (41,47 %), [[romski jezik|romski]] - 91 (4,5 %), [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] - 74 (3,66 %), [[mađarski jezik|mađarski]] - 40 (1,98 %), [[hrvatskosrpski jezik|hrvatskosrpski]] - 15 (0,74 %), [[rumunjski jezik|rumunjski]] - 8 (0,16 %), [[slovenski jezik|slovenski]] - 2 (0,1 %), nepoznato - 4 (0,2 %)(ukupno: 100 %). === Po vjeroispovijesti (2001) === Stanovništvo Općine Jagodnjak 2001. prema vjeroispovijesti: [[Srpska pravoslavna crkva]] (63,74 %), [[katolici]] (29,76 %), ostale pravoslavne crkve (2,64 %), [[islam]] (0,12 %), [[Makedonska pravoslavna crkva]] (0,08 %), [[Jehovini svjedoci]] (0,20 %), [[kalvinistička crkva]] (0,20 %), ostale vjere (0,12 %), [[agnostici]] (3,00 %) i 0,14 % nepoznato (ukupno: 100 %). === Po vjeroispovijesti (2011) === Stanovništvo Općine Jagodnjak 2011. prema vjeroispovijesti: pravoslavci - 1.448 (71,58 %), [[katolici]] - 480 (23,73 %), muslimani - 9 (0,44 %), ostali kršćani - 7 (0,35 %), protestanti - 4 (0,2 %), [[agnostici]] - 4 (0,2 %), nisu vjernici i ateisti - 12 (0,59 %), ne izjašnjavaju se - 56 (2,77 %), nepoznato - 3 (0,15 %). [[Datoteka:Jagodnjak_Municipal_Building.JPG|right|thumb|300px|Prostorije Općine u Domu kulture u Jagodnjaku, Ulica Borisa Kidriča 100 (snimak: 3. V. 2009)]] == Općinska uprava == Prvi načelnik Općine Jagodnjak bio je [[Ljubomir Balaban]]. Njega su naslijedili Jovan M. Nedić, Lazar Tovjanin, Milan Zuber, Anđelko Balaban (do 2017) i Stevo Mlinarević (SDSS; od 2017). Zamjenici načelnika Mlinarevića bili su: Nada Šalajić (SDSS) i Denis Urtajl (HDZ; "iz reda pripadnika hrvatskog naroda"). Od 16. V. 2021. načelnica je '''Danijela Mlinarević''', a zamjenik načelnice "iz reda pripadnika hrvatskog naroda" je Denis Urtajl. Na lokalnim izborima održanim 18. V. 2025. godine potvrđen je drugi mandat Danijele Mlinarević, koji će trajati do 2029. godine. === Povijest === Za vrijeme prva tri načelnika u Općinskom vijeću najviše je vijećnika bilo iz [[SDSS]]-a, dok je za vrijeme načelnikovanja Milana Zubera najviše vijećnika bilo s njegove nezavisne liste, što je ostalo i nakon lokalnih izbora 2009. godine. U Općinskom vijeću tada je participira još i [[HSP]]. Poslije izbora 2017. godine opet je najviše vijećnika iz SDSS-a, a slijede s po dva vijećnika "Lista grupe birača - nositelj liste Milan Zuber", koalicija "[[HDZ]], [[HDSSB]]" i koalicija "[[HNS]] - Liberalni demokrati, [[SDP]], [[HSS]], [[HSU]]".<ref>[https://www.jagodnjak.hr/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=135&Itemid=67 Općina Jagodnjak: Uprava] (pristupljeno 3. XI. 2018){{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> === Aktuelni saziv Općinskog vijeća === Nakon lokalnih izbora održanih 18. V. 2025. godine Općinsko vijeće ima 10 članova: osam iz SDSS-a i dva iz HDZ-a. Predsjednik vijeća je Dušan Jakšić (Jagodnjak), zamjenik Predrag Tomašević (Bolman), vijećnica "iz reda Romskog naroda" Gordana Đurđević, a vijećnik "iz reda Hrvatskog naroda" Vjekoslav Pavlečić (izabran na dopunskim izborima). Ostali članova: Ranko Vujaklija, Damir Đukić, Branka Tatarin, Zvjezdana Miljić i Dušan Dvornić.<ref>[https://jagodnjak.hr/opcinsko-vijece/ Općina Jagodnjak: Općinsko vijeće] (pristupljeno 18. V. 2025)</ref> == Javna priznanja == Javna priznanja Općine Jagodnjak jesu: * proglašenje počasnim građaninom Općine Jagodnjak, * Plaketa Općine Jagodnjak. Općina Jagodnjak može pojedinu osobu koja je zaslužna za Općinu proglasiti počasnim građaninom. Počast ne daje posebna prava ili obveze, a odluku o tome donosi Općinsko vijeće. Plaketa Općine Jagodnjak dodjeljuje se za iznimna dostignuća i doprinos od osobitog značenja za razvitak i ugled Općine, a posebno za uspjehe u unapređivanju gospodarstva, znanosti, kulture, skrbi i unapređivanja prirodnog okoliša te drugih javnih djelatnosti. == Historija == Do [[Domovinski rat|rata 1991-1995.]] i tokom postojanja nepriznate [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]] područje Općine Jagodnjak pripadalo je tadašnjoj [[Općina Beli Manastir|Općini Beli Manastir]]. U novoj organizaciji jedinica lokalne samouprave [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] naselja Jagodnjak i Novi Čeminac pripala su Općini Čeminac, a naselja Bolman, Novi Bolman i Majške Međe pripala su Općini Petlovac. Na zahtjev srpske strane i uz podršku [[UNTAES]]-a ''Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj'' od 24. aprila 1998. godine ("Narodne novine" broj 68/1998) formirana je Općina Jagodnjak. Člankom 14, stav 3, propisano je: Iza općine pod rednim brojem 14. Gorjani, dodaje se pod brojem 15. nova općina pod nazivom: "Jagodnjak" u sastav koje ulaze sljedeća naselja: "Bolman, Jagodnjak, Majške Međe, Novi Bolman" i "Novi Čeminac".<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_05_68_815.html Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj NN 68/1998-815]. narodne-novine.nn.hr</ref> ''Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj'' od 20. juna 2002. godine naselje Novi Čeminac dodano je Općini Čeminac, a brisano iz sastava Općine Jagodnjak (i to je bila jedina svrha tog ''Zakona o izmjenama i dopunama Zakona...''). == Privreda == [[Datoteka:Farming Village Cooperative of Jagodnjak - Fodder Factory.JPG|mini|300px|Mješaonica stočne hrane nekadašnje Poljoprivredne zadruge "Naše selo" u Jagodnjaku]] [[Datoteka:Fermopromet Silos in Majske Medje.JPG|thumb|desno|300px|Silosi "Fermoprometa" u Majškim Međama]] Privrednu osnovu Općine Jagodnjak činili su i čine ratarstvo, stočarstvo, proizvodnja stočne hrane, građevinarstvo, trgovina i obrt. [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Feldbauer|Feldbauer]] navodi i vinogradarstvo, no u Općini Jagodnjak vinograda već odavno nema, a s obzirom da je općinsko područje ravničarsko, vinograda nikad i nije bilo u većoj mjeri. Od većih privrednih subjekata postoje ili su postojali: * u Jagodnjaku Poljoprivredna zadruga "Naše selo" (osnovana 1984. godine; 2004. izgrađeni silosi i mješaonica stočne hrane; u stečaju), građevinsko poduzeće "Ornatus-Zuber d.o.o." (u stečaju), Kale d.o.o. za trgovinu i prijevoz robe i dvije velike i moderne [[Agrokor]]ove farme, * u Bolmanu Poljoprivredna zadruga Bolman (više ne postoji), * a u Majškim Međama silosi poduzeća [[:hr:Fermopromet]]. Uz (bivše) poljoprivredne zadruge, poduzeće "Fermopromet", [[obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo|obiteljska poljoprivredna gospodarstva]] (OPG) i brojne poljoprivrednike, dio poljoprivrednih površina obrađuje i [[Belje]]. Početkom 2000-ih godina došlo je do ukrupnjavanja posjeda u rukama OPG-a kroz otkup i povrat državne zemlje, a s ciljem racionalnijeg i rentabilnijeg poslovanja. Ukupno je privatizirano 1.000 ha, a oko 3.000 ha Općina daje u zakup. Općina Jagodnjak, iako mala, spada u vodeće proizvođače mlijeka u Osječko-baranjskoj županiji. Jaka je i u stočarskoj proizvodnji. Ulaže u razvoj privrede u mjeri u kojoj to objektivno može: financira osjemenjivanje, premjeru zemlje i ulaže u izgradnju gospodarske infrastrukture (izgradnja i popravak cesta, poljskih puteva, mostova preko kanala) te sufinancira čišćenje kanalske mreže. Otvaranjem nekoliko malih i srednjih poduzeća djelomično se smanjuje nezaposlenost nastala umnogome kao rezultat masovnih otpuštanja na Belju nakon [[mirna reintegracija|mirne reintegracije]]. Dana 10. i 11. VII. 2025. godine u dva-tri domaćinstva u Jagodnjaku i jednom u Bolmanu pojavila se [[:hr:afrička svinjska kuga|afrička svinjska kuga]] (ASK), što je bilo dovoljno da se donese odluka da će se eutanazirati sve svinje na području Općine Jagodnjak (!) kako bi se zaustavila epidemija, a to je za privredu Općine Jagodnjak bila prava – katastrofa. Opširnije vidjeti u članku o naselju [[Jagodnjak#Privreda|Jagodnjak]]. == Izvori i vanjske veze == {{Commonscat|Jagodnjak}} {{Reflist}} * [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa|Baranjska građa]] * [[flajer]] "Općina Jagodnjak" * [http://www.jagodnjak.hr Službene stranice Općine Jagodnjak] * [http://www.obz.hr/staro/hr/index.php?tekst=34 Osječko-baranjska županija: ''Jagodnjak''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211130195912/http://www.obz.hr/staro/hr/index.php?tekst=34 |date=2021-11-30 }} * [http://tzbaranje.hr/o-baranji/ Turistička zajednica Baranje: ''O Baranji''] * [http://www.tzosbarzup.hr/hr/destinacije/jagodnjak/ Turistička zajednica Osječko-baranjske županije: ''Jagodnjak'']{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * Mirovna grupa Oaza: ''Svi članci vezani za [https://oaza-bm.hr/oaza/naslovnica/itemlist/tag/**%20jagodnjak Jagodnjak] i [https://oaza-bm.hr/oaza/naslovnica/itemlist/tag/**%20bolman Bolman]'' * LAG Baranja: ''Svi članci vezani za [http://lag-baranja.hr/lag/itemlist/tag/*%20Jagodnjak Jagodnjak] i [http://lag-baranja.hr/lag/itemlist/tag/*%20Bolman Bolman]'' == Šabloni == {{Jagodnjak}} {{Baranjske općine}} {{Baranjska naselja}} {{DEFAULTSORT:Jagodnjak}} [[Kategorija:Općina Jagodnjak| ]] [[Kategorija:Općine u Baranji]] [[Kategorija:Općine u Osječko-baranjskoj županiji]] s607zansz6ejc1qigt9d2p4qbbsh7eb 42689568 42689556 2026-09-14T09:12:09Z Belirac 17 Dodan link na opis zaseoka Zornice i odlomak o Kodeksu ponašanja članova OV. 42689568 wikitext text/x-wiki {{slično|općini|slična značenja|Jagodnjak (razvrstavanje)}} {{Coord|45.7013|N|18.590|E|source:hrwiki_region:HR|format=dms|display=title}} : ''Karta Hrvatske [https://www.auto-karta-hrvatske.com/jagodnjak/ > Jagodnjak (plan s ulicama i cestama)]'' : ''Google maps [https://www.google.com/maps/place/Op%C4%87ina+Jagodnjak/@45.6883002,18.5504123,18161m/data=!3m1!1e3!4m6!3m5!1s0x475d2736c931f133:0xf71117f404f8e63c!8m2!3d45.6965965!4d18.5569013!16s%2Fg%2F119x644dh?entry=ttu&g_ep=EgoyMDI1MTIwOS4wIKXMDSoASAFQAw%3D%3D > Jagodnjak (područje Općine)] {{Općina RH |ime = Općina Jagodnjak <hr> Општина Јагодњак |slika = Jagodnjak municipality location.GIF |opis_slike = Općina Jagodnjak na karti [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjske županije]] |zastava = |grb = Jagodnjak1.jpg |županija = [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] |broj stanovnika = 2.147 (bez N. Čeminca) / 2.023 / '''1.500''' |površina = 104,9 |načelnik = '''Danijela Mlinarević''' (od 2021; drugi mandat od 2025), <hr>Stevo Mlinarević (2017-2021), <br>Anđelko Balaban (do 2017), <br>(obrnutim hronološkim redom) Milan Zuber, Lazar Tovjanin, Jovan M. Nedić, [[Ljubiša Balaban]] |naselja = [[Bolman]], [[Jagodnjak]], [[Majške Međe]], [[Novi Bolman]] |poštanski broj = 31324 Jagodnjak <hr> 31323 Bolman (zatvoreno) |pozivni broj = 031 |registarska oznaka = BM |z. širina = 45.701320 |z. dužina = 18.59 |web-stranica = https://www.jagodnjak.hr/ <br>'''FB-profil''':<br> [https://www.facebook.com/profile.php?id=100051411882913 Općina Jagodnjak] }} '''Općina Jagodnjak''' je jedinica lokalne samouprave u [[Baranja|Baranji]], u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]] ([[Hrvatska]]), sa sjedištem u naselju [[Jagodnjak]], po kome je i dobila ime. Ta općina uvijek se naziva punim imenom '''Općina Jagodnjak''', osim u slučajevima kad je iz konteksta jasno da se misli na općinu, a ne na naselje Jagodnjak. Općina obuhvata četiri naselja: [[Bolman]], [[Jagodnjak]], [[Majške Međe]] i [[Novi Bolman]] i zaselak [[Jagodnjak#Dijelovi naselja|Zornice]] i ima '''1.500''' stanovnika (2021), što je znatno smanjenje u odnosu na prethodne popise: 26% prema 2011. godini (2.023 st.) i 30% prema 2001. godini (2.147 st.). == Geografija == Općina Jagodnjak je smještena u jugozapadnom dijelu [[Baranja|Baranje]] u mikroregiji [[Baranjska nizina|Baranjske nizine]] [[Istočnohrvatska ravnica|Istočnohrvatske ravnice]]. Ima površinu od 104,9&nbsp;km² i obuhvata naselja: [[Bolman]], [[Jagodnjak]], [[Majške Međe]] i [[Novi Bolman]]. U ukupnoj površini, najveći je udio oranica - oko 7.900 ha, pa šuma - 1.600 ha. Šume se uglavnom prostiru južnim dijelom Općine između nasipa (tzv. "benta") i rijeke Drave. == Susjedna područja == [[Datoteka:Jagodnjak, Croatia - panoramio (1).jpg|thumb|lijevo|400px|Nasip (tzv. "bent") na jugu Općine Jagodnjak, uz lijevu (sjevernu) obalu rijeke Drave (snimak: 16. III. 2014)]] [[Datoteka:Bolman-(20190723)-Z4041-Opcina-Jagodnjak-tabla-dobrodoslice.jpg|right|thumb|300px|Tabla dobrodošlice na ulazu u Općinu Jagodnjak iz pravca [[Petlovac|Petlovca]] kod [[Bolmanski spomenik|Bolmanskog spomenika]], na županijskoj cesti [[Ž4041]] (snimak: 23. VII. 2019)]] [[Datoteka:Jagodnjak-(20091112)-Tabla dobrodoslice iz smjera Novog Ceminca).jpg|thumb|300px|Tabla dobrodošlice na ulazu u Općinu Jagodnjak iz pravca [[Novi Čeminac|Novog Čeminca]], na županijskoj cesti [[Ž4041]] (snimak: 12. XI. 2009)]] [[Datoteka:Majske-Medje-(20220129)-Tabla-dobrodoslice-u-Opcinu-Jagodnjak-iz-smjera-Baranjskog-na-D517-L44030.jpg|thumb|300px|Tabla dobrodošlice na ulazu u Općinu Jagodnjak iz pravca [[Baranjsko Petrovo Selo|Baranjskog Petrovog Selo]], na državnoj cesti [[D517]] i lokalnoj [[L44030]] (snimak: 29. I. 2022)]] Na zapadu i sjeverozapadu graniči se s [[Općina Petlovac|Općinom Petlovac]], na sjeveru s [[Grad Beli Manastir|Gradom Belim Manastirom]], na sjeveroistoku i istoku s [[Općina Čeminac|Općinom Čeminac]], na jugoistoku s [[Općina Darda|Općinom Darda]], dok joj je južna granica uglavnom rijeka [[Drava]]. Jedan mali dio područja naselja Jagodnjak nalazi se s južne (desne) obale Drave, kao što i neki manji dijelovi sa sjeverne (lijeve) obale rijeke Drave pripadaju [[Valpovo|Valpovu]], [[Nard]]u i [[Petrijevci]]ma. U svijesti lokalnog stanovništva ono što je s južne strane Drave je u [[Slavonija|Slavoniji]], a ono što je sjeverno od Drave je - Baranja. === Udaljenosti između naselja === Unutar Općine * Jagodnjak - Novi Bolman: 4,8&nbsp;km (cesta [[Ž4041]]) * Jagodnjak - Bolman: 6,4&nbsp;km (cesta [[Ž4041]]) * Jagodnjak - Majške Međe: 10,9&nbsp;km (ceste [[Ž4041]] + [[D517]] + [[L44030]]) Do sjedišta susjednih općina * Jagodnjak - [[Petlovac]]: 10,9&nbsp;km * Jagodnjak - [[Beli Manastir]]: 20,7&nbsp;km (preko Bolmana) - 22,9&nbsp;km (preko Čeminca) * Jagodnjak - [[Čeminac]]: 8,2&nbsp;km * Jagodnjak - [[Darda]]: 13,1&nbsp;km === Ceste === Kroz Općinu Jagodnjak prolaze: * [[Autocesta A5 (Hrvatska)|autocesta A5]] (Beli Manastir - Sredanci), u dionici između naplatne postaje Sudaraž i mosta na Dravi, djelomično prolazi sjeveroistočnim i istočnim područjem Općine Jagodnjak vrlo blizu kanala [[Gmajna (kanal)|Gmajna]] i jagodnjačke Ulice Vasilja Gaćeše, * [[državna cesta]] [[D517]] ([[D7]] - [[Beli Manastir]] - [[Belišće]] - [[D34]]), od tačke između Petlovca i Bolmana do tačke između Majških Međa i Baranjskog Petrovog Sela, * županijska cesta [[Ž4041]] ([[D517]] - [[Bolman]] - [[Novi Bolman]] - [[Jagodnjak]] - [[Novi Čeminac]] - [[Uglješ]] - [[Švajcarnica]] /[[D7]]/), od njenog početka pa skoro do ulaska u Novi Čeminac, * lokalna cesta [[L44030]] (D517 - Majške Međe), * nerazvrstane asfaltirane ceste od Jagodnjaka do [[Jagodnjak#Dijelovi naselja|Zornica]] i [[Jagodnjak#Dijelovi naselja|Brod-Pustare]]. === Novi Čeminac === Godine 2001. u sastavu Općine Jagodnjak bilo je i naselje [[Novi Čeminac]], ali je ono 2002. "prešlo" u Općinu [[Čeminac]]. Zato podaci prema popisu iz 2001. godine o broju stanovnika (2.537), površini (116,99&nbsp;km²), broju žena (52,4 %) i muškaraca (47,6 %), broju domaćinstava (940) i prosječnoj gustoći naseljenosti (22 st./km²) Općine Jagodnjak uključuju i naselje Novi Čeminac. == Stanovništvo == Za vrijeme turske vladavine Baranjom, na prazno područje današnje Općine Jagodnjak dolaze prvi Srbi, da bi se naseljavanje nastavilo velikom seobom 1690. godine pod vodstvom [[Arsenije Čarnojević|Arsenija Čarnojevića]] i dalje tokom prve polovine 18. stoljeća. Tridesetih godina 18. stoljeća doseljavaju se Nijemci. Pred kraj [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]] veći dio Nijemaca napušta područje današnje Općine Jagodnjak, a 1946. godine doseljavaju se srpske porodice s područja [[Banija|Banije]] (iz okoline [[Kostajnica|Kostajnice]], [[Glina|Gline]], [[Petrinja|Petrinje]] i [[Dvor na Uni|Dvora na Uni]]). Poslije njih doseljavaju se i hrvatske porodice iz [[Međimurje|Međimurja]] i [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskog zagorja]] i srpske iz [[Bosna (regija)|Bosne]]. Srbi (tzv. [[optanti]]) na područje današnje Općine Jagodnjak doseljavali su se i nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] s područja [[Mađarska|Mađarske]]. Općina Jagodnjak jedina je baranjska opština u kojoj Srbi (i uopšte manjinci) čine većinu stanovništva. === Po mjestima === {{Multicol}} Popis stanovništva [[2001.]] ---- * UKUPNO - '''2.147''' <br>(bez Novog Čeminca) * [[Bolman]] - 450 * [[Jagodnjak]] - 1.469 * [[Majške Međe]] - 99 * [[Novi Bolman]] - 129 {{Multicol-break}} Popis stanovništva [[2011.]] ---- * UKUPNO - '''2.023'''<br>- - - - - - - - - - * [[Bolman]] - 520 * [[Jagodnjak]] - 1.299 * [[Majške Međe]] - 82 * [[Novi Bolman]] - 122 {{Multicol-break}} Popis stanovništva [[2021.]] ---- * UKUPNO - '''1.500'''<br>- - - - - - - - - - * [[Bolman]] - 368 * [[Jagodnjak]] - 990 * [[Majške Međe]] - 59 * [[Novi Bolman]] - 83 {{Multicol-end}} Napomena: Općina Jagodnjak je 2001. godine, dok je u njenom sastavu bilo i naselje [[Novi Čeminac]], imala '''2.537''' stanovnika. === Po nacionalnosti (2001) === Narodnosni sastav Općine Jagodnjak prema popisu iz 2001. godine (uključeno i naselje Novi Čeminac): {{Multicol}} * [[Srbi]] (64,72 %) * [[Hrvati]] (26,65 %) * [[Mađari]] (2,88 %) * [[Romi]] (1,18 %) * [[Nijemci]] (0,55 %) * [[Bošnjaci]] (0,08 %) {{Multicol-break}} * [[Makedonci]] (0,08 %) * [[Crnogorci]] (0,04 %) * [[Česi]] (0,04 %) * [[Rusi]] (0,04 %) * [[Ukrajinci]] (0,04 %) * [[Rumunji]] (0,02 %) {{Multicol-break}} * [[Slovenci]] (0,02 %) * ostali (0,04 %) * nije se izjasnilo (2,92 %) * nepoznato (0,34 %) * UKUPNO: 100 % {{Multicol-end}} === Po nacionalnosti (2011) === Narodnosni sastav Općine Jagodnjak prema popisu iz 2011. godine (bez naselja Novi Čeminac jer tada više nije bio u sastavu Općine Jagodnjak): {{Multicol}} * [[Srbi]] - 1.333 (65,89 %) * [[Hrvati]] - 391 (19,33 %) * [[Romi]] - 154 (7,61 %) * [[Mađari]] - 61 (3,02 %) * [[Nijemci]] - 8 (0,40%) * [[Rumunji]] - 6 (0,30 %) {{Multicol-break}} * [[Slovenci]] - 5 (0,25 %) * [[Crnogorci]] - 2 (0,10 %) * [[Makedonci]] - 1 (0,05 %) * reg. pripadnost - 1 (0,05 %) * vjerska pripadnost - 6 (0,30 %) * nije se izjasnilo - 53 (2,62 %) {{Multicol-break}} * nepoznato - 2 (0,10 %) * UKUPNO: 100 % {{Multicol-end}} === Po maternjem jeziku (2001) === Stanovništvo Općine Jagodnjak 2001. prema maternjem jeziku: [[srpski jezik|srpski]] govori 50,22 % stanovnika, [[hrvatski jezik|hrvatski]] (46,16 %), [[mađarski jezik|mađarski]] (1,62 %), [[rumunjski jezik|rumunjski]] (0,16 %), [[romski jezik|romski]] (0,79 %), [[hrvatskosrpski jezik|hrvatskosrpski]] (0,32 %), [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] (0,08 %), [[makedonski jezik|makedonski]] (0,08 %), [[njemački jezik|njemački]] (0,08 %), [[bošnjački jezik|bošnjački]] (0,04 %), [[češki jezik|češki]] (0,04 %), [[poljski jezik|poljski]] (0,04 %), [[ruski jezik|ruski]] (0,04 %), [[slovenski jezik|slovenski]] (0,2 %) i 0,13 % nepoznato (ukupno: 100 %). === Po maternjem jeziku (2011) === Stanovništvo Općine Jagodnjak 2011. prema maternjem jeziku: [[srpski jezik|srpski]] - 950 (46,96 %), [[hrvatski jezik|hrvatski]] - 839 (41,47 %), [[romski jezik|romski]] - 91 (4,5 %), [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] - 74 (3,66 %), [[mađarski jezik|mađarski]] - 40 (1,98 %), [[hrvatskosrpski jezik|hrvatskosrpski]] - 15 (0,74 %), [[rumunjski jezik|rumunjski]] - 8 (0,16 %), [[slovenski jezik|slovenski]] - 2 (0,1 %), nepoznato - 4 (0,2 %)(ukupno: 100 %). === Po vjeroispovijesti (2001) === Stanovništvo Općine Jagodnjak 2001. prema vjeroispovijesti: [[Srpska pravoslavna crkva]] (63,74 %), [[katolici]] (29,76 %), ostale pravoslavne crkve (2,64 %), [[islam]] (0,12 %), [[Makedonska pravoslavna crkva]] (0,08 %), [[Jehovini svjedoci]] (0,20 %), [[kalvinistička crkva]] (0,20 %), ostale vjere (0,12 %), [[agnostici]] (3,00 %) i 0,14 % nepoznato (ukupno: 100 %). === Po vjeroispovijesti (2011) === Stanovništvo Općine Jagodnjak 2011. prema vjeroispovijesti: pravoslavci - 1.448 (71,58 %), [[katolici]] - 480 (23,73 %), muslimani - 9 (0,44 %), ostali kršćani - 7 (0,35 %), protestanti - 4 (0,2 %), [[agnostici]] - 4 (0,2 %), nisu vjernici i ateisti - 12 (0,59 %), ne izjašnjavaju se - 56 (2,77 %), nepoznato - 3 (0,15 %). [[Datoteka:Jagodnjak_Municipal_Building.JPG|right|thumb|300px|Prostorije Općine u Domu kulture u Jagodnjaku, Ulica Borisa Kidriča 100 (snimak: 3. V. 2009)]] == Općinska uprava == Prvi načelnik Općine Jagodnjak bio je [[Ljubomir Balaban]]. Njega su naslijedili Jovan M. Nedić, Lazar Tovjanin, Milan Zuber, Anđelko Balaban (do 2017) i Stevo Mlinarević (SDSS; od 2017). Zamjenici načelnika Mlinarevića bili su: Nada Šalajić (SDSS) i Denis Urtajl (HDZ; "iz reda pripadnika hrvatskog naroda"). Od 16. V. 2021. načelnica je '''Danijela Mlinarević''', a zamjenik načelnice "iz reda pripadnika hrvatskog naroda" je Denis Urtajl. Na lokalnim izborima održanim 18. V. 2025. godine potvrđen je drugi mandat Danijele Mlinarević, koji će trajati do 2029. godine. === Povijest === Za vrijeme prva tri načelnika u Općinskom vijeću najviše je vijećnika bilo iz [[SDSS]]-a, dok je za vrijeme načelnikovanja Milana Zubera najviše vijećnika bilo s njegove nezavisne liste, što je ostalo i nakon lokalnih izbora 2009. godine. U Općinskom vijeću tada je participira još i [[HSP]]. Poslije izbora 2017. godine opet je najviše vijećnika iz SDSS-a, a slijede s po dva vijećnika "Lista grupe birača - nositelj liste Milan Zuber", koalicija "[[HDZ]], [[HDSSB]]" i koalicija "[[HNS]] - Liberalni demokrati, [[SDP]], [[HSS]], [[HSU]]".<ref>[https://www.jagodnjak.hr/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=135&Itemid=67 Općina Jagodnjak: Uprava] (pristupljeno 3. XI. 2018){{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> === Aktuelni saziv Općinskog vijeća === Nakon lokalnih izbora održanih 18. V. 2025. godine Općinsko vijeće ima 10 članova: osam iz SDSS-a i dva iz HDZ-a. Predsjednik vijeća je Dušan Jakšić (Jagodnjak), zamjenik Predrag Tomašević (Bolman), vijećnica "iz reda Romskog naroda" Gordana Đurđević, a vijećnik "iz reda Hrvatskog naroda" Vjekoslav Pavlečić (izabran na dopunskim izborima). Ostali članova: Ranko Vujaklija, Damir Đukić, Branka Tatarin, Zvjezdana Miljić i Dušan Dvornić.<ref>[https://jagodnjak.hr/opcinsko-vijece/ Općina Jagodnjak: Općinsko vijeće] (pristupljeno 18. V. 2025)</ref> Općinsko vijeće Općine Jagodnjak, na sjednici održanoj 28. VII. 2022. godine, donijelo je "[https://jagodnjak.hr/wp-content/uploads/2022/03/kodeks_ponasanja_clanova_opcinskog_vijeca.pdf Kodeks ponašanja] članova Općinskog vijeća Općine Jagodnjak", koji je potpisao tadašnji predsjednik Vijeća Milenko Tovjanin. == Javna priznanja == Javna priznanja Općine Jagodnjak jesu: * proglašenje počasnim građaninom Općine Jagodnjak, * Plaketa Općine Jagodnjak. Općina Jagodnjak može pojedinu osobu koja je zaslužna za Općinu proglasiti počasnim građaninom. Počast ne daje posebna prava ili obveze, a odluku o tome donosi Općinsko vijeće. Plaketa Općine Jagodnjak dodjeljuje se za iznimna dostignuća i doprinos od osobitog značenja za razvitak i ugled Općine, a posebno za uspjehe u unapređivanju gospodarstva, znanosti, kulture, skrbi i unapređivanja prirodnog okoliša te drugih javnih djelatnosti. == Historija == Do [[Domovinski rat|rata 1991-1995.]] i tokom postojanja nepriznate [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]] područje Općine Jagodnjak pripadalo je tadašnjoj [[Općina Beli Manastir|Općini Beli Manastir]]. U novoj organizaciji jedinica lokalne samouprave [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] naselja Jagodnjak i Novi Čeminac pripala su Općini Čeminac, a naselja Bolman, Novi Bolman i Majške Međe pripala su Općini Petlovac. Na zahtjev srpske strane i uz podršku [[UNTAES]]-a ''Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj'' od 24. aprila 1998. godine ("Narodne novine" broj 68/1998) formirana je Općina Jagodnjak. Člankom 14, stav 3, propisano je: Iza općine pod rednim brojem 14. Gorjani, dodaje se pod brojem 15. nova općina pod nazivom: "Jagodnjak" u sastav koje ulaze sljedeća naselja: "Bolman, Jagodnjak, Majške Međe, Novi Bolman" i "Novi Čeminac".<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_05_68_815.html Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj NN 68/1998-815]. narodne-novine.nn.hr</ref> ''Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj'' od 20. juna 2002. godine naselje Novi Čeminac dodano je Općini Čeminac, a brisano iz sastava Općine Jagodnjak (i to je bila jedina svrha tog ''Zakona o izmjenama i dopunama Zakona...''). == Privreda == [[Datoteka:Farming Village Cooperative of Jagodnjak - Fodder Factory.JPG|mini|300px|Mješaonica stočne hrane nekadašnje Poljoprivredne zadruge "Naše selo" u Jagodnjaku]] [[Datoteka:Fermopromet Silos in Majske Medje.JPG|thumb|desno|300px|Silosi "Fermoprometa" u Majškim Međama]] Privrednu osnovu Općine Jagodnjak činili su i čine ratarstvo, stočarstvo, proizvodnja stočne hrane, građevinarstvo, trgovina i obrt. [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Feldbauer|Feldbauer]] navodi i vinogradarstvo, no u Općini Jagodnjak vinograda već odavno nema, a s obzirom da je općinsko područje ravničarsko, vinograda nikad i nije bilo u većoj mjeri. Od većih privrednih subjekata postoje ili su postojali: * u Jagodnjaku Poljoprivredna zadruga "Naše selo" (osnovana 1984. godine; 2004. izgrađeni silosi i mješaonica stočne hrane; u stečaju), građevinsko poduzeće "Ornatus-Zuber d.o.o." (u stečaju), Kale d.o.o. za trgovinu i prijevoz robe i dvije velike i moderne [[Agrokor]]ove farme, * u Bolmanu Poljoprivredna zadruga Bolman (više ne postoji), * a u Majškim Međama silosi poduzeća [[:hr:Fermopromet]]. Uz (bivše) poljoprivredne zadruge, poduzeće "Fermopromet", [[obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo|obiteljska poljoprivredna gospodarstva]] (OPG) i brojne poljoprivrednike, dio poljoprivrednih površina obrađuje i [[Belje]]. Početkom 2000-ih godina došlo je do ukrupnjavanja posjeda u rukama OPG-a kroz otkup i povrat državne zemlje, a s ciljem racionalnijeg i rentabilnijeg poslovanja. Ukupno je privatizirano 1.000 ha, a oko 3.000 ha Općina daje u zakup. Općina Jagodnjak, iako mala, spada u vodeće proizvođače mlijeka u Osječko-baranjskoj županiji. Jaka je i u stočarskoj proizvodnji. Ulaže u razvoj privrede u mjeri u kojoj to objektivno može: financira osjemenjivanje, premjeru zemlje i ulaže u izgradnju gospodarske infrastrukture (izgradnja i popravak cesta, poljskih puteva, mostova preko kanala) te sufinancira čišćenje kanalske mreže. Otvaranjem nekoliko malih i srednjih poduzeća djelomično se smanjuje nezaposlenost nastala umnogome kao rezultat masovnih otpuštanja na Belju nakon [[mirna reintegracija|mirne reintegracije]]. Dana 10. i 11. VII. 2025. godine u dva-tri domaćinstva u Jagodnjaku i jednom u Bolmanu pojavila se [[:hr:afrička svinjska kuga|afrička svinjska kuga]] (ASK), što je bilo dovoljno da se donese odluka da će se eutanazirati sve svinje na području Općine Jagodnjak (!) kako bi se zaustavila epidemija, a to je za privredu Općine Jagodnjak bila prava – katastrofa. Opširnije vidjeti u članku o naselju [[Jagodnjak#Privreda|Jagodnjak]]. == Izvori i vanjske veze == {{Commonscat|Jagodnjak}} {{Reflist}} * [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa|Baranjska građa]] * [[flajer]] "Općina Jagodnjak" * [http://www.jagodnjak.hr Službene stranice Općine Jagodnjak] * [http://www.obz.hr/staro/hr/index.php?tekst=34 Osječko-baranjska županija: ''Jagodnjak''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211130195912/http://www.obz.hr/staro/hr/index.php?tekst=34 |date=2021-11-30 }} * [http://tzbaranje.hr/o-baranji/ Turistička zajednica Baranje: ''O Baranji''] * [http://www.tzosbarzup.hr/hr/destinacije/jagodnjak/ Turistička zajednica Osječko-baranjske županije: ''Jagodnjak'']{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * Mirovna grupa Oaza: ''Svi članci vezani za [https://oaza-bm.hr/oaza/naslovnica/itemlist/tag/**%20jagodnjak Jagodnjak] i [https://oaza-bm.hr/oaza/naslovnica/itemlist/tag/**%20bolman Bolman]'' * LAG Baranja: ''Svi članci vezani za [http://lag-baranja.hr/lag/itemlist/tag/*%20Jagodnjak Jagodnjak] i [http://lag-baranja.hr/lag/itemlist/tag/*%20Bolman Bolman]'' == Šabloni == {{Jagodnjak}} {{Baranjske općine}} {{Baranjska naselja}} {{DEFAULTSORT:Jagodnjak}} [[Kategorija:Općina Jagodnjak| ]] [[Kategorija:Općine u Baranji]] [[Kategorija:Općine u Osječko-baranjskoj županiji]] nfpxr0f9mxb70rzlwqfi4usteejmtem 42689571 42689568 2026-09-14T09:26:01Z Belirac 17 /* Općinska uprava */ Dodan odlomak o statutu općine. 42689571 wikitext text/x-wiki {{slično|općini|slična značenja|Jagodnjak (razvrstavanje)}} {{Coord|45.7013|N|18.590|E|source:hrwiki_region:HR|format=dms|display=title}} : ''Karta Hrvatske [https://www.auto-karta-hrvatske.com/jagodnjak/ > Jagodnjak (plan s ulicama i cestama)]'' : ''Google maps [https://www.google.com/maps/place/Op%C4%87ina+Jagodnjak/@45.6883002,18.5504123,18161m/data=!3m1!1e3!4m6!3m5!1s0x475d2736c931f133:0xf71117f404f8e63c!8m2!3d45.6965965!4d18.5569013!16s%2Fg%2F119x644dh?entry=ttu&g_ep=EgoyMDI1MTIwOS4wIKXMDSoASAFQAw%3D%3D > Jagodnjak (područje Općine)] {{Općina RH |ime = Općina Jagodnjak <hr> Општина Јагодњак |slika = Jagodnjak municipality location.GIF |opis_slike = Općina Jagodnjak na karti [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjske županije]] |zastava = |grb = Jagodnjak1.jpg |županija = [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] |broj stanovnika = 2.147 (bez N. Čeminca) / 2.023 / '''1.500''' |površina = 104,9 |načelnik = '''Danijela Mlinarević''' (od 2021; drugi mandat od 2025), <hr>Stevo Mlinarević (2017-2021), <br>Anđelko Balaban (do 2017), <br>(obrnutim hronološkim redom) Milan Zuber, Lazar Tovjanin, Jovan M. Nedić, [[Ljubiša Balaban]] |naselja = [[Bolman]], [[Jagodnjak]], [[Majške Međe]], [[Novi Bolman]] |poštanski broj = 31324 Jagodnjak <hr> 31323 Bolman (zatvoreno) |pozivni broj = 031 |registarska oznaka = BM |z. širina = 45.701320 |z. dužina = 18.59 |web-stranica = https://www.jagodnjak.hr/ <br>'''FB-profil''':<br> [https://www.facebook.com/profile.php?id=100051411882913 Općina Jagodnjak] }} '''Općina Jagodnjak''' je jedinica lokalne samouprave u [[Baranja|Baranji]], u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]] ([[Hrvatska]]), sa sjedištem u naselju [[Jagodnjak]], po kome je i dobila ime. Ta općina uvijek se naziva punim imenom '''Općina Jagodnjak''', osim u slučajevima kad je iz konteksta jasno da se misli na općinu, a ne na naselje Jagodnjak. Općina obuhvata četiri naselja: [[Bolman]], [[Jagodnjak]], [[Majške Međe]] i [[Novi Bolman]] i zaselak [[Jagodnjak#Dijelovi naselja|Zornice]] i ima '''1.500''' stanovnika (2021), što je znatno smanjenje u odnosu na prethodne popise: 26% prema 2011. godini (2.023 st.) i 30% prema 2001. godini (2.147 st.). == Geografija == Općina Jagodnjak je smještena u jugozapadnom dijelu [[Baranja|Baranje]] u mikroregiji [[Baranjska nizina|Baranjske nizine]] [[Istočnohrvatska ravnica|Istočnohrvatske ravnice]]. Ima površinu od 104,9&nbsp;km² i obuhvata naselja: [[Bolman]], [[Jagodnjak]], [[Majške Međe]] i [[Novi Bolman]]. U ukupnoj površini, najveći je udio oranica - oko 7.900 ha, pa šuma - 1.600 ha. Šume se uglavnom prostiru južnim dijelom Općine između nasipa (tzv. "benta") i rijeke Drave. == Susjedna područja == [[Datoteka:Jagodnjak, Croatia - panoramio (1).jpg|thumb|lijevo|400px|Nasip (tzv. "bent") na jugu Općine Jagodnjak, uz lijevu (sjevernu) obalu rijeke Drave (snimak: 16. III. 2014)]] [[Datoteka:Bolman-(20190723)-Z4041-Opcina-Jagodnjak-tabla-dobrodoslice.jpg|right|thumb|300px|Tabla dobrodošlice na ulazu u Općinu Jagodnjak iz pravca [[Petlovac|Petlovca]] kod [[Bolmanski spomenik|Bolmanskog spomenika]], na županijskoj cesti [[Ž4041]] (snimak: 23. VII. 2019)]] [[Datoteka:Jagodnjak-(20091112)-Tabla dobrodoslice iz smjera Novog Ceminca).jpg|thumb|300px|Tabla dobrodošlice na ulazu u Općinu Jagodnjak iz pravca [[Novi Čeminac|Novog Čeminca]], na županijskoj cesti [[Ž4041]] (snimak: 12. XI. 2009)]] [[Datoteka:Majske-Medje-(20220129)-Tabla-dobrodoslice-u-Opcinu-Jagodnjak-iz-smjera-Baranjskog-na-D517-L44030.jpg|thumb|300px|Tabla dobrodošlice na ulazu u Općinu Jagodnjak iz pravca [[Baranjsko Petrovo Selo|Baranjskog Petrovog Selo]], na državnoj cesti [[D517]] i lokalnoj [[L44030]] (snimak: 29. I. 2022)]] Na zapadu i sjeverozapadu graniči se s [[Općina Petlovac|Općinom Petlovac]], na sjeveru s [[Grad Beli Manastir|Gradom Belim Manastirom]], na sjeveroistoku i istoku s [[Općina Čeminac|Općinom Čeminac]], na jugoistoku s [[Općina Darda|Općinom Darda]], dok joj je južna granica uglavnom rijeka [[Drava]]. Jedan mali dio područja naselja Jagodnjak nalazi se s južne (desne) obale Drave, kao što i neki manji dijelovi sa sjeverne (lijeve) obale rijeke Drave pripadaju [[Valpovo|Valpovu]], [[Nard]]u i [[Petrijevci]]ma. U svijesti lokalnog stanovništva ono što je s južne strane Drave je u [[Slavonija|Slavoniji]], a ono što je sjeverno od Drave je - Baranja. === Udaljenosti između naselja === Unutar Općine * Jagodnjak - Novi Bolman: 4,8&nbsp;km (cesta [[Ž4041]]) * Jagodnjak - Bolman: 6,4&nbsp;km (cesta [[Ž4041]]) * Jagodnjak - Majške Međe: 10,9&nbsp;km (ceste [[Ž4041]] + [[D517]] + [[L44030]]) Do sjedišta susjednih općina * Jagodnjak - [[Petlovac]]: 10,9&nbsp;km * Jagodnjak - [[Beli Manastir]]: 20,7&nbsp;km (preko Bolmana) - 22,9&nbsp;km (preko Čeminca) * Jagodnjak - [[Čeminac]]: 8,2&nbsp;km * Jagodnjak - [[Darda]]: 13,1&nbsp;km === Ceste === Kroz Općinu Jagodnjak prolaze: * [[Autocesta A5 (Hrvatska)|autocesta A5]] (Beli Manastir - Sredanci), u dionici između naplatne postaje Sudaraž i mosta na Dravi, djelomično prolazi sjeveroistočnim i istočnim područjem Općine Jagodnjak vrlo blizu kanala [[Gmajna (kanal)|Gmajna]] i jagodnjačke Ulice Vasilja Gaćeše, * [[državna cesta]] [[D517]] ([[D7]] - [[Beli Manastir]] - [[Belišće]] - [[D34]]), od tačke između Petlovca i Bolmana do tačke između Majških Međa i Baranjskog Petrovog Sela, * županijska cesta [[Ž4041]] ([[D517]] - [[Bolman]] - [[Novi Bolman]] - [[Jagodnjak]] - [[Novi Čeminac]] - [[Uglješ]] - [[Švajcarnica]] /[[D7]]/), od njenog početka pa skoro do ulaska u Novi Čeminac, * lokalna cesta [[L44030]] (D517 - Majške Međe), * nerazvrstane asfaltirane ceste od Jagodnjaka do [[Jagodnjak#Dijelovi naselja|Zornica]] i [[Jagodnjak#Dijelovi naselja|Brod-Pustare]]. === Novi Čeminac === Godine 2001. u sastavu Općine Jagodnjak bilo je i naselje [[Novi Čeminac]], ali je ono 2002. "prešlo" u Općinu [[Čeminac]]. Zato podaci prema popisu iz 2001. godine o broju stanovnika (2.537), površini (116,99&nbsp;km²), broju žena (52,4 %) i muškaraca (47,6 %), broju domaćinstava (940) i prosječnoj gustoći naseljenosti (22 st./km²) Općine Jagodnjak uključuju i naselje Novi Čeminac. == Stanovništvo == Za vrijeme turske vladavine Baranjom, na prazno područje današnje Općine Jagodnjak dolaze prvi Srbi, da bi se naseljavanje nastavilo velikom seobom 1690. godine pod vodstvom [[Arsenije Čarnojević|Arsenija Čarnojevića]] i dalje tokom prve polovine 18. stoljeća. Tridesetih godina 18. stoljeća doseljavaju se Nijemci. Pred kraj [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]] veći dio Nijemaca napušta područje današnje Općine Jagodnjak, a 1946. godine doseljavaju se srpske porodice s područja [[Banija|Banije]] (iz okoline [[Kostajnica|Kostajnice]], [[Glina|Gline]], [[Petrinja|Petrinje]] i [[Dvor na Uni|Dvora na Uni]]). Poslije njih doseljavaju se i hrvatske porodice iz [[Međimurje|Međimurja]] i [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskog zagorja]] i srpske iz [[Bosna (regija)|Bosne]]. Srbi (tzv. [[optanti]]) na područje današnje Općine Jagodnjak doseljavali su se i nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] s područja [[Mađarska|Mađarske]]. Općina Jagodnjak jedina je baranjska opština u kojoj Srbi (i uopšte manjinci) čine većinu stanovništva. === Po mjestima === {{Multicol}} Popis stanovništva [[2001.]] ---- * UKUPNO - '''2.147''' <br>(bez Novog Čeminca) * [[Bolman]] - 450 * [[Jagodnjak]] - 1.469 * [[Majške Međe]] - 99 * [[Novi Bolman]] - 129 {{Multicol-break}} Popis stanovništva [[2011.]] ---- * UKUPNO - '''2.023'''<br>- - - - - - - - - - * [[Bolman]] - 520 * [[Jagodnjak]] - 1.299 * [[Majške Međe]] - 82 * [[Novi Bolman]] - 122 {{Multicol-break}} Popis stanovništva [[2021.]] ---- * UKUPNO - '''1.500'''<br>- - - - - - - - - - * [[Bolman]] - 368 * [[Jagodnjak]] - 990 * [[Majške Međe]] - 59 * [[Novi Bolman]] - 83 {{Multicol-end}} Napomena: Općina Jagodnjak je 2001. godine, dok je u njenom sastavu bilo i naselje [[Novi Čeminac]], imala '''2.537''' stanovnika. === Po nacionalnosti (2001) === Narodnosni sastav Općine Jagodnjak prema popisu iz 2001. godine (uključeno i naselje Novi Čeminac): {{Multicol}} * [[Srbi]] (64,72 %) * [[Hrvati]] (26,65 %) * [[Mađari]] (2,88 %) * [[Romi]] (1,18 %) * [[Nijemci]] (0,55 %) * [[Bošnjaci]] (0,08 %) {{Multicol-break}} * [[Makedonci]] (0,08 %) * [[Crnogorci]] (0,04 %) * [[Česi]] (0,04 %) * [[Rusi]] (0,04 %) * [[Ukrajinci]] (0,04 %) * [[Rumunji]] (0,02 %) {{Multicol-break}} * [[Slovenci]] (0,02 %) * ostali (0,04 %) * nije se izjasnilo (2,92 %) * nepoznato (0,34 %) * UKUPNO: 100 % {{Multicol-end}} === Po nacionalnosti (2011) === Narodnosni sastav Općine Jagodnjak prema popisu iz 2011. godine (bez naselja Novi Čeminac jer tada više nije bio u sastavu Općine Jagodnjak): {{Multicol}} * [[Srbi]] - 1.333 (65,89 %) * [[Hrvati]] - 391 (19,33 %) * [[Romi]] - 154 (7,61 %) * [[Mađari]] - 61 (3,02 %) * [[Nijemci]] - 8 (0,40%) * [[Rumunji]] - 6 (0,30 %) {{Multicol-break}} * [[Slovenci]] - 5 (0,25 %) * [[Crnogorci]] - 2 (0,10 %) * [[Makedonci]] - 1 (0,05 %) * reg. pripadnost - 1 (0,05 %) * vjerska pripadnost - 6 (0,30 %) * nije se izjasnilo - 53 (2,62 %) {{Multicol-break}} * nepoznato - 2 (0,10 %) * UKUPNO: 100 % {{Multicol-end}} === Po maternjem jeziku (2001) === Stanovništvo Općine Jagodnjak 2001. prema maternjem jeziku: [[srpski jezik|srpski]] govori 50,22 % stanovnika, [[hrvatski jezik|hrvatski]] (46,16 %), [[mađarski jezik|mađarski]] (1,62 %), [[rumunjski jezik|rumunjski]] (0,16 %), [[romski jezik|romski]] (0,79 %), [[hrvatskosrpski jezik|hrvatskosrpski]] (0,32 %), [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] (0,08 %), [[makedonski jezik|makedonski]] (0,08 %), [[njemački jezik|njemački]] (0,08 %), [[bošnjački jezik|bošnjački]] (0,04 %), [[češki jezik|češki]] (0,04 %), [[poljski jezik|poljski]] (0,04 %), [[ruski jezik|ruski]] (0,04 %), [[slovenski jezik|slovenski]] (0,2 %) i 0,13 % nepoznato (ukupno: 100 %). === Po maternjem jeziku (2011) === Stanovništvo Općine Jagodnjak 2011. prema maternjem jeziku: [[srpski jezik|srpski]] - 950 (46,96 %), [[hrvatski jezik|hrvatski]] - 839 (41,47 %), [[romski jezik|romski]] - 91 (4,5 %), [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] - 74 (3,66 %), [[mađarski jezik|mađarski]] - 40 (1,98 %), [[hrvatskosrpski jezik|hrvatskosrpski]] - 15 (0,74 %), [[rumunjski jezik|rumunjski]] - 8 (0,16 %), [[slovenski jezik|slovenski]] - 2 (0,1 %), nepoznato - 4 (0,2 %)(ukupno: 100 %). === Po vjeroispovijesti (2001) === Stanovništvo Općine Jagodnjak 2001. prema vjeroispovijesti: [[Srpska pravoslavna crkva]] (63,74 %), [[katolici]] (29,76 %), ostale pravoslavne crkve (2,64 %), [[islam]] (0,12 %), [[Makedonska pravoslavna crkva]] (0,08 %), [[Jehovini svjedoci]] (0,20 %), [[kalvinistička crkva]] (0,20 %), ostale vjere (0,12 %), [[agnostici]] (3,00 %) i 0,14 % nepoznato (ukupno: 100 %). === Po vjeroispovijesti (2011) === Stanovništvo Općine Jagodnjak 2011. prema vjeroispovijesti: pravoslavci - 1.448 (71,58 %), [[katolici]] - 480 (23,73 %), muslimani - 9 (0,44 %), ostali kršćani - 7 (0,35 %), protestanti - 4 (0,2 %), [[agnostici]] - 4 (0,2 %), nisu vjernici i ateisti - 12 (0,59 %), ne izjašnjavaju se - 56 (2,77 %), nepoznato - 3 (0,15 %). [[Datoteka:Jagodnjak_Municipal_Building.JPG|right|thumb|300px|Prostorije Općine u Domu kulture u Jagodnjaku, Ulica Borisa Kidriča 100 (snimak: 3. V. 2009)]] == Općinska uprava == === Statut === Općinsko vijeće Općine Jagodnjak, na sjednici održanoj 18. II. 2021. donijelo je "[https://jagodnjak.hr/wp-content/uploads/2011/07/statut-opcine-jagodnjak-.pdf Statut Općine Jagodnjak]", koji je potpisao tadašnji predsjednik Općinskog viječa Milenko Tovjanin. Tim Statutom podrobnije se utvrđuju potrebe i interesi stanovnika Općine Jagodnjak, a naročito samoupravni djelokrug, obilježja Općine, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela Općine, način obavljanja poslova, oblici neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju, provođenje referenduma u pitanjima iz samoupravnog djelokruga, ustrojstvo i rad javnih službi, imovina i financiranje Općine, oblici suradnje i oblici povezivanja s drugim jedinicama lokalne samouprave u zemlji i inozemstvu, zaštiti prava nacionalnih zajednica i njezinih pripadnika, privrednom, društvenom i kulturnom razvoju te drugim pitanjima važnim za ostvarivanje prava i obveza Općine. === Načelnici === Prvi načelnik Općine Jagodnjak bio je [[Ljubomir Balaban]]. Njega su naslijedili Jovan M. Nedić, Lazar Tovjanin, Milan Zuber, Anđelko Balaban (do 2017) i Stevo Mlinarević (SDSS; od 2017). Zamjenici načelnika Mlinarevića bili su: Nada Šalajić (SDSS) i Denis Urtajl (HDZ; "iz reda pripadnika hrvatskog naroda"). Od 16. V. 2021. načelnica je '''Danijela Mlinarević''', a zamjenik načelnice "iz reda pripadnika hrvatskog naroda" je Denis Urtajl. Na lokalnim izborima održanim 18. V. 2025. godine potvrđen je drugi mandat Danijele Mlinarević, koji će trajati do 2029. godine. === Povijest === Za vrijeme prva tri načelnika u Općinskom vijeću najviše je vijećnika bilo iz [[SDSS]]-a, dok je za vrijeme načelnikovanja Milana Zubera najviše vijećnika bilo s njegove nezavisne liste, što je ostalo i nakon lokalnih izbora 2009. godine. U Općinskom vijeću tada je participira još i [[HSP]]. Poslije izbora 2017. godine opet je najviše vijećnika iz SDSS-a, a slijede s po dva vijećnika "Lista grupe birača - nositelj liste Milan Zuber", koalicija "[[HDZ]], [[HDSSB]]" i koalicija "[[HNS]] - Liberalni demokrati, [[SDP]], [[HSS]], [[HSU]]".<ref>[https://www.jagodnjak.hr/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=135&Itemid=67 Općina Jagodnjak: Uprava] (pristupljeno 3. XI. 2018){{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> === Aktuelni saziv Općinskog vijeća === Nakon lokalnih izbora održanih 18. V. 2025. godine Općinsko vijeće ima 10 članova: osam iz SDSS-a i dva iz HDZ-a. Predsjednik vijeća je Dušan Jakšić (Jagodnjak), zamjenik Predrag Tomašević (Bolman), vijećnica "iz reda Romskog naroda" Gordana Đurđević, a vijećnik "iz reda Hrvatskog naroda" Vjekoslav Pavlečić (izabran na dopunskim izborima). Ostali članova: Ranko Vujaklija, Damir Đukić, Branka Tatarin, Zvjezdana Miljić i Dušan Dvornić.<ref>[https://jagodnjak.hr/opcinsko-vijece/ Općina Jagodnjak: Općinsko vijeće] (pristupljeno 18. V. 2025)</ref> Općinsko vijeće Općine Jagodnjak, na sjednici održanoj 28. VII. 2022. godine, donijelo je "[https://jagodnjak.hr/wp-content/uploads/2022/03/kodeks_ponasanja_clanova_opcinskog_vijeca.pdf Kodeks ponašanja] članova Općinskog vijeća Općine Jagodnjak", koji je potpisao tadašnji predsjednik Vijeća Milenko Tovjanin. == Javna priznanja == Javna priznanja Općine Jagodnjak jesu: * proglašenje počasnim građaninom Općine Jagodnjak, * Plaketa Općine Jagodnjak. Općina Jagodnjak može pojedinu osobu koja je zaslužna za Općinu proglasiti počasnim građaninom. Počast ne daje posebna prava ili obveze, a odluku o tome donosi Općinsko vijeće. Plaketa Općine Jagodnjak dodjeljuje se za iznimna dostignuća i doprinos od osobitog značenja za razvitak i ugled Općine, a posebno za uspjehe u unapređivanju gospodarstva, znanosti, kulture, skrbi i unapređivanja prirodnog okoliša te drugih javnih djelatnosti. == Historija == Do [[Domovinski rat|rata 1991-1995.]] i tokom postojanja nepriznate [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]] područje Općine Jagodnjak pripadalo je tadašnjoj [[Općina Beli Manastir|Općini Beli Manastir]]. U novoj organizaciji jedinica lokalne samouprave [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] naselja Jagodnjak i Novi Čeminac pripala su Općini Čeminac, a naselja Bolman, Novi Bolman i Majške Međe pripala su Općini Petlovac. Na zahtjev srpske strane i uz podršku [[UNTAES]]-a ''Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj'' od 24. aprila 1998. godine ("Narodne novine" broj 68/1998) formirana je Općina Jagodnjak. Člankom 14, stav 3, propisano je: Iza općine pod rednim brojem 14. Gorjani, dodaje se pod brojem 15. nova općina pod nazivom: "Jagodnjak" u sastav koje ulaze sljedeća naselja: "Bolman, Jagodnjak, Majške Međe, Novi Bolman" i "Novi Čeminac".<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_05_68_815.html Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj NN 68/1998-815]. narodne-novine.nn.hr</ref> ''Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj'' od 20. juna 2002. godine naselje Novi Čeminac dodano je Općini Čeminac, a brisano iz sastava Općine Jagodnjak (i to je bila jedina svrha tog ''Zakona o izmjenama i dopunama Zakona...''). == Privreda == [[Datoteka:Farming Village Cooperative of Jagodnjak - Fodder Factory.JPG|mini|300px|Mješaonica stočne hrane nekadašnje Poljoprivredne zadruge "Naše selo" u Jagodnjaku]] [[Datoteka:Fermopromet Silos in Majske Medje.JPG|thumb|desno|300px|Silosi "Fermoprometa" u Majškim Međama]] Privrednu osnovu Općine Jagodnjak činili su i čine ratarstvo, stočarstvo, proizvodnja stočne hrane, građevinarstvo, trgovina i obrt. [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Feldbauer|Feldbauer]] navodi i vinogradarstvo, no u Općini Jagodnjak vinograda već odavno nema, a s obzirom da je općinsko područje ravničarsko, vinograda nikad i nije bilo u većoj mjeri. Od većih privrednih subjekata postoje ili su postojali: * u Jagodnjaku Poljoprivredna zadruga "Naše selo" (osnovana 1984. godine; 2004. izgrađeni silosi i mješaonica stočne hrane; u stečaju), građevinsko poduzeće "Ornatus-Zuber d.o.o." (u stečaju), Kale d.o.o. za trgovinu i prijevoz robe i dvije velike i moderne [[Agrokor]]ove farme, * u Bolmanu Poljoprivredna zadruga Bolman (više ne postoji), * a u Majškim Međama silosi poduzeća [[:hr:Fermopromet]]. Uz (bivše) poljoprivredne zadruge, poduzeće "Fermopromet", [[obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo|obiteljska poljoprivredna gospodarstva]] (OPG) i brojne poljoprivrednike, dio poljoprivrednih površina obrađuje i [[Belje]]. Početkom 2000-ih godina došlo je do ukrupnjavanja posjeda u rukama OPG-a kroz otkup i povrat državne zemlje, a s ciljem racionalnijeg i rentabilnijeg poslovanja. Ukupno je privatizirano 1.000 ha, a oko 3.000 ha Općina daje u zakup. Općina Jagodnjak, iako mala, spada u vodeće proizvođače mlijeka u Osječko-baranjskoj županiji. Jaka je i u stočarskoj proizvodnji. Ulaže u razvoj privrede u mjeri u kojoj to objektivno može: financira osjemenjivanje, premjeru zemlje i ulaže u izgradnju gospodarske infrastrukture (izgradnja i popravak cesta, poljskih puteva, mostova preko kanala) te sufinancira čišćenje kanalske mreže. Otvaranjem nekoliko malih i srednjih poduzeća djelomično se smanjuje nezaposlenost nastala umnogome kao rezultat masovnih otpuštanja na Belju nakon [[mirna reintegracija|mirne reintegracije]]. Dana 10. i 11. VII. 2025. godine u dva-tri domaćinstva u Jagodnjaku i jednom u Bolmanu pojavila se [[:hr:afrička svinjska kuga|afrička svinjska kuga]] (ASK), što je bilo dovoljno da se donese odluka da će se eutanazirati sve svinje na području Općine Jagodnjak (!) kako bi se zaustavila epidemija, a to je za privredu Općine Jagodnjak bila prava – katastrofa. Opširnije vidjeti u članku o naselju [[Jagodnjak#Privreda|Jagodnjak]]. == Izvori i vanjske veze == {{Commonscat|Jagodnjak}} {{Reflist}} * [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa|Baranjska građa]] * [[flajer]] "Općina Jagodnjak" * [http://www.jagodnjak.hr Službene stranice Općine Jagodnjak] * [http://www.obz.hr/staro/hr/index.php?tekst=34 Osječko-baranjska županija: ''Jagodnjak''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211130195912/http://www.obz.hr/staro/hr/index.php?tekst=34 |date=2021-11-30 }} * [http://tzbaranje.hr/o-baranji/ Turistička zajednica Baranje: ''O Baranji''] * [http://www.tzosbarzup.hr/hr/destinacije/jagodnjak/ Turistička zajednica Osječko-baranjske županije: ''Jagodnjak'']{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * Mirovna grupa Oaza: ''Svi članci vezani za [https://oaza-bm.hr/oaza/naslovnica/itemlist/tag/**%20jagodnjak Jagodnjak] i [https://oaza-bm.hr/oaza/naslovnica/itemlist/tag/**%20bolman Bolman]'' * LAG Baranja: ''Svi članci vezani za [http://lag-baranja.hr/lag/itemlist/tag/*%20Jagodnjak Jagodnjak] i [http://lag-baranja.hr/lag/itemlist/tag/*%20Bolman Bolman]'' == Šabloni == {{Jagodnjak}} {{Baranjske općine}} {{Baranjska naselja}} {{DEFAULTSORT:Jagodnjak}} [[Kategorija:Općina Jagodnjak| ]] [[Kategorija:Općine u Baranji]] [[Kategorija:Općine u Osječko-baranjskoj županiji]] 7o54u0zwza8vze3o225lh1accj527nn 3 45923 42689336 41548661 2026-09-13T13:18:11Z AcaBot 120650 /* Brisanje stranica i Šablona */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689336 wikitext text/x-wiki {| style="width:100%; background:transparent;" | style="background:#ffc9c9; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-topleft:12px; -webkit-border-top-left-radius:12px; border-top-left-radius:12px; width:20%; height:30px" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Gnome-help.svg|18px|link=Pomoć:Sadržaj]] [[Pomoć:Sadržaj|Pomoć]]</div> | style="background:#cef2e0; padding:0.5em 0.5em 0.5em 1em; font-size:130%; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-topright:12px; -webkit-border-top-right-radius:12px; border-top-right-radius:12px; width:80%; font-size: 120%;" | '''Pozdrav, Valentina, kraljica! [[Wikipedia:Dobrodošli|Dobrodošli]] na [[Srpskohrvatska Wikipedija|Wikipediju]] na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]]!''' |- | style="background:#ffdec9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Nuvola apps ksig-vector.svg|18px|link=Wikipedia:Kurs/Tečaj]] [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|Uvodni kurs/tečaj]]</div> | rowspan="8" style="background:#f5fffa; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-bottomright:12px; -webkit-border-bottom-right-radius:12px; border-bottom-right-radius:12px; padding:0.5em 1em;" | Wikipedia je projekt slobodne internetske enciklopedije koju svako može uređivati. Ako se prvi put nalazite na Wikipediji i želite joj doprinositi, preporučamo da odvojite nešto vremena i proučite [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|pet osnovnih načela]], te se upoznate sa Wikipedijinim [[Wikipedia:Smernice i preporuke|smjernicama i preporukama]]. Ako vam zatreba pomoć pri uređivanju, možete da pregledate [[Pomoć:Sadržaj|stranice pomoći]] i prođete kroz [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|uvodni kurs/tečaj]]. Na [[Wikipedia:Stranica za razgovor|stranicama za razgovor]] uvijek se '''potpisujte''': bilo da utipkate 4 tilde <code><nowiki>~~~~</nowiki></code> bilo da kliknete na ikonu [[Datoteka:OOjs UI icon signature-ltr.svg|25px]] na traci za uređivanje. Izmjene [[Wikipedia:Što je članak?|članaka]] se '''nikad ne potpisuju'''. Na stranici [[Posebno:Recentchanges|Nedavnih izmjena]] možete saznati za nove zanimljive članke, ko je trenutno aktivan, odnosno šta se trenutno na Wikipediji radi. Na stranici [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijace]] možete pročitati o novostima na Wikipediji i obratiti se zajednici, bilo da sudjelujete u diskusijama ili postavljate pitanje. Nadamo se da će vam ovdje biti ugodno, te da ćete svojim doprinosima postati stalni saradnik - '''Wikipedijanac'''! Ako imate bilo kakva pitanja, slobodno se obratite meni ili drugim urednicima na [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijaci]]. Još jednom, dobrodošli na Wikipediju i sretan rad! <div style="border-bottom:1px solid #eee; padding-top:0.17em; padding-bottom:0.5em"></div> <div style="font-size: 90%;">[[Datoteka:English language.svg|25px]] Hello and welcome to the Serbo-Croatian Wikipedia! We appreciate your contributions. If you do not speak Serbo-Croatian, that's no problem. Talk to us via [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|our village pump]] in your native language or find and contact [[:Kategorija:Babel|users who speak your language]]. We hope you enjoy your time here!</div> |- | style="background:#fff5c9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Internet-group-help-faq.svg|18px|link=Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja]] [[Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja|Najčešće postavljana pitanja]]</div> |- | style="background:#edffc9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Accessories-text-editor.svg|18px|link=Wikipedia:Smjernice i preporuke]] [[Wikipedia:Smjernice i preporuke|Smjernice i preporuke]]</div> |- | style="background:#caffc9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Copyright-problem.svg|18px|link=Wikipedia:Autorska prava]] [[Wikipedia:Autorska prava|Autorska prava]]</div> |- | style="background:#c9d8ff; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Unesco Cultural Heritage logo.svg|18px|link=Wikipedia:Pet stubova Wikipedije]] [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|Pet stubova Wikipedije]]</div> |- | style="background:#e9c9ff; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-bottomleft:12px; -webkit-border-bottom-left-radius:12px; border-bottom-left-radius:12px; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Ambox warning yellow.svg|18px|link=Wikipedia:Šta Wikipedia nije]] [[Wikipedia:Šta Wikipedia nije|Šta Wikipedia nije]]</div> |} == Brisanje stranica i Šablona == {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Molimo vas da prestanete. Ako nastavite [[WP:V|vandalizirati]] stranice, bit će vam zabranjeno uređivati Wikipediju. |} == Korisničko ime == Kratko i jasno - na ovoj wikipediji, osim u posebnim slučajevima, važi zdravorazumsko načelo "jedan korisnik, jedan račun". Ako netko želi novo ime, neka uputi zahtjev birokratima ([[User:OC Ripper]], [[User: Pokrajac]]). U konkretnom slučaju, korisnik [[User:Lord Valentinijan]], odnosno [[User:Valentina, kraljica]] može birati koja od ta dva imena želi koristiti. Jedan od tih računa će biti blokiran. --[[User:OC Ripper|OC Ripper]] 10:36, 23 srpanj-јул 2008 (CEST) j4qeoyfz510g7lismron5of3ae1z4gy 0 46054 42689059 42590999 2026-09-13T12:28:28Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689059 wikitext text/x-wiki {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime = Medijska Monarhija |sh_ime = Medijska Monarhija |izvorno_ime = |genitiv = Medijske Monarhije |kontinent = [[Azija]] |regija = |status = |era = [[Stari vijek]] |godina_start = [[728. pne.]] |godina_kraj = [[550. pne.]] |datum_start = [[728. pne.]] |datum_kraj = [[550. pne.]] |događaj_start = [[Dejok]] osniva Medijsku Monarhiju |događaj_kraj = [[Kir Veliki]] svrgava [[Astijag]]a sa prijestolja |p1 = Novoasirsko Carstvo |flag_p1 = Map of Assyria.png |s1 = Ahemenidska Monarhija |flag_s1 = Map of the Achaemenid Empire.jpg |s2 = |flag_s2 = | |zastava = | |vjera = [[zoroastrizam]] |mapa = Median Empire.svg |mapa_opis = Medijsko Carstvo oko [[600. pne.]] u vrijeme vladavine [[Kijaksar]]a |jezik = '''[[Medijski jezik|medijski]]''',<br />[[Perzijski jezik|perzijski]], [[iranski jezici]] |glavni_grad = '''[[Ekbatana]]'''<ref name="Livius - Medija 1">{{Cite web |title=Medija (1), Livius.org, Jona Lendering |url=http://www.livius.org/mea-mem/media/media.html |access-date=2010-10-23 |archive-date=2013-09-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130924234733/http://www.livius.org/mea-mem/media/media.html |dead-url=yes }}</ref> |vlada_tip = [[monarhija]] |titula_vođa = [[Kralj]] |vođa1 = [[Dejok]] (prvi) |godina_vođa1 = [[728. pne.|728.]] - [[675. pne.]] |vođa2 = [[Astijag]] (zadnji) |godina_vođa2 = [[585. pne.|585.]] - [[550. pne.]] |događaj1 = [[Skiti|Skitski]] vladar [[Madije]] podčinjava Medijsku Monarhiju na period od 28 godina |datum_događaj1= [[653. pne.]] |legislatura = |geslo = |događaj2 = [[Kijaksar]] osvaja [[Novoasirska Monarhija|Novoasirsku Monarhiju]] |datum_događaj2= [[612. pne.]]. |događaj3 = [[Perzijski ustanak]] |datum_događaj3= [[552. pne.|552.]] - [[550. pne.]] |stat_godina1 = [[600. pne.]] |stat_površina1= 2800000 |stat_godina2 = |stat_pop1 = |stat_površina2= |stat_godina3 = |stat_površina3= |stat_pop3 = |stat_godina4 = |stat_površina4= |valuta = |vremenska_zona= |broj = |fusnote = }} '''Medijska Monarhija''' ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Māda''<ref name="Livius - Medija 2">{{Cite web |title=Medija (2), Livius.org, Jona Lendering |url=http://www.livius.org/mea-mem/media/media2.html |access-date=2010-10-23 |archivedate=2011-06-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110605001124/http://www.livius.org/mea-mem/media/media2.html |deadurl=yes }}</ref>, [[Grčki jezik|grč.]] ''Mēdía'', [[Akadski jezik|akad.]] ''Mādāya''<ref name="Iranica - Medija">{{Cite web |url=http://www.iranica.com/newsite/articles/unicode/ot_grp10/ot_media_20060106.html |title=Medija (enciklopedija Iranica, M. Dandamayev i I. Medvedskaya) |access-date=2010-10-23 |archive-date=2009-01-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090129183409/http://www.iranica.com/newsite/articles/unicode/ot_grp10/ot_media_20060106.html |url-status=dead }}</ref>) bila je prva [[iran]]ska monarhija<ref name="Iranologie.com - Medija">{{Cite web |title=Povijest Irana, III. poglavlje - Medijci, prvo (zapadno) iransko kraljevstvo (Iranologie.com) |url=http://www.iranologie.com/history/history3.html |access-date=2010-10-23 |archive-date=2011-07-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716204750/http://www.iranologie.com/history/history3.html |dead-url=yes }}</ref><ref name="Iranchamber - Medija">{{Cite web |url=http://www.iranchamber.com/history/median/median.php |title=Medijska Monarhija (Iran Chamber.com) |access-date=2010-10-23 |archive-date=2011-05-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110514000000/https://web.archive.org/web/20110514024224/http://www.iranchamber.com/history/median/median.php |url-status=dead }}</ref> koje je od kraja [[8. vijek pne.|8.]] do sredine [[6. vijek pne.|6. vijeka pne.]]<ref name="AncientNearEast - Medija">{{Cite web |url=http://ancientneareast.tripod.com/Media_Medes.html |title=Antička Medija (Medijci), AncientNearEast.tripod.com |access-date=2010-10-23 |archive-date=2011-06-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110607071024/http://ancientneareast.tripod.com/Media_Medes.html |url-status=dead }}</ref> obuhvaćalo prostore [[Veliki Iran|Velikog Irana]], sjeverne [[Mezopotamija|Mezopotamije]] i istočne [[Mala Azija|Male Azije]]. Prije osnutka Medije [[iranski narodi]] živjeli su u manjim plemenskim zajednicama i nije postojala hijerarhija vladavine, no ratovi sa [[Novoasirsko Carstvo|Asircima]] doveli su do njihovog ujedinjenja odnosno stvaranja moćne [[Monarhija|monarhije]] koja je postala temeljem za sve kasnije iranske dinastije. Osnivačem Medije smatra se [[Dejok]]<ref name="Britannica - Medija">[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/372125/Media Medija (enciklopedija Britannica)]</ref>, plemenski vođa kojeg su medijski plemići izabrali za arbitra u rješavanju sporova, a potom i medijskim kraljem<ref name="Herodot, I. 96.">[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.96.1 Herodot, I. 96.]</ref>. Prilikom stvaranja medijske države ona je obuhvaćala samo manje teritorije jugozapadno od [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]], no u doba najvećeg medijskog vladara [[Kijaksar]]a proširena je na većinu [[Azija|azijskog]] dijela [[Bliski istok|Bliskog istoka]]. Ta područja prostirala su se na 2.8 milijuna km², što je Mediju činilo dotad [[Najveća carstva svijeta#Antička carstva|najvećom monarhijom]] u historiji. Granice monarhije bile su rijeke [[Kizil (rijeka)|Kizil]] u [[Anatolija|Anatoliji]] i [[Tigris]] u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] na zapadu, [[Kavkaz]] i [[Sogdijana]] na sjeveru, te [[Indija]] na istoku. Značaj medijske države u [[Antika|antičkoj]] povijesti je višestruk. [[Iranski narodi]] prvi put u povijesti se ujedinjuju i time stvaraju političku protutežu [[Babilonija|Babiloniji]] i [[Novoasirsko Carstvo|Asiriji]], glavnim silama na zapadu. Medijci u savezu sa Babiloncima pokoravaju [[Novoasirsko Carstvo]], dotad najjaču vojno-političku silu u regiji. Također, sukob Medijaca sa [[Lidija|Lidijom]] u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] predstavlja prvi kontakt drevnog [[Iran]]a sa [[Stara Grčka|grčkim svijetom]]. Vjerojatno najveći značaj predstavlja sam pad Medijske Monarhije [[550. pne.]], budući da je na njegovim temeljima [[Perzijanci|perzijski]] vladar [[Kir Veliki]] stvorio golemu [[Ahemenidska Monarhija|Ahemenidsku Perzijsku Monarhiju]]. == Historiografija == Danas gotovo i ne postoje historijski dokumenti pisani [[Medijski jezik|medijskim jezikom]], a nije poznato ni kakvim su [[pismo]]m pisani. Iz medijskog perioda pronađena je samo jedna [[Bronca|brončana]] plaketa koja datira ranije od [[Ahemenidska Monarhija|ahemenidskog perioda]], a radi se o zapisu na [[Klinasto pismo|klinastom pismu]] pisanom na [[Akadski jezik|akadskom jeziku]] koji datira iz [[8. vijek pne.|8. vijeka pne.]], ali ne spominje medijske nazive<ref>{{Cite web |url=http://www.iranica.com/newsite/articles/ot_grp10/ot_media_20060106.html |title=Muhammad Dandamayev i I. Medvedskaya: „Medija“ (''Media''), Enciklopedija Iranica, Costa Mesa: Mazda, 10. izdanje, 2006. |access-date=2010-10-23 |archive-date=2009-04-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090409181321/http://www.iranica.com/newsite/articles/ot_grp10/ot_media_20060106.html |url-status=dead }}</ref>. Neka moderna istraživanja pokazuju kako je [[linearno elamsko pismo]] (koje još nije dešifrirano) možda pisano na [[Medijski jezik|medijskom jeziku]], pretpostavljajući kako je [[Kutik-Inšušinak]] originalno iransko ime medijskog vladara [[Kijaksar]]a, a ne mnogo ranijeg [[elam]]skog kralja<ref name="Gunnar Heinsohn 2006">Gunnar Heinsohn: „Kijaksar - medijski veliki kralj u Egiptu, Asiriji i Iranu“ (''Cyaxares: Media’s Great King in Egypt, Assyria & Iran''), University of Bremen, 2006.</ref>. Problem nedostataka autohtnonih medijskih dokumenata kompenziraju povijesni dokumenti drugih drevnih naroda, kao što su [[Novoasirsko Carstvo|asirske]] i [[Babilonija|babilonske]] kronike, [[Biblija|biblijske]] knjige o [[Nahum (knjiga)|knjige o Nahumu]] i [[Daniel (knjiga)|Danielu]] iz [[Stari zavjet|Starog zavjeta]], [[Behistunski natpisi]] iz doba [[Ahemenidska Monarhija|Ahemenidske Perzijske Monarhije]], te djela [[Stara Grčka|grčkih]] historičara [[Herodot]]a i [[Ktezije|Ktezija]], odnsono [[Babilonija|babilonskog]] historičara [[Beros]]a. Budući kako svi navedeni strani izvori potječu iz zemalja zapadno od Medije, o povijesti istočnih medijskih pokrajina kao što su [[Baktrija]], [[Arija (satrapija)|Arija]], [[Sagartija]], [[Drangijana]] ili [[Arahozija]] zna se gotovo ništa. === Mezopotamske kronike === [[Datoteka:Nabonidus chronicle.jpg|thumb|thumb|250px|[[Nabonid]]ove kronike]] Većina vladara [[Novoasirsko Carstvo|Novoasirske]] i [[Babilonija|Novobabilonske Monarhije]] bilježila je dokumente pisane na [[Klinasto pismo|klinastom pismu]] u kojima se spominju razna politička, vjerska i društevna zbivanja<ref>[http://www.livius.org/cg-cm/chronicles/chron00.html Mezopotamske kronike - popis (Livius.org)]</ref><ref>{{Cite web |title=Mezopotamske kronike - kronološka tablica (Livius.org) |url=http://www.livius.org/cg-cm/chronicles/chron02.html |access-date=2010-10-23 |archive-date=2010-07-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100719001040/http://www.livius.org/cg-cm/chronicles/chron02.html |dead-url=yes }}</ref>. Budući kako su obje države bile u posrednoj interakciji sa Medijskom Monarhijom, navedeni historijski zapisi koji datiraju iz prve polovice [[1. milenijum pne.|1. milenijuma pne.]] predstavljaju značajan izvor informacija o [[Medijci]]ma. Medijski politički odnosi sa dvjema [[Mezopotamija|mezopotamskih]] država se razlikuju; [[Novoasirsko Carstvo|Asirci]] su bili njihovi veliki neprijatelji, dok su im [[Babilonija|Babilonci]] bili saveznici. Najstariji dokumenti koji spominju Medijce datiraju iz doba vladavine [[Novoasirsko Carstvo|asirskog]] vladara [[Sargon II.|Sargona II.]] iz [[8. vijek pne.|8. vijeka pne.]], gdje se osnivač Medijske Monarhije [[Dejok]] spominje nekoliko puta kao ''Daiukku''. Prema istima, on je bio pokrajinski vladar (''šaknu'') teritorija zvanog Maneja uz granicu sa [[Novoasirsko Carstvo|Asirijom]]. Ostali mezopotamski historijski dokumenti uključuju kronike [[Babilonija|babilonskih]] vladara [[Nabopolasar]]a<ref>[http://www.livius.org/cg-cm/chronicles/abc2/early-nabopolassar.html Nabopolasarove kronike - rani život (Livius.org)]</ref><ref>{{Cite web |title=Nabopolasarove kronike - pad Ninive (Livius.org) |url=http://www.livius.org/ne-nn/nineveh/nineveh02.html |access-date=2010-10-23 |archive-date=2016-11-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161110013048/http://www.livius.org/ne-nn/nineveh/nineveh02.html |dead-url=yes }}</ref><ref>[http://www.livius.org/cg-cm/chronicles/abc4/late-nabopolassar.html Nabopolasarove kronike - kasniji život (Livius.org)]</ref> i [[Nabukodonosor II.|Nabukodonosora II.]]<ref>{{Cite web |title=Nabukodonosorove kronike - rani život (Livius.org) |url=http://www.livius.org/cg-cm/chronicles/abc5/jerusalem.html |access-date=2010-10-23 |archive-date=2011-06-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110604223643/http://www.livius.org/cg-cm/chronicles/abc5/jerusalem.html |dead-url=yes }}</ref>, te kronike iz doba [[Babilonija|babilonskog]] vladara [[Nabonid]]a koje spominju [[Kir Veliki|Kirovo]] svrgnuće posljednjeg medijskog vladara [[Astijag]]a, odnosno pad Medijske Monarhije. === Stari zavjet === [[Datoteka:Bible.malmesbury.arp.jpg|thumb|thumb|250px|[[Stari zavjet]]]] [[Biblija|Biblijske]] priče iz [[Stari zavjet|Starog zavjeta]] koje spominju Medijce uključuju [[Nahum (knjiga)|knjige o Nahumu]] i [[Daniel (knjiga)|Danielu]]. Knjiga o Hahumu detaljno opisuje pad [[Novoasirsko Carstvo|asirskog]] grada [[Niniva|Ninive]]<ref>[http://www.biblecentre.org/language/croatian/ar_bible_books.htm#36%20Prorok%20Nahum Prorok Nahum (BibleCentre.org)]</ref> kojeg je osvojio medijski vladar [[Kijaksar]] u savezu sa [[Babilonija|babilonskim]] vladarom [[Nabopolasar]]om. U knjizi o proroku [[Daniel (prorok)|Danielu]] spominje se pregled viđenja o četiri zvijeri<ref>{{Cite web |title=Daniel 7 (Livius.org) |url=http://www.livius.org/men-mh/messiah/messiah_12a.html |access-date=2010-10-23 |archive-date=2008-05-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080512013101/http://www.livius.org/men-mh/messiah/messiah_12a.html |dead-url=yes }}</ref> koje predstavljaju [[Antika|antičke]] monarhije [[Stari Istok|Starog Istoka]] koje su vladale gradom [[Babilon]]om<ref>{{Cite web |title=Medija (2. dio) - Danielovo svjedočanstvo (Livius.org. Jona Lendering) |url=http://www.livius.org/mea-mem/media/media2.html |access-date=2010-10-23 |archivedate=2011-06-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110605001124/http://www.livius.org/mea-mem/media/media2.html |deadurl=yes }}</ref>: # [[Lav]] sa krilima [[Orao|orla]] - predstavlja [[Babilonija#Novobabilonsko carstvo (626.-539. pne.)|Novobabilonska Monarhija]] # [[Medvjed]] - Medijska Monarhija # Četveroglavni [[leopard]] sa krilima - [[Ahemenidska Monarhija]] # Zvijer s deset rogova i željeznim zubima - [[Makedonija (antička)|Makedonska Monarhija]] Interpretacija koji opisuje [[Babilonija|Novobabilonsku Monarhiju]] je ispravna budući kako su takvi prikazi (tzv. ''lamassus'') karakteristični za [[Umjetnost drevne Mezopotamije|babilonsku umjetnost]]. Također, [[leopard]]i su česti motivi u [[Ahemenidska Monarhija#Zlatarstvo|perzijskom zlatarstvu]], dok se [[Aleksandar Makedonski]] često opisuje sa [[Domaća ovca|ovnovim]] [[rog]]ovima njegovog [[Mitologija|mitološkog]] oca [[Amon]]a. Ono što pak predstavlja problem starozavjetne interpretacije jest upravo Medijska Monarhija, koje prema svim ostalim historijskim izvorima nikada nije osvojilo [[Babilon]]. Autor knjige o Danielu vladara koji je pokorio Babilon spominje kao ''Darija Medijskog'', no radi se o osobnom imenu isključivo [[Ahemenidska Monarhija|perzijskih]] vladara ([[Darije I. Veliki]], [[Darije II.]], [[Darije III.]]). Budući kako je navedena biblijska knjiga pisana oko [[165. pne.]], pretpostavlja se kako su na njenog autora utjecali [[Stara Grčka|grčki]] historičari poput [[Herodot]]a (koji je inače poistovjećivao [[Asirija|Asirce]] i [[Babilonija|Babilonce]]), zbog čega je najvjerojatnije kako je medijski značaj preuveličan. Drugo objašnjenje jest kako se medijska interpretacija odnosi na medijskog uzurpatora [[Gaumata|Gaumatu]] koji se [[522. pne.]] proglasio [[Veliki kralj|velikim kraljem]] na uštrb [[Kambiz II.|Kambiza II.]] i nekoliko mjeseci vladao [[Ahemenidska Monarhija|Perzijskom Monarhijom]] dok ga nije svrgnuo [[Darije I. Veliki]]. Ovo priča je detaljnije objašnjena na [[Behistunski zapisi|Behistunskim zapisima]] i u [[Herodot]]ovim djelima, a odnosi se na razdoblje nakon pada Medijske Monarhije odnosno na ahemenidski period kada je Medija bila dijelom [[Ahemenidska Monarhija|Perzijske Monarhije]]. === Behistunski natpisi === [[Datoteka:Darius I the Great's inscription crop.jpg|250px|thumb|thumb|[[Behistunski natpisi]] iz vremena [[Darije Veliki|Darija Velikog]], vladara [[Ahemenidska Monarhija|Perzijske Monarhije]]]] [[Behistunski natpisi]] su višejezični dokumenti koji uključuju tekstove pisane na [[Klinasto pismo|klinastom pismu]] na tri jezika; [[Perzijski jezik|perzijskom]], [[Elamski jezik|elamskom]] i [[Akadski jezik|babilonskom]]<ref>{{Cite web |url=http://archaeology.about.com/od/bterms/g/behistun.htm |title=Behistun (Archaeology.about.com) |access-date=2010-10-23 |archive-date=2011-06-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110611110400/http://archaeology.about.com/od/bterms/g/behistun.htm |url-status=dead }}</ref>. Datiraju iz kraja [[6. vijek pne.|6. vijeku pne.]], a dao ih je urezati [[Darije I. Veliki]], vladar [[Ahemenidska Monarhija|Perzijske Monarhije]]. Ovi povijesni dokumenti govore uglavnom o povijesti [[Ahemenidi|ahemenidske dinstije]] koja je od [[550. pne.]] ovladala Medijom, odnosno na razdoblje [[Darije Veliki|Darijeve]] vladavine ([[552. pne.|552.]]-[[486. pne.]]). Ipak, u zapisima se spominje ustanak Medijaca iz [[522. pne.]] čiji je vođa Khšathrita tvrdio kako potječe iz loze medijskog kralja [[Kijaksar]]a ([[625. pne.|625.]]-[[585. pne.]]), što znači kako se behistunski natpisi dijelom nadovezuju na historiju Medijske Monarhije. Medija je tijekom [[Perzijski ustanak|Perzijskog ustanka]] ([[552. pne.|552.]]-[[550. pne.]]) pokorio [[Kir Veliki]], osnivač [[Ahemenidska Monarhija|Perzijske Monarhije]]. Dok je njegov sin i nasljednik [[Kambiz II.|Kambiza II.]] vodio pohode u [[Drevni Egipat|Egiptu]], godine [[522. pne.]] na perzijsko prijestolje stupa uzurpator [[Gaumata]] iz medijske svećenićke kaste koji se predstavljao kao Kambizov brat [[Smerdis]]. On je oslobodio sve [[satrap]]ije od plaćanja poreza na tri godine, te proglasio medijsku [[Citadela|citadelu]] Sikayauvatiš njegovom prijestolnicom. Ovaj potez izazvao je osudu kod [[Perzijanci|perzijske]] elite, pa je sedam plemića predvođenih [[Darije Veliki|Darijem I. Velikim]] zbacilo Gaumatu sa prijestolja nakon svega sedam godina vladavine. Nakon ovog događaja uslijedilo je nekoliko ustanaka u Babiloniji i Mediji, gdje je spomenuti medijski vođa Khšathrita tvrdio kako pripada lozi [[Kijaksar]]a, nakon čega je dobio potporu satrapija [[Sagartija|Sagartije]], [[Parti]]je i [[Hirkanija|Hirkanije]]. Ipak, pobunu je [[521. pne.]] ugušio perzijski general [[Hidarn Stariji]], dok je sam Khšathrita zarobljen pokraj grada [[Rej, Iran|Reja]]<ref name="Livius Rej">{{Cite web |title=Rej (Rhagae), Livius.org, Jona Lendering |url=http://www.livius.org/ra-rn/rhagae/rhagae.html |access-date=2010-10-23 |archive-date=2011-06-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110605011139/http://www.livius.org/ra-rn/rhagae/rhagae.html |dead-url=yes }}</ref> u ekspediciji koju je vodio sam [[Darije Veliki]]. Ustanak je nastavio [[Sagartija]]c Tritantah koji je također tvrdio kako potječe od medijskog kralja [[Kijaksar]]a, no i on je poražen prilikom pohoda Darijevog medijskog generala Takhmaspada. Gušenjem potonje pobune završavaju priče o događajima koje se barem dijelom odnose na nekadašnju Medijsku Monarhiju odnosno na njegove vladare. Ostali [[Ahemenidska Monarhija|perzijski]] izvori o Medijcima uključuju i reljefe iz [[Perzepolis]]a koji prikazju njihov izgled. Ti reljefi datiraju iz [[515. pne.]] (doba vladavine [[Darije Veliki|Darija Velikog]]) odnosno samo 35 godina nakon pada Medijske Monarhije, pa se mogu smatrati relevantnim dokumentom. === Grčki historičari === [[Datoteka:Herodotus world map-hr.PNG|thumb|thumb|250px|Rekonstrukcija [[svijet]]a prema [[Herodot]]u iz [[450. pne.]]]] O medijskoj dinastiji pisali su i [[Stara Grčka|grčki]] historičari [[Herodot]] i [[Ktezije]] koji su živjeli u [[5. vijek pne.|5. vijeku pne.]], odnosno 100 godina nakon pada Medijske Monarhije. Herodot je rođen [[484. pne.]] u [[Halikarnas]]u, glavnom gradu tadašnje [[Ahemenidska Monarhija|perzijske]] [[satrap]]ije [[Karija|Karije]], a njegova djela „Povijesti“ ([[grčki|grč.]] ''Historia'') pisana između [[440. pne.|440.]] i [[430. pne.]] predstavljaju najopširniji a time i gotovo najvažniji izvor informacija o medijskom razdoblju. Ona su svojevrsni [[roman]] i imaju sasvim novi pristup u pisanju povijesti, no Herodot je u [[Zapadni svijet|zapadnom svijetu]] prihvaćen je kao tvorac [[povijest]]i kakvu danas poznajemo<ref name="Holland, 16.-17.">Tom Holland: „Perzijska vatra“ (Persian Fire), 2006., str. 16.-17.</ref> pa ga se često naziva i „ocem povijesti“<ref>[[Ciceron]]: ''De Legibus'' I. 5.</ref>. Bio je veliki putnik i tokom svog života obišao je [[Ahemenidska Monarhija|Perzijsku Monarhiju]], [[Egipat]], [[Libija|Libiju]], [[Sirija|Siriju]], [[Babilonija|Babiloniju]], [[Suza (Iran)|Suzu]], [[Lidija|Lidiju]], [[Frigija|Frigiju]], [[Bizant]]ij, [[Trakija|Trakiju]], [[Makedonija (kraljevstvo)|Makedoniju]] i [[Italija|Italiju]] gdje je slušao i bilježio priče lokalnog stanovništva. Unatoč tome što su ga kritizirali i [[Antika|antički]] i moderni [[historičar]]i, od [[19. vijek]]a Herodotova reputacija dramatično se popravila budući kako su brojna [[Arheologija|arheološka]] nalazišta potvrdila mnoge njegove priče<ref>Tom Holland: „Perzijska vatra“ (Persian Fire), 2006., str. 377.</ref>. Moderni pogled na Herodota jest kako je napravio izuzetan posao u svome djelu „''Povijesti''“, no njegovu [[Kronologija|kronologiju]] i numeriku gleda se sa skepticizmom<ref name="Holland, 16.-17."/>. Za razliku od ostalih povijesnih izvora koja su najčešće sačuvana samo u fragmentima, Herodotovo djelo „Povijesti“ koje se odnosi na Medijce (I. knjiga; 95.-144.) sačuvano je u cijelosti. [[Ktezije]] je pak bio grčki [[liječnik]] i [[historičar]] koji se rodio u gradu [[Kind]]u u pokrajini [[Karija|Kariji]]<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/145472/Ctesias Ktezije (enciklopedija Britannica)]</ref>. Radio je kao liječnik u službi [[Ahemenidska Monarhija|perzijskog]] velikog kralja [[Artakserkso II.|Artakserksa II.]], kojeg je pratio tokom [[Bitka kod Kunakse|njegovog pohoda]] protiv pobunjenog brata [[Kir Mlađi|Kira Mlađeg]]. Ktezije je pisao o [[Ahemenidska Monarhija|Perzijskoj Monarhiji]] i [[Asirija|Asiriji]] u svome djelu „Persica“ koje se sastoji od 23 knjige, a za koje se pretpostavlja kako se temelji na perzijskim kraljevskim arhivima. Budući kako je živio na [[Ahemenidska Monarhija|perzijskom]] kraljevskom dvoru, njegova djela predstavljaju najobjektivniji osvrt na povijest drevne Perzije i Medije, i stoga su često kontradiktorna sa [[Herodot]]ovom zbirkom „Povijesti“. Ipak, njegova djela o Medijskoj Monarhiji (knjige 4.-6.) sačuvana su samo u fragmentima. Od ostalih historičara valja spomenuti i [[Beros]]a, [[Babilonija|babilonskog]] svećenika<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/62669/Berosus Beros (enciklopedija Britannica)]</ref>, pisca i [[astronom]]a iz [[Helenizam|helenističkog doba]] koji je živio u [[3. vijek pne.|3. vijeku pne.]], a pisao je na [[Grčki jezik|grčkom jeziku]]. On u svojim djelima (''Babyloniaca'') uglavnom piše o historiji [[Babilonija|Babilonije]], pa spominje diplomatske brakove između kraljevskih obitelji Medijaca i Babilonaca. Kao što je slučaj i sa Ktezijem, problem kod njegovih osvrta je neusklađena kronologija sa ostalim historijskim dokumentima, zbog čega se smatraju manje pouzdanima. == Podrijetlo == {{glavni|Iranski narodi}} Dolazak [[Iranski narodi|iranskih naroda]] kao što su [[Medijci]], [[Perzijanci]] i [[Parti]] na teritorij [[Veliki Iran|Velikog Irana]] odigrao se u [[2. milenijum pne.|2. milenijumu pne.]], neposredno nakon svršteka [[Brončano doba|brončanog doba]]<ref>M. Chahin: „Prije Grka“ (''Before the Greeks''), izdavač: James Clarke & Co., 1996., str. 109.</ref>. Iranski narodi pripadaju široj porodičnoj skupini [[Indoeuropljani|indoeuropskih naroda]] (čiju pradomovinu historičari smještaju u [[Centralna Azija|Centralnoj Aziji]]), odnosno njenoj podskupini [[Indoiranski narodi|indoiranskih naroda]] kojoj osim iranskih pripadaju još i [[indoarijski narodi]]. Potonji su približno u isto vrijeme naselili sjever [[Indija|Indije]]. U [[1. milenijum pne.|1. milenijumu pne.]] iranski narodi Medijci, Perzijanci, Parti i [[Baktrija]]nci naseljavali su [[Iranska visoravan|iransku visoravan]] sve do [[Zagros]]a, dok su se ostali poput [[Skiti|Skita]], [[Sarmati|Sarmata]], [[Kimerijci|Kimerijaca]] i [[Alani|Alana]] smjestili na stepama sjeverno od [[Crno more|Crnog mora]]. Plemena Skita i Saka boravila su uglavnom na južnom dijelu, a naseljavala su prostrana područja od [[Balkan]]a do [[Xinjiang]]a. Podijela protoiranskih plemena na „zapadna“ i „istočna“ ovjerena je u najstarijim [[Iranski jezici|iranskim jezicima]]; [[Perzijski jezik|staroperzijskom]] i [[Avestanski jezik|avestanskom jeziku]]. == Medijski vladari == {{glavni|Medijci}} {| class="wikitable" |- !rowspan=2 align="center"|'''Vladar''' |colspan=4 align="center"|'''Period''' |rowspan=2 align="center"|'''Rodno srodstvo''' |- ! *''Herodot'' ! *''George Cameron'' ! *''Édvin A. Grantovskiĭ'' ! *''I. M. Diakonoff'' |- |'''[[Dejok]]''' |[[700. pne.|700.]] - [[647. pne.]] |[[728. pne.|728.]] - [[675. pne.]] |[[672. pne.|672.]] - [[640. pne.]] |[[700. pne.|700.]] - [[678. pne.]] |sin Fraorta Starijeg |- |'''[[Fraort]]''' |[[647. pne.|647.]] - [[625. pne.]] |[[675. pne.|675.]] - [[653. pne.]] |[[640. pne.|640.]] - [[620. pne.]] |[[678. pne.|678.]] - [[625. pne.]] |sin Dejoka |- |'''''[[Madije|Madije Skitski]]''''' |align="center"|''X'' |[[653. pne.|653.]] - [[625. pne.]] |[[635. pne.|635.]] - [[615. pne.]] |align="center"|''X'' |[[Skiti|Skitski]] privremeni vladar |- |'''[[Kijaksar]]''' |[[625. pne.|625.]] - [[585. pne.]] |[[625. pne.|625.]] - [[585. pne.]] |[[620. pne.|620.]] - [[584. pne.]] |[[625. pne.|625.]] - [[585. pne.]] |sin Fraorta |- |'''[[Astijag]]''' |[[585. pne.|585.]] - [[550. pne.]] |[[585. pne.|585.]] - [[550. pne.]] |[[584. pne.|584.]] - [[550. pne.]] |[[585. pne.|585.]] - [[550. pne.]] |sin Kijaksara |- |colspan=7 align="left"|<small>*Sve kronološke procijene su sa [http://www.iranica.com/newsite/articles/unicode/ot_grp10/ot_media_20060106.html Enciklopedije Iranice (Medija - Medijska dinastija)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090129183409/http://www.iranica.com/newsite/articles/unicode/ot_grp10/ot_media_20060106.html |date=2009-01-29 }}</small> |} === Obiteljsko stablo === Shematski prikaz obiteljskog stabla [[Medijci|Medijaca]] i njihovih rodbinskih veza sa [[Babilonija|Babiloncima]], [[Lidija|Lidijcima]] i [[Perzijanci]]ma: [[Datoteka:Medijsko obiteljsko stablo.PNG|središte|780px]] === Medijska plemena === Prema Herodotu<ref name="Herodot, I. 101.">[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.101.1 Herodot, I. 101.]</ref>, medijski narod sastojao se od šest plemena<ref>{{Cite web |title=Povijest Medijaca (Taroscopes.com) |url=http://www.taroscopes.com/miscellanous-pages/medes.html |access-date=2010-10-23 |archive-date=2011-05-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110513144046/http://www.taroscopes.com/miscellanous-pages/medes.html |dead-url=yes }}</ref>: * '''Busae''' - dolazi od [[perzijski jezik|perzijskog]] buza; njihovo pravo (iransko) ime je nepoznato. * '''Paraetaceni''' - nomadsko pleme. * '''Stru­khat''' * '''Arizanti''' - od „Arya“ (plemići) + „Zantu“ (pleme, klan). * '''Budii''' - pleme među crnomorskim Skitima. * '''Magi''' - svećenićka klasa; njihov jezik Sumerani su nazivali ''emegir''. == Historija == === Osnivanje carstva === {{glavni|Dejok}} Osnivačem Medijskog Carstva smatra se [[Dejok]], kojeg spominje Herodot. On tvrdi kako se Dejokov otac zvao Fraort (kao i Dejokov [[Fraort|sin]]), te kako je Dejok bio „mudar čovjek velikih mogućnosti i političkih ambicija“<ref name="Herodot, I. 96."/> u doba kada u regiji nije bilo zajedničke vlade. Stanovnici su ga proglasili arbitrom lokalnih plemenskih sporova, a kasnije i [[Medijci|medijskim]] kraljem<ref name="Herodot, I. 98.">[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.98.1 Herodot, I. 98.]</ref>. Pretpostavlja se kako su stvaranje medijske države najviše uzrokovale kontinuirane invazije Asiraca i Babilonaca sa zapada, zbog čega su se [[Iranski narodi|iranska plemena]] ujedinila pod vodstvom Medijca Dejoka. U Dejokovo doba izgrađena je i [[palača]], oko koje je podignuta prijestolnica [[Ekbatana]] (moderni [[Hamadan]])<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/156129/Deioces Dejok (enciklopedija Britannica)]</ref>. Dejok je također uspostavio [[Sudstvo|pravosudnu mrežu]] diljem zemlje, a organizirao je i jedinicu špijuna koji su kontrolirali svaki dio Medijskog Carstva<ref name="Herodot, I. 100.">[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.100.1 Herodot, I. 100.]</ref><ref>{{Cite web |title=Dejok (Deioces), AncientLibrary.com |url=http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/0959.html |access-date=2010-10-23 |archive-date=2011-06-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110605214403/http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/0959.html |dead-url=yes }}</ref>. Ime ''Daiukku'' spominje se nekoliko puta u zapisima koji datiraju iz doba vladavine [[Novoasirsko Carstvo|asirskog]] kralja [[Sargon II.|Sargona II.]] iz [[8. vijek pne.|8. vijeka pne.]] Dejok se spominje kao pobunjenički pokrajinski vladar (''šaknu'') teritorija zvanog Maneja uz granicu sa [[Novoasirsko Carstvo|Asirijom]]. Njegov sin zarobljen je u kraljevstvu [[Urartu]], a Dejok je podržavao urartuskog kralja Rusa I. protiv manejskog vladara Ullusunua<ref name="IranicaDejok">[http://www.iranica.com/newsite/articles/unicode/v7f3/v7f303.html Dejok (enciklopedija Iranica, Rüdiger Schmitt)]{{Dead link|date=February 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. [[Sargon II.]] zarobio je Dejoka i prognao ga zajedno sa njegovom obitelji u [[Sirija|sirijski]] grad [[Hama|Hamu]]. Ipak, moderni historičari dvoje jesu li ''Daiukku'' iz [[Novoasirsko Carstvo|asirskih]] zapisa i Dejok iz [[Herodot]]ovih djela ista osoba<ref name="IranicaDejok"/>. Dejok je umro nakon 53 godine vladavine, a naslijedio ga je sin [[Fraort]]<ref name="Iranchamber - Medija"/>. === Sukobi sa Asirijom === {{glavni|Fraort}} Poput njegova oca Dejoka, [[Fraort]] je također proveo većinu svog života u ujedinjavanju medijskih plemena i ratovima protiv [[Novoasirsko Carstvo|Asirije]]. Danas nije poznato jesu li postojale ikakve prijetnje Mediji na istočnim granicama budući kako Medijci o tome nisu ostavili nikakve dokumente, dok Asirci izgleda nisu bili zainteresirani što se događalo istočno od Medije. Ono što je najviše zabrinjavalo i Medijce i Asirce u to vrijeme bila je prijetnja sa sjevera, koju je predstavljao [[Nomadi|nomadski]] narod [[Kimerijci]] (najvjerojatnije jedan od [[Iranski narodi|iranskih naroda]]). Oni su početkom [[7. vijek pne.|7. vijeka pne.]] napadali i Medijsko i Novoasirsko Carstvo, no zbog rodbinskih veza sa Medijcima odlučili su sklopiti savez protiv Asirije. Nedugo kasnije uslijedio je napad na tu državu, no moćni asirski vladar [[Asarhadon]] uspio je odbaciti njihovu invaziju. U borbama asirsku prijestolnicu [[Niniva|Ninivu]] protiv njegovog sina [[Asurbanipal]]a pogiba i sam [[Fraort]]<ref>{{Cite web |title=Fraort (''Phraortes''), AncientLibrary.com |url=http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/2690.html |access-date=2010-10-23 |archive-date=2011-05-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110514014519/http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/2690.html |dead-url=yes }}</ref>, a nedugo kasnije Medijci će se naći pred invazijom još jednog moćnog plemena sa sjevera - [[Skiti|Skita]]. === Skitsko međurazdoblje === {{glavni|Madije}} Političku slabost Medijskog Carstva nakon [[Fraort]]ove pogibje i odsutnost medijske vojske u osvetničkom pohodu protiv [[Novoasirsko Carstvo|Asiraca]] koje je predvodio Fraortov sin [[Kijaksar]] iskoristili su [[Skiti]] koji su predvođeni [[Madije]]m provalili u Medijsko Carstvo, porazila Medijce koji su im se pokušali suprostaviti<ref name="Herodot, I. 103.">[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.103.1 Herodot, I. 103.]</ref><ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.104.1 Herodot, I. 104.]</ref>, te prema [[Herodot]]u ovladali njime 28 godina. [[Stara Grčka|Grčki]] historičar tvrdi kako su [[Skiti]] tada ovladali većim dijelom (njemu poznate) [[Azija|Azije]], a napredovanje prema [[Drevni Egipat|Egiptu]] spriječio je [[faraon]] [[Psamtik I.]] koji im je poklonio pregršt darova<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.105.1 Herodot, I. 105.]</ref>. Nakon 28 godina<ref name="Herodot, I. 106.">[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.106.1 Herodot, I. 106.]</ref> skitske dominacije nad Medijskim Carstvom koju su obilježili brutalnost i visoki [[porez]]i<ref name="Herodot, I. 106."/>, [[Kijaksar]] je [[625. pne.]] podigao ustanak i porazio [[Skiti|Skite]]. [[Herodot]] navodi kako je Kijaksar namamio skitske vođe na [[banket]], napio ih a potom pogubio<ref name="Herodot, I. 106."/>. Preživjeli su pobjegli u [[Mala Azija|maloazijsku]] [[Lidija|Lidiju]]<ref name="Herodot, I. 73.">[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.73.1 Herodot, I. 73.]</ref>, što je dovelo do medijsko-lidijskih političkih tenzija. === Medijsko-babilonski pohod na Asiriju === {{glavni|Kijaksar}} [[Datoteka:Map of Assyria.png|thumb|thumb|300px|[[Novoasirsko Carstvo]] u [[7. vijek pne.|7. vijeku pne.]]]] [[Kijaksar]] je zapamćen kao vojskovođa iznimnih sposobnosti; bio je prvi vladar u povijesti koji je vojsku podijelio na posebne jedinice [[Pješaštvo|pješaka]]-[[Koplje|kopljanika]], [[Strijelac (vojnik)|strijelaca]] i [[Konjica|konjanika]]<ref name="Herodot, I. 103."/>, budući kako su pomiješani rodovi vojske prethodno dovodili do meteža na bojištu. Godine [[614. pne.]] Kijaksar je pokušao ostvariti naum svog oca i konačno ukloniti [[Novoasirsko Carstvo|asirsku]] opasnost sa zapada<ref name="Britannica Kijaksar">[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/147792/Cyaxares Kijaksar (enciklopedija Britannica)]</ref>. Medijsko Carstvo sklopilo je savez sa [[Babilonija|babilonskim]] kraljem [[Nabopolasar]]om te su zajedničkim snagama napali [[Novoasirsko Carstvo]] na dva fronta. Već krajem godine [[Medijci]] su prisvojili asirsku provinciju Arrapkhe (područje oko današnjeg grada [[Kirkuk]]a)<ref name="IranicaCyaxares">[http://www.iranica.com/newsite/articles/unicode/v6f5/v6f5a018.html Kijaksar (enciklopedija Iranica, I. M. Diakonoff)]{{Dead link|date=February 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>, a potom i Tarbis koji se nalazio uz rijeku [[Tigris]] sjeverno od [[Niniva|Ninive]]. Iste godine palo je i asirsko religijsko središte [[Ašur]]<ref name="Britannica Kijaksar"/> što je Medijcima donijelo golema bogatstva i time ojačalo njihovo carstvo. U međuvremenu su na jugu napredovali i [[Babilon]]ci, koji nisu stigli sudjelovati u bitci za Ašur a time ni u podijeli plijena. Ipak, diplomatske veze Medije i [[Babilonija|Babilonije]] ojačane su Kijaksarovom ženidbom [[Nabopolasar]]ove kćeri (prema [[Beros]]u)<ref name="IranicaCyaxares"/>. [[Medijci]] i [[Babilon]]ci ponovo su udružili snage [[612. pne.]] kada su krenuli u napad na [[Novoasirsko Carstvo|asirski]] glavni grad [[Niniva|Ninivu]]<ref name="Britannica Kijaksar"/>, čiji je pad detaljno opisan u [[Biblija|biblijskoj]] [[Nahum (knjiga)|Knjizi o Nahumu]]. Ostaci asirske vojske predvođeni njihovim posljednjim vladarom [[Ašur-ubalit II.|Ašur-ubalitom II.]] uspjeli su se probiti kroz linije opsade i pobjeći u [[Haran]]<ref name="IranicaCyaxares"/> gdje su poraženi [[609. pne.]] Ova medijsko-babilonska pobjeda označila je konačan pad [[Novoasirsko Carstvo|Novoasirskog Carstva]], odnosno njegovu podijelu između dva osvajača<ref name="Iranchamber - Medija"/>. Nedugo nakon ratova protiv Asiraca Medijsko Carstvo pripojilo je i kraljevstvo [[Urartu]] na sjeveru, a granica između Medijskog i Babilonskog Carstva određena je južno od [[Ašur]]a i [[Haran]]a<ref name="IranicaCyaxares"/>. === Pohodi protiv Lidije === {{glavni|Bitka pomrčine}} [[Datoteka:Map of Lydia ancient times.jpg|thumb|thumb|300px|[[Lidija]] na zapadu [[Mala Azija|Male Azije]]; istočna granica sa Medijskim Carstvom bila je rijeka [[Kizil (rijeka)|Kizil]]]] Krajem [[7. vijek pne.|7. vijeka pne.]] u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] raste utjecaj [[Lidija|Lidije]], koju su povoljan geostrateški položaj i trgovina pretvorili u jednu od najbogatijih država tog doba. Prema [[Herodot]]u, Kijaksar je pokrenuo rat protiv Lidije zato što je ta zemlja prihvatila [[Skiti|skitske]] bjegunce koji su prevarili [[Medijci|Medijce]] na način da su na jednom [[banket]]u umjesto lovine poslužili medijskog dječaka<ref name="Herodot, I. 73."/>. Lidijski kralj [[Alijat II.]] odbio je izručiti bjegunce Kijaksaru<ref name="Herodot, I. 74.">[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.74.1 Herodot, I. 74.]</ref>, što je dovelo do petogodišnjeg rata<ref name="Herodot, I. 74."/>. [[Antika|Antički]] izvori govore kako se na dan odlučujuće [[Bitka kod Halisa|bitke kod Halisa]] dogodila [[pomrčina Sunca]]<ref name="Herodot, I. 74."/> što su i [[Lidija|lidijske]] i medijske snage protumačile kao znak nadnaravne sile koja ih želi primiriti. Budući kako se datumi pomrčine [[Astronomija|astronomski]] mogu odrediti, bitka kod Halisa predstavlja jedan od najstarijih precizno određenih povijesnih događaja ([[28. svibnja]] [[585. pne.]]). Mir je sklopljen uz posredništvo [[Babilonija|Babilonaca]] i [[Cilicija (satrapija)|Cilicijanaca]]<ref name="Herodot, I. 74."/>, a sklopljen je i diplomatski brak između Kijaksarovog sina [[Astijag]]a i [[Alijat II.|Alijatove]] kćeri [[Arijena|Arijene]] čime je ojačan njihov savez<ref name="Herodot, I. 74."/>. Granica između dvije moćne države određena je rijekom Halis ([[Kizil (rijeka)|Kizil]])<ref name="IranicaCyaxares"/>. === Razdoblje mira i blagostanja === {{glavni|Astijag}} Godine [[585. pne.]], neposredno nakon sporazuma sa [[Lidija|Lidijcima]] medijski kralj [[Kijaksar]] umire, a na prijestolje dolazi njegov sin [[Astijag]]<ref name="Livius Astijag">{{Cite web |title=Astijag (Livius.org, Jona Lendering) |url=http://www.livius.org/as-at/astyages/astyages.htm |access-date=2010-10-23 |archive-date=2011-05-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110514015539/http://www.livius.org/as-at/astyages/astyages.htm |dead-url=yes }}</ref>. On se oženio [[Arijena|Arijenom]], sestrom [[Lidija|lidijskog]] kralja [[Krez]]a<ref name="Livius Astijag"/>, dok se Astijagova sestra [[Amitis od Medije|Amitis]] udala za [[Babilonsko carstvo|babilonskog]] kralja [[Nabukodonosor II.|Nabukodonosora II.]] Ovim diplomatskim brakovima Astijag postaje rodbinski povezan s najbogatijim i najmoćnijim državama [[Bliski istok|Bliskog istoka]], što omogućava njegovom Medijskom Carstvu dug period mira i blagostanja. U to doba diljem Medijskog Carstva cvate [[zoroastrizam]], u [[Lidija|Lidiji]] uspjevaju slavni znanstvenici i književnici poput [[Solon]]a, [[Ezop]]a i [[Tales]]a, dok [[Nabukodonosor II.]] pretvara [[Babilon]] u metropolu kakvu svijet dotad još nije vidio. Astijagova kćer [[Mandana]] udala se za [[Perzijanci|perzijskog]] vazalskog vladara [[Kambiz I.|Kambiza I.]] s kojim je imala sina [[Kir Veliki|Kira Velikog]], koji će kasnije svrgnuti svog djeda sa prijestolja. === Perzijski ustanak === {{glavni|Perzijski ustanak}} [[Datoteka:Median Empire.jpg|thumb|thumb|400px|Politička karta regije iz [[600. pne.]] koja prikazuje četiri glavne sile: Medijsko Carstvo, [[Babilonija|Babiloniju]], [[Lidija|Lidiju]] i [[Drevni Egipat|Egipat]]]] [[Datoteka:PLATE3DX.jpg|thumb|thumb|250px|Medijski plemić i [[Perzijanci]]]] [[Fars|Perzija]] je bila vazalna kraljevina Medijskog Carstva od kraja [[7. vijek pne.|7. vijeka pne.]], kada su [[Medijci]] u savezu sa [[Babilonija|Babilonijom]] pokorili [[Novoasirsko Carstvo]] te prigrabili njene vazalne teritorije, među kojima je bila i Perzija. Tokom medijske dominacije postojale su dvije perzijske kraljevine [[Anšan]] i Parsumaš<ref>Pierre Briant: „Od Kira do Aleksandra: Povijest Perzijskog Carstva“ (''From Cyrus to Alexander: A History of the Persian Empire''), preveo Peter Daniels, Indiana: Eisenbrauns, 2002., str. 28.</ref>, no bile su jako povezane u političkom i rodbinskom smislu. Godine [[559. pne.]] na [[anšan]]ski (perzijski) tron dolazi [[Kir Veliki|Kir II. Veliki]], sin [[Kambiz I.|Kambiza I.]] Budući kako je prijenos krune Parsumaša sa [[Arsam]]a ([[Arijaramn]]ov sin) također prešao na [[Kir Veliki|Kira Velikog]], on je objedinio dva perzijska kraljevstva pa ga se smatra prvim pravim [[Perzijanci|perzijskim]] kraljem. Ipak, u početku Kirove vladavine Perzija je i dalje imala vazalni status pod dominacijom moćnog Medijskog Carstva<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.127.1 Herodot, 1.127.1]</ref> kojim je vladao [[Astijag]]. Godine [[553. pne.]]<ref>''[[Nabonid]]ove kronike''</ref> zbog neslaganja sa [[Astijag]]ovom politikom<ref name="Livius Harpag">{{Cite web |title=Harpag (Livius.org, Jona Lendering) |url=http://www.livius.org/ha-hd/harpagus/harpagus.html |access-date=2010-10-23 |archive-date=2005-11-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20051103080139/http://www.livius.org/ha-hd/harpagus/harpagus.html |dead-url=yes }}</ref> [[Kambiz I.]] i [[Kir Veliki]] podižu [[perzijski ustanak]] protiv medijske dominacije nad [[Fars|Perzijom]]. Prema [[Nikolaj iz Damaska|Nikolaju iz Damaska]], pobunu je započeo Kirov otac Kambiz, dok je 24-godišnji Kir istovremeno boravio kod djeda na kraljevskom dvoru u [[Ekbatana|Ekbatani]]. Astijag je višestruko odbijao unukove zahtjeve da posjeti roditelje u Perziji, no na nagovor perzijskog podanika [[Oebar]]a ipak je Kiru dozvolio petomjesečno putovanje na jug<ref>Max Duncker, str. 348.-349.</ref>. Prema [[Herodot]]u, odmah nakon Kirovog puta roditeljima u Perziju medijski general [[Harpag]] mu je u utrobi [[zec]]a<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.123.1 Herodot, 1.123.1]</ref> poslao tajnu poruku o planu zavjere za svrgavanjem Astijaga, koju je Kir nosio predati svome ocu Kambizu. Astijaga su navodno prilikom zabave uznemirile riječi jedne pjesme koja je govorila o „divljoj zvijeri sa juga koja kreće u rat“<ref name="Athenaeus">Athenaeus: „Deipnosofisti“, 1.14 (633e) 6:419</ref>, što ga je podsjetilo na [[Kir Veliki|Kira]]<ref name="Ussher i Pierce, 109.">James Ussher, Larry Pierce i Marion Pierce, str. 109.</ref>. Na nagovor dvorskih savjetnika, odlučio je poslati 300 [[Konjica|konjanika]] za zadatkom da vrate Kira na kraljevski dvor živog ili mrtvog<ref name="Ussher i Pierce, 109."/>. Medijski konjanici sustižu Kira i predaju mu kraljevu zapovjed kako se mora vratiti u [[Ekbatana|Ekbatanu]], na što on prividno pristaje i poziva konjanike na [[banket]]. Idućeg jutra Kir je pobjegao i požurio se u do grada Hirbe gdje ga je čekao [[Oebar]] sa 5.000 [[Perzijanci|perzijskih]] pješaka koje je Kiru postao otac Kambiz I. U [[Bitka kod Hirbe|bitci kod Hirbe]] perzijska vojska predvođena Kirom pobjeđuje medijsku konjicu pri čemu pogiba 250 [[Medijci|Medijaca]], dok se ostali požuruju informirati Astijaga o događaju. [[Bitka kod Hirbe]] bila je prvi veliki udarac [[Medijci]]ma, te prvi njihov vojni poraz nakon dugo vremena<ref>[http://www.forumromanum.org/literature/justin/english/index.html#6 Justin, I. 6.]</ref>. Također, bitka je nagnala medijskog kralja Astijaga da pokrene veliki vojni pohod protiv [[Perzijanci|Perzijanaca]]<ref name="Athenaeus"/>, dok je [[Kir Veliki]] istovremeno pokušavao nagovoriti sjeverne [[satrap]]ije na pobunu, odnosno na savez sa [[Fars|Perzijom]]<ref>W. B. Fischer, Ilya Gershevitch i Ehsan Yarshster, str. 146.-147.</ref>. Nakon btike kod Hirbe [[Kir Veliki]] povukao se do granice sa Medijom<ref>W. B. Fischer, Ilya Gershevitch i Ehsan Yarshster, str. 147.</ref>, dok je medijski vladar [[Astijag]] odlučio napasti Perziju sa više od 1.205.000 vojnika<ref>Hugh Chisholm, str. 208.</ref>. Ipak, od tog golemog broja trupa samo je manji dio sudjelovao u bitkama<ref>Charles M. Laymon: The Interpreter's One Volume Commentary on the Bible: Introduction and Commentary, Abingdon Press, 1971., str. 440.-442.</ref>, dok su [[Perzijanci]] koristili sve zaspoložive snage koje su imali. Nakon neuspješnih pregovora, došlo je do glavne bitke. U [[Bitka kod perzijske granice|bitci kod perzijske granice]] Astijag je predvodio 20.000 svojih osobnih čuvara, dok je nasuprot njemu stajala [[Perzijanci|perzijska]] vojska sa [[Kambiz I.|Atradatom]] na desnom krilu, [[Oebar]]om na lijevom, te [[Kir Veliki|Kirom]] na središtu koji je predvodio najhrabrije perzijske ratnike. Perzijanci su se hrabro obranili i pobili mnogo [[Medijci|Medijaca]], pa je Astijag navodno zaplakao na svom tronu i zavapio: „''Kako se hrabro bore ti proždrljivci pistaccija''“. Ipak, Perzijanci su bili neusporedivo brojčano nadjačani pa su se povukli u obiližnji utvrđeni grad. Kir i Oebar predložili su evakuaciju žena i djece na jug u [[Pasargad]], te nastavak bitke sljedećeg dana. Idućeg jutra vrata grada su otvorena i svi [[Perzijanci]] su krenuli u ofenzivu, dok je Atradat ([[Kambiz I.]]) zajedno sa starcima ostao čuvati [[Fortifikacija|gradske zidine]]. Dok su se Kir i Oebar borili na bojištu, Astijag je poslao 100.000 vojnika da ih napadnu sa leđa, što je prisililo Perzijance na povlačenje. Kambiz I. je nakon bitke bio teško ranjen pa ubrzo umire, a Astijag ga je dostojno pokopao<ref>Max Duncker, str. 350.5-351.7</ref>. Nakon herojskog otpora u [[Bitka kod perzijske granice|bitci kod perzijske granice]], [[Kir Veliki]] i [[Oebar]] povukli su se u planine kod [[Pasargad]]a, gdje su blokirali sve uske klance koje vode u [[Fars|Perziju]]. Sa sobom su poveli i sve [[Perzijanci|perzijske]] muškarce, žene, djecu i starce. Oebar je odlučio branili prolaze sa 10.000 teških [[Pješaštvo|pješaka]], a postavio je snage i na ceste koje su vodile u Perziju što je trebalo onemogućiti [[Medijci|medijsko]] napredovanje. Istovremeno, medijski kralj Astijag odlučio je pronaći prolaz kroz planine i tako okružiti [[Perzijanci|Perzijance]], no to je bilo vrlo teško budući kako je planina visoka, litice strme, a prolazi blokirani velikim kamenim zidovima. Oko 100.000 Astijagovih medijskih vojnika odlučilo se penjati uz strmu planinu i tako iznenaditi [[Kir Veliki|Kira]] i perzijske civile. [[Medijci]] su potom okružili uzvisinu, nakon čega su napali prolaze koje su čuvali teško naoružani [[Perzijanci]]. Ipak, konfiguracija terena onemogućila je da medijska brojčana prednost dođe do izražaja. Istovremeno, ostatak medijskih trupa probijao se kroz gustu šumu [[hrast]]ova i divljih [[maslina]], te su nakon mukotrpnog proboja uspjeli dosegnuti perzijsku vojsku. U [[Opsada pasargadskog brda|opsadi pasargadskog brda]] 10.000 vojnika (''[[Perzijski besmrtnici]]'') predvođenih [[Kir Veliki|Kirom]] i [[Oebar]]om uspješno se suprostavilo deseterostruko većoj medijskoj vojsci, pri čemu je navodno poginulo čak 60.000 medijskih vojnika<ref>Max Duncker, str. 352.</ref>. [[Perzijanci]] su potukli i ostatak medijskih trupa u [[Bitka kod Pasargada|bitci kod Pasargada]]<ref>[[Nikolaj iz Damaska]]: „Opća povijest“</ref>, što je označilo kraj Astijagove dominacije monarhijom. Nedugo kasnije pada i medijski glavni grad [[Ekbatana]], a [[Kir Veliki]] zarobljava [[Astijag]]a. === Pad monarhije === {{glavni|Kir Veliki}} [[Datoteka:Olympic Park Cyrus.jpg|thumb|thumb|250px|[[Astijag]]ov unuk i njegov nasljednik [[Kir Veliki]], osnivač [[Ahemenidska Monarhija|Perzijske Monarhije]] (kopija reljefa iz [[Pasargad]]a)]] Prevrat nakon [[Perzijski ustanak|perzijskog ustanka]] uzrokovao je prijenos političke moći sa prije dominantnih [[Medijci|Medijaca]], na drugi [[Iranski narodi|iranski narod]] - [[Perzijanci|Perzijance]], koji su sada dominirali nad Medijcima<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.129.1 Herodot, I. 129.]</ref>. Kao jedan od razloga koji su uvjetovali usponu Perzijanaca odnosno padu Medijske Monarhije spominje se tada sofisticirana tehnologija navodnjavanja [[kanat]]ima koju su razvili Perzijanci, dok je Medijci nisu poznavali<ref name="Livius - Medija 1"/>. [[Kir Veliki]] velikodušno se ponio prema bivšem medijskom kralju [[Astijag]]u; ostavio ga je na životu, uzeo ga za osobnog savjetnika, te obećao kako će se ponašati kao njegov legitimni nasljednik. Prema [[Ktezije|Kteziju]] i [[Ksenofont]]u, Kir se oženio Astijagovom kćeri [[Amitis od Medije|Amitisom]] što se čini nelogičnim jer bi tada ona bila i njegova žena i ujna. Vjerojatno objašnjenje jest da se Astijag prethodno oženio još jednom ženom koja mu je rodila Mandanu<ref name="Livius Astijag"/>, dok je Amitis bila kćer [[Kijaksar]]a, odnosno Astijagova sestra. [[Ekbatana]], dojučerašnji glavni grad Medije, zbog svoje velike strateške važnosti kontroliranja [[Centralna Azija|Centralne Azije]] postala je glavnim gradom nove, [[Ahemenidska Monarhija|Ahemenidske Perzijske Monarhije]]<ref>Pierre Briant: „Od Kira do Aleksandra: Historija Perzijskog Carstva“ (''From Cyrus to Alexander: A History of the Persian Empire''), preveo Peter Daniels, Indiana: Eisenbrauns, 2002., str. 43.</ref>. Nakon Astijagova svrgnuća, njegov šurjak [[Krez]] (kralj [[Lidija|Lidije]]) krenuo je u obračun protiv [[Kir Veliki|Kira Velikog]] u nadi da osveti poraz svog zeta odnosno da proširi svoju [[Lidija|Lidijsku Monarhiju]] na istok, što [[547. pne.]] završava katastrofalnim porazom i padom Lidije pod [[Ahemenidska Monarhija|Perzijsku Monarhiju]]. Za Astijaga se pretpostavlja kako je umro [[540-ih pne.]], a jedna od verzija smrti (prema [[Ktezije|Kteziju]]) govori kako ga je politički oponent [[Oebar]] prilikom putovanja iz [[Parti]]je ostavio da umre u [[Pustinja|pustinji]], no nakon što je Kir otkrio njegovo nedjelo general Oebar počinio je samoubojstvo kako bi izbjegao osvetu Astijagove sestre [[Amitis od Medije|Amitise]]<ref>{{Cite web |title=Oebar (''Oebares''), AncientLibrary.com |url=http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/2347.html |access-date=2010-10-23 |archivedate=2012-10-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121019040425/http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/2347.html |deadurl=yes }}</ref>. == Politika i administracija == Neki elementi medijskog administrativnog sustava zasigurno su preuzeti od [[Novoasirsko Carstvo|asirskog]] modela vladavine, pod čijim je okriljem bila i sama Medija dugi niz godina<ref name="Iranica - Medija"/>. Historičar János Harmatta na temelju lingvističkih dokaza tvrdi kako su Medijci imali vrlo razvijen birokratski sustav, kojeg su kasnije preuzeli i [[Ahemenidska Monarhija|Perzijanci]]. Pretpostavlja se kako su u medijskom razdoblju postojale i upravne jedinice ''[[satrap]]ije'', no ta perzijska titula postojala je i prije osnutka medijske države pa se teza ne može sa sigurnošću potvrditi<ref name="Iranica - Medija"/>. Jona Lendering pretpostavlja kako je Medijska Monarhija uključivala satrapije [[Fars|Perziju]], [[Armenija|Armeniju]], [[Kapadokija|Kapadokiju]], [[Parti]]ju i [[Arija (satrapija)|Ariju]]<ref name="Livius - Medija 1"/>, no naglašava kako je u pitanju primitivni oblik [[satrap]]ije koju su kasnije usavršili [[Ahemenidska Monarhija|perzijski]] vladari [[Kir Veliki]] i [[Darije Veliki]]. Herodot pak spominje kako je osnivač Medijske Monarhije [[Dejok]] uspostavio [[Sudstvo|pravosudnu mrežu]] diljem zemlje, te organizirao jedinice špijuna koji su kontrolirali svaki dio zemlje<ref name="Herodot, I. 100."/>. === Vojska === Medijska vojska igrala je važnu ulogu u povijesti te države, budući kako su Medijci živjeli na relativno nezaštićenom teritoriju zbog čega su bili u neprestalnim sukobima sa okolnim narodima poput [[Novoasirsko Carstvo|Asiraca]], [[Skiti|Skita]], [[Lidija]]ca, te kasnije [[Perzijanci|Perzijanaca]]. Tradicionalna medijska vojska temeljila se na [[Konjica|konjici]], što je karakteristika ne samo ostalih [[Iranski narodi|iranskih naroda]] već i brojnih drugih plemena [[Središnja Azija|Središnje Azije]]. Uzgoj [[konj]]a bila je viševjekovna medijska tradicija o čemu su pisali Asirci i Herodot<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+7.40.1 Herodot, VII. 40.]</ref>, a vojska sastavljena od konjice bila je neophodna za kontroliranje njihove goleme monarhije koja se prostirala hiljadama kilometara. Budući kako je udaljenost najistočnije i najzapadnije točke monarhije približno bila jednaka [[Kraljevska cesta|kraljevskoj cesti]] iz kasnijeg [[Ahemenidska Monarhija|perzijskog perioda]], procijenjuje se kako bi takvo putovanje pješice trajalo puna tri mjeseca<ref>{{Cite web |title=Kraljevska cesta (Livius.org, Jona Lendering) |url=http://www.livius.org/ro-rz/royal_road/royal_road.htm |access-date=2010-10-23 |archive-date=2011-06-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629155230/http://www.livius.org/ro-rz/royal_road/royal_road.htm |dead-url=yes }}</ref>. Dolaskom medijskih plemena uz istočne obronke masiva [[Zagros]] počinje se razvijati [[rudarstvo]] a time i [[obrada kovina]], zbog čega dolazi do znatnog tehnološkog napretka u medijskoj vojsci. Primjer su medijska bojna kola, koja su se smatrala najjačim i nabržim u to doba<ref name="Iranologie.com - Medija"/>. Velikim vojnim reformatorom smatra se medijski kralj [[Kijaksar]], budući kako je bio prvi vladar u povijesti koji je podijelio vojsku na posebne jedinice [[Pješaštvo|pješaka]]-[[Koplje|kopljanika]], [[Strijelac (vojnik)|strijelaca]] i [[Konjica|konjanika]]<ref name="Herodot, I. 103."/> jer su ranije pomiješani rodovi vojske dovodili do pomutnje na bojištu. Glavne karakteristike medijske vojske bile su mobilnost i velika mogućnost manevriranja, zbog čega su vojnici imali slab ili nikakav [[oklop]]. Ova mana pokazala se kobnom prilikom borbi sa [[Kir Veliki|Kirovim]] teško oklopljenim pješaštvom (''[[Perzijski besmrtnici]]'') u [[Bitka kod pasargadskog brda|bitci kod pasargadskog brda]]. S obzirom kako je Medijska Monarhija bila kontintentalnog tipa, medijska [[mornarica]] prema svemu sudeći uopće nije ni postojala. Medijska vojska imala je veliki utjecaj na formiranje [[Ahemenidska Monarhija#Vojska|perzijske vojske]] o čemu svjedoče Herodotova djela i reljefi iz [[Perzepolis]]a, kao i činjenica da su u perzijskoj vojci služili mnogi medijski generali i admirali kao što su [[Harpag]], [[Mazar]] i [[Datis]]. Svi navedeni služili su perzijske kraljeve [[Kir Veliki|Kira]] i [[Darije Veliki|Darija Velikog]] koji su vladali prvih pola vijeka nakon pada Medijske Monarhije, pa se može pretpostaviti kako se u tom razdoblju medijska vojska, strategija i ratna vještina nisu bitnije mijenjali. [[Herodot]] spominje kako se u doba [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]] medijski vojnici nisu bitnije razlikovali od perzijskih<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+7.62.1 Herodot, VII. 62.]</ref>. O tome svjedoče i reljefi iz Perzepolisa (''[[#Društveni život|prikazani dolje]]'') koji prikazuju četiri medijska i perzijska kopljanika. Smatra se kako su medijski [[Koplje|kopljanici]] imali veliku reputaciju u perzijskoj vojsci, odmah nakon [[Perzijski besmrtnici|Besmrtnika]]. === Opseg monarhije === {{glavni|Najveća carstva svijeta}} [[Datoteka:Medijsko Carstvo 600. pr. Kr..PNG|thumb|thumb|350px|Medijska Monarhija [[600. pne.]] u doba vladavine [[Kijaksar]]a]] Prilikom stvaranja medijske plemenske konfederacije, Medija se kao zemljopisni pojam odnosila na područje sjeverozapadnog [[Iran]]a. Granice u to vrijeme nisu bile utvrđene, pa se Medija odnosi na onaj teritorij okružen ostalim narodima kao što su [[Perzijanci]] na jugoistoku, [[Parti]] na istoku, [[Elam]]iti na jugu, [[Novoasirsko Carstvo|Asirci]] na zapadu, te [[Urartu]] na sjeveru. U doba medijskog kralja [[Kijaksar]]a svi navedeni narodi bili su pokoreni, a Medijska Monarhija prostirala od centralne [[Mala Azija|Male Azije]], do [[Hindukuš]]a na istoku. Zapadne granice formirale su rijeke [[Kizil (rijeka)|Kizil]] i [[Tigris]] koje su dijelile Medijsku Monarhiju od [[Lidija|Lidije]] odnosno [[Babilonija|Babilonije]], te [[Cilicija (satrapija)|Cilicija]]. Sjeverna granica bili su masiv [[Kavkaz]], [[Kaspijsko jezero]], te rijeka [[Amu Darja]] iza koje se nalazila [[Sogdijana]]. Granice na istoku je nemoguće točno utvrditi budući kako ne postoje pouzdane informacije o prodorima medijske vojske, no smatra se kako je Medijska Monarhija uključivala [[Sagartija|Sagartiju]], [[Drangijana|Drangijanu]], [[Arahozija|Arahoziju]], [[Arija (satrapija)|Ariju]] i [[Baktrija|Baktriju]]. Prema odokativnom određivanju najširih medijskih granica preslikanih preko deset modernih država, površina Medijske Monarhije iznosila je nešto više od 2,8 milijuna km² što tu monarhiju čini dotad [[Najveća carstva svijeta#Antička carstva|najvećom u historiji]]. {|class="wikitable" border="1" |- !style="background:gold;"|'''Moderna država''' !style="background:gold;"|'''Postotak''' !style="background:gold;"|'''Ukupna površina (km²)''' !style="background:gold;"|'''Dio nekadašnje monarhije (km²)''' |+ |- |'''[[Iran]]''' |align="center"|85% |align="center"|1.648.000 |align="center"|1.400.800 |- |[[Turska]] |align="center"|35% |align="center"|780.580 |align="center"|273.203 |- |[[Sirija]] |align="center"|10% |align="center"|185.180 |align="center"|18.518 |- |[[Irak]] |align="center"|25% |align="center"|437.072 |align="center"|109.268 |- |[[Azerbajdžan]] |align="center"|60% |align="center"|86.600 |align="center"|51.690 |- |[[Armenija]] |align="center"|100% |align="center"|29.800 |align="center"|29.800 |- |[[Gruzija]] |align="center"|15% |align="center"|69.700 |align="center"|10.455 |- |[[Turkmenistan]] |align="center"|45% |align="center"|488.100 |align="center"|219.645 |- |[[Afganistan]] |align="center"|90% |align="center"|647.500 |align="center"|582.750 |- |[[Pakistan]] |align="center"|15% |align="center"|803.940 |align="center"|120.591 |- style="background:wheat;" |'''Sveukupno''' |align="center"| |align="center"| |align="center"|'''2.816.720&nbsp;km²''' |} == Ekonomija == [[Datoteka:Biandintz eta zaldiak - modified2.jpg|thumb|thumb|300px|Konjogojstvo je bilo jedna od glavnih grana medijskog gospodarstva]] [[Medijci]] su kao i druga [[Iranski narodi|iranska plemena]] koja su naselila na zapad [[Iranska visoravan|Iranske visoravni]] živjeli su pastirskim načinom života. Njihova glavna gospodarska djelatnost još od vremena kada su zajedno sa [[Indoarijski narodi|indoarijskim rođacima]] živjeli u [[stepa]]ma istočno od [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]] bilo je [[stočarstvo]], odnosno uzgoj [[konj]]a<ref name="Iranica - Medija"/>, [[Domaće govedo|goveda]], [[Domaća ovca|ovaca]], te rijeđe [[Domaća koza|domaćih koza]]. Bili su poznati kao najbolji uzgajivači konja svog vremena; čak i prije njihovog naseljavanja planina [[Zagros]]a njihovi konji bili su poznati u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]]<ref name="Iranologie.com - Medija"/>. Bili su vješti i u [[Metalurgija|metalurgiji]], posebno u obradi [[Željezo|željeza]], pa su izrađivali najjača i najbrža bojna kola tog doba. Neposredno nakon nasljevanja Medijaca na zapad [[Veliki Iran|Velikog Irana]], bili su svjedoci uspješnog gospodarstva temeljenog na trgovini [[Kositar|kositra]], [[Bakar|bakra]] i [[Željezo|željeznih]] ruda. Ovu granu trgovine kontrolirali su [[Babilonija]] i [[Novoasirsko Carstvo|Asirija]], budući kako je dominacija tim tržištem bila neophodna njihov vojni uspjeh i bogatstvo. Zbog ovih razloga obe [[Mezopotamija|mezopotamske]] monarhije vodile su vjekovne ratove u pokušajima da pokore plemena i države na zapadu [[Iran]]a<ref name="Iranologie.com - Medija"/>. Među njima je bila i civilizacija [[Elam]], čije je širenje na zapadne padine masiva [[Zagros]]a i jug [[Mezopotamija|Mezopotamije]] dovelo do uspostave kontrole nad trgovačkim rutama koje su vodile u [[Ur]], [[Sumer]], [[Babilon]] i [[Nirmud]], a time i do sukoba sa [[Novoasirsko Carstvo|Novoasirskom Monarhijom]]. Plemenski osnivači Medijske Monarhije nisu uzimali u obzir važnost trgovine [[Kovine|kovinama]], već se njihova strategija uglavnom temeljila na uspješnoj obrani lokalnih plemena koje su konstantno napdali [[Babilonija|Babilonci]] i [[Novoasirsko Carstvo|Asirci]]. To su ostvarili zahvaljujući posjedovanju sofisticiranih vojnih uređaja čime su uspjeli parirati superiornijoj asirskoj vojsci, a koristili su ih i da steknu naklonost i zemlju od domorodačkih plemena. Dokumenti iz asirskog razdoblja spominju kako su od Medijaca primali danak u [[konj]]ima, [[Domaća ovca|domaćim ovcama]], [[Baktrija|baktrijskim]] [[deva]]ma, u kovinama poput [[Bronca|bronce]], [[Zlato|zlata]] i [[Srebro|srebra]], te platnima i vunenim proizvodima<ref name="Iranica - Medija"/>. Ovi podaci daju uvid o ranoj medijskoj ekonomiji odnosno gospodarskim granama. Nakon što su pokorili [[Novoasirsko Carstvo|Novoasirsku Monarhiju]] i proširili svoju državu na zapad, [[Medijci]] su preuzeli i kontrolu nad trgovačkim putevima čime su ostvarili golemo bogatstvo. Trgovina doživljava pravi procvat, a većina robe bile su lokalne [[kovine]], drago kamenje iz [[Središnja Azija|Središnje Azije]], te odjeća i razni alati. Medijsko plemstvo bilo je izuzetno bogato, no lokalno stanovništvo uglavnom nije ostvarivalo korist od budući kako su većinu trgovine vodili [[Asirija|Asirci]], [[Babilonija|Babilonci]], te razni trgovci iz [[Sirija|sirijskih]] gradova<ref name="Iranologie.com - Medija"/>. Lokalna ekonomija temeljila se uglavnom na tradicionalnim medijskim gospodarskim granama kao što su [[poljoprivreda]] i [[stočarstvo]]<ref name="Iranologie.com - Medija"/>. Spomenuti uzgoj [[konj]]a sigurno je odigralo najvažniju ulogu u lokalnom gospodarstvu, trgovini ali i vojsci, budući kako su Medijci bili poznati po svojoj [[Konjica|konjici]]. Ovisno o različitim okruženjima, određena naselja diljem monarhije razvila su neke lokalne običaje poput [[Ribarstvo|ribarstva]], ručnog [[obrt]]a i [[Lončarstvo|lončarstva]]. [[Metalurgija]] je razvijana i u vojne i dekorativne svrhe, o čemu svjedoče rukotvorine od [[Zlato|zlata]] i [[Srebro|srebra]] iz medijskog razdoblja. U kratkim crtama, medijsko gospodarstvo može se opisati kao orijentirano vanjskoj trgovini sa zapadnim susjedima u čemu su prednjačile [[Kovina|kovine]], dok je domaća proizvodnja bila uglavnom poljoprivredna<ref name="Iranologie.com - Medija"/>. Budući kako je Medijska Monarhija (kao i kasnije [[Ahemenidska Monarhija|Perzijska Monarhija]]) bila podijeljeno na [[satrap]]ije kojima su vladali pokrajinski vladari, pretpostavlja se kako su podređeni narodi poput [[Armenci|Armenaca]], [[Parti|Parta]], [[Arija (satrapija)|Arijaca]] i [[Perzijanci|Perzijanaca]] plaćali propisani [[porez]]<ref name="Livius - Medija 1"/>. S obzirom kako tada nije postojao [[novac]], najvjerojatnije se skupljao u [[Domaće životinje|stoci]] i [[kovina]]ma, no standardizirane mjerne jedinice za masu ili obujam nisu poznate. Prometni značaj Medije uglavnom se odnosi na kontrolu velikog dijela [[Put svile|Puta svile]] koji je povezivao istočni i [[zapadni svijet]]. Prema svemu sudeći, [[Medijci]] za razliku od [[Perzijanci|Perzijanaca]] nisu poznavali sustav [[kanat]]a (za [[navodnjavanje]]) što je jedan od glavnih razloga pada Medijske Monarhije, odnosno prijenosa dominacije na [[Ahemenidska Monarhija|perzijsku stranu]]. == Kultura == === Društveni život === [[Datoteka:PLATE2BX.jpg|thumb|thumb|300px|Medijski plemićki par]] [[Društvo|Društveni]] život [[Medijci|Medijaca]] i ostalih [[Iranski narodi|iranskih naroda]] temeljio se na [[Patrijarhat|patrijarhalnom]] plemenskom poretku. Mnogi historičari i [[Arheologija|arheolozi]] ukazuju na moguće dokaze kako je prije dolaska iranskih plemena postojao [[Patrijarhat#Predpatrijahalna društva: matrijarhat?|matrijahalan]] društevni poredak, pozivajući se na centralizirani poljoprivredni ustroj starosjedilaca<ref name="Iranologie.com - Medija"/>. Ipak, danas je poznato kako je prilikom osnivanja Medijske Monarhije društvo bilo [[Patrijarhat|patrijahalno]]. Na razvoj medijskog društva utjecale su demografske promjene, odnosno porast iranskih populacija na uštrb lokalnih zajednica koje su tu ranije živjele. [[Iran]]sko društvo sastojalo se od više plemena, usko povezanim zajedničkim podrijetlom, kulturom i poviješću, zbog čega su postojale i plemenske [[Konfederacija|konfederacije]]. Najznačajniji među njima svakako su bili [[Medijci]], [[Perzijanci]] i [[Parti]]. Pouzdano nije moguće utvrditi kada su se iranska plemena podijelila na Medijce, Perzijance, Parte i vjerojatno proto-[[Sogdijana|Sogdijance]]. Pretpostavlja se kako su se ove razlike pojavile nakon njihovih migracija na zapad u [[Veliki Iran]], ili kako su postojale i ranije. Te razlike očituju se u [[Iranski jezici|njihovim jezicima]] odnosno dijalektima, a njima su kumovale i geografske razlike teritorija na kojima su boravili<ref name="Iranologie.com - Medija"/>. Svako od navedenih plemena bilo je podijeljeno na klase, a istovrsni poredak postojao je i u globalnom smislu u kontekstu njihovih plemenskih konfederacija. Spomenute klase koje se danas mogu identificirati bile su [[Vojska|vojničke]] odnosno vladarske, [[Umjetnost|umjetničke]] i [[Poljoprivreda|zemljoradničke]]<ref name="Iranologie.com - Medija"/>. Društvena mobilnost tih klasa nije poznata ali se smatra kako je bila prilično kruta, no poznato je kako podijele među njima nisu bile izražene kao kod [[Indija|indijskog]] sustava [[Kaste|kasti]]. Naime, proces ograničavanja statusa pojedinaca na „izagnane“ odnosno unapređenje istog na „nedodirljive“ nije se pojavljivao kod [[Iranski narodi|iranskih plemena]], vjerojatno zbog činjenice kako oni za razliku od [[Indoarijski narodi|indoarijskih naroda]] nisu napadali i podčinjavali lokalno stanovništvo<ref name="Iranologie.com - Medija"/>. Prilikom dolaska Indoarijaca u dolinu rijeke [[Ind]] susreli su naprednu civlizaciju [[Harappa]] koju su morali pokoriti u cilju da se nasele na njenim teritorijima, dok se iranska plemena tokom migracija na zapad nisu susrela sa takvim problemom. Naprotiv, lokalno stanovništvo poput [[Elam]]ita bilo je ugroženo od strane vanjskog neprijatelja ([[Babilonija|Babilonci]] i [[Novoasirsko Carstvo|Asirci]]) na zapadu, što je dovelo do njihovog saveza. Dakle, dok su Indoarijci morali nadvladati lokalno stanovništvo kako bi jamčili svoj opstanak, Iranci su svoj opstanak pronašli u ujedinjenju sa starosjediocima<ref name="Iranologie.com - Medija"/>. Drevni Medijci prikazani su na reljefima [[Darije Veliki|Darijeve]] [[Apadana|apadane]] u [[Perzepolis]]u, koji datira iz [[515. pne.]] odnosno svega 35 godina nakon pada Medijske Monarhije, što podrazumijeva kako ti prikazi mogu biti relevantni u kontekstu predočavanja medijskog izgleda ili odijevanja. Reljefi sa Medijcima pojavljuju se na tri mjesta, a prikazuju medijske stražare, plemiće i njihovu delegaciju. Razlozi njihovog čestog prikazivanja leže u činjenici kako su Medijci u doba [[Ahemenidska Monarhija|Perzijske Monarhije]] imali povlašten status koji ih je izjednačavao sa [[Perzijanci]]ma, a njega je uveo sam osnivač monarhije [[Kir Veliki]]. Prvi reljef na središnjem panelu [[Perzepolis#Istočno stubište|istočnog stubišta]] prikazuje četiri medijska i perzijska [[Koplje|kopljanika]]. Na tom reljefu Medijci nose kratke kapute, hlače i okrugle kape, ispod kojih je kovrčava kosa, ponekad s repom<ref>[[Henri Stierlin]], „Velikani iz Perzijskog Carstva“ (''Splendeurs de l’Empire perse''), Izdavač: Gründ, Pariz (2006.), str. 145.</ref>. Drugi reljef smješten je na južnom panelu istog stubišta, a prikazuje medijsku delegaciju u posjetu [[Perzepolis]]u. Ovdje Medijci nose karakteristične nošnje, narukvice i mačeve, a darovi perzijskom vladaru uključuju lonce i vaze. Treći reljef nalazi se na sjevernom panelu stubišta, gdje su prikazani medijski šef kraljevske staje i [[konj]]i urezani do najsitnijih detalja. === Religija === [[Datoteka:Farvahar background.jpg|thumb|thumb|300px|Faravahar, simbol [[Zoroastrizam|zoroastrizma]]]] Informacije o religijskim običajima u doba Medijske Monarhije vrlo su oskudne. Između [[1967.]] i [[1977.]] arheološka istraživanja predvođenja Davidom Stronachom otkrila su građevinu iz oko [[750. pne.]] koja je bila prvenstveno vjerskog karaktera. Smještena je u Tepe Nuš-i Janu, oko 60&nbsp;km južno od [[Hamadan]]a odnosno drevne [[Ekbatana|Ekbatane]]. Zdanje je podignuto na stijeni visine od oko 30 m, a sastojalo se od „Središnjeg hrama“, „Zapadnog hrama“, „Tvrđave“ i „Hipostila“ (dvorane sa stupovima), oko kojih se nalazio kružni potporni zid izgrađen od opeke. Središnji [[hram]] imao je oblik [[Toranj|tornja]] sa unutrašnjim svetištem u obliku trokuta. Zauzimao je prostor od 11 x 7 m, dok su zidovi bili visine od 8 m. Na zapadnom uglu ovog svetišta nalazio se stepenasti [[oltar]], izgrađen od glinene opeke. Kao što je poznato, kult [[Vatra|vatre]] bilo je zajedničko [[Indoiranski narodi|indoiransko]] nasljeđe, a hram u Tepe Nuš-i Janu smatra se najstarijom vjerskom građevinom u [[Iran]]u<ref>David Stronach: „Medijsko naselje Tepe Nuš-i Jan“, Cambridgeova povijest Irana II., Acta Iranica, 1985., str. 832.-837.</ref>. Ostali izvori o religiji u medijsko doba uglavnom se temelje na [[Herodot]]ovim djelima i osobnim imenima Medijaca. Prema Herodotu<ref name="Herodot, I. 101."/>, Medijci u bili jedina iranska plemenska konfederacija koja je imala i svećenićko pleme. [[Magi]] ili ''Morg'' ([[perzijski|perz.]] ''Magu-''<ref name="Iranica - Medija"/>) bili su pripadnici plemena koje se tradicionalno sastojalo od mudraca i svećenika koji su čuvali [[Mitologija|mitološku]] i [[Duhovnost|duhovnu]] tradiciju medijskog društva. Ona se u plemenu prenosila sa koljena na koljeno, odnosno sa oca na sina. U doba vladavine [[Astijag]]a na njegovom dvoru Magi su služili kao svećenici, osobni savjetnici, vračevi, proroci i tumačitelji snova<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.107.1 Herodot, I. 107.]</ref>. Funkcija tog plemena vjerojatno datira prije podijele iranskih plemena na invidualne konfederacije, i govori nam kako su takvi klanovi postojali u najranijim iranskim ili čak [[Indoiranski narodi|indoiranskim]] društvima. Ovo se može potkrijepiti činjenicom kako je pleme [[Magi]] imalo jednaki status i u doba [[Ahemenidska Monarhija|Perzijske Monarhije]], što svjedoči o njihovom kontinuiranom utjecaju u iranskom društvu<ref name="Iranologie.com - Medija"/>. {{glavni|Zoroastrizam}} Orijentolog I. M. Diakonoff tvrdi kako su medijski vladari [[Astijag]] i možda [[Kijaksar]] prihvatili religiju koja potječe od [[Zoroastrizam|zoroastrijskog učenja]] proroka [[Zaratustra|Zaratustre]], iako ta vjerovanja nisu bila identična sa njegovom doktrinom<ref>I. M. Diakonoff: „Medija“ (''Media''), Cambridgeova povijest Irana II., Acta Iranica, 1985., str. 141.</ref>. Ipak, većina historičara ne slaže se sa njegovim mišljenjem. Mary Boyce tako tvrdi kako su Magi i njihove vjerske tradicije predstavljale prepreku prilikom prelaska stanovništva na [[zoroastrizam]]<ref>Mary Boyce: „Zoroastrizam II.“ (''Zoroastrianism II''), str. 21.</ref>. Pretpostavlja se kako su od [[8. vijek pne.|8. vijeka pne.]] u Mediji prevladavali [[mazdaizam]] i [[Indoiranski narodi|indoiranske]] vjerske tradicije, dok se [[zoroastrizam]] kao [[Zaratustra|Zaratustrina]] religijska reforma proširio u prvoj polovici [[6. vijek pne.|6. vijeka pne.]], odnosno za vrijeme vladavine dva posljednja medijska kralja<ref name="Iranica - Medija"/>. [[Zoroastrizam]] se proširio u doba vladavine medijskog kralja [[Kijaksar]]a, a načela i svjetonazori te religije postati će određujućim elementom medijske, te kasnije [[Ahemenidska Monarhija|perzijske]] i iranske kulture općenito. Pretpostavlja se kako je postojao i [[sinkretizam]] sa drugim religijama i mitologijama, posebno [[Mezopotamska mitologija|mezopotamskom]]. Dobro u Zoroastrizmu je štovni ''bog'' [[Ahura Mazda]]. Predstavljala ga je [[vatra]], kao simbol čistoće i moći. Zlo je prirodna sila odvojena od Ahure Mazde i suprostavljena njemu i njegovu djelu, a egzistira samo na duhovnom planu, za razliku od duhovne i fizičke egzistencije onog što je stvorio Ahura Mazda. Napad [[Zlo|zla]], odnosno zloduha [[Ahriman]]a događa se između tih dviju krajnih točaka na vremenskoj traci. Zoroastrizam se zadržao do današnjeg dana pa je njegova povijest relativno dobro očuvana, unatoč tome kako u [[Antika|antičko doba]] zoroastristi nisu gradili [[hram]]ove već isključivo žrtvenike, zbog čega ne postoji bogata [[Arheologija|arheološka]] ostavština. === Jezik === {{glavni|Medijski jezik}} Medijci su govorili [[Medijski jezik|medijskim jezikom]]<ref>[http://www.britannica.com/eb/article-32116/ancient-Iran Antički Iran: jezik (enciklopedija Britannica)]</ref>, koji zajedno sa [[Gilački jezik|gilačkim]], [[Mazanderanski jezik|mazanderanskim]], [[Kurdski jezik|kurdskim]] i [[Balučki jezik|balučkim jezikom]] spada u skupinu [[Zapadnoiranski jezici|sjeverozapadnih iranskih jezika]]<ref>Rüdiger Schmitt: ''Compendium Linguarum Iranicarum'', Wiesbaden: Reichert, 1989.</ref><ref>{{Cite web |title=Medijski jezik (Language.babaev.net) |url=http://language.babaev.net/tree/iran/median.html |access-date=2010-10-23 |archive-date=2008-03-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080313203200/http://language.babaev.net/tree/iran/median.html |dead-url=yes }}</ref>. Medijski jezik spominje se isključivo u zapisima na [[Perzijski jezik|staroperzijskom jeziku]]; o njegovoj [[Gramatika|gramatici]] se ne zna gotovo ništa<ref>{{Cite web |title=Stablo indoeuropskih jezika - Medijski jezik (Indoeuro.bizland.com) |url=http://indoeuro.bizland.com/tree/iran/median.html |access-date=2010-10-23 |archivedate=2009-03-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090302005756/http://indoeuro.bizland.com/tree/iran/median.html |deadurl=yes }}</ref>. Prema Prodsu Oktoru Skjærvøu sa sveučilišta [[Harvard]] „medijski jezik značajne [[Fonologija|fonološke]] [[Izoglosa|izoglose]] više dijeli sa [[Avestanski jezik|avestanskim]] nego [[Perzijski jezik|staroperzijskim]] jezikom“. Također, spominje i kako je „medijski jezik bio u određenoj mjeri službenim jezikom u zapadnom [[Iran]]u“<ref name="Prods Oktor Skjærvø">[http://www.fas.harvard.edu/~iranian/OldPersian/opcomplete.pdf Prods Oktor Skjærvø: „Uvod u staroperzijski jezik“ (''An Introduction to Old Persian''), Cambridge i Harvard, 2. izdanje, 2005.]</ref>. Ne postoje sačuvani dokumenti koji datiraju iz medijskog razdoblja, a nije poznato ni kakvim su [[pismo]]m pisani. Do danas je na teritoriju drevne Medije pronađena samo jedna [[Bronca|brončana]] plaketa koja datira prije [[Ahemenidska Monarhija|ahemenidskog perioda]], a radi se o zapisu na [[Klinasto pismo|klinastom pismu]] pisanom na [[Akadski jezik|akadskom jeziku]] koji datira iz [[8. vijek pne.|8. vijeka pne.]], ali ne spominje medijske nazive<ref name="Iranica - Medija"/>. Neka moderna istraživanja pokazuju kako je [[linearno elamsko pismo]] (koje još nije dešifrirano) možda pisano na medijskom jeziku, pretpostavljajući kako je [[Kutik-Inšušinak]] originalno iransko ime medijskog vladara [[Kijaksar]]a, a ne mnogo ranijeg [[elam]]skog kralja<ref name="Gunnar Heinsohn 2006"/>. Različitost od ostalih etnolingvističkih skupina (poput [[Perzijanci|Perzijanaca]]) očita je uglavnom iz stranih izvora kao što su [[Novoasirsko Carstvo|asirski]] zapisi na [[Klinasto pismo|klinastom pismu]] (sredina [[9. vijek pne.|9. vijeka pne.]]) ili Herodotova djela iz sredine [[5. vijek pne.|5. vijeka pne.]] koja opisuju [[Medijci|medijsko]]-[[Perzijanci|perzijski]] sukob. Ipak, mjesni naziv medijskog jezika nije poznat (kao što je slučaj i sa većinom drevnih [[Iranski jezici|iranskih jezika]]), kao ni detaljne razlike od jezika kojim su govorili ostali [[iranski narodi]]. Medijski jezik je „vjerojatno“<ref name="Prods Oktor Skjærvø"/> osnova [[Perzijski jezik|staroperzijskom jeziku]]. Medijski identitet očituje se zato što nije dijelio jednake elemente razvoja specifične za staroperzijski jezik. Medijske forme mogu se pronaći isključivo u osobnim i geografskim nazivima, a neke su tipične i za religijski rječnik pa se može govoriti i o [[Avestanski jezik|avestanskom]] utjecaju. Ponekad postoje i medijske i staroperzijske forme određenih riječi koje potonji jezik čine nedosljednim, primjerice naziv „[[konj]]“ se u zapisima na staroperzijskom jeziku spominje i u izvornom perzijskom obliku „asa“, i u medijskom „aspa“<ref name="Prods Oktor Skjærvø"/>. Koristeći se usporednom [[Fonologija|fonologijom]] mjerodavnih imena ovjerenih na staroperzijskom jeziku, Roland Kent<ref>Roland G. Kent: „Staroperzijski jezik - gramatika, tekstovi i rječnik“ (''Old Persian. Grammar, Texts, Lexicon''), New Haven: American Oriental Society, 1953., 2. izdanje, str. 8.-9.</ref> primjećuje kako neke staroperzijske riječi potječu od medijskog jezika; npr. „taksma“ (''hrabrost'') iz osobnog imena „Taksmaspada“. Diakonoff<ref>Igor M. Diakonoff: „Medija“ (''Media''), Ilya Gershevitch, [[Cambridge History of Iran]], 2. svezak, London: Cambridge University Press, 1985., str. 36.–148.</ref> navodi i primjere termina poput „paridaiza“ (''[[raj]]''), „vazraka“ (''veliki'') i „xshayathiya“ (''kraljevski''). Sredinom [[5. vijek pne.|5. vijeka pne.]] [[Stara Grčka|grčki]] historičar [[Herodot]] spominje kako je „spaka“ medijska riječ za kuju<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.110.1 Herodot, I. 110.]</ref>. Ovaj naziv i njegovo značenje očuvan je u današnjim [[Iranski jezici|iranskim jezicima]] kao što je [[Tališki jezik|tališki]]. U [[1. vijek pne.|1. vijeku pne.]] historičar [[Strabon]] ([[64. pne.]] - [[24.]]) primjećuje poveznice između brojnih [[Iranski narodi|iranskih naroda]] i [[Iranski jezici|njihovih jezika]]: „Od [[Ind]]a na istoku (...) [[Iran]] se proteže preko [[Fars|Perzije]] i [[Medija|Medije]] na zapadu, te [[Baktrija|Baktrije]] i [[Sogdijana|Sogdijane]] na sjeveru; svi ti narodi govore gotovo istim jezikom“<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Strab.+15.2.1 Strabon: Geografija, XV. 2.]</ref>. Budući kako je Medijska Monarhija objedinjavala većinu [[Iranski narodi|iranskih naroda]], diljem zemlje govoreno je većinom lokalnim [[Iranski jezici|iranskim jezicima]] (npr. [[Perzijski jezik|perzijskim]]). Ostali korišteni jezici uključuju [[Elamski jezik|elamski]], [[Akadski jezik|akadski]] i [[Lidijski jezik|lidijski]]. === Umjetnost === [[Datoteka:Persia - Achaemenian Vessels.jpg|thumb|thumb|300px|Zlatni [[riton]] pronađen u [[Ekbatana|Ekbatani]] - animalistički oblici karakteristični su za medijsko i [[Ahemenidska Monarhija|ahemenidski period]] ([[Iranski nacionalni muzej|Nacionalni muzej]] u [[Teheran]]u)]] Danas postoji vrlo malo umjetničkih ostataka iz perioda Medijske Monarhije, pa je medijska umjetnost i dalje predmet špekulacija<ref name="Iranica - Medija"/>. Neki historičari poput Bruna Genita čak su negirali postojanje iste<ref>Bruno Genito: „Medijci - slaganje arheoloških dokaza“ (''The Medes: A Reassessment of the Archaeological Evidence''), Istok i Zapad 36/1-3, 1986., str. 11.</ref>, dok Oscar Muscarella piše kako „ne postoje primjeri medijske umjetnosti i nisu pronađeni arheološki artefakti iz tog razdoblja“<ref>Oscar Muscarella, 1994., str. 57.</ref>. Ipak, drugi istraživači tvrde kako gradovi Nuš-i Jan Tepe i Godin Tepe koji datiraju iz [[8. vijek pne.|8.]] i [[7. vijek pne.|7. vijeka pne.]] potječu iz medijskog razdoblja<ref>Peter Calmeyer: „Medijska umjetnost i arhitektura“ (''Median Art and Architecture''), Enciklopedija Iranica, II. svezak, 1987., str. 565.-569.</ref>. Utjecaj ostalih arheoloških nalazišta kao što su Baba Jan III. na medijsku kulturu je upitan<ref>Oscar Muscarella, 1994., str. 58.</ref><ref>I. Medvedskaya: „Pitanje identifikacije medijskih nalazišta iz 8. i 7. st. pne. na iransku arhitektonsku tradiciju“ (''The Question of the Identification of 8th-7th Century Median Sites and the Formation of the Iranian Architectural Tradition''), 1992., str. 73.-79.</ref>. Unatoč oskudnim [[Arheologija|arheološkim]] nalazištima iz medijskog razdoblja, njihove gradove opisivali su [[Stara Grčka|starogrčki]] historičari poput [[Herodot]]a i [[Polibije|Polibija]]<ref name="AncientNearEast - Medija"/>, a umjetnički doprinosi medijskih majstora spominje se i u perzijskim kraljevskim zapisima. U Herodotovoj povijesti opisane su gradske zidine medijske prijestolnice [[Ekbatana|Ekbatane]] u sedam različitih boja, što svjedoči kako su Medijci razvili bogatu polikromiju. Budući kako su rudarstvo i obrada [[Kovine|kovina]] imali primarnu ulogu u medijskoj trgovini sa susjedima, Medijci su bili i vrsni kovači. O tome svjedoči i podatak kako je većina ukrasa od [[Zlato|zlata]] i [[Srebro|srebra]] koji datiraju iz kasnijeg [[Ahemenidska Monarhija|ahemenidskog perioda]] pronađena upravo u okolici [[Ekbatana|Ekbatane]], nekadašnjeg glavnog grada Medijske Monarhije koji je imao važnu ulogu i kao grad [[Ahemenidska Monarhija|Ahemenidske Perzijske Monarhije]]. Reljefi u Perzepolisu prikazju kako [[#Društevni život|medijska delegacija]] kao darove perzijskom kralju nosi lonce i vaze, što podrazumijeva kako je u medijsko doba bilo razvijeno i [[lončarstvo]]. Spomenuti ukrasi pak uglavnom prikazuju animalističke oblike, karakteristične za iransku umjetnost tog razdoblja<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/293553/Iranian-art/37848/Median-period#ref419853 Iranska umjetnost i arhitektura - Medijski period (enciklopedija Britannica)]</ref>. Kraljevski zapisi u [[Perzepolis]]u spominju kako su medijski zlatari ukrasili gradske zidine [[Darije Veliki|Darijeve]] kraljevske palače u [[Suza (Iran)|Suzi]]<ref name="Iranica - Medija"/>. === Arhitektura i urbanizam === {{glavni|Ekbatana}} [[Datoteka:Ecbatane - general view.jpg|thumb|300px|thumb|Arheološko nalazište grada [[Ekbatana|Ekbatane]]]] Iz medijskog razdoblja poznata su tri značajnija grada; prijestolnica [[Ekbatana]], religijski centar [[Rej, Iran|Rej]]<ref name="Livius Rej"/> i [[Hirba]]. O Ekbatani postoji dosta pisanih dokumenata budući kako se radi o jednom od najstarijih kontinuirano naseljenih gradova u svijetu (današnji [[Hamadan]]), dok sa druga dva grada to nije slučaj. Naime, ograničena [[Arheologija|arheološka]] istraživanja grada [[Rej, Iran|Reja]] započela su tek [[1997.]], a otežavaju istraživanja pridonosi i činjenica kako je grad postao dijelom šireg područja [[iran]]skog glavnog grada [[Teheran]]a na kojem se nalazi industrijska zona. Grad [[Hirba]] pak do danas nije ni pronađen, no kod [[historičar]]a je prihvaćeno da je grad zaista postojao. Hirba se spominje i kao [[Perzijanci|perzijski]] grad uz granicu sa Medijom u djelima [[Nikolaj iz Damaska|Nikolaja iz Damaska]]<ref name="Rawlinson">[http://books.google.com/books?id=2TRPAAAAMAAJ&pg=PA613&dq=Hyrba#PPA271,M1+ George Rawlinson: „Sedam velikih monarhija antičkog Istoka“ (''The Seven Great Monarchies of the Ancient Eastern World''), New York, izdavač: John B. Eldan Press, 1885., str. 271. i 613.]</ref>, a pretpostavlja se kako se grad nalazio negdje na potezu od Ekbatane na sjeveru do [[Pasargad]]a na jugu. [[Ekbatana]] u doslovnom smislu znači „Mjesto okupljanja“. [[Stara Grčka|Starogrčki]] izvori govore kako je Ekbatana bila glavni grad Medijske Monarhije, a njenu gradnju pripisuju [[Dejok]]u (''Daiukku'' prema [[Klinasto pismo|klinastom pismu]])<ref name="Ekbatana (IranChamber.com)">[http://www.iranchamber.com/history/ecbatana/ecbatana.php Ekbatana (IranChamber.com)]</ref>, koji je oko grada dao izgraditi sedam koncentričnih [[Fortifikacija|gradskih zidina]] u različitim bojama<ref name="Iranica - Medija"/>. U [[5. vijek pne.|5. vijeku pne.]] [[Stara Grčka|grčki]] historičar [[Herodot]] o Ekbatani piše<ref name="Herodot, I. 98."/>: <blockquote> ''Medijci su sagradili grad Ekbatanu, sa jakim zidinama velikih dimenizija, koji su u krugovima opasavali grad. Nacrt palače je takav da svaki zid natkriva onaj prethodni pomoću grudobrana. Priroda okolice ima oblik blagog brežuljka što odgovara navedenom razmještaju obrane, no položaj je uglavnom produkt ljudskog umijeća. Broj obrambenih zidina je sedam, a unutar zadnjeg i najmanjeg nalazi se kraljevska palača i riznica. Vanjski opsadni zid bio je podjednakih dimenzija zidina u Ateni. Na tom zidu grudobrani su bijele boje, na sljedećem crne, trećem crvene, četvrtom plave, petom narančaste; zidovi su ličeni bojama. Zadnja dva grudobrana bila su srebrne, odnosno zlatne boje. Sve navedene fortifikacije građene su za [[Dejok]]a i za obranu njegove palače.''<ref name="Herodot, I. 98."/><ref name="Ekbatana (IranChamber.com)"/><ref name="Ekbatana (Livius.org)">{{Cite web |url=http://www.livius.org/ea-eh/ecbatana/ecbatana1.html |title=Ekbatana (Livius.org) |access-date=2010-10-23 |archive-date=2014-01-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140125065203/http://www.livius.org/ea-eh/ecbatana/ecbatana1.html |url-status=dead }}</ref></blockquote> Historičar [[Polibije]] također opisuje veličanstvene [[Fortifikacija|fortifikacije]] 1300 metara dužine koje su opasavale kraljevu palaču no ne i grad, a Ekbatanu naziva najbogatijim i najljepšim gradom svijeta<ref name="Ekbatana (IranChamber.com)"/>. Danas se pretpostavlja kako su sedam navedenih zidina zapravo stepenasti [[zigurat]]. Arheološka istraživanja Ekbatane i brda Hagmatana oskudijevaju pronalascima iz medijskog doba, dok obiluju onim iz [[Ahemenidska Monarhija|perzijskog]] i [[Partska Monarhija|partskog]] perioda. Također, Ekbatana se uopće ne spominje u [[neoasirsko Carstvo|asirskim]] zapisima. Neki historičari tvrde kako je ''Sagbita'' ili ''Sagbat'' iz asirskih zapisa raniji oblik naziva ''Ekbatana'' ili ''Hagmatana'' iz kasnijih [[antička Grčka|grčkih]] i [[Ahemenidska Monarhija|ahemenidskih]] izvora. Prema njihovim tvrdnjama, slovo „''S''“ postalo je slovom „''H''“ u mnogim [[Iranski jezici|iranskim jezicima]]. ''Sagbita'' iz asirskih zapisa bila je smještena nedaleko od gradova Kishesim (Kar-Nergal) i Harhar (Kar-Sharrukin)<ref>[http://www.encyclopedia.com/doc/1G1-132797080.html Ekbatana (Encyclopedia.com)]</ref><ref>{{Cite web |title=I.N. Medvedskaya: ''Were the Assyrians at Ecbatana?'' |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m0SBL/is_16/ai_n13810182/pg_5/ |access-date=2012-07-11 |archivedate=2012-07-11 |archiveurl=https://archive.today/20120711051721/findarticles.com/p/articles/mi_m0SBL/is_16/ai_n13810182/pg_5/ |deadurl=no }}</ref>. Unatoč tome kako nedavno otkriveni grad Tepe Nuš-i Jan nije bio glavni grad, prema Davidu Stronachu taj religijski centar ima veliki značaj za medijsku arhitekturu, kao i za razvoj drugih orijentalnih civilizacija. [[Arhitektura|Arhitektonski]] stilovi u Tepe Nuš-i Janu i Godin Tepeu sadrže elemente iz drugih kultura. [[Novoasirsko Carstvo|Asirski]] utjecaj očituje se u tlocrtu tvrđava, dok se elementi civilizacije [[Urartu]] nalaze u metodama podizanja građevina: tuneli u stijeni, korištenje slijepih prozora i niša, te vodospremika<ref name="Iranica - Medija"/>. Hipostili ili dvorane sa stupovima karakteristični su za arhitekturu sjeverozapadnog [[Iran]]a i [[Urartu]]a, no u Tepe Nuš-i Janu i Godin Tepeu oni nemaju manje prostorije koje se nadovezuju na glavnu dvoranu. Takve građevine bez stambene i gospodarske funkcije postale su prototipom za [[Ahemenidska Monarhija|perzijske]] reprezentativne dvorane za prijem poznatije kao [[Apadana|apadane]]. „Središnji hram“ Tepe Nuš-i Jana hljebastog je oblika, dok ostale prostorije ne prate simetriju. Medijci očito nisu samo preuzeli strane arhitektonske elemente okolnih civilizacija, već su ih i koristili za stvaranje novog, autohtonog medijskog oblikovanja<ref name="Iranica - Medija"/>. Također, istom metodom kasnije su se koristili i [[Perzijanci]], koji su kombinirali stilove većine civilizacija [[Bliski istok|Bliskog istoka]]. == Kronologija == * [[728. pne.]] - [[Dejok]] osniva Medijsku Monarhiju. * [[675. pne.]] - smrt Dejoka; nasljeđuje ga sin [[Fraort]]. * [[653. pne.]] - pogibja Fraorta u opsadi [[Novoasirsko Carstvo|asirske]] prijestolnice [[Niniva|Ninive]]; provala [[Skiti|Skita]] predvođenih [[Madije]]m. * [[625. pne.]] - [[Kijaksar]] zbacuje Madija i stupa na medijsko prijestolje. * [[614. pne.]] - medijski pohod protiv [[Novoasirsko Carstvo|Novoasirske Monarhije]]; pad [[Ašur]]a. * [[612. pne.]] - Kijaksar i njegov [[Babilonija|babilonski]] saveznik kralj [[Nabopolasar]] osvajaju [[Niniva|Ninivu]] što je označilo kraj [[Novoasirsko Carstvo|Novoasirske Monarhije]]. * [[609. pne.]] - zadnji asirski kralj [[Ašur-ubalit II.]] pogiba pri opsadi [[Haran]]a. * [[610. pne.]] - Medijska Monarhija pripaja kraljevstvo [[Urartu]] u [[Armenija|Armeniji]]. * [[610. pne.]] - rođenje [[Astijag]]a, Kijaksarovog sina. * [[590. pne.]] - rođenje Astijagove kćeri [[Mandana|Mandane]]. * [[585. pne.]] - nakon [[Bitka pomrčine|bitke pomrčine]] sklopljen medijsko-[[Lidija|lidijski]] mirovni sporazum. * [[585. pne.]] - smrt Kijaksara. * [[577. pne.]] - udaja Mandane za [[Perzijanci|perzijskog]] vladara [[Kambiz I.|Kambiza I.]] * [[576. pne.]] - rođenje Astijagovog unuka, odnosno Kambizovog i Mandaninog sina [[Kir Veliki|Kira Velikog]]. * [[553. pne.]] - izbijanje [[Perzijski ustanak|perzijskog ustanka]]. * [[552. pne.]] - neuspješni Astijagov pokušaj da spriječi Kira na njegovom putu iz [[Ekbatana|Ekbatane]] u [[Fars|Perziju]]; pobjeda [[Perzijanci|Perzijanaca]] u [[Bitka kod Hirbe|bitci kod Hirbe]]. * [[551. pne.]] - Astijag osobno kreće u gušenje [[Perzijski ustanak|perzijskog ustanka]], no [[Kir Veliki|Kir]] odolijeva medijskim napadima u [[Bitka kod perzijske granice|bitci kod perzijske granice]]. * [[550. pne.]] - poraz Astijagove vojske u [[Bitka kod pasargadskog brda|opsadi pasargadskog brda]] i [[Bitka kod Pasargada|kod Pasargada]]. * [[550. pne.]] - pad medijske metropole [[Ekbatana|Ekbatane]]; [[Kir Veliki]] osniva [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|Ahemenidsku Perzijsku Monarhiju]], pošteđuje Astijagov život i uzima ga kao osobnog savjetnika. * [[540-ih pne.]] - smrt Astijaga. pne. == Izvori == {{izvori|2}} == Literatura == === Antička djela === * [[Herodot]]: „Povijesti“ (I. knjiga - 95.-144.) * [[Ktezije]]: „Persica“ (knjige 4.-6.) * [[Beros]]: „Babyloniaca“ * [[Nikolaj iz Damaska]]: „Opća povijest“ === Moderna djela === * Igor M. Diakonoff: „Medija“ (''Media''), Ilya Gershevitch, [[Cambridge History of Iran]], 2. svezak, London: Cambridge University Press, 1985. * Bruno Genito: „Medijci - slaganje arheoloških dokaza“ (The Medes: A Reassessment of the Archaeological Evidence), Istok i Zapad 36/1-3, 1986., str. 11. * Peter Calmeyer: „Medijska umjetnost i arhitektura“ (''Median Art and Architecture''), Enciklopedija Iranica, II. svezak, 1987. * David Stronach: „Medijsko naselje Tepe Nuš-i Jan“, Cambridgeova povijest Irana II., Acta Iranica, 1985., str. 832.-837. * Charles M. Laymon: The Interpreter's One Volume Commentary on the Bible: Introduction and Commentary, izdavač: Abingdon Press, 1971. * Gunnar Heinsohn: „Kijaksar - medijski veliki kralj u Egiptu, Asiriji i Iranu“ (''Cyaxares: Media’s Great King in Egypt, Assyria & Iran''), Sveučilište u Bremenu, 2006. * Max Duncker: „Povijest antike“ (''The History of Antiquity''), Richard Bentley, London, 1881. * Robert Anderson Edward: „Povijest nestalih civilizacija Istoka“ (''The Story of Extinct Civilizations of the East''), izdavač: Phillips McClure, 1904. * George Rawlinson: „Sedam velikih monarhija antičkog Istoka“ (''The Seven Great Monarchies of the Ancient Eastern World''), New York, izdavač: John B. Eldan Press, 1885. (reizdanje 2007.) == Vanjske veze == {{Commonscat|Medes}} * [http://www.iranica.com/newsite/articles/unicode/ot_grp10/ot_media_20060106.html Medija (enciklopedija Iranica, M. Dandamayev i I. Medvedskaya)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090129183409/http://www.iranica.com/newsite/articles/unicode/ot_grp10/ot_media_20060106.html |date=2009-01-29 }} * [http://www.iranologie.com/history/history3.html Povijest Irana, III. poglavlje - Medijci, prvo (zapadno) iransko kraljevstvo (Iranologie.com)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110716204750/http://www.iranologie.com/history/history3.html |date=2011-07-16 }} * [http://www.livius.org/mea-mem/media/media.html Medija (1), Livius.org, Jona Lendering] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130924234733/http://www.livius.org/mea-mem/media/media.html |date=2013-09-24 }} * [http://www.livius.org/mea-mem/media/media2.html Medija (2), Livius.org, Jona Lendering] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110605001124/http://www.livius.org/mea-mem/media/media2.html |date=2011-06-05 }} * [http://www.iranchamber.com/history/median/median.php Medijska Monarhija (Iran Chamber.com)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110514000000/https://web.archive.org/web/20110514024224/http://www.iranchamber.com/history/median/median.php |date=2011-05-14 }} * [http://ancientneareast.tripod.com/Media_Medes.html Antička Medija (Medijci), AncientNearEast.tripod.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110607071024/http://ancientneareast.tripod.com/Media_Medes.html |date=2011-06-07 }} * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/372125/Media Medija (enciklopedija Britannica)] * [http://www.taroscopes.com/miscellanous-pages/medes.html Povijest Medijaca (Taroscopes.com)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110513144046/http://www.taroscopes.com/miscellanous-pages/medes.html |date=2011-05-13 }} {{Drevna Medija}} {{Iranska historija}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Medijska Monarhija| ]] [[Kategorija:Historija Irana po periodima]] [[Kategorija:Starovjekovne države]] [[Kategorija:Bivše države u Aziji]] kdi6drk96ciw6fkw1dt4xhey2w3u914 3 46182 42689239 222587 2026-09-13T13:10:01Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689239 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |} jnkt1f987p0l2036yt9gjsbuxdjharw 3 46185 42689198 222622 2026-09-13T13:06:03Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689198 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:blue; clear: both; position:relative;" | [[Image:Information.svg|30px]] | Zdravo. Prije pravljenja potencijalnih kontroverznih izmjena, preporučuje se da iste razmotrite na stranici za razgovor istog članka. U drugom slučaju, korisnici mogu smatrati vaše izmjene [[WP:V|vandalizmom]]. Hvala vam. |} 7dy7h7vq2xphgonhu4novg2yhvgmco5 3 46274 42689160 223297 2026-09-13T13:02:07Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689160 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |} jnkt1f987p0l2036yt9gjsbuxdjharw 3 46331 42689322 41523970 2026-09-13T13:17:04Z AcaBot 120650 /* Već ste jednom upozoreni!!! */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689322 wikitext text/x-wiki {| style="width:100%; background:transparent;" | style="background:#ffc9c9; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-topleft:12px; -webkit-border-top-left-radius:12px; border-top-left-radius:12px; width:20%; height:30px" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Gnome-help.svg|18px|link=Pomoć:Sadržaj]] [[Pomoć:Sadržaj|Pomoć]]</div> | style="background:#cef2e0; padding:0.5em 0.5em 0.5em 1em; font-size:130%; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-topright:12px; -webkit-border-top-right-radius:12px; border-top-right-radius:12px; width:80%; font-size: 120%;" | '''Pozdrav, Lord Valentinijan~shwiki! [[Wikipedia:Dobrodošli|Dobrodošli]] na [[Srpskohrvatska Wikipedija|Wikipediju]] na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]]!''' |- | style="background:#ffdec9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Nuvola apps ksig-vector.svg|18px|link=Wikipedia:Kurs/Tečaj]] [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|Uvodni kurs/tečaj]]</div> | rowspan="8" style="background:#f5fffa; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-bottomright:12px; -webkit-border-bottom-right-radius:12px; border-bottom-right-radius:12px; padding:0.5em 1em;" | Wikipedia je projekt slobodne internetske enciklopedije koju svako može uređivati. Ako se prvi put nalazite na Wikipediji i želite joj doprinositi, preporučamo da odvojite nešto vremena i proučite [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|pet osnovnih načela]], te se upoznate sa Wikipedijinim [[Wikipedia:Smernice i preporuke|smjernicama i preporukama]]. Ako vam zatreba pomoć pri uređivanju, možete da pregledate [[Pomoć:Sadržaj|stranice pomoći]] i prođete kroz [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|uvodni kurs/tečaj]]. Na [[Wikipedia:Stranica za razgovor|stranicama za razgovor]] uvijek se '''potpisujte''': bilo da utipkate 4 tilde <code><nowiki>~~~~</nowiki></code> bilo da kliknete na ikonu [[Datoteka:OOjs UI icon signature-ltr.svg|25px]] na traci za uređivanje. Izmjene [[Wikipedia:Što je članak?|članaka]] se '''nikad ne potpisuju'''. Na stranici [[Posebno:Recentchanges|Nedavnih izmjena]] možete saznati za nove zanimljive članke, ko je trenutno aktivan, odnosno šta se trenutno na Wikipediji radi. Na stranici [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijace]] možete pročitati o novostima na Wikipediji i obratiti se zajednici, bilo da sudjelujete u diskusijama ili postavljate pitanje. Nadamo se da će vam ovdje biti ugodno, te da ćete svojim doprinosima postati stalni saradnik - '''Wikipedijanac'''! Ako imate bilo kakva pitanja, slobodno se obratite meni ili drugim urednicima na [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijaci]]. Još jednom, dobrodošli na Wikipediju i sretan rad! <div style="border-bottom:1px solid #eee; padding-top:0.17em; padding-bottom:0.5em"></div> <div style="font-size: 90%;">[[Datoteka:English language.svg|25px]] Hello and welcome to the Serbo-Croatian Wikipedia! We appreciate your contributions. If you do not speak Serbo-Croatian, that's no problem. Talk to us via [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|our village pump]] in your native language or find and contact [[:Kategorija:Babel|users who speak your language]]. We hope you enjoy your time here!</div> |- | style="background:#fff5c9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Internet-group-help-faq.svg|18px|link=Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja]] [[Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja|Najčešće postavljana pitanja]]</div> |- | style="background:#edffc9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Accessories-text-editor.svg|18px|link=Wikipedia:Smjernice i preporuke]] [[Wikipedia:Smjernice i preporuke|Smjernice i preporuke]]</div> |- | style="background:#caffc9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Copyright-problem.svg|18px|link=Wikipedia:Autorska prava]] [[Wikipedia:Autorska prava|Autorska prava]]</div> |- | style="background:#c9d8ff; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Unesco Cultural Heritage logo.svg|18px|link=Wikipedia:Pet stubova Wikipedije]] [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|Pet stubova Wikipedije]]</div> |- | style="background:#e9c9ff; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-bottomleft:12px; -webkit-border-bottom-left-radius:12px; border-bottom-left-radius:12px; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Ambox warning yellow.svg|18px|link=Wikipedia:Šta Wikipedia nije]] [[Wikipedia:Šta Wikipedia nije|Šta Wikipedia nije]]</div> |}--[[User:Vatrena ptica|Vatrena ptica]] 19:08, 22 srpanj-јул 2008 (CEST) Jesam, prijavila sam se, klikni Advanced... i upiši svoje željeno ime i lozinku, i to je to, kanal wikipedia-hr!--[[User:Vatrena ptica|Vatrena ptica]] 19:08, 22 srpanj-јул 2008 (CEST) E, ovdje najvjerojatnije nemaju taj predložak, ali ga ja mogu napraviti, ako želiš. Jesi li prijavljen na kanal?--[[User:Vatrena ptica|Vatrena ptica]] 19:30, 22 srpanj-јул 2008 (CEST) == Čarapa == Nisam luda, samo se šalim. ;-)). Je'l ti računa rabiš u svrhu zlouporabe, pitanje?--[[User:Vatrena ptica|Vatrena ptica]] 19:35, 22 srpanj-јул 2008 (CEST) Ne bi treb'o brisati u člancima na sh.wiki reference, i još k tome smanjivati slike i dodavati malim člancima podnaslove. Ali, ako je slika mala, ostavi je malom, inače, snimiš li sliku veliku, izgubit će neke (važne) detalje.--[[User:Vatrena ptica|Vatrena ptica]] 19:37, 22 srpanj-јул 2008 (CEST) Odgovor na mojoj stranici za razgovor.--[[User:Vatrena ptica|Vatrena ptica]] 19:40, 22 srpanj-јул 2008 (CEST) Nećemo puno razgovarati, mislim da nas vide naši admini.--[[User:Vatrena ptica|Vatrena ptica]] 19:45, 22 srpanj-јул 2008 (CEST) Englenski naziv članka Erihtonije Atenski? If... == Već ste jednom upozoreni!!! == {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Datoteka:Stop hand nuvola.svg|30px]] | Ovo je '''zadnje upozorenje'''. <br />Kada sljedeći put [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizirate]] stranicu, bit će vam zabranjeno uređivati Wikipediju. |} == Korisničko ime == Kratko i jasno - na ovoj wikipediji, osim u posebnim slučajevima, važi zdravorazumsko načelo "jedan korisnik, jedan račun". Ako netko želi novo ime, neka uputi zahtjev birokratima ([[User:OC Ripper]], [[User: Pokrajac]]). U konkretnom slučaju, korisnik [[User:Lord Valentinijan]], odnosno [[User:Valentina, kraljica]] može birati koja od ta dva imena želi koristiti. Jedan od tih računa će biti blokiran. --[[User:OC Ripper|OC Ripper]] 10:35, 23 srpanj-јул 2008 (CEST) OK, sada se može koristiti jedino [[User:Lord Valentinijan]]. --[[User:OC Ripper|OC Ripper]] 16:44, 23 srpanj-јул 2008 (CEST) Volim da sve bude po redu, zato sam ti očistila članke. Ne ljutiš se, valjda? Idem skoknuti na IRC, priključi nam se i ti malo, molim te, ja sam Vatrena na IRC-u. :-)--[[User:Vatrena ptica|Vatrena ptica]] 09:53, 24 srpanj-јул 2008 (CEST) == Prije nego počnem vraćati neke izmjene u egipatskoj mitologiji... == želio bih vas pitati koje izvore vi koristite?--[[User:Seha|Seha]] 19:00, 27 srpanj-јул 2008 (CEST) ::Samo prepisivanje tekstova sa hr.wiki neobrazložljava njihovu ispravnost. Vaš rad na hrvatskoj wiki mi je poznat a tako i upozorenja koja ste tamo za besmislene izmjene već više puta dobili. Kada već spominjete knjige, molio bih Vas da ih navedete kao reference sa ISBN brojem i tako potkrijepite svoje izmjene. Neki tekstovi su ovdje doslovno prevedeni sa naučnih radova arheologa i povjesnika a vašom djelimičnom besmislicom preuobraženi. Wikipedia neznači prepis sa neke druge wiki nego pravljenje svojih članaka potkrijepljenih izvorima kao i mijenjanje postojećih na istoj osnovi. Ako nešto nepiše na hrvatskoj ili engleskoj wiki, još uvijek ne znači da nije istinito! Razmislite malo prije nego mijenjate tekst i provjerite ispravnost prije pisanog, i to ne samo na hrvatskoj wikipediji nego u literaturi i neovisnim stranicama na internetu. Tako ušteđujete sebi a i drugima besmislen rad.--[[User:Seha|Seha]] 19:11, 27 srpanj-јул 2008 (CEST) :::Te iste greške pravite i ovdje! Mijenjate tekstove kopiranjem i dostavljate besmislice. Već na dvadesetak članaka sam od Vas sklonjene slike morao vraćati u poglavlje članka. Izvorne tekstove koji se mogu naći preko googla mijenjate tekstovima sa hrvatske wiki ili ih brišete pošto su Vam nepoznati! Molio bih Vas da se poslije svakog dodatka u mom razgovoru potpišete kao što je pravilo wikipedije!--[[User:Seha|Seha]] 19:19, 27 srpanj-јул 2008 (CEST) ::::Ne samo na bosanskoj nego i na svim drugim wikipedijama.--[[User:Seha|Seha]] 20:25, 27 srpanj-јул 2008 (CEST) == Pravila == Dragi Valentino, ovdje pravila nisu "blaža", već su ista kao i na hr.wiki te ne bi smio uklanjati sadržaje stranica i uređivati i uklanjati izmjene po svojoj volji, kao kod članka [[Reja]]. Pozdrav. [[Image:Face-smile.svg|20px|]]--[[User:Vatrena ptica|Vatrena ptica]] 11:10, 28 srpanj-јул 2008 (CEST) Galeriju si dobro postavio, svaka ti čast. Možda ću morati pozvati admina da postavi interwiki, zbilja sam umorna, pišem od 8-9 sati.--[[User:Vatrena ptica|Vatrena ptica]] 11:14, 28 srpanj-јул 2008 (CEST) == Jezik pisanja == Piši hrvatskosrpskim ili srpskohrvatskim, kako odabereš, važno je da nešto ostaviš hrvatski ili srpski. Imaš dvije IP adrese, jedna istječe sutra, a druga prekosutra.--[[User:Vatrena ptica|Vatrena ptica]] 11:24, 28 srpanj-јул 2008 (CEST) Oprosti, ali možeš li, molim te, malo popraviti slike kod svojih prjašnjih članaka (na sh.wiki)?--[[User:Vatrena ptica|Vatrena ptica]] 17:55, 28 srpanj-јул 2008 (CEST) Vjerujem ti, ali slike su ti premale i trebao bi staviti interwiki, pogeldaj [[Wikipedia:Međuwikipoveznice|ovdje]].--[[User:Vatrena ptica|Vatrena ptica]] 17:58, 28 srpanj-јул 2008 (CEST) == Interwiki pravila :) == Kako bi dodao interwiki bez problema, dođi na hrvatsku (ili englesku, pošto je veća) wikipediju, pa dođi, prilikom uređivanja, do kraja članka, zatim razvuci sve interwiki riječi tako da "poplave", pomoću tehnike 'Copy'. Zatim, tekst trebaš prenositi do ''browser'' ikone, znaš, raznih stranica pri dnu označene ikonom Mozille (Firefox i slične verzije), Internet Explorer, Opera, etc. Pojavit će ti se na drugom wikiju okvir za uređivanje (kad klikneš 'uredi'), i samo trebaš prenijeti tekst interikija na dno stranice i još k tome, upisati naslov članka na hrv. ili engl., a tam na hr.wiki ili en.wiki upišeš naslov članka sa sh.wiki. To je to. Pozdrav.--[[User:Vatrena ptica|Vatrena ptica]] 19:43, 28 srpanj-јул 2008 (CEST) Pitaj, u čemu je problem?--[[User:Vatrena ptica|Vatrena ptica]] 12:25, 29 srpanj-јул 2008 (CEST) Razumijem što znači, to je napisano prije godinu dana (više). Uklonila sam izmjenu.--[[User:Vatrena ptica|Vatrena ptica]] 12:28, 29 srpanj-јул 2008 (CEST) == Dupli članci == Ne (po)stavljaj "duple" članke na sh.wiki, jer mnogi od njih zaista i (po)stoje, kao kod slučaja [[Erihtonije Atenski]] koji je preusmjeren na [[Erihtonije I od Atene]] i [[Set]] gdje su napravili razdvojbu na druge pojmove, jer već postoji [[Set (mitologija)]]. Uvijek "ukrcaj" pojam u tražilicu i klikni ''Search'' da vidiš tekstove koji sadržavaju pojam ili, još bolje, klikni u području ''Alatke'' Što vodi ovdje i upiši oba pojma (npr. ''Set'' i ''Set (mitologija)'' ). Pozdrav.--[[User:Vatrena ptica|Vatrena ptica]] 14:26, 29 srpanj-јул 2008 (CEST) Možeš još malo srediti svoje prijašnje članke tako da staviš interwiki, a ja ću popraviti slike, prenijeti na hr.wiki i staviti predložak? Blok ti je prije minute na hr.wiki istekao.--[[User:Vatrena ptica|Vatrena ptica]] 13:47, 30 srpanj-јул 2008 (CEST) == Zanimljivosti i tvoja inteligencija == Bila je proslava mog rođendana, e, kao prvo, ti i tvoja glava niste glupi (sigurno si jako pametan dečko), a kad se bude bližio kraj kolovoza, možeš li mi na sh.wiki prenijeti informacije (zanimljivosti) za portal?--[[User:Vatrena ptica|Vatrena ptica]] 23:08, 7 avgust-коловоз 2008 (CEST) I ja se ponekad naljutim jer mislim da nije u redu da u članak Domaća mačka stavljaju predloške <nowiki>{{točnost}}</nowiki> kad je podatak da je ona kao kućni ljubimac potekla od vrste nalik libijskoj šumskoj mački, a ne od afričke divlje mačke, jer je to bilo sedmogodišnje istraživanje u Oxfordu po uzoru DNK. Vratila sam se iz Splita (od ujaka) u Mostar prije par dana zbog rođendana.--[[User:Vatrena ptica|Vatrena ptica]] 10:42, 8 avgust-коловоз 2008 (CEST) == Hr.wiki == Mislim da su neki suradnici na hr.wiki doista umišljeni i da sebi dozvoljavaju više od onoga što bi bilo uljudno ponašanje. Mislim da je u redu pomoći nekome a ne ironično i s visine omalovažavati mlađe suradnike. Dobro je to što ćemo i mi odrasti i imati više znanja nego sada, samo ćemo iz ovoga naučiti da se nije lijepo bahato odnositi prema mlađima. Zeljko je primjer kakav bi odličan suradnik trebao biti.--[[User:Vatrena ptica|Vatrena ptica]] 11:00, 8 avgust-коловоз 2008 (CEST) Mislim da adminima ne bi škodilo malo više uljudnosti. Pitam se što su oni znali kad su bili naših godina. Mislim da ti je blok zbilja '''predug''', ali proći će i to. Držim ti palce!--[[User:Vatrena ptica|Vatrena ptica]] 11:15, 8 avgust-коловоз 2008 (CEST) Ne, ne postoji, zato se '''ne''' uči tako često kao strani jezik.--[[User:Vatrena ptica|Vatrena ptica]] 11:21, 8 avgust-коловоз 2008 (CEST) Wikipedija raste bez plana - svatko ono što voli: mene zanimaju naljepše ptice i neki sisavci, tebe Egipćani, a ostali vole Grke; meni se više sviđaju Egipćani.--[[User:Vatrena ptica|Vatrena ptica]] 11:53, 8 avgust-коловоз 2008 (CEST) Moilm te, nemoj uklanjati poveznice u slikama, one mogu biti vrlo korisne.--[[User:Vatrena ptica|Vatrena ptica]] 11:56, 8 avgust-коловоз 2008 (CEST) Ne volim previše podnaslova, ali mogu ti biti prijateljica, uklonila sam ti neke izmjene u Hefestu, dok sam druge ostavila onakve kakve si ti uredio. Nagrade ćeš na ovoj wikipediji dodjeljivati ovako: <nowiki>{{Barnstar-rad i trud|{{{razlog}}}|Lord Valentinijan}}</nowiki> --[[User:Vatrena ptica|Vatrena ptica]] 12:02, 8 avgust-коловоз 2008 (CEST) Možeš, budi mi prijatelj.--[[User:Vatrena ptica|Vatrena ptica]] 16:18, 8 avgust-коловоз 2008 (CEST) E, kad si umetnuo kategoriju, onda lijepo na početak svoje suradničke stranice stavi, npr.: <nowiki>{{Babel-4|sr|hr-2|en-1|de-2|}}</nowiki> {{Babel-4|sr|hr-2|en-1|de-2}} Ovo je samo primjer, a broj nakon riječi Babel (npr. Babel-3) označava broj takvih okvirića.--[[User:Vatrena ptica|Vatrena ptica]] 16:25, 9 avgust-коловоз 2008 (CEST) To je primjer.--[[User:Vatrena ptica|Vatrena ptica]] 16:39, 9 avgust-коловоз 2008 (CEST) Nema je ovdje, stalno ovdje idem.--[[User:Vatrena ptica|Vatrena ptica]] 17:07, 9 avgust-коловоз 2008 (CEST) Može.--[[User:Vatrena ptica|Vatrena ptica]] 11:27, 11 avgust-коловоз 2008 (CEST) Mogu.--[[User:Vatrena ptica|Vatrena ptica]] 11:44, 11 avgust-коловоз 2008 (CEST) Ono s Babelom je bio samo primer, mogao bi neko da pomisli da si Srbin.--[[User:Vatrena ptica|Vatrena ptica]] 11:52, 11 avgust-коловоз 2008 (CEST) Ne, ne mislim.--[[User:Vatrena ptica|Vatrena ptica]] 12:19, 11 avgust-коловоз 2008 (CEST) Nije glupo to od tebe, ali sam se slatko nasmijala, i ja sam bila blokirana danas (na jedan sat), ali sam nakon dvadeset minuta deblokirana.--[[User:Vatrena ptica|Vatrena ptica]] 21:00, 11 avgust-коловоз 2008 (CEST) == Dosađivanje == Prijatelji ne mogu dosađivati - izbaci iz glave to da tvoja pitanja meni ''dosađuju''.--[[User:Vatrena ptica|Vatrena ptica]] 21:09, 11 avgust-коловоз 2008 (CEST) Nasmijala sam se zbog izvanzemaljaca [[Image:Face-grin.svg|20px]], ne zbog slike, ali zašto brišeš sadržaj [[Had]]a? To nije manja izmjena i moraš objasniti zašto je tekst obrisan, [[Image:Face-smile.svg|20px]] ali ako si iz ''nehaja'' slučaj kliknuo da je to manja izmjena, onda načini fol izmjenu tako što ćeš dodati ili ukloniti razmak između dvije riječi i u sažetak stavi ''prethodna izmjena bila je veća''. Ako pak otvoriš uređivanje i samo u sažetak napišeš ''prethodna izmjena je bila veća'', promjena se neće snimiti i to je nulta izmjena.--[[User:Vatrena ptica|Vatrena ptica]] 11:25, 12 avgust-коловоз 2008 (CEST) Postavi sliku, ja ću je kasnije pregledati. Što se tiče dužine, članak smije biti dug, ali ne toliko da premaši 32 kilobajta, što je već karakteristika izabranog članka.--[[User:Vatrena ptica|Vatrena ptica]] 12:22, 12 avgust-коловоз 2008 (CEST) Fino, neću joj ništa reći. :)--[[User:Vatrena ptica|Vatrena ptica]] 17:49, 12 avgust-коловоз 2008 (CEST) == Slika == Jesi li zaista siguran da je ovo tvoje djelo, ili si preuzeo s weba, ili je pak s televizijskog ekrana? Slika je pravo remek-djelo, izgleda da si ti profesionalni egipatski umjetnik, ne laskam ti! [[Image:Face-smile.svg|20px]]--[[User:Vatrena ptica|Vatrena ptica]] 17:52, 12 avgust-коловоз 2008 (CEST) Ako je s weba, onda je zaštićena autorskim pravima i morat ćeš staviti autora i pravu dozvolu, pomoći ću ti kod dozvola, ipak sam iskusnija (ne za uvredu!).--[[User:Vatrena ptica|Vatrena ptica]] 18:00, 12 avgust-коловоз 2008 (CEST) OK., onda je sve u redu, samo ti još stavi autora, izvor, što precizniji datum i objašnjenje s ''moje djelo, vidi dolje''.--[[User:Vatrena ptica|Vatrena ptica]] 18:08, 12 avgust-коловоз 2008 (CEST) Frendu, žao mi je što zasada neću raditi na ovoj wikipediji, imam neke privatne razloge, nemoj zaboraviti svoju prijateljicu, do kontakta na hr.wiki. :<tt>Veeelika Pusa OD</tt>:--[[User:Vatrena ptica|Vatrena ptica]] 13:06, 13 avgust-коловоз 2008 (CEST) ==Skraćivanje članaka== Koji je razlog Vašem sistematskom skraćivanju članaka iz oblasti grčke mitologije, npr. [[Apolon]], [[Arg (div)|Arg]], [[Arhija od Korinta]], [[Asklepije]], [[Atlant]], [[Atrej]] (samo u toku jučerašnjeg dana)? Kako procenjujete koje informacije treba izbaciti? : S poštovanjem, [[User:Id|Id]] 03:16, 20 avgust-коловоз 2008 (CEST) == Image:Talasa.jpg == Kratko i jasno: Datoteka/fajl je uploadirana pod licencom {{tl|JD-ja}} iako istovjetna slika postoji na http://www.theoi.com/image/img_thalassa.jpg. Dakle, imamo: 1) povredu autorskih prava; 2) pokušaj prevare. Autorska prava se na ovoj, kao i svim Wikipedijama, ozbiljno shvaćaju. Tko to nije u stanju shvatiti, nema na njoj što tražiti. A još manje ako pri kršenju autorskih prava nastoji izigrati nečiju dobru vjeru. <div style="float: left; border:solid orange 1px; margin: 1px;"> {| cellspacing="0" style="width: 238px; background: red;" ! style="font-size:10px;padding:4pt;line-height:1.25em"|<big>Crveni karton.<br />Blokirani ste{{#if: |&nbsp;na rok od {{{rok}}}}}!</big>{{#if: |<br />Razlog je: {{{razlog}}}}}. |}</div> <br clear=all> I, da ne bude nikakve zabune, "najmanje tri mjeseca" znači da blokada može i duže potrajati ukoliko bude bilo kakvih naznaka da se u tom roku pokušavaju neki novi "nestašluci". --[[User:OC Ripper|OC Ripper]] 19:54, 16 rujan-септембар 2008 (CEST) == Vaš račun će biti preimenovan == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="sh" dir="ltr"> Zdravo, Razvojni tim Wikimedije pravi određene promjene u načinu djelovanja računa, kao dio naših napora da pružimo nove i bolje alate za naše korisnike kao što su prekowikijevske notifikacije. Ove promjene znače da imate jedno korisničko ime svuda. Ovo će nam omogućiti da vam damo nove opcije koje će vam pomoći da bolje uređujete i raspravljate i koje dozvoljavaju fleksibilnije korisničke dozvole za alate. Jedan od sporednih efekata je taj da će korisnički računi sada biti jedinstveni na svih 900 wikija Mediawikija. V. [[m:Special:MyLanguage/Single User Login finalisation announcement|objavu]] za više informacija. Na žalost, vaš račun se sudara sa drugim računom koji se također zove Lord Valentinijan. Da bi bili sigurni kako oboje možete koristi Wikimedijine wikije u budućnost, preimenovat ćemo vaš račun u Lord Valentinijan~shwiki. Vaš račun će biti preimenovan u aprilu 2015. godine, zajedno s brojnim drugima. Vaš račun će još uvijek raditi kao i ranije, i bit će vam i dalje pripisana sva dosada napravljena uređivanja, ali ćete morati koristi novo korisničko ime kad se budete prijavljivali. Ako vam se ne sviđa vaše novo korisničko ime, možete zahtijevati da vaš račun bude ponovno preimenovan na [[Special:GlobalRenameRequest]]. Žao nam je zbog neugodnosti. Vaš<br />[[m:User:Keegan (WMF)|Keegan Peterzell]]<br />Veza sa zajednicom, Fondacija Wikimedia </div> 09:16, 20 mart-ожујак 2015 (CET) <!-- SUL finalisation notification --> == Renamed == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr”> This account has been renamed as part of [[m:Special:MyLanguage/Single User Login finalisation announcement|single-user login finalisation]]. If you own this account you can [[{{#special:userlogin}}|log in using your previous username and password]] for more information. If you do not like this account's new name, you can choose your own using this form after logging in: [[{{#special:GlobalRenameRequest}}]]. -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) </div> 00:51, 23 april-травањ 2015 (CEST) <!-- SUL post-rename notification --> bku9gptjql2mp7aphwv4vsq2cauguu8 3 47591 42689222 228560 2026-09-13T13:08:11Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689222 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Datoteka:Stop hand nuvola.svg|30px]] | Ovo je '''zadnje upozorenje'''. <br />Kada sljedeći put [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizirate]] stranicu, bit će vam zabranjeno uređivati Wikipediju. |} nvl8xf92adpbcn7twgi85vz0okmng5r 0 52633 42689559 42583140 2026-09-14T08:38:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689559 wikitext text/x-wiki {{Filozofi<!-- Philosopher category --> |region = [[Zapadna filozofija]] |era = [[Filozofija 20. veka|Filozofija 20.]] / [[Filozofija 21. vijek|21. vijeka]] |color = #B0C4DE |ime = Noam Chomsky |naziv_slike = Noam__chomsky_cropped.jpg‎ |širina_slike = 187x217 |rođenje = {{birth date and age|df=yes|1928|12|7}}<br />[[Philadelphia]], [[Pennsylvania|Pennsylvanija]] |death = |alma_mater = [[Univerzitet Pennsylvanije|University of Pennsylvania]] (BA 1949, MA 1951, Ph.D 1955) |škola = [[jezikoslovlje|lingvistika]], [[analitička filozofija|analitika]] |interesovanja = [[Jezikoslovlje|Lingvistika]]{{·}} [[psihologija]]<br />[[filozofija jezika]]<br />[[filozofija uma]]<br /> [[politika]]{{·}} [[etika]] |centralne_ideje = [[Generativna gramatika]], [[univerzalna gramatika]], [[transformacijska gramatika]], [[vlada i vezivanje]], [[teorija X-pravca]], [[Hijerarhija Chomskog]], [[beskontekstna gramatika]], [[principi i paramteri]], [[lingvistički minimalizam|minimalistički program]], [[uređaj za dobivanje jezika]], [[siromaštvo stimulusa]], [[Normalna forma Chomskog]], [[propagandni model]]<ref name="Letters to the Editor in ''Journal of Palestine Studies''">Kanan Makiya, Fouad Moughrabi, Adel Safty, Rex Brynen, [http://links.jstor.org/sici?sici=0377-919X(199422)23%3A4%3C196%3AL%3E2.0.CO%3B2-3 "Letters to the Editor" in ''Journal of Palestine Studies,''] ''Journal of Palestine Studies'' via [[JSTOR]] (Vol. 23, No. 4, Summer, 1994, pp. 196-200), accessed December 4, 2007. Relevant quotation: "On page 146 of my book, I clearly adopt ''the propaganda model developed by Noam Chomsky'' and Edward Herman..."</ref> |uticaj od = [[Pāṇini]], [[Bertrand Russell]], [[John Dewey]], [[Mikhail Bakunin]], [[Karl Marx]], [[Wilhelm von Humboldt]], [[Adam Smith]], [[Rudolf Rocker]], [[Zellig Harris]], [[Immanuel Kant]], [[René Descartes]], [[George Orwell]], [[C. West Churchman]], [[W.V.O. Quine]], [[Alan Turing]]. |uticaj na = [[Colin McGinn]], [[Edward Said]], [[Steven Pinker]], [[John Burke]], [[Tanya Reinhart]], [[Daniel Everett]], [[Morris Halle]], [[Gilbert Harman]], [[Jerry Fodor]], [[Brian Eno]], [[Howard Lasnik]], [[Robert Fisk]], [[Neil Smith (lingvist)|Neil Smith]], [[Ray Jackendoff]], [[Norbert Hornstein]], [[Jean Bricmont]], [[Marc Hauser]], [[Norman Finkelstein]], [[Robert Lees (lingvist)|Robert Lees]], [[Mark Baker (lingvist)|Mark Baker]], [[Julian Boyd]], [[Bill Hicks]], [[Ray C. Dougherty]], [[Derek Bickerton]], [[Amy Goodman]], [[Michael Albert]]. }} '''Avram Noam Čomski''', doktor nauka, ({{jez-en|Avram Noam Chomsky}}) je rođen [[7. 12.|7. decembra]] [[1928]]. godine u [[Philadelphia|Filadelfiji]], SAD. Profesor je lingvistike je na [[Masačusetski institut za tehnologiju|Masačusetskom institutu za tehnologiju]]. Čomski je zaslužan za razvoj teorije o generativnoj gramatici, koja se smatra najvećim doprinosom lingvistici napravljenim u 20. veku. Kritičkim razmatranjem Skinerovog „Verbalnog ponašanja“, u kome je osporavao bihevioristički pristup proučavanju uma i jezika koji dominira u toku 1950-ih godina, posebno je doprineo razvoju kognitivne revolucije. Čomski je član saveta [[Novi Plamen|Novog plamena]], levičarskog časopisa na području [[socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivše Jugoslavije]]. Njegov naturalistički pristup proučavanju jezika imao je posebno uticaja na filozofiju jezika i uma. Utvrdio je svoju hijerarhiju i klasifikaciju formalnih jezika na osnovu njihove generativne moći. Prema „Indeksu citata u umetnostima i humanističkim naukama“ iz 1992. godine, Čomski je u periodu od 1980. do 1992. godine bio najviše citiran živi naučnik, i osmi najcitiraniji naučnik uopšte.<ref>[http://web.mit.edu/newsoffice/1992/citation-0415.html (MIT News Office)]</ref><ref>"According to a recent survey by the Institute for Scientific Information, only Marx, Lenin, Shakespeare, Aristotle, the Bible, Plato, and Freud are cited more often in academic journals than Chomsky, who edges out Hegel and Cicero." Samuel Hughes, The Pennsylvania Gazette, July/August, 2001 [http://www.chomsky.info/onchomsky/200107--.htm ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929095612/http://www.chomsky.info/onchomsky/200107--.htm |date=2007-09-29 }}</ref><ref name="robinson">Robinson, Paul (February 25, 1979). The Chomsky Problem; Chomsky. ''[[The New York Times|New York Times]]'': "Judged in terms of the power, range, novelty and influence of his thought, Noam Chomsky is arguably the most important intellectual alive today. He is also a disturbingly divided intellectual."</ref> Od kako je započeo svoju kritiku [[Vijetnamski rat|Vijetnamskog rata]] Čomski je postao nadaleko poznat, posebno internacionalno, po svojoj kritici medija i politike, i to više nego po lingvističkim teorijama. Čomski je široko poznat i kao politički aktivista i kritičar spoljne politike SAD-a i drugih vlada. Čomski opisuje sebe kao liberterskog socijalistu i simpatizera [[anarho-sindikalizam|anarhosindikalizma]] (član je organizacije „[[Industrijski radnici sveta]]“, IWW.) Noam Čomski je inostrani član [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauke i umetnosti]] u Odeljenju društvenih nauka. U svojoj knjizi „Novi militaristički humanizam“ oštro kritikuje [[NATO bombardovanje SRJ|bombardovanje Jugoslavije]], jer je bilo u suprotnosti sa međunarodnim pravom i ukazuje na to da je humanitarna tragedija na [[Kosovo|Kosovu]] počela tek posle početka bombardovanja. == Biografija == Čomski je rođen u [[Philadelphia|Filadelfiji]], [[Pennsylvania|Pensilvanija]]. Otac mu je bio Vilijem Čomski, jevrejski naučnik i član „Industrijskih radnika sveta“ koji je poticao iz nekog grada u [[Ukrajina|Ukrajini]]. Bio je profesor [[hebrejski jezik|hebrejskog jezika]], a objavio je školsko izdanje Srednjovekovne hebrejske gramatike. Njegova majka, Elzi Čomski, je došla iz današnje [[Belorusija|Belorusije]], ali na nesreću njenog muža, ona je odrasla u SAD-u i govorila je „jednostavni njujorški engleski“. Njen prvi jezik bio je [[jidiš]], ali Čomski kaže da je u njegovoj porodici taj jezik bio tabu, zabranjena tema. On opisuje svoju porodicu u nekoj vrsti „jevrejskog geta“, na rascepu između tradicija jidiša i hebrejskog jezika govoreći da je pod uticajem porodice bio uronjen u hebrejsku kulturu i literaturu. Čomski posebno opisuje tenzije koje je lično doživeo sa irskim katolicima i antisemitama sredinom tridesetih godina 20. veka. On kaže: {{izdvojeni citat|Ne volim da pričam o tome, ali sam odrastao sa utrobnim strahom od katolika. Znao sam da je taj strah bio iracionalan i prevazišao sam ga, ali to je jednostavno poticalo iz mog ličnog iskustva sa ulice.}}<ref>Brian Lamb [https://web.archive.org/web/20061206153325/http://www.booktv.org/indepth/index.asp?schedid=195&segid=3562 "Book TV: Interview with Noam Chomsky"], June 1, 2000 ''Book TV C-Span''</ref> Čomski pamti svoj prvi članak koji je napisao kada je imao deset godina o pretnjama širenja [[fašizam|fašizma]], praćenim padom [[Barcelona|Barselone]] u [[Španski građanski rat|Španskom građanskom ratu]]. Od dvanaeste ili trinaeste godine on se potpunije poistovetio sa [[anarhizam|anarhističkom]] politikom.<ref>Harry Kreisler [http://globetrotter.berkeley.edu/people2/Chomsky/chomsky-con1.html "Conversations with History; Institute of International Studies, UC Berkeley: Interview with Noam Chomsky"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171010005428/http://globetrotter.berkeley.edu/people2/Chomsky/chomsky-con1.html |date=2017-10-10 }}, March 22, 2002</ref> Kada je završio Centralnu visoku školu u Filadelfiji (u 184. klasi), 1945., Čomski je započeo studije filozofije i lingvistike na Univerzitetu u Pensilvaniji učeći od filozofa [[Vest Čerčmen|Vesta Čerčmena]] (West Churchman) i [[Nelson Gudmen|Nelsona Gudmena]] (Nelson Goodman) i lingviste [[Zelig Heris|Zeliga Herisa]] (Zellig Harris). Herisove lekcije uključivale su i njegovo otkriće transformacija kao matematičke analize strukture jezika. Čomski je za vreme studija korigovao Herisove „Metode u strukturalnoj lingvistici“. Ovo učenje kasnije je reinterpretirao kao operacije preduzete za nastanak kontekstno slobodne gramatike (izvedene iz Postproduktivnih sistema). Herisovi politički pogledi bili su osnova za formiranje svih Čomskijevih. Godine 1951. prihvatio je nominaciju od strane Gudmena kao mlađi njegov pratilac na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]]. 1953. Čomski putuje u Evropu. Odlučio je da njegov pokušaj da formuliše strukturalnu lingvistiku ne bi uspeo zato što je jezik apstraktni generativni fenomen. Od 1955. napušta Univerzitet na Harvardu i počinje da predaje na Institutu za tehnologiju u Masačusetsu narednih 19 godina. Noam se oženio lingvistikinjom Kerol Šec (Carol Schatz) i imaju dve kćerke: Avivu (1957) i Dajan (1960) i sina Herija (1967). Prvi put je objavio svoje apstraktne analize o jeziku 1955. godine u knjizi „Sintaksičke strukture“, njegovom možda najboljem delu u lingvistici. 1961. godine je bio imenovan kao profesor na Katedri za moderne jezike i lingvistiku (sada je to Katedra za lingvistiku i filozofiju). Čomski je u ovom periodu bio mnogo više angažovan u politici, postao je jedan od vodećih kritičara [[Vijetnamski rat|Vijetnamskog rata]], objavio je i esej povodom toga „Odgovornost intelektualaca“ 1967.<ref>[http://www.nybooks.com/articles/12172 New York Review of Books, Special Supplement, [[February 23]], [[1967]]]</ref> Od tada je postao najpoznatiji po svojim političkim gledištima, političkim govorima širom sveta i napisanim brojnim knjigama. Njegova dalekosežna kritika spoljne politike [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] napravila je od njega kontroverznu ličnost. Čomski je u prošlosti primio smrtne pretnje zbog kritike spoljne politike SAD. Bio je na listi [[Teodor Kacinski|Teodora Kacinskog]] određen kao meta, pa je u periodu kada je Kacinski bio moćan, Čomski morao da proverava svu svoju poštu, jer je brinuo zbog mogućeg podmetanja eksploziva. Čomski tvrdi da ponekad dobija tajnu policijsku zaštitu kad je u dvorištu Instituta za Tehnologiju u Masačusetsu, iako se on sam ne slaže sa policijskom zaštitom.<ref>[http://www.cbc.ca/thehour/video.php?id=991 "The Cutting Edge of the Political Left"], [[March 13]], [[2006]] ''The Hour CBC''</ref> Uprkos svojoj kritičnosti, Čomski je nastavio i dalje da živi u SAD-u, zato što i dalje veruje da je to „najveća država na svetu“. Ovaj komentar je kasnije objasnio govoreći „Procenjivanje zemlje je besmisleno i ja nikad ne bih koristio takve reči, ali to je jedan od američkih uspeha, posebno na području slobodnog govora, što je postignuto posle viševekovne borbe, čemu se treba diviti“. Čomski je potvrdio ovu kritiku shvatajući to više kao vrlinu: {{izdvojeni citat|Ja sam rođeni govornik i volim to kao opredeljenje... Sumnjam da su ljudi privučeni time šta je neka osoba... Ljudi su zainteresovani za način izlaganja mišljenja, zato što im je to važno. Mi ne želimo da budemo poljuljani površnim govorom, emocijama i slično.}} == Doprinos lingvistici == „Sintaksičke strukture“ bile su ustvari obrada njegove knjige „Logična struktura lingvističke teorije“ (1955,75) u koju uvodi [[transformaciona gramatika|transformacionu gramatiku]].<ref>{{cite journal |author=Kordić, Snježana |authorlink=Snježana Kordić |title=Transformacijsko-generativni pristup jeziku u ''Sintaktičkim strukturama'' i ''Aspektima teorije sintakse'' Noama Chomskog |url=http://bib.irb.hr/datoteka/446914.Transformacijsko-generativni_pristup.PDF |journal=SOL: lingvistički časopis |location=Zagreb |volume=6 |issue=12–13 |pages=103–112 |year=1991 |issn=0352-8715 |ssrn=3445224 |id={{CROSBI|446914}}. {{S2CID|186964128}}. {{CROLIB|ID=D1941130086}} |archivedate=2. 9. 2012 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6ANNlKB4s?url=http://bib.irb.hr/datoteka/446914.Transformacijsko-generativni_pristup.PDF |accessdate=13. 6. 2021 |archive-date=2013-01-16 |access-date=2018-06-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130116112947/http://bib.irb.hr/datoteka/446914.Transformacijsko-generativni_pristup.PDF |url-status=dead }}</ref> Teorija uključuje izgovor i ima sintaksu koju opisuje formalna gramatika, a [[kontekstno nezavisna gramatika|kontekstno slobodna gramatika]] je proširena transformacionim pravilima. Deca imaju urođeno znanje osnovne gramatičke strukture koju poseduju svi ljudski jezici. Ovo urođeno znanje se često naziva [[univerzalna gramatika]]. U suprotnosti je s time da za formiranje znanja jezika koristimo formalnu gramatiku: sa utvrđenim nizom gramatičkih pravila i ograničenim brojem reči, ljudi su sposobni da proizvedu neograničen broj rečenica. „Principi i parametri“ koje je Čomski proširio u njegovim predavanjima u Pizi 1979., kasnije je objavljeno kao „Predavanja o vladi i vezivanju“ i strogo zahteva upotrebu univerzalne gramatike i gramatičkih principa naglašavajući da su jezici urođeni i nepromenljivi, a razlike između većine svetskih jezika mogu biti okarakterisane terminom „parametar“ smeštenom u mozgu (takav je „popdrop“ parametar koji pokazuje da se npr. u engleskom uvek zahteva subjekat, dok u španskom može biti izostavljen). U ovom pogledu detetu da nauči jezik potrebna su [[leksika|leksička]] obeležja (reči, gramatičke [[morfema|morfeme]] i idiomi) i da determiniše usvojene sisteme parametara koji mogu biti bazirani u nekoliko ključnih primera. Brzina kojom deca uče jezik je neverovatno velika, ako imaju urođenu sposobnost da uče jezik. Slične korake pri učenju jezika preduzimaju deca širom sveta, činjenica je da prave i karakteristične greške. 1994. god. Čomski je formulisao „[[Minimalistički program]]“ u nameri da pojednostavi simbolički prikaz jezika. Čomskijeve ideje imale su snažan uticaj na istraživače koji su istraživali usvajanje jezika kod dece, dok neki istraživači koji rade u ovoj oblasti ne podržavaju Čomskijeve teorije. === Generativna gramatika === Čomskijev pristup [[sintaksa|sintaksi]], uključujući generativnu gramatiku, proučava gramatiku kao znanje koje poseduju osobe koej govore neki jezik. Još od 1960. Čomski tvrdi da je većina našeg znanja urođena i da deca treba da nauče samo određena obeležja maternjeg jezika.<ref name="aspects">{{cite book|title=Aspects of the Theory of Syntax|url=https://archive.org/details/aspectsoftheoryo00chom|publisher=MIT Press|author=Chomsky, Noam|year=1965}}</ref> Urođeno lingvinističko znanje se naziva univerzalna gramatika. Iz Čomskijeve perspektive najjači dokaz za postojanje Univerzalne gramatike je činjenica da deca uspešno usvajaju maternji jezik za kratko vreme. Čomskijeve teorije su popularne posebno u SAD-u. Kritike su dolazile iz različitih pravaca. Lingvisti, pristalice Čomskog oslanjaju se na intuiciju govornika na osnovu koje mogu da prepoznaju pravilnu strukturu rečenice. Stotine različitih jezika pridaje značaja literaturi generativne gramatike,<ref>{{cite paper|title=Logical relations in Chinese and the theory of grammar|author=Huang, Cheng-Teh James|date=1982|url=|publisher=MIT PhD dissertation}} Available online [http://dspace.mit.edu/handle/1721.1/15215].</ref><ref>{{cite book|title=Hidatsa Syntax|url=https://archive.org/details/hidatsasyntax0000matt|author=Matthews, G.H.| year=1965|publisher=Mouton}}</ref><ref>{{cite paper|author=Platero, Paul Randolph|date=1978|title=Missing noun phrases in Navajo|publisher=MIT PhD dissertation}} Available online [http://dspace.mit.edu/handle/1721.1/16328].</ref><ref>{{cite paper|title=Towards a Minimalist Account of Quirky Case and Licensing in Icelandic|author=Schütze, Carson T.|date=1993|publisher=MIT Working Papers in Linguistics 19}} Available online [http://www.linguistics.ucla.edu/people/cschutze/Icelandic.MITWPL.fixed.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170216050355/http://www.linguistics.ucla.edu/people/cschutze/Icelandic.MITWPL.fixed.pdf |date=2017-02-16 }}</ref><ref>{{cite paper|title=Matching Effects and the Syntax-Morphology Interface: Evidence from Hindi Correlatives|author=Bhatt, Rajesh|publisher=MIT Working Papers in Linguistics 31|date=1997}} Available online [http://people.umass.edu/bhatt/papers/mscil.pdf].</ref> postojale su tendencije da se utvrde zahtevi Univerzalne gramatike koji su prihvaćeni kod malog broja jezika. Neki [[psihologija|psiholozi]] i psiholingvisti, iako simpatizeri Čomskijevog programa, nisu se slagali sa tim što Čomskijevi lingvisti ne obraćaju dovoljno pažnje na podatke iz eksperimenata izvedenih pri procesiranju jezika, a rezultat toga je da njihove teorije nisu psihološki verodostojne. Mnogo radikalnija kritika postavlja pitanje da li je neophodno posedovanje Univerzalne gramatike da bi se objasnilo usvajanje jezika kod deteta. Bilo je dosta neslaganja što se tiče generativne gramatike, na kraju se čak vodio „Lingvistički rat“ od 1960. do 1970. kada se generativno semantičko pomeranje našlo u opoziciji sa Čomskim. Danas možemo videti gramatički okvirne radove kao što su „Headdriven“ frazne strukturne gramatike, leksička funkcionalna gramatika, kombinatorna kategorijalna gramatika u potpunosti su Čomskijevski orijentisani. === Hijerarhija Čomskog === Čomski je poznat po proučavanju raznih vrsta formalnih jezika koji mogu da sadrže ključ osobina ljudskog jezika. Njegova hijerarhija podela formalnih gramatika u vrste ili grupe sa sve više izraženom moći, svaka uspešna vrsta može da stvara široki skup formalnih jezika. Interesanto je to da je Čomski dokazivao da oblikovanje nekih aspekata ljudskog jezika zahteva složeniju formalnu gramatiku (kao ona što je odmerena njegovom hijerarhijom) za razliku od drugih oblikovanja. Na primer, regularni jezik je dovoljno moćan da oblikuje morfologiju engleskog jezika, ali nije dovoljno moćan da oblikuje njenu sintaksu. Kao dodatak toga da bude relevantan u lingvistici, hijerarhija Čomskog je postala bitna u računarstvu (posebno u konstrukciji kompilatora i teoriji automata). Njegovo najpoznatije delo iz fonologije je „Zvučni obrazac engleskog jezika“ kojeg je pisao sa Morisom Halom. Iako je bilo veoma uticajno u svoje vreme, delo je razmatrano kao staromodno, zastarelo (iako je nedavno ponovo štampano) i stoga Čomski nije više ništa izdavao u fonologiji. <table border="0" cellspacing="0" cellpadding="0" style="border-collapse:collapse;border:none;"> <tr> <td width="619" colspan="4" valign="top" style="width:464.35pt;background:#E0E0E0;padding:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;" bgcolor="#E0E0E0"><p class="MsoNormal" align="center" style="text-align:center;">Теорија аутомата: формални језици и формалне граматике </td> </tr> <tr> <td width="87" valign="top" style="width:65.4pt;border:none;border-bottom:solid silver 1.0pt;padding:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;"><p class="MsoNormal" style="margin:0cm;margin-bottom:.0001pt;"><span style="font-size:10.0pt; ">Хијерархија Чомског</span> </td> <td width="184" valign="top" style="width:138.0pt;border:none;border-bottom:solid silver 1.0pt;padding:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;"><p class="MsoNormal" style="margin:0cm;margin-bottom:.0001pt;"><span style="font-size:10.0pt; ">Граматике</span> </td> <td width="152" valign="top" style="width:114.0pt;border:none;border-bottom:solid silver 1.0pt;padding:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;"><p class="MsoNormal" style="margin:0cm;margin-bottom:.0001pt;"><span style="font-size:10.0pt; ">Језици</span> </td> <td width="196" valign="top" style="width:146.95pt;border:none;border-bottom:solid silver 1.0pt;padding:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;"><p class="MsoNormal" style="margin:0cm;margin-bottom:.0001pt;"><span style="font-size:10.0pt; ">Минимални аутомат</span> </td> </tr> <tr> <td width="87" valign="top" style="width:65.4pt;border:none;padding:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;"><p class="MsoNormal" style="margin:0cm;margin-bottom:.0001pt;"><span style="font-size:10.0pt; ">Врста 0</span> </td> <td width="184" valign="top" style="width:138.0pt;border:none;padding:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;"><p class="MsoNormal" style="margin:0cm;margin-bottom:.0001pt;"><span style="font-size:10.0pt; ">Неограничен</span> </td> <td width="152" valign="top" style="width:114.0pt;border:none;padding:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;"><p class="MsoNormal" style="margin:0cm;margin-bottom:.0001pt;"><span style="font-size:10.0pt; ">Рекурзивно набројиви</span> </td> <td width="196" valign="top" style="width:146.95pt;border:none;padding:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;"><p class="MsoNormal" style="margin:0cm;margin-bottom:.0001pt;"><span style="font-size:10.0pt; ">Турингова машина</span> </td> </tr> <tr> <td width="87" valign="top" style="width:65.4pt;padding:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;"><p class="MsoNormal" style="margin:0cm;margin-bottom:.0001pt;"><span style="font-size:10.0pt; ">&nbsp;</span> </td> <td width="184" valign="top" style="width:138.0pt;padding:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;"><p class="MsoNormal" style="margin:0cm;margin-bottom:.0001pt;"><span style="font-size:10.0pt; ">нема опште име</span> </td> <td width="152" valign="top" style="width:114.0pt;padding:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;"><p class="MsoNormal" style="margin:0cm;margin-bottom:.0001pt;"><span style="font-size:10.0pt; ">Рекурзивни</span> </td> <td width="196" valign="top" style="width:146.95pt;padding:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;"><p class="MsoNormal" style="margin:0cm;margin-bottom:.0001pt;"><span style="font-size:10.0pt; ">Децидер</span> </td> </tr> <tr> <td width="87" valign="top" style="width:65.4pt;padding:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;"><p class="MsoNormal" style="margin:0cm;margin-bottom:.0001pt;"><span style="font-size:10.0pt; ">Врста 1</span> </td> <td width="184" valign="top" style="width:138.0pt;padding:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;"><p class="MsoNormal" style="margin:0cm;margin-bottom:.0001pt;"><span style="font-size:10.0pt; ">Осетљиви на контекст</span> </td> <td width="152" valign="top" style="width:114.0pt;padding:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;"><p class="MsoNormal" style="margin:0cm;margin-bottom:.0001pt;"><span style="font-size:10.0pt; ">Осетљиви на контекст</span> </td> <td width="196" valign="top" style="width:146.95pt;padding:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;"><p class="MsoNormal" style="margin:0cm;margin-bottom:.0001pt;"><span style="font-size:10.0pt; ">Ленеаран ограничен</span> </td> </tr> <tr> <td width="87" valign="top" style="width:65.4pt;padding:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;"><p class="MsoNormal" style="margin:0cm;margin-bottom:.0001pt;"><span style="font-size:10.0pt; ">&nbsp;</span> </td> <td width="184" valign="top" style="width:138.0pt;padding:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;"><p class="MsoNormal" style="margin:0cm;margin-bottom:.0001pt;"><span style="font-size:10.0pt; ">Индексиран</span> </td> <td width="152" valign="top" style="width:114.0pt;padding:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;"><p class="MsoNormal" style="margin:0cm;margin-bottom:.0001pt;"><span style="font-size:10.0pt; ">Индексиран</span> </td> <td width="196" valign="top" style="width:146.95pt;padding:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;"><p class="MsoNormal" style="margin:0cm;margin-bottom:.0001pt;"><span style="font-size:10.0pt; ">Угнежђени слог</span> </td> </tr> <tr> <td width="87" valign="top" style="width:65.4pt;padding:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;"><p class="MsoNormal" style="margin:0cm;margin-bottom:.0001pt;"><span style="font-size:10.0pt; ">Врста 2</span> </td> <td width="184" valign="top" style="width:138.0pt;padding:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;"><p class="MsoNormal" style="margin:0cm;margin-bottom:.0001pt;"><span style="font-size:10.0pt; ">Слободна од контекста</span> </td> <td width="152" valign="top" style="width:114.0pt;padding:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;"><p class="MsoNormal" style="margin:0cm;margin-bottom:.0001pt;"><span style="font-size:10.0pt; ">Слободан од контекста</span> </td> <td width="196" valign="top" style="width:146.95pt;padding:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;"><p class="MsoNormal" style="margin:0cm;margin-bottom:.0001pt;"><span style="font-size:10.0pt; ">Недетерминистички </span><span style="font-size:10.0pt; ">pushdown</span> </td> </tr> <tr> <td width="87" valign="top" style="width:65.4pt;padding:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;"><p class="MsoNormal" style="margin:0cm;margin-bottom:.0001pt;"><span style="font-size:10.0pt; ">&nbsp;</span> </td> <td width="184" valign="top" style="width:138.0pt;padding:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;"><p class="MsoNormal" style="margin:0cm;margin-bottom:.0001pt;"><span style="font-size:10.0pt; ">Детерминистичка слободна од контекста</span> </td> <td width="152" valign="top" style="width:114.0pt;padding:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;"><p class="MsoNormal" style="margin:0cm;margin-bottom:.0001pt;"><span style="font-size:10.0pt; ">Детерминистичка слободна од контекста</span> </td> <td width="196" valign="top" style="width:146.95pt;padding:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;"><p class="MsoNormal" style="margin:0cm;margin-bottom:.0001pt;"><span style="font-size:10.0pt; ">Детерминистички </span><span style="font-size:10.0pt; ">pushdown</span> </td> </tr> <tr> <td width="87" valign="top" style="width:65.4pt;border:none;border-bottom:solid silver 1.0pt;padding:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;"><p class="MsoNormal" style="margin:0cm;margin-bottom:.0001pt;"><span style="font-size:10.0pt; ">Врста 3</span> </td> <td width="184" valign="top" style="width:138.0pt;border:none;border-bottom:solid silver 1.0pt;padding:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;"><p class="MsoNormal" style="margin:0cm;margin-bottom:.0001pt;"><span style="font-size:10.0pt; ">Регуларна</span> </td> <td width="152" valign="top" style="width:114.0pt;border:none;border-bottom:solid silver 1.0pt;padding:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;"><p class="MsoNormal" style="margin:0cm;margin-bottom:.0001pt;"><span style="font-size:10.0pt; ">Регуларан</span> </td> <td width="196" valign="top" style="width:146.95pt;border:none;border-bottom:solid silver 1.0pt;padding:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;"><p class="MsoNormal" style="margin:0cm;margin-bottom:.0001pt;"><span style="font-size:10.0pt; ">Ограничен</span> </td> </tr> </table> '''Svaka kategorija gramatike ili jezika je pravi podskup kategorije direktno iznad nje.''' == Doprinosi psihologiji == {{sređivanje}} Rad Čomskog u lingvistici je ostvario veliki uticaj na modernu [[psihologija|psihologiju]].<ref>{{Cite web |title=The Cognitive Science Millennium Project<!-- Bot generated title --> |url=http://www.cogsci.umn.edu/OLD/calendar/past_events/millennium/final.html |access-date=2008-12-02 |archivedate=2011-10-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111011092046/http://www.cogsci.umn.edu/OLD/calendar/past_events/millennium/final.html |deadurl=yes }}</ref> Za Čomskog, lingvistika je grana [[kognitivna psihologija|kognitivne psihologije]]; istinski, pravi uvid u lingvistiku podrazumeva prateće razumevanje aspekata mentalne obrade i ljudske prirode. Njegova teorija univerzalne gramatike je viđena od strane mnogih kao direktan izazov afirmisanim biheviorističkim teorijama tog vremena i imala je velike posledice na razumevanje načina na koji deca uče jezik i šta zaista predstavlja sposobnost korišćenja [[jezik]]a. Mnogi bitniji principi ove teorije su sada generalno prihvaćeni u nekim krugovima. Čomski je 1959. izdao uticajnu kritiku dela „Verbalno ponašanje“ [[B. F. Skiner]]a, u kom je Skiner ponudio spekulativno objašnjenje jezika u bihevioralnim terminima. „Verbalno ponašanje“ on je definisao kao naučeno ponašanje koje ima svoje karakteristične posledice, zadobijene kroz učenje ponašanja drugih, čime je stvoren mnogo širi pogled na komunikativno ponašanje od onog uobičajenog za lingviste. Skinerov pristup je fokusiran na okolnosti u kojima se jezik koristi. Pa tako, funkcionalno različite vrste odgovora, koje zahtevaju u povratku odvojena objašnjenja, oštro suprotne tradicionalnom mišljenju o jeziku i psiholingvističkom pristupu Čomskog. Čomski je smatrao da funkcionalističko objašnjenje ograničavajući sebe na pitanja komunikativnog čina ignoriše važna pitanja. (Čomski, „Jezik i mišljenje“ 1968). On se fokusirao na pitanja koja se tiču operacija i razvoja urođene strukture za sintaksu koja je sposobna da stvaralački organizuje, okuplja, prilagođava i kombinuje reči i fraze u razumljive iskaze. U raspravi Čomski je naglasio da naučna primena principa ponašanja pri ispitivanju životinja nema ono što objašnjava kompetetnost i da je čak više delimično površna kao prikaz ljudskog verbalnog ponašanja zato što teorija ograničavajući sebe na spoljašnje uslove, na „što je naučeno“, ne može adekvatno da ocenjuje za generativnu gramatiku. Čomski je izneo primere brzog jezičkog sticanja kod dece, uključujući njihovo brzo razvijanje sposobnosti formiranja gramatičkih rečenica i univerzalno kreativne jezičke upotrebe sposobnih urođenih govornika da bi osvetlio načine kojima Skinerov pogled objašnjava primerom pododredbe teorije pomoću dokaza. On je dokazivao to da shvatiti ljudsko govorno ponašanje kao što su kreativni aspekti upotrebe jezika i razvoj jezika, pojedini moraju pretpostaviti genetički lingvistički misao. Pretpostavka da važni aspekti jezika su ishod univerzalne urođene sposobnosti odvija se suprotno Skinerovom radikalnom biheviorizmu. Čomskijeva revizija Skinera iz 1959. godine je mnogo kritikovana, a najpoznatija kritika je bila Keneta Mek Korkvodala, objavljena u raspravi „O Čomskijevoj reviziji Skinerovog Verbalnog ponašanja“ iz 1970. god. Ova i slične kritike uspostavile su neka gledišta koja se ne priznaju izvan okvira bihejviorističke psihologije, kao na primer ona da Čomski nije posedovao adekvatno razumevanje bilo bihejvioralne psihologije uopšte, kao ni razlike između Skinerove teorije i drugih varijacija te u skladu sa tim i tvrdnje da je Čomski načinio nekoliko ozbiljnih grešaka. Tvrđeno je da Čomskijevska kritika Skinerove metodologije i osnovne pretpostavke su pokrivale put za „kognitivnu revoliciju“, smena biheviorizma sa kognitivizmom u američkoj psihologiji između [[1950-e|1950ih]] i [[1970-e|1970ih]] god. U njegovom delu „Kartezijska lingvistika“ iz 1966. godine i naredna dela, Čomski je istakao objašnjenje ljudske jezičke sposobnosti koja je postala model proučavanja u nekim oblastima psihologije. Dosta toga predstavljene ideje funkcionisanja mišljenja potiče direktno iz ideja koje su pronašle u Čomskom njihovog prvog ubedljivog autora modernog vremena. Postoje 3 ključne ideje. Prvo je da mišljenje jeste „kognitivno“ ili da mišljenje stvarno sadrži mentalna stanja, uverenja, sumnje i td. Druga, on iznosi da većina važnih osobina jezika i mišljenja su urođene. Sticanje i razvoj jezika je rezultat razvijanja urođenih sklonosti koje je izazvano iskustvenim unosnim podacima spoljašnje okoline. Veza između ljudske urođene sklonosti ka jeziku i nasleđu je bila srž debate suprostavljanja Noama Čomskog i [[Jean Piaget|Žana Pijažea]]. Iako je veza između genetičke strukture ljudi i sklonosti ka jeziku je bila takođe nagoveštena u to vreme i u drugim diskusijama, još uvek smo daleko od razumevanja genetičkih osnova ljudskog jezika. Delo izvedeno iz modela selektivnog učvršćivanja sinapsi ostvareno od strane [[Žan Pjer Šonže|Žan Pjera Šonžea]], [[Filip Kurež|Filipa Kureža]] i [[Antoan Danšin|Antoana Danšina]] koje nedavno usavršeno eksperimentalno i teoretski od strane [[Žak Meler|Žaka Melera]] i [[Stanislas Dien|Stanislasa Diena]],<ref>{{cite paper | author =Changeux, Jean-Pierre; Courrége, Philippe; Danchin, Antoine | title =A Theory of the Epigenesis of Neuronal Networks by Selective Stabilization of Synapses | version = | publisher =PNAS | date =October 1973 | url =http://www.pubmedcentral.nih.gov/articlerender.fcgi?tool=pubmed&pubmedid=4517949 | format =PDF | accessdate =04. 09. 2007. }}{{Dead link|date=November 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> posebno u oblasti numeričke kognicije je posudilo pomoć Čomskom „nativizmu“. To, međutim, ne određuje ključ o vrsti pravila koja uređuju neuronsko povezivanje da bi omogućilo jezičku sposobnost. Naredni psiholozi da bi proširili ovu generalnu „nativističku“ naučnu postavku preko jezika. Na kraju, Čomski je napravio koncept o „modularnosti“ kritičnu osobinu saznajne izgradnje mišljenja. Mišljenje je sastavljeno od polja konverzacije, specijalizovan podsistem sa ograničenim tokom međukomunikacije. Ovaj model se razlikuje od starih ideja pošto svaki deo informacije u mišljenju može biti korišćen od strane bilo kog kognitivnog procesa (na primer, optičke iluzije ne mogu biti „isključene“ čak i ako se zna da su iluzije). == Pogled na kritiku naučne kulture == Čomski se ne slaže sa poststrukturalističkim i postmodernim kritikama nauke: {{izdvojeni citat|Proveo sam većinu života radeći na pitanjima kao što su ova, koristeći jedine metode koje sam znao, te osuđene kao što su „nauka“, „razboritost“, „logika“ i td. Ja sam prema tome čitao pismene radove sa nadom da će mi pomoći da „ prevaziđem“ ova ograničenja ili možda da preporuče potpuno različit pravac. Bojim se da sam bio razočaran. Možda je ovo moje sopstveno ograničenje. Redovno „moje oči zablistaju“ kada čitam mnogosložan govor na teme poststrukturalizama i postmodernizma; ono što razumem je uglavnom očevidnost ili greška, ali to je samo delić ukupnog broja reči. Uistinu, postoje mnoge druge stvari koje ne razumem, na primer:člankove u današnjim izdanjima matematičkih fizičkih novina. Ali postoji razlika. U krajnjem slučaju, znam kako da ih razumem, u slučajevima koji me posebno zanimaju; i ja takođe znam da ljudi u ovim oblastima mogu da mi objasne kontekst na mom nivou. Suprotno ovom izgleda da niko nije sposoban da mi objasni najnovije naknadno „ovo i ono ( većini slučajeva) je drugo, a ne očiglednost, greška ili brbljanje. Tako da ja ne znam kako da pođem dalje.}} Čomski veruje da je nauka dobar način da se počne istorija i razumeju ljudski poslovi: {{izdvojeni citat|Mislim da studiranje nauke je dobar način da se stigne do oblasti kao što je istorija. Razlog je što ti učiš šta dokazi znače, učiš što je očiglednost, učiš šta i kad ima smisla kao pretpostavka, šta će biti ubedljivo. Ti analiziraš načine razumnig istraživanja, koji su mnogo bolje uspešni u nauci nego bilo gde drugo. Na drugoj strani, primenjivanje teorije relativiteta na istoriju neće te nigde dovesti. Dakle to je način mišljenja.}} Čomski je tumačio kritike „bele muške nauke“ izjavljujući da su one mnogo više antisemitske i da su politički motivisani napadi na „jevrejsku fiziku“ koju su koristili [[nacionalsocijalizam|nacisti]] da oklevetaju istraživanja izvedena od strane jevrejskih naučnika tokom nemačkog fizičkog pokreta [[Dojč fizik]] (Deutche physik): {{izdvojeni citat|U stvari, cela ideja „bele muške nauke“ podseća me, bojim se, na „jevrejsku fiziku“. Možda je to druga moja neadekvatnost, ali kad čitam naučne radove, ne mogu da kažem da li je antar belac ili muška osoba. Ja donekle sumnjam da bi nebelci, nemuški studenti, prijatelji i kolege s kojim radim bili bi više impresionirani sa učenjem kad im se njihovo mišljenje i razumevanje razlikuje od „bele muške nauke“ zbog njihove „kulture“ ili pola ili rase. Sumnjam da bi „iznenađenje“ bilo odgovarajuća reč za njihovu reakciju.}} == Uticaj Čomskog u drugim oblastima == Čomskijevski obrasci su bili korišćeni kao teorijske osnove u nekoliko drugih polja. [[Hijerarhija Čomskog]] proučava se u osnovnim [[računarstvo|računarskim]] naučnim kursevima, jer daje uvid u različite vrste [[formalni jezik|formalnih jezika]]. Ova hijerarhija takođe može biti razmatrana u matematičkim izrazima i izaziva pažnju među [[matematika|matematičarima]], posebno među kombinatoričarima. Mnogi dokazi u oblasti evolucione psihologije izvedeni su iz njegovih rezultata istraživanja. Dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelove nagrade]] iz 1984. godine za medicinu i psihologiju, [[Nils K. Džern]], koristio je generativni model Čomskog da objasni ljudski imuni sistem, izjednačavanjem „komponenti generativne gramatike ... sa raznim osobinama proteinskih struktura“. Naslov Džernovog stokholmskog Nobelovog predavanja je bio „Generativna gramatika imunog sistema“. Nim Čimpski, šimpanza koja je bila subjekat u istraživanju usvajanja jezika kod životinja na [[Univerzitet Kolumbija|Univerzitetu Kolumbija]], je nazivana po Čomskom, zbog njegovog viđenja da je usvajanje jezika jedinstvena ljudska osobina. == Politička gledišta == [[Datoteka:Noam Chomsky WSF - 2003.jpg|thumb|200px|Noam Čomski na [[Svetski socijalni forum|Svetskom socijalnom forumu]] [[2003]].]] Čomski je bio angažovan u političkom aktivizmu tokom njegovog celog punoletnog života i izražavao je mišljenje o politici i svetskim događajima koji su bili široko navođeni, publikovani i razmatrani. Čomski je redom osuđivan da su njegovi pogledi oni koje moćni ne žele da čuju i iz ovog razloga je smatran američkim političkim otpadnikom. Ovo su njegovi karakteristični pogledi: * Moć je uvek nelegitimna osim ako se dokaže kao legitimna. Vlast nosi breme dokaza. Ako ne može biti dokazana, treba da se skloni. Vlast koja stavlja neke iznad drugih je nezakonita pod pretpostavkom sličnom kao što je upotreba sile od strane nacije. * Ne postoji velika razlika između robovanja i izdavanja sebe vlasniku što on naziva „ropstvom nadnice“. On ovo oseća kao napad na lični integritet koji uništava i narušava našu slobodu. On smatra da oni što rade u fabrikama trebalo bi njima i da upravljaju. * Veoma stroga kritika spoljašnje politike SAD. Posebno, izjavio je da oseća dvostruke standarde vlade SAD, koji rezultuju masovnim kršenjem [[ljudska prava|ljudskih prava]]. Čomski je dokazivao da dok SAD mogu propagiraju demokratiju i slobodu za sve, SAD ima istoriju promocije, potpomaganja i savezništva sa nedemokratskim i represivnim organizacijama i državama. * On je dokazivao da masovni mediji u SAD široko služe kao deo propagande SAD vlade i korporacija, sa tri strane široko isprepletane kroz zajedničke interese. U poznatoj napomeni [[Volter Lipman|Volteru Lipmanu]], [[Edvard S. Herman]] i Čomski su rekli da američki mediji proizvode pristanak među publikom. * Bio je protivnik globalnog rata SAD protiv [[droga|droge]], tvrdeći da njegov jezik obmanjuje i upućuje na „rat protiv određenih droga“. On se zalaže za obrazovanje i prevenciju u spornom pitanju, nasuprot vojne i policijske delatnosti. {{izdvojeni citat|Unutrašnja politika SAD u pogledu droga ne ostvaruje svoje proklamovane ciljeve i njeni tvorci su vrlo svesni toga. Ako nije usmerena na smanjenje upotrebe supstanci, na šta je usmerena? Potpuno je jasno, iz savremenih zbivanja i istorijskih zapisa, da su te supstance bile kriminalizovane kada su povezane sa takozvanim opasnim klasama, tako da je kriminalizacija izvesnih supstanci tehnika društvene kontrole.}}<ref name=control>{{cite web | last = Chomsky | first = Noam | title = DRCNet Interview: Noam Chomsky | publisher = [http://stopthedrugwar.org/home DRCNet] | date = 08. 02. 2002. | url = http://stopthedrugwar.org/chronicle-old/223/noamchomsky.shtml | accessdate = 27. 07. 2007. }}</ref> * Kritičan prema američkom [[kapitalizam|kapitalističkom]] sistemu i velikom biznisu, on opisuje sebe kao slobodnog socijalistu koji saoseća sa anarhosindikalizmom i veoma je kritičan po [[vladimir Iljič Lenjin|lenjinističke]] grane [[socijalizam|socijalizma]]. On takođe veruje da vrednosti slobodnog socijaliste objašnjavaju nacionalno i moralno postojano proširivanje originalnih, nerekonstruisanih, klasičnih, liberalnih i radikalnih humanističkih ideja na industrijski kontekst. Posebno on veruje u visoko organizovano društvo zasnovano na demokratskoj kontroli zajednica i radnih mesta. On veruje da radikalne humanističke ideje njegovih dveju osnovnih moći, [[Bertrand Russell|Bertranda Rasela]] i [[Džon Djui|Džona Djuija]], su bile ukorenjene u [[prosvjetiteljstvo|prosvetiljstvu]] i klasičnom [[liberalizam|liberalizmu]] i zadržale njihovu osobinu revolucionara. On podržava poglede koji mogu biti sažeti kao antiratni, ali ne strogo pacifistički. On je značajno bio protiv [[Vijetnamski rat|Vijetnamskog rata]] i mnogih drugih ratova u svom životu. Međutim, ustanovio je da učešće SAD u [[Drugi svjetski rat|Drugom svetskom ratu]] je verovatno bilo opravdano, sa rizikom da poželjan ishod bude kraj ili da spreči rat kroz raniju demokratiju. Posebno veruje da je bacanje nuklearne bombe na [[Hirošimu]] i [[Nagasaki]] bilo „među najužasnijim zločinima u istoriji“.<ref>{{Cite web |title=An Exchange on "The Responsibility of Intellectuals", Noam Chomsky debates with Fryar Calhoun, E. B. Murray, and Arthur Dorfman<!-- Bot generated title --> |url=http://www.chomsky.info/debates/19670420.htm |access-date=2008-12-02 |archivedate=2008-05-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080513032650/http://www.chomsky.info/debates/19670420.htm |deadurl=yes }}</ref> * Imao je široke pogleda na slobodu govora, posebno u masovnim medijima; protivio se [[cenzura|cenzuri]] i odbijao da preduzme zakonske korake protiv onih koji su ga možda oklevetali. Čomski je učestalo izjavljivao da ne postoji veza između njegovog rada u lingvistici i njegovih političkih pogleda i on je kritičar ideje da stručna rasprava o političkim temama zahteva znanje na akademskim poljima. U intervjuu iz 1969. rekao je da što se tiče veze između njegove politike i rada u lingvistici: {{izdvojeni citat|Još uvek osećam u sebi da postoji neka vrsta beznačajne veze. Ne bih želeo da preterujem ali smatram da to nešto meni znači najmanje. Mislim da bilo čije političke ideje ili njihove ideje socijalne organizacije moraju biti ukorenjene konačno u nekom konceptu ljudske prirode i ljudskih potreba.}} Dvadesetog septembra 2006. venecuelanski predsednik [[Hugo Chavez|Hugo Čavez]] preporučio je knjigu Čomskog pod naslovom „Vođstvo ili opstanak: Američko traganje za globalnom nadmoći“ tokom njegovog govora na Generalnoj skupštini [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih nacija]]. Čavez je izjavio da je to dobra knjiga za čitanje zato što pokazuje zašto je Amerika najveća opasnost za svetski mir, što je prouzrokovalo dugotrajni aplauz od većine na tom sastanku. == Kritike političke delatnosti Noama Čomskog == Uprkos njegovom jevrejskom nasleđu Čomski je bio optužen za [[antisemitizam]] u vezi sa njegovom umešanošću u [[afera Forison|aferu Forison]]. Naslovna strana jednog magazina je navela kao dokaz Čomskijevskog antisemitizma njegovu izjavu 2002. godine palestinskoj solidarnoj grupi koja je trajala tokom njegovog života, Jevreji u Ujedinjenim nacijama su predloženi od ugnjetavane manjine do privilegovanih i uticajnih. Kao odgovoran na ovu optužbu Čomski je žalio zbog toga šta je opisao kao težnju desnog krila Jevreja da označi kritiku, a izraelskoj politici kao antisemitskoj što se tiče tužbe u vezi sa Forison aferom,on je dokazivao da su oni bili ograničeni pravom na odbranu slobodnog objašnjenja nekoga koji se ne slaže, i ta kritika je prema tome izložena ovoj ograničenoj odbrani različitim interpretacijama. Čomskijevska kritika naročito potvrđuje da se Čomskijevska odbrana kreće preko odbrane njegovog slobodnog govora do odbrane njegovog karaktera, profesionalnog statusa i zakonite stipendije njegovog rada. Čomski je odgovorio na optužbe „da su zaključci o aferi Forison suprotni pogledima koje podržava i koje često iskazuje u štampi (na primer, u knjizi „Mir na Srednjem istoku“, gde opisuje [[holokaust]] kao najfanatičniji nastup kolektivnog ludila u ljudskoj istoriji“). U kasnim 1970im godinama optužen je kao apologeta [[Crveni Kmeri|Crvenih Kmera]], kada su on i Edvard Herman izneli optužbu da su izveštaji o kambodžanskom genocidu, poznatom i kao „Polja smrti“, objavljeni u zapadnim medijima bili antikomunistička propaganda. Izjavljivao je više puta kako se ljudi mogu sa pravom protiviti njegovom radu na Masačusetskom institutu za tehnologiju koji je najveći neprotifibilni vojni preduzimač SAD i 12. vojni preduzimač uopšte. Čomski je tvrdio da je bilo nemoguće u to vreme za Institut i njegove istraživače da pokidaju veze sa vojnoindustrijskim kompleksom i da nastavi da nesmetano funkcioniše. I danas, on stoji na stanovištu koje je izneo tada: „univerziteti sa odsecima koji rade na ratovanju bakterijama trebalo bi da rade otvoreno, otvaranjem odseka za smrt. Njegova namera je bila da obavesti obično stanovništvo o tome šta se dešava, tako da individue mogu da donesu nesmetanu odluku o svom daljem ponašanju“. == Akademski uspesi, nagrade i počasti == U proleće 1969 god. on je držao predavanja o Džonu Loku na Oksfordskom Univerzitetu; u januaru 1970. god. držao je memorijalna predavanja o Bertrandu Raselu na Kembridžskom Univerzitetu; 1972. god.u Nju Delhiju Memorijalno predavanje o Nehruu; 1977.god. predavanje o Hajzingu u Lajdenu; 1988.god. predavanje Maseja na Univerzitetu Toronta pod naslovom „Neophodna iluzija: smišljena kontrola u demokratskom društvu“; 1977 god. memorijalno predavanje Dejvija u Kejp Taunu, o akademskoj slobodi, pored mnogih drugih. Noam Čomski je primio mnoge počasne diplome od najprestižnijh univerziteta širom sveta. Član je mnogih profesionalnih i naučnih društava u SAD-u i u drugim zemljama. Čomski je izglasan za vodećeg živog javnog intelektualca u 2005. god. globalnom glasanju intelektualaca kojem je upravljao britanski magazin „Prospekt“. On je reagovao, govoreći „Ne obraćam mnogo pažnje na glasanja“. Na listi koju je sastavio magazin „Novi politički lider“ 2006. Čomski je izglasan kao sedmi na listi „Heroja našeg vremena“. == Njegov rad == [[1955]]. godine je u [[Masačusets]]u na Institutu za Tehnologiju razvio svoju teoriju o generativnoj gramatici koja je rezultirala naučnim proučavanjem jezika. Prvi put je objavio svoje apstraktne analize o jeziku 1955. godine u svojoj doktorskoj disertaciji, a posle toga [[1957]]. godine u knjizi „Sintaksičke strukture“. Čomski kao osnovu proučavanja jezika ne uzima glas kao ostali lingvisti nego prostu rečenicu, i od te osnove razvija svoje argumente da se bezbrojnim sintaksičkim kombinacijama mogu stvarati na osnovu značenja složeni nizovi pravila. Rad na generativnoj gramatici razvio je kod njega interesovanje i za modernu logiku i matematiku. Tako su transformacioni ili generativni lingvisti imali uticaj i na psiholingvistiku a naročito na proučavanje jezika dece. [[1994]]. godine Čomski je formulisao „[[Minimalistički program]]“ u nameri da pojednostavi simbolički prikaz jezika. Pored lingvistike od [[1965]]. godine Čomski je postao jedan od vodećih kritičara američke spoljne politike počevši od [[Vijetnamski rat|Vijetnama]] pa sve do [[rat u Iraku|američke invazije na Irak]]. U svojoj knjizi „[[Novi militaristički humanizam]]“ oštro kritikuje bombardovanje Jugoslavije jer je bila u suprotnosti sa Međunarodnim pravom i ukazuje na to da je humanitarna tragedija na [[Kosovski rat|Kosovu]], u stvari počela tek posle početka bombardovanja. A u svom kontroverznom bestseleru „[[09.11]]“ u kojem analizira napad na [[Svetski Trgovinski Centar]] u [[New York|Njujorku]] Sjedinjene Američke Države naziva vodećom [[terorizam|terorističkom]] zemljom. == Ostala važnija dela == * [[1968]]. - [[Glasovni modeli u engleskom]] * [[1972]]. - [[Jezik i um]] * [[1972]]. - [[Studije o semantičkoj i generativnoj gramatici]] * [[1986]]. - [[Znanje o jeziku]] * [[1974]]. - [[Mir na Srednjem istoku?]] * [[1969]]. - [[Američka moć i Novi mandarini]] * [[1998]]. - [[Profit nad ljudima]] * [[2000]]. - [[Lupeška država]] == Izvori == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Noam Chomsky}} * [http://izreka.com/index.php/osobe/179-noam-chomsky-izreke-citati-misli Noam Chomsky - izreke, citati, misli...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131211125245/http://izreka.com/index.php/osobe/179-noam-chomsky-izreke-citati-misli |date=2013-12-11 }} {{Suvremeni zapadni filozofi}} {{Lista potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku}} {{normativna kontrola}} {{Lifetime|1928| |Chomsky, Noam}} [[Kategorija:Američki lingvisti]] [[Kategorija:Sintaktičari]] [[Kategorija:Američki filozofi]] [[Kategorija:Biografije, Philadelphia]] [[Kategorija:Kritičari postmodernizma]] [[Kategorija:Filozofi uma]] apez5nqwm1g5opqi4wu5jacw79dzw91 0 53130 42689401 42583307 2026-09-13T16:16:26Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689401 wikitext text/x-wiki {{bez izvora}} {{Infokutija02 muzičar | ime = Miley Cyrus | slika = MileyCyrusApr09.jpg | opis_slike = Miley Cyrus 2009 | Img_size = | Landscape = | tip = solo_singer | Birth_name = Destiny Hope Cyrus | alias = | datum_rođenja = {{birth date and age|1992|11|23|df=y}} | mesto_rođenja [[Nashville (Tennessee)|Nashville]], [[Tennessee]], SAD | Origin = [[Franklin, Tennessee|Franklin]], [[Tennessee]], U.S. | instrumenti = [[pjevanje|vokali]]<br />[[električna gitar]]<br />[[akustična gitara]] | žanr = [[Pop rock]]<br />[[Teen pop]]<br />[[Country pop]]<!---this should stay--> | zanimanje = [[pjevanje|pjevačica]]<br />[[glumci|glumica]]<br />[[kantautor]]ka<br /> [[voiceover]] | period = 2003– | povezani_izvođači = [[Billy Ray Cyrus]]<br />[[Trace Cyrus]]<br />[[Jonas Brothers]]<br />[[Disney Channel Stars]] | label = [[Walt Disney Records|Walt Disney]]<br />[[Hollywood Records|Hollywood]] | URL = [http://www.mileycyrus.com/ MileyCyrus.com] }} '''Miley Ray Cyrus''' (Majli Rej Sajrus) je [[sjedinjene Američke Države|američka]] glumica i pjevačica, najpoznatija po ulozi Miley Stewart (Hannah Montana) u najgledanijoj tinejdžerskoj seriji ''[[Hannah Montana]]''. Miley je postala senzacija nakon premijere i početka prikazivanja serije Hannah Montana u martu 2006. godine. Oktobra 2006.godine Miley (poznata kao Hannah) je snimila CD u kojem je odpjevala sve pjesme iz serije. Decembra 2007. dobila je nagradu za najbogatiju ličnost ispod 25 godina sa zaradom od 3,5 miliona dolara. U decembru 2007. nakon završetka snimanja serije Miley je pocela snimanje filma inspirisanog serijom nazvanog ''Hannah Montana:The Movie'' (Hannah Montana:Film), koji je premijerno prikazan u maju 2009. U junu 2010, Miley je snimila svoj treći album [[Cant Be Tamed]]. == Biografija == Miley je rodjena u Nashvilleu 23. novembra 1992. godine. Ona je kćerka Leticije-Tish Cyrus i country pjevača [[Billy Ray Cyrus]]a. Ima starijeg brata Tracea, koji je gitarista grupe [[Metro Station (bend)|Metro Station]]. Ima i stariju sestru Brandi. Trace i Brandy su djeca Mileyne majke, međutim Mileyn otac ih je usvojio kad su bili mali. Također ima i mlađeg brata Braisona i mladju sestru Noah koja je također glumica. Mileino pravo ime je Destiny Hope. Roditelji su je tako nazvali jer su vjerovali da ce postići velike stvari. Njen nadimak bio je Smiley jer se stalno smejala (Smile-osmjeh). Miley je postala zainteresovana za glumu kada je imala devet godina. Njena prva uloga bila je u seriju ''[[Doc (TV serija)|Doc]]'' u kojoj je glavnu ulogu imao njen otac. 2003. godine igrala je mladu Ruthie u Tim Burton|Burtonovom filmu ''[[Big Fish]]'' i tada je predstavljena kao Destiny Cyrus. Kada je imala 12 godina prijavljuje se na audiciju za Disneyevu TV-seriju "Hannah Montana". Cilj joj je bio da igra glavnu ulogu Miley Stewart ili Mileynine najbolje drugarice Lilly. Žiri joj je dao sve pohvale međutim bila je odbijena jer je bila mlađa nego što su očekivali. Pošto još uvijek nisu nasli djevojčicu za glavnu ulogu nakon godinu dana Miley zovu na još jednu audiciju i tada dobija ulogu. Pored uspješne TV-serije Miley je glumila i u filmu ''[[Hannah Montana: The Movie]]'' u kojem lik Miley mora da bira između života s porodicom i života super-zvijezde Hanne Montane. Godine 2009. nakon premijere filma Hannah Montana The Movie, Miley počinje da snima film ''[[The Last Song]]''. Taj film je premijerno prikazan 2010. == Filmografija == {| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 90%;" |- bgcolor="#CCCCCC" align="center" ! colspan="4" style="background: LightSteelBlue;"|Film |- bgcolor="#CCCCCC" align="center" ! align="center"| Godina ! width="170"| Film ! width="150"| Uloga ! |- |rowspan="1"|[[2003]] |''[[Big Fish]]'' |Ruthie |kao "Destiny Cyrus" |- |rowspan="1"|[[2007]] |''[[High School Musical 2]]'' |Djevojčica na bazenu |TV film ([[Disney Channel]]) |- |rowspan="2"|[[2008]] |rowspan="1"|''[[Hannah Montana & Miley Cyrus: Best of Both Worlds Concert]]'' |[[Miley Stewart|Hannah Montana]]/sama sebe |rowspan="1"|glavna uloga |- |''[[Bolt (film)|Bolt]]'' |Penny |glas |- |[[2009]] |''[[Hannah Montana: The Movie]]'' |[[Miley Stewart|Miley Stewart/Hannah Montana]] |glavna uloga |- |[[2010]] |''[[Adventures in Babysitting#nastavak/remake|Further Adventures in Babysitting]]'' | |Pre-produkcija |- |- bgcolor="#CCCCCC" align="center" ! colspan="4" style="background: LightSteelBlue;"|Televizija |- bgcolor="#CCCCCC" align="center" ! Godina ! Naslov ! Uloga ! Napomene |- |rowspan="1"|2003 |''[[Doc (TV serija)|Doc]]'' |Kylie |gostujući nastup |- |rowspan="2"|2006 |''[[The Suite Life of Zack & Cody|The Suite Life of Zack and Cody]]'' |[[Miley Stewart|Miley Stewart/Hannah Montana]] |"[[That's So Suite Life of Hannah Montana]]" ([[fiktivni crossover|crossover]] epizoda) |- |''[[Disney Channel Games#Disney Channel Games 2006|Disney Channel Games]]'' |sama sebe |specijalna emisija Disney Channela |- |rowspan="1"|2006–present |''[[Hannah Montana]]'' |[[Miley Stewart|Miley Stewart/Hannah Montana]] |Lead Role |- |rowspan="2"|2007 |''[[The Emperor's New School]]'' |[[The Emperor's New School#Yatta|Yatta]] |glas |- |''[[Disney Channel Games#Disney Channel Games 2007|Disney Channel Games]]'' |sama sebe |posebna emisija Disney Channela |- |2007–2008 |''[[The Replacements (TV serija)|The Replacements]]'' |slavno ime |glas |- |2008 |''[[Studio DC: Almost Live]]'' |sama sebe |Disney Channel especial |- |2010 |''[[The Last Song]]'' |Veronica "Ronnie" L. Miller | |- |} == Diskografija == {{Main|Diskografija Miley Cyrus}} {{col-begin}} {{col-2}} === Studijski albumi === * 2007: ''[[Hannah Montana 2/Meet Miley Cyrus]]'' * 2008: ''[[Breakout (album)|Breakout]]'' * 2009: ''[[The Time Of Our Lives]]'' * 2010: ''[[Cant Be Tamed]]'' * 2013: ''[[Bangerz]]'' * 2015: ''[[Miley Cyrus & Her Dead Petz]]'' * 2017: ''[[Younger Now]]'' * 2019: ''[[She Is Coming]]'' * 2020: ''[[Plastic Hearts]]'' * 2023: ''[[Endless Summer Vacation]]'' * 2025: ''[[Something Beautiful]]'' === Live albumi === * 2008: ''[[Hannah Montana & Miley Cyrus: Best of Both Worlds Concert (album)|Hannah Montana & Miley Cyrus: Best of Both Worlds Concert]]'' {{col-2}} === Turneje === * 2007/2008: ''[[Best of Both Worlds Tour]]'' * 2009/2010: ''[[Wonder World Tour]]'' * 2013/2014: '' [[Bangerz]] === Soundtraci === * 2006: ''[[Hannah Montana (soundtrack)|Hannah Montana]]'' * 2007: ''[[Hannah Montana 2/Meet Miley Cyrus]]'' * 2008: ''[[Bolt (2008 film)#Soundtrack and score|Bolt]]'' * 2009: ''[[Hannah Montana:The Movie Soundtrack]], * 2009: ''[[Hannah Montana 3]] {{col-end}} == Nagrade == {| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 90%;" |- bgcolor="#B0C4DE" align="center" ! style="background-color: #BCBCBC"|Godina ! style="background-color: #BCBCBC"|Rezultat ! style="background-color: #BCBCBC"|Nagrada ! style="background-color: #BCBCBC"|Kategorija ! width="120" style="background-color: #BCBCBC"|Nominated Work |- |- style="background-color: #EAEAEA;" |rowspan=3|2007 |rowspan=3|'''Osvojila''' |[[Nickelodeonove nagrade Izbor klinaca|Nagrada izbora klinaca]] |najomiljenija TV glumica |rowspan=2|''[[Hannah Montana]]'' |- style="background-color: #EAEAEA;" |rowspan=2|[[Nagrade Teen Choice]] |najomiljenija glumica u humorističkoj seriji |- |- style="background-color: #EAEAEA;" |Ljetni izvođač |nema |- |2008 |'''nominirana''' |rowspan=1|[[MTV Video muzičke nagrade|Nagrada za videospot]] |Najbolja debitantica |''[[7 Things]]'' |- |- style="background-color: #EAEAEA;" |rowspan=5|2008 |rowspan=5|'''Pobijedila''' |rowspan=2|[[Nagrade Teen Choice]] |najbolja izvođačica |nema |- |- style="background-color: #EAEAEA;" |najomiljenija glumica u humorističkoj seriji |rowspan=2|''Hannah Montana'' |- |- style="background-color: #EAEAEA;" |rowspan=1|[[Nagrada Young Artist]] |najbolja izvedba u TV-seriji |- |- style="background-color: #EAEAEA;" |rowspan=2|[[Nagrade Nickelodeon Kids' Choice|Nagrada Kids' Choice]] |najomiljenija pjevačica |nema |- |- style="background-color: #EAEAEA;" |najomiljenija TV glumica |''Hannah Montana'' |- |rowspan=1|2008 |'''Nominirana''' |rowspan=1|[[Muzičke nagrade MTV Europe|Evropske muzičke nagrade]] |Debitant |rowspan=1|nema |- |- style="background-color: #EAEAEA;" |rowspan=3|2008 |rowspan=3|'''pobijedila''' |rowspan=1|[[Nagrade Nickelodeon UK Kids Choice|Nagrada UK Kids' Choice]] |najomiljenija ženska TV zvijezda |rowspan=3|nema |- |- style="background-color: #EAEAEA;" |rowspan=2|[[Nagrade Nickelodeon Australian Kids' Choice|Nagrada Australian Kids' Choice]] |najomiljenija međunarodna TV zvijezda |- |- style="background-color: #EAEAEA;" |najomiljenija međunarodna TV zvijezda |- |rowspan=2|2009 |rowspan=2|'''nominirana''' |rowspan=1|[[Nagrade People's Choice]] |najbolja zvijezda ispod 35 godina starosti |rowspan=1|None |- |rowspan=1|[[Zlatni globus]] |najbolja originalna pjesma |rowspan=1|''I Thought I Lost You'' |} == Vanjske veze == {{Commonscat|Miley Cyrus}} * [http://www.mileycyrus.com/ Miley Cyrus's Official Website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091009113132/http://www.mileycyrus.com/ |date=2009-10-09 }} * [http://www.myspace.com/mileycyrus Miley Cyrus's Official MySpace] * [http://www.youtube.com/user/mileymandy Miley Cyrus Official YouTube Channel] * {{IMDb ime|id=1415323|name=Miley Cyrus}} * {{worldcat id|id=lccn-no2006-109981}} {{Miley Cyrus}} {{Tinejdžerski izbor za izljev bijesa}} {{Lifetime|1992| |Cyrus, Miley}} [[Kategorija:Miley Cyrus| ]] [[Kategorija:Američke pjevačice]] [[Kategorija:Američke televizijske glumice]] [[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Brit Award]] 6tkf30zyjk2vkfz1kgd0v50mdtf60wf 0 58503 42689417 42338403 2026-09-13T17:04:03Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje]] na [[Institut za hrvatski jezik]]: ažuriranje 42338403 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Ploča Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.jpg|thumb|250px|''Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje'']] '''Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje''' središnja je hrvatska [[Znanost|znanstvena]] ustanova za proučavanje i njegovanje [[Hrvatski jezik|hrvatskoga jezika]]. == Historija == Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje osnovan je [[1. veljače]] [[1948.]] godine pod okriljem [[HAZU|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] (tada JAZU) kao Institut za jezik i književnost pri Odjelu za jezik i književnost JAZU-a s temeljnim zadatkom završavanja velikog Rječnika hrvatskoga ili srpskoga jezika. U više od pedeset godina svojega postojanja Institut je u više navrata mijenjao ime i ustroj, ali nikada se nije odricao svoje temeljne zadaće - skrbi o hrvatskome jeziku i očuvanju hrvatskoga jezičnoga identiteta. Institut je brigu o hrvatskome jeziku vodio i u razdobljima kada je ta skrb bila svestrano ometana. I u doba kada se hrvatski jezik nije mogao nazivati svojim pravim imenom, Institut je njegovao hrvatsku jezičnu kulturu, poticao stvaralački razvitak jezičnih teorija, sustavno proučavao hrvatsku [[Onomastika|onomastičku]] i [[Dijalekt|dijalekatnu]] baštinu i samozatajno izrađivao temeljna djela hrvatske leksikografije i [[Jezikoslovlje|jezikoslovlja]] uopće. === Institut za jezik i književnost JAZU (1948.-1952.) === * 1. veljače [[1948.]] godine počeo je s radom Institut za jezik i književnost JAZU, s predstojnikom [[Antun Barac|Antunom Barcem]]. * Institut je podijeljen na dva odsjeka: Odsjek za jezik i Odsjek za književnost. [[Stjepan Musulin]] voditelj je Odsjeka za jezik, iz kojega će nastati današnji Institut, a kojemu je jedan od glavnih zadataka organizirati rad na Akademijinu [[rječnik]]u. === Institut za jezik JAZU (1952.-1973.) === * Godine 1952. Institut za jezik i književnost razdvaja se na Institut za jezik i Institut za književnost. * Institut za jezik seli se u nove prostorije na Strossmayerovu trgu 2. * Od [[1958.]] na čelu Instituta je [[Mate Hraste]], a ustrojni su mu odjeli: Odsjek za jezik i leksikografiju, Odsjek za dijalektologiju i Odsjek za onomastiku. * Od [[1965.]] direktor Instituta je [[Ljudevit Jonke]]. :Pokreće se rad na jednom od najopsežnijih institutskih zadataka: Gramatici i stilistici suvremenog hrvatsko-srpskog književnog jezika. * Godine [[1967.]] Institut za jezik supotpisnik je znamenite [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika]]. * Godine [[1968]]. izlazi prvi broj znanstvenog časopisa Rasprave. * Godine [[1971.]] iz tiska je izišao prvi svezak [[Petar Skok|Skokova]] Etimologijskog rječnika (priredio Valentin Putanec), uz Akademijin rječnik jedan od najvažnijih leksikografskih djela ne samo hrvatskoga nego i južnoslavenskoga prostora u cjelini. === Institut za jezik (1973.-1977.) === * Institut se odvaja od JAZU-a, a na čelu Instituta je [[Božidar Finka]]. * Glavne institutske djelatnosti: leksikografska (Skokov Etimologijski rječnik, Dopune Akademijina rječnika, Kajkavski rječnik, Gradišćanskohrvatski rječnik), onomastička (Leksik prezimena, bibliografije - kurentna i retrospektivna, kartoteke, terenska istraživanja...), suvremenojezična (izrada velike znanstvene gramatike), dijalektološka (terenska istraživanja i obrada skupljenog dijalektološkog materijala). * Godine [[1975.]] dovršen rad na Akademijinu rječniku. Uz završetak redakcijskih poslova izrađen je i uređen Dodatak sa svim relevantnim podacima o Rječniku. * Godine [[1976.]] izlazi Leksik prezimena [[SRH|SR Hrvatske]]. === Zavod za jezik Instituta za filologiju i folkloristiku (1977.-1991.) === * Institut za jezik [[1977.]] godine postaje dijelom Instituta za filologiju i folkloristiku pod nazivom Zavod za jezik, a za predstojnika je izabran [[Antun Šojat]]. * Zavod za jezik dobiva Nagradu grada [[Zagreb]]a za rezultate postignute u području znanosti i znanstvenoistraživačkog rada. * Zavod [[1981.]] godine broji 21 znanstvenog i stručnog zaposlenika, koji rade na odsjecima: 1. Leksikografija, 2. Književni jezik (u prošlosti i sadašnjosti), 3. Dijalektologija, 4. Onomastika. * Godine [[1982.]] za predstojnika Zavoda izabran je Božidar Finka. * Godine [[1984.]] izlazi I. svezak Rječnika hrvatskoga kajkavskoga književnoga jezika. * Tijekom 1986. objavljene su prve dvije knjige nacrtâ za veliku [[Gramatika|gramatiku]] - Tvorba riječi [[Stjepan Babić|Stjepana Babića]] i Sintaksa [[Radoslav Katičić|Radoslava Katičića]] - kao Akademijine publikacije, uz napomenu da su izrađene "u organizaciji Zavoda za jezik". === Zavod za hrvatski jezik Hrvatskog filološkog instituta (1991.-1996.) === * Godine [[1991.]] mijenja se naziv Instituta u Hrvatski filološki institut, a naziv Zavoda u Zavod za hrvatski jezik. Predstojnik HFI-a je [[Mijo Lončarić]]. * Pet je zavodskih projekata: Suvremeni hrvatski književni jezik, Fundamentalna leksikografska djela hrvatskog jezika, Onomastička istraživanja u Hrvatskoj, Istraživanje narodnih govora u zemlji i inozemstvu i Hrvatska jezičnopovijesna istraživanja. * Iste godine izlazi drugi dio [[Gradišćanski Hrvati|gradišćanskohrvatskoga]] rječnika pod nazivom Gradišćanskohrvatsko-hrvatsko-nimški rječnik. * Godine [[1992.]] objavljen je pretisak [[Andrija Jambrešić|Jambrešićeva]] rječnika ''Lexicon Latinum interpretatione Illyrica'', ''Germanica et Hungarica''. * Kao interno zavodsko izdanje objelodanjena je konkordancijska obrada [[Srednji vijek|srednjovjekovnih]] latiničkih rukopisnih spomenika Žića svetih otaca (u 5 svezaka) i Odlomka Korčulanskoga lekcionara. * Godine [[1996.]] dužnost privremenog ravnatelja HFI-a preuzima [[Miro Kačić]], a na snagu stupaju novi projekti Ministarstva znanosti i tehnologije, pri čemu je rad u Zavodu za hrvatski jezik obuhvaćen programom trajne istraživačke djelatnosti pod naslovom Hrvatski jezik i njegova povijest, s temama: Rječnici suvremenoga hrvatskog jezika, Rječnik hrvatskoga kajkavskog književnog jezika, Hrvatski dijalektološki atlas i Onomastička istraživanja u Hrvatskoj. === Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (1996.) === * Institut je postao samostalnom javnom ustanovom 6. prosinca 1996., a dotadašnji privremeni ravnatelj Miro Kačić imenovan je ravnateljem. * Dana 3. srpnja [[1997.]] Institut je uključen kao punopravan član u Hrvatsku akademsku istraživačku mrežu. * Godine [[1998.]] Institutu se priključuje cijela radna grupa koja radi na temi Tekstologija hrvatske pisane baštine, koja je pod voditeljstvom Josipa Vončine sastavni dio [[Matica hrvatska|[Matičina]] projekta Stoljeća hrvatske književnosti. * Godine 1998. institutski projekti Rječnik hrvatskoga kajkavskog književnog jezika i Hrvatski jezični atlas preseljeni su zbog nedostatka prostora na novu lokaciju u Jurjevskoj ulici. * U [[1999.]] iz tiska izlazi Hrvatski jezični savjetnik i VIII. svezak Kajkavskoga rječnika, a objavljen je i Danteov Nauk o pučkom jeziku. * Od [[2000.]] godine novi je ravnatelj Instituta [[Marko Samardžija]]. * U institutskoj biblioteci "Jezikoslovni temeljci" izlazi prijevod Tečaja opće lingvistike [[Ferdinand de Saussure|Ferdinanda de Saussurea]] (u suizdavaštvu s ArTrezorom) i Opća i obrazložbena gramatika [[Port-Royal]]a. * Godine [[2001.]] pokrenut je rad na projektu Kritičko izdanje Blaga jezika slovinskoga Jakova Mikalje. * Godine [[2002.]] iz tiska su izišle knjige Ljiljane Šarić Kvantifikacija u hrvatskome jeziku, Anđele Frančić Međimurska prezimena, [[Marija Znika|Marije Znike]] Kategorija brojivosti u hrvatskom jeziku te pretisak Nove ričoslovice iliričke [[Šime Starčević]]a iz [[1812.]] godine, pretisak i prijevod [[Bartol Kašić|Kašićeva]] djela ''Institutionum linguae illyricae libri duo'' i Pravopis jezika ilirskoga Josipa Partaša te Nacrt za Hrvatski rječnik do Marulića i njegovih suvremenika [[Dragica Malić|Dragice Malić]]. * Godine [[2003.]] privremena je ravnateljica Instituta Nada Vajs-Vinja, a krajem te godine izabrana je nova ravnateljica [[Dunja Brozović-Rončević]]. * Odlukom Povjerenstva za imovinu Vlade Republike Hrvatske od 1. veljače [[2005.]] Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje dodijeljen je na korištenje i upravljanje poslovni prostor u Ulici Republike Austrije 16, u Zagrebu. Tom je odlukom nakon više od pola stoljeća od osnutka Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje od 15. rujna 2005. napokon smješten u prostoru prikladnome važnosti i statusu središnje državne ustanove za proučavanje i njegovanje hrvatskoga jezika. [[Vlada Republike Hrvatske]] osnovala je godine 1997. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje kao središnju državnu ustanovu za proučavanje i njegovanje hrvatskoga jezika, kao zalog njegovanju hrvatske jezikoslovne tradicije i očuvanju jezičnoga identiteta. Priznavanje hrvatske državne samostalnosti ipak nije u svijetu automatski dovelo do priznavanja hrvatske jezične samobitnosti. Pred Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje danas su postavljeni i novi zadatci. Institut bi na državnoj razini trebao usklađivati suradnju među raznim državnim i znanstvenim institucijama u svim odlukama koje se donose u vezi s hrvatskim jezikom. Taj je zadatak osobito važan u trenutku pokretanja procesa približavanja Hrvatske [[EU|Europskoj uniji]], odnosno u doba definiranja statusa hrvatskoga jezika u međunarodnoj komunikaciji, u doba sveopće [[Globalizacija|globalizacije]] koja ugrožava i [[jezik]]e sa znatno većim brojem govornika nego što je hrvatski. Stoga su prioritetni zadatci hrvatskoga jezikoslovlja podudarni s prioritetnim zadaćama i obvezama Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.<ref>{{Cite web |title=Iz povijesti Instituta |url=http://www.ihjj.hr/institut-povijest.html |access-date=2009-05-02 |archivedate=2011-03-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110323013146/http://www.ihjj.hr/institut-povijest.html |deadurl=yes }}</ref> == Prioritetni zadatci hrvatskoga jezikoslovlja == * Znanstveno proučavanje i njegovanje hrvatskoga standardnog jezika i njegova odnosa prema drugim novoštokavskim standardima. * Proučavanje organske hrvatske jezične povijesti, povijesti jezika hrvatske pisane baštine, hrvatske povijesne leksikografije te povijesti hrvatskoga [[Jezikoslovlje|jezikoslovlja]]. * Razvijanje modernoga pristupa proučavanju hrvatskih narječja, odnosno svih dijalekata kojima govore Hrvati u Hrvatskoj i izvan njezinih granica. * Prikupljanje i proučavanje hrvatske imenske baštine, odnosno poticanje sustavnih onomastičkih istraživanja. * Sustavna briga o terminologijama i nomenklaturama pojedinih struka. * Podizanje razine jezične komunikacije u tiskanim i elektroničkim medijima. * Zalaganje za poboljšanje jezičnoga obrazovanja u [[Osnovna škola|osnovnoj]] i [[Srednja škola|srednjoj školi]] koje je u današnje doba na bitno nižoj razini nego u drugim [[Europa|europskim]] zemljama. * Zalaganje za znatniju podršku društva i države hrvatskoj jezičnoj znanosti, njezinim ustanovama i njihovim zadaćama.<ref>{{Cite web |title=Prioritetni zadatci hrvatskoga jezikoslovlja |url=http://www.ihjj.hr/institut.html |access-date=2009-05-02 |archivedate=2008-12-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081210024650/http://www.ihjj.hr/institut.html |deadurl=yes }}</ref> == Ustrojbeni odjeli Instituta == Temeljna se djelatnost Instituta odvija unutar ustrojbenih Odjela Instituta u sklopu znanstvenoistraživačkih projekata koje je odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa te u okviru poslova iz ugovora sklopljenih s drugim ustanovama ili organizacijama. ==== Odjel za hrvatski standardni jezik ==== U Odjelu za hrvatski standardni jezik izrađuju se jednojezični, višejezični, terminološki i drugi rječnici hrvatskoga jezika i proučava opća i hrvatska leksikologija i leksikografija. Ostvaruju se znanstveni i stručni zadatci u vezi s oblikovanjem i njegovanjem hrvatskoga standardnog jezika, proučavanjem njegova ustroja i funkcioniranja u društvu na hrvatskome jezičnom prostoru. Prioritetni je zadatak Odjela izradba višesvezačnoga rječnika na temelju reprezentativnoga korpusa hrvatskoga jezika. U Odjelu se izrađuju i temeljni jezični priručnici ([[gramatika hrvatskoga jezika]], hrvatski jezični savjetnik i dr.) ==== Odjel za povijest hrvatskoga jezika i povijesnu leksikografiju ==== U Odjelu za povijest hrvatskoga jezika i povijesnu leksikografiju istražuje se hrvatska jezična povijest i povijest jezika hrvatske pisane baštine, proučavaju se starija djela hrvatske leksikografije i priređuju njihova kritička izdanja, izrađuju se digitalizirana izdanja starijih rukopisnih rječnika i gramatika te rječnici i računalni korpusi starijih razdoblja hrvatskoga jezika. ==== Odjel za dijalektologiju ==== U Odjelu za dijalektologiju proučavaju se hrvatski narodni govori u Hrvatskoj i na područjima izvan njezinih granica na kojima žive Hrvati. Prikuplja se, obrađuje i [[Digitalizacija|digitalizira]] dijalektna građa, prikupljaju se i analiziraju zvučni zapisi za digitalnu fonoteku hrvatskih govora, izrađuje se hrvatski jezični atlas i obrađuje hrvatska jezična građa za međunarodne [[Atlas (jezik)|jezične atlase]], izrađuju se dijalektološki rječnici i monografije. ==== Odjel za onomastiku i etimologiju ==== U Odjelu za onomastiku i etimologiju prikuplja se i obrađuje suvremena i povijesna imenska građa (toponimijska, antroponimijska i druga) s hrvatskoga područja te s područja izvan njezinih granica na kojima žive [[Hrvati]]. Prikupljaju se povijesne potvrde hrvatskih imena, proučava se jezično podrijetlo imena i izrađuju onomastički rječnici i priručnici. U Odjelu se obavljaju i etimološka istraživanja te se izrađuje etimološki rječnik hrvatskoga jezika. ==== Odjel za opće, poredbeno i računalno jezikoslovlje ==== U Odjelu za opće, poredbeno i računalno jezikoslovlje prikuplja se i digitalizira jezična građa za reprezentativni korpus hrvatskoga standardnog jezika te korpuse starijih razdoblja hrvatskoga jezika, rade se računalne i statističke analize hrvatskoga jezika, prevode se i priređuju za tisak temeljna djela suvremenoga jezikoslovlja, proučavaju se suvremene jezikoslovne teorije.<ref>{{Cite web |title=Ustrojbeni odjeli Instituta |url=http://www.ihjj.hr/odjeli.html |access-date=2009-05-02 |archivedate=2009-06-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090625042051/http://www.ihjj.hr/odjeli.html |deadurl=yes }}</ref> == Ravnatelji == * [[Antun Barac]], predsjednik Instituta za jezik i književnost JAZU * [[Stjepan Musulin]], od 1948. do 1958. * [[Mate Hraste]], od 1958. do 1965. * [[Ljudevit Jonke]], od 1965. do 1973. * [[Božidar Finka]], od 1973. do 1977. * [[Antun Šojat]], od 1977. do 1982. * [[Božidar Finka]], od 1982. do 1987. * [[Mijo Lončarić]], od 1987. do 1996. * [[Miro Kačić]], od 1996. do 2001. * [[Marko Samardžija]], od 2001. do 2002. (privremena ravnateljica [[Nada Vajs-Vinja]], 2003.) * [[Dunja Brozović-Rončević]], od 2003. do 2011. * [[Željko Jozić]], od 2012.<ref>{{Cite web |title=Ravnatelji Instituta |url=http://www.ihjj.hr/institut-povijest.html |access-date=2009-05-02 |archivedate=2011-03-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110323013146/http://www.ihjj.hr/institut-povijest.html |deadurl=yes }}</ref> == Reference == {{reference}} == Vanjske veze == * [http://www.ihjj.hr/ Službene stranice Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje] [[Kategorija:Hrvatski jezik]] 43ys0cu5jbr5khvcuzhbj6gta528djy 0 59022 42689597 42266134 2026-09-14T11:02:24Z SrpskiAnonimac 101643 42689597 wikitext text/x-wiki {{druge upotrebe}} [[Datoteka:Restored wooden building, Vukovar.jpg|thumb|280px|Vukovar]] '''Podunavlje''' je naziv za područja uz [[Dunav]] locirana u [[Srbija|Srbiji]] ([[Vojvodina]] i [[Centralna Srbija]]) i [[Hrvatska|Hrvatskoj]] ([[Slavonija]], [[Srijem]] i [[Baranja]]). == Važniji gradovi i mjesta u srpskom dijelu == * [[Apatin]] * [[Bačka Palanka]] * [[Beočin]] * [[Futog]] * [[Veternik]] * [[Novi Sad]] (glavni grad AP Vojvodine) * [[Sremska Kamenica]] * [[Petrovaradin]] * [[Srijemski Karlovci]] * [[Zemun]] * [[Beograd]] (glavni grad Srbije) * [[Pančevo]] * [[Smederevo]] * [[Kovin]] * [[Kostolac]] * [[Veliko Gradište]] * [[Kladovo]] == Važniji gradovi i mjesta u hrvatskom dijelu == * [[Borovo]] * [[Vukovar]] * [[Ilok]] == Povezano == * [[Dunav]] * [[Podunavski distrikt]] * [[Podunavska Banovina]] == Vanjske veze == * [http://vinopedia.hr/wiki/index.php?title=Podunavlje Vinopedija: Podunavlje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111008004127/http://www.vinopedia.hr/wiki/index.php?title=Podunavlje |date=2011-10-08 }} {{Mrva-zemlj}} [[Kategorija:Geografija Hrvatske]] [[Kategorija:Geografija Srbije]] jc47qzpnn1byiii559fg60jo0no7y6t 42689598 42689597 2026-09-14T11:02:43Z SrpskiAnonimac 101643 42689598 wikitext text/x-wiki {{ostale upotrebe}} [[Datoteka:Restored wooden building, Vukovar.jpg|thumb|280px|Vukovar]] '''Podunavlje''' je naziv za područja uz [[Dunav]] locirana u [[Srbija|Srbiji]] ([[Vojvodina]] i [[Centralna Srbija]]) i [[Hrvatska|Hrvatskoj]] ([[Slavonija]], [[Srijem]] i [[Baranja]]). == Važniji gradovi i mjesta u srpskom dijelu == * [[Apatin]] * [[Bačka Palanka]] * [[Beočin]] * [[Futog]] * [[Veternik]] * [[Novi Sad]] (glavni grad AP Vojvodine) * [[Sremska Kamenica]] * [[Petrovaradin]] * [[Srijemski Karlovci]] * [[Zemun]] * [[Beograd]] (glavni grad Srbije) * [[Pančevo]] * [[Smederevo]] * [[Kovin]] * [[Kostolac]] * [[Veliko Gradište]] * [[Kladovo]] == Važniji gradovi i mjesta u hrvatskom dijelu == * [[Borovo]] * [[Vukovar]] * [[Ilok]] == Povezano == * [[Dunav]] * [[Podunavski distrikt]] * [[Podunavska Banovina]] == Vanjske veze == * [http://vinopedia.hr/wiki/index.php?title=Podunavlje Vinopedija: Podunavlje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111008004127/http://www.vinopedia.hr/wiki/index.php?title=Podunavlje |date=2011-10-08 }} {{Mrva-zemlj}} [[Kategorija:Geografija Hrvatske]] [[Kategorija:Geografija Srbije]] a1sfaty4hbalfn6gcdpuewfstqbxif3 0 60017 42689392 42443875 2026-09-13T15:52:35Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689392 wikitext text/x-wiki {{Filozofi | region = Zapadna filozofija | | era = [[Filozofija 20. veka|Filozofija 20. stoljeća]] | | slika = Milan Kangrga.jpg | opis_slike = | ime = Milan Kangrga | rođenje = [[1. 5.|1. svibanj]] [[1923]]., ([[Zagreb]], [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina SHS]]) | | smrt = [[25. 4.|25. travnja]] [[2008]]., Zagreb, [[Hrvatska]] | škola = [[kontinentalna filozofija]] ([[marksizam]]) | | glavni_interesi = [[etika]] | | poznate_ideje = | uticaji = [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel|Hegel]], [[Karl Marx|Marx]] | | uticao_na = }} '''Milan Kangrga''' ([[Zagreb]], [[1. 5.|1. svibnja]] [[1923]]. - Zagreb, [[25. 4.|25. travnja]] [[2008]].), [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] ([[Socijalistička Republika Hrvatska|hrvatski]]) [[filozof]] koji je pripadao [[praxis filozofija|Praxis školi]]. == Biografija == Rodio se u [[Zagreb]]u, gdje je pohađao i završio osnovnu školu i gimnaziju, maturirao 1942. godine. Polazi domobransku časničku školu u Austriji 1943.–1944., nakon čega služi kao zastavnik. Od svibnja 1945. godine je u [[Jugoslovenska narodna armija|Jugoslavenskoj armiji]], a demobiliziran je koncem 1945. godine. Studira filozofsku grupu predmeta na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] u Zagrebu. Prvi filozofski članak, pod naslovom "O etici", objavljen mu je već [[1948]]. godine u [[Studentski list|Studentskom listu]], a svojim je sadržajem naljutio tadašnje birokrate. Diplomira [[1950]]. kao jedini diplomirani student filozofije te godine. Iste godine postaje asistent na Odsjeku za filozofiju iz predmeta [[etika]] i [[estetika]]. Redovni profesor na istom fakultetu postaje [[1972]]., i u tom svojstvu ostaje do mirovine [[1993]]. Godine 1953. postaje član [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]], ali već iduće je godine isključen i više nikada nije bio član. Jedan od pokretača sveučilišnog časopisa ''Pogledi'' 1952. godine (glavni urednik bio je [[Rudi Supek]]). U njemu objavljuje svoje prve radove, npr. ''"Problemi ideologije"'' 1953. godine. Već 1954. godine, časopis je zabranjen nakon žestoke kritike iz redova partije. Godine 1957. jedan je od osnivača općeteorijskog časopisa ''Naše teme'', u kojem objavljuju i filozofi. Doktorirao je s temom ''Etički problem u djelu Karla Marxa''. Nakon toga, od [[1962]]. do [[1964]]. godine, boravi na studijskom usavršavanju u [[Heidelberg]]u, kao stipendist Alexander von Humboldt Stiftung ([[Humboldtova zaklada]]) ([[Bad Godesberg]], [[Zapadna Nemačka|SR Njemačka]]). Godine 1964. jedan od osnivača časopisa ''[[Praxis (časopis)|Praxis]]'', koji postaje središte okupljanja i snažne profilacije grupe filozofa koji su po njemu dobili ime [[praxis filozofija|praxisovci]]. <!-- 1 --> Održao je zapažena predavanja u [[Bonn]]u, [[Minhen|Münchenu]], [[Prag]]u, [[Budimpešta|Budimpešti]], [[Moskva|Moskvi]], [[Kijev]]u i drugim gradovima. Profesor Kangrga bio je jedan od posljednjih Mohikanaca [[marksizam|marksizma]] u Hrvatskoj, pa je tako često kao duhovit čovjek, znao reći za sebe: "''Ja sam ostao proleter!''" <!-- 2 --> Umro je 25. IV. 2008. godine u 84. godini u Zagrebu. == Djela == Objavio je dvanaest knjiga na hrvatskom jeziku, od kojih se mogu izdvojiti: * Etika i sloboda, * Etika ili revolucija, * Praksa-vrijeme-svijet, * Smisao povijesnoga, * Hegel-Marx, * Etički problem u djelu K. Marxa, * Šverceri vlastitog života, * Nacionalizam ili demokracija, * Etika. Objavio je i nekoliko stotina članaka u časopisima i novinama, a bio je ostao aktivan u "bespoštednoj kritici" društvene zbilje. Rasprave, studiji i članci objavljivani su mu u [[Nemačka|Njemačkoj]], [[Italija|Italiji]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u, [[Francuska|Francuskoj]], [[Španija|Španjolskoj]], [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]], [[Austrija|Austriji]] i [[Meksiko|Meksiku]]. == Povezano == * [[Historija i povijest u praxis filozofiji]] * [[Praxis filozofija]] == Napomene == {{reference}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Milan Kangrga}} * [http://www.ffzg.hr/filoz/article.php?id_art=207 Autobiografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070311152046/http://www.ffzg.hr/filoz/article.php?id_art=207 |date=2007-03-11 }} * [http://solidarnost.mahost.org/PS_kangrga_revolucija.htm Marxovo shvaćanje revolucije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081006060747/http://solidarnost.mahost.org/PS_kangrga_revolucija.htm |date=2008-10-06 }} * [http://hrcak.srce.hr/file/130 Prikaz knjige ''Etika''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111121051840/http://hrcak.srce.hr/file/130 |date=2011-11-21 }} {{Lifetime|1923|2008|Kangrga, Milan}} [[Kategorija:Hrvatski filozofi]] [[Kategorija:Marksistički filozofi]] [[Kategorija:Hrvatski ateisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski ateisti]] ogyd58glmczjs2qn6bxoxu2j4wfwjsa 10 63691 42689531 42580460 2026-09-14T00:35:48Z Aca 108187 42689531 wikitext text/x-wiki {{Infobox |italic title = {{{italic title|}}} |bodystyle = line-height: 1.6em; border-spacing: 2px; |aboveclass=entete universite |abovestyle=text-align: center; background-color:#ffeea9; color:#000; font-style:italic |above=''{{{name|{{{naslov|{{PAGENAME}}}}}}}}'' |headerstyle= background-color:#ffeea9; color:#000; |image= {{{image|{{{slika<includeonly>|</includeonly>}}}}}} |caption= {{{image_caption|{{{opis|{{{opis_slike<includeonly>|</includeonly>}}}}}}}}} |label1= Autor(i) |data1= {{{author|{{{autor<includeonly>|</includeonly>}}}}}} |label2= {{nowrap|Originalni naslov}} |data2= {{#if:{{{title_orig|{{{naslov_orig<includeonly>|</includeonly>}}}}}}|''{{{title_orig|{{{naslov_orig}}}}}}''}} |label3= {{nowrap|Naslov prijevoda}} |data3 ={{#if:{{{naslov_prev<includeonly>|</includeonly>}}}|''{{{naslov_prev}}}''}} |label4= Prevodilac |data4= {{{translator|{{{prevod|{{{prijevod<includeonly>|</includeonly>}}}}}}}}} |label5= Ilustrator |data5= {{{illustrator|{{{ilustrator<includeonly>|</includeonly>}}}}}} |label6= {{nowrap|Dizajn korica}} |data6= {{{cover_artist|{{{dizajn_korica<includeonly>|</includeonly>}}}}}} |label7= Država |data7= {{{country|{{{zemlja<includeonly>|</includeonly>}}}}}} |label8= Jezik |data8= {{{language|{{{jezik<includeonly>|</includeonly>}}}}}}<!-- -->{{#switch:{{lc:{{{language|{{{jezik}}}}}}}} |arapski|[[arapski]]|[[arapski jezik]]|[[Arapski jezik|arapski]]=[[Kategorija:Knjige na arapskom jeziku]] |bugarski|[[bugarski]]|[[bugarski jezik]]|[[Bugarski jezik|bugarski]]=[[Kategorija:Knjige na bugarskom jeziku]] |češki|[[češki]]|[[češki jezik]]|[[Češki jezik|češki]]=[[Kategorija:Knjige na češkom jeziku]] |engleski|[[engleski]]|[[engleski jezik]]|[[Engleski jezik|engleski]]=[[Kategorija:Knjige na engleskom jeziku]] |francuski|[[francuski]]|[[francuski jezik]]|[[Francuski jezik|francuski]]=[[Kategorija:Knjige na francuskom jeziku]] |grčki|[[grčki]]|[[grčki jezik]]|[[Grčki jezik|grčki]]=[[Kategorija:Knjige na grčkom jeziku]] |irski|[[irski]]|[[irski jezik]]|[[Irski jezik|irski]]=[[Kategorija:Knjige na irskom jeziku]] |italijanski|talijanski|[[italijanski]]|[[talijanski]]|[[italijanski jezik]]|[[talijanski jezik]]|[[Italijanski jezik|italijanski]]|[[Talijanski jezik|talijanski]]=[[Kategorija:Knjige na italijanskom jeziku]] |japanski|[[japanski]]|[[japanski jezik]]|[[Japanski jezik|japanski]]=[[Kategorija:Knjige na japanskom jeziku]] |kineski|[[kineski]]|[[kineski jezik]]|[[Kineski jezik|kineski]]=[[Kategorija:Knjige na kineskom jeziku]] |mađarski|[[mađarski]]|[[mađarski jezik]]|[[Mađarski jezik|mađarski]]=[[Kategorija:Knjige na mađarskom jeziku]] |makedonski|[[makedonski]]|[[makedonski jezik]]|[[Makedonski jezik|makedonski]]=[[Kategorija:Knjige na makedonskom jeziku]] |njemački|nemački|[[njemački]]|[[nemački]]|[[njemački jezik]]|[[nemački jezik]]|[[Njemački jezik|njemački]]|[[Nemački jezik|nemački]]=[[Kategorija:Knjige na njemačkom jeziku]] |perzijski|persijski|[[perzijski]]|[[persijski]]|[[perzijski jezik]]|[[persijski jezik]]|[[Perzijski jezik|perzijski]]|[[Persijski jezik|persijski]]=[[Kategorija:Knjige na perzijskom jeziku]] |poljski|[[poljski]]|[[poljski jezik]]|[[Poljski jezik|poljski]]=[[Kategorija:Knjige na poljskom jeziku]] |portugalski|[[portugalski]]|[[portugalski jezik]]|[[Portugalski jezik|portugalski]]=[[Kategorija:Knjige na portugalskom jeziku]] |ruski|[[ruski]]|[[ruski jezik]]|[[Ruski jezik|ruski]]=[[Kategorija:Knjige na ruskom jeziku]] |slovački|[[slovački]]|[[slovački jezik]]|[[Slovački jezik|slovački]]=[[Kategorija:Knjige na slovačkom jeziku]] |slovenski|slovenački|[[slovenski]]|[[slovenački]]|[[slovenski jezik]]|[[slovenački jezik]]|[[Slovenski jezik|slovenski]]|[[Slovenački jezik|slovenački]]=[[Kategorija:Knjige na slovenskom jeziku]] |srpskohrvatski|hrvatskosrpski|[[srpskohrvatski]]|[[hrvatskosrpski]]|[[srpskohrvatski jezik]]|[[hrvatskosrpski jezik]]|[[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]|[[Hrvatskosrpski jezik|hrvatskosrpski]]|hrvatski|[[hrvatski]]|[[hrvatski jezik]]|[[Hrvatski jezik|hrvatski]]|srpski|[[srpski]]|[[srpski jezik]]|[[Srpski jezik|srpski]]|bosanski|[[bosanski]]|[[bosanski jezik]]|[[Bosanski jezik|bosanski]]|bošnjački|[[bošnjački]]|[[bošnjački jezik]]|[[Bošnjački jezik|bošnjački]]=[[Kategorija:Knjige na srpskohrvatskom jeziku]] |škotski|[[škotski]]|[[škotski jezik]]|[[Škotski jezik|škotski]]=[[Kategorija:Knjige na škotskom jeziku]] |španski|španjolski|[[španski]]|[[španjolski]]|[[španski jezik]]|[[španjolski jezik]]|[[Španski jezik|španski]]|[[Španjolski jezik|španjolski]]=[[Kategorija:Knjige na španskom jeziku]] |švedski|[[švedski]]|[[švedski jezik]]|[[Švedski jezik|švedski]]=[[Kategorija:Knjige na švedskom jeziku]] |turski|[[turski]]|[[turski jezik]]|[[Turski jezik|turski]]=[[Kategorija:Knjige na turskom jeziku]] |ukrajinski|[[ukrajinski]]|[[ukrajinski jezik]]|[[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]=[[Kategorija:Knjige na ukrajinskom jeziku]] }} |label9= Serija |data9= {{{series|{{{serija<includeonly>|</includeonly>}}}}}} |label10= Tematika |data10= {{{subject|{{{tema<includeonly>|</includeonly>}}}}}} |label11= Žanr(ovi) |data11= {{{genre|{{{žanr<includeonly>|</includeonly>}}}}}} |label12= Izdavač |data12= {{{publisher|{{{izdavač<includeonly>|</includeonly>}}}}}} |label13= {{nowrap|Datum izdanja}} |data13= {{{pub_date|{{{release_date|{{{datum_izd|{{{datum_izdanja<includeonly>|</includeonly>}}}}}}}}}}}} |label14= {{nowrap|Datum [[Srpskohrvatski jezik|sh.]] izdanja}} |data14= {{{sh_pub_date|{{{sh_release_date|{{{SH_datum_izd|{{{datum_SH_izdanja<includeonly>|</includeonly>}}}}}}}}}}}} |label15= {{nowrap|Vrsta medija}} |data15= {{{media_type|{{{medij_tip<includeonly>|</includeonly>}}}}}} |label16= Stranica |data16= {{{pages|{{{stranica<includeonly>|</includeonly>}}}}}} |label17= {{nowrap|Veličina i masa}} |data17= {{{size_weight|{{{veličina_masa<includeonly>|</includeonly>}}}}}} |label18= [[International Standard Book Number|ISBN]] |data18 = {{#if:{{{isbn|{{{ISBN<includeonly>|</includeonly>}}}}}} | {{#iferror: {{#expr:{{{isbn|{{{ISBN}}}}}}}} | {{{isbn|{{{ISBN}}}}}} | [[Posebno:Booksources/{{{isbn|{{{ISBN}}}}}}|{{{isbn|{{{ISBN}}}}}}]] }} }} |label19= {{nowrap|[[Online Computer Library Center|OCLC]] broj}} |data19= {{#if:{{{oclc<includeonly>|</includeonly>}}}| [http://worldcat.org/oclc/{{urlencode:{{{oclc}}}}} {{{oclc}}}] }} |label20= {{nowrap|[[Dewey Decimal Classification|Dewey Decimal]]}} |data20= {{{dewey<includeonly>|</includeonly>}}} |label21= [[Library of Congress Classification|LC klasifikacija]] |data21= {{{congress<includeonly>|</includeonly>}}} | header22 = {{#if:{{{preceded_by|{{{prethodi<includeonly>|</includeonly>}}}}}}{{{followed_by|{{{slijedi|}}}}}}|Kronologija}} | data23 ={{#if:{{{preceded_by|{{{prethodi<includeonly>|</includeonly>}}}}}}{{{followed_by|{{{slijedi<includeonly>|</includeonly>}}}}}}|<span></span> {{{!}} style="width:100%; background: transparent; text-align: center; font-size: 88%; line-height: 1.4em; vertical-align: top" {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0; text-align: center;" {{!}} Prethodi: {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0 0.2em 0.1em; text-align: center;" {{!}} Slijedi: {{!}}} }} | data24 = {{#if:{{{preceded_by|{{{prethodi<includeonly>|</includeonly>}}}}}}{{{followed_by|{{{slijedi<includeonly>|</includeonly>}}}}}}|<span></span> {{{!}} style="width:100%; background: transparent; text-align: center; font-size: 95%; line-height: 1.4em; vertical-align: top" {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0; text-align: center;" {{!}} {{{preceded_by|{{{prethodi<includeonly>|</includeonly>}}}}}} {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0 0.2em 0.1em; text-align: center;" {{!}} {{{followed_by|{{{slijedi<includeonly>|</includeonly>}}}}}} {{!}}} }} }}<noinclude> {{documentation}} [[Kategorija:Infokutije]] [[Kategorija:Standardne infokutije|Knjiga]] </noinclude> hiln82b5yphrj3oq2nr2klo8s7n6vea 0 66532 42689610 42557900 2026-09-14T11:35:02Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689610 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Obraz (razvrstavanje)}} [[Datoteka:Flag of Obraz.svg|mini|Zastava Obraza]] '''Otačastveni pokret „Obraz“''' (skraćeno '''Obraz''') je [[politička organizacija]] [[krajnja desnica|krajnje desnice]], čije je djelovanje zabranjeno odlukom [[Ustavni sud Srbije|Ustavnog suda Srbije]] od 12. juna 2012.<ref>[http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2012&mm=06&dd=12&nav_category=12&nav_id=617788 Ustavni sud Srbije zabranio "Obraz"], B92</ref> Organizacija se zalaže za uspostavljanje [[srpska pravoslavna crkva|srpske pravoslavne]] [[monarhija|monarhije]]<ref name="Smernice"/> na prostoru od „[[Kupa (reka)|Kupe]] do [[Vardar]]a i od [[Dunav]]a do [[Jadransko more|Jadranskog mora]]“.<ref name="Ko smo mi">[http://www.obraz.org.yu/Obraz/O_nama/Ko_smo_mi.htm Obraz: Ko smo mi]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Zvanična ideologija „Obraza“ je „[[svetosavski nacionalizam]]“<ref name="Smernice"/>. Njihovo delovanje karakteriše isticanje tradicionalnih „[[Srbi|srbskih]]“ vrednosti („bogoljublje“, „rodoljublje“, „viteštvo“<ref name="Načela">{{Cite web |title=Osnovna načela Obraza |url=http://www.obraz.org.rs/Obraz/Nacela/Osnovna_nacela.htm |access-date=2009-10-10 |archivedate=2010-10-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101020053429/http://www.obraz.org.rs/Obraz/Nacela/Osnovna_nacela.htm |deadurl=yes }}</ref>). [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije|Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije]] i Odbor za bezbednost [[Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine|Skupštine Vojvodine]] su [[2005]]. godine okarakterisali Obraz kao [[Klerikalizam|klero]]-[[fašizam|fašističku]] organizaciju.<ref>[[Glas Amerike]] - [http://www.voanews.com/Serbian/archive/2005-12/2005-12-11-voa10.cfm?CFID=23183582&CFTOKEN=68328077 NVO zatražile da se stane na put fašističkim organizacijama i idejama]</ref><ref name="Spisak">[http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2005&mm=12&dd=10&nav_id=182260 Prvi zvaničan spisak neonacista]</ref> Tokom poslednjih godina, „obrazovci“ su [[nasilje|nasilno]] sprečili održavanje većeg broja [[politika|političkih]], [[kultura|kulturnih]], [[umetnost|umetničkih]] i [[religija|religijskih]] manifestacija sa čijim se sadržajem ne slažu. Neki analitičari smatraju da akcije Obraza imaju podršku [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]]<ref>http://www.helsinki.org.yu/serbian/doc/Studija-Vukomanovic.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081121132227/http://www.helsinki.org.yu/serbian/doc/Studija-Vukomanovic.pdf |date=2008-11-21 }} SPC, DRŽAVA I DRUŠTVO U SRBIJI (2000-2005)</ref><ref name="Đorđević"/> i jednog dela srpske političke [[elita|elite]].<ref>http://www.nwbih.com/news.cgi?ref1=173 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140201173033/http://www.nwbih.com/news.cgi?ref1=173 |date=2014-02-01 }} O Obrazu: Grešno začeće Srbijice, „Monitor“</ref><ref>http://www.gayecho.com/vesti.aspx?id=3936&grid=2054&page=105 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140223100826/http://www.gayecho.com/vesti.aspx?id=3936&grid=2054&page=105 |date=2014-02-23 }} LSV kritikuje pojavljivanje Obraza na RTS</ref> Nakon sve učestalijih zahteva za zabranom ove organizacije, [[Ministarstvo za ljudska i manjinska prava|Ministarstva za ljudska i manjinska prava]] i [[Republičko javno tužilaštvo Republike Srbije|Republičko javno tužilaštvo]] su septembra [[2009]]. godine zvanično zatražili zabranu „Obraza“.<ref>[http://www.mtsmondo.com/news/world/text.php?vest=125858 Ministarstvo traži zabranu "Obraza"]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref name="Zahtev za zabranu Obraza i SNP 1389">[http://www.b92.net/info/vesti/index.php?nav_id=383221&dd=25&mm=09&yyyy=2009 Zahtev za zabranu Obraza i SNP 1389]</ref> Juna [[2012]]. godine, organizacija Obraz je zvanično zabranjena u [[Republika Srbija|Republici Srbiji]]. == Istorijat == Organizacija je nastala iz „Izdavačkog doma Srbski obraz“, koji je svoj rad započeo [[1994]]. godine, sa blagoslovom [[episkop]]a [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], [[Danilo Krstić|Danila Krstića]]<ref>{{Cite web |title=Hronologija Obraza |url=http://www.obraz.org.rs/Obraz/Istorija/Hronologija.htm |access-date=2009-10-10 |archive-date=2010-10-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101020225237/http://www.obraz.org.rs/Obraz/Istorija/Hronologija.htm |dead-url=yes }}</ref>. Osnivač i prvi predsednik Obraza bio je [[Nebojša Krstić]] (1964-2001), [[sociolog]], [[teolog]] i član Udruženja književnika Srbije, koji je objavljivao tekstove u mnogim časopisima: "Svetigora", "Monarhija", "Pravoslavlje", "Vojska", "Politika" i dr.<ref name="Krstić">[http://www.obraz.org.yu/Obraz/Istorija/Nebojsa_M._Krstic.htm Biografija Nebojše M. Krstića]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Jedan od osnivača „Obraza“ bio je i [[Andreja Mladenović]], kasnije portparol [[Demokratska stranka Srbije|Demokratske stranke Srbije]].<ref>[http://www.naslovi.net/2008-02-11/danas/noc-i-magla/569238 Noć i magla]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> [[Vojislav Koštunica]], predsednik [[Demokratska stranka Srbije|Demokratske stranke Srbije]], je u nekoliko navrata tokom [[1995]]. i [[1996]]. godine pisao za njihov časopis „Obraz“, preteču istoimene organizacije.<ref name="Petakov">Zoran Petakov, Od desekularizacije ka klerikalizaciji (u zborniku [http://www.kuda.org/files/kuda/Kritika%20klerikalizacije%20Srbije_final.pdf Kritika klerikalizacije Srbije]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }})</ref> Koštunica je [[1996]]. godine za isti časopis napisao članak „Srpski narod na raskršću“<ref>[http://www.pescanik.info/content/view/2951/64/ Vojislav Koštunica, Srpski narod na rasršću]</ref>, kritikovan zbog nacionalizma.<ref>[http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2005&mm=12&dd=22&nav_id=183269 "Koštunica pisao za Obraz"], B92</ref> Tokom [[1997]]. godine Obraz uglavnom deluje kao reakcija na [[Studentski protesti (1996)|studentski pokret]].<ref>[http://www.pescanik.info/content/view/1272/57/ Šlajf]</ref> Krajem [[2000]]. godine časopis „Obraz“ postaje mnogo aktivniji i prerasta u političku organizaciju. Veću pažnju javnosti na ovu organizaciju je skrenuo incident na Skupštini [[Udruženje književnika Srbije|Udruženja književnika Srbije]] u novembru 2000. godine, kada je služba obezbeđenja, koju su činili pripadnici Obraza, izbacila iz sale grupu pisaca koja se sukobila sa rukovodstvom, tražeći uspostavljanje demokratskih odnosa u udruženju.<ref>Republika, 16-31. decembar 2000.</ref> [[2001]]. godine predsednik „Obraza“ Nebojša Krstić je poginuo u saobraćajnoj nesreći.<ref name="Krstić"/> Organizacija i neke desničarske organizacije negiraju takav izveštaj policije i smatraju da je reč o atentatu.<ref>{{Cite web |title=Kako je ubijen Nebojša Krstić |url=http://www.czipm.org/sestogodisnjica03.html |access-date=2009-10-10 |archive-date=2010-10-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101013163850/http://www.czipm.org/sestogodisnjica03.html |dead-url=yes }}</ref> Nakon njegove smrti, prvi čovek Obraza je postao Predsednik glavnog odbora i Generalni sekretar [[Mladen Obradović]], [[istoričar]]. Prema nekim izveštajima, centrala „Obraza“ se nalazi u [[Dom vojske Srbije|Domu vojske Srbije]] u [[Beograd]]u.<ref name="Izveštaj LGBT">[http://www.gsa.org.rs/cms-run/press/pdf/godisnji_izvestaj_2007.pdf Izveštaj o stanju ljudskih prava LGBT osoba u Srbiji 2007. godine]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> == Delovanje == Organizacija je postala politički aktivnija od [[2000]]. godine. Skrenula je pažnju medija na sebe nakon što su njeni članovi, zajedno sa fudbalskim [[huligan]]ima, uzeli učešća u nasilnom sprečavanju [[parada ponosa|Parade ponosa]] u [[Beograd]]u [[2001]]. godine.<ref>[http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2001&mm=06&dd=30&nav_id=27332&nav_category=1 SILOM PREKINUTA GEJ PARADA U BEOGRADU]</ref> {{Quote box | citat = „Sama načela i ciljevi organizacije Obraz nisu u skladu sa [[Ustav Republike Srbije|ustavom]]. Dovoljna je samo jedna rečenica iz proglasa, odnosno načelo Obraza, srpskim neprijateljima kojom im prete da će biti najstrože kažnjeni i iskorenjeni.<ref>[http://www.slobodnaevropa.org/content/pokret_obraz/1499965.html?spec=2 Obraz: niko nas ne može zaustaviti]</ref>“ | izvor = Marko Karadžić, državni sekretar za ljudska i manjinska prava | width = 40% | align = right}} Godine [[2001]], organizacija je objavila kontroverzni<ref>[http://www.b92.net/info/komentari.php?nav_id=24778 FHP TRAZI ISTRAGU PROTIV OTACASTVENOG POKRETA OBRAZ] [[Fond za humanitarno pravo]] je ocenio da Obrazov proglas širi [[govor mržnje]] i da se njime "otvoreno propagira rasizam, ksenofobija, antisemitizam i netolerancija".</ref> ''[[Proglas srbskim neprijateljima]]'', u kojem se obraćaju: „[[cionisti]]ma“, koji su „prezreli, odbacili i raspeli“ [[Hrist]]a, „[[ustaša]]ma“, koji su od Srba „pokrali jezik i istoriju“, „[[musliman]]skim ekstremistima“ koji odbijaju da se „konačno vrate veri i naciji svojih pravoslavnih srbskih predaka“, „[[šiptar]]skim<ref>Pripadnici ove organizacije insistiraju na politički nekorektnom nazivu [[Šiptar]]i za pripadnike [[Albanci|albanskog naroda]].</ref> [[teroristi]]ma“, koji će se „suočiti sa pravednim gnevom srbskog naroda“, „lažnim [[pacifizam|mirotvorcima]]“, koji lažu o srpskom "[[genocid]]u" i kojima poručuju da se gube iz Srbije, „[[partija]]šima“ koji su „uljezi u biću Srbstva“, „[[sekta]]šima“, koji upražnjavaju i šire zloverje, „[[Perverzija|perverznjacima]]“, odnosno [[pedofil]]ima i [[LGBT]] osobama, koji će biti „najstrože kažnjeni i iskorenjeni“, „[[narkoman]]ima“ koji kvare čistotu srbske omladine i zdravlje srbske nacije, „[[kriminal]]cima“ i mnogim drugima.<ref>{{Cite web |title=Srbskim neprijateljima |url=http://www.obraz.org.rs/Obraz/Nacela/Srbskim_neprijateljima.htm |access-date=2009-10-10 |archive-date=2010-01-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100105063740/http://www.obraz.org.rs/Obraz/Nacela/Srbskim_neprijateljima.htm |dead-url=yes }}</ref> Oni na kraju proglasa „srbske neprijatelje“ pozivaju na [[pokajanje]], inače za njih neće biti [[milost]]i. Ova organizacija je poznata i po kampanji za nacionalnu upotrebu [[ćirilica|ćirilice]] (pod sloganom: „Budi Srbin, piši ćirilicom“), te po insistiranju na tome da se pridev „srpski“ mora pisati bez jednačenja po zvučnosti, tj. „sr'''b'''ski“, što je nepravilno po srpskom [[pravopis]]u. {{Quote box | citat = „Obraz je politička organizacija, [[pravoslavlje|pravoslavna]] i [[sabornost|saborna]], a ne [[partija|partijska]], jer ne verujemo u [[pluralizam]] interesa u srbskom narodu, već u njegovu sabornost, u jedinstven sistem vrednosti i u jednu zajedničku [[sudbina|sudbinu]] za sve Srbe.<ref name="Ko smo mi"/>“ | izvor = Program Obraza | width = 40% | align = right}} Nakon hapšenja članova [[neonacizam|neonacističke]] organizacije [[Nacionalni stroj]], koji su 9. novembra [[2005]]. godine nasilno prekinuli [[antifašizam|antifašističku]] tribinu u [[Novi Sad|Novom Sadu]], Obraz je izrazio solidarnost sa uhapšenima. 21. decembra [[2005]], Skupština Vojvodine usvaja zaključak kojim se od Vlade Srbije traži zabrana svih nacionalističkih, rasističkih i klerofašističkih grupa u Srbiji, među koje je ubrojan i Obraz.<ref>[[B92]] [http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2005&mm=12&dd=21&nav_id=183097 Zabranite ekstremističke grupe]</ref> [[5. maj]]a [[2007]]. godine Obraz je pretnjama sprečio održavanje [[svetski marš konoplje|svetskog marša konoplje]], nazivajući sve njegove učesnike [[narkoman]]ima.<ref>{{Cite web |title=SPREČEN MARŠ NARKOMANA |url=http://www.obraz.rs/Aktivnosti/Obraz_na_delu/2006-2007/SprecenMarsNarkomana.htm |access-date=2009-10-10 |archive-date=2010-01-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100107060957/http://www.obraz.rs/Aktivnosti/Obraz_na_delu/2006-2007/SprecenMarsNarkomana.htm |dead-url=yes }}</ref><ref>[http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2007&mm=05&dd=03&nav_category=11&nav_id=244865 Najava nasilja u Beogradu]</ref> [[30. maj]]a 2007. godine „obrazovci“ su, isključivši projektor u Domu kulture Studentski grad, sprečili projekciju filma „Slani kikiriki“ hrvatskog reditelja [[Tomislav Gotovac|Tomislava Gotovca]], zbog navodnog „[[pornografija|pornografskog]]“ sadžaja.<ref>{{Cite web |title=PREKID PROJEKCIJE U STUDENTSKOM GRADU |url=http://www.obraz.rs/Aktivnosti/Obraz_na_delu/2006-2007/PrekidPerverznjackeProjekcije2.htm |access-date=2009-10-10 |archive-date=2009-10-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091001182018/http://www.obraz.rs/Aktivnosti/Obraz_na_delu/2006-2007/PrekidPerverznjackeProjekcije2.htm |dead-url=yes }}</ref> Policija je sprečila veći incident. Prilikom obeležavanja [[Međunarodni dan ljudskih prava|Međunarodnog dana ljudskih prava]] [[10. decembar|10. decembra]] 2007. godine na [[Trg Republike|Trgu Republike]] u Beogradu, više od 50 „obrazovaca“ se takođe okupilo na istom mestu, pokušavajući da napadnu učesnike skupa. Oni su uzvikali parole „Ubij, zakolji, da peder ne postoji“, „Ratko Mladić“, „Ustaše“, „Ubićemo pedere“, „Klaćemo Hrvate“, „Dobićete batine“ itd. Policija je sprečila napad ove grupe na aktiviste za ljudska prava, ali nikog nisu uhapsili.<ref>[http://www.crnps.org.rs/xdoc/arhivavesti/shchr20122007.pdf Pismo Generalnog Sekretara Švedskog Helsinškog Odbora predsedniku i premijeru Srbije]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[http://www.kurir-info.rs/clanak/kurir-11-12-2007/aktivisti-obraza-protiv-nvo AKTIVISTI OBRAZA PROTIV NVO]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> U februaru [[2008]]. pripadnici ove organizacije su upali na promociju knjige iz radio-emisije „[[Peščanik]]“ (B92) u [[Futog]]u, uzvikujući parole protiv [[Jevreji|Jevreja]], [[homoseksualnost|homoseksualaca]] i organizatora promocije.<ref>[[B92]] [http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2008&mm=02&dd=12&nav_category=11&nav_id=284566 Obraz na promociji knjige Peščanika]</ref> [[7. februar]]a 2008. pedesetak pripadnika Obraza je nasilno prekinulo izložbu „Odstupanja” [[savremena umetnost|savremenih umetnika]] iz [[Priština|Prištine]].<ref>[http://www.slobodnaevropa.org/content/article/977195.html Nacionalisti prekinuli izložbu albanskih umetnika]</ref> Oni su pocepali plakat na kojem je i [[pop-art]] stilu predstavljen vođa [[Oslobodilačka vojska Kosova|Oslobodilačke vojske Kosova]] [[Adem Jašari]], dok se nasuprot njega nalazila slika [[Elvis Prisli|Elvisa Prislija]] sa isukanim pištoljom.<ref>[http://www.blic.rs/hronika.php?id=29649 "Obraz" prekinuo otvaranje izložbe umetnika iz Prištine]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Ministarstvo kulture i veći broj nevladinih organizacija su osudili ovaj incident, a omladina [[Liga socijaldemokrata Vojvodine|Lige socijaldemokrata Vojvodine]] je zatražila zabranu rada ove organizacije.<ref name="Politika">[http://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/Izlozbe-visokog-rizika.sr.html Izložbe visokog rizika], Politika</ref> [[Datoteka:Cekamo-vas-obraz.jpg|thumb|''Čekamo vas!'', poruka upućena učesnicima [[Parada ponosa|Parade ponosa]].]] Za vreme održavanja „[[Pesma Evrovizije 2008. godine|Evrovizije]]“ u Beogradu [[2008]]. godine zapretili su da će svim sredstvima sprečiti svaku promociju gej osoba na ulicama Beograda<ref>[http://www.obraz.org.rs/Aktivnosti/Obraz_na_delu/2008/CekamoIh.htm Čekamo ih]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. Članovi ove organizacije su [[24. maj]]a 2008. godine posetili srpske enklave u [[Orahovac|Orahovcu]] i [[Velika Hoča|Velikoj Hoči]] i manastire [[Pećka Patrijaršija]], [[Dečani]] i [[Zočište]] i stanovnicima dopremili preko 10 tona pomoći<ref>[http://www.obraz.org.rs/Aktivnosti/Obraz_na_delu/2008/PomocSrbimaUOrahovcu.htm Pomoć Srbima u Orahovcu i Velikoj Hoči]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. Takođe su učestvovali u sukobima sa kosovskom policijom i snagama [[EULEKS]]-a i [[KFOR]]-a.<ref>{{Cite web |title=Brđani, april-maj 2009. |url=http://www.obraz.rs/Aktivnosti/Obraz_na_delu/2009/Brdjani.htm |access-date=2009-10-10 |archive-date=2010-03-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100326233449/http://www.obraz.rs/Aktivnosti/Obraz_na_delu/2009/Brdjani.htm |dead-url=yes }}</ref> [[Jul]]a 2008. godine grupa mladića iz „Obraza“ je prekinula performans "Disanje-hodanje-dodir" Gabrijela Savića Ra, koji je taj umetnik održavao u okviru Međunarodnog festivala avangardne umetnosti u [[Dom kulture Studentski grad|Domu kulture Studentski grad]].<ref>[http://www.blic.rs/drustvo.php?id=48033&pid=164&results=true Grupa mladića iz Obraza prekinula performans Gabrijela Savića Ra]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[http://b92.net/video/video.php?nav_category=905&nav_id=383011 nemontiran snimak nasilnog upada OBRAZOVACA na performans]</ref> Tokom protesta podrške [[Radovan Karadžić|Radovanu Karadžiću]] jula 2008. pripadnici „Obraza“, „SNP 1389“ i navijačkih grupa su izazvali nerede u kojima je demoliran je grad, paljene zastave i ambasade, i bacane baklje i kamenice na policiju. [[3. avgust]]a 2008. godine u [[Čačak|Čačku]] su pripadnici “Obraza” i [[Ravnogorski pokret|Ravnogorskog pokreta]] prekinuli tribinu o [[antisemitizam|antisemitizmu]].<ref>[http://www.hlc-rdc.org/Dokumentovanje/ETNICKE-MANJINE/Etnicke-manjine-Arhiva/Male-verske-zajednice/196.sr.html ETNIČKE MANJINE]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Od [[30. avgust]]a do sredine septembra 2008. godine pripadnici „Obrazovci“ su ulazili u prostorije [[Novinska agencija Beta|Novinske agencije Beta]], vršili permanentni pritisak na uređivačku politiku ovog medija i zastrašivali zaposlene u toj medijskoj kući, fotografišući ih i snimajući kamerom.<ref>[http://www.rtv.rs/sr/vesti/drustvo/drustvo/2008_09_11/vest_83332.jsp "Obraz" uznemirava agenciju Beta]</ref> 19. septembra 2008. godine, tokom održavanja Kvir festivala u klubu Reks članovi „Obraza” i „1389” su fizički napali učesnike. Teže su povredili državljana [[SAD]] Ernesta S., a lakše Biljanu R. i Veru K.<ref name="Tema dana">{{Cite web |title=Blic: Tema dana 26.09.2009. |url=http://www.blic.rs/temadana.php?id=112395 |access-date=2009-10-10 |archivedate=2010-02-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100214060846/http://www.blic.rs/temadana.php?id=112395 |deadurl=yes }}</ref> U [[nedelja|nedelju]] [[9. novembar|9. novembra]] 2008. godine, prvog dana zasedanja [[Sveti arhijerejski sinod SPC|Sinoda Srpske pravoslavne crkve]], Obraz je organizovao „molitvenu šetnju“ do Patrijaršije, u kojoj je učestvovalo oko 200 ljudi, među kojima i jedan broj [[monah]]a i [[sveštenik]]a.<ref>{{Cite web |url=http://www.nedeljnitelegraf.co.rs/backup/arhiva/656/text2.html |title=Borimo se protiv vladika - jeretika |access-date=2009-10-10 |archive-date=2010-06-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100609152807/http://www.nedeljnitelegraf.co.rs/backup/arhiva/656/text2.html |url-status=dead }}</ref> Neposredno pre toga, pristalice Obraza su ispred [[Hram svetog Georgija u Smederevu|smederevske saborne crkve Svetog Georgija]] delile propagandni materijal Obraza kojim se "brani istočni obred liturgije".<ref name="Prekinuli liturgiju">[http://www.mtsmondo.com/news/vesti/text.php?vest=115115 "Obrazovci" prekinuli liturgiju]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Nakon toga, oni su ušli u crkvu i zvižducima prekinuli [[liturgija|liturgiju]], dovikujući [[sveštenici]]ma da "su [[jeretici]], otpadnici od vere, [[ziloti]], [[unijati]] i [[katolici]]".<ref name="Prekinuli liturgiju"/> Protojerej Dobrica Kostić smatra da protest dolazi "od novokrštenih, koji misle da su preveliki poznavaoci srpske vere a da ne žele išta da uče o veri".<ref name="Prekinuli liturgiju"/> On je dodao da se sličan protest dogodio 19. oktobra iste godine u prigradskoj crkvi u naselju [[Jasenak]].<ref name="Prekinuli liturgiju"/> Analitičar [[Mirko Đorđević]] povezuje ovaj incident sa izborom novog [[patrijarh]]a [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]] i ocenjuje da njime „tvrda struja“ vrši pritisak protiv reformatorskih struja u Crkvi, preko „paracrkvenih formacija“ kao što je Obraz.<ref name="Đorđević">[http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2008&mm=11&dd=11&nav_id=328225 Veze Obraza i Sinoda SPC]</ref> U tom unutarcrkvenom sporu, Obraz je dao podršku kontroverznom<ref>{{Cite web |title=Ratnik u mantiji |url=http://www.vreme.com/cms/view.php?id=535229 |access-date=2009-10-10 |archive-date=2008-03-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080317111734/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=535229 }}</ref><ref>{{Cite web |title=IZVEŠTAJ SPC O ARTEMIJU |url=http://www.pressonline.rs/page/stories/sr.html?id=45476&sectionId=37&view=story |access-date=2009-10-10 |archive-date=2022-01-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220116222049/http://www.pressonline.rs/page/stories/sr.html?id=45476&sectionId=37&view=story |dead-url=yes }}</ref> raško-prizrenskom [[episkop]]u [[Artemije Radosavljević|Artemiju Radosavljeviću]].<ref>[http://www.obraz.org.yu/Aktivnosti/Saopstenja_i_komentari/2009/PodrskaVladikiArtemiju.htm Obraz: PODRŠKA VLADIKI ARTEMIJU]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> [[Datoteka:Stop-sektama.jpg|thumb|''Stop sektama!'', poruka upućena manjinskim verskim zajednicama.]] [[8. januar]]a [[2009]]. godine, pripadnici Obraza su pod parolom ''Stop sektama'' nasilno prekinuli deljenje [[božić]]nih paketića deci, koje je organizovala [[Pentekostalna crkva]]. Tom prilikom su skandirali „Srbija Srbima, napolje sa sektama“ i druge preteće parole.<ref name="Tema dana"/><ref>{{Cite web |title=Stop sektama |url=http://www.obraz.rs/Aktivnosti/Obraz_na_delu/2009/StopSektama.htm |access-date=2009-10-10 |archive-date=2010-03-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100326234038/http://www.obraz.rs/Aktivnosti/Obraz_na_delu/2009/StopSektama.htm |dead-url=yes }}</ref> [[15. februar]]a [[2009]]. godine, na svečanosti obeležavanja [[Prvi srpski ustanak|Prvog srpskog ustanka]] u [[Orašac (Aranđelovac)|Orašcu]], pripadnici udruženja „Obraz“, „[[SNP 1389]]“, „[[Naši]]“ i „Ravnogorskog pokreta" su protestom narušili svečanu atmosferu proslave Dana državnosti. [[17. februar]]a 2009. članovi „Obraza” i „1389” zajedno sa navijačkom grupom „Firma” izazvali eksplozije ispred gradske kuće u Novom Sadu i sedišta [[LDP]].<ref name="Tema dana"/> [[27. jun]]a pripadnici „Obraza“ su napali aktiviste [[Antifašistička kampanja|Antifašističke kampanje]], nakon njihovog skupa podrške [[Romi]]ma koji žive pored naselja "Belvil". Napad, u kojem je aktivista AFK-a zadobio povrede glave, je sniman kamerom, nakon čega je beogradska policija uhapsila jednog pripadnika Obraza.<ref>[http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2009&mm=07&dd=02&nav_id=369141 Uhapšen napadač na antifašiste]</ref> Par dana nakon toga, desetak pripadnika "Obraza" su upaljenim bakljama napali aktiviste Antifašističke kampanje na Platou ispred Filozofskog fakulteta.<ref>[http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2009&mm=06&dd=27&nav_id=368238&nav_category=16 Napad nakon skupa kod Delta sitija]</ref> [[11. jul]]a 2009. na beogradskom Trgu Republike članovi „Obraza” i „1389” su omeli skup „[[Žene u crnom|Žena u crnom]]” povodom obeležavanja godišnjice [[masakr u Srebrenici|stradanja muslimana u Srebrenici]].<ref name="Tema dana"/> Dan kasnije, [[12. jul]]a [[2009]]. godine, oko dvadesetak pripadnika „Otačastvenog pokreta Obraz“ izazivalo je incidente u [[Bratunac|Bratuncu]] i [[Srebrenica|Srebrenici]], prilikom obeležavanja godišnjice stradanja Srba tih oblasti. U Bratuncu su skinuli [[zastava Bosne i Hercegovine|zastavu Bosne i Hercegovine]] sa zgrade opštine i pogazili je, dok su prilikom prolaska kroz Srebrenicu uzvikivali parole „neprimerenog“ sadržaja.<ref>{{Cite web |title=Pripadnici Obraza izazvali incidente u Bratuncu i Srebrenici |url=http://www.oneworldsee.org/js/node/18822 |access-date=2009-10-10 |archive-date=2010-10-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101017132402/http://www.oneworldsee.org/js/node/18822 }}</ref> [[Beogradska povorka ponosa 2009.|Beogradska povorka ponosa]], javni skup povodom promovisanja prava [[LGBT]] osoba, koji je trebalo da se održi u Beogradu [[20. septembar|20. septembra]] 2009. godine, je otkazan usled visokog rizika od eskalacije [[nasilje|nasilja]] zbog pretnji „obrazovaca“ i drugih ekstremno desničarskih organizacija i fudbalskih huligana.<ref>[http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/Dru%C5%A1tvo/164561/Jako+obezbe%C4%91enje+za+Povorku+ponosa.html Jako obezbeđenje za Povorku ponosa]</ref><ref>[http://www.danas.rs/vesti/drustvo/huligani_i_dalje_cekaju_povorku_ponosa_.55.html?news_id=172359 Huligani i dalje čekaju Povorku ponosa]{{Dead link|date=May 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> == Ideologija == {{izdvojeni citat|Mi, [[Srbi]], jesmo domaćinski [[narod]]. To znači da sve odnose u [[svet]]u shvatamo, doživljavamo i uređujemo po [[svetosavlje|svetosavskom]] domaćinskom načelu koje glasi: [[Bog]] je Domaćin sveta, hristoljubivi [[Vladar]] je domaćin [[država|države]], pobožni Srbin je domaćin [[porodica|porodice]]!|Osnovna načela Obraza<ref name="Načela"/>}} Zvanična politička [[ideologija]] Otačastvenog pokreta Obraz jeste [[pravoslavlje|pravoslavni]] odnosno [[svetosavski nacionalizam]]. U izgradnji ove ideologije Obraz se oslanja na episkopa Nikolaja Velimirovića<ref>{{Cite web |title=Izveštaj sa tribine „Zar je zločin braniti otadžbinu“ |url=http://drama.org.rs/D8_txt4.asp |access-date=2009-10-10 |archivedate=2010-01-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100116142425/http://www.drama.org.rs/D8_txt4.asp |deadurl=yes }}</ref>, čiji politički stavovi i dan danas izazivaju podeljenost u srpskoj javnosti. Ovu ideološku orjentaciju zacrtao je njihov osnivač Nebojša Krstić objavljivanjem zbornika odabranih spisa Nikolaja Velimirovića pod naslovom Pravoslavlje i politika.<ref>[http://www.obraz.org.yu/Obraz/Istorija/Hronologija.htm Obraz: Hronologija]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Obraz se zalaže za napuštanje nekih široko prihvaćenih [[vrednost]]i kao što su [[sekularno društvo]], građanska [[republika]], [[liberalizam]], [[demokratija]] i slično.<ref name="Smernice">[http://www.obraz.org.yu/Obraz/Nacela/Osnovne_smernice.htm Osnovne smernice Obraza]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Odbacujući društveni [[pluralizam]], oni se zalažu za organski način društvenog uređenja koji nazivaju crkvenim terminom [[sabornost]].<ref name="Ko smo mi"/> Takođe se protive postojanju malih verskih zajednica u Srbiji, koje nazivaju [[sekta]]ma.<ref>[http://www.obraz.org.yu/Aktivnosti/Obraz_na_delu/2009/StopSektama.htm STOP SEKTAMA!]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> [[Datoteka:Smrt pederima plato.jpg|thumb|''Smrt pederima!'', grafit na studentskom Platou u Beogradu.]] Oni se bore za [[Velika Srbija|jedinstvenu srpsku državu]] od „[[Kupa (reka)|Kupe]] do [[Vardar]]a i od [[Dunav]]a do [[Jadransko more|Jadranskog mora]]“<ref name="Ko smo mi"/>, koja bi bila pravoslavna [[teokratija]] („država sa Božijim blagoslovom“) na čelu sa „hristoljubivim vladarom“ i sistemom [[obrazovanje|obrazovanja]] zasnovanim na [[vera|veri]].<ref name="Smernice"/> U uspostavljanju ovakvog [[Poredak|poretka]] uzdaju se u jake [[oružane snage]], naglašavajući da „[[industrija naoružanja]] i vojne opreme mora da bude strateški najvažnija i najznačajnija grana srbske [[Privreda|privrede]]“.<ref name="Načela"/> Obrazovci se zalažu za rehabilitaciju vođe četničkog pokreta [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]], šefa marionetske vlade [[Milan Nedić|Milana Nedića]] i kolaboracionistu [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]], koje nazivaju "srbskim vitezovima".<ref>[http://www.novireporter.com/look/reporter/nr_article.tpl?IdLanguage=11&IdPublication=2&NrIssue=107&NrSection=3&NrArticle=862 Mihailo Božović, Otačastveni pokret Obraz]</ref> Ova organizacija pruža podršku [[Radovan Karadžić|Radovanu Karadžiću]], nekadašnjem predsedniku [[Republika Srpska|Republike Srpske]] i [[Ratko Mladić|Ratku Mladiću]], nekadašnjem [[general]]u [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]], optuženima pred [[Haški tribunal|Haškim tribunalom]] za [[ratni zločini|ratne zločine]] počinjene tokom jugoslovenskih ratova. U emisiji „Dvougao“ na TV B92 emitovanoj 23. februara 2008, [[Mladen Obradović]] je izjavio da bi za glavnokomandujućeg [[Vojska Srbije|Vojske Srbije]] postavio generala [[Ratko Mladić|Mladića]], a da bi u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] letovao samo u „srpskom [[Dubrovnik]]u“. Analitičari ocenjuju da se njihova ideologija nalazi na [[krajnja desnica|krajnjoj desnici]] srpskog političkog spektra.<ref>[http://www.b92.net/info/emisije/jutopija.php?yyyy=2002&mm=01&nav_id=61652 Sabor pravoslavno-nacionalne omladine]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Ljubiša Rajić, Jutopija, [[B92]]</ref> Na svojim javnim skupovima „obrazovci“ se koriste eksplicitnim [[govor mržnje|govorom mržnje]], uzvikujući parole poput: „''Nož, žica, Srebrenica!''”<ref>[http://www.e-novine.com/index.php?news=22742 Obraz pozvao na nož]</ref>, „''Ubij, zakolji da Šiptar ne postoji''", „''Srbija Srbima, Šiptarima sekira''"<ref>[http://www.borba.rs/content/view/2957/123/ Govor mržnje: Quo vadis, Srbijo?]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>, „''Ubij, zakolji, da peder ne postoji''“, „''Ubićemo pedere''“, „''Klaćemo Hrvate''“<ref name="Izveštaj LGBT"/> i tome slično. Na njihovoj zvaničnoj internet prezentaciji se nalaze linkovi ka sledećim [[ekstremna desnica|ekstremno desničarskim]] grupama: ''[[Noua Dreapta]]'' ([[Rumunija]]), ''[[Slovenska Pospolitost]]'' ([[Slovačka]]), ''[[Renouveau Français]]'' ([[Francuska]]), ''[[Forza Nuova]]'' ([[Italija]]), ''[[La Falange]]'' ([[Španija]]) i ''[[Narodowe Odrodzenie Polski]]'' ([[Poljska]]).<ref>{{Cite web |title=Obraz: Preporučujemo |url=http://www.obraz.org.yu/Preporucujemo/preporucujemo.htm |access-date=2009-10-10 |archive-date=2007-07-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070721154156/http://www.obraz.org.yu/preporucujemo/preporucujemo.htm |dead-url=yes }}</ref> Analizom [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije|MUP-a Srbije]] iz 2005. godine utvrđena je podudarnost delova programa pokreta „Obraz“ i naci-[[skinhed]]a, uprkos tome što postoji određeni animozitet između [[hrišćanstvo|hrišćanskog]] opredeljenja „obrazovaca“ i skinheda, koje oni vide kao nevernike.<ref name="Spisak"/> {{izdvojeni citat|Antizapadnjaštvo, [[nacionalizam]], ideološka isključivost, odanost [[Radovan Karadžić|Radovanu Karadžiću]] i [[Ratko Mladić|Ratku Mladiću]], [[homofobija]], animozitet prema [[liberalizam|liberalnim]] vrednostima i [[antisemitizam]], njihovi su zajednički programski elementi.|Izveštaj [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije|MUP-a Srbije]] o ekstremnoj desnici u Srbiji<ref name="Spisak"/>}} == Kritike == [[Fond za humanitarno pravo]] je još [[2001]]. godine uputio zahtev nadležnim državnim organima za pokretanje istražnog postupka protiv „Otačastvenog pokreta Obraz“, zbog krivičnog dela "podsticanja nacionalne, rasne i verske mržnje".<ref>[http://www.b92.net/info/komentari.php?nav_id=24778 FHP TRAZI ISTRAGU PROTIV OTACASTVENOG POKRETA OBRAZ]</ref> Svetski pokret za zaštitu ljudskih prava [[Amnesti internešnal]] je u izveštaju iz [[2004]]. godine naveo Obraz kao organizaciju koja širi [[homofobija|homofobiju]] u Srbiji.<ref>{{Cite web |title=Amnesti internešnal o homofobiji u Srbiji 2004. |url=http://www.amnesty.org/en/library/asset/EUR70/023/2004/en/318b5774-d578-11dd-bb24-1fb85fe8fa05/eur700232004en.html |access-date=2009-10-10 |archive-date=2014-05-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140529093727/http://www.amnesty.org/en/library/asset/EUR70/023/2004/en/318b5774-d578-11dd-bb24-1fb85fe8fa05/eur700232004en.html |dead-url=yes }}</ref> [[Stefan Rot Institut]] pri Univerzitetu u [[Tel Aviv]]u je u svom izveštaju iz 2005. godine svrstao Obraz među grupacije koje šire [[antisemitizam]] u Srbiji.<ref>{{Cite web |title=„Stephen Roth Institute“ o antisemitizmu i rasizmu u Srbiji 2005. |url=http://www.tau.ac.il/Anti-Semitism/asw2005/serbia.htm |access-date=2009-10-10 |archivedate=2006-12-15 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20061215063430/http://www.tau.ac.il/Anti-Semitism/asw2005/serbia.htm |deadurl=yes }}</ref> Krajem [[2005]]. godine, [[Skupština Vojvodine]] je zatražila od [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije|Ministarstva unutrašnjih poslova]] [[Republika Srbija|Republike Srbije]] da istraži delovanje ekstremističkih organizacija u AP Vojvodini. MUP Srbije je nakon istrage sastavio prvi zvaničan spisak neonacističkih i drugih ekstremističkih organizacija, koji je dostavljen Odboru za bezbednost Skupštine [[Vojvodina|Vojvodine]]. U njemu se nalazi i Obraz koji je okarakterisan kao [[Klerikalizam|klero]]-[[fašizam|fašistička]] organizacija.<ref name="Spisak"/> Skupština Vojvodine, zajedno sa mnogim nevladinim organizacijama, je nakon toga zatražila zabranu Obraza i drugih navedenih organizacija.<ref name="Spisak"/> [[2009]]. godine, [[Marko Karadžić]], državni sekretar [[Ministarstvo za ljudska i manjinska prava|Ministarstva za ljudska i manjinska prava]] Republike Srbije, je ocenio da ova organizacija radi u suprotnosti sa [[Ustav Republike Srbije|Ustavom Republike Srbije]] i važećim zakonima, jer "agresivni nacionalizam, poziv na istrebljenje određenih grupacija u Srbiji, izražavanje diskriminacije i poziv na nasilje jesu u neskladu sa Ustavom". Zbog toga, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava je tražilo od tužilaštva da ispita ustavnost i zakonitost rada pokreta Obraz.<ref>{{Cite web |url=http://www.queerbeograd.org/vesti-mainmenu-54/1-latest/402-obraz-qne-primeujeq-neonacizam |title=Obraz "ne primećuje" neonacizam |access-date=2009-10-10 |archive-date=2023-05-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230510163836/http://www.queerbeograd.org/vesti-mainmenu-54/1-latest/402-obraz-qne-primeujeq-neonacizam |url-status=dead }}</ref> [[Republički javni tužilac Republike Srbije|Republički javni tužilac]] [[Slobodan Radovanović]] je ocenio da se "Obraz" i [[SNP 1389]] zalažu za "[[ksenofobija|ksenofobiju]], [[homofobija|homofobiju]], za proterivanje svih onih koji ne pripadaju istoj veri, naciji i religiji", nakon čega je tužilaštvo zatražilo zabranu njihovog delovanja.<ref name="Zahtev za zabranu Obraza i SNP 1389"/> == Izvori == {{reflist|2}} == Literatura == * Byford, J.T. (2002). Christian right-wing organisations and the spreading of anti-Semitic prejudice in post-Miloševic Serbia: The case of the Dignity Patriotic Movement. East European Jewish Affairs, Vol. 32(2), 42-60. == Povezano == * [[Pravoslavlje]] * [[Nacionalizam]] * [[Desnica]] * [[Ekstremna desnica]] * [[Klerikalizam]] * [[Fašizam]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Obraz}} * [http://www.obraz.org.rs Zvanična internet prezentacija Obraza] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100824014533/http://www.obraz.org.rs/ |date=2010-08-24 }} * {{en}} [http://iwpr.net/?p=tri&s=f&o=163535&apc_state=henitri2002 Izveštaj Instituta za rat i mir o bujanju nacionalizma iz 2002.] * {{en}} [http://www.amnesty.org/en/library/asset/EUR70/023/2004/en/318b5774-d578-11dd-bb24-1fb85fe8fa05/eur700232004en.html Amnesti internešnal o homofobiji u Srbiji 2004.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140529093727/http://www.amnesty.org/en/library/asset/EUR70/023/2004/en/318b5774-d578-11dd-bb24-1fb85fe8fa05/eur700232004en.html |date=2014-05-29 }} * {{en}} [http://www.tau.ac.il/Anti-Semitism/asw2005/serbia.htm „Stephen Roth Institute“ o antisemitizmu i rasizmu u Srbiji 2005.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061215063430/http://www.tau.ac.il/Anti-Semitism/asw2005/serbia.htm |date=2006-12-15 }} * [http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2005&mm=12&dd=10&nav_id=182260 Vest o policijskom popisu ekstremističkih organizacija] * [http://www.b92.net/info/vesti/index.php?nav_id=383221&dd=25&mm=09&yyyy=2009 Zahtev za zabranu Obraza i SNP 1389] * [http://www.b92.rs/info/vesti/index.php?yyyy=2009&mm=09&dd=23&nav_id=382934&nav_category=11 Razlozi za zabranu ekstremista]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} [[Kategorija:Politički pokreti u Srbiji]] [[Kategorija:Organizacije]] [[Kategorija:Fašizam u Srbiji]] [[Kategorija:Srpski iredentizam]] 1xroam1iqugcvvz7i51y5sg89fuyl9c 3 67122 42689120 6476951 2026-09-13T12:57:13Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689120 wikitext text/x-wiki Please stop vandalizing! Thank you! --[[Korisnik:Mercy|Mercy]] 10:38, 21 oktobar-листопад 2009 (CEST) {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} == Vandalizam == Nastavi da vandaliziraš i dobićeš blokadu od zauvijek. --[[Korisnik:Munjanes|Munjanes]] ([[Razgovor sa korisnikom:Munjanes|razgovor]]) 16:02, 18 rujan-септембар 2014 (CEST) 4mbe0qjafy8zwlnumxtfj29dxjbll6o 0 67869 42689509 42680726 2026-09-13T20:31:06Z Alekol 2231 /* April/Travanj */ 42689509 wikitext text/x-wiki {{otheruses}} {{Godina nav}} {{Godina u drugim kalendarima|2010}} Godina '''2010''' ('''[[Rimski brojevi|MMX]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]]. Označena je kao: * Međunarodna godina biodiverziteta * Međunarodna godina omladine * Evropska godina borbe protiv siromaštva i društvene isključenosti __NOTOC__ == Događaji == === Januar/Siječanj === [[Datoteka:Burj Khalifa.jpg|mini|left|150px|[[Burj Khalifa]]]] * [[1. 1.]] - [[Bosna i Hercegovina]] je nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a 2010-2011. * 1. 1. - U [[sjeverozapad]]nom [[Pakistan]]u je došlo do samoubilačkog bombardiranja na [[odbojka]]škoj utakmici, prilikom čega je ubijeno 95, te ranjeno preko 100 ljudi. * 1. 1. - U [[Danska|danskom]] gradu [[Århus]]u je 28-godišnji [[Somalija]]c upao naoružan sa sjekirom i nožem u kuću [[Kurt Westergaard|Kurta Westergaarda]] s namjerom da ga ubije, nakon čega ga je danska policija ranila pucavši u njega. * 1. 1. - Nova mreža sudova u [[Srbija|Srbiji]]: umesto opštinskih i okružnih sudova, osnovni pa viši sudovi, četiri apelaciona suda i Vrhovni kasacioni sud kao najviša instanca; tu su i prekršajni i privredni sudovi. * [[4. 1.]] - Bivši predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik [[HDZ]] [[Ivo Sanader]] isključen iz članstva stranke. * 4. 1. - Otvorena [[Burj Khalifa]], najviša ljudska građevina svih vremena. * 4. 1. - [[Srbija]] podnela [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnom sudu pravde]] u Hagu kontratužbu protiv Hrvatske za genocid u periodu 1991—1995 (obe tužbe odbačene 2015). * [[8. 1.]] - Poseta hrvatskog predsednika [[Stjepan Mesić|Mesića]] [[Kosovo|Kosovu]] izaziva negodovanje u [[Srbija|Srbiji]]. * [[10. 1.]] - [[Datoteka:Coat of arms of Croatia.svg|22px|Hrvatska]] Na [[Predsjednički izbori u Hrvatskoj 2009|izborima u Hrvatskoj]] za trećeg [[predsjednik Hrvatske|predsjednika Hrvatske]] izabran [[Ivo Josipović]]. [[Datoteka:Haitian national palace earthquake.jpg|thumb|180px|left|Ruševine Nacionalne palate na Haitiju]] * [[12. 1.]] - '''[[Potres na Haitiju 2010.]]''' od 7,0 stepeni odnio 100-160.000 ljudskih života. Glavni grad [[Port-au-Prince]] je u ruševinama, a epicentar se nalazio oko 15&nbsp;km od grada. Potres se osjetio i na [[Kuba|Kubi]]. * 12. 1. - Iz [[podgorica|podgoričkog]] privatnog zoo-vrta pobegao [[nilski konj]]. * 12. 1. - U Teheranu ubijen fizičar Massoud Ali-Mohammadi - pripisano [[Mossad]]ovoj akciji ometanja [[Iranski nuklearni program|iranskog nuklearnog programa]]. * 12. 1. - Operacija Aurora: ''[[Google]]'' kaže da je bio među metama kineskih hakera prošle godine i da više nije voljan cenzurisati rezultate u NR Kini. * [[13. 1.]] - Izveštaj EU osuđuje "teške nepravilnosti" u računovodstvu Grčke (budžetski deficit za 2009 je 12,5 a ne 3,7%; u aprilu revidirano na 13,6%). * [[15. 1.]] - Zvanični kraj [[Čadski građanski rat (2005-2010)|Čadskog građanskog rata]] i istovremenog sukoba sa Sudanom - pobedila je vlada [[Idriss Déby|Idrissa Débyja]], uz pomoć Francuske i Gadafijeve Libije. * januar - Pošto je krajem prošle godine hrišćanima u [[Malezija|Maleziji]] dopuštena upotreba reči ''Allah'', napadnuto je više crkava u zemlji. * [[17. 1.]] - [[Sebastián Piñera]] izabran za predsjednika [[Čile]]a kao prvi kandidat [[desnica|desnice]] poslije 1990. godine i silaska [[Augusto Pinochet|Pinocheta]] s vlasti. * 17. 1. - Počinje prva epizoda sukoba između muslimana i hrišćana u nigerijskom mestu [[Jos]] (Džos), narednih dana gine najmanje 326 ljudi, naredni nemiri u martu. * [[18. 1.]] - [[Mehmet Ali Agca]], atentator na papu [[Ivan Pavao II|Ivana Pavla II]], pušten iz zatvora nakon više od 30 godina. * [[19. 1.]] - Izborom [[Republikanska stranka SAD|republikanskog]] kandidata [[Scott Brown|Scotta Browna]] u državi [[Massachusetts]], [[Demokratska stranka SAD|američki demokrati]] gube kvalificiranu većinu (60 od 100) u [[Senat SAD|Senatu]]. * 19. 1. - [[Mahmoud al-Mabhouh]], jedan od [[Hamas]]ovih vojnih komandanata, ubijen u luksuznom hotelu u [[Dubai]]u, od strane tima sa falsifikovanim zapadnim pasošima ([[izrael]]ski [[Mossad]]). * [[21. 1.]] - ''Citizens United v. FEC'': Vrhovni sud SAD presuđuje sa 5:4, na osnovu slobode govora, da vlada ne može ograničavati finansiranje predizbornih kampanja od strane korporacija. * [[22. 1.]] - [[Episkop niški Irinej]] izabran za novog patrijarha [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]] (do 2020). * 22. 1. - U Srbiji odlučeno da firma [[Telenor Srbija]] dobije licencu za drugog operatera fiksne telefonije. * [[24. 1.]] - Vlada Srbije kaže da više neće dopuštati blokade puteva i pruga, nakon niza takvih akcija od strane štrajkača, veterana i dr. u prethodnih par meseci (npr. [[Lapovo]] i [[Kuršumlija]]). * [[25. 1.]] - Bivši [[irak|irački]] ministar obrane [[Ali Hassan al-Majid]], zvani "Kemijski Ali" obješen zbog ratnih i drugih zločina počinjenih [[Kampanja al-Anfal|kampanje al-Anfal]] protiv Kurda 1988. * [[26. 1.]] - [[Science fiction|Naučnofantastični]] film ''[[Avatar (2009)|Avatar]]'' režisera [[James Cameron|Jamesa Camerona]] postao film s najvećom zaradom u historiji kinematografije, oborivši rekord filma ''[[Titanic (1997 film)|Titanic]]'' istog autora. * [[27. 1.]] - Predstavljen [[iPad]], [[Apple]]-ov tablični računar (u prodaji od marta). * [[28. 1.]] - Zbog tri pukotine na glavnom nosaču mosta [[Gazela (most)|Gazela]], zatvorena je srednja saobraćajna traka u smeru ka [[Novi Beograd|Novom Beogradu]], a svim vozilima težim od 3,5 tone zabranjena je vožnja preko te strane mosta (saobraćaj normalizovan [[7. 2.]], osim za kamione). * [[31. 1.]] - [[Datoteka:Handball pictogram.svg|25px]] Završeno [[Europsko prvenstvo u rukometu - Austrija 2010.]]: Francuska 1, Hrvatska 2, Srbija 13. * decembar - mart - Neuobičajeno hladna zima u Evropi (→ [[:en:Winter of 2009–10 in Europe|en]]). === Februar/Veljača === * [[1. 2.]] - Otpočela primena Prelaznog trgovinskog sporazuma između [[EU]] i [[Srbija|Srbije]]. * 1. 2. - [[Novak Đoković]] drugi na [[Asocijacija teniskih profesionalaca|ATP]] listi. * [[2. 2.]] - Racija na [[vehabije]] ([[selefije]]) u [[Gornja Maoča|Gornjoj Maoči]] kod [[Brčko]]g. * [[3. 2.]] - U Zagrebu počinje suđenje osumnjičenima za ubojstvo [[Ivo Pukanić|Ive Pukanića]] (braća Matanić, Amir Mafalani i Slobodan Đurović, kasnije i Bojan Gudurić). * [[5. 2.]] - Lider [[Nova Srbija|Nove Srbije]], [[Velimir Ilić]], fizički napadnut u centru Beograda dok je davao izjavu novinarima. * 5. 2. - Berze širom sveta pale, zabrinute zbog dugova [[Grčka|Grčke]], [[Španija|Španije]] i [[Portugal]]a (članice [[euro]]zone). * [[7. 2.]] - Drugi krug [[ukrajina|ukrajinskih]] predsedničkih izbora: [[Viktor Janukovič]], gubitnik [[Narančasta revolucija|Narančaste revolucije]], pobeđuje sa 49,55 prema 46,03% premijerku [[Julija Timošenko|Juliju Timošenko]] (predsednik do [[Revolucija dostojanstva|Revolucije dostojanstva]] 2014). * 7. 2. - [[Nju Orleans sejntsi]] trijumfovali su u ovogodišnjem [[Superbol]]u pobedom na [[Indijanapolis koltsi]]ma 31:17. * [[8. 2.]] - [[Toyota]] opoziva 436.000 [[Prius]]a zbog problema sa kočenjem, nakon što je već opozvala nekoliko miliona vozila zbog problema sa papučicom za gas. * 8. 2. - [[Goran Knežević]], bivši gradonačelnik [[Zrenjanin]]a iz redova [[DS]], postao poverenik [[Srpska napredna stranka|Srpske napredne stranke]] za [[Srednjebanatski okrug]]. * 8. 2. - Gen. [[Sarath Fonseka]] uhapšen nakon što je [[26. 1.]] izgubio na izborima za predsednika [[Sri Lanka|Sri Lanke]]. * 8. 2. - U nizu lavina kod [[Tunel Salang|tunela Salang]] na severu Afganistana gine 175 ljudi. * [[11. 2.]] - Policija je uhapsila dvadesetak aktivista koji su zagrebačkoj ulici Varšavskoj čuvali kontejnere kako bi spriječili početak gradnje ulaza u podzemnu garažu u pješačkoj zoni. * [[12. 2.]] - [[Nizozemska]] deblokirala poglavlje o pravosuđu, dio pregovora o pristupanju [[Hrvatska|Hrvatske]] [[EU]]. * [[12.2.|12]] - [[28. 2.]] - [[Datoteka:Olympic rings.svg|45px]] [[Zimska olimpijada 2010|Zimska olimpijada]] u [[Vancouver]]u. ** Medalje - [[Hrvatska na ZOI 2010.|Hrvatska]]: [[Jakov Fak]] brončana ([[biatlon]] 10&nbsp;km, [[14. 2.]]), [[Ivica Kostelić]] dve srebrne u [[alpsko skijanje|alpskom skijanju]]. Zanimljivost: Slovenka [[Petra Majdič]] osvojila bronzu [[17. 2.]] u sprintu, sa 4 polomljena rebra i probijenim plućnim krilom. * [[13. 2.]] - [[Vladika Artemije]] privremeno razrešen uprave nad [[Eparhija raško-prizrenska|eparhijom raško-prizrenskom]] (penzionisan [[4. 5.]]). Sutradan, sukob dve struje monaha u [[Gračanica (manastir)|Gračanici]]. * 13. 2. - Počinje šestomesečna rekonstrukcija Bulevara Kralja Aleksandra u [[Beograd]]u (ex Bul. Revolucije), od [[Vukov Spomenik|Vuka]] do ul. Gospodara Vučića ([[Cvetko]]). Predviđena seča preko 300 [[platan]]a (objašnjena njihovom truleži, počela [[26. 2.]]) - neki građani protestuju. * [[14. 2.]] - Eksplozija naprave u [[Bujanovac|Bujanovcu]], povređen policajac Bljerim Mustafa. * [[15. 2.]] - U teškoj [[voz|željezničkoj]] nesreći 15&nbsp;km jugozapadno od [[Brisel]]a poginulo najmanje 11 osoba, a preko 100 povrijeđeno. Nesreća se desila kada su se sudarila dva putnička voza. * [[17. 2.]] - Šestoro [[anarho-sindikalizam|anarhista]] pušteni da se brane sa slobode za optužbu međunarodnog terorizma (Molotovljevi kokteli na grčku ambasadu u Beogradu [[25. 8.]] [[2009]]) - u pritvoru su bili od prošlog septembra (optužba spuštena na "izazivanje opšte opasnosti", oslobođeni [[16. 6.]]). * 17. 2. - [[Darko Šarić|Darku Šariću]], osumnjičenom za krijumčarenje preko 2 tone [[kokain]]a na Atlantiku prethodnog [[2009#Oktobar/Listopad|oktobra]], privremeno oduzeta imovina. * [[17.2.]] - ? Štrajk rudara u Rudniku boksita [[Nikšić]], u jami Biočki stan, zbog neisplaćenih plata. [[Datoteka:Ivo Josipović, Hypo centar (cropped).jpg|thumb|200px|[[Ivo Josipović]], predsjednik RH 2010 - 2015]] * [[18. 2.]] - Inauguracija novog [[Predsjednik Republike Hrvatske|hrvatskog predsednika]], [[Ivo Josipović|Ive Josipovića]]. Srbijanski predsednik [[Boris Tadić|Tadić]] ne dolazi zbog prisustva kosovskog predsednika [[Fatmir Sejdiu|Sejdiua]]. * 18. 2. - Vojni udar u [[Niger]]u: zbačen je [[Mamadou Tandja]], koji nije hteo otići nakon drugog mandata. * [[20. 2.]] - Poplave i klizišta na portugalskom ostrvu [[Madeira]] - stradalo ne manje od 43 osobe. * 20. 2. - Poplave i u regionu (npr. [[Zaječar]] i mesta na [[Timok]]u, takođe i [[Bileća]]) * [[21.2.]] - U [[Podgorica|Podgorici]] napadnut opozicioni političar [[Nebojša Medojević]]. * 20. 2. - [[Nizozemska]] vlada premijera [[Jan Peter Balkenende|Jana Petera Balkenendea]] podnijela ostavku zbog neslaganja koalicijskih partnera oko sudjelovanja nizozemskih snaga u [[NATO]]-ovoj misiji u [[Afganistan]]u. * [[23. 2.]] - Gornji kurs [[euro|eura]] prvi put dostigao 100 [[srpski dinar|dinara]]. * 23. 2. - Pretres kuće [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]] u Beogradu - pronađeno nešto novca, dnevnici i audio-video zapisi. * [[24. 2.]] - Generalni štrajk u [[Grčka|Grčkoj]], drugi ovog meseca, usled nezadovoljstva vladinim merama štednje, zbog velike zaduženosti zemlje (300 mlrd. eura) i budžetskog deficita (12,7%, a dozvoljeno 3%). * [[27. 2.]] - [[Zemljotres u Čileu 2010|Zemljotres u Čileu]] jačine 8,8 stepeni [[Rihterova skala|Rihterove skale]]: poginulo je preko 700 ljudi, razaranja od potresa i cunamija. U više susednih zemalja proglašena opasnost od [[cunami]]ja (u [[Japan]]u zabeležen talas od 1,2m). * [[28. 2.]] - Oluja ''Xynthia'' pogodila zapadnu Evropu, naročito [[Francuska|Francusku]] (preko 50 mrtvih). === Mart/Ožujak === * [[1. 3.]] - [[Radovan Karadžić]] započeo iznošenje odbrane pred [[Haški tribunal|tribunalom]]. * 1. 3. - [[Ejup Ganić]] uhapšen na londonskom [[aerodrom]]u [[Heathrow]], Srbija ga tereti za zločin prilikom [[Slučaj Dobrovoljačka|napada na kolonu JNA]] u sarajevskoj ulici Dobrovoljačkoj 1992. (pušten uz kauciju [[11. 3.]]). * [[1.3.|1]] - [[7. 3.]] - U [[Slavonija|Slavoniji]] prosvjedi zemljoradnika ("Seljačka buna"), neke ceste blokirane, zbog zaostalih dugova i poticaja. * [[2. 3.]] - [[Hrvatska]] i [[Rusija]] potpisali sporazum o ulasku Hrvatske u projekt plinovoda [[Južni tok]]. * [[4. 3.]] - [[Crna Gora|Crnogorska]] vlada službeno raskinula ugovor vredan 2,77 milijardi eura sa hrvatskim konzorcijem Konstruktor-IGH-Tehnika za gradnju autoputa u Crnoj Gori. * [[6. 3.]] - [[Island]]ski birači na [[referendum]]u odbili vladin plan o otplati duga [[UK|britanskim]] i [[Nizozemska|nizozemskim]] vjerovnicima propale banke [[Landsbanki]]. * [[7. 3.]] - [[82. dodjela Oscara]]: najbolji film ''[[The Hurt Locker]]'', ukupno šest nagrada od osam nominacija ([[Kathryn Bigelow]] prva žena nagrađena [[Oscar za režiju|Oscarom za režiju]]), ''[[Avatar (film, 2009)|Avatar]]'' tri nagrade od devet nominacija. * 7. 3. - U međureligijskim sukobima u [[Nigerija|nigerijskom]] gradu [[Džos]]u poginulo je nekoliko stotina ljudi (muslimanska odmazda za napade iz januara); sukobi imaju i ekonomsku dimenziju. * [[8. 3.]] - Prekinut štrajk glađu u [[Željezara Split|Željezari Split]], posle 11 dana. * 8. 3. - U zagrebačkom [[Jarun]]u nađen [[torzo]] srpskog kriminalca [[Cvetko Simić|Cvetka Simića]] (noge pronađene sutradan u blizini). * 8. 3. - U Srbiji, na TV Fox, počinje turska serija "[[Binbir Gece|Hiljadu i jedna noć]]", poznata i kao "Šeherezada" po ženskom liku. Popularna je i u regionu (u Hrvatskoj od kolovoza na RTL). ** Na Foxu, tj. Prvoj, do kraja godine počinju i ''[[Gümüş]]'' i "[[Kad lišće pada]]". Turske serije potiskuju latinoameričke po popularnosti. * [[10. 3.]] - Zemljotres na [[Kosmet]]u ([[epicentar]] kod [[Istok (Kosovo)|Istoka]]), 4,8 stepeni [[Rihterova skala|Rihtera]], osetio se u višespratnicama u većem delu Srbije. * [[11. 3.]] - Novi generalni štrajk u [[Grčka|Grčkoj]] zbog vladinih mera štednje - okupljanja, čarke sa policijom. * 11. 3. - [[Mikola Azarov]] izabran za novog premijera [[Ukrajina|Ukrajine]], nakon što je [[Julija Timošenko]] izgubila većinu u parlamentu. * [[12. 3.]] - Ubica [[Ivana Hodak|Ivane Hodak]] osuđen na 30 godina zatvora. * [[14. 3.]] - [[31. 5.]] - [[Marina Abramović]]: ''The Artist Is Present'' u njujorškom [[MoMA]]. * [[15. 3.]] - [[Stanko Subotić]] optužio [[Miroslav Mišković|Miškovića]] i [[Milan Beko|Beka]] da su s njegovih 50 miliona eura kupili [[Večernje novosti]] i [[Luka Beograd|Luku Beograd]]; optužbe demantovane. * [[16. 3.]] - Pevačica [[Ksenija Pajčin]] i njen dečko [[Filip Kapisoda]] pronađeni mrtvi u stanu na [[Voždovac|Voždovcu]] (ubistvo i samoubistvo). * [[17. 3.]] - Više tužilaštvo u Beogradu odustalo je od optužnice protiv generala [[Vladimir Trifunović|Vlade Trifunovića]] (1995. bio osuđen zbog predaje kasarne u [[Varaždin]]u [[1991#Septembar/Rujan|1991.]], presuda ukinuta početkom 2010.). * 17. 3. - Pokušaj otmice 13-god. devojčice na beogradskoj [[autobus]]koj liniji 26. * [[20. 3.]] - Regionalna konferencija u [[Brdo kod Kranja|Brdu kod Kranja]]; [[Boris Tadić]] nije došao zbog načina predstavljanja predstavnika s [[Kosovo|Kosova]], nisu došli ni glavni evropski predstavnici. * 20. 3. - U [[Bjelovar]]u je ispred [[Bjelovarska katedrala|katedrale sv. Terezije Avilske]] održano [[Euharistija|euharistijsko]] slavlje povodom uspostave [[Bjelovarsko-križevačka biskupija|Bjelovarsko-križevačke biskupije]] i ređenja prvog biskupa te biskupije [[monsinjor]]a [[Vjekoslav Huzjak|Vjekoslava Huzjaka]]. * [[21. 3.]] - [[Demokratska stranka SAD|Demokratska]] većina u [[Predstavnički dom Kongresa SAD|Predstavničkom domu]] [[Kongres SAD|američkog]] Kongresa izglasala je zakon kojim se u [[SAD]] uspotavlja sistem opće zdravstvene zaštite (''[[Obamacare]]'', tj. Zakon o zaštiti pacijenata i priuštivoj nezi), a što je bio jedan od glavnih ciljeva [[Barack Obama|Obamine]] administracije. * 21. 3. - Na teniskom turniru u [[Indian Wells]]u pobedili [[Ivan Ljubičić]] u muškoj i [[Jelena Janković]] u ženskoj konkurenciji. * [[22. mart]] - U rudarskoj nesreći u jami [[Raspotočje]] u blizini [[Zenica|Zenice]] lakše povrijeđeno 13 rudara. U isto vrijeme, u području Zenice se osjetio lakši [[potres]]. Uzrok nesreće nije poznat. * 22. 3. - U drugom krugu regionalnih izbora u [[Francuska|Francuskoj]] opoziciona Socijalistička partija pobijedila je konzervativce predsjednika [[Nicolas Sarkozy|Nicolasa Sarkozyja]]. * 22. 3. - Hrvatski [[tenis]]ač [[Ivan Ljubičić]] osvojio je [[ATP turnir]] Masters serije pobijedivši u finalu američkog tenisača, [[Andy Roddick|Andyja Roddicka]] * [[23. 3.]] - [[Radovan Jelašić]], guverner [[Narodna banka Srbije|Narodne banke Srbije]], podnio ostavku. * 23. 3. - Dobitnik sedmice na [[Loto]]u u [[Kanjiža|Kanjiži]] - 4,8 miliona eura. * [[24. 3.]] - Iznenadni susret predsednikâ [[Ivo Josipović|Josipovića]] i [[Boris Tadić|Tadića]] u [[Opatija|Opatiji]]. * 24. 3. - Mlada muška [[žirafa]] Jovanča stigao u [[Jagodina|Jagodinu]]. * 24. 3. - Naučnici objavili da je identificiran [[Denisovski čovjek]], arhaična izumrla vrsta, ili podvrsta, čovjeka. * [[26. 3.]] - Vlada Srbije odlučila do proda svojih 40% akcija [[Telekom Srbija|Telekoma Srbija]]. * [[27. 3.]] - [[Južna Koreja|Južnokorejska]] fregata ''[[ROKS Cheonan|Cheonan]]'' prepolovljena eksplozijom nedaleko od Severne Koreje, gine 46 od 104 člana posade. * [[29. 3.]] - Dvije koordinirane eksplozije u [[Moskovski metro|moskovskom metrou]] ubijaju 39 ljudi (dve žene samoubice). * [[30. 3.]] - Uhapšen bivši potpredsjednik [[Hrvatska|hrvatske]] Vlade [[Damir Polančec]]. * 30. 3. - Ugašen [[.yu]] domen. * 30/[[31. 3.]] - Posle duge rasprave Skupština Srbije usvojila Deklaraciju kojom se osuđuje [[masakr u Srebrenici|zločin]] nad bošnjačkim stanovništvom Srebrenice u julu 1995. godine, "na način utvrđen presudom Međunarodnog suda pravde". === April/Travanj === [[Datoteka:Steve Jobs with the Apple iPad no logo (cropped).jpg|mini|160px|[[Steve Jobs]] je prošlog januara predstavio ''[[iPad]]'']] * [[1. 4.]] - [[KK Partizan]] se prvi put posle [[1998]]. plasirao u ''[[Final Four]]'' (pobeđen [[Maccabi Tel Aviv]] sa 3-1 u duelima, slavlje na ulicama). * [[3. 4.]] - U SAD počela prodaja tablet računara ''[[iPad]]''. * 3. 4. - U [[Dakar]]u otkriven [[Spomenik afričkog preporoda]]. * [[4. 4.]] - Sve [[hrišćanstvo|hrišćanske]] crkve slave [[Uskrs]]. * [[5. 4.]] - [[Angelina Jolie]] i [[Brad Pitt]] posetili izbeglice u [[Goražde|Goraždu]]. * 5. 4. - [[WikiLeaks]] je objavio snimak paljbe iz američkog helikoptera u Iraku jula 2007, kada je ubijeno nekoliko civila, uključiv dvojicu novinara Reutersa. Ovo je deo materijala koji je dostavio obaveštajni analitičar Bradley/[[Chelsea Manning]], koji će WikLeaks objavljivati narednih godinu dana. * [[6. 4.]] - Nepoznate osobe na Internetu objavile kontroverzni [[Registar branitelja]], odnosno strogo povjerljive podatke [[Hrvatska|hrvatskog]] Ministarstva obrane o svim sudionicima [[Rat u Hrvatskoj|Domovinskog rata]]. * 6. 4. - [[Naksalitsko-maoistički ustanak]] u Indiji: u zasedi u državi [[Čatisgar]] ubijeno 76 žandarma. * [[7. 4.]] - [[Revolucija u Kirgistanu]]: demonstranti u [[Biškek]]u, glavnom gradu [[Kirgistan]]a preuzeli nadzor nad ključnim vladinim zgradama, a opozicija objavila preuzimanje vlasti (bivši pred. [[Kurmanbek Bakijev]] i sam došao na vlast [[Tulipanska revolucija|Tulipanskom revolucijom]] 2005.); na čelu privremene vlade [[Roza Otunbajeva]]. * 7. 4. - [[Katarina Rebrača]] pritvorena pod sumnjom da je prisvojila preko €370.000 iz svog Dobrotvornog fonda. * [[8. 4.]] - Predsednici [[Barak Obama|Obama]] i [[Dmitrij Medvedev|Medvedev]] u [[Prag]]u potpisali [[Novi START]] sporazum - broj operativnih nuklearnih bojevih glava ograničen na po 1550, 30% manje u odnosu na Moskovski sporazum iz [[2002]] (Rusija suspendovala 2023, istekao 2026). * [[9. 4.]] - Svečani početak gradnje [[gasovod]]a [[Severni tok]] (''Nord Stream'') ispod [[Baltičko more|Baltičkog mora]]. * [[10. 4.]] - [[Katastrofa poljskog Tu-154 u Smolensku]]: predsjednik [[Lech Kaczynski]] i mnogi poljski dostojanstvenici ginu u zapadnoj [[Rusija|Rusiji]], gde su trebali komemorirati 70 godišnjicu [[Katinjski masakr|Katinjskog masakra]]. [[Bronisław Komorowski]] preuzima dužnost predsednika (do 2015). * 10. 4. - U [[Tajland]]u krvavi okršaj između vojske i "[[Crvene košulje|Crvenih košulja]]" * [[12. 4.]] - Lideri opozicije u Srbiji predali premijeru milion potpisa, zahtevajući vanredne izbore. * 12. 4. - Samit o [[nuklearno oružje|nuklearnoj]] bezbednosti u [[Vašington]]u sa predstavnicima oko 50 zemalja. * [[12.4.|12]] - [[13. 4.]] - [[Boris Tadić]] u [[Trebinje|Trebinju]] i [[Mostar]]u. * 12 - 13. 4. - Samit o nuklearnoj sigurnosti u Washingtonu. * [[13. 4.]] - U Beogradu pronađena keruša (prozvana Mila) sa sve četiri odsečene šape. * [[14. 4.]] - Zemljotres u kineskoj provinciji [[Qinghai]] (širi [[Tibet]]), preko 2000 mrtvih. * 14. 4. - Spot ''Bad Romance'' [[Lady Gaga|Lady Gage]] najgledaniji ikad na [[YouTube]]-u. * [[14.4.|14]] - [[15. 4.]] - [[Ivo Josipović]] u posjeti [[BiH]] ([[Sarajevo]], [[Ahmići]], [[Križančevo Selo]]); premijerka [[Jadranka Kosor|Kosor]] i [[HDZ]] nezadovoljni njegovim govorom u bh. parlamentu. * 14. 4. - Upucan u stomak navijač na Zvezdinom stadionu, tokom tuče na Severu. * [[15. 4.]] - Maskirani huligani povredili 7 putnika i železničara tokom napada na voz u stanici [[Ripanj]]-Kolonija, kod Beograda. [[Datoteka:Eyjafjallajokull-April-17.JPG|thumb|200px|[[Ejafjadlajekidl|Ejafjatlajokul]]]] * [[15. 4.|15]] - [[21. 4.]] - '''[[Erupcija vulkana Eyjafjallajökull 2010.|Pepeo od vulkanske erupcije]]''' na [[Island]]u znatno poremetio avio-saobraćaj iznad Evrope; otkazano 95.000 letova. Procena štete za avio-industriju je 1,7 mlrd. dolara, mnogi su imali gubitke zbog nemogućnosti prevoza robe. Vazdušni prostor iznad sh. regiona bio zatvoren u različitim periodima [[17. 4.]] - [[18. 4.]]. Mnogi svetski lideri ne mogu prisustvovati sahrani preds. Kačinjskog [[18. 4.]]. Saobraćaj uglavnom obnovljen 21. 4., ali će biti potrebno još nekoliko dana da se saobraćaj normalizuje i prevezu zaostali putnici. * [[16. 4.]] - Sastanak predsednikâ Šoljoma ([[Mađarska]]), Tadića i Josipovića u [[Pečuj]]u; zatim Josipović i Tadić u [[Bački Monoštor|Bačkom Monoštoru]]. * [[19. 4.]] - Hrvatska vlada predstavila Program gospodarskog oporavka (antirecesijski program). * [[20. 4.]] - Uveče po lokalnom vremenu, eksplozija na naftnoj platformi ''[[Deepwater Horizon]]'' u [[Meksički zaliv|Meksičkom zalivu]], gine 11 ljudi. Konstrukcija tone [[22. 4.]], primećeno isticanje nafte, jedno od najvećih ikad. * 20. 4. - U Beogradu počinje suđenje [[Sreten Jocić|Sretenu Jociću]] ("Joca Amsterdam"), optuženom za ubistvo [[Ivo Pukanić|Ive Pukanića]]. * [[21. 4.]] - Sukob policije i boračkih udruženja na protestima u [[Sarajevo|Sarajevu]], oštećena zgrada [[Federacija BiH|federalne]] vlade. * 21. 4. - Ponovno otvaranje [[Avalski toranj|Avalskog tornja]]. * 21. 4. - Sporazumom [[Ukrajina|ukrajinskog]] predsjednika [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]] i [[Rusija|ruskog]] predsjednika [[Dmitrij Medvjedev|Dmitrija Medvjedeva]] na 25 godina produžen boravak ruske [[Crnomorska flota|Crnomorske flote]] u bazi [[Sevastopolj]] (haos u ukrajinskom parlamentu tokom ratifikovanja [[26. 4.]]). * [[22. 4.]] - [[BiH]] primljena u Akcioni plan za članstvo u [[NATO]] (MAP). * [[23.4.|23]] - [[24. 4.]] - Uklanjanje baznih stanica srpskih provajdera mobilne telefonije sa južnog Kosova, uništena i oprema srpskih radio stanica. * [[24. 4.]] - Sastanak [[Abdulah Gul|Gul]] - [[Boris Tadić|Tadić]] - [[Haris Silajdžić|Silajdžić]] u [[Istanbul]]u (Istanbulska deklaracija). * [[25. 4.]] - Tricom u poslednjih 0,6 sekundi utakmice sa [[Cibona|Cibonom]], [[KK Partizan]] osvaja NLB ([[Jadranska liga|Jadransku]]) ligu. * 25. 4. - Drugi krug parlamentarnih izbora u [[Mađarska|Mađarskoj]]: opozicioni [[Fidesz]], koji je već osvojio apsolutnu većinu, sada ima i dvotrećinsku sa krajnje desnom KDNP. Počinje 16 godina dominacije [[Viktor Orbán|Viktora Orbána]]. * [[27. 4.]] - [[Evropska dužnička kriza]]: debitni rejting Grčke, koja je [[23. 4.]] zatražila novac iz paketa pomoći, degradiran na "smeće" status - gubici na berzama. * [[30. 4.]] - Svečano otvaranje [[Expo 2010]] u [[Šangaj]]u. Priredba će trajati do [[31. 10.]] === Maj/Svibanj === [[Datoteka:Outside MARFIN bank.png|thumb|200px|Odavanje pošte ispred banke u Atini]] * [[2. 5.]] - Zemlje [[Eurozona|Eurozone]] i [[MMF]] dogovorili podršku [[Grčka|Grčkoj]] od 110 mlrd. [[euro|eura]] tokom tri godine, u zamenu za oštre mere štednje (potvrđeno [[7. 5.]]). * 2. 5. - Kanonizacija [[Justin Popović|Justina Popovića]]. * [[5. 5.]] - [[Protesti u Grčkoj (2010-2012)]]: u [[Atena|Ateni]] prilikom demonstracija protiv vladinih mjera štednje izbili neredi u kojima je stradalo troje ljudi u zapaljenoj banci. * 5. 5. - [[Goodluck Jonathan]] i formalno postaje predsjednik [[Nigerija|Nigerije]] nakon smrti [[Umaru Yar'Adua|Umarua Yar'Adue]] (do 2015). * [[6. 5.]] - Opći izbori u [[UK|Velikoj Britaniji]]: [[Konzervativna stranka (UK)|Konzervativci]] 305 mjesta (+95), [[Laburistička stranka (UK)|Laburisti]] 258 (-91), [[Liberalni demokrati (UK)|Liberal demokrati]] 57 (-5), ostali 29 - bez [[blokirani parlament|većine za samostalno sastavljanje vlade]] (326 mjesta), prvi put od [[1974]]. * 6. 5. - ''Flash crash'': nekoliko berzi krahiralo za bilion dolara pa se uglavnom oporavilo, za 36 minuta. * [[7. 5.]] - Haški osuđenik [[Radislav Krstić]] napadnut i povređen u zatvoru Vejkfild, zapadni Jorkšir. * [[9. 5.]] - [[CDU]] i [[FDP]] gube izbore na pokrajinskim izborima u [[Sjeverna Rajnska - Vestfalija|Sjevernoj Rajnskoj i Vestfaliji]] čime je [[njemačka]] kancelarka [[Angela Merkel]] ostala bez većine u gornjem domu njemačkpg parlamenta. * 9. 5. - Zbog vulkanskog pepela zatvorene zračne luke u [[Split]]u i [[Zadar|Zadru]]. * [[10. 5.]] - Evropski savet ministara dogovorio "Evropski stabilizacioni mehanizam" - podršku [[euro|euru]] od €750 mlrd. (pored €250 mlrd. od [[MMF]]). * [[11. 5.]] - Vođa [[Konzervativna stranka (UK)|konzervativaca]] [[David Cameron]] nakon sklapanja koalicijskog sporazuma s [[Liberalni demokrati (UK)|liberalnim demokratima]] postaje novi premijer [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]] (do 2016). [[Nick Clegg]] je zamenik premijera. Prva koaliciona vlada u UK od Drugog svetskog rata, Kameron je najmlađi premijer od [[1812]]. Kraj laburističke vladavine započete [[1997]]. * 11. 5. - [[Benigno Aquino III]], sin bivše predsjednice [[Corazon Aquino]], pobijedio na predsjedničkim izborima na [[Filipini]]ma (stupa na položaj [[30. 6.]], ostaje do 2016). * [[12. 5.]] - U Australiji uhapšen [[Dragan Vasiljković]] (''Kapetan Dragan''), koji je nestao [[30. 3.]], nakon odluke australijskog Vrhovnog suda o njegovom izručenju Hrvatskoj. * [[14.5.|14]] -[[15. 5.]] - Godišnja skupština [[Evropska banka za obnovu i razvoj|EBRD]] u [[Zagreb]]u, susreti premijera iz regije. Hrvatska poklonila Srbiji prevod [[Pravna stečevina Europske unije|standarda EU]]. * [[14. 5.]] - Duševno poremećena osoba ubila nožem troje i ranila osam osoba, od čega petoro djece u [[Visoko]]m. * 14. 5. - U obračunu narko kartela u [[Bolivija|Boliviji]] ubijena trojica Srba telohranitelja. * [[16. 5.]] - Osnovana [[Unija regiona Srbije]] (na čelu [[Mlađan Dinkić]]). * [[17. 5.]] - Novi val prosvjeda za očuvanje pješačke zone u Varšavskoj ulici u [[Zagreb]]u. * [[19. 5.]] - [[Tajland]]ska vojska posle 6 nedelja rasterala [[Crvenokošuljaši (Tajland)|Crvenokošuljaše]] iz centra [[Bangkok]]a, ubijena 91 osoba, ranjeno 2.100. * 19. 5. - Slovenski studenti u Ljubljani, prilikom demonstracija protiv predloženih mjera štednje vlade Boruta Pahora, razbili prozore na zgradi parlamenta. * [[20. 5.]] - Međunarodni tim istraživača ustanovio da je južnokorejska korveta ''Cheonan'' potopljena severnokorejskim torpedom (u martu) - skok tenzija, prekid trgovačkih veza [[24. 5.]] * 20. 5. - Objavljeno da su naučnici stvorili [[Veštačka sinteza gena|veštački genom]] bakterije ''Mycoplasma capricolum''. * [[21. 5.]] - ''[[Srpskohrvatska Wikipedija]]'' ima 30.000 članaka. * 21. 5. - Uveče ukradena statua dečaka sa [[Čukur-česma|Čukur-česme]], dva dana kasnije pronađena izlomljena. * [[22. 5.]] - Air India Express let 812: avionska nesreća u gradu [[Mangalor]], [[Indija]] - od 166 putnika i članova posade preživelo 8 (upravljao bivši pilot JAT-a Zlatko Glušica). * 22. 5. - [[FK Inter Milano|Inter]] je [[UEFA Liga šampiona|prvak Evrope]] (igrao i [[Dejan Stanković]]). * [[23. 5.]] - Lokalni izbori u Crnoj Gori ([[Podgorica]] i još 13 opština) - najuspešnija [[Demokratska partija socijalista Crne Gore|DPS]]. [[Datoteka:Orban Viktor Portrait 2010.jpg|mini|180px|[[Viktor Orbán]], premijer Mađarske 1998-2002 i 2010-26]] * [[25. 5.]] - U [[Slovenija|Sloveniji]] uhapšeno 15 osumnjičenih da su saradnici [[Darko Šarić|Darka Šarića]] (nastavak operacije "Balkanski ratnik"). * [[26. 5.]] - Četvorodnevni okršaji u [[Kingston]]u, Jamajka, odneli preko 70 žrtava u pokušaju hapšenja [[Christopher "Dudus" Coke]]-a, osumnjičenog za trgovinu drogom (uhapšen [[22. 6.]] u blizini grada). * 26. 5. - Pokušaj sprečavanja izbijanja nafte u Meksičkom zalivu metodom ''top kill'' (neuspešno). '''Nafta kulja sa dna mora od aprila'''. * [[29.5.|29]] - [[30. 5.]] - Sastanak [[Igmanska inicijativa|Igmanske inicijative]] u Sarajevu, učestvuju lideri BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore. [[Ivo Josipović]] posetio [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]]. * 25. - [[29. 5.]] - [[Eurosong 2010]] u Oslu: [[Lena Mayer-Landruth]] iz Nemačke 1, [[Milan Stanković]] iz Srbije 13. ("Ovo je Balkan"), [[Vukašin Brajić]] iz BiH 17. ("Thunder and Lightning"). * [[29. 5.]] - [[Viktor Orbán]] po drugi put postaje premijer [[Mađarska|Mađarske]]. * [[30. 5.]] - U srpskim opštinama na [[Kosovo|Kosovu]] lokalni izbori u organizaciji Srbije, Srbi i Albanci se gađali kamenjem na mostu u Mitrovici. * [[31. 5.]] - [[Napad na flotilu za Gazu]]: izraelski komandosi zaustavili humanitarni pomorski konvoj za [[Gaza|Gazu]] (flotila od šest brodova sa preko 600 aktivista i teretom od 10.000 tona, uglavnom građevinskog materijala) - na glavnom brodu došlo do sukoba, poginulo devet turskih aktivista. === Jun/Juni/Lipanj === * oko [[1. 6.]] - Obilne kiše i mestimične poplave u regionu (npr. [[Trgovište]] u južnoj Srbiji i [[Slavonski Brod]]). Slična situacija i tokom meseca. * 1. 6. - Deo bratstva [[Manastir Crna Reka|manastira Crna Reka]] napustio isti, bez kanonskog otpusta. * [[2. 6.]] - U [[Sarajevo|Sarajevu]] konferencija EU - Zapadni Balkan, sa predstavnicima SAD, Rusije, Turske i međunarodnih organizacija. Predstavnici Srbije i Kosova za istim stolom zahvaljujući "Gimnih" formuli - nema državnih simbola ni naziva. * 2. 6. - Japanski premijer [[Yukio Hatoyama]] podneo ostavku - četvrta ostavka premijera u četiri godine. * [[3. 6.]] - Dubl [[Katarina Srebotnik]] - [[Nenad Zimonjić]] osvojio [[Roland Garros]]; Zimonjić pobednik i u muškom dublu sa [[Daniel Nestor|Nestorom]]. * 3. 6. - Avion [[Orao (avion)|Orao]] [[Vojska Srbije|Vojske Srbije]] se srušio u [[Gruža]]nsko jezero, pilot se katapultirao. * 3. 6. - Uhićen bračni par Zdravko i Višnja Pevec, čija je firma "Pevec" otišla u stečaj ranije tokom godine zbog menica bez pokrića. * [[6. 6.]] - U Sloveniji referendum o arbitražnom sporazumu sa Hrvatskom - (nezvanično:) odziv oko 42%, "za" oko 51,5%. * 6. 6. - U Srbiji izbori za Nacionalne savete manjina. * [[8. 6.]] - U [[Zagreb]]u potpisan vojni sporazum između Srbije i Hrvatske. * 8. 6. - [[Miloš Simović]] u Zagrebu pucao u [[Sretko Kalinić|Sretka Kalinića]] - obojica u Srbiji osuđeni za učešće u ubistvu [[Zoran Đinđić|Zorana Đinđića]] (Simović uhapšen [[10. 6.]] nakon prelaska srpske granice). * [[10. 6.]] - U [[ICTY|Hagu]] osuđeno sedam oficira Vojske Republike Srpske, dvojica na doživotnu za [[genocid u Srebrenici]]: potpuk. [[Vujadin Popović]] i puk. [[Ljubiša Beara]]). * [[11. 6.]] - [[11. 7.]] - [[Datoteka:Football pictogram.svg|25px]] [[FIFA Svjetski kup 2010]] u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]]. * [[12. 6.]] - Na parlamentarnim izborima u [[Slovačka|Slovačkoj]] najviše glasova dobila opozicijska koalicija [[desni centar|desnog centra]] i [[Mađari|mađarske]] etničke manjine. * ca. 12. 6. - Krvavi sukobi između etničkih [[Uzbek]]a i [[Kirgiz]]a na jugozapadu [[Kirgistan]]a ([[Oš]] i [[Manas|Džalal-Abad]]), dva meseca nakon [[Revolucija u Kirgistanu|tamošnje revolucije]]. * [[13. 6.]] - Japanska letelica ''[[Hayabusa]]'' donela na Zemlju mali uzorak sa asteroida [[25143 Itokawa]] (pokupljen u novembru 2005). * [[14. 6.]] - Savet ministara [[EU]] odlučio da deblokira ratifikaciju [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|SSP]] sa Srbijom (potpisan [[2008]].). * 14. 6. - U javnost je izašao podatak o velikim mineralnim nalazištima u [[Afganistan]]u. * [[15. 6.]] - Britanska vlada se, nakon završetka izveštaja o tome, izvinula zbog [[Krvava nedelja|Krvave nedelje]] [[1972]]. * 15. 6. - Medijska grupa VAC (''WAZ-Mediengruppe'') odlučila da povuče investicije iz Srbije (npr. "[[Politika (novine)|Politika]]"). * 15. 6. - Počinje prodaja paketa za kancelarijske poslove, [[Microsoft Office 2010]] * [[16. 6.]] - [[Hrvatski sabor]] izglasao promene [[Ustav Republike Hrvatske|Ustava]] (četvrta promena). * [[20. 6.]] - Hrvatski predsednik Josipović posetio [[Bleiburg]] - različite reakcije. * 20. 6. - Lokalni izbori u [[Bor (grad)|Boru]], izbila afera sa lažnim uplatnicama na ime "[[Srpska napredna stranka|naprednjaka]]". * [[23. 6.]] - Američki predsjednik [[Barack Obama]] smijenio generala [[Stanley A. McChrystal]]a, komandanta [[ISAF|savezničkih]] snaga u [[Afganistan]]u. * 23. 6. - Zbog poraza od Australije (2:1), reprezentacija Srbije ne uspeva da se plasira u drugi krug Svetskog prvenstva; prethodno izgubili od Gane (1:0, 13. juna) i pobedili Nemačku (1:0, 18. juna). * [[24. 6.]] - [[Hrvatska|Hrvatski]] sindikati objavili kako su prikupili 500.000 potpisa nužnih da se organizira referendum o kontroverznim izmjenama Zakona o radu, što bi bio prvi nacionalni referendum nakon proglašenja nezavisnosti (ništa od toga). * 24. 6. - [[Julia Gillard]] postala prva žena-premijer [[Australija|Australije]] (do 2013) nakon što je dotadašnji premijer [[Kevin Rudd]] od strane zastupnika vladajućih [[Australijska laburistička partija|laburista]] svrgnut s mjesta premijera i vođe stranke. * 24. 6. - Na [[Vimbldon 2010.|turniru u Vimbldonu]] završen je [[Teniski meč Izner–Mai na Vimbldonu 2010.|najduži meč u istoriji tenisa]] u kojem je, nakon 11 sati igre, Amerikanac [[Džon Izner]] pobedio Francuza [[Nikola Mai|Nikolu Maija]] rezultatom 70:68 u petom setu. * [[26. 6.]] - U [[Stari Ledinci|Starim Ledincima]] kod Novog Sada silovana i ubijena 8-godišnja devojčica, osumnjičeni uhapšen sutradan - ovo će biti povod za usvajanje [[Marijin zakon|Marijinog zakona]]. * 26. 6. - Završena druga sezona "[[Farma (Srbija)|Farme]]" u Srbiji, pobednik pevač [[Miloš Bojanić]] (nagrada € 100.000). * 26 - 27. 6. - Samit [[G20]] u Torontu: razvijene zemlje dogovorile da prepolove budžetske deficite i smanje relativnu visinu duga - okretanje [[Politika rezova|politici rezova]]. * [[27. 6.]] - Bombom napadnuta policijska stanica u [[Bugojno|Bugojnu]], pri čemu je ubijen jedan, a ranjeno nekoliko pripadnika policije. Počinitelj uhapšen, izgleda islamski ekstremista. * [[28. 6.]] - U [[SAD]] uhapšeno desetoro "špijuna" (optuženi za zaveru za delovanje kao nezakoniti agenti strane vlade), nekoliko dana nakon posete ruskog predsednika Medvedeva. * [[30. 6.]] - Afera sa [[citostatici]]ma i podmićenim lekarima na beogradskom Onkološkom institutu - hapšenja u "Operaciji Kraba". === Jul/Juli/Srpanj === * [[1. 7.]] - Hrvatska [[Atlantic grupa]] kupuje slovenačku [[Droga Kolinska]], koja poseduje i srpske firme [[Soko Štark]], Grand prom (kafa) i Palanački kiseljak. * [[2. 7.]] - Jedan poginuli u eksploziji za vreme srpskih protesta povodom otvaranja kancelarije vlade Kosova u Severnoj Mitrovici. * [[5. 7.]] - U Mitrovici upucan i povređen Petar Miletić, srpski poslanik u kosovskoj skupštini ([[Samostalna liberalna stranka]]). * [[6. 7.]] - Jedan [[Danska|danski]] diplomat je poginuo, a jedan teško povrijeđen na Goloj [[Jahorina|Jahorini]], kada su cross motorima sletjeli u provaliju. * [[7. 7.]] - [[Hloverka Novak-Srzić]] v.d. direktorica programa [[HRT|Hrvatske televizije]]. * 7. 7. - Zbrka oko formiranja Bošnjačkog nacionalnog saveta u [[Novi Pazar|Novom Pazaru]] - ministar [[Svetozar Čiplić|Čiplić]] tvrdi da savet nije formiran, muftija [[Muamer Zukorlić]] tvrdi suprotno. * [[7.7.|7]] - [[8. 7.]] - Eksperimentalni avion ''[[Solar Impulse]]'' leteo 26 sati isključivo na [[solarna energija|solarnu energiju]]. * [[8. 7.]] - Poseta pred. [[Boris Tadić|Tadića]] [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. * 8. 7. - Rezolucija [[Evropski parlament|Evropskog parlamenta]]: "bilo bi pozdravljeno" da pet zemalja [[EU]] koje nisu priznale [[Kosovo]], to učine. * [[9. 7.]] - Razmena špijuna i agenata u Beču - 4 zapadna za 10 ruskih (uhapšenih u junu). * 9. 7. - ''Croatia Summit'' u [[Dubrovnik]]u - opet u koliziji učešće srpskih i kosovskih predstavnika. * [[11. 7.]] - Španija je fudbalski prvak sveta - pobeđena Holandija 1:0 u produžetku. Urugvajac [[Diego Forlán]] osvojio Zlatnu loptu. U [[Kampala|Kampali]], [[Uganda]], u eksplozijama bombi ubijeno preko 60 gledalaca finala. * 11. 7. - Petnaesta godišnjica [[Masakr u Srebrenici|Srebrenice]], ukop 775 žrtava, prisutni lideri iz regiona. * 11. 7. - Srbija se plasirala u polufinale [[Davis Cup]]-a, pobedom nad Hrvatskom 4-1 u Splitu. * [[14. 7.]] - Položen kamen temeljac za [[Kineski most (Beograd)|Most prijateljstva Srbije i Kine]] preko [[Dunav]]a ([[Zemun]] - [[Borča]]). Početak gradnje zakazan za sledeći april (biće kasnije). * [[15. 7.]] - Hrvatska policija uhapsila preko 150 demonstranata zbog pokušaja da [[građanski neposluh|građanskim neposluhom]] zaustave građevinske radove i sječu stabal u [[Varšavska ulica (Zagreb)|Varšavskoj ulici]] u središtu Zagreba. * 15. 7. - Naftna kompanija ''[[BP]] plc'' je uspela da zaustavi isticanje [[nafta|nafte]] iz oštećene bušotine u [[Meksički zaliv|Meksičkom zalivu]], prvi put od 20. aprila. * 15. 7. - U sud stigla krivična [[Miroslav Mišković|Miškovićeva]] prijava protiv [[Milka Forcan|Milke Forcan]] i njene sestre, u vezi sa vlasničkim odnosima u zajedničkim firmama (Forcanova napustila [[Delta holding]] krajem maja). * [[18.7.|18]] - [[19. 7.]] - Poseta predsjednika [[Ivo Josipović|Josipovića]] Srbiji ([[Beograd]] i [[Subotica]]). * [[18. 7.]] - U [[Niš]]u završeno super finale Svetske lige u [[vaterpolo|vaterpolu]]: Srbija 1, Crna Gora 2, Hrvatska 3. * 18. 7. - [[Datoteka:Football pictogram.svg|25px]] U Hrvatskoj završeno [[nogomet]]no EP U20: Francuska 1, Hrvatska 4, Srbija 7. * [[21. 7.]] - Biće delimično ponovljeno suđenje [[Ramuš Haradinaj|Haradinaju]] pred [[ICTY]] (uhapšen prethodnog dana), takođe i Baljaju te Brahimaju. * 21. 7. - Pred. [[Barak Obama]] potpisao najradikalniju finansijsku reformu od 1930-tih (''Dodd-Frank Wall Street Reform and Consumer Protection Act''). * [[22. 7.]] - Savetodavno mišljenje [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda pravda]] (10:4 u glasovima): proglašenjem nezavisnosti [[Kosovo|Kosova]] nije prekršeno međunarodno pravo. * [[24. 7.]] - Kasno uveče, beogradski novinar [[Teofil Pančić]] pretučen u autobusu. * [[25. 7.]] - [[Wikileaks]] objavljuje preko 90.000 dokumenata američke vlade i vojske vezanih uz rat u Afganistanu. * [[27. 7.]] - Londonski sud odbio zahtev za izručenje [[Ejup Ganić|Ejupa Ganića]] Srbiji (hapšen [[1. 3.]]). * 27. 7. - U [[Crna Gora|Crnoj Gori]] usvojen Zakon o obrazovanju i vaspitanju - [[crnogorski jezik]] se uvodi u škole. * [[28. 7.]] - Srbija podnela Generalnoj skupštini [[UN]] tekst rezolucije o Kosovu. * [[29. 7.]] - [[Dejan Šoškić]] preuzeo dužnost guvernera [[Narodna banka Srbije|NBS]] od [[Radovan Jelašić|Radovana Jelašića]] (dao ostavku 23. 3.). * [[30. 7.]] - Srbija, Hrvatska i Slovenija u Beogradu potpisale Deklaraciju o osnivanju zajedničkog železničkog preduzeća. * jul-avgust - Katastrofe: rekordne temperature i veliki požari u [[Rusija|Rusiji]], rekordni monsuni i poplave u [[Pakistan]]u. === Avgust/August/Kolovoz === [[Datoteka:US Army helicopter flies over a flood-affected area of Pakistan.JPG|thumb|200px|Poplave u [[Pakistan]]u]] [[Datoteka:Holotype of Zospeum tholussum - SubtBiol-011-045-g002.jpg|mini|180px|[[Zospeum tholussum]]]] * srpanj/kolovoz - U [[Lukina jama|Lukinoj jami]] na Velebitu pronađena nova vrsta puža, [[Zospeum tholussum]] (opisana 2013.). * [[1. 8.]] - Sport: [[Blanka Vlašić]] uzela evropsko zlato u Barceloni, srpski vaterpolisti osvojili Svetski kup u Oradei, Rumunija, Hrvati drugi. * [[5. 8.]] - Napadnuta ekipa [[HTV]] na proslavi Dana pobjede u [[Čavoglave|Čavoglavama]]. * [[10. 8.]] - U Minhenu završeno svetsko prvenstvo u [[streljaštvo|streljaštvu]] - 7 medalja za Srbiju, 1 zlatna ([[Zorana Arunović]]), 4 srebrne i 2 bronzane. * 10. 8. - Odlukom Ustavnog suda Srbije ukinut "kosovski dodatak" zaposlenima na Kosovu. * [[12. 8.]] - Ruski predsjednik [[Dmitrij Medvedev]] ukinuo je vanredno stanje zbog požara u tri od sedam [[Rusija|ruskih]] pokrajina koje su zahvaćene šumskim [[požar]]ima. * [[13. 8.]] - Nove obilne kiše sručile su se na zapadu [[Kina|Kine]] gdje je 19 osoba izgubilo život u pokrajinama [[Gansu]] i [[Sečuan]], nedaleko od zone pogođene klizištima u kojima je gotovo 1.750 ljudi izgubilo život ili nestalo. * [[14. 8.]] - Uhapšen je Wolfgang Kulterer, bivši direktor [[Hypo Group Alpe Adria]] koja se našla upletena u brojne afere na području bivše [[SFRJ|Jugoslavije]] * [[16. 8.]] - [[Ekonomija Narodne Republike Kine]] je postala druga po [[Bruto domaći proizvod|veličini]] na svetu, prestigavši ekonomiju [[Japan]]a. * [[17. 8.]] - U rudniku [[lignit]]a Lubnica kod [[Zaječar]]a poginuo rudar. * [[18. 8.]] - Kosovski premijer [[Hašim Tači]] zabranio posete srpskih zvaničnika. * [[19. 8.]] - Poslednja američka borbena brigada se povukla iz [[Irak]]a. * [[21. 8.]] - [[Australijski federalni izbori 2010|Izbori]] za [[Australija|australijski]] federalni Parlament završili bez da je i vladajuća [[Australijska laburistička partija|Laburistička partija]] i opozicijska desničarska [[Koalicija (Australija)|Koalicija]] uspjela osvojiti apsolutnu većinu. * [[22. 8.]] - Uspostavljen kontakt sa 33 rudara u Copiapó-u ([[Čile]]), koji su zarobljeni na dubini od 700 metara od rušenja jame [[5. 8.]] - mislilo se da bi izvlačenje trajalo mesecima. * [[23. 8.]] - [[KFOR]] predao čuvanje manastira [[Gračanica (manastir)|Gračanica]] Kosovskoj policijskoj službi. * [[24. 8.]] - [[FK Partizan]] u Briselu pobedio [[FK Anderleht|Anderleht]] na penale i plasirao se u [[Liga šampiona|Ligu šampiona]], prvi put od 2003. Slavlje na ulicama (biće u grupi sa [[Arsenal F.C.|Arsenalom]], [[Šahtjor]]om i [[S.C. Braga|Bragom]]). * 24. 8. - Savet Evrope kritikovao Francusku zbog proterivanja Roma s nelegalnim boravkom. * [[25. 8.]] - [[Sretko Kalinić]] izručen Srbiji iz Hrvatske. * [[26. 8.]] - Nemački ministar spoljnih poslova Gvido Vestervele u Beogradu: "nezavisnost Kosova je stvarnost, mapa jugoistočne Evrope je iscrtana..." (posetio i druge zemlje regiona). * [[28. 8.]] - Puštena obnovljena pruga [[Mokra Gora (Užice)|Mokra Gora]]-[[Višegrad]]. * [[30. 8.]] - Zvanično počelo trgovanje akcijama [[Naftna industrija Srbije|NIS]]-a u Srbiji (4,8 miliona građana dobilo po pet akcija početne vrednosti 505 dinara, tj. €4,8). === Septembar/Rujan === * [[septembar]], početkom - Nestašice ulja i mleka u Srbiji. * [[4. 9.]] - Demonstracije pristalica Islamske zajednice u Srbiji ([[Muamer Zukorlić|Zukorlić]]) u Novom Pazaru, kod placa na kome se gradi obdanište, u sukobu sa policijom nekoliko povređenih s obe strane. * 4. 9. - Zemljotres jačine 7,2 stepena pogodio je [[Južno ostrvo]] [[Novi Zeland|Novog Zelanda]], izazvavši štetu u gradu [[Christchurch]] (nema mrtvih). * [[6. 9.]] - Propao je referendum u [[Moldavija|Moldaviji]], čime se nastavlja tamošnja [[Politička kriza u Moldaviji 2009.|18 mjesečna politička kriza]]. * [[7. 9.]] - Australijska premijerka [[Julia Gillard]] pridobijanjem nezavisnih zastupnika u Federalnom parlamentu osigurala još jedan mandat za [[Australijska laburistička partija|laburističku]] vladu. * 9/[[10. 9.]] - Generalna skupština UN usvojila rezoluciju o [[Kosovo|Kosovu]] (kompromisni predlog [[Srbija|Srbije]] i [[EU]]). [[Datoteka:Crkva hrvatskih mučenika, Udbina (1).jpg|mini|250px|[[Crkva hrvatskih mučenika na Udbini]]]] * [[11. 9.]] - Blagoslovljena [[Crkva hrvatskih mučenika na Udbini]]. * 11. 9. - [[Datoteka:Water polo pictogram.svg|30px]] Završeno [[Vaterpolsko EP 2010.|Evropsko prvenstvo u vaterpolu]] ([[Zagreb]]): [[Hrvatska]] prva, [[Srbija]] treća, [[Crna Gora]] peta. * 11. 9. - Posle polufinalne košarkaške utakmice Turska - Srbija, neredi u Kosovskoj Mitrovici. * [[12. 9.]] - Završeno [[Svetsko prvenstvo u košarci 2010.|Svetsko prvenstvo u košarci]] ([[Turska]]): [[SAD]] prve, [[Srbija]] četvrta, [[Hrvatska]] 14. * 12. 9. - Na referendumu podržane izmene ustava Turske (smanjen uticaj vojske na politiku). * [[14. 9.]] - [[Rafael Nadal]] je osvojio ovogodišnje [[Otvoreno prvenstvo Sjedinjenih Država (tenis)|Otvoreno prvenstvo Sjedinjenih Država]], pobedom u finalu nad [[Novak Đoković|Novakom Đokovićem]] 3:1. * septembar - Operacija Payback: grupa ''Anonymous'' počinju napade na antipiratske institucije. * [[18. 9.]] - Izlivanje [[Sava|Save]] i poplave u Sloveniji i Hrvatskoj ([[Turopolje]]). * [[19. 9.]] - Pobedom nad Češkom 3:2, srpska reprezentacija se prvi put plasirala u finale [[Davis Cup]]-a. * 19. 9. - Na parlamentarnim izborima u [[Švedska|Švedskoj]] pobijedila vladajuća koalicija [[desni centar|desnog centra]], ali bez apsolutne većine; u švedski Parlament prvi put ušla antimigrantska stranka [[Švedski demokrati]]. * [[20. 9.]] - Srbijanska televizija "Fox" se rebrandirala u "[[Prva srpska televizija]]" (Prva). * [[23. 9.]] - Dva hrvatska aviona [[MiG-21]] se srušila kod [[Slunj]]a, piloti se katapultirali. * [[26. 9.]] - Rušenje baznih stanica "Telekoma Srbija" na Kosovu. * 26. 9. - Iranska agencija javlja da je virus ([[računarski crv|crv]]) [[Stuxnet]] inficirao kompjutere osoblja prve [[iran]]ske nuklearne elektrane. * [[27. 9.]] - Kosovski predsednik [[Fatmir Sejdiu]] dao ostavku jer je ocenjeno neustavnim to što je ostao na čelu svoje stranke. * 27. 9. - Srbijanska televizija "Košava" se fuzionisala sa "[[Happy TV]]". * [[28. 9.]] - [[Dmitrij Medvedev]], predsjednik [[Ruska Federacija|Ruske Federacije]], razriješio je dužnosti dugogodišnjeg gradonačelnika [[Moskva|Moskve]], [[Juri Luškov|Jurija Luškova]]. === Oktobar/Listopad === [[Datoteka:Mina San José - Luis Urzúa - Gobierno de Chile.jpg|thumb|200px|Izvlačenje čileanskih rudara]] * [[1. 10.]] - Samostalni srpski tjednik "Novosti" sa naslovnicom "Obadva, obadva su pala!", u vezi pada migova prethodnog meseca - kontroverza i pretnje. * 1. 10. - U [[Holandija|Holandiji]] stupio na snagu zakon kojim se zabranjuje [[skvotiranje u Holandiji|skvotiranje]]. * [[3. 10.]] - [[Patrijarh srpski Irinej]] uveden u tron srpskih patrijarha u [[Pećka patrijaršija|Pećkoj patrijaršiji]]. * 3. 10. - [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg|22px|BiH]] Održani opći izbori u BiH; prema preliminarnim rezultatima u [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]] izabrani [[Bakir Izetbegović]] ([[SDA]], umjesto Harisa Silajdžića), [[Nebojša Radmanović]] ([[SNSD]]-SP, zabilježen neobično veliki broj nevažećih listića) i [[Željko Komšić]] ([[SDP BiH]]). [[Milorad Dodik]] novi predsjednik RS. Državni Predstavnički dom: najviše mjesta za SDP BiH, SNSD i SDA. * 3. 10. - Nemačka isplatila poslednju ratu reparacija za Prvi svetski rat. * [[4. 10.]] - Vozovi/vlakovi: u sudaru vozova kod bugarskog [[Dragoman]]a ima povređenih bugarskih i srpskih državljana; od [[Paraćin]]a do [[Sežana|Sežane]] krenuo prvi voz srpsko-hrvatsko-slovenačkog transportnog preduzeća "Kargo 10". * 4. 10. - Ekološka katastrofa u zapadnoj [[Mađarska|Mađarskoj]], milion kubnih metara "crvenog mulja" poplavilo sela, varoš [[Devecser]] i oko 40 kv. kilometara; [[7.10.]] otkriven i u [[Dunav]]u. * [[6. 10.]] - Aplikacija za deljenje fotografija [[Instagram]] je objavljena na App Store-u. (na Androidu od 2012) * [[10. 10.]] - [[Belgrade Pride|Parada ponosa u Beogradu]] održana uz veliko obezbeđenje, ostala u senci napada huligana na policiju. Više stotina povređenih (uglavnom policajaca) i uhapšenih. Zapaljeno sedište Demokratske stranke, kamenovana SPS i LDP, Radio Televizija Srbije, napadnut mamograf B92, razbijeni i opljačkani izlozi itd. * 10. 10. - [[Datoteka:Volleyball pictogram.svg|25px]] U Italiji završeno svetsko prvenstvo u [[odbojka|odbojci]]: Brazil prvi, Srbija treća. * 10. 10. - Lokalni izbori u [[Slovenija|Sloveniji]], [[Zoran Janković]] ostaje gradonačelnik [[Ljubljana|Ljubljane]]. * 10. 10. - Raspušteni [[Nizozemski Antili]]: [[Curaçao]] i [[Sint Maarten]] su sastavne zemlje ''Kraljevine'' Nizozemske (kao [[Aruba]] od ranije), [[Sint Eustatius]], [[Saba]] i [[Bonaire]] su posebne općine u sastavu ''uže'' [[Nizozemska|Nizozemske]]. * [[11. 10.]] - Beogradski Apelacioni sud oslobodio [[Ilija Jurišić|Iliju Jurišića]] (slučaj "[[Tuzlanska kolona]]") koji je oduševljeno dočekan u [[Tuzla|Tuzli]]; određeno novo suđenje. * [[12.10.|12]] - [[13. 10.]] - Američka državna sekretarka [[Hillary Clinton]] u poseti regionu. * [[12. 10.]] - "Zvezdini" huligani pravili nerede u [[Đenova|Đenovi]], napali srpskog golmana Stojkovića, prekinuli utakmicu Italija - Srbija. * [[13. 10.]] - Izvlačenje '''33 čileanska rudara''' posle 69 dana na dubini od oko 700 metara. * [[15. 10.]] - Probijena istočna cev [[Bazni tunel Gotthard|Baznog tunela Gotthard]] ([[Švajcarska]]), sa 57 kilometara najdužeg na svetu. * 15. 10. - Bivši hrvatski vicepremijer [[Damir Polančec]] osuđen na godinu dana i tri mjeseca zatvora zbog sklapanja štetnog ugovora. * [[oktobar]] - Udeo [[Internet Explorer]]a prvi put od [[1998]]. pada ispod 50%, na drugom mestu je [[Mozilla Firefox]]. * [[20. 10.]] - [[UK|Britanska]] vlada objavila plan radikalnog sasecanja potrošnje. * [[22. 10.]] - [[Ivo Sanader]] prisegnuo u [[Hrvatski sabor|Saboru]]. * 22. 10. - U Beogradu zaplenjeno 120&nbsp;kg [[heroin]]a. * 22. 10. - [[Francuska|Francuski]] Senat odobrio reformu penzionog sistema, uprkos velikim protestima i štrajkovima. * 22. 10. - [[WikiLeaks]] objavljuje blizu 392.000 američkih dokumenata u vezi Iračkog rata. Najveće procurivanje u vojnoj historiji SAD. * [[25. 10.]] - Savet ministara [[EU]] prosledio kandidaturu [[Srbija|Srbije]] [[Evropska komisija|Evropskoj komisiji]]. * 25. 10. - Zemljotres i cunami pored [[Sumatra|Sumatre]] (na istom rasedu kao onaj iz 2004.) - oko 700 mrtvih i nestalih. Istog dana počinju erupcije [[Merapi]]ja na [[Java|Javi]], u narednih mesec dana gine 353 ljudi. * [[26. 10.]] - U [[Solin]]u ubijen veteran koji je zaposeo benzinsku pumpu i bacao bombe. * [[31. 10.]] - Izabrana je [[Dilma Rousseff]], predsednica Brazila 2011-16. === Novembar/Studeni === * [[1. 11.]] - [[Dilma Rouseff]], kandidatkinja Radničke stranke i bivša ljevičarska gerilka, izabrana za predsjednicu [[Brazil]]a. * [[2. 11.]] - [[Skupština Kosova]] vladi premijera [[Hashim Thaci|Hashima Thachija]] izglasala nepovjerenje, izbori zakazani za 12. prosinca. * 2. 11. - Izbori u [[SAD]] su "Republikanski talas": [[Republikanska stranka SAD|Republikanska stranka]] preuzela većinu u [[Predstavnički dom SAD|Predstavničkom domu Kongresa]], te smanjila većinu [[Demokratska stranka SAD|demokrata]] u [[Senat SAD|Senatu]]. Po državama je dobila neto šest guvernera i preokrenula 20 legislatura - vrhunac uticaja konzervativnog [[Pokret Čajanke|Pokreta Čajanke]]. * [[3. 11.]] - [[Zemljotres u Srbiji 2010.|Zemljotres u Kraljevu]], jačina 5,4 [[rihterova skala|po Rihteru]], poginuo jedan bračni par, velika materijalna šteta. * 3. 11. - Na [[zagreb]]ačkom Županijskom sudu izrečene dugogodišnje kazne zatvora izvršiocima [[Bombaški napad u Zagrebu 2008|atentata]] na [[Ivo Pukanić|Ivu Pukanića]]. * [[3. 11.|3]] - [[16. 11.]] - Sa svemirske sonde [[MESSENGER]] snimljen "[[Obiteljski portret (MESSENGER)|Obiteljski portret]]" planeta Sunčevog sustava. [[Datoteka:MESSENGER Solar System Family Portrait.jpg|mini|300px|"[[Obiteljski portret (MESSENGER)|Obiteljski portret]]" Sunčevog sustava]] * [[4. 11.]] - Predsednik Srbije [[Boris Tadić]] u "istorijskoj poseti" [[Vukovar]]u. Sa hrvatskim kolegom [[Ivo Josipović|Josipovićem]] odao poštu na [[Ovčara|Ovčari]] i u [[Paulin Dvor|Paulinom Dvoru]]. * [[7. 11.]] - [[Opći izbori u Mjanmaru 2010.|Opći izbori u Mjanmaru]], peti od sedam koraka "Puta u demokratiju", najavljenog 2003: opozicija sada nije učestvovala, ali će uzeti skoro sva mesta na dopunskim izborima 2012. * [[8. 11.]] - Evropska unija odlučila da ukine vize (bela Šengenska lista) građanima [[BiH|Bosne i Hercegovine]] i [[Albanija|Albanije]]. * 8. 11. - [[Građevni kombinat Međimurje]] više ne postoji. * [[11. 11.]] - [[Zabrana pušenja|Zabranjeno pušenje]] u zatvorenim javnim i radnim mestima u Srbiji. * 11. 11. - Advokat [[Srđa M. Popović]], opunomoćenik majke i sestre [[Zoran Đinđić|Zorana Đinđića]], podneo krivičnu prijavu za oružanu pobunu ([[JSO]], nov. [[2001]].) protiv 9 lica, među kojima je i tadašnji predsednik [[SRJ]] [[Vojislav Koštunica]]; oštra reakcija [[DSS]]. * [[12. 11.]] - Uveče, svetlosna lopta uz detonaciju preletela iznad južne Srbije, verovatno [[meteor]]-bolid. * [[13. 11.]] - [[Burma]]: [[Aung San Suu Kyi]] puštena iz višegodišnjeg kućnog pritvora (15 od 21 godine od 1989). * 13. 11. - Bivša "[[Lokice|Lokica]]" Ljiljana Mitić Biba ubila bivšeg muža i njegovu kćerku u Beogradu i bacila se s Brankovog mosta (umrla nekoliko dana kasnije). * [[14. 11.]] - [[Sebastian Vettel]] šampion [[Formula 1|Formule 1]], najmlađi ikad. * 14. 11. - U Japanu završeno svetsko prvenstvo u [[odbojka|odbojci]] za žene: Rusija 1, Srbija 8, Hrvatska deli 17. mesto. * [[15. 11.]] - [[Milorad Dodik]] je stupio na dužnost [[Predsjednik Republike Srpske|predsednika]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. [[Datoteka:Wikileaks logo.svg|thumb|150px|[[WikiLeaks]] otkriva dokumenta]] * 15. 11. - Komunalna policija izašla na beogradske ulice. * [[16. 11.]] - Na granici između opština [[Bor (grad)|Bor]] i [[Majdanpek]] u [[Srbija|Srbiji]] otkriveno je ležište [[zlato|zlata]] na dubini od 17 metara. * [[18. 11.]] - U [[CERN]]-u su prvi put u istoriji izdvojeni stabilni atomi [[antimaterija|antimaterije]]. * [[19. 11.]] - Umirovljeni vladika [[Artemije Radosavljević]] raščinjen nakon što je neodobreno držao liturgiju u manastiru Duboki potok na severu Kosova. * [[20. 11.]] - Samit NATO u Lisabonu: ponovljena podrška članstvu Gruzije; podržan integritet Azerbejžana u Karabaškom konfliktu itd. * [[21. 11.]] - IAAF izabrao [[Blanka Vlašić|Blanku Vlašić]] za Atletičarku godine. * [[22. 11.]] - Najmanje 349 osoba je poginulo u stampedu u [[Pnom Pen]]u tokom obeležavanja praznika vode. * 22. 11. - U Beogradu otvoren Muzej [[Narodno pozorište u Beogradu|Narodnog pozorišta]]. * [[23. 11.]] - U najžešćem sukobu od prekida [[Korejski rat|Korejskog rata]] poginula 2 vojnika i 2 civila, kada je [[Severna Koreja]] bombardovala [[Južna Koreja|južnokorejsko]] ostrvo [[Yeonpyeong]]. * [[24. 11.]] - Srbija dobila upitnik Evropske komisije. * [[24.11.|24]] - [[25. 11.]] - Zvanična poseta predsednika Tadića Hrvatskoj (Zagreb, [[Krnjak]], [[Deringaj]], [[manastir Krupa]]). * [[26. 11.]] - ''[[Srpski film]]'' [[Srđan Spasojević|Srđana Spasojevića]] je postao najcenzuriraniji film u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] tokom zadnjih 16 godina. * [[28. 11.]] - [[Otkrivanje američkih diplomatskih depeša]] ili ''Cablegate'': [[WikiLeaks]] počinje objavljivanje poverljive prepiske američke diplomatske službe - 250.000 izveštaja, od čega 100.000 tajnih ili poverljivih. * 28. 11. - Finalizovan ''bail-out'' paket EU i MMF-a za Irsku od oko 85 milijardi eura (Irska zatim donosi najstroži budžet u istoriji). === Decembar/Prosinac === * početkom - Velike poplave u regionu ([[Lim]], [[Drina]], [[Neretva]], [[Skadarsko jezero]]...); jaka zima u srednjoj i zapadnoj Evropi; požari u [[Izrael]]u (41 poginuli kod [[Haifa|Haife]]). * [[2. 12.]] - Na sastanku [[FIFA]]-e u [[Rusija]] i [[Katar]] određeni za mjesto održavanja [[FIFA Svjetski kup 2018|Svjetskog prvenstva u fudbalu 2018]]. odnosno [[FIFA Svjetski kup 2022|2022]]. godine. * [[4. 12.]] - [[Obala Slonovače]]: obojica predsedničkih kandidata ([[Laurent Gbagbo]] i [[Alassane Ouattara]]) tvrde da su predsednici, zategnuta situacija. * [[5. 12.]] - [[Datoteka:Tennis pictogram.svg|25px]] [[Teniska reprezentacija Srbije]] osvojila [[Davis Cup]], pobedom od 3:2 nad Francuskom u Beogradu. * [[6. 12.]] - Bivši [[Hrvatska|hrvatski]] [[MORH|ministar obrane]] [[Berislav Rončević]] nepravomoćno osuđen na četiri godine zatvora zbog malverzacija sa kupovinom kamiona za [[Hrvatska vojska|HV]]. * [[7. 12.]] - [[Julian Assange]], australijski aktivist i osnivač [[Wikileaks]]a, se predao policiji te je smješten u pritvor gdje će čekati eventualno izručenje [[Švedska|Švedskoj]] zbog optužbi za [[silovanje]]. Narednih dana hakerski napadi (''[[Operation Payback]]'') u znak podrške WikiLeaksu. * [[9. 12.]] - Nezavisni [[Hrvatski sabor|saborski]] zastupnik i bivši hrvatski premijer [[Ivo Sanader]] napustio Hrvatsku nedugo nakon što je objavljeno kako [[DORH]] od Sabora traži ukidanje parlamentarnog imuniteta radi pokretanja kaznenog postupka (uhićen sutradan u Austriji). * 9. 12. - Studentski neredi u [[London]]u, dok Parlament prihvata povećanje školarina; napadnuta i kola sa Princom od Velsa i njegovom suprugom. * 9. 12. - [[Robert Prosinečki]] novi trener Crvene Zvezde. * [[10. 12.]] - Ceremonija dodele Nobelove nagrade za mir bez zatvorenog [[Liu Xiaobo]]-a; Srbija poslala predstavnika u zadnjem trenutku. * 10. 12. - [[Tomislav Merčep]] uhićen pod optužbom za ratne zločine. * [[12. 12.]] - Izvanredni izbori za [[Skupština Kosova|Skupštinu Kosova]], najviše glasova osvojila [[Demokratska partija Kosova]] premijera [[Hashim Thaci|Hashima Thacija]]; zabeležene nepravilnosti zbog kojih su izbori u pet opština ponovljeni 9.1. sledeće godine. * [[14. 12.]] - Navijači u Novom Zagrebu zapalili autobus grčkog PAOK-a. * 14. 12. - [[Silvio Berlusconi]] preživeo glasanje o poverenju sa tri glasa razlike, neredi u Rimu. * [[15. 12.]] - Skupština Srbije ukinula vojnu obavezu - uvodi se profesionalna [[Vojska Srbije|vojska]]. * 15. 12. - Građanima [[BiH]] više nisu potrebne šengenske vize. * [[16. 12.]] - Komitet Saveta Evrope usvojio [[Dick Marty|Martijev]] izveštaj o Kosovu, u kojem je [[Hašim Tači]] označen kao glavni vođa grupe koja se bavila organizovanim kriminalom, uključujući trgovinu organima (Parlamentarna skupština će razmatrati izveštaj 25. januara 2011.). * 16. 12. - Poslednja emisija ''[[Larry King Live]]'' na CNN, nakon 25 godina ([[Piers Morgan]] će imati emisiju 2011-14). * [[17. 12.]] - [[Crna Gora]] dobila status kandidata za [[EU]], ima sedam uslova pre početka pristupnih pregovora. * 17. 12. - U [[tunis]]kom gradu [[Sidi Bouzid]] se zapalio ulični prodavac [[Mohamed Bouazizi]] (umro 4. januara), što će inicirati proteste i [[Tuniska revolucija|revoluciju u toj zemlji]], prvi slučaj "[[Arapsko proljeće|Arapskog proljeća]]". * [[19. 12.]] - U Danskoj i Norveškoj završeno evropsko prvenstvo u [[rukomet]]u za žene: Norveška 1, Crna Gora 6, Hrvatska 9, Srbija 14. * 19. 12. - [[Belorusija]]: neredi u [[Minsk]]u, nakon što je [[Aleksandar Lukašenko]] izabran četvrti put. * [[20. 12.]] - Bračnom paru Nastić, Srbima u Kaliforniji, oduzeta deca zbog fotografija istih koja se kupaju u kadi (vraćena sledećeg februara). * [[21. 12.]] - [[Crna Gora|Crnogorski]] premijer [[Milo Đukanović]] najavio kako podnosi ostavku, ali i da ostaje na čelu vladajuće [[Demokratska partija socijalista Crne Gore|DPS]]; vladu napušta i [[Svetozar Marović]], novi mandatar je [[Igor Lukšić]]. * [[22. 12.]] - Oko 2,5 tone radioaktivnog materijala iz Vinče stiglo u Rusiju; tajna operacija počela [[19. 11.]], najveća ikada. * [[27. 12.]] - Rekonstrukcija hrvatske vlade, zamjenjena četiri ministra, među kojima i ministar financija [[Ivan Šuker]]. * 27. 12. - Eksplozije i požar u vojnom delu fabrike "Sloboda", [[Čačak]], nema povređenih. * 30/[[31. 12.]] - Završen treći serijal "[[Farma (Srbija)|Farme]]" u Srbiji, pobednica "Grandova" zvezda [[Katarina Živković]] (ispred [[Marijan Rističević|Marijana Rističevića]] i [[Ekrem Jevrić|Ekrema Jevrića]]). === Kroz godinu === * 2010-11 - Okeansko-atmosferski fenomen [[La Niña]]. * Rimokatolička crkva se suočava sa posledicama pedofilskih afera. == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 2010.}} == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2010.}} === Januar/Siječanj === * [[11. 1.]] - [[Éric Rohmer]], francuski filmski režiser (* [[1920]]) * [[13. 1.]] - [[Neda Andrić]], hrvatska ekonomistica, riječka gradonačelnica (* [[1927.]]) * [[14. 1.]] - [[Ante Babaja]], hrvatski redatelj i scenarist (* [[1927.]]) * [[22. 1.]] - [[Vlastimir Golubičić]] Vatika, golman BSK, član UO FK Partizan (* [[1919]]) * [[25. 1.]] - [[Ivan Prenđa]], zadarski nadbiskup (* [[1939.]]) * [[27. 1.]] - [[J.D. Salinger]], američki pisac (* [[1919]]) === Februar/Veljača === * [[2. 2.]] - [[Svetozar Kurepa]], hrvatski matematičar (* [[1929]].) * [[3. 2.]] - [[Jovan Bulj]], elegantni beogradski saobraćajac (* [[1939]]) * [[7. 2.]] - [[Mihailo Marković]], filozof (* [[1923]].) * [[8. 2.]] - [[Eliza Dobrić]], hrvatska kazališna glumica (* [[1921]].) * [[12. 2.]] - [[Petar Borota]], fudbalski golman (* [[1952]]) * 12. 2. - [[Nodar Kumaritašvili]], gruzijski sanjkaš, poginuo na [[ZOI 2010.|ZOI]] (*[[1988]].) * [[18. 2.]] - [[Mladen Veža]], hrvatski akademski slikar (*[[1916]].) * 18. 2. - [[Miro Mihovilović]] - vaterpolist i znanstvenik fizičke kulture. (*[[1915]]) * [[20. 2.]] - [[Ana Krasojević]], srpska glumica (* [[1922]].) * 20. 2. - [[Alexander Haig]], američki general i političar (* [[1924]]) === Mart/Ožujak === * [[2. 3.]] - [[Krstan Bijeljac]], sveštenik i humanitarac (*[[1916]]) * [[3. 3.]] - [[Momo Kapor]], srpski književnik (*[[1937]]) * [[5. 3.]] - [[Herta Has]], druga [[Tito]]va supruga (*[[1914]]) * [[7. 3.]] - [[Mihajlo Mihajlov]], jugoslovenski disident (*[[1934]]) * [[12. 3.]] - [[Dušanka Kalanj]], spikerka [[RTS|TV Beograd]] (*[[1934]] ) * [[13. 3.]] - [[Ljubomir Kapor]], hrvatski glumac (*[[1932]]) * [[16. 3.]] - [[Ksenija Pajčin]], srpska pevačica (*[[1977]]) * [[21. 3.]] - [[Sanja Marđetko Kurečić]], hrvatska novinarka i TV voditeljica (* [[1959]].) * [[22. 3.]] - [[Stjepan Radić (pijanist)|Stjepan Radić]], hrvatski pijanist, političar ( *[[1928]]) * 22. 3. - [[Tomo Vrban]], hrvatski vizažist (* [[1977]].) * [[24. 3.]] - [[Stevan Nikšić]], srpski novinar (*[[1946]]) * [[27. 3.]] - [[Vasilij Smislov]], šahovski velemajstor (* [[1921]]) * [[28. 3.]] - [[Aleksandar Srnec]], hrvatski slikar, dizajner i autor animiranih filmova (* [[1924]].) * [[29. 3.]] - [[Izabela Šimunović]], hrvatska slikarica (* [[1970]].) * [[29. 3.]] - [[Branimir Nikolić Branči]], aktivista [[Otpor (Srbija)|Otpora]] (* [[1957]]) === April/Travanj === * [[1. 4.]] - [[John Forsythe]], američki glumac (*[[1918]]) * [[2. 4.]] - [[Mato Došen]], hrvatski glazbeni producent i aranžer (* [[1953]].) * [[5. 4.]] - [[Sava Perović]], srpski urolog i akademik (*[[1937]]) * [[6. 4.]] - [[Aleksandar Mladenović]], srpski filolog, akademik (*[[1930]]) * [[8. 4.]] - [[Malcolm McLaren]], britanski performer i menadžer (*[[1946]]) * [[10. 4.]] - [[Lech Kaczynski]], poljski predsednik, (*[[1949]]) * [[15. 4.]] - [[Branimir Donat]] (Tvrtko Zane), hrvatski književnik (*[[1934]]) * [[16. 4.]] - [[Rasim Delić]], general Armije Republike Bosne i Hercegovine (* [[1949]].) * [[18. 4.]] - [[Nela Šukara]], srpska violinistkinja, pesnikinja i striptizeta (*[[1963]]) * [[20. 4.]] - [[Biljana Kovačević Vučo]], predsednica Komiteta pravnika za ljudska prava (YUCOM) (*[[1952]]) * [[21. 4.]] - [[Huan Antonio Samaran]], bivši predsednik [[Međunarodni olimpijski komitet|MOK]]-a (*[[1920]]) * 21. 4. - [[Božena Ruk-Fočić]], hrvatska operna soprano pjevačica (* [[1931]].) * [[26. 4.]] - [[Ljiljana Petrović-Buttler]], pjevačica (* [[1939]].) * 26. 4. - [[Žarko Susić]], hrvatski sportski novinar i atletski trener (* [[1915]].) === Maj/Svibanj === * [[3. 5.]] - [[Radoslav Zlatan Dorić]], pozorišni reditelj (* [[1940]]) * 3. 5. - [[Peter O'Donnell]], pisac ''Modesty Blaise'' (* [[1920]]) * [[4. 5.]] - [[Predrag Ivanović]], beogradski jazz muzičar, kompozitor i aranžer (* [[1930]]) * [[5. 5.]] - [[Umaru Yar'Adua]], predsednik Nigerije (*[[1951]]) * 5. 5. - [[Zvonimir Levačić – Ševa]], hrvatski zabavljač i komičar (* [[1943.]]) * [[6. 5.]] - [[Iva Bagić]], hrvatska TV voditeljica (* [[1984]].) * [[7. 5.]] - [[Svetozar Stojanović]], filosof (* [[1931]]) * [[10. 5.]] - [[Davor Borčić]], hrvatski glumac (* [[1940.]]) * [[17. 5.]] - [[Lujo Margetić]], hrvatski povjesničar i akademik (* [[1920.]]) * 17. 5. - [[Zdravko Juričić - Vido]], hrvatski glazbenik i glazbeni menadžer (* [[1932.]]) * [[25. 5.]] - [[Dobrila Šokica]], srpska glumica (* [[1934]]) * 25. 5. - [[Erih Koš]], srpski književnik i prevodilac, akademik (* [[1913]]) * [[29. 5.]] - [[Dennis Hopper]], američki glumac i režiser (* [[1936]].) * [[31. 5.]] - [[Jordan Ivanović]], sportski novinar (* [[1947]]) === Jun/Juni/Lipanj === * [[2. 6.]] - [[Joško Martinović]], novinar HRT (*[[1963]]) * [[10. 6.]] - [[Vlaho Orlić]], vaterpolista i trener (*[[1934]]) * [[15. 6.]] - [[Bekim Fehmiu]], kosovski i jugoslavenski glumac (*[[1936]]) * [[18. 6.]] ? - [[Dimče Belovski]], jugoslovenski diplomat (* [[1923]].) * 18. 6. - [[Bogdan Bogdanović]], srpski arhitekt (* [[1922]].) * 18. 6. - [[Jose Saramago]], portugalski književnik i nobelovac (* [[1922]].) * 18. 6. - [[Drago Ćupić]], lingvist, dugogodišnji direktor Instituta za srpski jezik SANU (*[[1932]]) * [[26. 6.]] - Antonio G. Lauer ([[Tomislav Gotovac]]), hrvatski performer (* [[1937]]) * 26. 6. - [[Žarko Komanin]], srpski književnik (* [[1935]]) * [[28. 6.]] - [[Robert Byrd]], američki političar (* [[1917]].) * [[29. 6.]] - [[Nikša Matičević]], hrvatski klapski pjevač (* [[1954]].) === Jul/Juli/Srpanj === * [[1. 7.]] - [[Miodrag Đukić]], dramski pisac (* [[1938]]) * [[6. 7.]] - [[Pal Šandor]], političar, književnik... (* [[1954]]) * [[8. 7.]] - [[Bogomil Karlavaris]], slikar i profesor (* [[1924]]) * [[10. 7.]] - [[Božidar Orešković]], hrvatski glumac (* [[1942]]) * 10. 7. - [[Hrvoje Kelčec]], novinar (* [[1963]]) * [[15. 7.]] - [[Saša Marković Mikrob]], multimedijalni umetnik i novinar (* [[1959]]) * [[14. 7.]] - [[Ivan Jagodić]], glumac (* [[1936]]) * 14. 7. - [[Ante Grgantov]], hrvatski pjevač, član grupe "Berekini" (* [[1960]].) * [[24. 7.]] - [[Mia Oremović]], glumica (* [[1918]]) * [[28. 7.]] - [[Zdravko Randić]], filmski režiser (* [[1925]]) * [[31. 7.]] - [[Feliks Pašić]], novinar, poz. kritičar, publicista (* [[1939]]) === Avgust/August/Kolovoz === * [[3. 8.]] - [[Nuša Marović]], hrvatska manekenka (* [[1939]].) * [[5. 8.]] - [[Slavica Maras-Mikulandra]], hrvatska glumica i pjesnikinja (* [[1933]].) * [[8. 8.]] - [[Patricia Neal]], američka glumica (* [[1926]].) * [[9. 8.]] - [[Dragica Martinis]], hrvatska sopranistica (* [[1922]].) * [[12. 8.]] - [[Velimir Kljaić]], hrvatski rukometni trener (* [[1946]].) * [[14. 8.]] - [[Abbey Lincoln]], američka glumica i pjevačica (* [[1930]].) * [[17. 8.]] - [[Francesco Cossiga]], italijanski političar (* [[1928]]) * [[22. 8.]] - [[Stjepan Bobek]], veliki fudbaler (* [[1923]]) * 22. 8. - [[Vladimir Devidé]], hrvatski matematičar (* [[1925]]) * [[23. 8.]] - [[Pierre Marie Gallois]], francuski general, geopolitolog (* [[1911]]) * [[26. 8.]] - [[Hrvoje Matković]], hrvatski povjesničar (* [[1923]].) * [[28. 8.]] - [[Sinan Hasani]], bivši predsednik predsedništva SFRJ (* [[1922]]) * [[29. 8.]] - [[Marko Brešković]], hrvatski glazbenik, jedan od osnivača Dubrovačkih trubadura (* [[1942]].) === Septembar/Rujan === * [[3. 9.]] - [[Miroslav Bijelić]], srpski glumac (* [[1937]].) * [[7. 9.]] - [[Amar Garibović]], srpski skijaš (* [[1991]]) * [[9. 9.]] - [[Marin Šuica]], hrvatski tenisač (* [[1995]]) * [[11. 9.]] - [[Rade Marković]], srpski glumac (* [[1921]]) * [[12. 9.]] - [[Claude Chabrol]], francuski režiser (* [[1930]]) * [[16. 9.]] - [[Vanča Kljaković]], hrvatski redatelj i dramski pisac (* [[1930]]) * [[20. 9.]] - [[Eugen Pusić]], hrvatski akademik (* [[1916]]) * [[22. 9.]] - [[Predrag Tasovac]], srpski glumac (* [[1922]]) * [[24. 9.]] - [[Genadij Janjajev]], sovjetski političar (* [[1937]]) * [[26. 9.]] - [[Marija Doričić Grozdanić]], hrvatska radijska voditeljica (* [[1928]]) * [[27. 9.]] - [[Gloria Stuart]], američka glumica (* [[1910]].) * [[28. 9.]] - [[Dragutin Herenda]], hrvatski novinar i pjesnik (* [[1948]].) * [[29. 9.]] - [[Vojislav Voki Kostić]], srpski kompozitor (* [[1931]]) * 29. 9. - [[Tony Curtis]], glumac (* [[1925]]) === Oktobar/Listopad === * [[3. 10.]] - [[Dragan Sakan]], psiholog, osnivač advertajzing scene u ex-Yu (* [[1950]]) * [[4. 10.]] - [[Slavko Balog]], hrvatski humorist, glumac, sportski djelatnik, pedagog (* [[1929]].) * [[7. 10.]] - [[Milka Planinc]], bivša predsjednica Saveznog izvršnog vijeća (* [[1924]]) * [[12. 10.]] - [[Ratko Petrić]], hrvatski kipar (* [[1941]].) * [[14. 10.]] - [[Benoît Mandelbrot]], matematičar (* [[1924]]) * [[18. 10.]] - [[Josip Vončina]], hrvatski jezikoslovac, književni povjesničar, akademik (* [[1932]]) * 18. 10. - [[Nebojša Veljović]], bosanski glumac (* [[1952]].) * [[19. 10.]] - [[Tom Bosley]], američki glumac (* [[1927]]) * [[20. 10.]] - [[Aleksandar Goldštajn]], pravnik i hrvatski akademik (* [[1912]]) * [[23. 10.]] - [[Goran Vežić]], novinar (* [[1953]]) * [[25. 10.]] - [[Vesna Parun]], hrvatska pjesnikinja (* [[1922]].) * 25. 10. - [[Aleksandar Flaker]], hrvatski slavist i književni kritičar (* [[1924]].) * [[26. 10.]] - [[Oktopod Paul]], hobotnica-"prorok" (* [[2008]]) * [[27. 10.]] - [[Néstor Kirchner]], bivši predsednik Argentine (* [[1950]]) * [[28. 10.]] - [[Julije Njikoš]], hrvatski skladatelj, melograf i glazbeni organizator (* [[1924]].) * [[29. 10.]] - [[Vojislav Korać]], istoričar arhitekture, srpski akademik (* [[1924]]) === Novembar/Studeni === * [[3. 11.]] - [[Viktor Černomirdin]], ruski političar (* [[1938]]) * [[4. 11.]] - [[Zlatan Vauda]], kompozitor i pedagog (* [[1923]]) * [[5. 11.]] - [[Slobodan Golubović Leman]], istaknuti filmski radnik (*[[1944]]) * [[7. 11.]] - [[Ilija Obradović]], doktor elektrotehnike, srpski akademik (* [[1911]]) * [[10. 11.]] - [[Dino De Laurentiis]], filmski producent (* [[1919]]) * [[13. 11.]] - [[Miloš Petrović]], kompozitor i pijanista, prof. na FMU u Bg. (* [[1952]]) * [[19. 11.]] - [[Ladislav Demeterffy]], hrvatski glazbenik (* [[1932]]) * [[26. 11.]] - [[Božidar Knežević]], slikar (* [[1934]]) * [[27. 11.]] - Miodrag [[Dado Đurić]], slikar (* [[1933]]) * [[28. 11.]] - [[Leslie Nielsen]], kanadsko-američki glumac (* [[1926]]) * 28. 11. - [[Ivan Balent Tratinčica]], hrvatski glazbenik i DJ (* [[1947]]) * [[29. 11.]] - [[Boško Ivkov]], srpski književnik (* [[1942]]) === Decembar/Prosinac === * [[11. 12.]]. - [[Krsto Cviić]], hrvatski novinar (r. [[1930]].) * 11. 12. - [[Marina Nemet]], hrvatska glumica (* [[1960]]) * [[12. 12.]] - [[Bogumil Hrabak]], srpski istoričar i akademik (* [[1927]]) * [[13. 12.]] - [[Richard Holbrooke]], američki diplomat (* [[1941]].) * [[14. 12.]] - [[Branislav Kovačević]] Cole, bivši srpski političar (* [[1953]]) * [[15. 12.]] - [[Blake Edwards]], američki režiser (* [[1922]].) * [[17. 12.]] - [[Mira Sanjina]], srpska primabalerina i koregraf (* [[1924]]) * [[19. 12.]] - [[Ivo Padovan]], hrvatski akademik i liječnik (* [[1922]]) * [[24. 12.]] - [[Ljubomir Ćipranić]], srpski glumac (* [[1936]]) * [[25. 12.]] - [[Kosta Krainčanić]], bivši novinar RTS (* [[1937]]) * [[29. 12.]] - [[Vladan Batić]], srpski političar (DHSS) (* [[1949]]) == Nobelove nagrade == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Andre Geim]] i [[Konstantin Novoselov]] (revolucionarni eksperimenti u vezi [[grafen]]a) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Richard F. Heck]], [[Ei-ichi Negishi]] i [[Akira Suzuki]] (reakcije unakrsnog [[reakcija kuplovanja|kuplovanja]] katalizovane [[paladijum]]om) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Robert G. Edwards]] (razvoj [[In vitro oplodnja|in vitro oplodnje]]) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Mario Vargas Llosa]] (kartografija struktura moći, oštre slike otpora, pobune i poraza pojedinca) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Liu Xiaobo]] (duga i nenasilna borba za osnovna ljudska prava u Kini) * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Peter A. Diamond]], [[Dale T. Mortensen]] i [[Christopher A. Pissarides]] (analiza tržišta sa ''search frictions'' [smetnje u trgovini ili zaposlenju]) == Reference == {{reference}} == Vidi takođe: == [[Godišnji kalendar]] == Vanjske veze == {{commonscat|2010}} [[Kategorija:2010.]] hi5rretvw5y0isk9fbs0uxyhop0p4ye 42689545 42689509 2026-09-14T05:20:25Z ~2026-49671-12 391846 /* */ Dakle, nije nogometno već košarkaško prvenstvo održano 2010. 42689545 wikitext text/x-wiki {{otheruses}} {{Godina nav}} {{Godina u drugim kalendarima|2010}} Godina '''2010''' ('''[[Rimski brojevi|MMX]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]]. Označena je kao: * Međunarodna godina biodiverziteta * Međunarodna godina omladine * Evropska godina borbe protiv siromaštva i društvene isključenosti __NOTOC__ == Događaji == === Januar/Siječanj === [[Datoteka:Burj Khalifa.jpg|mini|left|150px|[[Burj Khalifa]]]] * [[1. 1.]] - [[Bosna i Hercegovina]] je nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a 2010-2011. * 1. 1. - U [[sjeverozapad]]nom [[Pakistan]]u je došlo do samoubilačkog bombardiranja na [[odbojka]]škoj utakmici, prilikom čega je ubijeno 95, te ranjeno preko 100 ljudi. * 1. 1. - U [[Danska|danskom]] gradu [[Århus]]u je 28-godišnji [[Somalija]]c upao naoružan sa sjekirom i nožem u kuću [[Kurt Westergaard|Kurta Westergaarda]] s namjerom da ga ubije, nakon čega ga je danska policija ranila pucavši u njega. * 1. 1. - Nova mreža sudova u [[Srbija|Srbiji]]: umesto opštinskih i okružnih sudova, osnovni pa viši sudovi, četiri apelaciona suda i Vrhovni kasacioni sud kao najviša instanca; tu su i prekršajni i privredni sudovi. * [[4. 1.]] - Bivši predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik [[HDZ]] [[Ivo Sanader]] isključen iz članstva stranke. * 4. 1. - Otvorena [[Burj Khalifa]], najviša ljudska građevina svih vremena. * 4. 1. - [[Srbija]] podnela [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnom sudu pravde]] u Hagu kontratužbu protiv Hrvatske za genocid u periodu 1991—1995 (obe tužbe odbačene 2015). * [[8. 1.]] - Poseta hrvatskog predsednika [[Stjepan Mesić|Mesića]] [[Kosovo|Kosovu]] izaziva negodovanje u [[Srbija|Srbiji]]. * [[10. 1.]] - [[Datoteka:Coat of arms of Croatia.svg|22px|Hrvatska]] Na [[Predsjednički izbori u Hrvatskoj 2009|izborima u Hrvatskoj]] za trećeg [[predsjednik Hrvatske|predsjednika Hrvatske]] izabran [[Ivo Josipović]]. [[Datoteka:Haitian national palace earthquake.jpg|thumb|180px|left|Ruševine Nacionalne palate na Haitiju]] * [[12. 1.]] - '''[[Potres na Haitiju 2010.]]''' od 7,0 stepeni odnio 100-160.000 ljudskih života. Glavni grad [[Port-au-Prince]] je u ruševinama, a epicentar se nalazio oko 15&nbsp;km od grada. Potres se osjetio i na [[Kuba|Kubi]]. * 12. 1. - Iz [[podgorica|podgoričkog]] privatnog zoo-vrta pobegao [[nilski konj]]. * 12. 1. - U Teheranu ubijen fizičar Massoud Ali-Mohammadi - pripisano [[Mossad]]ovoj akciji ometanja [[Iranski nuklearni program|iranskog nuklearnog programa]]. * 12. 1. - Operacija Aurora: ''[[Google]]'' kaže da je bio među metama kineskih hakera prošle godine i da više nije voljan cenzurisati rezultate u NR Kini. * [[13. 1.]] - Izveštaj EU osuđuje "teške nepravilnosti" u računovodstvu Grčke (budžetski deficit za 2009 je 12,5 a ne 3,7%; u aprilu revidirano na 13,6%). * [[15. 1.]] - Zvanični kraj [[Čadski građanski rat (2005-2010)|Čadskog građanskog rata]] i istovremenog sukoba sa Sudanom - pobedila je vlada [[Idriss Déby|Idrissa Débyja]], uz pomoć Francuske i Gadafijeve Libije. * januar - Pošto je krajem prošle godine hrišćanima u [[Malezija|Maleziji]] dopuštena upotreba reči ''Allah'', napadnuto je više crkava u zemlji. * [[17. 1.]] - [[Sebastián Piñera]] izabran za predsjednika [[Čile]]a kao prvi kandidat [[desnica|desnice]] poslije 1990. godine i silaska [[Augusto Pinochet|Pinocheta]] s vlasti. * 17. 1. - Počinje prva epizoda sukoba između muslimana i hrišćana u nigerijskom mestu [[Jos]] (Džos), narednih dana gine najmanje 326 ljudi, naredni nemiri u martu. * [[18. 1.]] - [[Mehmet Ali Agca]], atentator na papu [[Ivan Pavao II|Ivana Pavla II]], pušten iz zatvora nakon više od 30 godina. * [[19. 1.]] - Izborom [[Republikanska stranka SAD|republikanskog]] kandidata [[Scott Brown|Scotta Browna]] u državi [[Massachusetts]], [[Demokratska stranka SAD|američki demokrati]] gube kvalificiranu većinu (60 od 100) u [[Senat SAD|Senatu]]. * 19. 1. - [[Mahmoud al-Mabhouh]], jedan od [[Hamas]]ovih vojnih komandanata, ubijen u luksuznom hotelu u [[Dubai]]u, od strane tima sa falsifikovanim zapadnim pasošima ([[izrael]]ski [[Mossad]]). * [[21. 1.]] - ''Citizens United v. FEC'': Vrhovni sud SAD presuđuje sa 5:4, na osnovu slobode govora, da vlada ne može ograničavati finansiranje predizbornih kampanja od strane korporacija. * [[22. 1.]] - [[Episkop niški Irinej]] izabran za novog patrijarha [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]] (do 2020). * 22. 1. - U Srbiji odlučeno da firma [[Telenor Srbija]] dobije licencu za drugog operatera fiksne telefonije. * [[24. 1.]] - Vlada Srbije kaže da više neće dopuštati blokade puteva i pruga, nakon niza takvih akcija od strane štrajkača, veterana i dr. u prethodnih par meseci (npr. [[Lapovo]] i [[Kuršumlija]]). * [[25. 1.]] - Bivši [[irak|irački]] ministar obrane [[Ali Hassan al-Majid]], zvani "Kemijski Ali" obješen zbog ratnih i drugih zločina počinjenih [[Kampanja al-Anfal|kampanje al-Anfal]] protiv Kurda 1988. * [[26. 1.]] - [[Science fiction|Naučnofantastični]] film ''[[Avatar (2009)|Avatar]]'' režisera [[James Cameron|Jamesa Camerona]] postao film s najvećom zaradom u historiji kinematografije, oborivši rekord filma ''[[Titanic (1997 film)|Titanic]]'' istog autora. * [[27. 1.]] - Predstavljen [[iPad]], [[Apple]]-ov tablični računar (u prodaji od marta). * [[28. 1.]] - Zbog tri pukotine na glavnom nosaču mosta [[Gazela (most)|Gazela]], zatvorena je srednja saobraćajna traka u smeru ka [[Novi Beograd|Novom Beogradu]], a svim vozilima težim od 3,5 tone zabranjena je vožnja preko te strane mosta (saobraćaj normalizovan [[7. 2.]], osim za kamione). * [[31. 1.]] - [[Datoteka:Handball pictogram.svg|25px]] Završeno [[Europsko prvenstvo u rukometu - Austrija 2010.]]: Francuska 1, Hrvatska 2, Srbija 13. * decembar - mart - Neuobičajeno hladna zima u Evropi (→ [[:en:Winter of 2009–10 in Europe|en]]). === Februar/Veljača === * [[1. 2.]] - Otpočela primena Prelaznog trgovinskog sporazuma između [[EU]] i [[Srbija|Srbije]]. * 1. 2. - [[Novak Đoković]] drugi na [[Asocijacija teniskih profesionalaca|ATP]] listi. * [[2. 2.]] - Racija na [[vehabije]] ([[selefije]]) u [[Gornja Maoča|Gornjoj Maoči]] kod [[Brčko]]g. * [[3. 2.]] - U Zagrebu počinje suđenje osumnjičenima za ubojstvo [[Ivo Pukanić|Ive Pukanića]] (braća Matanić, Amir Mafalani i Slobodan Đurović, kasnije i Bojan Gudurić). * [[5. 2.]] - Lider [[Nova Srbija|Nove Srbije]], [[Velimir Ilić]], fizički napadnut u centru Beograda dok je davao izjavu novinarima. * 5. 2. - Berze širom sveta pale, zabrinute zbog dugova [[Grčka|Grčke]], [[Španija|Španije]] i [[Portugal]]a (članice [[euro]]zone). * [[7. 2.]] - Drugi krug [[ukrajina|ukrajinskih]] predsedničkih izbora: [[Viktor Janukovič]], gubitnik [[Narančasta revolucija|Narančaste revolucije]], pobeđuje sa 49,55 prema 46,03% premijerku [[Julija Timošenko|Juliju Timošenko]] (predsednik do [[Revolucija dostojanstva|Revolucije dostojanstva]] 2014). * 7. 2. - [[Nju Orleans sejntsi]] trijumfovali su u ovogodišnjem [[Superbol]]u pobedom na [[Indijanapolis koltsi]]ma 31:17. * [[8. 2.]] - [[Toyota]] opoziva 436.000 [[Prius]]a zbog problema sa kočenjem, nakon što je već opozvala nekoliko miliona vozila zbog problema sa papučicom za gas. * 8. 2. - [[Goran Knežević]], bivši gradonačelnik [[Zrenjanin]]a iz redova [[DS]], postao poverenik [[Srpska napredna stranka|Srpske napredne stranke]] za [[Srednjebanatski okrug]]. * 8. 2. - Gen. [[Sarath Fonseka]] uhapšen nakon što je [[26. 1.]] izgubio na izborima za predsednika [[Sri Lanka|Sri Lanke]]. * 8. 2. - U nizu lavina kod [[Tunel Salang|tunela Salang]] na severu Afganistana gine 175 ljudi. * [[11. 2.]] - Policija je uhapsila dvadesetak aktivista koji su zagrebačkoj ulici Varšavskoj čuvali kontejnere kako bi spriječili početak gradnje ulaza u podzemnu garažu u pješačkoj zoni. * [[12. 2.]] - [[Nizozemska]] deblokirala poglavlje o pravosuđu, dio pregovora o pristupanju [[Hrvatska|Hrvatske]] [[EU]]. * [[12.2.|12]] - [[28. 2.]] - [[Datoteka:Olympic rings.svg|45px]] [[Zimska olimpijada 2010|Zimska olimpijada]] u [[Vancouver]]u. ** Medalje - [[Hrvatska na ZOI 2010.|Hrvatska]]: [[Jakov Fak]] brončana ([[biatlon]] 10&nbsp;km, [[14. 2.]]), [[Ivica Kostelić]] dve srebrne u [[alpsko skijanje|alpskom skijanju]]. Zanimljivost: Slovenka [[Petra Majdič]] osvojila bronzu [[17. 2.]] u sprintu, sa 4 polomljena rebra i probijenim plućnim krilom. * [[13. 2.]] - [[Vladika Artemije]] privremeno razrešen uprave nad [[Eparhija raško-prizrenska|eparhijom raško-prizrenskom]] (penzionisan [[4. 5.]]). Sutradan, sukob dve struje monaha u [[Gračanica (manastir)|Gračanici]]. * 13. 2. - Počinje šestomesečna rekonstrukcija Bulevara Kralja Aleksandra u [[Beograd]]u (ex Bul. Revolucije), od [[Vukov Spomenik|Vuka]] do ul. Gospodara Vučića ([[Cvetko]]). Predviđena seča preko 300 [[platan]]a (objašnjena njihovom truleži, počela [[26. 2.]]) - neki građani protestuju. * [[14. 2.]] - Eksplozija naprave u [[Bujanovac|Bujanovcu]], povređen policajac Bljerim Mustafa. * [[15. 2.]] - U teškoj [[voz|željezničkoj]] nesreći 15&nbsp;km jugozapadno od [[Brisel]]a poginulo najmanje 11 osoba, a preko 100 povrijeđeno. Nesreća se desila kada su se sudarila dva putnička voza. * [[17. 2.]] - Šestoro [[anarho-sindikalizam|anarhista]] pušteni da se brane sa slobode za optužbu međunarodnog terorizma (Molotovljevi kokteli na grčku ambasadu u Beogradu [[25. 8.]] [[2009]]) - u pritvoru su bili od prošlog septembra (optužba spuštena na "izazivanje opšte opasnosti", oslobođeni [[16. 6.]]). * 17. 2. - [[Darko Šarić|Darku Šariću]], osumnjičenom za krijumčarenje preko 2 tone [[kokain]]a na Atlantiku prethodnog [[2009#Oktobar/Listopad|oktobra]], privremeno oduzeta imovina. * [[17.2.]] - ? Štrajk rudara u Rudniku boksita [[Nikšić]], u jami Biočki stan, zbog neisplaćenih plata. [[Datoteka:Ivo Josipović, Hypo centar (cropped).jpg|thumb|200px|[[Ivo Josipović]], predsjednik RH 2010 - 2015]] * [[18. 2.]] - Inauguracija novog [[Predsjednik Republike Hrvatske|hrvatskog predsednika]], [[Ivo Josipović|Ive Josipovića]]. Srbijanski predsednik [[Boris Tadić|Tadić]] ne dolazi zbog prisustva kosovskog predsednika [[Fatmir Sejdiu|Sejdiua]]. * 18. 2. - Vojni udar u [[Niger]]u: zbačen je [[Mamadou Tandja]], koji nije hteo otići nakon drugog mandata. * [[20. 2.]] - Poplave i klizišta na portugalskom ostrvu [[Madeira]] - stradalo ne manje od 43 osobe. * 20. 2. - Poplave i u regionu (npr. [[Zaječar]] i mesta na [[Timok]]u, takođe i [[Bileća]]) * [[21.2.]] - U [[Podgorica|Podgorici]] napadnut opozicioni političar [[Nebojša Medojević]]. * 20. 2. - [[Nizozemska]] vlada premijera [[Jan Peter Balkenende|Jana Petera Balkenendea]] podnijela ostavku zbog neslaganja koalicijskih partnera oko sudjelovanja nizozemskih snaga u [[NATO]]-ovoj misiji u [[Afganistan]]u. * [[23. 2.]] - Gornji kurs [[euro|eura]] prvi put dostigao 100 [[srpski dinar|dinara]]. * 23. 2. - Pretres kuće [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]] u Beogradu - pronađeno nešto novca, dnevnici i audio-video zapisi. * [[24. 2.]] - Generalni štrajk u [[Grčka|Grčkoj]], drugi ovog meseca, usled nezadovoljstva vladinim merama štednje, zbog velike zaduženosti zemlje (300 mlrd. eura) i budžetskog deficita (12,7%, a dozvoljeno 3%). * [[27. 2.]] - [[Zemljotres u Čileu 2010|Zemljotres u Čileu]] jačine 8,8 stepeni [[Rihterova skala|Rihterove skale]]: poginulo je preko 700 ljudi, razaranja od potresa i cunamija. U više susednih zemalja proglašena opasnost od [[cunami]]ja (u [[Japan]]u zabeležen talas od 1,2m). * [[28. 2.]] - Oluja ''Xynthia'' pogodila zapadnu Evropu, naročito [[Francuska|Francusku]] (preko 50 mrtvih). === Mart/Ožujak === * [[1. 3.]] - [[Radovan Karadžić]] započeo iznošenje odbrane pred [[Haški tribunal|tribunalom]]. * 1. 3. - [[Ejup Ganić]] uhapšen na londonskom [[aerodrom]]u [[Heathrow]], Srbija ga tereti za zločin prilikom [[Slučaj Dobrovoljačka|napada na kolonu JNA]] u sarajevskoj ulici Dobrovoljačkoj 1992. (pušten uz kauciju [[11. 3.]]). * [[1.3.|1]] - [[7. 3.]] - U [[Slavonija|Slavoniji]] prosvjedi zemljoradnika ("Seljačka buna"), neke ceste blokirane, zbog zaostalih dugova i poticaja. * [[2. 3.]] - [[Hrvatska]] i [[Rusija]] potpisali sporazum o ulasku Hrvatske u projekt plinovoda [[Južni tok]]. * [[4. 3.]] - [[Crna Gora|Crnogorska]] vlada službeno raskinula ugovor vredan 2,77 milijardi eura sa hrvatskim konzorcijem Konstruktor-IGH-Tehnika za gradnju autoputa u Crnoj Gori. * [[6. 3.]] - [[Island]]ski birači na [[referendum]]u odbili vladin plan o otplati duga [[UK|britanskim]] i [[Nizozemska|nizozemskim]] vjerovnicima propale banke [[Landsbanki]]. * [[7. 3.]] - [[82. dodjela Oscara]]: najbolji film ''[[The Hurt Locker]]'', ukupno šest nagrada od osam nominacija ([[Kathryn Bigelow]] prva žena nagrađena [[Oscar za režiju|Oscarom za režiju]]), ''[[Avatar (film, 2009)|Avatar]]'' tri nagrade od devet nominacija. * 7. 3. - U međureligijskim sukobima u [[Nigerija|nigerijskom]] gradu [[Džos]]u poginulo je nekoliko stotina ljudi (muslimanska odmazda za napade iz januara); sukobi imaju i ekonomsku dimenziju. * [[8. 3.]] - Prekinut štrajk glađu u [[Željezara Split|Željezari Split]], posle 11 dana. * 8. 3. - U zagrebačkom [[Jarun]]u nađen [[torzo]] srpskog kriminalca [[Cvetko Simić|Cvetka Simića]] (noge pronađene sutradan u blizini). * 8. 3. - U Srbiji, na TV Fox, počinje turska serija "[[Binbir Gece|Hiljadu i jedna noć]]", poznata i kao "Šeherezada" po ženskom liku. Popularna je i u regionu (u Hrvatskoj od kolovoza na RTL). ** Na Foxu, tj. Prvoj, do kraja godine počinju i ''[[Gümüş]]'' i "[[Kad lišće pada]]". Turske serije potiskuju latinoameričke po popularnosti. * [[10. 3.]] - Zemljotres na [[Kosmet]]u ([[epicentar]] kod [[Istok (Kosovo)|Istoka]]), 4,8 stepeni [[Rihterova skala|Rihtera]], osetio se u višespratnicama u većem delu Srbije. * [[11. 3.]] - Novi generalni štrajk u [[Grčka|Grčkoj]] zbog vladinih mera štednje - okupljanja, čarke sa policijom. * 11. 3. - [[Mikola Azarov]] izabran za novog premijera [[Ukrajina|Ukrajine]], nakon što je [[Julija Timošenko]] izgubila većinu u parlamentu. * [[12. 3.]] - Ubica [[Ivana Hodak|Ivane Hodak]] osuđen na 30 godina zatvora. * [[14. 3.]] - [[31. 5.]] - [[Marina Abramović]]: ''The Artist Is Present'' u njujorškom [[MoMA]]. * [[15. 3.]] - [[Stanko Subotić]] optužio [[Miroslav Mišković|Miškovića]] i [[Milan Beko|Beka]] da su s njegovih 50 miliona eura kupili [[Večernje novosti]] i [[Luka Beograd|Luku Beograd]]; optužbe demantovane. * [[16. 3.]] - Pevačica [[Ksenija Pajčin]] i njen dečko [[Filip Kapisoda]] pronađeni mrtvi u stanu na [[Voždovac|Voždovcu]] (ubistvo i samoubistvo). * [[17. 3.]] - Više tužilaštvo u Beogradu odustalo je od optužnice protiv generala [[Vladimir Trifunović|Vlade Trifunovića]] (1995. bio osuđen zbog predaje kasarne u [[Varaždin]]u [[1991#Septembar/Rujan|1991.]], presuda ukinuta početkom 2010.). * 17. 3. - Pokušaj otmice 13-god. devojčice na beogradskoj [[autobus]]koj liniji 26. * [[20. 3.]] - Regionalna konferencija u [[Brdo kod Kranja|Brdu kod Kranja]]; [[Boris Tadić]] nije došao zbog načina predstavljanja predstavnika s [[Kosovo|Kosova]], nisu došli ni glavni evropski predstavnici. * 20. 3. - U [[Bjelovar]]u je ispred [[Bjelovarska katedrala|katedrale sv. Terezije Avilske]] održano [[Euharistija|euharistijsko]] slavlje povodom uspostave [[Bjelovarsko-križevačka biskupija|Bjelovarsko-križevačke biskupije]] i ređenja prvog biskupa te biskupije [[monsinjor]]a [[Vjekoslav Huzjak|Vjekoslava Huzjaka]]. * [[21. 3.]] - [[Demokratska stranka SAD|Demokratska]] većina u [[Predstavnički dom Kongresa SAD|Predstavničkom domu]] [[Kongres SAD|američkog]] Kongresa izglasala je zakon kojim se u [[SAD]] uspotavlja sistem opće zdravstvene zaštite (''[[Obamacare]]'', tj. Zakon o zaštiti pacijenata i priuštivoj nezi), a što je bio jedan od glavnih ciljeva [[Barack Obama|Obamine]] administracije. * 21. 3. - Na teniskom turniru u [[Indian Wells]]u pobedili [[Ivan Ljubičić]] u muškoj i [[Jelena Janković]] u ženskoj konkurenciji. * [[22. mart]] - U rudarskoj nesreći u jami [[Raspotočje]] u blizini [[Zenica|Zenice]] lakše povrijeđeno 13 rudara. U isto vrijeme, u području Zenice se osjetio lakši [[potres]]. Uzrok nesreće nije poznat. * 22. 3. - U drugom krugu regionalnih izbora u [[Francuska|Francuskoj]] opoziciona Socijalistička partija pobijedila je konzervativce predsjednika [[Nicolas Sarkozy|Nicolasa Sarkozyja]]. * 22. 3. - Hrvatski [[tenis]]ač [[Ivan Ljubičić]] osvojio je [[ATP turnir]] Masters serije pobijedivši u finalu američkog tenisača, [[Andy Roddick|Andyja Roddicka]] * [[23. 3.]] - [[Radovan Jelašić]], guverner [[Narodna banka Srbije|Narodne banke Srbije]], podnio ostavku. * 23. 3. - Dobitnik sedmice na [[Loto]]u u [[Kanjiža|Kanjiži]] - 4,8 miliona eura. * [[24. 3.]] - Iznenadni susret predsednikâ [[Ivo Josipović|Josipovića]] i [[Boris Tadić|Tadića]] u [[Opatija|Opatiji]]. * 24. 3. - Mlada muška [[žirafa]] Jovanča stigao u [[Jagodina|Jagodinu]]. * 24. 3. - Naučnici objavili da je identificiran [[Denisovski čovjek]], arhaična izumrla vrsta, ili podvrsta, čovjeka. * [[26. 3.]] - Vlada Srbije odlučila do proda svojih 40% akcija [[Telekom Srbija|Telekoma Srbija]]. * [[27. 3.]] - [[Južna Koreja|Južnokorejska]] fregata ''[[ROKS Cheonan|Cheonan]]'' prepolovljena eksplozijom nedaleko od Severne Koreje, gine 46 od 104 člana posade. * [[29. 3.]] - Dvije koordinirane eksplozije u [[Moskovski metro|moskovskom metrou]] ubijaju 39 ljudi (dve žene samoubice). * [[30. 3.]] - Uhapšen bivši potpredsjednik [[Hrvatska|hrvatske]] Vlade [[Damir Polančec]]. * 30. 3. - Ugašen [[.yu]] domen. * 30/[[31. 3.]] - Posle duge rasprave Skupština Srbije usvojila Deklaraciju kojom se osuđuje [[masakr u Srebrenici|zločin]] nad bošnjačkim stanovništvom Srebrenice u julu 1995. godine, "na način utvrđen presudom Međunarodnog suda pravde". === April/Travanj === [[Datoteka:Steve Jobs with the Apple iPad no logo (cropped).jpg|mini|160px|[[Steve Jobs]] je prošlog januara predstavio ''[[iPad]]'']] * [[1. 4.]] - [[KK Partizan]] se prvi put posle [[1998]]. plasirao u ''[[Final Four]]'' (pobeđen [[Maccabi Tel Aviv]] sa 3-1 u duelima, slavlje na ulicama). * [[3. 4.]] - U SAD počela prodaja tablet računara ''[[iPad]]''. * 3. 4. - U [[Dakar]]u otkriven [[Spomenik afričkog preporoda]]. * [[4. 4.]] - Sve [[hrišćanstvo|hrišćanske]] crkve slave [[Uskrs]]. * [[5. 4.]] - [[Angelina Jolie]] i [[Brad Pitt]] posetili izbeglice u [[Goražde|Goraždu]]. * 5. 4. - [[WikiLeaks]] je objavio snimak paljbe iz američkog helikoptera u Iraku jula 2007, kada je ubijeno nekoliko civila, uključiv dvojicu novinara Reutersa. Ovo je deo materijala koji je dostavio obaveštajni analitičar Bradley/[[Chelsea Manning]], koji će WikLeaks objavljivati narednih godinu dana. * [[6. 4.]] - Nepoznate osobe na Internetu objavile kontroverzni [[Registar branitelja]], odnosno strogo povjerljive podatke [[Hrvatska|hrvatskog]] Ministarstva obrane o svim sudionicima [[Rat u Hrvatskoj|Domovinskog rata]]. * 6. 4. - [[Naksalitsko-maoistički ustanak]] u Indiji: u zasedi u državi [[Čatisgar]] ubijeno 76 žandarma. * [[7. 4.]] - [[Revolucija u Kirgistanu]]: demonstranti u [[Biškek]]u, glavnom gradu [[Kirgistan]]a preuzeli nadzor nad ključnim vladinim zgradama, a opozicija objavila preuzimanje vlasti (bivši pred. [[Kurmanbek Bakijev]] i sam došao na vlast [[Tulipanska revolucija|Tulipanskom revolucijom]] 2005.); na čelu privremene vlade [[Roza Otunbajeva]]. * 7. 4. - [[Katarina Rebrača]] pritvorena pod sumnjom da je prisvojila preko €370.000 iz svog Dobrotvornog fonda. * [[8. 4.]] - Predsednici [[Barak Obama|Obama]] i [[Dmitrij Medvedev|Medvedev]] u [[Prag]]u potpisali [[Novi START]] sporazum - broj operativnih nuklearnih bojevih glava ograničen na po 1550, 30% manje u odnosu na Moskovski sporazum iz [[2002]] (Rusija suspendovala 2023, istekao 2026). * [[9. 4.]] - Svečani početak gradnje [[gasovod]]a [[Severni tok]] (''Nord Stream'') ispod [[Baltičko more|Baltičkog mora]]. * [[10. 4.]] - [[Katastrofa poljskog Tu-154 u Smolensku]]: predsjednik [[Lech Kaczynski]] i mnogi poljski dostojanstvenici ginu u zapadnoj [[Rusija|Rusiji]], gde su trebali komemorirati 70 godišnjicu [[Katinjski masakr|Katinjskog masakra]]. [[Bronisław Komorowski]] preuzima dužnost predsednika (do 2015). * 10. 4. - U [[Tajland]]u krvavi okršaj između vojske i "[[Crvene košulje|Crvenih košulja]]" * [[12. 4.]] - Lideri opozicije u Srbiji predali premijeru milion potpisa, zahtevajući vanredne izbore. * 12. 4. - Samit o [[nuklearno oružje|nuklearnoj]] bezbednosti u [[Vašington]]u sa predstavnicima oko 50 zemalja. * [[12.4.|12]] - [[13. 4.]] - [[Boris Tadić]] u [[Trebinje|Trebinju]] i [[Mostar]]u. * 12 - 13. 4. - Samit o nuklearnoj sigurnosti u Washingtonu. * [[13. 4.]] - U Beogradu pronađena keruša (prozvana Mila) sa sve četiri odsečene šape. * [[14. 4.]] - Zemljotres u kineskoj provinciji [[Qinghai]] (širi [[Tibet]]), preko 2000 mrtvih. * 14. 4. - Spot ''Bad Romance'' [[Lady Gaga|Lady Gage]] najgledaniji ikad na [[YouTube]]-u. * [[14.4.|14]] - [[15. 4.]] - [[Ivo Josipović]] u posjeti [[BiH]] ([[Sarajevo]], [[Ahmići]], [[Križančevo Selo]]); premijerka [[Jadranka Kosor|Kosor]] i [[HDZ]] nezadovoljni njegovim govorom u bh. parlamentu. * 14. 4. - Upucan u stomak navijač na Zvezdinom stadionu, tokom tuče na Severu. * [[15. 4.]] - Maskirani huligani povredili 7 putnika i železničara tokom napada na voz u stanici [[Ripanj]]-Kolonija, kod Beograda. [[Datoteka:Eyjafjallajokull-April-17.JPG|thumb|200px|[[Ejafjadlajekidl|Ejafjatlajokul]]]] * [[15. 4.|15]] - [[21. 4.]] - '''[[Erupcija vulkana Eyjafjallajökull 2010.|Pepeo od vulkanske erupcije]]''' na [[Island]]u znatno poremetio avio-saobraćaj iznad Evrope; otkazano 95.000 letova. Procena štete za avio-industriju je 1,7 mlrd. dolara, mnogi su imali gubitke zbog nemogućnosti prevoza robe. Vazdušni prostor iznad sh. regiona bio zatvoren u različitim periodima [[17. 4.]] - [[18. 4.]]. Mnogi svetski lideri ne mogu prisustvovati sahrani preds. Kačinjskog [[18. 4.]]. Saobraćaj uglavnom obnovljen 21. 4., ali će biti potrebno još nekoliko dana da se saobraćaj normalizuje i prevezu zaostali putnici. * [[16. 4.]] - Sastanak predsednikâ Šoljoma ([[Mađarska]]), Tadića i Josipovića u [[Pečuj]]u; zatim Josipović i Tadić u [[Bački Monoštor|Bačkom Monoštoru]]. * [[19. 4.]] - Hrvatska vlada predstavila Program gospodarskog oporavka (antirecesijski program). * [[20. 4.]] - Uveče po lokalnom vremenu, eksplozija na naftnoj platformi ''[[Deepwater Horizon]]'' u [[Meksički zaliv|Meksičkom zalivu]], gine 11 ljudi. Konstrukcija tone [[22. 4.]], primećeno isticanje nafte, jedno od najvećih ikad. * 20. 4. - U Beogradu počinje suđenje [[Sreten Jocić|Sretenu Jociću]] ("Joca Amsterdam"), optuženom za ubistvo [[Ivo Pukanić|Ive Pukanića]]. * [[21. 4.]] - Sukob policije i boračkih udruženja na protestima u [[Sarajevo|Sarajevu]], oštećena zgrada [[Federacija BiH|federalne]] vlade. * 21. 4. - Ponovno otvaranje [[Avalski toranj|Avalskog tornja]]. * 21. 4. - Sporazumom [[Ukrajina|ukrajinskog]] predsjednika [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]] i [[Rusija|ruskog]] predsjednika [[Dmitrij Medvjedev|Dmitrija Medvjedeva]] na 25 godina produžen boravak ruske [[Crnomorska flota|Crnomorske flote]] u bazi [[Sevastopolj]] (haos u ukrajinskom parlamentu tokom ratifikovanja [[26. 4.]]). * [[22. 4.]] - [[BiH]] primljena u Akcioni plan za članstvo u [[NATO]] (MAP). * [[23.4.|23]] - [[24. 4.]] - Uklanjanje baznih stanica srpskih provajdera mobilne telefonije sa južnog Kosova, uništena i oprema srpskih radio stanica. * [[24. 4.]] - Sastanak [[Abdulah Gul|Gul]] - [[Boris Tadić|Tadić]] - [[Haris Silajdžić|Silajdžić]] u [[Istanbul]]u (Istanbulska deklaracija). * [[25. 4.]] - Tricom u poslednjih 0,6 sekundi utakmice sa [[Cibona|Cibonom]], [[KK Partizan]] osvaja NLB ([[Jadranska liga|Jadransku]]) ligu. * 25. 4. - Drugi krug parlamentarnih izbora u [[Mađarska|Mađarskoj]]: opozicioni [[Fidesz]], koji je već osvojio apsolutnu većinu, sada ima i dvotrećinsku sa krajnje desnom KDNP. Počinje 16 godina dominacije [[Viktor Orbán|Viktora Orbána]]. * [[27. 4.]] - [[Evropska dužnička kriza]]: debitni rejting Grčke, koja je [[23. 4.]] zatražila novac iz paketa pomoći, degradiran na "smeće" status - gubici na berzama. * [[30. 4.]] - Svečano otvaranje [[Expo 2010]] u [[Šangaj]]u. Priredba će trajati do [[31. 10.]] === Maj/Svibanj === [[Datoteka:Outside MARFIN bank.png|thumb|200px|Odavanje pošte ispred banke u Atini]] * [[2. 5.]] - Zemlje [[Eurozona|Eurozone]] i [[MMF]] dogovorili podršku [[Grčka|Grčkoj]] od 110 mlrd. [[euro|eura]] tokom tri godine, u zamenu za oštre mere štednje (potvrđeno [[7. 5.]]). * 2. 5. - Kanonizacija [[Justin Popović|Justina Popovića]]. * [[5. 5.]] - [[Protesti u Grčkoj (2010-2012)]]: u [[Atena|Ateni]] prilikom demonstracija protiv vladinih mjera štednje izbili neredi u kojima je stradalo troje ljudi u zapaljenoj banci. * 5. 5. - [[Goodluck Jonathan]] i formalno postaje predsjednik [[Nigerija|Nigerije]] nakon smrti [[Umaru Yar'Adua|Umarua Yar'Adue]] (do 2015). * [[6. 5.]] - Opći izbori u [[UK|Velikoj Britaniji]]: [[Konzervativna stranka (UK)|Konzervativci]] 305 mjesta (+95), [[Laburistička stranka (UK)|Laburisti]] 258 (-91), [[Liberalni demokrati (UK)|Liberal demokrati]] 57 (-5), ostali 29 - bez [[blokirani parlament|većine za samostalno sastavljanje vlade]] (326 mjesta), prvi put od [[1974]]. * 6. 5. - ''Flash crash'': nekoliko berzi krahiralo za bilion dolara pa se uglavnom oporavilo, za 36 minuta. * [[7. 5.]] - Haški osuđenik [[Radislav Krstić]] napadnut i povređen u zatvoru Vejkfild, zapadni Jorkšir. * [[9. 5.]] - [[CDU]] i [[FDP]] gube izbore na pokrajinskim izborima u [[Sjeverna Rajnska - Vestfalija|Sjevernoj Rajnskoj i Vestfaliji]] čime je [[njemačka]] kancelarka [[Angela Merkel]] ostala bez većine u gornjem domu njemačkpg parlamenta. * 9. 5. - Zbog vulkanskog pepela zatvorene zračne luke u [[Split]]u i [[Zadar|Zadru]]. * [[10. 5.]] - Evropski savet ministara dogovorio "Evropski stabilizacioni mehanizam" - podršku [[euro|euru]] od €750 mlrd. (pored €250 mlrd. od [[MMF]]). * [[11. 5.]] - Vođa [[Konzervativna stranka (UK)|konzervativaca]] [[David Cameron]] nakon sklapanja koalicijskog sporazuma s [[Liberalni demokrati (UK)|liberalnim demokratima]] postaje novi premijer [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]] (do 2016). [[Nick Clegg]] je zamenik premijera. Prva koaliciona vlada u UK od Drugog svetskog rata, Kameron je najmlađi premijer od [[1812]]. Kraj laburističke vladavine započete [[1997]]. * 11. 5. - [[Benigno Aquino III]], sin bivše predsjednice [[Corazon Aquino]], pobijedio na predsjedničkim izborima na [[Filipini]]ma (stupa na položaj [[30. 6.]], ostaje do 2016). * [[12. 5.]] - U Australiji uhapšen [[Dragan Vasiljković]] (''Kapetan Dragan''), koji je nestao [[30. 3.]], nakon odluke australijskog Vrhovnog suda o njegovom izručenju Hrvatskoj. * [[14.5.|14]] -[[15. 5.]] - Godišnja skupština [[Evropska banka za obnovu i razvoj|EBRD]] u [[Zagreb]]u, susreti premijera iz regije. Hrvatska poklonila Srbiji prevod [[Pravna stečevina Europske unije|standarda EU]]. * [[14. 5.]] - Duševno poremećena osoba ubila nožem troje i ranila osam osoba, od čega petoro djece u [[Visoko]]m. * 14. 5. - U obračunu narko kartela u [[Bolivija|Boliviji]] ubijena trojica Srba telohranitelja. * [[16. 5.]] - Osnovana [[Unija regiona Srbije]] (na čelu [[Mlađan Dinkić]]). * [[17. 5.]] - Novi val prosvjeda za očuvanje pješačke zone u Varšavskoj ulici u [[Zagreb]]u. * [[19. 5.]] - [[Tajland]]ska vojska posle 6 nedelja rasterala [[Crvenokošuljaši (Tajland)|Crvenokošuljaše]] iz centra [[Bangkok]]a, ubijena 91 osoba, ranjeno 2.100. * 19. 5. - Slovenski studenti u Ljubljani, prilikom demonstracija protiv predloženih mjera štednje vlade Boruta Pahora, razbili prozore na zgradi parlamenta. * [[20. 5.]] - Međunarodni tim istraživača ustanovio da je južnokorejska korveta ''Cheonan'' potopljena severnokorejskim torpedom (u martu) - skok tenzija, prekid trgovačkih veza [[24. 5.]] * 20. 5. - Objavljeno da su naučnici stvorili [[Veštačka sinteza gena|veštački genom]] bakterije ''Mycoplasma capricolum''. * [[21. 5.]] - ''[[Srpskohrvatska Wikipedija]]'' ima 30.000 članaka. * 21. 5. - Uveče ukradena statua dečaka sa [[Čukur-česma|Čukur-česme]], dva dana kasnije pronađena izlomljena. * [[22. 5.]] - Air India Express let 812: avionska nesreća u gradu [[Mangalor]], [[Indija]] - od 166 putnika i članova posade preživelo 8 (upravljao bivši pilot JAT-a Zlatko Glušica). * 22. 5. - [[FK Inter Milano|Inter]] je [[UEFA Liga šampiona|prvak Evrope]] (igrao i [[Dejan Stanković]]). * [[23. 5.]] - Lokalni izbori u Crnoj Gori ([[Podgorica]] i još 13 opština) - najuspešnija [[Demokratska partija socijalista Crne Gore|DPS]]. [[Datoteka:Orban Viktor Portrait 2010.jpg|mini|180px|[[Viktor Orbán]], premijer Mađarske 1998-2002 i 2010-26]] * [[25. 5.]] - U [[Slovenija|Sloveniji]] uhapšeno 15 osumnjičenih da su saradnici [[Darko Šarić|Darka Šarića]] (nastavak operacije "Balkanski ratnik"). * [[26. 5.]] - Četvorodnevni okršaji u [[Kingston]]u, Jamajka, odneli preko 70 žrtava u pokušaju hapšenja [[Christopher "Dudus" Coke]]-a, osumnjičenog za trgovinu drogom (uhapšen [[22. 6.]] u blizini grada). * 26. 5. - Pokušaj sprečavanja izbijanja nafte u Meksičkom zalivu metodom ''top kill'' (neuspešno). '''Nafta kulja sa dna mora od aprila'''. * [[29.5.|29]] - [[30. 5.]] - Sastanak [[Igmanska inicijativa|Igmanske inicijative]] u Sarajevu, učestvuju lideri BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore. [[Ivo Josipović]] posetio [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]]. * 25. - [[29. 5.]] - [[Eurosong 2010]] u Oslu: [[Lena Mayer-Landruth]] iz Nemačke 1, [[Milan Stanković]] iz Srbije 13. ("Ovo je Balkan"), [[Vukašin Brajić]] iz BiH 17. ("Thunder and Lightning"). * [[29. 5.]] - [[Viktor Orbán]] po drugi put postaje premijer [[Mađarska|Mađarske]]. * [[30. 5.]] - U srpskim opštinama na [[Kosovo|Kosovu]] lokalni izbori u organizaciji Srbije, Srbi i Albanci se gađali kamenjem na mostu u Mitrovici. * [[31. 5.]] - [[Napad na flotilu za Gazu]]: izraelski komandosi zaustavili humanitarni pomorski konvoj za [[Gaza|Gazu]] (flotila od šest brodova sa preko 600 aktivista i teretom od 10.000 tona, uglavnom građevinskog materijala) - na glavnom brodu došlo do sukoba, poginulo devet turskih aktivista. === Jun/Juni/Lipanj === * oko [[1. 6.]] - Obilne kiše i mestimične poplave u regionu (npr. [[Trgovište]] u južnoj Srbiji i [[Slavonski Brod]]). Slična situacija i tokom meseca. * 1. 6. - Deo bratstva [[Manastir Crna Reka|manastira Crna Reka]] napustio isti, bez kanonskog otpusta. * [[2. 6.]] - U [[Sarajevo|Sarajevu]] konferencija EU - Zapadni Balkan, sa predstavnicima SAD, Rusije, Turske i međunarodnih organizacija. Predstavnici Srbije i Kosova za istim stolom zahvaljujući "Gimnih" formuli - nema državnih simbola ni naziva. * 2. 6. - Japanski premijer [[Yukio Hatoyama]] podneo ostavku - četvrta ostavka premijera u četiri godine. * [[3. 6.]] - Dubl [[Katarina Srebotnik]] - [[Nenad Zimonjić]] osvojio [[Roland Garros]]; Zimonjić pobednik i u muškom dublu sa [[Daniel Nestor|Nestorom]]. * 3. 6. - Avion [[Orao (avion)|Orao]] [[Vojska Srbije|Vojske Srbije]] se srušio u [[Gruža]]nsko jezero, pilot se katapultirao. * 3. 6. - Uhićen bračni par Zdravko i Višnja Pevec, čija je firma "Pevec" otišla u stečaj ranije tokom godine zbog menica bez pokrića. * [[6. 6.]] - U Sloveniji referendum o arbitražnom sporazumu sa Hrvatskom - (nezvanično:) odziv oko 42%, "za" oko 51,5%. * 6. 6. - U Srbiji izbori za Nacionalne savete manjina. * [[8. 6.]] - U [[Zagreb]]u potpisan vojni sporazum između Srbije i Hrvatske. * 8. 6. - [[Miloš Simović]] u Zagrebu pucao u [[Sretko Kalinić|Sretka Kalinića]] - obojica u Srbiji osuđeni za učešće u ubistvu [[Zoran Đinđić|Zorana Đinđića]] (Simović uhapšen [[10. 6.]] nakon prelaska srpske granice). * [[10. 6.]] - U [[ICTY|Hagu]] osuđeno sedam oficira Vojske Republike Srpske, dvojica na doživotnu za [[genocid u Srebrenici]]: potpuk. [[Vujadin Popović]] i puk. [[Ljubiša Beara]]). * [[11. 6.]] - [[11. 7.]] - [[Datoteka:Football pictogram.svg|25px]] [[FIFA Svjetski kup 2010]] u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]]. * [[12. 6.]] - Na parlamentarnim izborima u [[Slovačka|Slovačkoj]] najviše glasova dobila opozicijska koalicija [[desni centar|desnog centra]] i [[Mađari|mađarske]] etničke manjine. * ca. 12. 6. - Krvavi sukobi između etničkih [[Uzbek]]a i [[Kirgiz]]a na jugozapadu [[Kirgistan]]a ([[Oš]] i [[Manas|Džalal-Abad]]), dva meseca nakon [[Revolucija u Kirgistanu|tamošnje revolucije]]. * [[13. 6.]] - Japanska letelica ''[[Hayabusa]]'' donela na Zemlju mali uzorak sa asteroida [[25143 Itokawa]] (pokupljen u novembru 2005). * [[14. 6.]] - Savet ministara [[EU]] odlučio da deblokira ratifikaciju [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|SSP]] sa Srbijom (potpisan [[2008]].). * 14. 6. - U javnost je izašao podatak o velikim mineralnim nalazištima u [[Afganistan]]u. * [[15. 6.]] - Britanska vlada se, nakon završetka izveštaja o tome, izvinula zbog [[Krvava nedelja|Krvave nedelje]] [[1972]]. * 15. 6. - Medijska grupa VAC (''WAZ-Mediengruppe'') odlučila da povuče investicije iz Srbije (npr. "[[Politika (novine)|Politika]]"). * 15. 6. - Počinje prodaja paketa za kancelarijske poslove, [[Microsoft Office 2010]] * [[16. 6.]] - [[Hrvatski sabor]] izglasao promene [[Ustav Republike Hrvatske|Ustava]] (četvrta promena). * [[20. 6.]] - Hrvatski predsednik Josipović posetio [[Bleiburg]] - različite reakcije. * 20. 6. - Lokalni izbori u [[Bor (grad)|Boru]], izbila afera sa lažnim uplatnicama na ime "[[Srpska napredna stranka|naprednjaka]]". * [[23. 6.]] - Američki predsjednik [[Barack Obama]] smijenio generala [[Stanley A. McChrystal]]a, komandanta [[ISAF|savezničkih]] snaga u [[Afganistan]]u. * 23. 6. - Zbog poraza od Australije (2:1), reprezentacija Srbije ne uspeva da se plasira u drugi krug Svetskog prvenstva; prethodno izgubili od Gane (1:0, 13. juna) i pobedili Nemačku (1:0, 18. juna). * [[24. 6.]] - [[Hrvatska|Hrvatski]] sindikati objavili kako su prikupili 500.000 potpisa nužnih da se organizira referendum o kontroverznim izmjenama Zakona o radu, što bi bio prvi nacionalni referendum nakon proglašenja nezavisnosti (ništa od toga). * 24. 6. - [[Julia Gillard]] postala prva žena-premijer [[Australija|Australije]] (do 2013) nakon što je dotadašnji premijer [[Kevin Rudd]] od strane zastupnika vladajućih [[Australijska laburistička partija|laburista]] svrgnut s mjesta premijera i vođe stranke. * 24. 6. - Na [[Vimbldon 2010.|turniru u Vimbldonu]] završen je [[Teniski meč Izner–Mai na Vimbldonu 2010.|najduži meč u istoriji tenisa]] u kojem je, nakon 11 sati igre, Amerikanac [[Džon Izner]] pobedio Francuza [[Nikola Mai|Nikolu Maija]] rezultatom 70:68 u petom setu. * [[26. 6.]] - U [[Stari Ledinci|Starim Ledincima]] kod Novog Sada silovana i ubijena 8-godišnja devojčica, osumnjičeni uhapšen sutradan - ovo će biti povod za usvajanje [[Marijin zakon|Marijinog zakona]]. * 26. 6. - Završena druga sezona "[[Farma (Srbija)|Farme]]" u Srbiji, pobednik pevač [[Miloš Bojanić]] (nagrada € 100.000). * 26 - 27. 6. - Samit [[G20]] u Torontu: razvijene zemlje dogovorile da prepolove budžetske deficite i smanje relativnu visinu duga - okretanje [[Politika rezova|politici rezova]]. * [[27. 6.]] - Bombom napadnuta policijska stanica u [[Bugojno|Bugojnu]], pri čemu je ubijen jedan, a ranjeno nekoliko pripadnika policije. Počinitelj uhapšen, izgleda islamski ekstremista. * [[28. 6.]] - U [[SAD]] uhapšeno desetoro "špijuna" (optuženi za zaveru za delovanje kao nezakoniti agenti strane vlade), nekoliko dana nakon posete ruskog predsednika Medvedeva. * [[30. 6.]] - Afera sa [[citostatici]]ma i podmićenim lekarima na beogradskom Onkološkom institutu - hapšenja u "Operaciji Kraba". === Jul/Juli/Srpanj === * [[1. 7.]] - Hrvatska [[Atlantic grupa]] kupuje slovenačku [[Droga Kolinska]], koja poseduje i srpske firme [[Soko Štark]], Grand prom (kafa) i Palanački kiseljak. * [[2. 7.]] - Jedan poginuli u eksploziji za vreme srpskih protesta povodom otvaranja kancelarije vlade Kosova u Severnoj Mitrovici. * [[5. 7.]] - U Mitrovici upucan i povređen Petar Miletić, srpski poslanik u kosovskoj skupštini ([[Samostalna liberalna stranka]]). * [[6. 7.]] - Jedan [[Danska|danski]] diplomat je poginuo, a jedan teško povrijeđen na Goloj [[Jahorina|Jahorini]], kada su cross motorima sletjeli u provaliju. * [[7. 7.]] - [[Hloverka Novak-Srzić]] v.d. direktorica programa [[HRT|Hrvatske televizije]]. * 7. 7. - Zbrka oko formiranja Bošnjačkog nacionalnog saveta u [[Novi Pazar|Novom Pazaru]] - ministar [[Svetozar Čiplić|Čiplić]] tvrdi da savet nije formiran, muftija [[Muamer Zukorlić]] tvrdi suprotno. * [[7.7.|7]] - [[8. 7.]] - Eksperimentalni avion ''[[Solar Impulse]]'' leteo 26 sati isključivo na [[solarna energija|solarnu energiju]]. * [[8. 7.]] - Poseta pred. [[Boris Tadić|Tadića]] [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. * 8. 7. - Rezolucija [[Evropski parlament|Evropskog parlamenta]]: "bilo bi pozdravljeno" da pet zemalja [[EU]] koje nisu priznale [[Kosovo]], to učine. * [[9. 7.]] - Razmena špijuna i agenata u Beču - 4 zapadna za 10 ruskih (uhapšenih u junu). * 9. 7. - ''Croatia Summit'' u [[Dubrovnik]]u - opet u koliziji učešće srpskih i kosovskih predstavnika. * [[11. 7.]] - Španija je fudbalski prvak sveta - pobeđena Holandija 1:0 u produžetku. Urugvajac [[Diego Forlán]] osvojio Zlatnu loptu. U [[Kampala|Kampali]], [[Uganda]], u eksplozijama bombi ubijeno preko 60 gledalaca finala. * 11. 7. - Petnaesta godišnjica [[Masakr u Srebrenici|Srebrenice]], ukop 775 žrtava, prisutni lideri iz regiona. * 11. 7. - Srbija se plasirala u polufinale [[Davis Cup]]-a, pobedom nad Hrvatskom 4-1 u Splitu. * [[14. 7.]] - Položen kamen temeljac za [[Kineski most (Beograd)|Most prijateljstva Srbije i Kine]] preko [[Dunav]]a ([[Zemun]] - [[Borča]]). Početak gradnje zakazan za sledeći april (biće kasnije). * [[15. 7.]] - Hrvatska policija uhapsila preko 150 demonstranata zbog pokušaja da [[građanski neposluh|građanskim neposluhom]] zaustave građevinske radove i sječu stabal u [[Varšavska ulica (Zagreb)|Varšavskoj ulici]] u središtu Zagreba. * 15. 7. - Naftna kompanija ''[[BP]] plc'' je uspela da zaustavi isticanje [[nafta|nafte]] iz oštećene bušotine u [[Meksički zaliv|Meksičkom zalivu]], prvi put od 20. aprila. * 15. 7. - U sud stigla krivična [[Miroslav Mišković|Miškovićeva]] prijava protiv [[Milka Forcan|Milke Forcan]] i njene sestre, u vezi sa vlasničkim odnosima u zajedničkim firmama (Forcanova napustila [[Delta holding]] krajem maja). * [[18.7.|18]] - [[19. 7.]] - Poseta predsjednika [[Ivo Josipović|Josipovića]] Srbiji ([[Beograd]] i [[Subotica]]). * [[18. 7.]] - U [[Niš]]u završeno super finale Svetske lige u [[vaterpolo|vaterpolu]]: Srbija 1, Crna Gora 2, Hrvatska 3. * 18. 7. - [[Datoteka:Football pictogram.svg|25px]] U Hrvatskoj završeno [[nogomet|košarkaško]]no EP U20: Francuska 1, Hrvatska 4, Srbija 7. * [[21. 7.]] - Biće delimično ponovljeno suđenje [[Ramuš Haradinaj|Haradinaju]] pred [[ICTY]] (uhapšen prethodnog dana), takođe i Baljaju te Brahimaju. * 21. 7. - Pred. [[Barak Obama]] potpisao najradikalniju finansijsku reformu od 1930-tih (''Dodd-Frank Wall Street Reform and Consumer Protection Act''). * [[22. 7.]] - Savetodavno mišljenje [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda pravda]] (10:4 u glasovima): proglašenjem nezavisnosti [[Kosovo|Kosova]] nije prekršeno međunarodno pravo. * [[24. 7.]] - Kasno uveče, beogradski novinar [[Teofil Pančić]] pretučen u autobusu. * [[25. 7.]] - [[Wikileaks]] objavljuje preko 90.000 dokumenata američke vlade i vojske vezanih uz rat u Afganistanu. * [[27. 7.]] - Londonski sud odbio zahtev za izručenje [[Ejup Ganić|Ejupa Ganića]] Srbiji (hapšen [[1. 3.]]). * 27. 7. - U [[Crna Gora|Crnoj Gori]] usvojen Zakon o obrazovanju i vaspitanju - [[crnogorski jezik]] se uvodi u škole. * [[28. 7.]] - Srbija podnela Generalnoj skupštini [[UN]] tekst rezolucije o Kosovu. * [[29. 7.]] - [[Dejan Šoškić]] preuzeo dužnost guvernera [[Narodna banka Srbije|NBS]] od [[Radovan Jelašić|Radovana Jelašića]] (dao ostavku 23. 3.). * [[30. 7.]] - Srbija, Hrvatska i Slovenija u Beogradu potpisale Deklaraciju o osnivanju zajedničkog železničkog preduzeća. * jul-avgust - Katastrofe: rekordne temperature i veliki požari u [[Rusija|Rusiji]], rekordni monsuni i poplave u [[Pakistan]]u. === Avgust/August/Kolovoz === [[Datoteka:US Army helicopter flies over a flood-affected area of Pakistan.JPG|thumb|200px|Poplave u [[Pakistan]]u]] [[Datoteka:Holotype of Zospeum tholussum - SubtBiol-011-045-g002.jpg|mini|180px|[[Zospeum tholussum]]]] * srpanj/kolovoz - U [[Lukina jama|Lukinoj jami]] na Velebitu pronađena nova vrsta puža, [[Zospeum tholussum]] (opisana 2013.). * [[1. 8.]] - Sport: [[Blanka Vlašić]] uzela evropsko zlato u Barceloni, srpski vaterpolisti osvojili Svetski kup u Oradei, Rumunija, Hrvati drugi. * [[5. 8.]] - Napadnuta ekipa [[HTV]] na proslavi Dana pobjede u [[Čavoglave|Čavoglavama]]. * [[10. 8.]] - U Minhenu završeno svetsko prvenstvo u [[streljaštvo|streljaštvu]] - 7 medalja za Srbiju, 1 zlatna ([[Zorana Arunović]]), 4 srebrne i 2 bronzane. * 10. 8. - Odlukom Ustavnog suda Srbije ukinut "kosovski dodatak" zaposlenima na Kosovu. * [[12. 8.]] - Ruski predsjednik [[Dmitrij Medvedev]] ukinuo je vanredno stanje zbog požara u tri od sedam [[Rusija|ruskih]] pokrajina koje su zahvaćene šumskim [[požar]]ima. * [[13. 8.]] - Nove obilne kiše sručile su se na zapadu [[Kina|Kine]] gdje je 19 osoba izgubilo život u pokrajinama [[Gansu]] i [[Sečuan]], nedaleko od zone pogođene klizištima u kojima je gotovo 1.750 ljudi izgubilo život ili nestalo. * [[14. 8.]] - Uhapšen je Wolfgang Kulterer, bivši direktor [[Hypo Group Alpe Adria]] koja se našla upletena u brojne afere na području bivše [[SFRJ|Jugoslavije]] * [[16. 8.]] - [[Ekonomija Narodne Republike Kine]] je postala druga po [[Bruto domaći proizvod|veličini]] na svetu, prestigavši ekonomiju [[Japan]]a. * [[17. 8.]] - U rudniku [[lignit]]a Lubnica kod [[Zaječar]]a poginuo rudar. * [[18. 8.]] - Kosovski premijer [[Hašim Tači]] zabranio posete srpskih zvaničnika. * [[19. 8.]] - Poslednja američka borbena brigada se povukla iz [[Irak]]a. * [[21. 8.]] - [[Australijski federalni izbori 2010|Izbori]] za [[Australija|australijski]] federalni Parlament završili bez da je i vladajuća [[Australijska laburistička partija|Laburistička partija]] i opozicijska desničarska [[Koalicija (Australija)|Koalicija]] uspjela osvojiti apsolutnu većinu. * [[22. 8.]] - Uspostavljen kontakt sa 33 rudara u Copiapó-u ([[Čile]]), koji su zarobljeni na dubini od 700 metara od rušenja jame [[5. 8.]] - mislilo se da bi izvlačenje trajalo mesecima. * [[23. 8.]] - [[KFOR]] predao čuvanje manastira [[Gračanica (manastir)|Gračanica]] Kosovskoj policijskoj službi. * [[24. 8.]] - [[FK Partizan]] u Briselu pobedio [[FK Anderleht|Anderleht]] na penale i plasirao se u [[Liga šampiona|Ligu šampiona]], prvi put od 2003. Slavlje na ulicama (biće u grupi sa [[Arsenal F.C.|Arsenalom]], [[Šahtjor]]om i [[S.C. Braga|Bragom]]). * 24. 8. - Savet Evrope kritikovao Francusku zbog proterivanja Roma s nelegalnim boravkom. * [[25. 8.]] - [[Sretko Kalinić]] izručen Srbiji iz Hrvatske. * [[26. 8.]] - Nemački ministar spoljnih poslova Gvido Vestervele u Beogradu: "nezavisnost Kosova je stvarnost, mapa jugoistočne Evrope je iscrtana..." (posetio i druge zemlje regiona). * [[28. 8.]] - Puštena obnovljena pruga [[Mokra Gora (Užice)|Mokra Gora]]-[[Višegrad]]. * [[30. 8.]] - Zvanično počelo trgovanje akcijama [[Naftna industrija Srbije|NIS]]-a u Srbiji (4,8 miliona građana dobilo po pet akcija početne vrednosti 505 dinara, tj. €4,8). === Septembar/Rujan === * [[septembar]], početkom - Nestašice ulja i mleka u Srbiji. * [[4. 9.]] - Demonstracije pristalica Islamske zajednice u Srbiji ([[Muamer Zukorlić|Zukorlić]]) u Novom Pazaru, kod placa na kome se gradi obdanište, u sukobu sa policijom nekoliko povređenih s obe strane. * 4. 9. - Zemljotres jačine 7,2 stepena pogodio je [[Južno ostrvo]] [[Novi Zeland|Novog Zelanda]], izazvavši štetu u gradu [[Christchurch]] (nema mrtvih). * [[6. 9.]] - Propao je referendum u [[Moldavija|Moldaviji]], čime se nastavlja tamošnja [[Politička kriza u Moldaviji 2009.|18 mjesečna politička kriza]]. * [[7. 9.]] - Australijska premijerka [[Julia Gillard]] pridobijanjem nezavisnih zastupnika u Federalnom parlamentu osigurala još jedan mandat za [[Australijska laburistička partija|laburističku]] vladu. * 9/[[10. 9.]] - Generalna skupština UN usvojila rezoluciju o [[Kosovo|Kosovu]] (kompromisni predlog [[Srbija|Srbije]] i [[EU]]). [[Datoteka:Crkva hrvatskih mučenika, Udbina (1).jpg|mini|250px|[[Crkva hrvatskih mučenika na Udbini]]]] * [[11. 9.]] - Blagoslovljena [[Crkva hrvatskih mučenika na Udbini]]. * 11. 9. - [[Datoteka:Water polo pictogram.svg|30px]] Završeno [[Vaterpolsko EP 2010.|Evropsko prvenstvo u vaterpolu]] ([[Zagreb]]): [[Hrvatska]] prva, [[Srbija]] treća, [[Crna Gora]] peta. * 11. 9. - Posle polufinalne košarkaške utakmice Turska - Srbija, neredi u Kosovskoj Mitrovici. * [[12. 9.]] - Završeno [[Svetsko prvenstvo u košarci 2010.|Svetsko prvenstvo u košarci]] ([[Turska]]): [[SAD]] prve, [[Srbija]] četvrta, [[Hrvatska]] 14. * 12. 9. - Na referendumu podržane izmene ustava Turske (smanjen uticaj vojske na politiku). * [[14. 9.]] - [[Rafael Nadal]] je osvojio ovogodišnje [[Otvoreno prvenstvo Sjedinjenih Država (tenis)|Otvoreno prvenstvo Sjedinjenih Država]], pobedom u finalu nad [[Novak Đoković|Novakom Đokovićem]] 3:1. * septembar - Operacija Payback: grupa ''Anonymous'' počinju napade na antipiratske institucije. * [[18. 9.]] - Izlivanje [[Sava|Save]] i poplave u Sloveniji i Hrvatskoj ([[Turopolje]]). * [[19. 9.]] - Pobedom nad Češkom 3:2, srpska reprezentacija se prvi put plasirala u finale [[Davis Cup]]-a. * 19. 9. - Na parlamentarnim izborima u [[Švedska|Švedskoj]] pobijedila vladajuća koalicija [[desni centar|desnog centra]], ali bez apsolutne većine; u švedski Parlament prvi put ušla antimigrantska stranka [[Švedski demokrati]]. * [[20. 9.]] - Srbijanska televizija "Fox" se rebrandirala u "[[Prva srpska televizija]]" (Prva). * [[23. 9.]] - Dva hrvatska aviona [[MiG-21]] se srušila kod [[Slunj]]a, piloti se katapultirali. * [[26. 9.]] - Rušenje baznih stanica "Telekoma Srbija" na Kosovu. * 26. 9. - Iranska agencija javlja da je virus ([[računarski crv|crv]]) [[Stuxnet]] inficirao kompjutere osoblja prve [[iran]]ske nuklearne elektrane. * [[27. 9.]] - Kosovski predsednik [[Fatmir Sejdiu]] dao ostavku jer je ocenjeno neustavnim to što je ostao na čelu svoje stranke. * 27. 9. - Srbijanska televizija "Košava" se fuzionisala sa "[[Happy TV]]". * [[28. 9.]] - [[Dmitrij Medvedev]], predsjednik [[Ruska Federacija|Ruske Federacije]], razriješio je dužnosti dugogodišnjeg gradonačelnika [[Moskva|Moskve]], [[Juri Luškov|Jurija Luškova]]. === Oktobar/Listopad === [[Datoteka:Mina San José - Luis Urzúa - Gobierno de Chile.jpg|thumb|200px|Izvlačenje čileanskih rudara]] * [[1. 10.]] - Samostalni srpski tjednik "Novosti" sa naslovnicom "Obadva, obadva su pala!", u vezi pada migova prethodnog meseca - kontroverza i pretnje. * 1. 10. - U [[Holandija|Holandiji]] stupio na snagu zakon kojim se zabranjuje [[skvotiranje u Holandiji|skvotiranje]]. * [[3. 10.]] - [[Patrijarh srpski Irinej]] uveden u tron srpskih patrijarha u [[Pećka patrijaršija|Pećkoj patrijaršiji]]. * 3. 10. - [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg|22px|BiH]] Održani opći izbori u BiH; prema preliminarnim rezultatima u [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]] izabrani [[Bakir Izetbegović]] ([[SDA]], umjesto Harisa Silajdžića), [[Nebojša Radmanović]] ([[SNSD]]-SP, zabilježen neobično veliki broj nevažećih listića) i [[Željko Komšić]] ([[SDP BiH]]). [[Milorad Dodik]] novi predsjednik RS. Državni Predstavnički dom: najviše mjesta za SDP BiH, SNSD i SDA. * 3. 10. - Nemačka isplatila poslednju ratu reparacija za Prvi svetski rat. * [[4. 10.]] - Vozovi/vlakovi: u sudaru vozova kod bugarskog [[Dragoman]]a ima povređenih bugarskih i srpskih državljana; od [[Paraćin]]a do [[Sežana|Sežane]] krenuo prvi voz srpsko-hrvatsko-slovenačkog transportnog preduzeća "Kargo 10". * 4. 10. - Ekološka katastrofa u zapadnoj [[Mađarska|Mađarskoj]], milion kubnih metara "crvenog mulja" poplavilo sela, varoš [[Devecser]] i oko 40 kv. kilometara; [[7.10.]] otkriven i u [[Dunav]]u. * [[6. 10.]] - Aplikacija za deljenje fotografija [[Instagram]] je objavljena na App Store-u. (na Androidu od 2012) * [[10. 10.]] - [[Belgrade Pride|Parada ponosa u Beogradu]] održana uz veliko obezbeđenje, ostala u senci napada huligana na policiju. Više stotina povređenih (uglavnom policajaca) i uhapšenih. Zapaljeno sedište Demokratske stranke, kamenovana SPS i LDP, Radio Televizija Srbije, napadnut mamograf B92, razbijeni i opljačkani izlozi itd. * 10. 10. - [[Datoteka:Volleyball pictogram.svg|25px]] U Italiji završeno svetsko prvenstvo u [[odbojka|odbojci]]: Brazil prvi, Srbija treća. * 10. 10. - Lokalni izbori u [[Slovenija|Sloveniji]], [[Zoran Janković]] ostaje gradonačelnik [[Ljubljana|Ljubljane]]. * 10. 10. - Raspušteni [[Nizozemski Antili]]: [[Curaçao]] i [[Sint Maarten]] su sastavne zemlje ''Kraljevine'' Nizozemske (kao [[Aruba]] od ranije), [[Sint Eustatius]], [[Saba]] i [[Bonaire]] su posebne općine u sastavu ''uže'' [[Nizozemska|Nizozemske]]. * [[11. 10.]] - Beogradski Apelacioni sud oslobodio [[Ilija Jurišić|Iliju Jurišića]] (slučaj "[[Tuzlanska kolona]]") koji je oduševljeno dočekan u [[Tuzla|Tuzli]]; određeno novo suđenje. * [[12.10.|12]] - [[13. 10.]] - Američka državna sekretarka [[Hillary Clinton]] u poseti regionu. * [[12. 10.]] - "Zvezdini" huligani pravili nerede u [[Đenova|Đenovi]], napali srpskog golmana Stojkovića, prekinuli utakmicu Italija - Srbija. * [[13. 10.]] - Izvlačenje '''33 čileanska rudara''' posle 69 dana na dubini od oko 700 metara. * [[15. 10.]] - Probijena istočna cev [[Bazni tunel Gotthard|Baznog tunela Gotthard]] ([[Švajcarska]]), sa 57 kilometara najdužeg na svetu. * 15. 10. - Bivši hrvatski vicepremijer [[Damir Polančec]] osuđen na godinu dana i tri mjeseca zatvora zbog sklapanja štetnog ugovora. * [[oktobar]] - Udeo [[Internet Explorer]]a prvi put od [[1998]]. pada ispod 50%, na drugom mestu je [[Mozilla Firefox]]. * [[20. 10.]] - [[UK|Britanska]] vlada objavila plan radikalnog sasecanja potrošnje. * [[22. 10.]] - [[Ivo Sanader]] prisegnuo u [[Hrvatski sabor|Saboru]]. * 22. 10. - U Beogradu zaplenjeno 120&nbsp;kg [[heroin]]a. * 22. 10. - [[Francuska|Francuski]] Senat odobrio reformu penzionog sistema, uprkos velikim protestima i štrajkovima. * 22. 10. - [[WikiLeaks]] objavljuje blizu 392.000 američkih dokumenata u vezi Iračkog rata. Najveće procurivanje u vojnoj historiji SAD. * [[25. 10.]] - Savet ministara [[EU]] prosledio kandidaturu [[Srbija|Srbije]] [[Evropska komisija|Evropskoj komisiji]]. * 25. 10. - Zemljotres i cunami pored [[Sumatra|Sumatre]] (na istom rasedu kao onaj iz 2004.) - oko 700 mrtvih i nestalih. Istog dana počinju erupcije [[Merapi]]ja na [[Java|Javi]], u narednih mesec dana gine 353 ljudi. * [[26. 10.]] - U [[Solin]]u ubijen veteran koji je zaposeo benzinsku pumpu i bacao bombe. * [[31. 10.]] - Izabrana je [[Dilma Rousseff]], predsednica Brazila 2011-16. === Novembar/Studeni === * [[1. 11.]] - [[Dilma Rouseff]], kandidatkinja Radničke stranke i bivša ljevičarska gerilka, izabrana za predsjednicu [[Brazil]]a. * [[2. 11.]] - [[Skupština Kosova]] vladi premijera [[Hashim Thaci|Hashima Thachija]] izglasala nepovjerenje, izbori zakazani za 12. prosinca. * 2. 11. - Izbori u [[SAD]] su "Republikanski talas": [[Republikanska stranka SAD|Republikanska stranka]] preuzela većinu u [[Predstavnički dom SAD|Predstavničkom domu Kongresa]], te smanjila većinu [[Demokratska stranka SAD|demokrata]] u [[Senat SAD|Senatu]]. Po državama je dobila neto šest guvernera i preokrenula 20 legislatura - vrhunac uticaja konzervativnog [[Pokret Čajanke|Pokreta Čajanke]]. * [[3. 11.]] - [[Zemljotres u Srbiji 2010.|Zemljotres u Kraljevu]], jačina 5,4 [[rihterova skala|po Rihteru]], poginuo jedan bračni par, velika materijalna šteta. * 3. 11. - Na [[zagreb]]ačkom Županijskom sudu izrečene dugogodišnje kazne zatvora izvršiocima [[Bombaški napad u Zagrebu 2008|atentata]] na [[Ivo Pukanić|Ivu Pukanića]]. * [[3. 11.|3]] - [[16. 11.]] - Sa svemirske sonde [[MESSENGER]] snimljen "[[Obiteljski portret (MESSENGER)|Obiteljski portret]]" planeta Sunčevog sustava. [[Datoteka:MESSENGER Solar System Family Portrait.jpg|mini|300px|"[[Obiteljski portret (MESSENGER)|Obiteljski portret]]" Sunčevog sustava]] * [[4. 11.]] - Predsednik Srbije [[Boris Tadić]] u "istorijskoj poseti" [[Vukovar]]u. Sa hrvatskim kolegom [[Ivo Josipović|Josipovićem]] odao poštu na [[Ovčara|Ovčari]] i u [[Paulin Dvor|Paulinom Dvoru]]. * [[7. 11.]] - [[Opći izbori u Mjanmaru 2010.|Opći izbori u Mjanmaru]], peti od sedam koraka "Puta u demokratiju", najavljenog 2003: opozicija sada nije učestvovala, ali će uzeti skoro sva mesta na dopunskim izborima 2012. * [[8. 11.]] - Evropska unija odlučila da ukine vize (bela Šengenska lista) građanima [[BiH|Bosne i Hercegovine]] i [[Albanija|Albanije]]. * 8. 11. - [[Građevni kombinat Međimurje]] više ne postoji. * [[11. 11.]] - [[Zabrana pušenja|Zabranjeno pušenje]] u zatvorenim javnim i radnim mestima u Srbiji. * 11. 11. - Advokat [[Srđa M. Popović]], opunomoćenik majke i sestre [[Zoran Đinđić|Zorana Đinđića]], podneo krivičnu prijavu za oružanu pobunu ([[JSO]], nov. [[2001]].) protiv 9 lica, među kojima je i tadašnji predsednik [[SRJ]] [[Vojislav Koštunica]]; oštra reakcija [[DSS]]. * [[12. 11.]] - Uveče, svetlosna lopta uz detonaciju preletela iznad južne Srbije, verovatno [[meteor]]-bolid. * [[13. 11.]] - [[Burma]]: [[Aung San Suu Kyi]] puštena iz višegodišnjeg kućnog pritvora (15 od 21 godine od 1989). * 13. 11. - Bivša "[[Lokice|Lokica]]" Ljiljana Mitić Biba ubila bivšeg muža i njegovu kćerku u Beogradu i bacila se s Brankovog mosta (umrla nekoliko dana kasnije). * [[14. 11.]] - [[Sebastian Vettel]] šampion [[Formula 1|Formule 1]], najmlađi ikad. * 14. 11. - U Japanu završeno svetsko prvenstvo u [[odbojka|odbojci]] za žene: Rusija 1, Srbija 8, Hrvatska deli 17. mesto. * [[15. 11.]] - [[Milorad Dodik]] je stupio na dužnost [[Predsjednik Republike Srpske|predsednika]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. [[Datoteka:Wikileaks logo.svg|thumb|150px|[[WikiLeaks]] otkriva dokumenta]] * 15. 11. - Komunalna policija izašla na beogradske ulice. * [[16. 11.]] - Na granici između opština [[Bor (grad)|Bor]] i [[Majdanpek]] u [[Srbija|Srbiji]] otkriveno je ležište [[zlato|zlata]] na dubini od 17 metara. * [[18. 11.]] - U [[CERN]]-u su prvi put u istoriji izdvojeni stabilni atomi [[antimaterija|antimaterije]]. * [[19. 11.]] - Umirovljeni vladika [[Artemije Radosavljević]] raščinjen nakon što je neodobreno držao liturgiju u manastiru Duboki potok na severu Kosova. * [[20. 11.]] - Samit NATO u Lisabonu: ponovljena podrška članstvu Gruzije; podržan integritet Azerbejžana u Karabaškom konfliktu itd. * [[21. 11.]] - IAAF izabrao [[Blanka Vlašić|Blanku Vlašić]] za Atletičarku godine. * [[22. 11.]] - Najmanje 349 osoba je poginulo u stampedu u [[Pnom Pen]]u tokom obeležavanja praznika vode. * 22. 11. - U Beogradu otvoren Muzej [[Narodno pozorište u Beogradu|Narodnog pozorišta]]. * [[23. 11.]] - U najžešćem sukobu od prekida [[Korejski rat|Korejskog rata]] poginula 2 vojnika i 2 civila, kada je [[Severna Koreja]] bombardovala [[Južna Koreja|južnokorejsko]] ostrvo [[Yeonpyeong]]. * [[24. 11.]] - Srbija dobila upitnik Evropske komisije. * [[24.11.|24]] - [[25. 11.]] - Zvanična poseta predsednika Tadića Hrvatskoj (Zagreb, [[Krnjak]], [[Deringaj]], [[manastir Krupa]]). * [[26. 11.]] - ''[[Srpski film]]'' [[Srđan Spasojević|Srđana Spasojevića]] je postao najcenzuriraniji film u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] tokom zadnjih 16 godina. * [[28. 11.]] - [[Otkrivanje američkih diplomatskih depeša]] ili ''Cablegate'': [[WikiLeaks]] počinje objavljivanje poverljive prepiske američke diplomatske službe - 250.000 izveštaja, od čega 100.000 tajnih ili poverljivih. * 28. 11. - Finalizovan ''bail-out'' paket EU i MMF-a za Irsku od oko 85 milijardi eura (Irska zatim donosi najstroži budžet u istoriji). === Decembar/Prosinac === * početkom - Velike poplave u regionu ([[Lim]], [[Drina]], [[Neretva]], [[Skadarsko jezero]]...); jaka zima u srednjoj i zapadnoj Evropi; požari u [[Izrael]]u (41 poginuli kod [[Haifa|Haife]]). * [[2. 12.]] - Na sastanku [[FIFA]]-e u [[Rusija]] i [[Katar]] određeni za mjesto održavanja [[FIFA Svjetski kup 2018|Svjetskog prvenstva u fudbalu 2018]]. odnosno [[FIFA Svjetski kup 2022|2022]]. godine. * [[4. 12.]] - [[Obala Slonovače]]: obojica predsedničkih kandidata ([[Laurent Gbagbo]] i [[Alassane Ouattara]]) tvrde da su predsednici, zategnuta situacija. * [[5. 12.]] - [[Datoteka:Tennis pictogram.svg|25px]] [[Teniska reprezentacija Srbije]] osvojila [[Davis Cup]], pobedom od 3:2 nad Francuskom u Beogradu. * [[6. 12.]] - Bivši [[Hrvatska|hrvatski]] [[MORH|ministar obrane]] [[Berislav Rončević]] nepravomoćno osuđen na četiri godine zatvora zbog malverzacija sa kupovinom kamiona za [[Hrvatska vojska|HV]]. * [[7. 12.]] - [[Julian Assange]], australijski aktivist i osnivač [[Wikileaks]]a, se predao policiji te je smješten u pritvor gdje će čekati eventualno izručenje [[Švedska|Švedskoj]] zbog optužbi za [[silovanje]]. Narednih dana hakerski napadi (''[[Operation Payback]]'') u znak podrške WikiLeaksu. * [[9. 12.]] - Nezavisni [[Hrvatski sabor|saborski]] zastupnik i bivši hrvatski premijer [[Ivo Sanader]] napustio Hrvatsku nedugo nakon što je objavljeno kako [[DORH]] od Sabora traži ukidanje parlamentarnog imuniteta radi pokretanja kaznenog postupka (uhićen sutradan u Austriji). * 9. 12. - Studentski neredi u [[London]]u, dok Parlament prihvata povećanje školarina; napadnuta i kola sa Princom od Velsa i njegovom suprugom. * 9. 12. - [[Robert Prosinečki]] novi trener Crvene Zvezde. * [[10. 12.]] - Ceremonija dodele Nobelove nagrade za mir bez zatvorenog [[Liu Xiaobo]]-a; Srbija poslala predstavnika u zadnjem trenutku. * 10. 12. - [[Tomislav Merčep]] uhićen pod optužbom za ratne zločine. * [[12. 12.]] - Izvanredni izbori za [[Skupština Kosova|Skupštinu Kosova]], najviše glasova osvojila [[Demokratska partija Kosova]] premijera [[Hashim Thaci|Hashima Thacija]]; zabeležene nepravilnosti zbog kojih su izbori u pet opština ponovljeni 9.1. sledeće godine. * [[14. 12.]] - Navijači u Novom Zagrebu zapalili autobus grčkog PAOK-a. * 14. 12. - [[Silvio Berlusconi]] preživeo glasanje o poverenju sa tri glasa razlike, neredi u Rimu. * [[15. 12.]] - Skupština Srbije ukinula vojnu obavezu - uvodi se profesionalna [[Vojska Srbije|vojska]]. * 15. 12. - Građanima [[BiH]] više nisu potrebne šengenske vize. * [[16. 12.]] - Komitet Saveta Evrope usvojio [[Dick Marty|Martijev]] izveštaj o Kosovu, u kojem je [[Hašim Tači]] označen kao glavni vođa grupe koja se bavila organizovanim kriminalom, uključujući trgovinu organima (Parlamentarna skupština će razmatrati izveštaj 25. januara 2011.). * 16. 12. - Poslednja emisija ''[[Larry King Live]]'' na CNN, nakon 25 godina ([[Piers Morgan]] će imati emisiju 2011-14). * [[17. 12.]] - [[Crna Gora]] dobila status kandidata za [[EU]], ima sedam uslova pre početka pristupnih pregovora. * 17. 12. - U [[tunis]]kom gradu [[Sidi Bouzid]] se zapalio ulični prodavac [[Mohamed Bouazizi]] (umro 4. januara), što će inicirati proteste i [[Tuniska revolucija|revoluciju u toj zemlji]], prvi slučaj "[[Arapsko proljeće|Arapskog proljeća]]". * [[19. 12.]] - U Danskoj i Norveškoj završeno evropsko prvenstvo u [[rukomet]]u za žene: Norveška 1, Crna Gora 6, Hrvatska 9, Srbija 14. * 19. 12. - [[Belorusija]]: neredi u [[Minsk]]u, nakon što je [[Aleksandar Lukašenko]] izabran četvrti put. * [[20. 12.]] - Bračnom paru Nastić, Srbima u Kaliforniji, oduzeta deca zbog fotografija istih koja se kupaju u kadi (vraćena sledećeg februara). * [[21. 12.]] - [[Crna Gora|Crnogorski]] premijer [[Milo Đukanović]] najavio kako podnosi ostavku, ali i da ostaje na čelu vladajuće [[Demokratska partija socijalista Crne Gore|DPS]]; vladu napušta i [[Svetozar Marović]], novi mandatar je [[Igor Lukšić]]. * [[22. 12.]] - Oko 2,5 tone radioaktivnog materijala iz Vinče stiglo u Rusiju; tajna operacija počela [[19. 11.]], najveća ikada. * [[27. 12.]] - Rekonstrukcija hrvatske vlade, zamjenjena četiri ministra, među kojima i ministar financija [[Ivan Šuker]]. * 27. 12. - Eksplozije i požar u vojnom delu fabrike "Sloboda", [[Čačak]], nema povređenih. * 30/[[31. 12.]] - Završen treći serijal "[[Farma (Srbija)|Farme]]" u Srbiji, pobednica "Grandova" zvezda [[Katarina Živković]] (ispred [[Marijan Rističević|Marijana Rističevića]] i [[Ekrem Jevrić|Ekrema Jevrića]]). === Kroz godinu === * 2010-11 - Okeansko-atmosferski fenomen [[La Niña]]. * Rimokatolička crkva se suočava sa posledicama pedofilskih afera. == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 2010.}} == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2010.}} === Januar/Siječanj === * [[11. 1.]] - [[Éric Rohmer]], francuski filmski režiser (* [[1920]]) * [[13. 1.]] - [[Neda Andrić]], hrvatska ekonomistica, riječka gradonačelnica (* [[1927.]]) * [[14. 1.]] - [[Ante Babaja]], hrvatski redatelj i scenarist (* [[1927.]]) * [[22. 1.]] - [[Vlastimir Golubičić]] Vatika, golman BSK, član UO FK Partizan (* [[1919]]) * [[25. 1.]] - [[Ivan Prenđa]], zadarski nadbiskup (* [[1939.]]) * [[27. 1.]] - [[J.D. Salinger]], američki pisac (* [[1919]]) === Februar/Veljača === * [[2. 2.]] - [[Svetozar Kurepa]], hrvatski matematičar (* [[1929]].) * [[3. 2.]] - [[Jovan Bulj]], elegantni beogradski saobraćajac (* [[1939]]) * [[7. 2.]] - [[Mihailo Marković]], filozof (* [[1923]].) * [[8. 2.]] - [[Eliza Dobrić]], hrvatska kazališna glumica (* [[1921]].) * [[12. 2.]] - [[Petar Borota]], fudbalski golman (* [[1952]]) * 12. 2. - [[Nodar Kumaritašvili]], gruzijski sanjkaš, poginuo na [[ZOI 2010.|ZOI]] (*[[1988]].) * [[18. 2.]] - [[Mladen Veža]], hrvatski akademski slikar (*[[1916]].) * 18. 2. - [[Miro Mihovilović]] - vaterpolist i znanstvenik fizičke kulture. (*[[1915]]) * [[20. 2.]] - [[Ana Krasojević]], srpska glumica (* [[1922]].) * 20. 2. - [[Alexander Haig]], američki general i političar (* [[1924]]) === Mart/Ožujak === * [[2. 3.]] - [[Krstan Bijeljac]], sveštenik i humanitarac (*[[1916]]) * [[3. 3.]] - [[Momo Kapor]], srpski književnik (*[[1937]]) * [[5. 3.]] - [[Herta Has]], druga [[Tito]]va supruga (*[[1914]]) * [[7. 3.]] - [[Mihajlo Mihajlov]], jugoslovenski disident (*[[1934]]) * [[12. 3.]] - [[Dušanka Kalanj]], spikerka [[RTS|TV Beograd]] (*[[1934]] ) * [[13. 3.]] - [[Ljubomir Kapor]], hrvatski glumac (*[[1932]]) * [[16. 3.]] - [[Ksenija Pajčin]], srpska pevačica (*[[1977]]) * [[21. 3.]] - [[Sanja Marđetko Kurečić]], hrvatska novinarka i TV voditeljica (* [[1959]].) * [[22. 3.]] - [[Stjepan Radić (pijanist)|Stjepan Radić]], hrvatski pijanist, političar ( *[[1928]]) * 22. 3. - [[Tomo Vrban]], hrvatski vizažist (* [[1977]].) * [[24. 3.]] - [[Stevan Nikšić]], srpski novinar (*[[1946]]) * [[27. 3.]] - [[Vasilij Smislov]], šahovski velemajstor (* [[1921]]) * [[28. 3.]] - [[Aleksandar Srnec]], hrvatski slikar, dizajner i autor animiranih filmova (* [[1924]].) * [[29. 3.]] - [[Izabela Šimunović]], hrvatska slikarica (* [[1970]].) * [[29. 3.]] - [[Branimir Nikolić Branči]], aktivista [[Otpor (Srbija)|Otpora]] (* [[1957]]) === April/Travanj === * [[1. 4.]] - [[John Forsythe]], američki glumac (*[[1918]]) * [[2. 4.]] - [[Mato Došen]], hrvatski glazbeni producent i aranžer (* [[1953]].) * [[5. 4.]] - [[Sava Perović]], srpski urolog i akademik (*[[1937]]) * [[6. 4.]] - [[Aleksandar Mladenović]], srpski filolog, akademik (*[[1930]]) * [[8. 4.]] - [[Malcolm McLaren]], britanski performer i menadžer (*[[1946]]) * [[10. 4.]] - [[Lech Kaczynski]], poljski predsednik, (*[[1949]]) * [[15. 4.]] - [[Branimir Donat]] (Tvrtko Zane), hrvatski književnik (*[[1934]]) * [[16. 4.]] - [[Rasim Delić]], general Armije Republike Bosne i Hercegovine (* [[1949]].) * [[18. 4.]] - [[Nela Šukara]], srpska violinistkinja, pesnikinja i striptizeta (*[[1963]]) * [[20. 4.]] - [[Biljana Kovačević Vučo]], predsednica Komiteta pravnika za ljudska prava (YUCOM) (*[[1952]]) * [[21. 4.]] - [[Huan Antonio Samaran]], bivši predsednik [[Međunarodni olimpijski komitet|MOK]]-a (*[[1920]]) * 21. 4. - [[Božena Ruk-Fočić]], hrvatska operna soprano pjevačica (* [[1931]].) * [[26. 4.]] - [[Ljiljana Petrović-Buttler]], pjevačica (* [[1939]].) * 26. 4. - [[Žarko Susić]], hrvatski sportski novinar i atletski trener (* [[1915]].) === Maj/Svibanj === * [[3. 5.]] - [[Radoslav Zlatan Dorić]], pozorišni reditelj (* [[1940]]) * 3. 5. - [[Peter O'Donnell]], pisac ''Modesty Blaise'' (* [[1920]]) * [[4. 5.]] - [[Predrag Ivanović]], beogradski jazz muzičar, kompozitor i aranžer (* [[1930]]) * [[5. 5.]] - [[Umaru Yar'Adua]], predsednik Nigerije (*[[1951]]) * 5. 5. - [[Zvonimir Levačić – Ševa]], hrvatski zabavljač i komičar (* [[1943.]]) * [[6. 5.]] - [[Iva Bagić]], hrvatska TV voditeljica (* [[1984]].) * [[7. 5.]] - [[Svetozar Stojanović]], filosof (* [[1931]]) * [[10. 5.]] - [[Davor Borčić]], hrvatski glumac (* [[1940.]]) * [[17. 5.]] - [[Lujo Margetić]], hrvatski povjesničar i akademik (* [[1920.]]) * 17. 5. - [[Zdravko Juričić - Vido]], hrvatski glazbenik i glazbeni menadžer (* [[1932.]]) * [[25. 5.]] - [[Dobrila Šokica]], srpska glumica (* [[1934]]) * 25. 5. - [[Erih Koš]], srpski književnik i prevodilac, akademik (* [[1913]]) * [[29. 5.]] - [[Dennis Hopper]], američki glumac i režiser (* [[1936]].) * [[31. 5.]] - [[Jordan Ivanović]], sportski novinar (* [[1947]]) === Jun/Juni/Lipanj === * [[2. 6.]] - [[Joško Martinović]], novinar HRT (*[[1963]]) * [[10. 6.]] - [[Vlaho Orlić]], vaterpolista i trener (*[[1934]]) * [[15. 6.]] - [[Bekim Fehmiu]], kosovski i jugoslavenski glumac (*[[1936]]) * [[18. 6.]] ? - [[Dimče Belovski]], jugoslovenski diplomat (* [[1923]].) * 18. 6. - [[Bogdan Bogdanović]], srpski arhitekt (* [[1922]].) * 18. 6. - [[Jose Saramago]], portugalski književnik i nobelovac (* [[1922]].) * 18. 6. - [[Drago Ćupić]], lingvist, dugogodišnji direktor Instituta za srpski jezik SANU (*[[1932]]) * [[26. 6.]] - Antonio G. Lauer ([[Tomislav Gotovac]]), hrvatski performer (* [[1937]]) * 26. 6. - [[Žarko Komanin]], srpski književnik (* [[1935]]) * [[28. 6.]] - [[Robert Byrd]], američki političar (* [[1917]].) * [[29. 6.]] - [[Nikša Matičević]], hrvatski klapski pjevač (* [[1954]].) === Jul/Juli/Srpanj === * [[1. 7.]] - [[Miodrag Đukić]], dramski pisac (* [[1938]]) * [[6. 7.]] - [[Pal Šandor]], političar, književnik... (* [[1954]]) * [[8. 7.]] - [[Bogomil Karlavaris]], slikar i profesor (* [[1924]]) * [[10. 7.]] - [[Božidar Orešković]], hrvatski glumac (* [[1942]]) * 10. 7. - [[Hrvoje Kelčec]], novinar (* [[1963]]) * [[15. 7.]] - [[Saša Marković Mikrob]], multimedijalni umetnik i novinar (* [[1959]]) * [[14. 7.]] - [[Ivan Jagodić]], glumac (* [[1936]]) * 14. 7. - [[Ante Grgantov]], hrvatski pjevač, član grupe "Berekini" (* [[1960]].) * [[24. 7.]] - [[Mia Oremović]], glumica (* [[1918]]) * [[28. 7.]] - [[Zdravko Randić]], filmski režiser (* [[1925]]) * [[31. 7.]] - [[Feliks Pašić]], novinar, poz. kritičar, publicista (* [[1939]]) === Avgust/August/Kolovoz === * [[3. 8.]] - [[Nuša Marović]], hrvatska manekenka (* [[1939]].) * [[5. 8.]] - [[Slavica Maras-Mikulandra]], hrvatska glumica i pjesnikinja (* [[1933]].) * [[8. 8.]] - [[Patricia Neal]], američka glumica (* [[1926]].) * [[9. 8.]] - [[Dragica Martinis]], hrvatska sopranistica (* [[1922]].) * [[12. 8.]] - [[Velimir Kljaić]], hrvatski rukometni trener (* [[1946]].) * [[14. 8.]] - [[Abbey Lincoln]], američka glumica i pjevačica (* [[1930]].) * [[17. 8.]] - [[Francesco Cossiga]], italijanski političar (* [[1928]]) * [[22. 8.]] - [[Stjepan Bobek]], veliki fudbaler (* [[1923]]) * 22. 8. - [[Vladimir Devidé]], hrvatski matematičar (* [[1925]]) * [[23. 8.]] - [[Pierre Marie Gallois]], francuski general, geopolitolog (* [[1911]]) * [[26. 8.]] - [[Hrvoje Matković]], hrvatski povjesničar (* [[1923]].) * [[28. 8.]] - [[Sinan Hasani]], bivši predsednik predsedništva SFRJ (* [[1922]]) * [[29. 8.]] - [[Marko Brešković]], hrvatski glazbenik, jedan od osnivača Dubrovačkih trubadura (* [[1942]].) === Septembar/Rujan === * [[3. 9.]] - [[Miroslav Bijelić]], srpski glumac (* [[1937]].) * [[7. 9.]] - [[Amar Garibović]], srpski skijaš (* [[1991]]) * [[9. 9.]] - [[Marin Šuica]], hrvatski tenisač (* [[1995]]) * [[11. 9.]] - [[Rade Marković]], srpski glumac (* [[1921]]) * [[12. 9.]] - [[Claude Chabrol]], francuski režiser (* [[1930]]) * [[16. 9.]] - [[Vanča Kljaković]], hrvatski redatelj i dramski pisac (* [[1930]]) * [[20. 9.]] - [[Eugen Pusić]], hrvatski akademik (* [[1916]]) * [[22. 9.]] - [[Predrag Tasovac]], srpski glumac (* [[1922]]) * [[24. 9.]] - [[Genadij Janjajev]], sovjetski političar (* [[1937]]) * [[26. 9.]] - [[Marija Doričić Grozdanić]], hrvatska radijska voditeljica (* [[1928]]) * [[27. 9.]] - [[Gloria Stuart]], američka glumica (* [[1910]].) * [[28. 9.]] - [[Dragutin Herenda]], hrvatski novinar i pjesnik (* [[1948]].) * [[29. 9.]] - [[Vojislav Voki Kostić]], srpski kompozitor (* [[1931]]) * 29. 9. - [[Tony Curtis]], glumac (* [[1925]]) === Oktobar/Listopad === * [[3. 10.]] - [[Dragan Sakan]], psiholog, osnivač advertajzing scene u ex-Yu (* [[1950]]) * [[4. 10.]] - [[Slavko Balog]], hrvatski humorist, glumac, sportski djelatnik, pedagog (* [[1929]].) * [[7. 10.]] - [[Milka Planinc]], bivša predsjednica Saveznog izvršnog vijeća (* [[1924]]) * [[12. 10.]] - [[Ratko Petrić]], hrvatski kipar (* [[1941]].) * [[14. 10.]] - [[Benoît Mandelbrot]], matematičar (* [[1924]]) * [[18. 10.]] - [[Josip Vončina]], hrvatski jezikoslovac, književni povjesničar, akademik (* [[1932]]) * 18. 10. - [[Nebojša Veljović]], bosanski glumac (* [[1952]].) * [[19. 10.]] - [[Tom Bosley]], američki glumac (* [[1927]]) * [[20. 10.]] - [[Aleksandar Goldštajn]], pravnik i hrvatski akademik (* [[1912]]) * [[23. 10.]] - [[Goran Vežić]], novinar (* [[1953]]) * [[25. 10.]] - [[Vesna Parun]], hrvatska pjesnikinja (* [[1922]].) * 25. 10. - [[Aleksandar Flaker]], hrvatski slavist i književni kritičar (* [[1924]].) * [[26. 10.]] - [[Oktopod Paul]], hobotnica-"prorok" (* [[2008]]) * [[27. 10.]] - [[Néstor Kirchner]], bivši predsednik Argentine (* [[1950]]) * [[28. 10.]] - [[Julije Njikoš]], hrvatski skladatelj, melograf i glazbeni organizator (* [[1924]].) * [[29. 10.]] - [[Vojislav Korać]], istoričar arhitekture, srpski akademik (* [[1924]]) === Novembar/Studeni === * [[3. 11.]] - [[Viktor Černomirdin]], ruski političar (* [[1938]]) * [[4. 11.]] - [[Zlatan Vauda]], kompozitor i pedagog (* [[1923]]) * [[5. 11.]] - [[Slobodan Golubović Leman]], istaknuti filmski radnik (*[[1944]]) * [[7. 11.]] - [[Ilija Obradović]], doktor elektrotehnike, srpski akademik (* [[1911]]) * [[10. 11.]] - [[Dino De Laurentiis]], filmski producent (* [[1919]]) * [[13. 11.]] - [[Miloš Petrović]], kompozitor i pijanista, prof. na FMU u Bg. (* [[1952]]) * [[19. 11.]] - [[Ladislav Demeterffy]], hrvatski glazbenik (* [[1932]]) * [[26. 11.]] - [[Božidar Knežević]], slikar (* [[1934]]) * [[27. 11.]] - Miodrag [[Dado Đurić]], slikar (* [[1933]]) * [[28. 11.]] - [[Leslie Nielsen]], kanadsko-američki glumac (* [[1926]]) * 28. 11. - [[Ivan Balent Tratinčica]], hrvatski glazbenik i DJ (* [[1947]]) * [[29. 11.]] - [[Boško Ivkov]], srpski književnik (* [[1942]]) === Decembar/Prosinac === * [[11. 12.]]. - [[Krsto Cviić]], hrvatski novinar (r. [[1930]].) * 11. 12. - [[Marina Nemet]], hrvatska glumica (* [[1960]]) * [[12. 12.]] - [[Bogumil Hrabak]], srpski istoričar i akademik (* [[1927]]) * [[13. 12.]] - [[Richard Holbrooke]], američki diplomat (* [[1941]].) * [[14. 12.]] - [[Branislav Kovačević]] Cole, bivši srpski političar (* [[1953]]) * [[15. 12.]] - [[Blake Edwards]], američki režiser (* [[1922]].) * [[17. 12.]] - [[Mira Sanjina]], srpska primabalerina i koregraf (* [[1924]]) * [[19. 12.]] - [[Ivo Padovan]], hrvatski akademik i liječnik (* [[1922]]) * [[24. 12.]] - [[Ljubomir Ćipranić]], srpski glumac (* [[1936]]) * [[25. 12.]] - [[Kosta Krainčanić]], bivši novinar RTS (* [[1937]]) * [[29. 12.]] - [[Vladan Batić]], srpski političar (DHSS) (* [[1949]]) == Nobelove nagrade == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Andre Geim]] i [[Konstantin Novoselov]] (revolucionarni eksperimenti u vezi [[grafen]]a) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Richard F. Heck]], [[Ei-ichi Negishi]] i [[Akira Suzuki]] (reakcije unakrsnog [[reakcija kuplovanja|kuplovanja]] katalizovane [[paladijum]]om) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Robert G. Edwards]] (razvoj [[In vitro oplodnja|in vitro oplodnje]]) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Mario Vargas Llosa]] (kartografija struktura moći, oštre slike otpora, pobune i poraza pojedinca) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Liu Xiaobo]] (duga i nenasilna borba za osnovna ljudska prava u Kini) * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Peter A. Diamond]], [[Dale T. Mortensen]] i [[Christopher A. Pissarides]] (analiza tržišta sa ''search frictions'' [smetnje u trgovini ili zaposlenju]) == Reference == {{reference}} == Vidi takođe: == [[Godišnji kalendar]] == Vanjske veze == {{commonscat|2010}} [[Kategorija:2010.]] t1q46t405k0qrs5nhlg8v8iv43tyasj 42689595 42689545 2026-09-14T10:12:47Z Alekol 2231 /* April/Travanj */ 42689595 wikitext text/x-wiki {{otheruses}} {{Godina nav}} {{Godina u drugim kalendarima|2010}} Godina '''2010''' ('''[[Rimski brojevi|MMX]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]]. Označena je kao: * Međunarodna godina biodiverziteta * Međunarodna godina omladine * Evropska godina borbe protiv siromaštva i društvene isključenosti __NOTOC__ == Događaji == === Januar/Siječanj === [[Datoteka:Burj Khalifa.jpg|mini|left|150px|[[Burj Khalifa]]]] * [[1. 1.]] - [[Bosna i Hercegovina]] je nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a 2010-2011. * 1. 1. - U [[sjeverozapad]]nom [[Pakistan]]u je došlo do samoubilačkog bombardiranja na [[odbojka]]škoj utakmici, prilikom čega je ubijeno 95, te ranjeno preko 100 ljudi. * 1. 1. - U [[Danska|danskom]] gradu [[Århus]]u je 28-godišnji [[Somalija]]c upao naoružan sa sjekirom i nožem u kuću [[Kurt Westergaard|Kurta Westergaarda]] s namjerom da ga ubije, nakon čega ga je danska policija ranila pucavši u njega. * 1. 1. - Nova mreža sudova u [[Srbija|Srbiji]]: umesto opštinskih i okružnih sudova, osnovni pa viši sudovi, četiri apelaciona suda i Vrhovni kasacioni sud kao najviša instanca; tu su i prekršajni i privredni sudovi. * [[4. 1.]] - Bivši predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik [[HDZ]] [[Ivo Sanader]] isključen iz članstva stranke. * 4. 1. - Otvorena [[Burj Khalifa]], najviša ljudska građevina svih vremena. * 4. 1. - [[Srbija]] podnela [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnom sudu pravde]] u Hagu kontratužbu protiv Hrvatske za genocid u periodu 1991—1995 (obe tužbe odbačene 2015). * [[8. 1.]] - Poseta hrvatskog predsednika [[Stjepan Mesić|Mesića]] [[Kosovo|Kosovu]] izaziva negodovanje u [[Srbija|Srbiji]]. * [[10. 1.]] - [[Datoteka:Coat of arms of Croatia.svg|22px|Hrvatska]] Na [[Predsjednički izbori u Hrvatskoj 2009|izborima u Hrvatskoj]] za trećeg [[predsjednik Hrvatske|predsjednika Hrvatske]] izabran [[Ivo Josipović]]. [[Datoteka:Haitian national palace earthquake.jpg|thumb|180px|left|Ruševine Nacionalne palate na Haitiju]] * [[12. 1.]] - '''[[Potres na Haitiju 2010.]]''' od 7,0 stepeni odnio 100-160.000 ljudskih života. Glavni grad [[Port-au-Prince]] je u ruševinama, a epicentar se nalazio oko 15&nbsp;km od grada. Potres se osjetio i na [[Kuba|Kubi]]. * 12. 1. - Iz [[podgorica|podgoričkog]] privatnog zoo-vrta pobegao [[nilski konj]]. * 12. 1. - U Teheranu ubijen fizičar Massoud Ali-Mohammadi - pripisano [[Mossad]]ovoj akciji ometanja [[Iranski nuklearni program|iranskog nuklearnog programa]]. * 12. 1. - Operacija Aurora: ''[[Google]]'' kaže da je bio među metama kineskih hakera prošle godine i da više nije voljan cenzurisati rezultate u NR Kini. * [[13. 1.]] - Izveštaj EU osuđuje "teške nepravilnosti" u računovodstvu Grčke (budžetski deficit za 2009 je 12,5 a ne 3,7%; u aprilu revidirano na 13,6%). * [[15. 1.]] - Zvanični kraj [[Čadski građanski rat (2005-2010)|Čadskog građanskog rata]] i istovremenog sukoba sa Sudanom - pobedila je vlada [[Idriss Déby|Idrissa Débyja]], uz pomoć Francuske i Gadafijeve Libije. * januar - Pošto je krajem prošle godine hrišćanima u [[Malezija|Maleziji]] dopuštena upotreba reči ''Allah'', napadnuto je više crkava u zemlji. * [[17. 1.]] - [[Sebastián Piñera]] izabran za predsjednika [[Čile]]a kao prvi kandidat [[desnica|desnice]] poslije 1990. godine i silaska [[Augusto Pinochet|Pinocheta]] s vlasti. * 17. 1. - Počinje prva epizoda sukoba između muslimana i hrišćana u nigerijskom mestu [[Jos]] (Džos), narednih dana gine najmanje 326 ljudi, naredni nemiri u martu. * [[18. 1.]] - [[Mehmet Ali Agca]], atentator na papu [[Ivan Pavao II|Ivana Pavla II]], pušten iz zatvora nakon više od 30 godina. * [[19. 1.]] - Izborom [[Republikanska stranka SAD|republikanskog]] kandidata [[Scott Brown|Scotta Browna]] u državi [[Massachusetts]], [[Demokratska stranka SAD|američki demokrati]] gube kvalificiranu većinu (60 od 100) u [[Senat SAD|Senatu]]. * 19. 1. - [[Mahmoud al-Mabhouh]], jedan od [[Hamas]]ovih vojnih komandanata, ubijen u luksuznom hotelu u [[Dubai]]u, od strane tima sa falsifikovanim zapadnim pasošima ([[izrael]]ski [[Mossad]]). * [[21. 1.]] - ''Citizens United v. FEC'': Vrhovni sud SAD presuđuje sa 5:4, na osnovu slobode govora, da vlada ne može ograničavati finansiranje predizbornih kampanja od strane korporacija. * [[22. 1.]] - [[Episkop niški Irinej]] izabran za novog patrijarha [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]] (do 2020). * 22. 1. - U Srbiji odlučeno da firma [[Telenor Srbija]] dobije licencu za drugog operatera fiksne telefonije. * [[24. 1.]] - Vlada Srbije kaže da više neće dopuštati blokade puteva i pruga, nakon niza takvih akcija od strane štrajkača, veterana i dr. u prethodnih par meseci (npr. [[Lapovo]] i [[Kuršumlija]]). * [[25. 1.]] - Bivši [[irak|irački]] ministar obrane [[Ali Hassan al-Majid]], zvani "Kemijski Ali" obješen zbog ratnih i drugih zločina počinjenih [[Kampanja al-Anfal|kampanje al-Anfal]] protiv Kurda 1988. * [[26. 1.]] - [[Science fiction|Naučnofantastični]] film ''[[Avatar (2009)|Avatar]]'' režisera [[James Cameron|Jamesa Camerona]] postao film s najvećom zaradom u historiji kinematografije, oborivši rekord filma ''[[Titanic (1997 film)|Titanic]]'' istog autora. * [[27. 1.]] - Predstavljen [[iPad]], [[Apple]]-ov tablični računar (u prodaji od marta). * [[28. 1.]] - Zbog tri pukotine na glavnom nosaču mosta [[Gazela (most)|Gazela]], zatvorena je srednja saobraćajna traka u smeru ka [[Novi Beograd|Novom Beogradu]], a svim vozilima težim od 3,5 tone zabranjena je vožnja preko te strane mosta (saobraćaj normalizovan [[7. 2.]], osim za kamione). * [[31. 1.]] - [[Datoteka:Handball pictogram.svg|25px]] Završeno [[Europsko prvenstvo u rukometu - Austrija 2010.]]: Francuska 1, Hrvatska 2, Srbija 13. * decembar - mart - Neuobičajeno hladna zima u Evropi (→ [[:en:Winter of 2009–10 in Europe|en]]). === Februar/Veljača === * [[1. 2.]] - Otpočela primena Prelaznog trgovinskog sporazuma između [[EU]] i [[Srbija|Srbije]]. * 1. 2. - [[Novak Đoković]] drugi na [[Asocijacija teniskih profesionalaca|ATP]] listi. * [[2. 2.]] - Racija na [[vehabije]] ([[selefije]]) u [[Gornja Maoča|Gornjoj Maoči]] kod [[Brčko]]g. * [[3. 2.]] - U Zagrebu počinje suđenje osumnjičenima za ubojstvo [[Ivo Pukanić|Ive Pukanića]] (braća Matanić, Amir Mafalani i Slobodan Đurović, kasnije i Bojan Gudurić). * [[5. 2.]] - Lider [[Nova Srbija|Nove Srbije]], [[Velimir Ilić]], fizički napadnut u centru Beograda dok je davao izjavu novinarima. * 5. 2. - Berze širom sveta pale, zabrinute zbog dugova [[Grčka|Grčke]], [[Španija|Španije]] i [[Portugal]]a (članice [[euro]]zone). * [[7. 2.]] - Drugi krug [[ukrajina|ukrajinskih]] predsedničkih izbora: [[Viktor Janukovič]], gubitnik [[Narančasta revolucija|Narančaste revolucije]], pobeđuje sa 49,55 prema 46,03% premijerku [[Julija Timošenko|Juliju Timošenko]] (predsednik do [[Revolucija dostojanstva|Revolucije dostojanstva]] 2014). * 7. 2. - [[Nju Orleans sejntsi]] trijumfovali su u ovogodišnjem [[Superbol]]u pobedom na [[Indijanapolis koltsi]]ma 31:17. * [[8. 2.]] - [[Toyota]] opoziva 436.000 [[Prius]]a zbog problema sa kočenjem, nakon što je već opozvala nekoliko miliona vozila zbog problema sa papučicom za gas. * 8. 2. - [[Goran Knežević]], bivši gradonačelnik [[Zrenjanin]]a iz redova [[DS]], postao poverenik [[Srpska napredna stranka|Srpske napredne stranke]] za [[Srednjebanatski okrug]]. * 8. 2. - Gen. [[Sarath Fonseka]] uhapšen nakon što je [[26. 1.]] izgubio na izborima za predsednika [[Sri Lanka|Sri Lanke]]. * 8. 2. - U nizu lavina kod [[Tunel Salang|tunela Salang]] na severu Afganistana gine 175 ljudi. * [[11. 2.]] - Policija je uhapsila dvadesetak aktivista koji su zagrebačkoj ulici Varšavskoj čuvali kontejnere kako bi spriječili početak gradnje ulaza u podzemnu garažu u pješačkoj zoni. * [[12. 2.]] - [[Nizozemska]] deblokirala poglavlje o pravosuđu, dio pregovora o pristupanju [[Hrvatska|Hrvatske]] [[EU]]. * [[12.2.|12]] - [[28. 2.]] - [[Datoteka:Olympic rings.svg|45px]] [[Zimska olimpijada 2010|Zimska olimpijada]] u [[Vancouver]]u. ** Medalje - [[Hrvatska na ZOI 2010.|Hrvatska]]: [[Jakov Fak]] brončana ([[biatlon]] 10&nbsp;km, [[14. 2.]]), [[Ivica Kostelić]] dve srebrne u [[alpsko skijanje|alpskom skijanju]]. Zanimljivost: Slovenka [[Petra Majdič]] osvojila bronzu [[17. 2.]] u sprintu, sa 4 polomljena rebra i probijenim plućnim krilom. * [[13. 2.]] - [[Vladika Artemije]] privremeno razrešen uprave nad [[Eparhija raško-prizrenska|eparhijom raško-prizrenskom]] (penzionisan [[4. 5.]]). Sutradan, sukob dve struje monaha u [[Gračanica (manastir)|Gračanici]]. * 13. 2. - Počinje šestomesečna rekonstrukcija Bulevara Kralja Aleksandra u [[Beograd]]u (ex Bul. Revolucije), od [[Vukov Spomenik|Vuka]] do ul. Gospodara Vučića ([[Cvetko]]). Predviđena seča preko 300 [[platan]]a (objašnjena njihovom truleži, počela [[26. 2.]]) - neki građani protestuju. * [[14. 2.]] - Eksplozija naprave u [[Bujanovac|Bujanovcu]], povređen policajac Bljerim Mustafa. * [[15. 2.]] - U teškoj [[voz|željezničkoj]] nesreći 15&nbsp;km jugozapadno od [[Brisel]]a poginulo najmanje 11 osoba, a preko 100 povrijeđeno. Nesreća se desila kada su se sudarila dva putnička voza. * [[17. 2.]] - Šestoro [[anarho-sindikalizam|anarhista]] pušteni da se brane sa slobode za optužbu međunarodnog terorizma (Molotovljevi kokteli na grčku ambasadu u Beogradu [[25. 8.]] [[2009]]) - u pritvoru su bili od prošlog septembra (optužba spuštena na "izazivanje opšte opasnosti", oslobođeni [[16. 6.]]). * 17. 2. - [[Darko Šarić|Darku Šariću]], osumnjičenom za krijumčarenje preko 2 tone [[kokain]]a na Atlantiku prethodnog [[2009#Oktobar/Listopad|oktobra]], privremeno oduzeta imovina. * [[17.2.]] - ? Štrajk rudara u Rudniku boksita [[Nikšić]], u jami Biočki stan, zbog neisplaćenih plata. [[Datoteka:Ivo Josipović, Hypo centar (cropped).jpg|thumb|200px|[[Ivo Josipović]], predsjednik RH 2010 - 2015]] * [[18. 2.]] - Inauguracija novog [[Predsjednik Republike Hrvatske|hrvatskog predsednika]], [[Ivo Josipović|Ive Josipovića]]. Srbijanski predsednik [[Boris Tadić|Tadić]] ne dolazi zbog prisustva kosovskog predsednika [[Fatmir Sejdiu|Sejdiua]]. * 18. 2. - Vojni udar u [[Niger]]u: zbačen je [[Mamadou Tandja]], koji nije hteo otići nakon drugog mandata. * [[20. 2.]] - Poplave i klizišta na portugalskom ostrvu [[Madeira]] - stradalo ne manje od 43 osobe. * 20. 2. - Poplave i u regionu (npr. [[Zaječar]] i mesta na [[Timok]]u, takođe i [[Bileća]]) * [[21.2.]] - U [[Podgorica|Podgorici]] napadnut opozicioni političar [[Nebojša Medojević]]. * 20. 2. - [[Nizozemska]] vlada premijera [[Jan Peter Balkenende|Jana Petera Balkenendea]] podnijela ostavku zbog neslaganja koalicijskih partnera oko sudjelovanja nizozemskih snaga u [[NATO]]-ovoj misiji u [[Afganistan]]u. * [[23. 2.]] - Gornji kurs [[euro|eura]] prvi put dostigao 100 [[srpski dinar|dinara]]. * 23. 2. - Pretres kuće [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]] u Beogradu - pronađeno nešto novca, dnevnici i audio-video zapisi. * [[24. 2.]] - Generalni štrajk u [[Grčka|Grčkoj]], drugi ovog meseca, usled nezadovoljstva vladinim merama štednje, zbog velike zaduženosti zemlje (300 mlrd. eura) i budžetskog deficita (12,7%, a dozvoljeno 3%). * [[27. 2.]] - [[Zemljotres u Čileu 2010|Zemljotres u Čileu]] jačine 8,8 stepeni [[Rihterova skala|Rihterove skale]]: poginulo je preko 700 ljudi, razaranja od potresa i cunamija. U više susednih zemalja proglašena opasnost od [[cunami]]ja (u [[Japan]]u zabeležen talas od 1,2m). * [[28. 2.]] - Oluja ''Xynthia'' pogodila zapadnu Evropu, naročito [[Francuska|Francusku]] (preko 50 mrtvih). === Mart/Ožujak === * [[1. 3.]] - [[Radovan Karadžić]] započeo iznošenje odbrane pred [[Haški tribunal|tribunalom]]. * 1. 3. - [[Ejup Ganić]] uhapšen na londonskom [[aerodrom]]u [[Heathrow]], Srbija ga tereti za zločin prilikom [[Slučaj Dobrovoljačka|napada na kolonu JNA]] u sarajevskoj ulici Dobrovoljačkoj 1992. (pušten uz kauciju [[11. 3.]]). * [[1.3.|1]] - [[7. 3.]] - U [[Slavonija|Slavoniji]] prosvjedi zemljoradnika ("Seljačka buna"), neke ceste blokirane, zbog zaostalih dugova i poticaja. * [[2. 3.]] - [[Hrvatska]] i [[Rusija]] potpisali sporazum o ulasku Hrvatske u projekt plinovoda [[Južni tok]]. * [[4. 3.]] - [[Crna Gora|Crnogorska]] vlada službeno raskinula ugovor vredan 2,77 milijardi eura sa hrvatskim konzorcijem Konstruktor-IGH-Tehnika za gradnju autoputa u Crnoj Gori. * [[6. 3.]] - [[Island]]ski birači na [[referendum]]u odbili vladin plan o otplati duga [[UK|britanskim]] i [[Nizozemska|nizozemskim]] vjerovnicima propale banke [[Landsbanki]]. * [[7. 3.]] - [[82. dodjela Oscara]]: najbolji film ''[[The Hurt Locker]]'', ukupno šest nagrada od osam nominacija ([[Kathryn Bigelow]] prva žena nagrađena [[Oscar za režiju|Oscarom za režiju]]), ''[[Avatar (film, 2009)|Avatar]]'' tri nagrade od devet nominacija. * 7. 3. - U međureligijskim sukobima u [[Nigerija|nigerijskom]] gradu [[Džos]]u poginulo je nekoliko stotina ljudi (muslimanska odmazda za napade iz januara); sukobi imaju i ekonomsku dimenziju. * [[8. 3.]] - Prekinut štrajk glađu u [[Željezara Split|Željezari Split]], posle 11 dana. * 8. 3. - U zagrebačkom [[Jarun]]u nađen [[torzo]] srpskog kriminalca [[Cvetko Simić|Cvetka Simića]] (noge pronađene sutradan u blizini). * 8. 3. - U Srbiji, na TV Fox, počinje turska serija "[[Binbir Gece|Hiljadu i jedna noć]]", poznata i kao "Šeherezada" po ženskom liku. Popularna je i u regionu (u Hrvatskoj od kolovoza na RTL). ** Na Foxu, tj. Prvoj, do kraja godine počinju i ''[[Gümüş]]'' i "[[Kad lišće pada]]". Turske serije potiskuju latinoameričke po popularnosti. * [[10. 3.]] - Zemljotres na [[Kosmet]]u ([[epicentar]] kod [[Istok (Kosovo)|Istoka]]), 4,8 stepeni [[Rihterova skala|Rihtera]], osetio se u višespratnicama u većem delu Srbije. * [[11. 3.]] - Novi generalni štrajk u [[Grčka|Grčkoj]] zbog vladinih mera štednje - okupljanja, čarke sa policijom. * 11. 3. - [[Mikola Azarov]] izabran za novog premijera [[Ukrajina|Ukrajine]], nakon što je [[Julija Timošenko]] izgubila većinu u parlamentu. * [[12. 3.]] - Ubica [[Ivana Hodak|Ivane Hodak]] osuđen na 30 godina zatvora. * [[14. 3.]] - [[31. 5.]] - [[Marina Abramović]]: ''The Artist Is Present'' u njujorškom [[MoMA]]. * [[15. 3.]] - [[Stanko Subotić]] optužio [[Miroslav Mišković|Miškovića]] i [[Milan Beko|Beka]] da su s njegovih 50 miliona eura kupili [[Večernje novosti]] i [[Luka Beograd|Luku Beograd]]; optužbe demantovane. * [[16. 3.]] - Pevačica [[Ksenija Pajčin]] i njen dečko [[Filip Kapisoda]] pronađeni mrtvi u stanu na [[Voždovac|Voždovcu]] (ubistvo i samoubistvo). * [[17. 3.]] - Više tužilaštvo u Beogradu odustalo je od optužnice protiv generala [[Vladimir Trifunović|Vlade Trifunovića]] (1995. bio osuđen zbog predaje kasarne u [[Varaždin]]u [[1991#Septembar/Rujan|1991.]], presuda ukinuta početkom 2010.). * 17. 3. - Pokušaj otmice 13-god. devojčice na beogradskoj [[autobus]]koj liniji 26. * [[20. 3.]] - Regionalna konferencija u [[Brdo kod Kranja|Brdu kod Kranja]]; [[Boris Tadić]] nije došao zbog načina predstavljanja predstavnika s [[Kosovo|Kosova]], nisu došli ni glavni evropski predstavnici. * 20. 3. - U [[Bjelovar]]u je ispred [[Bjelovarska katedrala|katedrale sv. Terezije Avilske]] održano [[Euharistija|euharistijsko]] slavlje povodom uspostave [[Bjelovarsko-križevačka biskupija|Bjelovarsko-križevačke biskupije]] i ređenja prvog biskupa te biskupije [[monsinjor]]a [[Vjekoslav Huzjak|Vjekoslava Huzjaka]]. * [[21. 3.]] - [[Demokratska stranka SAD|Demokratska]] većina u [[Predstavnički dom Kongresa SAD|Predstavničkom domu]] [[Kongres SAD|američkog]] Kongresa izglasala je zakon kojim se u [[SAD]] uspotavlja sistem opće zdravstvene zaštite (''[[Obamacare]]'', tj. Zakon o zaštiti pacijenata i priuštivoj nezi), a što je bio jedan od glavnih ciljeva [[Barack Obama|Obamine]] administracije. * 21. 3. - Na teniskom turniru u [[Indian Wells]]u pobedili [[Ivan Ljubičić]] u muškoj i [[Jelena Janković]] u ženskoj konkurenciji. * [[22. mart]] - U rudarskoj nesreći u jami [[Raspotočje]] u blizini [[Zenica|Zenice]] lakše povrijeđeno 13 rudara. U isto vrijeme, u području Zenice se osjetio lakši [[potres]]. Uzrok nesreće nije poznat. * 22. 3. - U drugom krugu regionalnih izbora u [[Francuska|Francuskoj]] opoziciona Socijalistička partija pobijedila je konzervativce predsjednika [[Nicolas Sarkozy|Nicolasa Sarkozyja]]. * 22. 3. - Hrvatski [[tenis]]ač [[Ivan Ljubičić]] osvojio je [[ATP turnir]] Masters serije pobijedivši u finalu američkog tenisača, [[Andy Roddick|Andyja Roddicka]] * [[23. 3.]] - [[Radovan Jelašić]], guverner [[Narodna banka Srbije|Narodne banke Srbije]], podnio ostavku. * 23. 3. - Dobitnik sedmice na [[Loto]]u u [[Kanjiža|Kanjiži]] - 4,8 miliona eura. * [[24. 3.]] - Iznenadni susret predsednikâ [[Ivo Josipović|Josipovića]] i [[Boris Tadić|Tadića]] u [[Opatija|Opatiji]]. * 24. 3. - Mlada muška [[žirafa]] Jovanča stigao u [[Jagodina|Jagodinu]]. * 24. 3. - Naučnici objavili da je identificiran [[Denisovski čovjek]], arhaična izumrla vrsta, ili podvrsta, čovjeka. * [[26. 3.]] - Vlada Srbije odlučila do proda svojih 40% akcija [[Telekom Srbija|Telekoma Srbija]]. * [[27. 3.]] - [[Južna Koreja|Južnokorejska]] fregata ''[[ROKS Cheonan|Cheonan]]'' prepolovljena eksplozijom nedaleko od Severne Koreje, gine 46 od 104 člana posade. * [[29. 3.]] - Dvije koordinirane eksplozije u [[Moskovski metro|moskovskom metrou]] ubijaju 39 ljudi (dve žene samoubice). * [[30. 3.]] - Uhapšen bivši potpredsjednik [[Hrvatska|hrvatske]] Vlade [[Damir Polančec]]. * 30. 3. - Ugašen [[.yu]] domen. * 30/[[31. 3.]] - Posle duge rasprave Skupština Srbije usvojila Deklaraciju kojom se osuđuje [[masakr u Srebrenici|zločin]] nad bošnjačkim stanovništvom Srebrenice u julu 1995. godine, "na način utvrđen presudom Međunarodnog suda pravde". === April/Travanj === [[Datoteka:Steve Jobs with the Apple iPad no logo (cropped).jpg|mini|160px|[[Steve Jobs]] je prošlog januara predstavio ''[[iPad]]'']] * [[1. 4.]] - [[KK Partizan]] se prvi put posle [[1998]]. plasirao u ''[[Final Four]]'' (pobeđen [[Maccabi Tel Aviv]] sa 3-1 u duelima, slavlje na ulicama). * [[3. 4.]] - U SAD počela prodaja tablet računara ''[[iPad]]''. * 3. 4. - U [[Dakar]]u otkriven [[Spomenik afričkog preporoda]]. * [[4. 4.]] - Sve [[hrišćanstvo|hrišćanske]] crkve slave [[Uskrs]]. * [[5. 4.]] - [[Angelina Jolie]] i [[Brad Pitt]] posetili izbeglice u [[Goražde|Goraždu]]. * 5. 4. - [[WikiLeaks]] je objavio snimak paljbe iz američkog helikoptera u Iraku jula 2007, kada je ubijeno nekoliko civila, uključiv dvojicu novinara Reutersa. Ovo je deo materijala koji je dostavio obaveštajni analitičar Bradley/[[Chelsea Manning]], koji će WikLeaks objavljivati narednih godinu dana. * [[6. 4.]] - Nepoznate osobe na Internetu objavile kontroverzni [[Registar branitelja]], odnosno strogo povjerljive podatke [[Hrvatska|hrvatskog]] Ministarstva obrane o svim sudionicima [[Rat u Hrvatskoj|Domovinskog rata]]. * 6. 4. - [[Naksalitsko-maoistički ustanak]] u Indiji: u zasedi u državi [[Čatisgar]] ubijeno 76 žandarma. * [[7. 4.]] - [[Revolucija u Kirgistanu]]: demonstranti u [[Biškek]]u, glavnom gradu [[Kirgistan]]a preuzeli nadzor nad ključnim vladinim zgradama, a opozicija objavila preuzimanje vlasti (bivši pred. [[Kurmanbek Bakijev]] i sam došao na vlast [[Tulipanska revolucija|Tulipanskom revolucijom]] 2005.); na čelu privremene vlade [[Roza Otunbajeva]]. * 7. 4. - [[Katarina Rebrača]] pritvorena pod sumnjom da je prisvojila preko €370.000 iz svog Dobrotvornog fonda. * [[8. 4.]] - Predsednici [[Barak Obama|Obama]] i [[Dmitrij Medvedev|Medvedev]] u [[Prag]]u potpisali [[Novi START]] sporazum - broj operativnih nuklearnih bojevih glava ograničen na po 1550, 30% manje u odnosu na Moskovski sporazum iz [[2002]] (Rusija suspendovala 2023, istekao 2026). * [[9. 4.]] - Svečani početak gradnje [[gasovod]]a [[Severni tok]] (''Nord Stream'') ispod [[Baltičko more|Baltičkog mora]]. * [[10. 4.]] - [[Katastrofa poljskog Tu-154 u Smolensku]]: predsjednik [[Lech Kaczynski]] i mnogi poljski dostojanstvenici ginu u zapadnoj [[Rusija|Rusiji]], gde su trebali komemorirati 70 godišnjicu [[Katinjski masakr|Katinjskog masakra]]. [[Bronisław Komorowski]] preuzima dužnost predsednika (do 2015). * 10. 4. - U [[Tajland]]u krvavi okršaj između vojske i "[[Crvene košulje|Crvenih košulja]]" * [[12. 4.]] - Lideri opozicije u Srbiji predali premijeru milion potpisa, zahtevajući vanredne izbore. * 12. 4. - Samit o [[nuklearno oružje|nuklearnoj]] bezbednosti u [[Vašington]]u sa predstavnicima oko 50 zemalja. * [[12.4.|12]] - [[13. 4.]] - [[Boris Tadić]] u [[Trebinje|Trebinju]] i [[Mostar]]u. * 12 - 13. 4. - Samit o nuklearnoj sigurnosti u Washingtonu. * [[13. 4.]] - U Beogradu pronađena keruša (prozvana Mila) sa sve četiri odsečene šape. * [[14. 4.]] - Zemljotres u kineskoj provinciji [[Qinghai]] (širi [[Tibet]]), preko 2000 mrtvih. * 14. 4. - Spot ''Bad Romance'' [[Lady Gaga|Lady Gage]] najgledaniji ikad na [[YouTube]]-u. * [[14.4.|14]] - [[15. 4.]] - [[Ivo Josipović]] u posjeti [[BiH]] ([[Sarajevo]], [[Ahmići]], [[Križančevo Selo]]); premijerka [[Jadranka Kosor|Kosor]] i [[HDZ]] nezadovoljni njegovim govorom u bh. parlamentu. * 14. 4. - Upucan u stomak navijač na Zvezdinom stadionu, tokom tuče na Severu. * [[15. 4.]] - Maskirani huligani povredili 7 putnika i železničara tokom napada na voz u stanici [[Ripanj]]-Kolonija, kod Beograda. [[Datoteka:Eyjafjallajokull-April-17.JPG|thumb|200px|[[Ejafjadlajekidl|Ejafjatlajokul]]]] * [[15. 4.|15]] - [[21. 4.]] - '''[[Erupcija vulkana Eyjafjallajökull 2010.|Pepeo od vulkanske erupcije]]''' na [[Island]]u znatno poremetio avio-saobraćaj iznad Evrope; otkazano 95.000 letova. Procena štete za avio-industriju je 1,7 mlrd. dolara, mnogi su imali gubitke zbog nemogućnosti prevoza robe. Vazdušni prostor iznad sh. regiona bio zatvoren u različitim periodima [[17. 4.]] - [[18. 4.]]. Mnogi svetski lideri ne mogu prisustvovati sahrani preds. Kačinjskog [[18. 4.]]. Saobraćaj uglavnom obnovljen 21. 4., ali će biti potrebno još nekoliko dana da se saobraćaj normalizuje i prevezu zaostali putnici. * [[16. 4.]] - Sastanak predsednikâ Šoljoma ([[Mađarska]]), Tadića i Josipovića u [[Pečuj]]u; zatim Josipović i Tadić u [[Bački Monoštor|Bačkom Monoštoru]]. * [[19. 4.]] - Hrvatska vlada predstavila Program gospodarskog oporavka (antirecesijski program). * [[20. 4.]] - Uveče po lokalnom vremenu, eksplozija na naftnoj platformi ''[[Deepwater Horizon]]'' u [[Meksički zaliv|Meksičkom zalivu]], gine 11 ljudi. Konstrukcija tone [[22. 4.]], primećeno isticanje nafte, jedno od najvećih ikad. * 20. 4. - U Beogradu počinje suđenje [[Sreten Jocić|Sretenu Jociću]] ("Joca Amsterdam"), optuženom za ubistvo [[Ivo Pukanić|Ive Pukanića]]. * [[21. 4.]] - Sukob policije i boračkih udruženja na protestima u [[Sarajevo|Sarajevu]], oštećena zgrada [[Federacija BiH|federalne]] vlade. * 21. 4. - Ponovno otvaranje [[Avalski toranj|Avalskog tornja]]. * 21. 4. - [[Harkovski sporazum 2010.|Harkovski sporazum]]: produžetak najma baze u [[Sevastopolj]]u sa 2017. na 2047, u zamenu za jeftiniji gas (haos u ukrajinskom parlamentu tokom ratifikovanja [[26. 4.]]). * [[22. 4.]] - [[BiH]] primljena u Akcioni plan za članstvo u [[NATO]] (MAP). * 22. 4. - Belgijski premijer [[Yves Leterme]] daje ostavku - izbori su u junu, nova vlada tek u decembru 2011. * [[23.4.|23]] - [[24. 4.]] - Uklanjanje baznih stanica srpskih provajdera mobilne telefonije sa južnog Kosova, uništena i oprema srpskih radio stanica. * [[24. 4.]] - Sastanak [[Abdulah Gul|Gul]] - [[Boris Tadić|Tadić]] - [[Haris Silajdžić|Silajdžić]] u [[Istanbul]]u (Istanbulska deklaracija). * [[25. 4.]] - Tricom u poslednjih 0,6 sekundi utakmice sa [[Cibona|Cibonom]], [[KK Partizan]] osvaja NLB ([[Jadranska liga|Jadransku]]) ligu. * 25. 4. - Drugi krug parlamentarnih izbora u [[Mađarska|Mađarskoj]]: opozicioni [[Fidesz]], koji je već osvojio apsolutnu većinu, sada ima i dvotrećinsku sa krajnje desnom KDNP. Počinje 16 godina dominacije [[Viktor Orbán|Viktora Orbána]]. * [[27. 4.]] - [[Evropska dužnička kriza]]: debitni rejting Grčke, koja je [[23. 4.]] zatražila 45 milijardi eura iz paketa pomoći, degradiran na "smeće" status - gubici na berzama. * [[30. 4.]] - Svečano otvaranje [[Expo 2010]] u [[Šangaj]]u. Priredba će trajati do [[31. 10.]], s temom "Bolji grad - bolji život". === Maj/Svibanj === [[Datoteka:Outside MARFIN bank.png|thumb|200px|Odavanje pošte ispred banke u Atini]] * [[2. 5.]] - Zemlje [[Eurozona|Eurozone]] i [[MMF]] dogovorili podršku [[Grčka|Grčkoj]] od 110 mlrd. [[euro|eura]] tokom tri godine, u zamenu za oštre mere štednje (potvrđeno [[7. 5.]]). * 2. 5. - Kanonizacija [[Justin Popović|Justina Popovića]]. * [[5. 5.]] - [[Protesti u Grčkoj (2010-2012)]]: u [[Atena|Ateni]] prilikom demonstracija protiv vladinih mjera štednje izbili neredi u kojima je stradalo troje ljudi u zapaljenoj banci. * 5. 5. - [[Goodluck Jonathan]] i formalno postaje predsjednik [[Nigerija|Nigerije]] nakon smrti [[Umaru Yar'Adua|Umarua Yar'Adue]] (do 2015). * [[6. 5.]] - Opći izbori u [[UK|Velikoj Britaniji]]: [[Konzervativna stranka (UK)|Konzervativci]] 305 mjesta (+95), [[Laburistička stranka (UK)|Laburisti]] 258 (-91), [[Liberalni demokrati (UK)|Liberal demokrati]] 57 (-5), ostali 29 - bez [[blokirani parlament|većine za samostalno sastavljanje vlade]] (326 mjesta), prvi put od [[1974]]. * 6. 5. - ''Flash crash'': nekoliko berzi krahiralo za bilion dolara pa se uglavnom oporavilo, za 36 minuta. * [[7. 5.]] - Haški osuđenik [[Radislav Krstić]] napadnut i povređen u zatvoru Vejkfild, zapadni Jorkšir. * [[9. 5.]] - [[CDU]] i [[FDP]] gube izbore na pokrajinskim izborima u [[Sjeverna Rajnska - Vestfalija|Sjevernoj Rajnskoj i Vestfaliji]] čime je [[njemačka]] kancelarka [[Angela Merkel]] ostala bez većine u gornjem domu njemačkpg parlamenta. * 9. 5. - Zbog vulkanskog pepela zatvorene zračne luke u [[Split]]u i [[Zadar|Zadru]]. * [[10. 5.]] - Evropski savet ministara dogovorio "Evropski stabilizacioni mehanizam" - podršku [[euro|euru]] od €750 mlrd. (pored €250 mlrd. od [[MMF]]). * [[11. 5.]] - Vođa [[Konzervativna stranka (UK)|konzervativaca]] [[David Cameron]] nakon sklapanja koalicijskog sporazuma s [[Liberalni demokrati (UK)|liberalnim demokratima]] postaje novi premijer [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]] (do 2016). [[Nick Clegg]] je zamenik premijera. Prva koaliciona vlada u UK od Drugog svetskog rata, Kameron je najmlađi premijer od [[1812]]. Kraj laburističke vladavine započete [[1997]]. * 11. 5. - [[Benigno Aquino III]], sin bivše predsjednice [[Corazon Aquino]], pobijedio na predsjedničkim izborima na [[Filipini]]ma (stupa na položaj [[30. 6.]], ostaje do 2016). * [[12. 5.]] - U Australiji uhapšen [[Dragan Vasiljković]] (''Kapetan Dragan''), koji je nestao [[30. 3.]], nakon odluke australijskog Vrhovnog suda o njegovom izručenju Hrvatskoj. * [[14.5.|14]] -[[15. 5.]] - Godišnja skupština [[Evropska banka za obnovu i razvoj|EBRD]] u [[Zagreb]]u, susreti premijera iz regije. Hrvatska poklonila Srbiji prevod [[Pravna stečevina Europske unije|standarda EU]]. * [[14. 5.]] - Duševno poremećena osoba ubila nožem troje i ranila osam osoba, od čega petoro djece u [[Visoko]]m. * 14. 5. - U obračunu narko kartela u [[Bolivija|Boliviji]] ubijena trojica Srba telohranitelja. * [[16. 5.]] - Osnovana [[Unija regiona Srbije]] (na čelu [[Mlađan Dinkić]]). * [[17. 5.]] - Novi val prosvjeda za očuvanje pješačke zone u Varšavskoj ulici u [[Zagreb]]u. * [[19. 5.]] - [[Tajland]]ska vojska posle 6 nedelja rasterala [[Crvenokošuljaši (Tajland)|Crvenokošuljaše]] iz centra [[Bangkok]]a, ubijena 91 osoba, ranjeno 2.100. * 19. 5. - Slovenski studenti u Ljubljani, prilikom demonstracija protiv predloženih mjera štednje vlade Boruta Pahora, razbili prozore na zgradi parlamenta. * [[20. 5.]] - Međunarodni tim istraživača ustanovio da je južnokorejska korveta ''Cheonan'' potopljena severnokorejskim torpedom (u martu) - skok tenzija, prekid trgovačkih veza [[24. 5.]] * 20. 5. - Objavljeno da su naučnici stvorili [[Veštačka sinteza gena|veštački genom]] bakterije ''Mycoplasma capricolum''. * [[21. 5.]] - ''[[Srpskohrvatska Wikipedija]]'' ima 30.000 članaka. * 21. 5. - Uveče ukradena statua dečaka sa [[Čukur-česma|Čukur-česme]], dva dana kasnije pronađena izlomljena. * [[22. 5.]] - Air India Express let 812: avionska nesreća u gradu [[Mangalor]], [[Indija]] - od 166 putnika i članova posade preživelo 8 (upravljao bivši pilot JAT-a Zlatko Glušica). * 22. 5. - [[FK Inter Milano|Inter]] je [[UEFA Liga šampiona|prvak Evrope]] (igrao i [[Dejan Stanković]]). * [[23. 5.]] - Lokalni izbori u Crnoj Gori ([[Podgorica]] i još 13 opština) - najuspešnija [[Demokratska partija socijalista Crne Gore|DPS]]. [[Datoteka:Orban Viktor Portrait 2010.jpg|mini|180px|[[Viktor Orbán]], premijer Mađarske 1998-2002 i 2010-26]] * [[25. 5.]] - U [[Slovenija|Sloveniji]] uhapšeno 15 osumnjičenih da su saradnici [[Darko Šarić|Darka Šarića]] (nastavak operacije "Balkanski ratnik"). * [[26. 5.]] - Četvorodnevni okršaji u [[Kingston]]u, Jamajka, odneli preko 70 žrtava u pokušaju hapšenja [[Christopher "Dudus" Coke]]-a, osumnjičenog za trgovinu drogom (uhapšen [[22. 6.]] u blizini grada). * 26. 5. - Pokušaj sprečavanja izbijanja nafte u Meksičkom zalivu metodom ''top kill'' (neuspešno). '''Nafta kulja sa dna mora od aprila'''. * [[29.5.|29]] - [[30. 5.]] - Sastanak [[Igmanska inicijativa|Igmanske inicijative]] u Sarajevu, učestvuju lideri BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore. [[Ivo Josipović]] posetio [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]]. * 25. - [[29. 5.]] - [[Eurosong 2010]] u Oslu: [[Lena Mayer-Landruth]] iz Nemačke 1, [[Milan Stanković]] iz Srbije 13. ("Ovo je Balkan"), [[Vukašin Brajić]] iz BiH 17. ("Thunder and Lightning"). * [[29. 5.]] - [[Viktor Orbán]] po drugi put postaje premijer [[Mađarska|Mađarske]]. * [[30. 5.]] - U srpskim opštinama na [[Kosovo|Kosovu]] lokalni izbori u organizaciji Srbije, Srbi i Albanci se gađali kamenjem na mostu u Mitrovici. * [[31. 5.]] - [[Napad na flotilu za Gazu]]: izraelski komandosi zaustavili humanitarni pomorski konvoj za [[Gaza|Gazu]] (flotila od šest brodova sa preko 600 aktivista i teretom od 10.000 tona, uglavnom građevinskog materijala) - na glavnom brodu došlo do sukoba, poginulo devet turskih aktivista. === Jun/Juni/Lipanj === * oko [[1. 6.]] - Obilne kiše i mestimične poplave u regionu (npr. [[Trgovište]] u južnoj Srbiji i [[Slavonski Brod]]). Slična situacija i tokom meseca. * 1. 6. - Deo bratstva [[Manastir Crna Reka|manastira Crna Reka]] napustio isti, bez kanonskog otpusta. * [[2. 6.]] - U [[Sarajevo|Sarajevu]] konferencija EU - Zapadni Balkan, sa predstavnicima SAD, Rusije, Turske i međunarodnih organizacija. Predstavnici Srbije i Kosova za istim stolom zahvaljujući "Gimnih" formuli - nema državnih simbola ni naziva. * 2. 6. - Japanski premijer [[Yukio Hatoyama]] podneo ostavku - četvrta ostavka premijera u četiri godine. * [[3. 6.]] - Dubl [[Katarina Srebotnik]] - [[Nenad Zimonjić]] osvojio [[Roland Garros]]; Zimonjić pobednik i u muškom dublu sa [[Daniel Nestor|Nestorom]]. * 3. 6. - Avion [[Orao (avion)|Orao]] [[Vojska Srbije|Vojske Srbije]] se srušio u [[Gruža]]nsko jezero, pilot se katapultirao. * 3. 6. - Uhićen bračni par Zdravko i Višnja Pevec, čija je firma "Pevec" otišla u stečaj ranije tokom godine zbog menica bez pokrića. * [[6. 6.]] - U Sloveniji referendum o arbitražnom sporazumu sa Hrvatskom - (nezvanično:) odziv oko 42%, "za" oko 51,5%. * 6. 6. - U Srbiji izbori za Nacionalne savete manjina. * [[8. 6.]] - U [[Zagreb]]u potpisan vojni sporazum između Srbije i Hrvatske. * 8. 6. - [[Miloš Simović]] u Zagrebu pucao u [[Sretko Kalinić|Sretka Kalinića]] - obojica u Srbiji osuđeni za učešće u ubistvu [[Zoran Đinđić|Zorana Đinđića]] (Simović uhapšen [[10. 6.]] nakon prelaska srpske granice). * [[10. 6.]] - U [[ICTY|Hagu]] osuđeno sedam oficira Vojske Republike Srpske, dvojica na doživotnu za [[genocid u Srebrenici]]: potpuk. [[Vujadin Popović]] i puk. [[Ljubiša Beara]]). * [[11. 6.]] - [[11. 7.]] - [[Datoteka:Football pictogram.svg|25px]] [[FIFA Svjetski kup 2010]] u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]]. * [[12. 6.]] - Na parlamentarnim izborima u [[Slovačka|Slovačkoj]] najviše glasova dobila opozicijska koalicija [[desni centar|desnog centra]] i [[Mađari|mađarske]] etničke manjine. * ca. 12. 6. - Krvavi sukobi između etničkih [[Uzbek]]a i [[Kirgiz]]a na jugozapadu [[Kirgistan]]a ([[Oš]] i [[Manas|Džalal-Abad]]), dva meseca nakon [[Revolucija u Kirgistanu|tamošnje revolucije]]. * [[13. 6.]] - Japanska letelica ''[[Hayabusa]]'' donela na Zemlju mali uzorak sa asteroida [[25143 Itokawa]] (pokupljen u novembru 2005). * [[14. 6.]] - Savet ministara [[EU]] odlučio da deblokira ratifikaciju [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|SSP]] sa Srbijom (potpisan [[2008]].). * 14. 6. - U javnost je izašao podatak o velikim mineralnim nalazištima u [[Afganistan]]u. * [[15. 6.]] - Britanska vlada se, nakon završetka izveštaja o tome, izvinula zbog [[Krvava nedelja|Krvave nedelje]] [[1972]]. * 15. 6. - Medijska grupa VAC (''WAZ-Mediengruppe'') odlučila da povuče investicije iz Srbije (npr. "[[Politika (novine)|Politika]]"). * 15. 6. - Počinje prodaja paketa za kancelarijske poslove, [[Microsoft Office 2010]] * [[16. 6.]] - [[Hrvatski sabor]] izglasao promene [[Ustav Republike Hrvatske|Ustava]] (četvrta promena). * [[20. 6.]] - Hrvatski predsednik Josipović posetio [[Bleiburg]] - različite reakcije. * 20. 6. - Lokalni izbori u [[Bor (grad)|Boru]], izbila afera sa lažnim uplatnicama na ime "[[Srpska napredna stranka|naprednjaka]]". * [[23. 6.]] - Američki predsjednik [[Barack Obama]] smijenio generala [[Stanley A. McChrystal]]a, komandanta [[ISAF|savezničkih]] snaga u [[Afganistan]]u. * 23. 6. - Zbog poraza od Australije (2:1), reprezentacija Srbije ne uspeva da se plasira u drugi krug Svetskog prvenstva; prethodno izgubili od Gane (1:0, 13. juna) i pobedili Nemačku (1:0, 18. juna). * [[24. 6.]] - [[Hrvatska|Hrvatski]] sindikati objavili kako su prikupili 500.000 potpisa nužnih da se organizira referendum o kontroverznim izmjenama Zakona o radu, što bi bio prvi nacionalni referendum nakon proglašenja nezavisnosti (ništa od toga). * 24. 6. - [[Julia Gillard]] postala prva žena-premijer [[Australija|Australije]] (do 2013) nakon što je dotadašnji premijer [[Kevin Rudd]] od strane zastupnika vladajućih [[Australijska laburistička partija|laburista]] svrgnut s mjesta premijera i vođe stranke. * 24. 6. - Na [[Vimbldon 2010.|turniru u Vimbldonu]] završen je [[Teniski meč Izner–Mai na Vimbldonu 2010.|najduži meč u istoriji tenisa]] u kojem je, nakon 11 sati igre, Amerikanac [[Džon Izner]] pobedio Francuza [[Nikola Mai|Nikolu Maija]] rezultatom 70:68 u petom setu. * [[26. 6.]] - U [[Stari Ledinci|Starim Ledincima]] kod Novog Sada silovana i ubijena 8-godišnja devojčica, osumnjičeni uhapšen sutradan - ovo će biti povod za usvajanje [[Marijin zakon|Marijinog zakona]]. * 26. 6. - Završena druga sezona "[[Farma (Srbija)|Farme]]" u Srbiji, pobednik pevač [[Miloš Bojanić]] (nagrada € 100.000). * 26 - 27. 6. - Samit [[G20]] u Torontu: razvijene zemlje dogovorile da prepolove budžetske deficite i smanje relativnu visinu duga - okretanje [[Politika rezova|politici rezova]]. * [[27. 6.]] - Bombom napadnuta policijska stanica u [[Bugojno|Bugojnu]], pri čemu je ubijen jedan, a ranjeno nekoliko pripadnika policije. Počinitelj uhapšen, izgleda islamski ekstremista. * [[28. 6.]] - U [[SAD]] uhapšeno desetoro "špijuna" (optuženi za zaveru za delovanje kao nezakoniti agenti strane vlade), nekoliko dana nakon posete ruskog predsednika Medvedeva. * [[30. 6.]] - Afera sa [[citostatici]]ma i podmićenim lekarima na beogradskom Onkološkom institutu - hapšenja u "Operaciji Kraba". === Jul/Juli/Srpanj === * [[1. 7.]] - Hrvatska [[Atlantic grupa]] kupuje slovenačku [[Droga Kolinska]], koja poseduje i srpske firme [[Soko Štark]], Grand prom (kafa) i Palanački kiseljak. * [[2. 7.]] - Jedan poginuli u eksploziji za vreme srpskih protesta povodom otvaranja kancelarije vlade Kosova u Severnoj Mitrovici. * [[5. 7.]] - U Mitrovici upucan i povređen Petar Miletić, srpski poslanik u kosovskoj skupštini ([[Samostalna liberalna stranka]]). * [[6. 7.]] - Jedan [[Danska|danski]] diplomat je poginuo, a jedan teško povrijeđen na Goloj [[Jahorina|Jahorini]], kada su cross motorima sletjeli u provaliju. * [[7. 7.]] - [[Hloverka Novak-Srzić]] v.d. direktorica programa [[HRT|Hrvatske televizije]]. * 7. 7. - Zbrka oko formiranja Bošnjačkog nacionalnog saveta u [[Novi Pazar|Novom Pazaru]] - ministar [[Svetozar Čiplić|Čiplić]] tvrdi da savet nije formiran, muftija [[Muamer Zukorlić]] tvrdi suprotno. * [[7.7.|7]] - [[8. 7.]] - Eksperimentalni avion ''[[Solar Impulse]]'' leteo 26 sati isključivo na [[solarna energija|solarnu energiju]]. * [[8. 7.]] - Poseta pred. [[Boris Tadić|Tadića]] [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. * 8. 7. - Rezolucija [[Evropski parlament|Evropskog parlamenta]]: "bilo bi pozdravljeno" da pet zemalja [[EU]] koje nisu priznale [[Kosovo]], to učine. * [[9. 7.]] - Razmena špijuna i agenata u Beču - 4 zapadna za 10 ruskih (uhapšenih u junu). * 9. 7. - ''Croatia Summit'' u [[Dubrovnik]]u - opet u koliziji učešće srpskih i kosovskih predstavnika. * [[11. 7.]] - Španija je fudbalski prvak sveta - pobeđena Holandija 1:0 u produžetku. Urugvajac [[Diego Forlán]] osvojio Zlatnu loptu. U [[Kampala|Kampali]], [[Uganda]], u eksplozijama bombi ubijeno preko 60 gledalaca finala. * 11. 7. - Petnaesta godišnjica [[Masakr u Srebrenici|Srebrenice]], ukop 775 žrtava, prisutni lideri iz regiona. * 11. 7. - Srbija se plasirala u polufinale [[Davis Cup]]-a, pobedom nad Hrvatskom 4-1 u Splitu. * [[14. 7.]] - Položen kamen temeljac za [[Kineski most (Beograd)|Most prijateljstva Srbije i Kine]] preko [[Dunav]]a ([[Zemun]] - [[Borča]]). Početak gradnje zakazan za sledeći april (biće kasnije). * [[15. 7.]] - Hrvatska policija uhapsila preko 150 demonstranata zbog pokušaja da [[građanski neposluh|građanskim neposluhom]] zaustave građevinske radove i sječu stabal u [[Varšavska ulica (Zagreb)|Varšavskoj ulici]] u središtu Zagreba. * 15. 7. - Naftna kompanija ''[[BP]] plc'' je uspela da zaustavi isticanje [[nafta|nafte]] iz oštećene bušotine u [[Meksički zaliv|Meksičkom zalivu]], prvi put od 20. aprila. * 15. 7. - U sud stigla krivična [[Miroslav Mišković|Miškovićeva]] prijava protiv [[Milka Forcan|Milke Forcan]] i njene sestre, u vezi sa vlasničkim odnosima u zajedničkim firmama (Forcanova napustila [[Delta holding]] krajem maja). * [[18.7.|18]] - [[19. 7.]] - Poseta predsjednika [[Ivo Josipović|Josipovića]] Srbiji ([[Beograd]] i [[Subotica]]). * [[18. 7.]] - U [[Niš]]u završeno super finale Svetske lige u [[vaterpolo|vaterpolu]]: Srbija 1, Crna Gora 2, Hrvatska 3. * 18. 7. - [[Datoteka:Football pictogram.svg|25px]] U Hrvatskoj završeno [[nogomet|košarkaško]]no EP U20: Francuska 1, Hrvatska 4, Srbija 7. * [[21. 7.]] - Biće delimično ponovljeno suđenje [[Ramuš Haradinaj|Haradinaju]] pred [[ICTY]] (uhapšen prethodnog dana), takođe i Baljaju te Brahimaju. * 21. 7. - Pred. [[Barak Obama]] potpisao najradikalniju finansijsku reformu od 1930-tih (''Dodd-Frank Wall Street Reform and Consumer Protection Act''). * [[22. 7.]] - Savetodavno mišljenje [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda pravda]] (10:4 u glasovima): proglašenjem nezavisnosti [[Kosovo|Kosova]] nije prekršeno međunarodno pravo. * [[24. 7.]] - Kasno uveče, beogradski novinar [[Teofil Pančić]] pretučen u autobusu. * [[25. 7.]] - [[Wikileaks]] objavljuje preko 90.000 dokumenata američke vlade i vojske vezanih uz rat u Afganistanu. * [[27. 7.]] - Londonski sud odbio zahtev za izručenje [[Ejup Ganić|Ejupa Ganića]] Srbiji (hapšen [[1. 3.]]). * 27. 7. - U [[Crna Gora|Crnoj Gori]] usvojen Zakon o obrazovanju i vaspitanju - [[crnogorski jezik]] se uvodi u škole. * [[28. 7.]] - Srbija podnela Generalnoj skupštini [[UN]] tekst rezolucije o Kosovu. * [[29. 7.]] - [[Dejan Šoškić]] preuzeo dužnost guvernera [[Narodna banka Srbije|NBS]] od [[Radovan Jelašić|Radovana Jelašića]] (dao ostavku 23. 3.). * [[30. 7.]] - Srbija, Hrvatska i Slovenija u Beogradu potpisale Deklaraciju o osnivanju zajedničkog železničkog preduzeća. * jul-avgust - Katastrofe: rekordne temperature i veliki požari u [[Rusija|Rusiji]], rekordni monsuni i poplave u [[Pakistan]]u. === Avgust/August/Kolovoz === [[Datoteka:US Army helicopter flies over a flood-affected area of Pakistan.JPG|thumb|200px|Poplave u [[Pakistan]]u]] [[Datoteka:Holotype of Zospeum tholussum - SubtBiol-011-045-g002.jpg|mini|180px|[[Zospeum tholussum]]]] * srpanj/kolovoz - U [[Lukina jama|Lukinoj jami]] na Velebitu pronađena nova vrsta puža, [[Zospeum tholussum]] (opisana 2013.). * [[1. 8.]] - Sport: [[Blanka Vlašić]] uzela evropsko zlato u Barceloni, srpski vaterpolisti osvojili Svetski kup u Oradei, Rumunija, Hrvati drugi. * [[5. 8.]] - Napadnuta ekipa [[HTV]] na proslavi Dana pobjede u [[Čavoglave|Čavoglavama]]. * [[10. 8.]] - U Minhenu završeno svetsko prvenstvo u [[streljaštvo|streljaštvu]] - 7 medalja za Srbiju, 1 zlatna ([[Zorana Arunović]]), 4 srebrne i 2 bronzane. * 10. 8. - Odlukom Ustavnog suda Srbije ukinut "kosovski dodatak" zaposlenima na Kosovu. * [[12. 8.]] - Ruski predsjednik [[Dmitrij Medvedev]] ukinuo je vanredno stanje zbog požara u tri od sedam [[Rusija|ruskih]] pokrajina koje su zahvaćene šumskim [[požar]]ima. * [[13. 8.]] - Nove obilne kiše sručile su se na zapadu [[Kina|Kine]] gdje je 19 osoba izgubilo život u pokrajinama [[Gansu]] i [[Sečuan]], nedaleko od zone pogođene klizištima u kojima je gotovo 1.750 ljudi izgubilo život ili nestalo. * [[14. 8.]] - Uhapšen je Wolfgang Kulterer, bivši direktor [[Hypo Group Alpe Adria]] koja se našla upletena u brojne afere na području bivše [[SFRJ|Jugoslavije]] * [[16. 8.]] - [[Ekonomija Narodne Republike Kine]] je postala druga po [[Bruto domaći proizvod|veličini]] na svetu, prestigavši ekonomiju [[Japan]]a. * [[17. 8.]] - U rudniku [[lignit]]a Lubnica kod [[Zaječar]]a poginuo rudar. * [[18. 8.]] - Kosovski premijer [[Hašim Tači]] zabranio posete srpskih zvaničnika. * [[19. 8.]] - Poslednja američka borbena brigada se povukla iz [[Irak]]a. * [[21. 8.]] - [[Australijski federalni izbori 2010|Izbori]] za [[Australija|australijski]] federalni Parlament završili bez da je i vladajuća [[Australijska laburistička partija|Laburistička partija]] i opozicijska desničarska [[Koalicija (Australija)|Koalicija]] uspjela osvojiti apsolutnu većinu. * [[22. 8.]] - Uspostavljen kontakt sa 33 rudara u Copiapó-u ([[Čile]]), koji su zarobljeni na dubini od 700 metara od rušenja jame [[5. 8.]] - mislilo se da bi izvlačenje trajalo mesecima. * [[23. 8.]] - [[KFOR]] predao čuvanje manastira [[Gračanica (manastir)|Gračanica]] Kosovskoj policijskoj službi. * [[24. 8.]] - [[FK Partizan]] u Briselu pobedio [[FK Anderleht|Anderleht]] na penale i plasirao se u [[Liga šampiona|Ligu šampiona]], prvi put od 2003. Slavlje na ulicama (biće u grupi sa [[Arsenal F.C.|Arsenalom]], [[Šahtjor]]om i [[S.C. Braga|Bragom]]). * 24. 8. - Savet Evrope kritikovao Francusku zbog proterivanja Roma s nelegalnim boravkom. * [[25. 8.]] - [[Sretko Kalinić]] izručen Srbiji iz Hrvatske. * [[26. 8.]] - Nemački ministar spoljnih poslova Gvido Vestervele u Beogradu: "nezavisnost Kosova je stvarnost, mapa jugoistočne Evrope je iscrtana..." (posetio i druge zemlje regiona). * [[28. 8.]] - Puštena obnovljena pruga [[Mokra Gora (Užice)|Mokra Gora]]-[[Višegrad]]. * [[30. 8.]] - Zvanično počelo trgovanje akcijama [[Naftna industrija Srbije|NIS]]-a u Srbiji (4,8 miliona građana dobilo po pet akcija početne vrednosti 505 dinara, tj. €4,8). === Septembar/Rujan === * [[septembar]], početkom - Nestašice ulja i mleka u Srbiji. * [[4. 9.]] - Demonstracije pristalica Islamske zajednice u Srbiji ([[Muamer Zukorlić|Zukorlić]]) u Novom Pazaru, kod placa na kome se gradi obdanište, u sukobu sa policijom nekoliko povređenih s obe strane. * 4. 9. - Zemljotres jačine 7,2 stepena pogodio je [[Južno ostrvo]] [[Novi Zeland|Novog Zelanda]], izazvavši štetu u gradu [[Christchurch]] (nema mrtvih). * [[6. 9.]] - Propao je referendum u [[Moldavija|Moldaviji]], čime se nastavlja tamošnja [[Politička kriza u Moldaviji 2009.|18 mjesečna politička kriza]]. * [[7. 9.]] - Australijska premijerka [[Julia Gillard]] pridobijanjem nezavisnih zastupnika u Federalnom parlamentu osigurala još jedan mandat za [[Australijska laburistička partija|laburističku]] vladu. * 9/[[10. 9.]] - Generalna skupština UN usvojila rezoluciju o [[Kosovo|Kosovu]] (kompromisni predlog [[Srbija|Srbije]] i [[EU]]). [[Datoteka:Crkva hrvatskih mučenika, Udbina (1).jpg|mini|250px|[[Crkva hrvatskih mučenika na Udbini]]]] * [[11. 9.]] - Blagoslovljena [[Crkva hrvatskih mučenika na Udbini]]. * 11. 9. - [[Datoteka:Water polo pictogram.svg|30px]] Završeno [[Vaterpolsko EP 2010.|Evropsko prvenstvo u vaterpolu]] ([[Zagreb]]): [[Hrvatska]] prva, [[Srbija]] treća, [[Crna Gora]] peta. * 11. 9. - Posle polufinalne košarkaške utakmice Turska - Srbija, neredi u Kosovskoj Mitrovici. * [[12. 9.]] - Završeno [[Svetsko prvenstvo u košarci 2010.|Svetsko prvenstvo u košarci]] ([[Turska]]): [[SAD]] prve, [[Srbija]] četvrta, [[Hrvatska]] 14. * 12. 9. - Na referendumu podržane izmene ustava Turske (smanjen uticaj vojske na politiku). * [[14. 9.]] - [[Rafael Nadal]] je osvojio ovogodišnje [[Otvoreno prvenstvo Sjedinjenih Država (tenis)|Otvoreno prvenstvo Sjedinjenih Država]], pobedom u finalu nad [[Novak Đoković|Novakom Đokovićem]] 3:1. * septembar - Operacija Payback: grupa ''Anonymous'' počinju napade na antipiratske institucije. * [[18. 9.]] - Izlivanje [[Sava|Save]] i poplave u Sloveniji i Hrvatskoj ([[Turopolje]]). * [[19. 9.]] - Pobedom nad Češkom 3:2, srpska reprezentacija se prvi put plasirala u finale [[Davis Cup]]-a. * 19. 9. - Na parlamentarnim izborima u [[Švedska|Švedskoj]] pobijedila vladajuća koalicija [[desni centar|desnog centra]], ali bez apsolutne većine; u švedski Parlament prvi put ušla antimigrantska stranka [[Švedski demokrati]]. * [[20. 9.]] - Srbijanska televizija "Fox" se rebrandirala u "[[Prva srpska televizija]]" (Prva). * [[23. 9.]] - Dva hrvatska aviona [[MiG-21]] se srušila kod [[Slunj]]a, piloti se katapultirali. * [[26. 9.]] - Rušenje baznih stanica "Telekoma Srbija" na Kosovu. * 26. 9. - Iranska agencija javlja da je virus ([[računarski crv|crv]]) [[Stuxnet]] inficirao kompjutere osoblja prve [[iran]]ske nuklearne elektrane. * [[27. 9.]] - Kosovski predsednik [[Fatmir Sejdiu]] dao ostavku jer je ocenjeno neustavnim to što je ostao na čelu svoje stranke. * 27. 9. - Srbijanska televizija "Košava" se fuzionisala sa "[[Happy TV]]". * [[28. 9.]] - [[Dmitrij Medvedev]], predsjednik [[Ruska Federacija|Ruske Federacije]], razriješio je dužnosti dugogodišnjeg gradonačelnika [[Moskva|Moskve]], [[Juri Luškov|Jurija Luškova]]. === Oktobar/Listopad === [[Datoteka:Mina San José - Luis Urzúa - Gobierno de Chile.jpg|thumb|200px|Izvlačenje čileanskih rudara]] * [[1. 10.]] - Samostalni srpski tjednik "Novosti" sa naslovnicom "Obadva, obadva su pala!", u vezi pada migova prethodnog meseca - kontroverza i pretnje. * 1. 10. - U [[Holandija|Holandiji]] stupio na snagu zakon kojim se zabranjuje [[skvotiranje u Holandiji|skvotiranje]]. * [[3. 10.]] - [[Patrijarh srpski Irinej]] uveden u tron srpskih patrijarha u [[Pećka patrijaršija|Pećkoj patrijaršiji]]. * 3. 10. - [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg|22px|BiH]] Održani opći izbori u BiH; prema preliminarnim rezultatima u [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]] izabrani [[Bakir Izetbegović]] ([[SDA]], umjesto Harisa Silajdžića), [[Nebojša Radmanović]] ([[SNSD]]-SP, zabilježen neobično veliki broj nevažećih listića) i [[Željko Komšić]] ([[SDP BiH]]). [[Milorad Dodik]] novi predsjednik RS. Državni Predstavnički dom: najviše mjesta za SDP BiH, SNSD i SDA. * 3. 10. - Nemačka isplatila poslednju ratu reparacija za Prvi svetski rat. * [[4. 10.]] - Vozovi/vlakovi: u sudaru vozova kod bugarskog [[Dragoman]]a ima povređenih bugarskih i srpskih državljana; od [[Paraćin]]a do [[Sežana|Sežane]] krenuo prvi voz srpsko-hrvatsko-slovenačkog transportnog preduzeća "Kargo 10". * 4. 10. - Ekološka katastrofa u zapadnoj [[Mađarska|Mađarskoj]], milion kubnih metara "crvenog mulja" poplavilo sela, varoš [[Devecser]] i oko 40 kv. kilometara; [[7.10.]] otkriven i u [[Dunav]]u. * [[6. 10.]] - Aplikacija za deljenje fotografija [[Instagram]] je objavljena na App Store-u. (na Androidu od 2012) * [[10. 10.]] - [[Belgrade Pride|Parada ponosa u Beogradu]] održana uz veliko obezbeđenje, ostala u senci napada huligana na policiju. Više stotina povređenih (uglavnom policajaca) i uhapšenih. Zapaljeno sedište Demokratske stranke, kamenovana SPS i LDP, Radio Televizija Srbije, napadnut mamograf B92, razbijeni i opljačkani izlozi itd. * 10. 10. - [[Datoteka:Volleyball pictogram.svg|25px]] U Italiji završeno svetsko prvenstvo u [[odbojka|odbojci]]: Brazil prvi, Srbija treća. * 10. 10. - Lokalni izbori u [[Slovenija|Sloveniji]], [[Zoran Janković]] ostaje gradonačelnik [[Ljubljana|Ljubljane]]. * 10. 10. - Raspušteni [[Nizozemski Antili]]: [[Curaçao]] i [[Sint Maarten]] su sastavne zemlje ''Kraljevine'' Nizozemske (kao [[Aruba]] od ranije), [[Sint Eustatius]], [[Saba]] i [[Bonaire]] su posebne općine u sastavu ''uže'' [[Nizozemska|Nizozemske]]. * [[11. 10.]] - Beogradski Apelacioni sud oslobodio [[Ilija Jurišić|Iliju Jurišića]] (slučaj "[[Tuzlanska kolona]]") koji je oduševljeno dočekan u [[Tuzla|Tuzli]]; određeno novo suđenje. * [[12.10.|12]] - [[13. 10.]] - Američka državna sekretarka [[Hillary Clinton]] u poseti regionu. * [[12. 10.]] - "Zvezdini" huligani pravili nerede u [[Đenova|Đenovi]], napali srpskog golmana Stojkovića, prekinuli utakmicu Italija - Srbija. * [[13. 10.]] - Izvlačenje '''33 čileanska rudara''' posle 69 dana na dubini od oko 700 metara. * [[15. 10.]] - Probijena istočna cev [[Bazni tunel Gotthard|Baznog tunela Gotthard]] ([[Švajcarska]]), sa 57 kilometara najdužeg na svetu. * 15. 10. - Bivši hrvatski vicepremijer [[Damir Polančec]] osuđen na godinu dana i tri mjeseca zatvora zbog sklapanja štetnog ugovora. * [[oktobar]] - Udeo [[Internet Explorer]]a prvi put od [[1998]]. pada ispod 50%, na drugom mestu je [[Mozilla Firefox]]. * [[20. 10.]] - [[UK|Britanska]] vlada objavila plan radikalnog sasecanja potrošnje. * [[22. 10.]] - [[Ivo Sanader]] prisegnuo u [[Hrvatski sabor|Saboru]]. * 22. 10. - U Beogradu zaplenjeno 120&nbsp;kg [[heroin]]a. * 22. 10. - [[Francuska|Francuski]] Senat odobrio reformu penzionog sistema, uprkos velikim protestima i štrajkovima. * 22. 10. - [[WikiLeaks]] objavljuje blizu 392.000 američkih dokumenata u vezi Iračkog rata. Najveće procurivanje u vojnoj historiji SAD. * [[25. 10.]] - Savet ministara [[EU]] prosledio kandidaturu [[Srbija|Srbije]] [[Evropska komisija|Evropskoj komisiji]]. * 25. 10. - Zemljotres i cunami pored [[Sumatra|Sumatre]] (na istom rasedu kao onaj iz 2004.) - oko 700 mrtvih i nestalih. Istog dana počinju erupcije [[Merapi]]ja na [[Java|Javi]], u narednih mesec dana gine 353 ljudi. * [[26. 10.]] - U [[Solin]]u ubijen veteran koji je zaposeo benzinsku pumpu i bacao bombe. * [[31. 10.]] - Izabrana je [[Dilma Rousseff]], predsednica Brazila 2011-16. === Novembar/Studeni === * [[1. 11.]] - [[Dilma Rouseff]], kandidatkinja Radničke stranke i bivša ljevičarska gerilka, izabrana za predsjednicu [[Brazil]]a. * [[2. 11.]] - [[Skupština Kosova]] vladi premijera [[Hashim Thaci|Hashima Thachija]] izglasala nepovjerenje, izbori zakazani za 12. prosinca. * 2. 11. - Izbori u [[SAD]] su "Republikanski talas": [[Republikanska stranka SAD|Republikanska stranka]] preuzela većinu u [[Predstavnički dom SAD|Predstavničkom domu Kongresa]], te smanjila većinu [[Demokratska stranka SAD|demokrata]] u [[Senat SAD|Senatu]]. Po državama je dobila neto šest guvernera i preokrenula 20 legislatura - vrhunac uticaja konzervativnog [[Pokret Čajanke|Pokreta Čajanke]]. * [[3. 11.]] - [[Zemljotres u Srbiji 2010.|Zemljotres u Kraljevu]], jačina 5,4 [[rihterova skala|po Rihteru]], poginuo jedan bračni par, velika materijalna šteta. * 3. 11. - Na [[zagreb]]ačkom Županijskom sudu izrečene dugogodišnje kazne zatvora izvršiocima [[Bombaški napad u Zagrebu 2008|atentata]] na [[Ivo Pukanić|Ivu Pukanića]]. * [[3. 11.|3]] - [[16. 11.]] - Sa svemirske sonde [[MESSENGER]] snimljen "[[Obiteljski portret (MESSENGER)|Obiteljski portret]]" planeta Sunčevog sustava. [[Datoteka:MESSENGER Solar System Family Portrait.jpg|mini|300px|"[[Obiteljski portret (MESSENGER)|Obiteljski portret]]" Sunčevog sustava]] * [[4. 11.]] - Predsednik Srbije [[Boris Tadić]] u "istorijskoj poseti" [[Vukovar]]u. Sa hrvatskim kolegom [[Ivo Josipović|Josipovićem]] odao poštu na [[Ovčara|Ovčari]] i u [[Paulin Dvor|Paulinom Dvoru]]. * [[7. 11.]] - [[Opći izbori u Mjanmaru 2010.|Opći izbori u Mjanmaru]], peti od sedam koraka "Puta u demokratiju", najavljenog 2003: opozicija sada nije učestvovala, ali će uzeti skoro sva mesta na dopunskim izborima 2012. * [[8. 11.]] - Evropska unija odlučila da ukine vize (bela Šengenska lista) građanima [[BiH|Bosne i Hercegovine]] i [[Albanija|Albanije]]. * 8. 11. - [[Građevni kombinat Međimurje]] više ne postoji. * [[11. 11.]] - [[Zabrana pušenja|Zabranjeno pušenje]] u zatvorenim javnim i radnim mestima u Srbiji. * 11. 11. - Advokat [[Srđa M. Popović]], opunomoćenik majke i sestre [[Zoran Đinđić|Zorana Đinđića]], podneo krivičnu prijavu za oružanu pobunu ([[JSO]], nov. [[2001]].) protiv 9 lica, među kojima je i tadašnji predsednik [[SRJ]] [[Vojislav Koštunica]]; oštra reakcija [[DSS]]. * [[12. 11.]] - Uveče, svetlosna lopta uz detonaciju preletela iznad južne Srbije, verovatno [[meteor]]-bolid. * [[13. 11.]] - [[Burma]]: [[Aung San Suu Kyi]] puštena iz višegodišnjeg kućnog pritvora (15 od 21 godine od 1989). * 13. 11. - Bivša "[[Lokice|Lokica]]" Ljiljana Mitić Biba ubila bivšeg muža i njegovu kćerku u Beogradu i bacila se s Brankovog mosta (umrla nekoliko dana kasnije). * [[14. 11.]] - [[Sebastian Vettel]] šampion [[Formula 1|Formule 1]], najmlađi ikad. * 14. 11. - U Japanu završeno svetsko prvenstvo u [[odbojka|odbojci]] za žene: Rusija 1, Srbija 8, Hrvatska deli 17. mesto. * [[15. 11.]] - [[Milorad Dodik]] je stupio na dužnost [[Predsjednik Republike Srpske|predsednika]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. [[Datoteka:Wikileaks logo.svg|thumb|150px|[[WikiLeaks]] otkriva dokumenta]] * 15. 11. - Komunalna policija izašla na beogradske ulice. * [[16. 11.]] - Na granici između opština [[Bor (grad)|Bor]] i [[Majdanpek]] u [[Srbija|Srbiji]] otkriveno je ležište [[zlato|zlata]] na dubini od 17 metara. * [[18. 11.]] - U [[CERN]]-u su prvi put u istoriji izdvojeni stabilni atomi [[antimaterija|antimaterije]]. * [[19. 11.]] - Umirovljeni vladika [[Artemije Radosavljević]] raščinjen nakon što je neodobreno držao liturgiju u manastiru Duboki potok na severu Kosova. * [[20. 11.]] - Samit NATO u Lisabonu: ponovljena podrška članstvu Gruzije; podržan integritet Azerbejžana u Karabaškom konfliktu itd. * [[21. 11.]] - IAAF izabrao [[Blanka Vlašić|Blanku Vlašić]] za Atletičarku godine. * [[22. 11.]] - Najmanje 349 osoba je poginulo u stampedu u [[Pnom Pen]]u tokom obeležavanja praznika vode. * 22. 11. - U Beogradu otvoren Muzej [[Narodno pozorište u Beogradu|Narodnog pozorišta]]. * [[23. 11.]] - U najžešćem sukobu od prekida [[Korejski rat|Korejskog rata]] poginula 2 vojnika i 2 civila, kada je [[Severna Koreja]] bombardovala [[Južna Koreja|južnokorejsko]] ostrvo [[Yeonpyeong]]. * [[24. 11.]] - Srbija dobila upitnik Evropske komisije. * [[24.11.|24]] - [[25. 11.]] - Zvanična poseta predsednika Tadića Hrvatskoj (Zagreb, [[Krnjak]], [[Deringaj]], [[manastir Krupa]]). * [[26. 11.]] - ''[[Srpski film]]'' [[Srđan Spasojević|Srđana Spasojevića]] je postao najcenzuriraniji film u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] tokom zadnjih 16 godina. * [[28. 11.]] - [[Otkrivanje američkih diplomatskih depeša]] ili ''Cablegate'': [[WikiLeaks]] počinje objavljivanje poverljive prepiske američke diplomatske službe - 250.000 izveštaja, od čega 100.000 tajnih ili poverljivih. * 28. 11. - Finalizovan ''bail-out'' paket EU i MMF-a za Irsku od oko 85 milijardi eura (Irska zatim donosi najstroži budžet u istoriji). === Decembar/Prosinac === * početkom - Velike poplave u regionu ([[Lim]], [[Drina]], [[Neretva]], [[Skadarsko jezero]]...); jaka zima u srednjoj i zapadnoj Evropi; požari u [[Izrael]]u (41 poginuli kod [[Haifa|Haife]]). * [[2. 12.]] - Na sastanku [[FIFA]]-e u [[Rusija]] i [[Katar]] određeni za mjesto održavanja [[FIFA Svjetski kup 2018|Svjetskog prvenstva u fudbalu 2018]]. odnosno [[FIFA Svjetski kup 2022|2022]]. godine. * [[4. 12.]] - [[Obala Slonovače]]: obojica predsedničkih kandidata ([[Laurent Gbagbo]] i [[Alassane Ouattara]]) tvrde da su predsednici, zategnuta situacija. * [[5. 12.]] - [[Datoteka:Tennis pictogram.svg|25px]] [[Teniska reprezentacija Srbije]] osvojila [[Davis Cup]], pobedom od 3:2 nad Francuskom u Beogradu. * [[6. 12.]] - Bivši [[Hrvatska|hrvatski]] [[MORH|ministar obrane]] [[Berislav Rončević]] nepravomoćno osuđen na četiri godine zatvora zbog malverzacija sa kupovinom kamiona za [[Hrvatska vojska|HV]]. * [[7. 12.]] - [[Julian Assange]], australijski aktivist i osnivač [[Wikileaks]]a, se predao policiji te je smješten u pritvor gdje će čekati eventualno izručenje [[Švedska|Švedskoj]] zbog optužbi za [[silovanje]]. Narednih dana hakerski napadi (''[[Operation Payback]]'') u znak podrške WikiLeaksu. * [[9. 12.]] - Nezavisni [[Hrvatski sabor|saborski]] zastupnik i bivši hrvatski premijer [[Ivo Sanader]] napustio Hrvatsku nedugo nakon što je objavljeno kako [[DORH]] od Sabora traži ukidanje parlamentarnog imuniteta radi pokretanja kaznenog postupka (uhićen sutradan u Austriji). * 9. 12. - Studentski neredi u [[London]]u, dok Parlament prihvata povećanje školarina; napadnuta i kola sa Princom od Velsa i njegovom suprugom. * 9. 12. - [[Robert Prosinečki]] novi trener Crvene Zvezde. * [[10. 12.]] - Ceremonija dodele Nobelove nagrade za mir bez zatvorenog [[Liu Xiaobo]]-a; Srbija poslala predstavnika u zadnjem trenutku. * 10. 12. - [[Tomislav Merčep]] uhićen pod optužbom za ratne zločine. * [[12. 12.]] - Izvanredni izbori za [[Skupština Kosova|Skupštinu Kosova]], najviše glasova osvojila [[Demokratska partija Kosova]] premijera [[Hashim Thaci|Hashima Thacija]]; zabeležene nepravilnosti zbog kojih su izbori u pet opština ponovljeni 9.1. sledeće godine. * [[14. 12.]] - Navijači u Novom Zagrebu zapalili autobus grčkog PAOK-a. * 14. 12. - [[Silvio Berlusconi]] preživeo glasanje o poverenju sa tri glasa razlike, neredi u Rimu. * [[15. 12.]] - Skupština Srbije ukinula vojnu obavezu - uvodi se profesionalna [[Vojska Srbije|vojska]]. * 15. 12. - Građanima [[BiH]] više nisu potrebne šengenske vize. * [[16. 12.]] - Komitet Saveta Evrope usvojio [[Dick Marty|Martijev]] izveštaj o Kosovu, u kojem je [[Hašim Tači]] označen kao glavni vođa grupe koja se bavila organizovanim kriminalom, uključujući trgovinu organima (Parlamentarna skupština će razmatrati izveštaj 25. januara 2011.). * 16. 12. - Poslednja emisija ''[[Larry King Live]]'' na CNN, nakon 25 godina ([[Piers Morgan]] će imati emisiju 2011-14). * [[17. 12.]] - [[Crna Gora]] dobila status kandidata za [[EU]], ima sedam uslova pre početka pristupnih pregovora. * 17. 12. - U [[tunis]]kom gradu [[Sidi Bouzid]] se zapalio ulični prodavac [[Mohamed Bouazizi]] (umro 4. januara), što će inicirati proteste i [[Tuniska revolucija|revoluciju u toj zemlji]], prvi slučaj "[[Arapsko proljeće|Arapskog proljeća]]". * [[19. 12.]] - U Danskoj i Norveškoj završeno evropsko prvenstvo u [[rukomet]]u za žene: Norveška 1, Crna Gora 6, Hrvatska 9, Srbija 14. * 19. 12. - [[Belorusija]]: neredi u [[Minsk]]u, nakon što je [[Aleksandar Lukašenko]] izabran četvrti put. * [[20. 12.]] - Bračnom paru Nastić, Srbima u Kaliforniji, oduzeta deca zbog fotografija istih koja se kupaju u kadi (vraćena sledećeg februara). * [[21. 12.]] - [[Crna Gora|Crnogorski]] premijer [[Milo Đukanović]] najavio kako podnosi ostavku, ali i da ostaje na čelu vladajuće [[Demokratska partija socijalista Crne Gore|DPS]]; vladu napušta i [[Svetozar Marović]], novi mandatar je [[Igor Lukšić]]. * [[22. 12.]] - Oko 2,5 tone radioaktivnog materijala iz Vinče stiglo u Rusiju; tajna operacija počela [[19. 11.]], najveća ikada. * [[27. 12.]] - Rekonstrukcija hrvatske vlade, zamjenjena četiri ministra, među kojima i ministar financija [[Ivan Šuker]]. * 27. 12. - Eksplozije i požar u vojnom delu fabrike "Sloboda", [[Čačak]], nema povređenih. * 30/[[31. 12.]] - Završen treći serijal "[[Farma (Srbija)|Farme]]" u Srbiji, pobednica "Grandova" zvezda [[Katarina Živković]] (ispred [[Marijan Rističević|Marijana Rističevića]] i [[Ekrem Jevrić|Ekrema Jevrića]]). === Kroz godinu === * 2010-11 - Okeansko-atmosferski fenomen [[La Niña]]. * Rimokatolička crkva se suočava sa posledicama pedofilskih afera. == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 2010.}} == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2010.}} === Januar/Siječanj === * [[11. 1.]] - [[Éric Rohmer]], francuski filmski režiser (* [[1920]]) * [[13. 1.]] - [[Neda Andrić]], hrvatska ekonomistica, riječka gradonačelnica (* [[1927.]]) * [[14. 1.]] - [[Ante Babaja]], hrvatski redatelj i scenarist (* [[1927.]]) * [[22. 1.]] - [[Vlastimir Golubičić]] Vatika, golman BSK, član UO FK Partizan (* [[1919]]) * [[25. 1.]] - [[Ivan Prenđa]], zadarski nadbiskup (* [[1939.]]) * [[27. 1.]] - [[J.D. Salinger]], američki pisac (* [[1919]]) === Februar/Veljača === * [[2. 2.]] - [[Svetozar Kurepa]], hrvatski matematičar (* [[1929]].) * [[3. 2.]] - [[Jovan Bulj]], elegantni beogradski saobraćajac (* [[1939]]) * [[7. 2.]] - [[Mihailo Marković]], filozof (* [[1923]].) * [[8. 2.]] - [[Eliza Dobrić]], hrvatska kazališna glumica (* [[1921]].) * [[12. 2.]] - [[Petar Borota]], fudbalski golman (* [[1952]]) * 12. 2. - [[Nodar Kumaritašvili]], gruzijski sanjkaš, poginuo na [[ZOI 2010.|ZOI]] (*[[1988]].) * [[18. 2.]] - [[Mladen Veža]], hrvatski akademski slikar (*[[1916]].) * 18. 2. - [[Miro Mihovilović]] - vaterpolist i znanstvenik fizičke kulture. (*[[1915]]) * [[20. 2.]] - [[Ana Krasojević]], srpska glumica (* [[1922]].) * 20. 2. - [[Alexander Haig]], američki general i političar (* [[1924]]) === Mart/Ožujak === * [[2. 3.]] - [[Krstan Bijeljac]], sveštenik i humanitarac (*[[1916]]) * [[3. 3.]] - [[Momo Kapor]], srpski književnik (*[[1937]]) * [[5. 3.]] - [[Herta Has]], druga [[Tito]]va supruga (*[[1914]]) * [[7. 3.]] - [[Mihajlo Mihajlov]], jugoslovenski disident (*[[1934]]) * [[12. 3.]] - [[Dušanka Kalanj]], spikerka [[RTS|TV Beograd]] (*[[1934]] ) * [[13. 3.]] - [[Ljubomir Kapor]], hrvatski glumac (*[[1932]]) * [[16. 3.]] - [[Ksenija Pajčin]], srpska pevačica (*[[1977]]) * [[21. 3.]] - [[Sanja Marđetko Kurečić]], hrvatska novinarka i TV voditeljica (* [[1959]].) * [[22. 3.]] - [[Stjepan Radić (pijanist)|Stjepan Radić]], hrvatski pijanist, političar ( *[[1928]]) * 22. 3. - [[Tomo Vrban]], hrvatski vizažist (* [[1977]].) * [[24. 3.]] - [[Stevan Nikšić]], srpski novinar (*[[1946]]) * [[27. 3.]] - [[Vasilij Smislov]], šahovski velemajstor (* [[1921]]) * [[28. 3.]] - [[Aleksandar Srnec]], hrvatski slikar, dizajner i autor animiranih filmova (* [[1924]].) * [[29. 3.]] - [[Izabela Šimunović]], hrvatska slikarica (* [[1970]].) * [[29. 3.]] - [[Branimir Nikolić Branči]], aktivista [[Otpor (Srbija)|Otpora]] (* [[1957]]) === April/Travanj === * [[1. 4.]] - [[John Forsythe]], američki glumac (*[[1918]]) * [[2. 4.]] - [[Mato Došen]], hrvatski glazbeni producent i aranžer (* [[1953]].) * [[5. 4.]] - [[Sava Perović]], srpski urolog i akademik (*[[1937]]) * [[6. 4.]] - [[Aleksandar Mladenović]], srpski filolog, akademik (*[[1930]]) * [[8. 4.]] - [[Malcolm McLaren]], britanski performer i menadžer (*[[1946]]) * [[10. 4.]] - [[Lech Kaczynski]], poljski predsednik, (*[[1949]]) * [[15. 4.]] - [[Branimir Donat]] (Tvrtko Zane), hrvatski književnik (*[[1934]]) * [[16. 4.]] - [[Rasim Delić]], general Armije Republike Bosne i Hercegovine (* [[1949]].) * [[18. 4.]] - [[Nela Šukara]], srpska violinistkinja, pesnikinja i striptizeta (*[[1963]]) * [[20. 4.]] - [[Biljana Kovačević Vučo]], predsednica Komiteta pravnika za ljudska prava (YUCOM) (*[[1952]]) * [[21. 4.]] - [[Huan Antonio Samaran]], bivši predsednik [[Međunarodni olimpijski komitet|MOK]]-a (*[[1920]]) * 21. 4. - [[Božena Ruk-Fočić]], hrvatska operna soprano pjevačica (* [[1931]].) * [[26. 4.]] - [[Ljiljana Petrović-Buttler]], pjevačica (* [[1939]].) * 26. 4. - [[Žarko Susić]], hrvatski sportski novinar i atletski trener (* [[1915]].) === Maj/Svibanj === * [[3. 5.]] - [[Radoslav Zlatan Dorić]], pozorišni reditelj (* [[1940]]) * 3. 5. - [[Peter O'Donnell]], pisac ''Modesty Blaise'' (* [[1920]]) * [[4. 5.]] - [[Predrag Ivanović]], beogradski jazz muzičar, kompozitor i aranžer (* [[1930]]) * [[5. 5.]] - [[Umaru Yar'Adua]], predsednik Nigerije (*[[1951]]) * 5. 5. - [[Zvonimir Levačić – Ševa]], hrvatski zabavljač i komičar (* [[1943.]]) * [[6. 5.]] - [[Iva Bagić]], hrvatska TV voditeljica (* [[1984]].) * [[7. 5.]] - [[Svetozar Stojanović]], filosof (* [[1931]]) * [[10. 5.]] - [[Davor Borčić]], hrvatski glumac (* [[1940.]]) * [[17. 5.]] - [[Lujo Margetić]], hrvatski povjesničar i akademik (* [[1920.]]) * 17. 5. - [[Zdravko Juričić - Vido]], hrvatski glazbenik i glazbeni menadžer (* [[1932.]]) * [[25. 5.]] - [[Dobrila Šokica]], srpska glumica (* [[1934]]) * 25. 5. - [[Erih Koš]], srpski književnik i prevodilac, akademik (* [[1913]]) * [[29. 5.]] - [[Dennis Hopper]], američki glumac i režiser (* [[1936]].) * [[31. 5.]] - [[Jordan Ivanović]], sportski novinar (* [[1947]]) === Jun/Juni/Lipanj === * [[2. 6.]] - [[Joško Martinović]], novinar HRT (*[[1963]]) * [[10. 6.]] - [[Vlaho Orlić]], vaterpolista i trener (*[[1934]]) * [[15. 6.]] - [[Bekim Fehmiu]], kosovski i jugoslavenski glumac (*[[1936]]) * [[18. 6.]] ? - [[Dimče Belovski]], jugoslovenski diplomat (* [[1923]].) * 18. 6. - [[Bogdan Bogdanović]], srpski arhitekt (* [[1922]].) * 18. 6. - [[Jose Saramago]], portugalski književnik i nobelovac (* [[1922]].) * 18. 6. - [[Drago Ćupić]], lingvist, dugogodišnji direktor Instituta za srpski jezik SANU (*[[1932]]) * [[26. 6.]] - Antonio G. Lauer ([[Tomislav Gotovac]]), hrvatski performer (* [[1937]]) * 26. 6. - [[Žarko Komanin]], srpski književnik (* [[1935]]) * [[28. 6.]] - [[Robert Byrd]], američki političar (* [[1917]].) * [[29. 6.]] - [[Nikša Matičević]], hrvatski klapski pjevač (* [[1954]].) === Jul/Juli/Srpanj === * [[1. 7.]] - [[Miodrag Đukić]], dramski pisac (* [[1938]]) * [[6. 7.]] - [[Pal Šandor]], političar, književnik... (* [[1954]]) * [[8. 7.]] - [[Bogomil Karlavaris]], slikar i profesor (* [[1924]]) * [[10. 7.]] - [[Božidar Orešković]], hrvatski glumac (* [[1942]]) * 10. 7. - [[Hrvoje Kelčec]], novinar (* [[1963]]) * [[15. 7.]] - [[Saša Marković Mikrob]], multimedijalni umetnik i novinar (* [[1959]]) * [[14. 7.]] - [[Ivan Jagodić]], glumac (* [[1936]]) * 14. 7. - [[Ante Grgantov]], hrvatski pjevač, član grupe "Berekini" (* [[1960]].) * [[24. 7.]] - [[Mia Oremović]], glumica (* [[1918]]) * [[28. 7.]] - [[Zdravko Randić]], filmski režiser (* [[1925]]) * [[31. 7.]] - [[Feliks Pašić]], novinar, poz. kritičar, publicista (* [[1939]]) === Avgust/August/Kolovoz === * [[3. 8.]] - [[Nuša Marović]], hrvatska manekenka (* [[1939]].) * [[5. 8.]] - [[Slavica Maras-Mikulandra]], hrvatska glumica i pjesnikinja (* [[1933]].) * [[8. 8.]] - [[Patricia Neal]], američka glumica (* [[1926]].) * [[9. 8.]] - [[Dragica Martinis]], hrvatska sopranistica (* [[1922]].) * [[12. 8.]] - [[Velimir Kljaić]], hrvatski rukometni trener (* [[1946]].) * [[14. 8.]] - [[Abbey Lincoln]], američka glumica i pjevačica (* [[1930]].) * [[17. 8.]] - [[Francesco Cossiga]], italijanski političar (* [[1928]]) * [[22. 8.]] - [[Stjepan Bobek]], veliki fudbaler (* [[1923]]) * 22. 8. - [[Vladimir Devidé]], hrvatski matematičar (* [[1925]]) * [[23. 8.]] - [[Pierre Marie Gallois]], francuski general, geopolitolog (* [[1911]]) * [[26. 8.]] - [[Hrvoje Matković]], hrvatski povjesničar (* [[1923]].) * [[28. 8.]] - [[Sinan Hasani]], bivši predsednik predsedništva SFRJ (* [[1922]]) * [[29. 8.]] - [[Marko Brešković]], hrvatski glazbenik, jedan od osnivača Dubrovačkih trubadura (* [[1942]].) === Septembar/Rujan === * [[3. 9.]] - [[Miroslav Bijelić]], srpski glumac (* [[1937]].) * [[7. 9.]] - [[Amar Garibović]], srpski skijaš (* [[1991]]) * [[9. 9.]] - [[Marin Šuica]], hrvatski tenisač (* [[1995]]) * [[11. 9.]] - [[Rade Marković]], srpski glumac (* [[1921]]) * [[12. 9.]] - [[Claude Chabrol]], francuski režiser (* [[1930]]) * [[16. 9.]] - [[Vanča Kljaković]], hrvatski redatelj i dramski pisac (* [[1930]]) * [[20. 9.]] - [[Eugen Pusić]], hrvatski akademik (* [[1916]]) * [[22. 9.]] - [[Predrag Tasovac]], srpski glumac (* [[1922]]) * [[24. 9.]] - [[Genadij Janjajev]], sovjetski političar (* [[1937]]) * [[26. 9.]] - [[Marija Doričić Grozdanić]], hrvatska radijska voditeljica (* [[1928]]) * [[27. 9.]] - [[Gloria Stuart]], američka glumica (* [[1910]].) * [[28. 9.]] - [[Dragutin Herenda]], hrvatski novinar i pjesnik (* [[1948]].) * [[29. 9.]] - [[Vojislav Voki Kostić]], srpski kompozitor (* [[1931]]) * 29. 9. - [[Tony Curtis]], glumac (* [[1925]]) === Oktobar/Listopad === * [[3. 10.]] - [[Dragan Sakan]], psiholog, osnivač advertajzing scene u ex-Yu (* [[1950]]) * [[4. 10.]] - [[Slavko Balog]], hrvatski humorist, glumac, sportski djelatnik, pedagog (* [[1929]].) * [[7. 10.]] - [[Milka Planinc]], bivša predsjednica Saveznog izvršnog vijeća (* [[1924]]) * [[12. 10.]] - [[Ratko Petrić]], hrvatski kipar (* [[1941]].) * [[14. 10.]] - [[Benoît Mandelbrot]], matematičar (* [[1924]]) * [[18. 10.]] - [[Josip Vončina]], hrvatski jezikoslovac, književni povjesničar, akademik (* [[1932]]) * 18. 10. - [[Nebojša Veljović]], bosanski glumac (* [[1952]].) * [[19. 10.]] - [[Tom Bosley]], američki glumac (* [[1927]]) * [[20. 10.]] - [[Aleksandar Goldštajn]], pravnik i hrvatski akademik (* [[1912]]) * [[23. 10.]] - [[Goran Vežić]], novinar (* [[1953]]) * [[25. 10.]] - [[Vesna Parun]], hrvatska pjesnikinja (* [[1922]].) * 25. 10. - [[Aleksandar Flaker]], hrvatski slavist i književni kritičar (* [[1924]].) * [[26. 10.]] - [[Oktopod Paul]], hobotnica-"prorok" (* [[2008]]) * [[27. 10.]] - [[Néstor Kirchner]], bivši predsednik Argentine (* [[1950]]) * [[28. 10.]] - [[Julije Njikoš]], hrvatski skladatelj, melograf i glazbeni organizator (* [[1924]].) * [[29. 10.]] - [[Vojislav Korać]], istoričar arhitekture, srpski akademik (* [[1924]]) === Novembar/Studeni === * [[3. 11.]] - [[Viktor Černomirdin]], ruski političar (* [[1938]]) * [[4. 11.]] - [[Zlatan Vauda]], kompozitor i pedagog (* [[1923]]) * [[5. 11.]] - [[Slobodan Golubović Leman]], istaknuti filmski radnik (*[[1944]]) * [[7. 11.]] - [[Ilija Obradović]], doktor elektrotehnike, srpski akademik (* [[1911]]) * [[10. 11.]] - [[Dino De Laurentiis]], filmski producent (* [[1919]]) * [[13. 11.]] - [[Miloš Petrović]], kompozitor i pijanista, prof. na FMU u Bg. (* [[1952]]) * [[19. 11.]] - [[Ladislav Demeterffy]], hrvatski glazbenik (* [[1932]]) * [[26. 11.]] - [[Božidar Knežević]], slikar (* [[1934]]) * [[27. 11.]] - Miodrag [[Dado Đurić]], slikar (* [[1933]]) * [[28. 11.]] - [[Leslie Nielsen]], kanadsko-američki glumac (* [[1926]]) * 28. 11. - [[Ivan Balent Tratinčica]], hrvatski glazbenik i DJ (* [[1947]]) * [[29. 11.]] - [[Boško Ivkov]], srpski književnik (* [[1942]]) === Decembar/Prosinac === * [[11. 12.]]. - [[Krsto Cviić]], hrvatski novinar (r. [[1930]].) * 11. 12. - [[Marina Nemet]], hrvatska glumica (* [[1960]]) * [[12. 12.]] - [[Bogumil Hrabak]], srpski istoričar i akademik (* [[1927]]) * [[13. 12.]] - [[Richard Holbrooke]], američki diplomat (* [[1941]].) * [[14. 12.]] - [[Branislav Kovačević]] Cole, bivši srpski političar (* [[1953]]) * [[15. 12.]] - [[Blake Edwards]], američki režiser (* [[1922]].) * [[17. 12.]] - [[Mira Sanjina]], srpska primabalerina i koregraf (* [[1924]]) * [[19. 12.]] - [[Ivo Padovan]], hrvatski akademik i liječnik (* [[1922]]) * [[24. 12.]] - [[Ljubomir Ćipranić]], srpski glumac (* [[1936]]) * [[25. 12.]] - [[Kosta Krainčanić]], bivši novinar RTS (* [[1937]]) * [[29. 12.]] - [[Vladan Batić]], srpski političar (DHSS) (* [[1949]]) == Nobelove nagrade == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Andre Geim]] i [[Konstantin Novoselov]] (revolucionarni eksperimenti u vezi [[grafen]]a) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Richard F. Heck]], [[Ei-ichi Negishi]] i [[Akira Suzuki]] (reakcije unakrsnog [[reakcija kuplovanja|kuplovanja]] katalizovane [[paladijum]]om) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Robert G. Edwards]] (razvoj [[In vitro oplodnja|in vitro oplodnje]]) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Mario Vargas Llosa]] (kartografija struktura moći, oštre slike otpora, pobune i poraza pojedinca) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Liu Xiaobo]] (duga i nenasilna borba za osnovna ljudska prava u Kini) * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Peter A. Diamond]], [[Dale T. Mortensen]] i [[Christopher A. Pissarides]] (analiza tržišta sa ''search frictions'' [smetnje u trgovini ili zaposlenju]) == Reference == {{reference}} == Vidi takođe: == [[Godišnji kalendar]] == Vanjske veze == {{commonscat|2010}} [[Kategorija:2010.]] 2ewfh0butc2jxgc6kjm01zy4c7512f8 0 67977 42689395 42453532 2026-09-13T16:01:20Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689395 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 muzičar | tip = pjevač | ime = Milan Mladenović | slika = Milan Mladenović.jpg | opis_slike = Milan Mladenović na antiratnom koncertu u Beogradu, 1992. godine | Img_size = <!-- Only for images narrower than 220 pixels --> | ime_po_rođenjuu = Milan Mladenović | datum_rođenja = {{birth date|1958|9|21|df=y}} | mesto_rođenja = [[Zagreb]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] | datum_smrti = {{death date and age|1994|11|5|1958|9|21|df=y}} | mesto_smrti = [[Beograd]], [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]] | instrument = [[pjevač|vokal]], [[gitara]] | žanr = [[Rock and Roll|Rock]] | zanimanje = [[kompozitor]], [[muzičar]] | period = [[1977]] — [[1994]]. | label = [[PGP]] | povezani_izvođači = [[Ekatarina Velika]]<br /> [[Šarlo Akrobata]] | URL = }} '''Milan Mladenović''' ([[Zagreb]], 21. septembra 1958. – [[Beograd]], 5. novembra 1994.), jugoslovenski [[rok]] muzičar. Jedan od osnivača i [[frontmen]] jugoslovenske [[art rok]] grupe ''[[Ekatarina Velika]]''. == Biografija == === Detinjstvo i mladost === Rođen je [[21. 9.|21. septembra]] [[1958]]. godine u [[Zagreb]]u, od oca Spase (rodom iz Kruševca, Srbija), koji je bio vojno lice i majke Danice (iz Makarske). U šestoj godini se sa porodicom seli u [[Sarajevo]], gde je živeo narednih nekoliko, o čemu je rekao: {{izdvojeni citat|Sarajevo je verovatno mračno uticalo na mene. Bio sam strašno ratoboran, istinoljubiv, mali, ovolicki, i stalno sam se tukao sa starijima od sebe. Oni su me, naravno, mlatili i tako sam ja dolazio kući krvav, plačući, i to je trajalo tih šest, sedam godina koliko sam živeo tamo... Bio sam klinac sa naočarima i nosio tango-gitaru ispod miške. Odlazio sam na časove kod čuvenog Gari Garinče. Od njega sam naučio neke akorde. Posle sam se preselio u Beograd.<ref name="Biografija">[http://solair.eunet.yu/~gabriel/glavna.htm Milan Mladenovic biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080531080306/http://solair.eunet.yu/~gabriel/glavna.htm |date=2008-05-31 }} (dobavljeno 2.2.2009.)</ref>}} [[1970]]. godine porodica Mladenović prelazi u [[Beograd]]. Milan pohađa [[Osma beogradska gimnazija|Osmu beogradsku gimnaziju]] (tadašnju Jedanaestu beogradsku gimnaziju) u kojoj krajem sedamdesetih godina, zajedno sa školskim drugom Dragomirom Mihailovićem Gagijem, osniva svoj prvi bend - [[Limunovo drvo]]. Svirali su na gitarijadama u [[Žarkovo|Žarkovu]] i [[Železnik]]u, u Bloku 45 (tzv. „Rok blok”), u [[Dom omladine Beograd|Domu omladine]], a održali su i dva samostalna koncerta u [[SKC]]-u. Poznatije numere Limunovog drveta bile su: „Da li se sećate?”, „Sedmi krug”, „Oko moje glave”, „Limunovo drvo”, „Ne veruj” i „Gubitak”. U to vreme Milanovo društvo postaje aktivno uključeno u novi pravac muzike poznat kao [[novi val|novi talas]] (en. ''new wave'').<ref name="last.fm">[http://www.last.fm/music/Milan+Mladenovi%C4%87 Milan Mladenović na last.fm] (dobavljeno 2.2.2009.)</ref> === Muzička karijera === Godine [[1980]]. zajedno sa Mihajlovićem, [[Dušan Kojić|Dušanom Kojićem]] - Kojom i [[Ivan Vdović|Ivanom Vdovićem - Vdom]], Mladenović osniva svoj prvi značajniji sastav - [[Šarlo Akrobata]]. Prvi nastup su imali aprila 1980. godine u SKC-u, kao predgrupa [[Pankrti]]ma.<ref name="Biografija"/> Nekoliko pesama grupe ("''Niko kao ja''", "''Ona se budi''", "''Oko moje glave''", "''Mali čovek''") ubrzo je objavljeno na kultnoj kompilaciji "Paket aranžman", a [[1981]]. godine izlazi prvi i jedini album benda - "Bistriji ili tuplji čovek biva kad...", koji se smatra jednim od važnijih albuma [[jugoslovenski novi talas|jugoslovenskog novog talasa]].<ref name="last.fm"/> Šarlo Akrobata se nakon toga raspada usled međusobnih nesuglasica između Milana i Dušana.<ref name="last.fm"/> [[Datoteka:EKV live 1986.JPG|thumb|desno|250px|Postava Ekatarine Velike [[1986]]. godine]] Krajem 1981. godine, Milan Mladenović sa Dragomirom Mihajlovićem, drugarom iz bivšeg benda Lumunovo drvo, formira novi bend Katarina II. Tokom [[1982]]. novom bendu se priključuju klavijaturistkinja [[:hr:Margita Stefanović|Margita Stefanović Magi]], basista [[:en:Bojan Pečar|Bojan Pečar]] i bubnjar [[Šarlo Akrobata|Šarla akrobate]] Ivan Vdović. U toj postavi grupa [[1984]]. godine izdaje album „Katarina II“ na kojem se nalaze čuvene numere "Aut", "Jesen", "Radostan dan", "Treba da se čisti", "Ja znam" i druge. Većinu tekstova na debi ploči radio je Milan Mladenović, tekstove za pesme "Vrt" i "Platforme" potpisao je Gagi, a muzika je zajednička.<ref name="EKV istorija">[http://www.zbrdazdola.com/kolumne/ekatarina_velika.htm Ekatarina Velika - istorija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090408021816/http://www.zbrdazdola.com/kolumne/ekatarina_velika.htm |date=2009-04-08 }} (dobavljeno 2.2.2009.)</ref> U tom periodu, Gagi dolazi u sukob sa zakonom i po povratku iz zatvora saznaje da više nije član grupe.<ref name="EKV istorija"/> Mihajlović kao nosilac prava na ime Katarina II uskraćuje grupi pravo da se dalje njime koristi, te bend bira novo ime - "Ekatarina Velika". U EKV dolazi novi bubnjar Ivan Fece Firči (eks Luna), umesto Vda. Godine [[1985]]. izlazi istoimeni album "Ekatarina Velika" koji dobija povoljne kritike te skreće pažnju na bend. Fece se kratko zadrzava u bendu, te za bubnjevima dolazi Ivan Rankovic Raka (Tvrdo srce i velike usi). Album iz [[1986]]., "S vetrom uz lice", lansira ih na sam vrh jugoslovenske rok scene, gde sa Mladenovićem na čelu ostaju sve do [[1994]]. godine izdajući seriju uspešnih albuma. Tokom rada sa Ekatarinom, Mladenović sarađuje kao producent na albumima bendova "Gustaf i njegovi dobri duhovi" i "Fit". [[1985]]. godine se zajedno sa ostalim članovima Ekatarine pojavljuje u filmu [[Goran Marković|Gorana Markovića]] "Tajvanska kanasta", a sledeće godine i u filmu Milana Živkovića "Crna Marija" gde igra glavnu ulogu i za koji je napisao numeru -{"Bus Station"}-. Krajem osamdesetih piše muziku za jednu pozorišnu predstavu na kojoj još rade i [[:sl:Vlatko Stefanovski|Vlatko Stefanovski]], Đorđe Erić, Zoran Petrović i drugi. === Antiratni angažman === {{main|Antiratni protesti u Beogradu 1991.}} [[Datoteka:Grob M. Mladenovića.jpg|thumb|desno|250px|Milanov grob na beogradskom Novom groblju]] Početkom [[ratovi u bivšoj Jugoslaviji|jugoslovenskih ratova]], [[1992]]. godine, sa članovima grupa [[Partibrejkers]] i [[Električni orgazam]] formira projekat "[[Rimtutituki]]", čija je muzička aktivnost koncentrisana na antiratnu propagandu. Njihov jedini singl "Slušaj 'vamo!", s ključnim refrenom „Mir, brate, mir”, izdaje [[B92]], a promovisan je koncertom na kamionu koji je kružio ulicama [[Beograd]]a. EKV, Partibrejkers i Električni orgazam septembra 1993. godine sviraju antiratne koncerte u [[Prag]]u i [[Berlin]]u sa zagrebačkim sastavom [[Veštičarenje|Vještice]] u okviru akcije "Ko to tamo pjeva".<ref name="Biografija"/> U vreme [[Opsada Dubrovnika|opsade Dubrovnika]], Milan se tokom dodele nagrade za grupu godine u Sava Centru obratio publici rečima: "Nama je bilo vrlo olakšano da osvojimo ovu nagradu, zbog toga što su mnogi naši drugovi, naši prijatelji morali da napuste ovu zemlju. Ja ih pozdravljam ovom prilikom. Neki od njih ovog trenutka... možda su živi, a možda i nisu živi - u Zagrebu, Sarajevu, Ljubljani, Dubrovniku, Rijeci... Molim vas, da li možemo jedan minut ćutanja za one koji su poginuli u ovom ratu koji nema smisla?". Po nekim tvrdnjama<ref>{{Cite web |title=Predubok trag pod levom miškom |url=http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/31803-Predubok-trag-pod-levom-mikom.html |access-date=2009-11-08 |archivedate=2013-12-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131202234210/http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/31803-Predubok-trag-pod-levom-mikom.html |deadurl=yes }}</ref> taj govor propraćen je povicima negodovanja. Kada je trebalo da gostuju Rimtutitukijem u [[Banja Luka|Banjaluci]] tokom rata, Milan je iz protesta otkazao nastup zato što je ekplozivom srušena najstarija i najpoznatija banjalučka [[džamija]] [[Ferhadija]] iz [[1579]]. godine.<ref>{{Cite web |title=Cane o Milanu Mladenoviću |url=http://www.akordi.co.yu/arhiv/ekv/ekv5.htm |access-date=2009-11-08 |archive-date=2007-10-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071025061030/http://www.akordi.co.yu/arhiv/ekv/ekv5.htm |dead-url=yes }}</ref> {{izdvojeni citat|Moja prva i najveća želja bi bila da se probudim i da ustanovim da je [[1990]]. godina i da kažem: Uh, al sam nešto ružno sanjao!<ref>Intervju Milana Mladenovića za emisiju "Ženske priče" na 3K RTB početkom 1990-tih.</ref>}} === Put u Brazil === U leto [[1994]]. godine Mladenović putuje u [[Brazil]], gde sa dugogodišnjim prijateljem [[Mitar Subotić Suba|Mitrom Subotićem - Subom]] (alijas Rex Ilusivii) i nekoliko brazilskih muzičara snima album -{"Angel’s Breath"}- („''Dah anđela''“). Po Milanovim rečima, „to je neka vrsta psihodeličnog samba-roka s balkanskim uticajem”.<ref name="Biografija"/> Milan zatim odlazi u [[Pariz]], gde je pripremao materijal za spot za pesmu "Crv".<ref name="Biografija"/> === Bolest i smrt === U avgustu [[1994]]. godine, nakon nastupa Ekatarine Velike na festivalu u [[Budva|Budvi]], Mladenović dobija dijagnozu da boluje od žutice. Početkom oktobra mu je potvrđena dijagnoza raka pankreasa od kojeg je umro [[5. 11.|5. novembra]] [[1994]]. u Beogradu. Sahranjen je na [[Novo groblje (Beograd)|Novom groblju u Beogradu]].<ref>{{Cite web |title=Milan Mladenović (Novo groblje) |url=http://www.beogradskagroblja.rs/licnosti.php?lan=cir&id=44 |access-date=2009-11-08 |archivedate=2010-04-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100413213425/http://www.beogradskagroblja.rs/licnosti.php?lan=cir |deadurl=yes }}</ref>, pre objave albuma "Angel's Breath". == Diskografija == === Šarlo akrobata === * „[[Paket aranžman]]“ [Razni izvođači] (Jugoton, [[1981]].) - učešće * „[[Bistriji ili tuplji čovek biva kad...]]“ (Jugoton, [[1981]].) === Katarina II === * „[[Katarina II (album)|Katarina II]]“ [[1984]]. === Ekatarina Velika === * „[[Ekatarina Velika (album)|Ekatarina Velika]]“ [[1985]]. * „[[S' vetrom uz lice]]“ [[1986]]. * „[[Ljubav]]“ [[1987]]. * „[[Samo par godina za nas]]“ [[1989]]. * „[[Dum dum]]“ [[1991]]. * „[[Neko nas posmatra]]“ [[1993]]. === Rimtutituki === * „[[Slušaj 'vamo]]“ ([[Radio B92]], [[1992]].) === Angel's Breath === * „[[Angel's Breath]]“ (Imago Records, [[1994]].) - ''Milan Mladenović i Mitar Subotić Suba'' == Nasleđe == Dve ulice u glavnim gradovima bivših jugoslovenskih republika nose Mladenovićevo ime. Naime, jedna ulica u [[Zemun Polje|Zemun Polju]] je 2004. godine ponela ime Milana Mladenovića, a početkom decembra 2007. godine i u [[Zabjelo|Zabjelu]], predgrađu [[Podgorica|Podgorice]], jednoj ulici je dato njegovo ime<ref>[http://www.mtsmondo.com/entertainment/gossip/text.php?vest=81722 Vest o imenovanju podgoričke ulice Milanovim imenom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080415174642/http://www.mtsmondo.com/entertainment/gossip/text.php?vest=81722 |date=2008-04-15 }} (dobavljeno 2.2.2009.)</ref>. Kao i Plato Milana Mladenovića ispred Doma Omladine u Beogradu , kao i ulica u Zagrebu od 2012. godine. == Reference == {{reflist}} == Veze == * [[Ekatarina Velika]] * [[Šarlo Akrobata (grupa)|Šarlo Akrobata]] * [[Margita Stefanović Magi]] == Literatura == * Rigonat, Flavio Ur.: ''Dečak iz vode: Milan Mladenović'' ([[Beograd]]: L.O.M., [[1997]].) * Žikić, Aleksandar: ''Mesto u mećavi'' ([[Beograd]]: Matica srpska, [[1999]].) == Vanjske veze == {{Commonscat|Milan Mladenović}} * {{IMDb ime|id=1058989|name=Milan Mladenović}} * [http://j.aufbix.org/ekv/photo/MILAN.1.HTML Fotografije Milana Mladenovića] * [http://www.akordi.rs/arhiv/ekv/ekv3.htm Milanov intervju iz 1990. godine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130316041345/http://www.akordi.rs/arhiv/ekv/ekv3.htm |date=2013-03-16 }} * [http://www.akordi.rs/arhiv/ekv/ekv1.htm Poslednji Milanov intervju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130301031300/http://www.akordi.rs/arhiv/ekv/ekv1.htm |date=2013-03-01 }} * [http://www.akordi.rs/arhiv/ekv/ekv2.htm Koja o Milanu Mladenoviću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130302024106/http://www.akordi.rs/arhiv/ekv/ekv2.htm |date=2013-03-02 }} * [http://www.akordi.rs/arhiv/ekv/ekv5.htm Cane o Milanu Mladenoviću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130301031523/http://www.akordi.rs/arhiv/ekv/ekv5.htm |date=2013-03-01 }} {{Lifetime|1958|1994|Mladenović, Milan}} [[Kategorija:Jugoslavenski rock pjevači]] [[Kategorija:Jugoslavenski rock gitaristi]] [[Kategorija:Srpski rock pjevači]] [[Kategorija:Srpski rock gitaristi]] [[Kategorija:Novi val]] [[Kategorija:Ekatarina Velika]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] [[Kategorija:Sahranjeni na Novom groblju u Beogradu]] 2g1wzqrvqacaqgy5vbbpuj1y989hqaw 0 69373 42689390 42559754 2026-09-13T15:49:19Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689390 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Milan Gorkić | slika = Milan Gorkic.jpg | opis_slike=Milan Gorkić | datum_rođenja =[[19. februar]] [[1904]]. | mesto_rođenja =[[Brod (Republika Srpska)|Bosanski Brod]] | država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}} | datum_smrti =[[1. novembar]] [[1937]]. ('''33''' god.) | mesto_smrti =[[Moskva]], [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Ruska SFSR]] | država_smrti ={{zas|SSSR}} [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetski Savez]] |profesija= |supruga = [[Betty Glan]] |KPJ=[[1919]]. }} '''Milan Gorkić''' (pravo ime '''Josef Čižinský''') ([[Brod (Republika Srpska)|Bosanski Brod]], [[19. februar]]a [[1904]]. – [[Moskva]], [[1. novembar|1. novembra]] [[1937]].), jugoslovenski revolucionar i komunista, Generalni sekretar ilegalne [[KPJ|Komunističke partije Jugoslavije]], [[Tito]]v prethodnik, streljan tokom [[Staljin]]ove [[Velika čistka|čistke]]. Čižinski je bio stari član [[SKOJ]] i [[KPJ]] od osnivanja. Član vodstva [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]] od [[1932]], a generalni sekretar od [[1936]]. U vreme [[KPJ tokom Velike čistke|velike čistke]] Gorkić je čvrsto stojao na staljinističkoj liniji, glorifikovao [[moskovski procesi|moskovske procese]] i [[Staljin]]ovo streljanje "špijuna-izdajnika" bez pardona.<ref name="Petranović-Zečević"/> Godine [[1937]]. je pozvan u Moskvu gde je uhapšen, osuđen kao gestapovski špijun te strijeljan. [[1956]]. godine je rehabilitovan u [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetskom Savezu]], kao nevina žrtva [[Josif Staljin|Staljinovih]] čistki. == Rana biografija == Josip Čižinsky je rođen [[1904]]. godine u [[Brod (Republika Srpska)|Bosanskom Brodu]], u porodici češkog radnika doseljenoga krajem 19. stoljeća u Bosnu kao stručnjaka.<ref name="obračun">[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=87118 Staljinski obračun s jugoslavenskim partijskim vodstvom u SSSR-u]</ref> Njegov otac Vaclav Čižinsky rođen u prikarpatskoj Ukrajini (područje koje je nakon Prvog svjetskog rata pripalo Čehoslovačkoj), a kao činovnik je radio u Sarajevu. Josip je završio nižu pučku školu u Bosanskom Brodu 1910–1914, te višu pučku školu (5. do 8. razred) u Slavonskom Brodu 1914–1918. U rujnu 1918. upisuje se u Trgovačku akademiju u Sarajevu. Josip Čižinski se osjećao Bosancem i bio je vrlo osjetljiv ukoliko bi mu to netko osporavao.<ref name="Požar-Gorkić">Petar Požar, ''Jugosloveni žrtve staljinskih čistki'' (str. 192-206), Beograd, 1989.</ref> == Partijski rad == U svibnju 1919. postaje član "Organizacije intelektualnih radnika" na Trgovačkoj akademiji, a 4. prosinca iste godine, sa nepunih 16 godina, izabran je za člana Mjesnog komiteta [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]]-a za Sarajevo. Krajem prosinca 1919. postaje član [[SRPJ(k)]]. Obe organizacije krajem [[1920]]. bivaju zabranjene donošenjem [[Obznana|Obznane]]. {{Quote box | citat = »Gorkić je bio inteligentan i sposoban čovjek, ali mu je udario u glavu vatrometan uspon najprije u KOI, a ubrzo u našoj Partiji. Brzo je shvatio kako se pravi karijera u Kominterni, stekao moćnog pokrovitelja u ličnosti Manuilskog, a imao je ’debele veze’ i sa NKVD. Blagodareći tome, on se u Moskvi kretao u takozvanim ’višim sovjetskim krugovima’, kamo običan smrtnik nije mogao ni proviriti. [...] Vješt, prodoran, s mnogo šarma, on je tamo bio dobro primljen. Čak se i oženio ženom iz tog kruga — Beti Gian, koja je bila direktor čuvenog moskovskog Parka kulture i odmora, živjela u trosobnom stanu, imala automobil za ličnu upotrebu, što je za tadašnje sovjetske uslove bila prava raskoš. Sve je to Gorkiću, mladiću koji je odrastao u sirotinji i rano upoznao emigrantsko potucanje, imponovalo. Postao je samouvjeren preko svake mjere i preobrazio se postepeno iz revolucionara u visokog komunističkog birokratu koji je najzad ’shvatio’ što je to ’štab svjetske revolucije’ i kako se u njemu treba ponašati.«<ref>R. Čolaković, »Kazivanje o jednom pokoljenju«, svezak treći, str. 490—491</ref> | izvor = [[Mustafa Golubić]] | width = 40% | align = right}} Nakon zabrane komunističkih organizacija, Čižinski nastavlja raditi za SKOJ i partiju u ilegali. Isključen je iz Trgovačke škole. Sa 17 godina postaje sekretar Okružnog komiteta [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]]-a za Bosnu i Hercegovinu, sa 18 godina zamjenik je glavnog urednika sindikalnog lista ''Radničko jedinstvo''. Objavljuje članke pod svojim pravim imenom, kao i pod pseudonimom "Gorkić". To je bio nadimak koji je dobio u Trgovačkoj akademiji, jer je oduševljeno čitao [[Maksim Gorki|Maksima Gorkog]] i držao o njemu predavanja. Kada je jednom bio uhićen, policija ga je ispitivala pozna li Gorkića; tvrdio je da se radi o studentu iz Zagreba. Kasnije, boraveći u Moskvi, po tadašnjem običaju (da se od eventualnih progona zaštiti obitelj) živi pod pseudonimom Milan Gorkić, pod kojim je većinom kasnije spominjan. Godine [[1923]]. tajno napušta zemlju i sudjeluje na [[Druga zemaljska konferencija KPJ|Drugoj partijskoj konferenciji KPJ]] u Beču, gde je riješeno da ga se pošalje u Moskvu na studij.<ref name="obračun"/> U [[SSSR]]-u je odmah zaposlen u Propagandnom odijelu Kominterne jer je znao nekoliko jezika ([[njemački]], [[francuski]] i [[češki]]).<ref name="obračun"/> Ujesen [[1927]]. oženio se s Betti Nikolajevnom Glan, koja je također radila u [[Kominterna|Komunističkoj internacionali]]. Imao kćer Jelenu. [[1928]]. godine na [[Četvrti kongres KPJ|Četvrtom kongresu KPJ]] u Dresdenu izabran je u [[CK KPJ]].<ref name="obračun"/> Bio je organizacioni sekretar Komunističke omladinske internacionale 1928-1930.<ref name="obračun"/> Piše brojne brošure i članke u raznim časopisima. Kao istruktor [[Kominterna|Komunističke internacionale]] putovao je po raznim europskim zemljama (Engleska, Francuska, Čehoslovačka, Grčka). [[1928]]. godine Kominterna je poslala Gorkića i grupu instruktora u Jugoslaviju, da rade na provođenju "[[Otvoreno pismo Kominterne članovima KPJ|Otvorenog pisma Kominterne KPJ]]". Međutim, već 6. januara 1929. godine kralj Aleksandar je zaveo vojnu diktaturu, nakon čega je KPJ pozvala na oružani otpor. Vlada generala [[Petar Živković|Živkovića]] posle ovog poziva je krenula svim sredstvima da uništi KPJ. U to vreme, mnogi od instruktora poslatih iz Moskve su "glavom bez obzira" napustili zemlju, uključujući i glavnog među njima, Gorkića.<ref name="automatski generisano4">[http://socialiststories.net/liberate/The%20Russian%20Enigma%20-%20Ante%20Ciliga.pdf Ante Ciliga, The Russian Enigma]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (52)</ref> [[Ante Ciliga]] ga je nakon toga optuživao za dezerterstvo i "hladnokrvno žrtvovanje desetine i stotina ljudskih života".<ref name="automatski generisano4" /> == Vođa KPJ == [[Datoteka:Nikolai Buharin.jpg|thumbnail|185px|[[Nikolaj Buharin]], Gorkićev mentor]] {{izdvojeni citat|M. Gorkić, glavni čovjek u sadašnjem rukovodstvu, se izvukao od svake odgovornosti za sve što je počinio s Martinovićem zajedno i sada vješto izigrava čovjeka koji ispravlja Martinovićeve sektaške i avanturističke greške. Sve pod firmom borbe protiv frakcionaštva i grupaštva, Gorkić okuplja svoju grupu u kojoj, na žalost, ima i dobrih ljudi koji ne poznaju Gorkića, tog beskrupuloznog karijeristu koji nema veze ni sa zemljom ni sa našim radničkim pokretom i Partijom, koji je svoju karijeru napravio dodvoravajući se nekim rukovodiocima u Komintemi. Ovi ne mare ljude koji misle svojom glavom, nego traže poslušnike koji će sprovoditi njihove zamisli. A Gorkić je pravi genije da svoje izvještaje sroči tako da njegovi pokrovitelji u Kominterni dobiju utisak da se stvari upravo tako razvijaju kako su oni u svojim kancelarijama zamislili. [...] A gdje su oni koji su stvarali KPJ, koji su cio život proveli u borbi? Rastjerali su ih karijeristi kao Gorkić. Ko toga poštovanog M. Gorkića poznaje u Jugoslaviji? Niko. Znaju ga samo 'aparatčiki' i emigranti. I on vodi danas našu Partiju!.<ref>Rodoljub Čolaković: ''Kazivanje o jednom pokoljenju'', Svezak drugi, st. 347—353</ref>|Osnivač i bivši politički sekretar KPJ [[Đuro Cvijić]] o M. Gorkiću}} U lipnju. 1932. [[Kominterna]] je raspustila tadašnje vodstvo KPJ i postavila Čižinskog, pod pseudonimom Sommer, za rukovodioca Privremenog rukovodstva.<ref>https://www.znaci.org/00001/93_7.pdf</ref> Gorkić je mesto rukovodioca KPJ imenovan uz podršku sovjetskog revolucionara [[Nikolaj Buharin|Nikolaja Buharina]].{{sfn|Lazitch|Drachkovitch|1986|p=148}} Pored njega, Privremeno rukovodstvo su činili [[Blagoje Parović]] i [[Vladimir Ćopić]]. Oni su se borili za konsolidaciju i organizaciono učvršćenje KPJ nakon teške krize izazvane šestojanuarskom diktaturom kralja Aleksandra i neuspelim oružanim otporom KPJ.<ref name="obračun"/> {{Quote box | citat = »Gorkić je uspio da bude postavljen (a ne izabran) na najodgovorniji položaj u KPJ u svojoj trideset i trećoj godini, blagodareći podršci moćnog čovjeka u Sekretarijatu Kominterne — Manuilskoga. [...] Gorkić je nesumnjivo bio sposoban čovjek — ideološki i politički izgrađen, prilično obrazovan, vješt peru i vrlo sistematičan i vrijedan. S takvim kvalitetima bio bi vrlo koristan član u svakom partijskom rukovodstvu, ali nije bio dorastao za funkciju koju je dobio. Glavni razlog — Gorkić je bio, i tako se osjećao, na prvom mjestu funkcioner, činovnik Kominterne, a ne rukovodilac revolucionarne partije jedne zemlje. Sav je bio okrenut Kominterni, svjestan da od ’njih gore’ zavisi njegova politička karijera.«<ref>Rodoljub Čolaković, ''Kazivanje o jednom pokoljenju'', svezak drugi, str. 696—698.</ref> | izvor = [[Rodoljub Čolaković]] | width = 40% | align = right}} Slijedećih je godina sastav Privremenog biroa više puta mijenjan, ali Gorkić ostaje u njemu. Boravi ponajviše u Beču i u Moskvi. Krajem srpnja [[1934]]. Čižinski upoznaje [[Josip Broz Tito|Broza]], koji dolazi u Beč, i u narednom periodu ga snažno podržava i ubacuje u vrh KPJ.<ref name="automatski generisano3">Očak, str. 349</ref> Decembra iste godine Čižinski učestvuje na [[Četvrta zemaljska konferencija KPJ|Četvrtoj zemaljskoj konferenciji KPJ]] u Ljubljani, na kojoj je Tito izabran u [[Politbiro]]. Početkom 1935. godine Čižinski je biranim rečima preporučio Tita za rad u Moskvi: {{izdvojeni citat|On predstavlja najbolji dio našeg radničkog aktiva. Prema njemu se niko ne smije odnositi kao nekom sitnom činovniku, nego kao partijcu koji će u doglednoj budućnosti biti jedan od stvarnih i, nadamo se, dobrih rukovodilaca naše partije.<ref name="automatski generisano2">[http://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:276060-Posmrtni-lin269-u-dva-269ina Posmrtni linč u dva čina | Ostali članci | Novosti.rs<!-- Botovski generisani naziv -->]</ref>|Čižinski o Brozu}} U narednom razdoblju nije bilo sukoba o načinu rada između Gorkića i Tita, oni su se odlično slagali i delili iste stavove. [[1935]]. godine na Sedmom kongresu Kominterne Gorkić je istupio s referatom u kojem je karakterizirao položaj KPJ i način rješenja osnovnih pitanja strategije i taktike KPJ.<ref name="obračun"/> Preko Čižinskog Broz [[1936]]. postaje član CK KPJ u Jugoslaviji.<ref name="Elietz">[http://www.mladina.si/43878/razkrita-titova-moskovska-skrivnost/ Razkrita Titova moskovska skrivnost]</ref> Nakon [[Aprilski plenum CK KPJ (1936)|Aprilskog plenuma]] CK KPJ 1936. godine, Izvršni komitet Kominterne je smijenio sve članove Centralnog komiteta KPJ osim Gorkića. U kolovozu 1936. godine Kominterna je postavila Josipa Čižinskog za generalnog sekrata KPJ (prvi put je u KPJ uvedena ta titula<ref name="Požar-Gorkić"/>), a Josipa Broza za organizacionog sekretara i njegovog zamenika.<ref name="obračun"/> Odlučeno je da Gorkić ostane u inozemstvu (sjedište CK KPJ bilo je u Beču, a 1. siječnja 1937. prebačeno je u Pariz), dok će Broz otići na partijski rad u Jugoslaviju. == Odbrana Staljinove čistke == {{main|KPJ tokom Velike čistke}} U vreme velike čistke Gorkić čvrsto stoji na staljinističkoj liniji i javno denuncira "[[trockizam|trockiste]]" u KPJ.<ref name="Petranović-Zečević">[https://www.znaci.org/00001/138 Branko Petranović, Momčilo Zečević: JUGOSLAVIJA 1918-1988]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (poglavlje [https://www.znaci.org/00001/138_35.pdf ORGANIZACIONO-IDEOLOŠKO SAZREVANJE KPJ U PREDVEČERJE APRILSKOG RATA])</ref> Gorkić i Broz u to vreme objavljuju tekstove u kojima napadaju kao "trockiste" sve one koji kritikuju "kult autoriteta", ili dovode u pitanje odluke partijskih funkcionera.<ref name="Petranović-Zečević"/> Sam Gorkić glorifikuje [[moskovski procesi|moskovske procese]] i [[Staljin]]ovo streljanje "špijuna-izdajnika" bez pardona. One koji kritikuju Staljinovu čistku Gorkić osuđuje kao "trockiste".<ref name="Petranović-Zečević"/> {{izdvojeni citat|Špijuna ima svagdje, u svakoj državi. Samo se u kapitalističkim državama špijunske afere zataškavaju, a u SSSR se sa špijunima postupa kao sa ostalim narodnim neprijateljima.<ref name="Petranović-Zečević"/>|Milan Gorkić}} U članku: »O boljševičkoj nepomirljivost« Čižinsky ocenjuje da su Kamenjev, Zinovjev i Rykov bili »odlučni protivnici protiv proleterske revolucije«, da su na sudu dobrovoljno priznali svoje grijehe te strijeljani, da nije bilo nikakvog mučenja.<ref name="otpadnik">[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=87165 Ivan Očak: Dr. Ante Ciliga – otpadnik komunizma i staljinske čistke]</ref> Čižinski je [[1937]]. godine boravio u Parizu, gde je bilo sedište CK KPJ, organizirajući prebacivanje dobrovoljaca za [[španski građanski rat|građanski rat u Španolskoj]]. U to vreme [[Ivan Gržetić]], predstavnik KPJ pri Kominterni, ga redovno izveštava iz Moskve o isključenjima i hapšenjima jugoslovenskih komunista, kao i to da je mnoge "prosto pojela magla".<ref name="obračun"/> Na pitanja koja su u zemlja nicala u vezi s likvidacijama vodećih komunista, Gorkić odgovara tako što svaljuje krivicu na njih: {{izdvojeni citat|Neki naivni drugovi postavljaju ovo pitanje: kako je moguće da su se takvi ljudi koji su desetke godina proveli u radničkom pokretu tako nisko srozali. To je neizbježna logika frakcijske borbe partije. Tko se bori protiv partije i njenog vodstva, taj ne može željeti partiji uspjeha. Nasuprot, [...] htio on to ili ne, on se obavezno sreće s klasnim neprijateljem, i ako je zaslijepljen svojim frakcijskim interesima, onda se s njima povezuje i u stvari postaje njegovim oružjem.<ref name="obračun"/>|Milan Gorkić}} [[Karlo Štajner]] je zapisao "da je više funkcionera Komunističke partije postalo žrtvom NKVD-a donekle na osnovu Gorkićevih izvještaja", među njima i osnivači KP Jugoslavije: [[Filip Filipović]], sva tri brata Vujovića, [[Đuro Cvijić|Đuro]] i [[Stjepan Cvijić]], [[Kamilo Horvatin]], [[Vladimir Ćopić]], [[Antun Mavrak]] i mnogi drugi...«<ref>Karlo Štajner, »Povratak iz Gulaga« (str. 79), »Globus«, Zagreb, 1985</ref> Neki veruju da se postepeno, u atmosferi [[staljinističke čistke|staljinističkih čistki]] gdje se svi međusobno sumnjiče, i odnos Broza i Čižinskog kvario.<ref name="automatski generisano3" /> Broz u početku Kominterni daje opreznu ocenu o njemu, uglavnom pozitivnu sa par primedbi: {{izdvojeni citat|Ostavio je na mene vrlo dobar dojam, teoretski je vrlo dobro potkovan, vidio sam kako radi i vrlo je radišan čovjek. Što se tiče njegovog osobnog karaktera i odnosa s ljudima, vrlo dobro surađuje s ljudima. On ima samo jedan nedostatak, sve je koncentrirao u svojim rukama. [...] U njegovom osobnom životu ne zamjećujem ništa loše. Živi vrlo skromno, ne trči za ženama. [...] Vrlo dobro radi kao instruktor kadrova, zna odabrati kadrove, to sam vidio po sebi. Kada sam dolazio, on me vrlo ozbiljno ispitivao. Vidio sam da zna izabrati kadrove. Što se tiče konspiracije, i tu je vrlo oprezan. I što sam još primijetio? Vrlo je povjerljiv prema ljudima, a s tim ljudima treba biti vrlo oprezan i potrebno ih je puno provjeravati.<ref name="jutarnji">{{Cite web |title=Cinkanjem i preko leševa do šefa KPJ |url=http://www.jutarnji.hr/cinkanjem-i-preko-leseva-do-sefa-kpj/282768/ |access-date=2014-07-11 |archivedate=2013-09-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130930185041/http://www.jutarnji.hr/cinkanjem-i-preko-leseva-do-sefa-kpj/282768 |deadurl=yes }}</ref>|[[Josip Broz]]}} [[Phyllis Auty]] smatra da je Gorkić bio sasvim nesvestan svog položaja i da nije ni sumnjao da će biti ubijen ako ode u Moskvu. Štaviše, on je u pismima otvoreno izražavao nezadovoljstvo politikom Kominterne i ruskog rukovodstva, negodujući što su članovi poljske, nemačke i austrijske KP bolje tretirani od Jugoslovena.<ref>[http://books.google.cz/books/about/Tito.html?id=eraAQgAACAAJ&redir_esc=y Phyllis Auty, Tito: A Biography] (str. 147-148)</ref> == Hapšenje i streljanje u Moskvi == {{main|KPJ tokom Velike čistke}} {{izdvojeni citat|Očito nije znao da su Staljinovi 'organi' tražili da pod svoju vlast dobiju i one sovjetske i kominternine ljude koji su bili u inozemstvu. Kao što štakore mame u stupicu pomoću slanine, i pred njih su izišli s pozivom ili naredbom, pod bilo kojim izgovorom, da dođu u Moskvu, i brojni dospješe u stupicu. Tako i Gorkić.<ref name="obračun"/>|[[Ruth von Mayenburg]], austrijska komunistkinja i obavještajka Crvene armije koja je tada živela u Moskvi}} Njegova supruga Beti Nikolajevna Glan je prva uhićena, u junu 1937. U moskovskoj „Pravdi“ izašla je notica da je Beti Glan uhapšena kao „špijun Gestapa i inteližans servisa“.<ref name="Pavlović"/> Krajem jula 1937, baš u najvećoj našoj kampanji protiv „trockističkih i buharinskih hijena“, Kominterna poziva u Moskvu Milana Gorkića.<ref name="Pavlović"/> Neki drugovi su ga upozoravali da ne ide, ali on je bio uvjeren da će sve biti u redu.<ref name="obračun"/> Sperber, koji se u to vrijeme razišao sa staljinistima, nastojao ga je odvratiti od nauma, ali Gorkić mu je odgovorio: {{izdvojeni citat|Ako ne odem, bit ću proglašen izdajicom, lopovom koji je pobjegao s partijskom kasom, agentom policije iz Volstrita. Bio bi to strašan udarac za našu partiju. U Jugoslaviji bi oživjela frakcijska borba.<ref name="Požar-Gorkić"/>}} Neposredno pred polazak video se u Parizu sa Rodoljubom Čolakovićem, koji je to zabeležio: {{izdvojeni citat|Krajem jula Gorkić je hitno pozvao na sastanak Žujovića i mene i saopštio nam da su ga iz Kominterne pozvali da odmah dođe u Moskvu. Rekao nam je da je već rezervisao avionsku kartu za Stokholm i da će putovati sutra. Malo sam se iznenadio tom pozivu, ali nisam u njemu vidio ništa neobično — Kominterna je redovno pozivala rukovodioce pojedinih Partija u Moskvu, jer se nikakvim pismenim izvještajem nije mogla prikazati situacija u nekoj zemlji... Sjećam se dobro sastanka s Gorkićem. Održali smo ga u jednoj kafani u blizini stare crkve Madien. Iako je bilo sparno pariško veče, nismo sjedili napolju, nego smo ušli u kafanu i smjestili se za jedan sto udaljen od ulaza. Gorkić nam je običnim glasom saopštio da će sutra u Moskvu; ni po čemu se nije moglo poznati da je uznemiren; pretpostavljao je da će se zadržati najduže osam dana, koliko da porazgovara u Sekretarijatu i da na licu mjesta riješi neka kadrovska pitanja, što se vrlo sporo obavljalo dopisivanjem. [...] Gorkić je sa sastanka otišao prvi, da se spremi za put sa koga se nikada nije vratio.<ref>R. Colaković, cit. djelo, svezak treći, str. 132—135</ref>|[[Rodoljub Čolaković]]}} Ne sumnjajući šta ga tamo čeka, a i suviše računajući na svoje velike veze u Kominterni, otputovao je u Moskvu bez odlaganja i na samoj stanici uhapšen<ref name="Pavlović">[http://www.rastko.rs/rastko-ru/delo/12909 Živojin Pavlović, Bilans sovjetskog termidora: Prikaz i otkrića o delatnosti i organizaciji Staljinskog terora]</ref>, kao agent engleske obavještajne službe — [[Intelligence Service]].<ref name="Požar-Gorkić"/> Sa hapšenjem Gorkića, uhapšeno je i celo partijsko predstavništvo KPJ u Komintreni.<ref name="Pavlović"/> Prvo glavni predstavnik [[Ivan Gržetić]], a zatim i ostali.<ref>http://books.google.rs/books?id=P4VWAAAAMAAJ&q=Sima+Markovi%C4%87&dq=Sima+Markovi%C4%87&hl=en&sa=X&ei=xSrUU4LLLazE4gSkq4H4AQ&ved=0CIkBEOgBMBQ</ref> Neposredno potom, počinje uklanjanje vođstva [[KPJ|Komunističke partije Jugoslavije]] kao „gorkićevaca“: [[Datoteka:RossijaLubjanka.jpg|thumb|right|Zloglasni zatvor [[Lubjanka (zgrada)|Lubjanka]] u Moskvi, pre 1917.]] {{izdvojeni citat|U partiji je nastala prava panika. Suspendovan je ceo Politbiro, a u partiji postavljeni „komesar“ počeo je odmah, po nalogu iz Moskve hajku na „gorkićevce“, „buhariniste“, „trockiste“ i ostale „narodne neprijatelje“. Povučena je prethodno iz prodaje knjiga Milana Gorkića „Novim putevima“, koja je sadržavala niz „provokatorskih“ ispada. Ustvari, u ovoj knjizi je ukazano na greške u radu u prošlosti i istaknute nove metode za rad u budućnosti. Povučena je i poslednja „Klasna borba“, partijski časopis, jer su članci bili napisani od strane nas nekoliko „gorkićevaca“ i Milana Gorkića. Najzad, povučena je i „Početnica lenjinizma“ od P. Vukovića [Rodoljub Čolaković] kao „plagijat“. Sve su ove knjige spaljene po nalogu Kominterne.<ref name="Pavlović"/>|[[Živojin Pavlović (novinar)|Živojin Pavlović]]}} Hapšenje Gorkića i čistke u partiji vešto su se krile od partijskog članstva, pa čak i od članova CK koji su se nalazili u Parizu. Kada se saznalo, onda su „novi“ šefovi počeli sa objašnjenjima, koja su ustvari bila teške optužbe protiv Milana Gorkića.<ref name="Pavlović"/> Nakon hapšenja Gorkića, [[Josip Broz]] se potpuno ograđuje od njega i teško ga optužuje pred organima [[NKVD]]-a da je bio pokvaren čovek koji je pravio pijanke sa najbližim saradnicima: {{izdvojeni citat|[[Ivan Gržetić|Flajšer]] je bio vrlo blizak s Gorkićem s kojim je zajedno priređivao pijanke. Flajšer je, također, kao i Gorkić pokvaren čovjek, ima pet žena od kojih tri studiraju u Lenjinskoj školi.<ref name="jutarnji"/>|Josip Broz}} O Gorkiću postoje svedočenja da je u zatvoru bio politički aktivan, držao je predavanja o španskom građanskom ratu i dizao moral zatvorenicima.<ref name="automatski generisano1">{{Cite web |title=Ivan Očak, O sudbini obitelji jugoslovenskih emigranata "narodnih neprijatelja" u Sovjetskom Savezu |url=http://vetarsabalkana.com/d/513918/d/ivan-ochak---sudby-yugoslavskih-emigrantov-i-vragov-naroda-v-sssr.pdf |access-date=2014-07-12 |archivedate=2014-08-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140809221527/http://vetarsabalkana.com/d/513918/d/ivan-ochak---sudby-yugoslavskih-emigrantov-i-vragov-naroda-v-sssr.pdf |deadurl=yes }}</ref> Gorkić je, između ostalog, pred sudom optužen i osuđen kao britanski špijun.<ref>[http://books.google.rs/books?id=A6a2QgAACAAJ&dq=stevan+k.+pavlovi%C4%87+tito&hl=sr&sa=X&ei=k7zUU5qtD-P8ygPez4DoDg&ved=0CBwQ6AEwAA Stevan K. Pavlowitch, Tito - Yugoslavia's Great Dictator: A Reassessment] (str. 23)</ref> [[1. novembar|1. novembra]] [[1937]]. godine je osuđen na smrt i streljan istog dana.<ref>[http://www.yale.edu/annals/Chase/Documents/doc47chapt6.htm Resolution of the ECCI Presidium regarding the expulsion of ECCI members and candidate members and of ICC members "who turned out to be enemies of the people"], Pristupljeno 12. 4. 2013.</ref> Također je optužen za sudjelovanje u antipartijskoj organizaciji u Kominterni, kojom je navodno rukovodio [[Osip Pjatnicki]]. Pjatnicki i Gorkić nisu priznali optužnicu.<ref name="automatski generisano1" /> == Posthumno isključenje iz KPJ == {{izdvojeni citat|Kovali smo danas u zvijezde Petka Miletića i Gorkića da bi ih sutra pljuvali kao izdajnike. Šta je to? Vladavina Apsolutne Apstrakcije nad podanicima, odsustvo kritičkog, ljudskog rasuđivanja koje bi strujalo i »odozdo«.<ref>https://www.znaci.org/00001/212_3.pdf</ref>|[[Gojko Nikoliš]]}} Kad je saznao šta se desilo sa Čižinskim, Tito piše Kominterni: "On je, po mom uvjerenju, učinio do danas najviše štete mojoj firmi".<ref name="automatski generisano2" /> U jesen 1938. čim je došao u Moskvu, Tito Staljinovim poverenicima u Kominterni piše da je bio već 1937. godine "bio veoma nezadovoljan politikom Gorkića."<ref name="automatski generisano2" /> Tito ga je, nakon preuzimanja vodstva u KPJ, sredinom marta [[1939]]. godine posthumno isključio iz partije.<ref name="Petranović-Zečević" /> Tito ga je tada teško oklevetao svrstavajući ga među elemente "koji su našoj partiji i radničkoj klasi nanijeli goleme štete u toku niza godina svojim frakcijama i grupaškim borbama, vezama sa klasnim neprijateljima, varali KI, svojim destruktivnim radom kočili razvitak partije i pa taj način obezglavljivali pokret radničke klase Jugoslavije, i tako pomagali klasnom neprijatelju."<ref name="Petranović-Zečević"/> U listopadu 1940. godine, na [[Peta zemaljska konferencija KPJ|Petoj zemaljskoj konferenciji KPJ]] u Dubravi, kada su diskutanti napadali i osuđivali Gorkića, novi generalni sekretar Josip Broz Tito je to prekinuo rečima: {{izdvojeni citat|Ne valja sve prebacivati na Gorkića. To je davno bilo. Danas na nas pada odgovornost...<ref name="obračun"/>|[[Josip Broz]]}} == Rehabilitacija == Njegova supruga se godine 7. travnja 1956. godine, nakon [[Dvadeseti kongres KP SS|Dvadesetog kongresa KP SS]], uspjela izboriti za odluku o punoj rehabilitaciji. Za razliku od svih ubijenih sekretara CK KPJ, Josip Čizinsky je i politički rehabilitiran, rješenjem Kontrolne partijske komisije CK KPSS, 20. lipnja 1956. godine, kao generalni sekretar CK KPJ.<ref name="obračun"/> Tek [[1977]]. godine, više od dvadesetak godina posle poništavanja lažnih optužbi protiv ovog nevinog čoveka u sovjetskim partijskim i sudskim organima, Tito je izjavio da "ni Gorkić nije bio nikakav strani špijun" i kako mu "moramo dati odgovarajuće mesto u historiji našeg revolucionarnog pokreta".<ref>[http://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:276063-%D0%A0%D1%83%D0%BA%D0%B0-%D0%B4%D0%B6%D0%B5%D0%BB%D0%B0%D1%82%D0%B0 Ruka dželata]</ref> == Povezano == * [[Četvrta zemaljska konferencija KPJ]] * [[KPJ tokom Velike čistke]] == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == * [[Vladimir Dedijer|Dedijer, Vladimir]]: ''Novi prilozi za biografiju Josipa Broza Tita'', 1. knjiga, Zagreb: Mladost i Spektar, Rijeka: Liburnija, 1980. (Fototisak izdanja iz 1953.) * [https://www.znaci.org/00001/138 Branko Petranović, Momčilo Zečević: JUGOSLAVIJA 1918-1988]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (poglavlje [https://www.znaci.org/00001/138_35.pdf ORGANIZACIONO-IDEOLOŠKO SAZREVANJE KPJ U PREDVEČERJE APRILSKOG RATA]) * {{Cite book|last1=Lazitch |first1=Branko |last2=Drachkovitch |first2=Milorad |title=Biographical Dictionary of the Comintern: Revised Edition |publisher=Hoover Press |year=1986 |isbn=9780817984014 |ref=harv}} * [[Ivan Očak|Očak, Ivan]]: ''[[Gorkić. Život, rad i pogibija. Prilog biografiji]]'', Zagreb: Globus, 1988. * Petar Požar, ''Jugosloveni žrtve staljinskih čistki'', Beograd, 1989. == Vanjske veze == * [https://www.znaci.org/00001/138_35.pdf M. GORKIĆ: „O TROCKIZMU KOD NAS"] * [http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1555 Milan Gorkić] (enciklopedija Krležijana) * [http://hrcak.srce.hr/file/87078 Ivan Očak: ''Josip Čižinskv-Gorkić. Početak revolucionarnog puta'', Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, Vol. 17 No. 1, 1984.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111119031835/http://hrcak.srce.hr/file/87078 |date=2011-11-19 }} * [http://vetarsabalkana.com/d/513918/d/ivan-ochak---sudby-yugoslavskih-emigrantov-i-vragov-naroda-v-sssr.pdf Ivan Očak, O sudbini obitelji jugoslovenskih emigranata "narodnih neprijatelja" u Sovjetskom Savezu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140809221527/http://vetarsabalkana.com/d/513918/d/ivan-ochak---sudby-yugoslavskih-emigrantov-i-vragov-naroda-v-sssr.pdf |date=2014-08-09 }} * [http://www.jergovic.com/ajfelov-most/gorkic/ Miljenko Jergović: Gorkić] {{niz| pre=[[Filip Filipović]]| spisak=[[Spisak generalnih sekretara KPJ|Generalni sekretar CK KPJ]]<br />([[1932]]/[[1936]] — [[1937]])| posle=[[Josip Broz]] }} {{Predsjednici SKJ}} {{Lifetime|1904|1937|Gorkicć, Milan}} [[Kategorija:Jugoslavenski političari]] [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Članovi Centralnog komiteta KPJ-SKJ]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Žrtve Velike čistke iz Jugoslavije]] [[Kategorija:Jugoslovenska politička emigracija u SSSR]] qjvpt12fxga78bvkpfdp72ujg6u3fx1 3 77906 42689243 481671 2026-09-13T13:10:09Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689243 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je zabranjeno uređivati Wikipediju na period od 7 dana zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} b1fjk30tkfj485c2yfsfa8im7kt7x7l 10 78722 42689590 1571587 2026-09-14T09:52:03Z SrpskiAnonimac 101643 42689590 wikitext text/x-wiki <br clear="all"> {| class="navbox collapsible" style="margin-left:auto; margin-right:auto; width:100%;" ! {{tnavbar-collapsible| '''Naseljena mesta''' [[opština Golubac|opštine Golubac]] |opština Golubac}} |- | style="text-align:center;" | [[Barič (Golubac)|Barič]]&nbsp;• [[Bikinje]]&nbsp;• [[Braničevo]]&nbsp;• [[Brnjica (Golubac)|Brnjica]]&nbsp;• [[Vinci]]&nbsp;• [[Vojilovo]]&nbsp;• '''[[Golubac]]'''&nbsp;• [[Dvorište (Golubac)|Dvorište]]&nbsp;• [[Dobra (Golubac)|Dobra]]&nbsp;• [[Donja Kruševica]]&nbsp;• [[Dušmanić]]&nbsp;• [[Žitkovica]]&nbsp;• [[Klenje (Golubac)|Klenje]]&nbsp;• [[Krivača (Golubac)|Krivača]]&nbsp;• [[Kudreš]]&nbsp;• [[Maleševo (Golubac)|Maleševo]]&nbsp;• [[Miljević]]&nbsp;• [[Mrčkovac]]&nbsp;• [[Ponikve (Golubac)|Ponikve]]&nbsp;• [[Radoševac (Golubac)|Radoševac]]&nbsp;• [[Sladinac]]&nbsp;• [[Snegotin]]&nbsp;• [[Usije]]&nbsp;• [[Šuvajić]] |} <noinclude>[[Kategorija:Šabloni za opštine Srbije|Golubac]] </noinclude> <includeonly>[[Kategorija:Opština Golubac]] </includeonly> <noinclude> </noinclude> 1jwh1m20rjjvbaizgu8xogg2c2c49k4 3 80500 42689153 501758 2026-09-13T13:01:14Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689153 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 80541 42689236 501888 2026-09-13T13:09:16Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689236 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 80568 42689227 502112 2026-09-13T13:09:01Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689227 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 80799 42689101 503874 2026-09-13T12:55:25Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689101 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 81226 42689230 506345 2026-09-13T13:09:06Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689230 wikitext text/x-wiki Primjedbe na nečiji rad su jedno, vandalizam i vrijeđanje nešto sasvim drugo. --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] 08:31, 25 maj 2010 (CEST) {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} f5tnxe8id96ugf4qmi00y488zjkgqjb 3 81272 42689233 506686 2026-09-13T13:09:11Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689233 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 81273 42689228 506687 2026-09-13T13:09:04Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689228 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 0 81286 42689494 42678807 2026-09-13T19:08:27Z Aca 108187 /* Rječnik kao rezultat Novosadskog dogovora */ 42689494 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Building of the Matica srpska, Novi Sad.jpg|thumb|right|300px|Matica srpska, [[Novi Sad]]]] '''Novosadski dogovor''', dokument od deset zaključaka o [[jezik]]u koji su [[1954.]] zajedno sastavili [[lingvistika|lingvisti]] i [[književnik|književnici]] iz [[SR Srbija|Srbije]], [[SR Hrvatska|Hrvatske]], [[SR Crna Gora|Crne Gore]] i [[SR Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. == Sastavljači i sadržaj dogovora == Nastao je nakon trodnevnog dogovaranja u [[Novi Sad|Novom Sadu]] 10. decembra 1954. godine. S hrvatske strane sudjelovali su vodeći lingvisti onoga vremena: [[Josip Hamm]], [[Ljudevit Jonke]], [[Mate Hraste]], a s njima su bili i književnici [[Mirko Božić]], [[Marin Franičević]], [[Jure Kaštelan]].<ref name=PHKJ>{{cite book|year=1960 |title=Pravopis hrvatskosrpskoga književnog jezika |location=Zagreb/Novi Sad |publisher=Matica hrvatska i Matica srpska |pages=6–10 |isbn= |oclc=}}</ref> Zaključke Novosadskog dogovora koje su oni sastavili naknadno su potpisali s hrvatske strane i Josip Badalić, [[Antun Barac]], Josip Barković, [[Dobriša Cesarić]], Ivan Dončević, Petar Guberina, [[Joža Horvat]], [[Stjepan Ivšić]], [[Vojin Jelić]], Slavko Ježić, [[Vjekoslav Kaleb]], [[Slavko Kolar]], Mihovil Kombol, [[Marko Kostrenčić]], [[Gustav Krklec]], [[Miroslav Krleža]], [[Ranko Marinković]], [[Marijan Matković]], [[Mijo Mirković]], [[Stjepan Musulin]], [[Vlatko Pavletić]], Novak Simić, [[Petar Šegedin]] i drugi.<ref name=PHKJ/> Zaključci Novosadskog dogovora potpisani su u zgradi Pokrajinskog komiteta Saveza komunista Vojvodine.<ref>{{cite web |url=http://www.nsreporter.rs/nedeljni-magazin/flesbek/novosadski-dogovor-nije-potpisan-u-matici-srpskoj/ |title=Novosadski dogovor nije potpisan u Matici srpskoj |accessdate=11. decembra 2015 |author=Dragan Stojanović i Zoran Surla |date=5. marta 2015. |work= |publisher=nsreporter.rs |archive-date=2015-05-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150519132029/http://www.nsreporter.rs/nedeljni-magazin/flesbek/novosadski-dogovor-nije-potpisan-u-matici-srpskoj/ |dead-url=yes }}</ref> U nekoliko zaključaka Novosadskog dogovora je čak eksplicitno istaknuta ravnopravnost, npr. ''„Oba pisma, [[latinica]] i [[ćirilica]], ravnopravna su“'', ''„Oba izgovora, [[ekavski]] i [[ijekavski]], također su u svemu ravnopravna“''.<ref name=PHKJ/> Naglašavanje ravnopravnosti očituje se i u sljedećim zaključcima: ''„U nazivu jezika nužno je uvijek u službenoj upotrebi istaći oba njegova sastavna dijela“''; ''„Treba spriječiti štetnu pojavu samovoljnog ʻprevođenja’ [[tekst]]ova i poštovati originalne tekstove [[pisac]]a“''.<ref name=PHKJ/> Dogovor sadrži i zaključak da će Matica srpska i Matica hrvatska zajedno napraviti priručni [[rječnik]] suvremenog [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]], zatim sadrži zaključak o izradi zajedničke terminologije i zajedničkog [[Pravopis srpskohrvatskog jezika|pravopisa]] koji ''„izradit će sporazumno komisija [[Srbi|srpskih]] i [[Hrvati|hrvatskih]] stručnjaka. Prije konačnog prihvaćanja nacrt će biti podnijet na diskusiju društvima književnika, [[novinari|novinara]], prosvjetnih i drugih javnih radnika“''.<ref name=PHKJ/> Unutar dogovora je i zaključak da ''„Komisije za izradu pravopisa i terminologije odredit će naša tri [[sveučilište|sveučilišta]] (u [[Beograd]]u, [[Zagreb]]u i [[Sarajevo|Sarajevu]] ), dvije akademije (u Zagrebu i Beogradu), i Matica srpska u Novom Sadu i Matica hrvatska u Zagrebu“''.<ref name=PHKJ/> Novosadskim dogovorom je i formalno potvrđena ravnopravnost hrvatske i srpske varijante,<ref>{{cite journal|first=Robert |last=Greenberg |authorlink= |title=The Politics of Dialects Among Serbs, Croats, and Muslims in the Former Yugoslavia |url=https://archive.org/details/sim_east-european-politics-and-societies_fall-1996_10_3/page/398 |journal=East European Politics and Societies |language=engleski |issn= |location= |volume=10 |issue=3 |year=1996 |pages=398, 415 |issn=0888-3254}}</ref> a sprovođenje ravnopravnosti u praksi potvrđuju i kodifikacijska djela, [[Pravopis srpskohrvatskog jezika|''Pravopis'' 1960]]. i ''Rječnik'' 1967., koja su nastala kao rezultat Novosadskog dogovora: izišla su istovremeno u dvije ravnopravne verzije od kojih je jedna objavljena na ijekavici i latinici u Zagrebu, a druga na ekavici i ćirilici u Novom Sadu. U njihovoj izradi su ravnopravno sudjelovali predstavnici različitih varijanti, uključene su bile i Matica hrvatska i Matica srpska, koje su zajedno i objavile ta djela. Što se tiče dvodijelnog naziva jezika, u Novosadskom dogovoru piše da je to naziv samo za ''„službenu upotrebu“'', i to zbog ravnopravnosti naroda i varijanti. Na to podsjeća i Ljudevit Jonke braneći zaključke Novosadskog dogovora i četrnaest godina kasnije (čak i nakon [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaracije]]): ''„U tim zaključcima se konstatira da su oba izgovora (ijekavski i ekavski) i oba pisma (latinica i ćirilica) u svemu ravnopravna“'' te da ''„je u službenoj upotrebi nužno u nazivu jezika uvijek istaći oba njegova sastavna dijela (srpskohrvatski, hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski, srpski ili hrvatski), ali u neslužbenoj upotrebi dopušteni su i nazivi [[hrvatski]], [[srpski]]“''.<ref name=Jonke1968>{{cite journal|first=Ljudevit |last=Jonke |authorlink=Ljudevit Jonke |title=Razvoj hrvatskoga književnog jezika u 20. stoljeću |journal=Jezik |location=Zagreb |volume=16 |issue=1 |page=18 |year=1968 |issn=0021-6925}}</ref> O službenoj upotrebi naziva jezika [[Bernhard Gröschel]]<ref>{{cite journal |author=Gröschel, Bernhard |title=Postjugoslavische Amtssprachenregelungen - Soziolinguistische Argumente gegen die Einheitlichkeit des Serbokroatischen? |language=njemački |journal=[http://scindeks.ceon.rs/article.aspx?query=RELRID%26and%26558358&page=2&sort=1&stype=0&backurl=%2FRelated.aspx%3Fref%3D558358 Srpski jezik] |volume=8 |issue=1-2 |page=19 |year=2003 |issn=0354-9259}}</ref> - uspoređujući [[ustav]]e [[SFRJ|jugoslavenskih]] republika iz [[1947]]. s onima iz [[1963]]. - uočava da je Srbija imala 1947. jednodijelni naziv ''srpski jezik'' te da je baš ona nakon Novosadskog dogovora prešla na dvodijelni naziv u ustavu iz 1963., dok je Hrvatska dvodijelni imala već u svom ustavu iz 1947. godine. Gröschel ističe da je time od strane [[srbi|Srba]] ''„i nominalno uklonjen serbocentrizam kod [[standardni jezik|standardnog jezika]] koji im je zajednički s [[Hrvati]]ma, kako je to zahtijevao Novosadski dogovor iz 1954., prema kojem u službenoj upotrebi imena jezika uvijek treba u glotonimskom spoju navesti komponente ʻsrpski’ i ʻhrvatski’“''. == Zaključci Novosadskog dogovora == {{quote box | width = 100% | fontsize = 100% | quote = MATICA SRPSKA NOVI SAD Potpisani učesnici sastanka koji je sazvala Redakcija <u>Letopisa Matice srpske</u> na završetku ankete o srpskohrvatskom jeziku i pravopisu posle svestrane diskusije održane 8,9 i 10 decembra 1954 godine u Novom Sadu doneli su ove <center><u>ZAKLJUČKE</u></center> 1) Narodni jezik Srba, Hrvata i Crnogoraca jedan je jezik. Stoga je i književni jezik koji se razvio na njegovoj osnovi oko dva glavna središta, Beograda i Zagreba, jedinstven, sa dva izgovora, ijekavskim i ekavskim. 2) U nazivu jezika nužno je uvek u službenoj upotrebi istaći oba njegova sastavna dela. 3) Oba pisma, latinica i ćirilica, ravnopravna su; zato treba nastojati da i Srbi i Hrvati podjednako nauče oba pisma, što će se postići u prvom redu školskom nastavom. 4) Oba izgovora,ekavski i ijekavski, takodje su u svemu ravnopravna. 5) Radi iskorišćavanja celokupnog rečničkog blaga našeg jezika i njegovog pravilnog i punog razvitka neophodno je potrebna izrada priručnog rečnika savremenog srpskohrvatskog književnog jezika. Stoga treba pozdraviti inicijativu Matice srpske koja je u zajednici sa Maticom hrvatskom pristupila njegovoj izradi. 6) Pitanje izrade zajedničke terminologije takodje je problem koji zahteva neodložno rešenje. Potrebno je izraditi terminologiju za sve oblasti ekonomskog, naučnog i uopšte kulturnog života. 7) Zajednički jezik treba da ima i zajednički pravopis. Izrada toga pravopisa danas je najbitnija kulturna i društvena potreba. Nacrt pravopisa izradiće sporazumno komisija srpskih i hrvatskih stručnjaka. Pre konačnog prihvatanja nacrt će biti podnet na diskusiju udruženjima književnika, novinara, prosvetnih i drugih javnih radnika. 8) Treba odlučno stati na put postavljanju veštačkih prepreka prirodnom i normalnom razvitku hrvatskosrpskog književnog jezika. Treba sprečiti štetnu pojavu samovoljnog "prevodjenja" tekstova i poštovati originalne tekstove pisaca. 9) Komisije za izradu pravopisa i terminologije odrediće naša tri univerziteta (u Beogradu, Zagrebu i Sarajevu), dve akademije (u Zagrebu i Beogradu) i Matica srpska u Novom Sadu i Matica hrvatska u Zagrebu. Za izradu terminologije potrebno je stupiti u saradnju sa saveznim ustanovama za zakonodavstvo i standardizaciju, kao i sa stručnim ustanovama u društvima 10) Ove zaključke Matica srpska će dostaviti Saveznom izvršnom veću i izvršnim većima: NR Srbije, NR Hrvatske, NR Bosne i Hercegovine, NR Crne Gore, univerzitetima u Beogradu, Zagrebu i Sarajevu, akademijama u Zagrebu i Beogradu i Matici hrvatskoj u Zagrebu, te će ih objaviti u dnevnim listovima i časopisima. U Novom Sadu, 10 decembra 1954. <table style="width: 100%; margin-left: -1px; border-collapse: collapse"> <tr> <td align="left" valign="top" style="padding-left"> [[Ivo Andrić]] [[Aleksandar Belić]] [[Živojin Boškov]] [[Mirko Božić]] [[Miloš Đurić]] [[Marin Franičević]] [[Krešimir Georgijević]] [[Miloš Hadžić]] [[Josip Hamm]] [[Mate Hraste]] [[Ljudevit Jonke]] [[Marijan Jurković]] [[Jure Kaštelan]] [[Radovan Lalić]] [[Mladen Leskovac]] </td> <td align="left" valign="top" style="padding-left"> [[Svetislav Marić]] [[Marko Marković]] [[Živan Milisavac]] [[Miloš S. Moskovljević]] [[Boško Petrović (književnik)|Boško Petrović]] [[Veljko Petrović]] [[Đuza Radović]] [[Mihailo Stevanović]] [[Zdenko Škreb]] [[Jovan Vuković]] </td> </tr> </table> }} Naknadni potpisnici Zaključaka Novosadskog dogovora: {{quote box | width = 100% | fontsize = 100% | quote = MATICA SRPSKA NOVI SAD Sastanak književnika i jezičkih stručnjaka održan u Novom Sadu 8, 9 i 10 decembra 1954 godine bio je logičan i neophodan završetak ankete pokrenute u <u>Letopisu Matice srpske</u>. Zaključci doneseni na tome sastanku znače nesumnjiv doprinos početku zajedničkog rešavanja zajedničkih problema našeg jezika. Stoga treba pozdraviti sugestije i predloge iznesene u <u>Zaključcima</u>, posvetiti im punu pažnju i nastojati da se oni provedu u život. Naročito naše najviše naučne i kulturne ustanove, navedene u <u>Zaključcima</u>, treba da uzmu u ozbiljno razmatranje pitanje rešavanja onih problema koji su istaknuti kao hitni i neodložni, kao što je izrada jedinstvene terminologije i zajedničkog pravopisa. <table style="width: 100%; margin-left: -1px; border-collapse: collapse"> <tr> <td align="left" valign="top" style="padding-left"> [[Gustav Krklec]] [[Vladan Desnica]] [[Vojin Jelić]] [[Sreten Živković]] [[Vice Zaninović]] [[Mihovil Kombol]] [[Novak Simić]] [[Vladimir Popović]] [[Marijan Matković]] [[Josip Badalić]] [[Slavko Kolar]] [[Slavko Ježić]] [[Petar Šegedin]] [[Vjekoslav Kaleb]] [[Vlatko Pavletić]] [[Josip Barković]] [[Tito Strozzi]] [[Miroslav Krleža]] [[Mijo Mirković]] [[Antun Barac]] [[Petar Guberina]] [[Joža Horvat]] [[Stjepan Ivšić]] [[Ivan Dončević]] [[Marko Kostrenčić]] [[Andrija Štampar]] [[Stjepan Musulin]] [[Marijan Stilinović]] [[Ilija Kecmanović]] </td> <td align="left" valign="top" style="padding-left"> [[Milan Bogdanović]] [[Mihailo Lalić]] [[Milutin Milanković]] [[Božidar Kovačević]] [[Đorđe Kostić]] [[Svetozar Matić]] [[Dragoljub Pavlović]] [[Vido Latković]] [[Milan Đoković]] [[Radoslav Bošković]] [[Dobriša Cesarić]] [[Skender Kulenović]] [[Miodrag S. Lalević]] [[Siniša Stanković]] [[Velibor Gligorić]] [[Tanasije Mladenović]] [[Borivoje Nedić]] [[Dušan Kostić]] [[Dušan Matić]] [[Branko Ćopić]] [[Desanka Maksimović]] [[Eli Finci]] [[Ranko Marinković]] [[Aleksandar Vučoo]] [[Oskar Davičo]] [[Marko Ristić]] [[Vladislav Ribnikar]] [[Borislav Mihajlović]] [[Vojislav M. Jovanović]] [[Tomislav Tanhofer]] [[Marija Crnobori]] [[Rodoljub Čolaković]] [[Petar Skok]] [[Ivo Sarajčić]] </td> </tr> </table> }} Zaključke je odmah potpisalo 25 pisaca i lingvista (7 iz Hrvatske, 15 iz Srbije, 3 iz BiH), među kojima su [[Ivo Andrić]], [[Aleksandar Belić]], [[Mirko Božić]], [[Miloš Đurić]], [[Marin Franičević]], Krešimir Georgijević, [[Josip Hamm]], [[Mate Hraste]], [[Ljudevit Jonke]], [[Jure Kaštelan]], [[Mihailo Stevanović]] i mnogi drugi.<ref name="dogovor">[http://hr.wikisource.org/wiki/Novosadski_dogovor Tekst Novosadskog dogovora]</ref> Njima se pridružilo još 63 kulturna i naučna radnika, među kojima i [[Miroslav Krleža]]. Na temelju ovih odluka izrađen je [[1960]]. zajednički pravopis koji je Matica hrvatska objavila ijekavski i latinicom pod naslovom ''Pravopis hrvatskosrpskog književnog jezika s pravopisnim rječnikom'', a Matica srpska ekavski i ćirilicom pod naslovom ''Pravopis srpskohrvatskog književnog jezika sa pravopisnim rečnikom''. == Pravopis kao rezultat Novosadskog dogovora == {{double image|right|Pravopis hrvatskosrpskog jezika.jpg|200|Pravopis-srpskohrvatskog-jezika.jpg|200|Novosadskim dogovorom [[Matica hrvatska]] i [[Matica srpska]] izdale su [[Novosadski pravopis|zajednički pravopis]] u dvjema verzijama, [[latinica|latiničnoj]] i [[ćirilica|ćiriličnoj]].||}} Urednici ''[[Pravopis srpskohrvatskog jezika|Pravopisa]]'' objavljenog 1960. bili su [[Ljudevit Jonke]] i [[Mihailo Stevanović]], a izradila ga je pravopisna komisija, čiji članovi su sa zagrebačke strane bili Ljudevit Jonke, [[Mate Hraste]], [[Josip Hamm]], [[Slavko Pavešić]], Pavle Rogić, s beogradske strane Mihailo Stevanović, Radovan Lalić, [[Aleksandar Belić]], Radomir Aleksić, Miloš Hadžić i sa sarajevske strane Jovan Vuković. Jonke je u zagrebačkom časopisu ''Jezik'' redovito izvještavao sa svih sastanaka pravopisne komisije, i to u vrlo pozitivnom tonu. Izvještaj s prvog sastanka Jonke završava riječima: ''„Kao učesnik prvog sastanka Pravopisne komisije u Novom Sadu mogu reći, da se rad u Komisiji odvijao u atmosferi međusobnog razumijevanja i poštovanja, da su se ocrtale tendencije za traženjem naučnog, praktičnog i dosljednog rješenja pravopisne problematike bez majorizacije, samo s jednom težnjom, da se nađe pravilno i pravedno rješenje, koje će zadovoljiti i hrvatsku i srpsku javnost“''.<ref>{{cite journal|first=Ljudevit |last=Jonke |authorlink=Ljudevit Jonke |title=Sastanak Pravopisne komisije |journal=Jezik |location=Zagreb |volume=3 |issue=5 |pages=157–160 |year=1954 |issn=0021-6925}}</ref> Budući da su sastanci održavani naizmjenično u Novom Sadu, Zagrebu, Beogradu, Sarajevu, treći sastanak je održan u Zagrebu u prostorijama Matice hrvatske. S tog sastanka Jonke izvještava da su na dnevnom redu bili pisanje ''ije/je/e'', veliko i malo slovo, palatalizacija itd. te da su o svim tim točkama donešeni jednoglasni zaključci.<ref name=Jonke1955>{{cite journal|first=Ljudevit |last=Jonke |authorlink=Ljudevit Jonke |title=Drugi i treći sastanak Pravopisne komisije |journal=Jezik |location=Zagreb |volume=4 |issue=2 |pages=59 |year=1955 |issn=0021-6925}}</ref> A ''„da bi rad Komisije brže napredovao, zaključeno je, da Matice otkupe građu za Pravopisni rječnik, koji je već pripremilo Hrvatsko filološko društvo u svojoj Pravopisnoj sekciji“''.<ref name=Jonke1955/> Tako da građa za Pravopisni rječnik, koji čini daleko najveći dio ''Pravopisa'', potječe od Hrvatskog filološkog društva. Jonke je napisao i pohvalan prikaz ''Pravopisa'' nakon što je ovaj izišao. U prikazu ističe: ''„Kad se Pravopis pojavio kao knjiga na tržištu, bio je osobito dobro primljen u književnim krugovima ([[Vlatko Pavletić|Pavletić]], Frangeš, [[Marin Franičević|Franičević]], Andrić i dr.)“''.<ref name=Jonke1961>{{cite journal|first=Ljudevit |last=Jonke |authorlink=Ljudevit Jonke |title=Prikaz ''Pravopisa hrvatskosrpskoga književnog jezika'' |journal=Jezik |location=Zagreb |volume=9 |issue=2 |pages=57–59 |year=1961 |issn=0021-6925}}</ref> Ističe i da ''„Pravopisni rječnik je najveći dio knjige. Za podlogu mu je poslužio razrađeni rječnički materijal Hrvatskog filološkog društva“''.<ref name=Jonke1961/> Budući da su pojedinci upućivali ''Pravopisu'' prigovor što neke riječi nije uvrstio, Jonke podsjeća što je kriterij za ulazak riječi u Pravopisni rječnik: ''„u nj treba da uđu samo riječi koje su pravopisno zanimljive, tj. riječi koje imaju u sebi kakav pravopisni problem: da li ih pišemo sa ''ʻč’'' ili ''ʻć’'', sa ''ʻije’'' ili ''ʻje’'', velikim ili malim slovom i sl. A riječ ''ʻnogomet’'' uopće nije takva, nju zna svak napisati bez ikakve teškoće i sumnje. Naprotiv, u riječi ''ʻfudbal’'' pisac se može kolebati da li da napiše ''ʻfudbal’'' ili ''ʻfutbal’'', pa joj je stoga mjesto u Pravopisnom rječniku. Općenito govoreći, odsutnost riječi u Pravopisnom rječniku ne znači ujedno i njezinu diskriminaciju“''.<ref name=Jonke1961/> Jonke također podsjeća da ''„Pravopisni rječnik hoće samo da pokaže kako se te riječi pišu ako ih tko upotrebljava, ali ne propisuje njihovu upotrebu. [...] Drugim riječima, prisutnost nekih riječi u Pravopisnom rječniku ne nameće piscu njihovu nasilnu upotrebu“''.<ref name=Jonke1961/> Ljudevit Jonke i Mihailo Stevanović uredili su zajedno i školsko priručno izdanje ''Pravopisa'', koje je kao i veliki pravopis izišlo u dvije verzije, jednoj pisanoj na latinici ijekavicom, a drugoj pisanoj na ćirilici ekavicom. O svemu tome je, kako je već rečeno, Jonke pozitivno pisao u časopisu ''Jezik''. I niz godina kasnije nakon što je zagrebačkom Deklaracijom predbacivan navodni unitarizam Novosadskom dogovoru, posebice u pravopisnoj terminologiji, Jonke je u zagrebačkom časopisu ''Jezik'' branio zaključke Novosadskog dogovora ističući da do unitarizma nije došlo ni kod nazivlja jer je komisija za izradu zajedničke terminologije ''„već na svojim prvim sjednicama [...] zaključila da se neće ići na izjednačivanje, nego na popisivanje termina isticanjem onih koji su bolji za vršenje terminološke službe“''.<ref name=Jonke1968/> Što se tiče pitanja da li Hrvati, Srbi, Crnogorci i bosanskohercegovački Muslimani govore jedan ili nekoliko jezika, Jonke jasno kaže da ''„kad lingvistički ocjenjujemo pitanje jezika kojim govore Hrvati, Srbi, Crnogorci i bosanskohercegovački Muslimani, tada svi argumenti govore da je to po znanstvenoj ocjeni jedan jezik“''.<ref name=Jonke1968131>{{cite journal|first=Ljudevit |last=Jonke |authorlink=Ljudevit Jonke |title=Osnovni pojmovi o jeziku Hrvata i Srba |journal=Jezik |location=Zagreb |volume=16 |issue=5 |page=131 |year=1968 |issn=0021-6925}}</ref> Spominjući u nastavku jezične razlike, Jonke piše: ''„Sve su to razlike koje je lingvistički najadekvatnije označiti u cjelini kao varijante književnog jezika. Tim imenom, koje sam upotrijebio u štampi prvi put već [[1960]]. a u predavanjima već [[1950]], označujemo nedvosmisleno da govorimo i pišemo jednim jezikom, ali ne jedinstvenim. Ta dva tipa jezika koji su se razvili ’oko dva glavna središta, Beograda i Zagreba’ odnose se jedan prema drugome u lingvističkom smislu kao varijante. Taj naziv ima u sebi mnogo smisla jer govori o dvojakosti jednoga jezika“''.<ref name=Jonke1968131/> == Rječnik kao rezultat Novosadskog dogovora == {{glavni članak|Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika}} ''Rječnik'' Matice hrvatske i Matice srpske iz 1967., čija izrada je povezana s Novosadskim dogovorom, pokazivao je razlike između varijanata jer je uvrstio usporedno i ravnopravno varijantski različite riječi, paralelno ih je navodio čak i u definicijama: npr. u izdanju Matice srpske objašnjava se značenje riječi ''znanje'' kao ''„poznavanje jedne naučne, znanstvene oblasti“''; izraz ''zaštitni znak'' objašnjava se kao ''„fabrički, tvornički žig na robi ili proizvodu“''. Unatoč tome, ''Rječnik'' su odmah kritizirali pojedini hrvatski lingvisti (Stjepan Babić, [[Radoslav Katičić]], [[Tomislav Ladan]]) da je unitaristički. Koliko je kritika bila navučena, vidljivo je kod samih tih kritičara. Npr. Stjepan Babić kaže o ''Rječniku'' da ''„razlike nastojimo uporno prikriti“''<ref>[[#refBabi|Babić 2004]], str. 53.</ref> u ''„unitarističkima poslovima kao što je bio Rječnik hrvatskosrpskog/srpskohrvatskog književnog jezika“''.<ref>[[#refBabi|Babić 2004]], str. 113.</ref> A na drugom mjestu priznaje suprotno o Rječniku: ''„težnja za ravnopravnošću očituje se u opisu značenja«, npr. »azot - gas, plin bez boje i mirisa, jedan od glavnih sastojaka vazduha, zraka“''.<ref name=SBab>[[#refBabi|Babić 2004]], str. 66.</ref> Ali i ravnopravnom navođenju prigovara da se time ''„nepotrebno opterećuje opseg rječnika“''.<ref name=SBab/> Neosporno je da ravnopravno navođenje omogućuje ljudima slobodan izbor riječi, no Babić to proglašava nastojanjem ''Rječnika'' da ''„svakome onemogući bilo kakav izbor“'' riječi.<ref>[[#refBabi|Babić 2004]], str. 87.</ref> Budući da su u izradi ''Rječnika'' sudjelovale i hrvatska i srpska redakcija, hrvatski kritičari ''Rječnika'' koristili su i metodu da predbacuju beogradskoj redakciji zbog nekih pojedinosti u ''Rječniku'', prešućujući da je baš te dijelove ''Rječnika'' izradila zagrebačka redakcija.<ref name=Kordi>{{cite book |last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |year=2010 |title=Jezik i nacionalizam |url=http://bib.irb.hr/datoteka/475567.Jezik_i_nacionalizam.pdf |chapter=Prigovori Rječniku zasnovanom na Novosadskom dogovoru |series=Rotulus Universitas |location=Zagreb |publisher=Durieux |pages=312–313 |isbn=978-953-188-311-5 |oclc=729837512 |ssrn=3467646 |id={{CROSBI|475567}} |accessdate=3. studenog 2018 |archive-date=2016-03-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303183918/http://bib.irb.hr/datoteka/475567.Jezik_i_nacionalizam.pdf }}</ref> Npr. predbacivali su što od četiri primjera za riječ ''iskopnjeti'' nijedan nije od hrvatskog pisca, prešućujući da je slovo ''I'' izrađivala zagrebačka redakcija.<ref name=Kordi/> Usto su na osnovi tog jednog primjera izveli zaključak da je dokumentacija iz srpskih pisaca općenito više zastupljena u ''Rječniku''. Također zato što je u dvije riječi nedostajalo ''j'' izveli su zaključak da ''„se ovaj Rječnik pokazuje kao jedinstven primjer polupismenosti i jezičnog nasilja, jer se u njem ekavica miješa s ijekavicom“'', a upravo taj dio ''Rječnika'' je izradila zagrebačka redakcija.<ref name=Kordi/> Kritika ''Rječnika'' je bila naručena od strane Matice hrvatske, koja je potom zbog navodne neravnopravnosti varijanata u ''Rječniku'' obustavila zajednički rad na ''Rječniku'' i objavljivanje narednih tomova. O Matici hrvatskoj ističu zapadnoevropski povjesničari da je 60-ih i 70-ih godina »mutirala u ’kvazi-političku stranku’«.<ref>{{cite journal|first=Holm |last=Sundhaussen |authorlink=Holm Sundhaussen |title=Neue Untersuchungen zum destruktiven Potential von Sprache und zur Überlebensfähigkeit multilingualer Staaten |url=http://www.oei.fu-berlin.de/media/publikationen/boi/boi_17/03_sundhaussen.pdf |language=njemački |journal=Forum |volume=17 |page=8 |year=2001 |accessdate= 2013-09-02}}</ref> Čak i hrvatski lingvisti su nakon raspada [[SFRJ|Jugoslavije]] priznali i sami da je iza njihovog kritiziranja ''Rječnika'' stajala (nacionalistička) politika, npr. Babić kaže: ''„Da smo mi polazili i s političkih gledišta, ne treba i ne može se nijekati“''.<ref>{{cite book|last=Babić |first=Stjepan |year=2001 |title=Hrvatska jezikoslovna prenja |series=Biblioteka Posebna izdanja |location=Zagreb |publisher=Nakladni zavod Globus |page=83 |isbn=953-167-146-X}}</ref> == Izvori == {{Izvori|2}} <cite id=refBabi>{{cite book|last=Babić |first=Stjepan |year=2004 |title=Hrvanja hrvatskoga |location=Zagreb |publisher=Školska knjiga |page=262 |isbn=953-0-61428-4}} /zbirka članaka S. Babića objavljivanih od 1960-ih naovamo/ == Povezano == * [[Srpskohrvatski jezik]] * [[Policentrični standardni jezik]] * ''[[Deklaracija o zajedničkom jeziku]]'' (2017.) * [[Bečki književni dogovor]] * ''[[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]]'' * [[Pravopis hrvatskosrpskog jezika]] * [[Gramatika srpskohrvatskog jezika]] * [[Standardni jezik]] == Vanjske veze == * [http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=povijest&chapter=28-novosadski_dogovor Hrvatski jezični portal: Novosadski dogovor (1954)] {{Srpskohrvatski jezik}} [[Kategorija:1954.]] [[Kategorija:Historija srpskohrvatskog jezika]] [[Kategorija:Srpski jezik]] [[Kategorija:Hrvatski jezik]] [[Kategorija:Historija Jugoslavije]] t02544jqjrshuzqdtprdb54phdfby1x 42689496 42689494 2026-09-13T19:12:17Z Aca 108187 /* Sastavljači i sadržaj dogovora */ 42689496 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Building of the Matica srpska, Novi Sad.jpg|thumb|right|300px|Matica srpska, [[Novi Sad]]]] '''Novosadski dogovor''', dokument od deset zaključaka o [[jezik]]u koji su [[1954.]] zajedno sastavili [[lingvistika|lingvisti]] i [[književnik|književnici]] iz [[SR Srbija|Srbije]], [[SR Hrvatska|Hrvatske]], [[SR Crna Gora|Crne Gore]] i [[SR Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. == Sastavljači i sadržaj dogovora == Nastao je nakon trodnevnog dogovaranja u [[Novi Sad|Novom Sadu]] 10. decembra 1954. godine. S hrvatske strane sudjelovali su vodeći lingvisti onoga vremena: [[Josip Hamm]], [[Ljudevit Jonke]], [[Mate Hraste]], a s njima su bili i književnici [[Mirko Božić]], [[Marin Franičević]], [[Jure Kaštelan]].<ref name=PHKJ>{{cite book|year=1960 |title=Pravopis hrvatskosrpskoga književnog jezika |location=Zagreb/Novi Sad |publisher=Matica hrvatska i Matica srpska |pages=6–10 |isbn= |oclc=}}</ref> Zaključke Novosadskog dogovora koje su oni sastavili naknadno su potpisali s hrvatske strane i Josip Badalić, [[Antun Barac]], Josip Barković, [[Dobriša Cesarić]], Ivan Dončević, Petar Guberina, [[Joža Horvat]], [[Stjepan Ivšić]], [[Vojin Jelić]], Slavko Ježić, [[Vjekoslav Kaleb]], [[Slavko Kolar]], Mihovil Kombol, [[Marko Kostrenčić]], [[Gustav Krklec]], [[Miroslav Krleža]], [[Ranko Marinković]], [[Marijan Matković]], [[Mijo Mirković]], [[Stjepan Musulin]], [[Vlatko Pavletić]], Novak Simić, [[Petar Šegedin]] i drugi.<ref name=PHKJ/> Zaključci Novosadskog dogovora potpisani su u zgradi Pokrajinskog komiteta Saveza komunista Vojvodine.<ref>{{cite web |url=http://www.nsreporter.rs/nedeljni-magazin/flesbek/novosadski-dogovor-nije-potpisan-u-matici-srpskoj/ |title=Novosadski dogovor nije potpisan u Matici srpskoj |accessdate=11. decembra 2015 |author=Dragan Stojanović i Zoran Surla |date=5. marta 2015. |work= |publisher=nsreporter.rs |archive-date=2015-05-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150519132029/http://www.nsreporter.rs/nedeljni-magazin/flesbek/novosadski-dogovor-nije-potpisan-u-matici-srpskoj/ |dead-url=yes }}</ref> U nekoliko zaključaka Novosadskog dogovora je čak eksplicitno istaknuta ravnopravnost, npr. ''„Oba pisma, [[latinica]] i [[ćirilica]], ravnopravna su“'', ''„Oba izgovora, [[ekavski]] i [[ijekavski]], također su u svemu ravnopravna“''.<ref name=PHKJ/> Naglašavanje ravnopravnosti očituje se i u sljedećim zaključcima: ''„U nazivu jezika nužno je uvijek u službenoj upotrebi istaći oba njegova sastavna dijela“''; ''„Treba spriječiti štetnu pojavu samovoljnog ʻprevođenja’ [[tekst]]ova i poštovati originalne tekstove [[pisac]]a“''.<ref name=PHKJ/> Dogovor sadrži i zaključak da će Matica srpska i Matica hrvatska zajedno napraviti priručni [[Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika|rječnik suvremenog srpskohrvatskog jezika]], zatim sadrži zaključak o izradi zajedničke terminologije i zajedničkog [[Pravopis srpskohrvatskog jezika|pravopisa]] koji ''„izradit će sporazumno komisija [[Srbi|srpskih]] i [[Hrvati|hrvatskih]] stručnjaka. Prije konačnog prihvaćanja nacrt će biti podnijet na diskusiju društvima književnika, [[novinari|novinara]], prosvjetnih i drugih javnih radnika“''.<ref name=PHKJ/> Unutar dogovora je i zaključak da ''„Komisije za izradu pravopisa i terminologije odredit će naša tri [[sveučilište|sveučilišta]] (u [[Beograd]]u, [[Zagreb]]u i [[Sarajevo|Sarajevu]] ), dvije akademije (u Zagrebu i Beogradu), i Matica srpska u Novom Sadu i Matica hrvatska u Zagrebu“''.<ref name=PHKJ/> Novosadskim dogovorom je i formalno potvrđena ravnopravnost hrvatske i srpske varijante,<ref>{{cite journal|first=Robert |last=Greenberg |authorlink= |title=The Politics of Dialects Among Serbs, Croats, and Muslims in the Former Yugoslavia |url=https://archive.org/details/sim_east-european-politics-and-societies_fall-1996_10_3/page/398 |journal=East European Politics and Societies |language=engleski |issn= |location= |volume=10 |issue=3 |year=1996 |pages=398, 415 |issn=0888-3254}}</ref> a sprovođenje ravnopravnosti u praksi potvrđuju i kodifikacijska djela, [[Pravopis srpskohrvatskog jezika|''Pravopis'' 1960]]. i ''Rječnik'' 1967., koja su nastala kao rezultat Novosadskog dogovora: izišla su istovremeno u dvije ravnopravne verzije od kojih je jedna objavljena na ijekavici i latinici u Zagrebu, a druga na ekavici i ćirilici u Novom Sadu. U njihovoj izradi su ravnopravno sudjelovali predstavnici različitih varijanti, uključene su bile i Matica hrvatska i Matica srpska, koje su zajedno i objavile ta djela. Što se tiče dvodijelnog naziva jezika, u Novosadskom dogovoru piše da je to naziv samo za ''„službenu upotrebu“'', i to zbog ravnopravnosti naroda i varijanti. Na to podsjeća i Ljudevit Jonke braneći zaključke Novosadskog dogovora i četrnaest godina kasnije (čak i nakon [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaracije]]): ''„U tim zaključcima se konstatira da su oba izgovora (ijekavski i ekavski) i oba pisma (latinica i ćirilica) u svemu ravnopravna“'' te da ''„je u službenoj upotrebi nužno u nazivu jezika uvijek istaći oba njegova sastavna dijela (srpskohrvatski, hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski, srpski ili hrvatski), ali u neslužbenoj upotrebi dopušteni su i nazivi [[hrvatski]], [[srpski]]“''.<ref name=Jonke1968>{{cite journal|first=Ljudevit |last=Jonke |authorlink=Ljudevit Jonke |title=Razvoj hrvatskoga književnog jezika u 20. stoljeću |journal=Jezik |location=Zagreb |volume=16 |issue=1 |page=18 |year=1968 |issn=0021-6925}}</ref> O službenoj upotrebi naziva jezika [[Bernhard Gröschel]]<ref>{{cite journal |author=Gröschel, Bernhard |title=Postjugoslavische Amtssprachenregelungen - Soziolinguistische Argumente gegen die Einheitlichkeit des Serbokroatischen? |language=njemački |journal=[http://scindeks.ceon.rs/article.aspx?query=RELRID%26and%26558358&page=2&sort=1&stype=0&backurl=%2FRelated.aspx%3Fref%3D558358 Srpski jezik] |volume=8 |issue=1-2 |page=19 |year=2003 |issn=0354-9259}}</ref> - uspoređujući [[ustav]]e [[SFRJ|jugoslavenskih]] republika iz [[1947]]. s onima iz [[1963]]. - uočava da je Srbija imala 1947. jednodijelni naziv ''srpski jezik'' te da je baš ona nakon Novosadskog dogovora prešla na dvodijelni naziv u ustavu iz 1963., dok je Hrvatska dvodijelni imala već u svom ustavu iz 1947. godine. Gröschel ističe da je time od strane [[srbi|Srba]] ''„i nominalno uklonjen serbocentrizam kod [[standardni jezik|standardnog jezika]] koji im je zajednički s [[Hrvati]]ma, kako je to zahtijevao Novosadski dogovor iz 1954., prema kojem u službenoj upotrebi imena jezika uvijek treba u glotonimskom spoju navesti komponente ʻsrpski’ i ʻhrvatski’“''. == Zaključci Novosadskog dogovora == {{quote box | width = 100% | fontsize = 100% | quote = MATICA SRPSKA NOVI SAD Potpisani učesnici sastanka koji je sazvala Redakcija <u>Letopisa Matice srpske</u> na završetku ankete o srpskohrvatskom jeziku i pravopisu posle svestrane diskusije održane 8,9 i 10 decembra 1954 godine u Novom Sadu doneli su ove <center><u>ZAKLJUČKE</u></center> 1) Narodni jezik Srba, Hrvata i Crnogoraca jedan je jezik. Stoga je i književni jezik koji se razvio na njegovoj osnovi oko dva glavna središta, Beograda i Zagreba, jedinstven, sa dva izgovora, ijekavskim i ekavskim. 2) U nazivu jezika nužno je uvek u službenoj upotrebi istaći oba njegova sastavna dela. 3) Oba pisma, latinica i ćirilica, ravnopravna su; zato treba nastojati da i Srbi i Hrvati podjednako nauče oba pisma, što će se postići u prvom redu školskom nastavom. 4) Oba izgovora,ekavski i ijekavski, takodje su u svemu ravnopravna. 5) Radi iskorišćavanja celokupnog rečničkog blaga našeg jezika i njegovog pravilnog i punog razvitka neophodno je potrebna izrada priručnog rečnika savremenog srpskohrvatskog književnog jezika. Stoga treba pozdraviti inicijativu Matice srpske koja je u zajednici sa Maticom hrvatskom pristupila njegovoj izradi. 6) Pitanje izrade zajedničke terminologije takodje je problem koji zahteva neodložno rešenje. Potrebno je izraditi terminologiju za sve oblasti ekonomskog, naučnog i uopšte kulturnog života. 7) Zajednički jezik treba da ima i zajednički pravopis. Izrada toga pravopisa danas je najbitnija kulturna i društvena potreba. Nacrt pravopisa izradiće sporazumno komisija srpskih i hrvatskih stručnjaka. Pre konačnog prihvatanja nacrt će biti podnet na diskusiju udruženjima književnika, novinara, prosvetnih i drugih javnih radnika. 8) Treba odlučno stati na put postavljanju veštačkih prepreka prirodnom i normalnom razvitku hrvatskosrpskog književnog jezika. Treba sprečiti štetnu pojavu samovoljnog "prevodjenja" tekstova i poštovati originalne tekstove pisaca. 9) Komisije za izradu pravopisa i terminologije odrediće naša tri univerziteta (u Beogradu, Zagrebu i Sarajevu), dve akademije (u Zagrebu i Beogradu) i Matica srpska u Novom Sadu i Matica hrvatska u Zagrebu. Za izradu terminologije potrebno je stupiti u saradnju sa saveznim ustanovama za zakonodavstvo i standardizaciju, kao i sa stručnim ustanovama u društvima 10) Ove zaključke Matica srpska će dostaviti Saveznom izvršnom veću i izvršnim većima: NR Srbije, NR Hrvatske, NR Bosne i Hercegovine, NR Crne Gore, univerzitetima u Beogradu, Zagrebu i Sarajevu, akademijama u Zagrebu i Beogradu i Matici hrvatskoj u Zagrebu, te će ih objaviti u dnevnim listovima i časopisima. U Novom Sadu, 10 decembra 1954. <table style="width: 100%; margin-left: -1px; border-collapse: collapse"> <tr> <td align="left" valign="top" style="padding-left"> [[Ivo Andrić]] [[Aleksandar Belić]] [[Živojin Boškov]] [[Mirko Božić]] [[Miloš Đurić]] [[Marin Franičević]] [[Krešimir Georgijević]] [[Miloš Hadžić]] [[Josip Hamm]] [[Mate Hraste]] [[Ljudevit Jonke]] [[Marijan Jurković]] [[Jure Kaštelan]] [[Radovan Lalić]] [[Mladen Leskovac]] </td> <td align="left" valign="top" style="padding-left"> [[Svetislav Marić]] [[Marko Marković]] [[Živan Milisavac]] [[Miloš S. Moskovljević]] [[Boško Petrović (književnik)|Boško Petrović]] [[Veljko Petrović]] [[Đuza Radović]] [[Mihailo Stevanović]] [[Zdenko Škreb]] [[Jovan Vuković]] </td> </tr> </table> }} Naknadni potpisnici Zaključaka Novosadskog dogovora: {{quote box | width = 100% | fontsize = 100% | quote = MATICA SRPSKA NOVI SAD Sastanak književnika i jezičkih stručnjaka održan u Novom Sadu 8, 9 i 10 decembra 1954 godine bio je logičan i neophodan završetak ankete pokrenute u <u>Letopisu Matice srpske</u>. Zaključci doneseni na tome sastanku znače nesumnjiv doprinos početku zajedničkog rešavanja zajedničkih problema našeg jezika. Stoga treba pozdraviti sugestije i predloge iznesene u <u>Zaključcima</u>, posvetiti im punu pažnju i nastojati da se oni provedu u život. Naročito naše najviše naučne i kulturne ustanove, navedene u <u>Zaključcima</u>, treba da uzmu u ozbiljno razmatranje pitanje rešavanja onih problema koji su istaknuti kao hitni i neodložni, kao što je izrada jedinstvene terminologije i zajedničkog pravopisa. <table style="width: 100%; margin-left: -1px; border-collapse: collapse"> <tr> <td align="left" valign="top" style="padding-left"> [[Gustav Krklec]] [[Vladan Desnica]] [[Vojin Jelić]] [[Sreten Živković]] [[Vice Zaninović]] [[Mihovil Kombol]] [[Novak Simić]] [[Vladimir Popović]] [[Marijan Matković]] [[Josip Badalić]] [[Slavko Kolar]] [[Slavko Ježić]] [[Petar Šegedin]] [[Vjekoslav Kaleb]] [[Vlatko Pavletić]] [[Josip Barković]] [[Tito Strozzi]] [[Miroslav Krleža]] [[Mijo Mirković]] [[Antun Barac]] [[Petar Guberina]] [[Joža Horvat]] [[Stjepan Ivšić]] [[Ivan Dončević]] [[Marko Kostrenčić]] [[Andrija Štampar]] [[Stjepan Musulin]] [[Marijan Stilinović]] [[Ilija Kecmanović]] </td> <td align="left" valign="top" style="padding-left"> [[Milan Bogdanović]] [[Mihailo Lalić]] [[Milutin Milanković]] [[Božidar Kovačević]] [[Đorđe Kostić]] [[Svetozar Matić]] [[Dragoljub Pavlović]] [[Vido Latković]] [[Milan Đoković]] [[Radoslav Bošković]] [[Dobriša Cesarić]] [[Skender Kulenović]] [[Miodrag S. Lalević]] [[Siniša Stanković]] [[Velibor Gligorić]] [[Tanasije Mladenović]] [[Borivoje Nedić]] [[Dušan Kostić]] [[Dušan Matić]] [[Branko Ćopić]] [[Desanka Maksimović]] [[Eli Finci]] [[Ranko Marinković]] [[Aleksandar Vučoo]] [[Oskar Davičo]] [[Marko Ristić]] [[Vladislav Ribnikar]] [[Borislav Mihajlović]] [[Vojislav M. Jovanović]] [[Tomislav Tanhofer]] [[Marija Crnobori]] [[Rodoljub Čolaković]] [[Petar Skok]] [[Ivo Sarajčić]] </td> </tr> </table> }} Zaključke je odmah potpisalo 25 pisaca i lingvista (7 iz Hrvatske, 15 iz Srbije, 3 iz BiH), među kojima su [[Ivo Andrić]], [[Aleksandar Belić]], [[Mirko Božić]], [[Miloš Đurić]], [[Marin Franičević]], Krešimir Georgijević, [[Josip Hamm]], [[Mate Hraste]], [[Ljudevit Jonke]], [[Jure Kaštelan]], [[Mihailo Stevanović]] i mnogi drugi.<ref name="dogovor">[http://hr.wikisource.org/wiki/Novosadski_dogovor Tekst Novosadskog dogovora]</ref> Njima se pridružilo još 63 kulturna i naučna radnika, među kojima i [[Miroslav Krleža]]. Na temelju ovih odluka izrađen je [[1960]]. zajednički pravopis koji je Matica hrvatska objavila ijekavski i latinicom pod naslovom ''Pravopis hrvatskosrpskog književnog jezika s pravopisnim rječnikom'', a Matica srpska ekavski i ćirilicom pod naslovom ''Pravopis srpskohrvatskog književnog jezika sa pravopisnim rečnikom''. == Pravopis kao rezultat Novosadskog dogovora == {{double image|right|Pravopis hrvatskosrpskog jezika.jpg|200|Pravopis-srpskohrvatskog-jezika.jpg|200|Novosadskim dogovorom [[Matica hrvatska]] i [[Matica srpska]] izdale su [[Novosadski pravopis|zajednički pravopis]] u dvjema verzijama, [[latinica|latiničnoj]] i [[ćirilica|ćiriličnoj]].||}} Urednici ''[[Pravopis srpskohrvatskog jezika|Pravopisa]]'' objavljenog 1960. bili su [[Ljudevit Jonke]] i [[Mihailo Stevanović]], a izradila ga je pravopisna komisija, čiji članovi su sa zagrebačke strane bili Ljudevit Jonke, [[Mate Hraste]], [[Josip Hamm]], [[Slavko Pavešić]], Pavle Rogić, s beogradske strane Mihailo Stevanović, Radovan Lalić, [[Aleksandar Belić]], Radomir Aleksić, Miloš Hadžić i sa sarajevske strane Jovan Vuković. Jonke je u zagrebačkom časopisu ''Jezik'' redovito izvještavao sa svih sastanaka pravopisne komisije, i to u vrlo pozitivnom tonu. Izvještaj s prvog sastanka Jonke završava riječima: ''„Kao učesnik prvog sastanka Pravopisne komisije u Novom Sadu mogu reći, da se rad u Komisiji odvijao u atmosferi međusobnog razumijevanja i poštovanja, da su se ocrtale tendencije za traženjem naučnog, praktičnog i dosljednog rješenja pravopisne problematike bez majorizacije, samo s jednom težnjom, da se nađe pravilno i pravedno rješenje, koje će zadovoljiti i hrvatsku i srpsku javnost“''.<ref>{{cite journal|first=Ljudevit |last=Jonke |authorlink=Ljudevit Jonke |title=Sastanak Pravopisne komisije |journal=Jezik |location=Zagreb |volume=3 |issue=5 |pages=157–160 |year=1954 |issn=0021-6925}}</ref> Budući da su sastanci održavani naizmjenično u Novom Sadu, Zagrebu, Beogradu, Sarajevu, treći sastanak je održan u Zagrebu u prostorijama Matice hrvatske. S tog sastanka Jonke izvještava da su na dnevnom redu bili pisanje ''ije/je/e'', veliko i malo slovo, palatalizacija itd. te da su o svim tim točkama donešeni jednoglasni zaključci.<ref name=Jonke1955>{{cite journal|first=Ljudevit |last=Jonke |authorlink=Ljudevit Jonke |title=Drugi i treći sastanak Pravopisne komisije |journal=Jezik |location=Zagreb |volume=4 |issue=2 |pages=59 |year=1955 |issn=0021-6925}}</ref> A ''„da bi rad Komisije brže napredovao, zaključeno je, da Matice otkupe građu za Pravopisni rječnik, koji je već pripremilo Hrvatsko filološko društvo u svojoj Pravopisnoj sekciji“''.<ref name=Jonke1955/> Tako da građa za Pravopisni rječnik, koji čini daleko najveći dio ''Pravopisa'', potječe od Hrvatskog filološkog društva. Jonke je napisao i pohvalan prikaz ''Pravopisa'' nakon što je ovaj izišao. U prikazu ističe: ''„Kad se Pravopis pojavio kao knjiga na tržištu, bio je osobito dobro primljen u književnim krugovima ([[Vlatko Pavletić|Pavletić]], Frangeš, [[Marin Franičević|Franičević]], Andrić i dr.)“''.<ref name=Jonke1961>{{cite journal|first=Ljudevit |last=Jonke |authorlink=Ljudevit Jonke |title=Prikaz ''Pravopisa hrvatskosrpskoga književnog jezika'' |journal=Jezik |location=Zagreb |volume=9 |issue=2 |pages=57–59 |year=1961 |issn=0021-6925}}</ref> Ističe i da ''„Pravopisni rječnik je najveći dio knjige. Za podlogu mu je poslužio razrađeni rječnički materijal Hrvatskog filološkog društva“''.<ref name=Jonke1961/> Budući da su pojedinci upućivali ''Pravopisu'' prigovor što neke riječi nije uvrstio, Jonke podsjeća što je kriterij za ulazak riječi u Pravopisni rječnik: ''„u nj treba da uđu samo riječi koje su pravopisno zanimljive, tj. riječi koje imaju u sebi kakav pravopisni problem: da li ih pišemo sa ''ʻč’'' ili ''ʻć’'', sa ''ʻije’'' ili ''ʻje’'', velikim ili malim slovom i sl. A riječ ''ʻnogomet’'' uopće nije takva, nju zna svak napisati bez ikakve teškoće i sumnje. Naprotiv, u riječi ''ʻfudbal’'' pisac se može kolebati da li da napiše ''ʻfudbal’'' ili ''ʻfutbal’'', pa joj je stoga mjesto u Pravopisnom rječniku. Općenito govoreći, odsutnost riječi u Pravopisnom rječniku ne znači ujedno i njezinu diskriminaciju“''.<ref name=Jonke1961/> Jonke također podsjeća da ''„Pravopisni rječnik hoće samo da pokaže kako se te riječi pišu ako ih tko upotrebljava, ali ne propisuje njihovu upotrebu. [...] Drugim riječima, prisutnost nekih riječi u Pravopisnom rječniku ne nameće piscu njihovu nasilnu upotrebu“''.<ref name=Jonke1961/> Ljudevit Jonke i Mihailo Stevanović uredili su zajedno i školsko priručno izdanje ''Pravopisa'', koje je kao i veliki pravopis izišlo u dvije verzije, jednoj pisanoj na latinici ijekavicom, a drugoj pisanoj na ćirilici ekavicom. O svemu tome je, kako je već rečeno, Jonke pozitivno pisao u časopisu ''Jezik''. I niz godina kasnije nakon što je zagrebačkom Deklaracijom predbacivan navodni unitarizam Novosadskom dogovoru, posebice u pravopisnoj terminologiji, Jonke je u zagrebačkom časopisu ''Jezik'' branio zaključke Novosadskog dogovora ističući da do unitarizma nije došlo ni kod nazivlja jer je komisija za izradu zajedničke terminologije ''„već na svojim prvim sjednicama [...] zaključila da se neće ići na izjednačivanje, nego na popisivanje termina isticanjem onih koji su bolji za vršenje terminološke službe“''.<ref name=Jonke1968/> Što se tiče pitanja da li Hrvati, Srbi, Crnogorci i bosanskohercegovački Muslimani govore jedan ili nekoliko jezika, Jonke jasno kaže da ''„kad lingvistički ocjenjujemo pitanje jezika kojim govore Hrvati, Srbi, Crnogorci i bosanskohercegovački Muslimani, tada svi argumenti govore da je to po znanstvenoj ocjeni jedan jezik“''.<ref name=Jonke1968131>{{cite journal|first=Ljudevit |last=Jonke |authorlink=Ljudevit Jonke |title=Osnovni pojmovi o jeziku Hrvata i Srba |journal=Jezik |location=Zagreb |volume=16 |issue=5 |page=131 |year=1968 |issn=0021-6925}}</ref> Spominjući u nastavku jezične razlike, Jonke piše: ''„Sve su to razlike koje je lingvistički najadekvatnije označiti u cjelini kao varijante književnog jezika. Tim imenom, koje sam upotrijebio u štampi prvi put već [[1960]]. a u predavanjima već [[1950]], označujemo nedvosmisleno da govorimo i pišemo jednim jezikom, ali ne jedinstvenim. Ta dva tipa jezika koji su se razvili ’oko dva glavna središta, Beograda i Zagreba’ odnose se jedan prema drugome u lingvističkom smislu kao varijante. Taj naziv ima u sebi mnogo smisla jer govori o dvojakosti jednoga jezika“''.<ref name=Jonke1968131/> == Rječnik kao rezultat Novosadskog dogovora == {{glavni članak|Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika}} ''Rječnik'' Matice hrvatske i Matice srpske iz 1967., čija izrada je povezana s Novosadskim dogovorom, pokazivao je razlike između varijanata jer je uvrstio usporedno i ravnopravno varijantski različite riječi, paralelno ih je navodio čak i u definicijama: npr. u izdanju Matice srpske objašnjava se značenje riječi ''znanje'' kao ''„poznavanje jedne naučne, znanstvene oblasti“''; izraz ''zaštitni znak'' objašnjava se kao ''„fabrički, tvornički žig na robi ili proizvodu“''. Unatoč tome, ''Rječnik'' su odmah kritizirali pojedini hrvatski lingvisti (Stjepan Babić, [[Radoslav Katičić]], [[Tomislav Ladan]]) da je unitaristički. Koliko je kritika bila navučena, vidljivo je kod samih tih kritičara. Npr. Stjepan Babić kaže o ''Rječniku'' da ''„razlike nastojimo uporno prikriti“''<ref>[[#refBabi|Babić 2004]], str. 53.</ref> u ''„unitarističkima poslovima kao što je bio Rječnik hrvatskosrpskog/srpskohrvatskog književnog jezika“''.<ref>[[#refBabi|Babić 2004]], str. 113.</ref> A na drugom mjestu priznaje suprotno o Rječniku: ''„težnja za ravnopravnošću očituje se u opisu značenja«, npr. »azot - gas, plin bez boje i mirisa, jedan od glavnih sastojaka vazduha, zraka“''.<ref name=SBab>[[#refBabi|Babić 2004]], str. 66.</ref> Ali i ravnopravnom navođenju prigovara da se time ''„nepotrebno opterećuje opseg rječnika“''.<ref name=SBab/> Neosporno je da ravnopravno navođenje omogućuje ljudima slobodan izbor riječi, no Babić to proglašava nastojanjem ''Rječnika'' da ''„svakome onemogući bilo kakav izbor“'' riječi.<ref>[[#refBabi|Babić 2004]], str. 87.</ref> Budući da su u izradi ''Rječnika'' sudjelovale i hrvatska i srpska redakcija, hrvatski kritičari ''Rječnika'' koristili su i metodu da predbacuju beogradskoj redakciji zbog nekih pojedinosti u ''Rječniku'', prešućujući da je baš te dijelove ''Rječnika'' izradila zagrebačka redakcija.<ref name=Kordi>{{cite book |last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |year=2010 |title=Jezik i nacionalizam |url=http://bib.irb.hr/datoteka/475567.Jezik_i_nacionalizam.pdf |chapter=Prigovori Rječniku zasnovanom na Novosadskom dogovoru |series=Rotulus Universitas |location=Zagreb |publisher=Durieux |pages=312–313 |isbn=978-953-188-311-5 |oclc=729837512 |ssrn=3467646 |id={{CROSBI|475567}} |accessdate=3. studenog 2018 |archive-date=2016-03-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303183918/http://bib.irb.hr/datoteka/475567.Jezik_i_nacionalizam.pdf }}</ref> Npr. predbacivali su što od četiri primjera za riječ ''iskopnjeti'' nijedan nije od hrvatskog pisca, prešućujući da je slovo ''I'' izrađivala zagrebačka redakcija.<ref name=Kordi/> Usto su na osnovi tog jednog primjera izveli zaključak da je dokumentacija iz srpskih pisaca općenito više zastupljena u ''Rječniku''. Također zato što je u dvije riječi nedostajalo ''j'' izveli su zaključak da ''„se ovaj Rječnik pokazuje kao jedinstven primjer polupismenosti i jezičnog nasilja, jer se u njem ekavica miješa s ijekavicom“'', a upravo taj dio ''Rječnika'' je izradila zagrebačka redakcija.<ref name=Kordi/> Kritika ''Rječnika'' je bila naručena od strane Matice hrvatske, koja je potom zbog navodne neravnopravnosti varijanata u ''Rječniku'' obustavila zajednički rad na ''Rječniku'' i objavljivanje narednih tomova. O Matici hrvatskoj ističu zapadnoevropski povjesničari da je 60-ih i 70-ih godina »mutirala u ’kvazi-političku stranku’«.<ref>{{cite journal|first=Holm |last=Sundhaussen |authorlink=Holm Sundhaussen |title=Neue Untersuchungen zum destruktiven Potential von Sprache und zur Überlebensfähigkeit multilingualer Staaten |url=http://www.oei.fu-berlin.de/media/publikationen/boi/boi_17/03_sundhaussen.pdf |language=njemački |journal=Forum |volume=17 |page=8 |year=2001 |accessdate= 2013-09-02}}</ref> Čak i hrvatski lingvisti su nakon raspada [[SFRJ|Jugoslavije]] priznali i sami da je iza njihovog kritiziranja ''Rječnika'' stajala (nacionalistička) politika, npr. Babić kaže: ''„Da smo mi polazili i s političkih gledišta, ne treba i ne može se nijekati“''.<ref>{{cite book|last=Babić |first=Stjepan |year=2001 |title=Hrvatska jezikoslovna prenja |series=Biblioteka Posebna izdanja |location=Zagreb |publisher=Nakladni zavod Globus |page=83 |isbn=953-167-146-X}}</ref> == Izvori == {{Izvori|2}} <cite id=refBabi>{{cite book|last=Babić |first=Stjepan |year=2004 |title=Hrvanja hrvatskoga |location=Zagreb |publisher=Školska knjiga |page=262 |isbn=953-0-61428-4}} /zbirka članaka S. Babića objavljivanih od 1960-ih naovamo/ == Povezano == * [[Srpskohrvatski jezik]] * [[Policentrični standardni jezik]] * ''[[Deklaracija o zajedničkom jeziku]]'' (2017.) * [[Bečki književni dogovor]] * ''[[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]]'' * [[Pravopis hrvatskosrpskog jezika]] * [[Gramatika srpskohrvatskog jezika]] * [[Standardni jezik]] == Vanjske veze == * [http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=povijest&chapter=28-novosadski_dogovor Hrvatski jezični portal: Novosadski dogovor (1954)] {{Srpskohrvatski jezik}} [[Kategorija:1954.]] [[Kategorija:Historija srpskohrvatskog jezika]] [[Kategorija:Srpski jezik]] [[Kategorija:Hrvatski jezik]] [[Kategorija:Historija Jugoslavije]] 9lsnb62jgwxxfcerodlubhrrkod1owl 0 81333 42689492 42398166 2026-09-13T19:07:06Z Aca 108187 42689492 wikitext text/x-wiki '''Ljudevit Jonke''' ([[Karlovac]], [[29. 7.|29. srpnja]] [[1907]] — [[Zagreb]], [[15. 3.|15. ožujka]] [[1979]].), [[Hrvatska|hrvatski]] [[jezikoslovac]]. == Život i djelo == Pučku školu i [[Gimnazija|klasičnu gimnaziju]] završio je u rodnome gradu 1925. Na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] studirao je Grupu za hrvatski jezik i jugoslavenske književnosti s narodnom poviješću i diplomirao 1929. Dvije godine (1930—32) na studijskom je boravku na Karlovu sveučilištu u [[Prag]]u radi studiranja češkog jezika i književnosti kao stipendist Čehoslovačke. Očituje sklonost prema književno-povijesnim temama, počinje prevoditi s [[Češki jezik|češkoga]]. Od [[1933]]. godine profesor je na [[Sušak|sušačkoj]] [[Prva sušačka hrvatska gimnazija|gimnaziji]]. U Zagreb prelazi [[1940]]. za nastavnika Pete gimnazije. Profesor ga [[Stjepan Ivšić]] [[1942]]. bira za asistenta na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]]. Godine 1940. oženio se Nadom Marković s kojom je imao kćer Dubravku (1942) i sina Mladena (1944). Istovremeno se bavi istraživanjima s područja kroatistike i bohemistike. Doktorira disertacijom ''Dikcionar Karlovčanina Adama Patačića'' (Rad [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|JAZU]] 275, 1949). Od 1938. objavljuje naučne radove. Od jeseni [[1945]]. predaje češki jezik i [[književnost]], a od jeseni [[1949]]. suvremeni [[hrvatski jezik|hrvatski književni jezik]] na istoimenoj novoosnovanoj katedri koju je vodio od svoga izbora za docenta ([[1950]]) do umirovljenja ([[1973]]). Redovni profesor postao je 1960. U pedesetim godinama počinje sustavno proučavati dotada posve zanemarenu problematiku hrvatskoga jezika od preporoda prema kraju [[19. vijek|19. st.]] (''Borbe oko književnog oblika imeničkog genitiva množine u 19. stoljeću'', [[1957]]; ''Osnovni problemi hrvatskoga književnog jezika u 19. stoljeću'', [[1958]]; ''Sporovi pri odabiranju govora za zajednički književni jezik Hrvata u 19. stoljeću'', [[1959]]). Proučavao je djelatnost [[Bogoslav Šulek|Bogoslava Šuleka]] i [[Adolfo Veber Tkalčević|Adolfa Vebera Tkalčevića]]. Jedan je od potpisnika [[Novosadski dogovor|Novosadskog dogovora]] o zajedničkom [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]] [[1954]]. godine. Kasnije stilizator i urednik zajedničkoga [[pravopis srpskohrvatskog jezika|pravopisa hrvatskosrpskog jezika]], jedan od urednika (također zajedničkoga) ''[[Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika|Rječnika hrvatskosrpskoga književnog jezika]]''. Godine [[1958]]. postaje izvanredni član [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|JAZU]], [[1963]]. godine pravi član, a od 1965. do 1971. godine bio je direktor Akademijina Instituta za jezik. Čim je primjena novosadskih zaključaka počela ići na štetu hrvatskoga jezika, u nizu polemika sa srpskim jezikoslovcima i književnicima branio je pravo hrvatskoga naroda na vlastiti jezik i pravo toga jezika na ravnopravan društveni položaj, izlazeći često unatoč pozicijama koje je prethodno sam zastupao i branio (osobito dvama izdanjima knjige ''Književni jezik u teoriji i praksi'' od 1964. i 1965). Vodio je dvije rubrike jezičnih savjeta (od [[1961]]. u [[Telegram (novine)|Telegramu]] i u [[Vjesnik (novine)|Vjesniku]] od [[1971]]), 17 je godina uređivao časopis ''Jezik'' (1952—1970),, bio urednik Akademijine «Građe za povijest književnosti hrvatske», «Radova Zavoda za slavistiku» Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Od [[1970]]. do [[1971]]. godine bio je predsjednik [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]].<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.matica.hr/www/mh2www.nsf/oMatici2?ReadForm&pred |access-date=2010-05-26 |archive-date=2012-03-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120323014419/http://www.matica.hr/www/mh2www.nsf/oMatici2?ReadForm&pred }}</ref> U dva je navrata bio gostujući profesor u Slavenskom institutu Sveučilišta u [[Köln]]u (1964/65. i 1973/75).<ref>[http://dsn-zg.hr/index.php?id=37 Društvo sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu]</ref> Za knjigu Književni jezik u teoriji i praksi primio je Republičku nagradu Božidar Adžija 1965. godine. Pisao je eseje o češkim suvremenim književnicima i preveo oko 20 romana i zbirki pripovijedaka (Hašek, Čapek, Olbracht...). Bio je član Lingvističkog društva u Parizu. Zbog «hrvatskoga nacionalizma» osuđen je poslije donošenja [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika|Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika]], a nakon puča u [[Karađorđevo|Karadorđevu]] ([[1971]]) prisilno je [[1973]] godine umirovljen. Otada je radio na završetku Rječnika hrvatskog ili srpskog jezika JAZU. Jonkeova je glavna zasluga (osim polemičkih i političkih rasprava) u tome što je revitalizirao interes za doprinos zagrebačke filološke škole i njenu ulogu u standardizaciji hrvatskoga jezika. == Djela == * ''Dikcionar Adama Patačića'' (Zagreb, 1949) * ''Književni jezik u teoriji i praksi'' (Zagreb, 1964. i 1965) * ''Kurze Grammatik der serbokroatischen Schriftsprache'' (Zagreb, 1965) * ''Audio-vizuelna metoda za učenje hrvatskosrpskog jezika'' (s E. Leskovarom i K. Pranjićem, Zagreb 1965) * ''Hrvatski književni jezik 19. i 20. stoljeća'' (Zagreb, 1971) * ''Hrvatski književni jezik danas'' (Zagreb, 1971; zabranjeno) == Reference == {{reflist}} {{Authority control}} {{Lifetime|1907|1979|Jonke, Ljudevit}} [[Kategorija:Hrvatski lingvisti]] [[Kategorija:Slavisti]] [[Kategorija:Hrvatski akademici]] [[Kategorija:Matica hrvatska]] qheffdpgxqa4gnrev9me8161hm3wvqy 0 81678 42689497 42600875 2026-09-13T19:13:27Z Aca 108187 /* Novosadski dogovor (1954) */ 42689497 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Serbo croatian language2005-sh.png|thumb|300px|Područje srpskohrvatskog jezika.]] '''Povijest ili historija srpskohrvatskog jezika''' obuhvata period od nastanka zajedničkog [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]] u [[19. vijek]]u do danas. Srpskohrvatski jezik je nastao sredinom [[19. vek]]a, [[Bečki književni dogovor|Bečkim književnim dogovorom]], kojim je kao osnova za zajednički književni jezik [[Južni Sloveni|Južnih Slovena]] uzet narodni govor [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Dubrovnik]]a, karakterističan po [[štokavsko narečje|štokavskom narečju]] i [[ijekavski izgovor|ijekavskom izgovoru]].<ref>Miodrag Popović, Vuk Stef. Karadžić (str. 320), NOLIT, Beograd, 1987.</ref> Srpskohrvatski jezik je bio službeni jezik Bosne i Hercegovine od [[1907]]. do [[1918]]. godine, a potom i novoosnovane [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Takođe, srpskohrvatski je bio jedan od zvaničnih jezika [[SFR Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] (druga dva su bili [[slovenački jezik|slovenački]] i [[makedonski jezik|makedonski]]). Isti zajednički jezik se, pod drugim imenima, i dalje govori u današnjoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]] [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Srbija|Srbiji]], dok ga stanovnici [[Makedonija|Makedonije]] i [[Slovenija|Slovenije]] delimično razumeju. Jezik takođe govore manjine iz bivših jugoslovenskih republika u Austriji, Mađarskoj, Albaniji, Italiji, Rumuniji itd. == Jezička situacija početkom 19. vijeka == {{main|Balkanska jezička zajednica}} Kroz povijest Južnih Slavena, narječjа i književni jezici raznih oblasti su se razvijali samostalno. Prije 19. stoljeća, razni govori koji su u pojedinim oblastima nazivani "ilirski", "slavenski", "slavonski", "bosanski", "srpski" ili "hrvatski". Početkom [[19. vek]]a [[Srbi]] i [[Hrvati]] su koristili različite standarde književnog jezika. U Srbiji je u zvaničnoj upotrebi bio [[slaveno-serbski jezik]], arhaični jezik obrazovanih slojeva pod jakim uticajem rusizama i crkveno-slavizama. Primer slavenosrpskog jezika pre jezičke reforme: [[Datoteka:Serbo croatian dialects historical distribution.png|thumb|Narječja srpskohrvatskog jezika.]] {{izdvojeni citat|Весьма бы мени прискорбно было, ако бы я кадгод чуо, что ты, мой сыне, упао у пьянство, роскошъ, безчиние, и непотребное житие.|Iz "Slavenoserbskog magazina" koji je uređivao [[Zaharija Orfelin]]: }} S druge strane, hrvatski pisci su koristili uglavnom [[kajkavsko narečje]] i neujednačen slovni sustav za zapisivanje tadašnjeg hrvatskog književnog jezika. Primer horvatsko-slavenskog jezika pre jezičke reforme: {{izdvojeni citat|Horvatsko do vezda, ako samo ime pravopisanja zasluži; med vsemi slavenskimi naj zločestejše je, ter potreboču primernoga pboljšanja vre osobe visokeh časti očituvat dostojale jesu... |Ljudevit Gaj, ''Kratka povijest horvatsko-slavenskog pravopisanja'' (Budim, [[1830]].)}} I pored znatnih razlika u književnom jeziku, mnogi tadašnji slavisti su smatrali da je narodni jezik Hrvata i Srba, pa i drugih Južnih Slovena, jedan jezik. Znameniti lingivsta [[Josef Dobrovský]] je još [[1815]]. godine upotrijebio izraz «srpski ili hrvatski». Ime srpskohrvatski jezik je, po svemu sudeći, upotrebio najprvi [[Jacob Grimm]] u predgovoru za njemačko izdanje Vukove "Pismenice srpskoga jezika", godine [[1824]].<ref name="Bečka kuća srpskohrvatska">{{Cite web |title=Bečka kuća srpskohrvatska |url=http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/200012/01229-006-pubs-zag.htm |access-date=2010-05-31 |archive-date=2011-01-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110102014401/http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/200012/01229-006-pubs-zag.htm |dead-url=yes }}</ref> Slovenski lingivsta [[Jernej Kopitar]] je smatrao da štokavski govor čini jedinstven jezik koji je u svom pismu iz [[1836]]. godine nazvao «srpsko-hrvatski». == Ilirski pokret == {{main|Ilirski pokret}} [[Datoteka:Matica, ljudevit gaj.jpg|thumb|150px|[[Ljudevit Gaj]], tvorac [[Gajeva latinica|suvremene latinice]].]] Početkom 19. vijeka među južnim Slavenima [[Austrijsko carstvo|Austrijskog carstva]] se razvijao [[Ilirski pokret]] čiji je cilj bilo kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest [[južni Slaveni|južnih Slavena]]. U vreme [[Ilirski pokret|ilirskog pokreta]] se javljaju ideje o stvaranju zajedničkog književnog jezika, koji se u to vreme uglavnom nazivao ilirskim. Vuk i ilirci su nastojali da ostvare potpuno jedinstvo jezika i pravopisa. [[Vuk Karadžić]] je [[1845]]. formulisao taj ideal ovako: {{izdvojeni citat|Mi svi valja da se trudimo, dotle da dotjeramo, da nam jezik u knjigama bude tako jednak, da se svaka knjiga može od slova do slova preštampati od Latinskijeh slova Slavenskima i od Slavenskijeh Latinskima, pa ćemo onda (i samo onda) biti jedan narod i imati jednu književnost...<ref>[http://kovceg.tripod.com/bkd_inerpretacija.htm Pavle Ivić: O BEČKOM KNJIŽEVNOM DOGOVORU]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>|[[Vuk Karadžić]]}} Ilirski pokret je naišao na odobravanje većine pismenih u južnoslovenskim zemljama. Pokret je trajao od [[1830.]] do [[1843.]] a svoj najveći procvat je doživeo u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. U Sloveniji je [[Stanko Vraz]] čak odlucio da piše na "ilirskom" umesto slovenačkom. U Hrvatskoj, [[Ljudevit Gaj]] je govorio: "Ponosimo se i hvalimo Bogu Velikomu, sto mi Hrvati s bratjom Serbljima jedan knjizevni jezik imamo."<ref name="Novacic"/> Ilirski pokret je doveo do sastanka u [[Beč]]u gde je postignut dogovor o zajedničkom književnom jeziku. == Bečki književni dogovor (1850) == {{main|Bečki književni dogovor}} [[1850]]. godine je u [[Beč]]u postignut [[Bečki književni dogovor|historijski dogovor]] hrvatskih i srpskih pisaca i lingvista kojim je udaren temelj zajedničkom srpskohrvatskom jeziku. Glavni potpisnik sporazuma sa srpske strane bio je [[Vuk Stefanović Karadžić]], a sa hrvatske [[Ivan Mažuranić]].<ref name="Novacic"/> [[Datoteka:Ivan Mažuranić drawing.jpg|thumb|150px|[[Ivan Mažuranić]], jedan od vođa [[Ilirski pokret|Ilirskog pokreta]].]] [[Datoteka:Vuk Karadzic Kriehuber cropped.jpg|thumb|left|150px|[[Vuk Karadžić]], tvorac [[Vukova ćirilica|savremene ćirilice]].]] {{izdvojeni citat|Znajući da jedan narod treba jednu književnost da ima i po tom sa žalosti gledajući kako nam je književnost raskomadana, ne samo po bukvici nego i po jeziku i pravopisu, sastajali smo se ovijeh dana da se razgovorimo kako bismo se, što se za sad više može, u književnosti složili i ujedinili.<ref name="Bečki dogovor">[http://hr.wikisource.org/wiki/Be%C4%8Dki_knji%C5%BEevni_dogovor Bečki književni dogovor]</ref>|Bečki književni dogovor}} Okupljeni južnoslovenski lingvisti zaključuju da ne valja miješajući narječja i graditi novo, kojega u narodu nema, nego da je bolje od narodnijeh narječja izabrati jedno, da bude književni jezik. Za književno narečje je izabrano južno narečje, odnosno [[štokavsko narječje]] i [[ijekavski izgovor|ijekavskog izgovora]], iz razloga što najviše naroda tako govori, što su gotovo sve narodne pjesme u njemu spjevane i što je stara [[dubrovačka književnost]] u njemu spisana.<ref name="Bečki dogovor"/> Radi približavanja književnog jezika, hrvatski pisci su izašli u susret odričući se [[kajkavština|kajkavštine]] i usvajajući štokavsko narečje za književno, a srpski književnici napuštanjem [[slaveno-serbski jezik|slaveno-serbskog jezika]].<ref>Miodrag Popović, Vuk Stef. Karadžić (str. 318), NOLIT, Beograd, 1987.</ref> Nakon toga, radi približavanja dva pisma, izvršene su reforme [[latinica|latinice]] i [[ćirilica|ćirilice]] po fonetskom principu.<ref>Miodrag Popović, Vuk Stef. Karadžić (str. 322), NOLIT, Beograd, 1987.</ref> [[Ljudevit Gaj]] je govorio: "Ponosimo se i hvalimo Bogu Velikomu, što mi Hrvati s bratjom Serbljima jedan književni jezik imamo."<ref name="Novacic">{{Cite web |title=Pricaj srpskohrvatski da te ceo svet razume |url=http://nwbih.com/news.cgi?ref1=1215 |access-date=2010-05-31 |archive-date=2011-07-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110714213419/http://nwbih.com/news.cgi?ref1=1215 }}</ref> == Razvoj srpskohrvatskog == [[Datoteka:Rjecnik hrvatskoga ili srpskoga jezika.jpg|thumb|Kapitalno [[Đuro Daničić|Daničićevo]] djelo ''Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika'' ([[1882]]).]] U decenijama koje su usledile bečkom književnom dogovoru, srpskohrvatski jezik biva prihvaćen u svetskoj lingvistici. U Italji, gramatičari Pero Budmani i Giovanni Androvich u svojim radovima iz [[1867]]. i [[1908]]. koriste naziv srpskohrvatski jezik, a u Njemačkoj slavni slavista [[August Leskien]] piše gramatiku srpsko-hrvatskog jezika "Grammatik der serbo-kroatischen Sprache", Heidelberg, [[1914]].<ref name="Bečka kuća srpskohrvatska"/> [[1882]]. godine [[Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti]] izdaje kapitalno [[Đuro Daničić|Daničićevo]] djelo ''Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika''. U Bosni i Hercegovini se ovaj jezik službeno nazivao [[bosanski jezik|bosanskim]], u periodu austro-ugarske vladavine od [[1878]]. do [[1907]]. godine. [[1890]]. godine izlazi [[Gramatika bosanskoga jezika (1890)|Gramatika bosanskoga jezika]] za srednje škole autora Frane Vuletića. Od [[1907]]. godine ovaj jezik se počinje službeno nazivati srpsko-hrvatskim<ref>Naredbom Zemaljske vlade od 4.10.1907. g. određeno je da se "ima posve napustiti naziv 'bosanski jezik' i da se imade zemaljski jezik nazivati 'srpsko-hrvatski jezik'."</ref>, pa srpskohrvatski jezik tako postaje službeni jezik Bosne i Hercegovine od [[1907]]. do [[1918]]. godine. Gramatika za srednje škole od [[1908]]. godine nosi naziv "[[Gramatika srpsko-hrvatskog jezika (1908)|Gramatika srpsko-hrvatskog jezika]]". Srpskohrvatski jezik, pod nazivom "''srpsko-hrvatsko-slovenski''", je bio službeni jezik [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Tokom perioda [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine]] jezička unifikacija je nametana od [[beograd]]skih vlasti. Po slomu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] razvoj jezika krenuo je u dva odvojena smjera. [[Ustaše]] su u travnju 1941. preuzeli vlast u Hrvatskoj reafirmišući zaseban hrvatski jezik.<ref>{{Cite web |title=Hrvatski i srpski jedan jezik? |url=http://dalje.com/hr-svijet/hrvatski-i-srpski-jedan-jezik/15875 |access-date=2010-05-31 |archive-date=2011-05-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110522155048/http://dalje.com/hr-svijet/hrvatski-i-srpski-jedan-jezik/15875 |dead-url=yes }}</ref> Nakon rata, srpskohrvatski je bio jedan od tri zvanična jezika [[SFR Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] (druga dva su bili [[slovenački jezik|slovenački]] i [[makedonski jezik|makedonski]]). Bio je zvanični jezik u četiri bivše republike SFRJ: SR BiH, SR Crnoj Gori, SR Srbiji i SR Hrvatskoj. == Novosadski dogovor (1954) == {{main|Novosadski dogovor}} {{izdvojeni citat|Narodni jezik Srba, Hrvata i Crnogoraca<ref>U tekstu se ne pominju [[Bošnjaci]], odnosno [[Muslimani]], jer tada nisu bili priznati kao posebna nacija.</ref> jedan je jezik. Stoga je i književni jezik koji se razvio na njegovoj osnovi oko dva glavna središta, Beograda i Zagreba, jedinstven, sa dva izgovora, ijekavskim i ekavskim.<ref name="dogovor">[http://hr.wikisource.org/wiki/Novosadski_dogovor Tekst Novosadskog dogovora]</ref>|[[Novosadski dogovor]]}} [[Datoteka:Pravopis-srpskohrvatskog-jezika.jpg|thumb|[[Pravopis srpskohrvatskog jezika]] iz [[1960]]. u zajedničkom izdanju [[Matica srpska|Matice srpske]] i [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]].]] [[10. prosinca]] [[1954]]. je sklopljen [[Novosadski dogovor]] između uglavnom hrvatskih i srpskih jezikoslovaca radi uređenja i standardizacije zajedničkog srpskohrvatskog jezika. Novosadskim dogovorom je predviđeno ujednačenje književnog hrvatskog i srpskog jezika na pravopisnoj, terminološkoj i drugim razinama. Ustanovljeno je sledeće: * da je hrvatskosrpski jedan narodni jezik koji se razvio u dva književna središta: [[Beograd]]u i [[Zagreb]]u; * da su oba pisma, [[latinica]] i [[ćirilica]], ravnopravna; i * da su oba izgovora, [[ekavski]] i [[ijekavski]], takođe su u svemu ravnopravna. Na osnovu ovakvih zaključaka o jeziku je odlučeno da treba preduzeti sledeće: * potrebna je izrada [[Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika|rečnika savremenog srpskohrvatskog književnog jezika]]. * potrebno je izraditi terminologiju za sve oblasti ekonomskog, naučnog i uopšte kulturnog života. * zajednički jezik treba da ima i zajednički [[pravopis]], čija je izrada danas najbitnija kulturna i društvena potreba. * treba odlučno stati na put postavljanju veštačkih prepreka razvitku zajedničkog književnog jezika i sprečiti štetnu pojavu samovoljnog »prevođenja« tekstova i poštovati originalne tekstove pisaca. Rezoluciju je potpisalo 25 pisaca i lingvista (7 iz Hrvatske, 15 iz Srbije, 3 iz BiH), među kojima su [[Ivo Andrić]], [[Aleksandar Belić]], [[Mirko Božić]], [[Miloš Đurić]], [[Marin Franičević]], [[Krešimir Georgijević]], [[Josip Hamm]], [[Mate Hraste]], [[Ljudevit Jonke]], [[Jure Kaštelan]], [[Mihailo Stevanović]] i mnogi drugi.<ref name="dogovor"/> Njima se pridružilo još 64 kulturna i naučna radnika, među kojima i [[Miroslav Krleža]]. Odlučeno je da će Komisiju za izradu pravopisa i terminologije odrediti naša tri univerziteta (u [[Beograd]]u, [[Zagreb]]u i [[Sarajevo|Sarajevu]]), dve akademije (u Zagrebu i Beogradu) i [[Matica srpska]] u Novom Sadu i [[Matica hrvatska]] u Zagrebu.<ref name="dogovor"/> Na temelju tih odluka izrađen je zajednički pravopis koji je [[1960]]. Matica hrvatska izdala ijekavski i latinicom pod naslovom ''Pravopis hrvatskosrpskog književnog jezika s pravopisnim rječnikom'', a Matica srpska ekavski i ćirilicom pod naslovom ''Pravopis srpskohrvatskog književnog jezika sa pravopisnim rečnikom''. == Politička podjela jezika == {{main|Raspad SFRJ}} Nakon etničkih tenzija 1970-ih godina, a naročito nakon raspada Jugoslavije i rata koji ga je pratio, većina je odlučila da zovu svoj jezik srpski, hrvatski ili bosanski, zavisno od etničke ili regionalne pripadnosti. Raspadom SFRJ [[1991]]. godine srpskohrvatski jezik je prestao biti u službenoj upotrebi. Državotvorljivi jezikoslovci<ref>Ironičan naziv Sinana Gudževića</ref> su na svim stranama pri konstituisanju svojih jezika insistirali na jezičkom čistunstvu i međusobnim različitostima (kao primer se često uzima riječ [[kafa]]-[[kava]]-[[kahva]]).<ref name="vreme"/> [[Datoteka:Serbo croatian languages2006.png|thumb|Srpskohrvatski jezik je 1990-ih godina podeljen ne po dijalektološkoj već po etničkoj osnovi.]] Radi većeg razlikovanja od ostatka BiH i približavanja Srbiji, [[Republika Srpska]] je u toku [[rat u BiH|rata u BiH]] proglasila ekavicu za službenu upotrebu. Istovremeno, srpski nacionalisti su uporno dokazivali da su svi koji govore štokavskom ijekavicom – Srbi, dakle i Bošnjaci i Hrvati.<ref name="vreme">[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=313744 Novi jezici: Govorite li našili]</ref> U [[Beograd]]u je [[1998]]. godine, prvo u režimskom listu [[Politika (novine)|Politika]], a zatim i kao posebna knjižica u tiražu od 300.000 primeraka distribuirano "''[[Slovo o srpskom jeziku]]''" koje navodi da srpskohrvatski jezik ne samo da ne postoji, već da nikada nije ni postojao, da hrvatski jezik takođe ne postoji, već da Hrvati govore srpski a da to i ne znaju, te da ni oni sami ne postoje, tj. da su svi Hrvati u stvari Srbi.<ref name="Novacic"/> Po [[Slobodan Milošević|Miloševićevom]] [[Ustav Srbije od 1990. godine|Ustavu Srbije od 1990. godine]] zvanični jezik je još uvek bio srpskohrvatski, a službena pisma ćirilica i latinica. Tek [[Vojislav Koštunica|Koštuničin]] [[Ustav Srbije od 2006. godine]] je ukinuo latinicu i proglasio srpski za službeni jezik.<ref name="Novacic"/> U Hrvatskoj je hrvatski postao jedini zvaničan jezik a latinica jedino zvanično pismo. Odjeljivanje hrvatskog jezika od srpskoga i ostalih štokavskih standarda je izvedeno po prostom obrascu: gdje god su za neki pojam postojala dva izraza, jednoga se dodjeljivalo hrvatskome, a drugoga ostalim trima standardima. Tako na primjer, „[[gvožđe]]" je proglašeno srpskom riječju, a hrvatskom „[[željezo]]". Međutim, riječ „gvožđe" se nalazi u Šarićevom prijevodu Biblije, Mažuranićevoj Smrti Smail-Age Čengića, nekoliko Šenoinih djela, kod Gundulića, Kamova, Badalića, Kovačića, Vojnovića, Ivane Brlić-Mažuranić, u hrvatskim narodnim pripovjetkama, itd, što ukazuje na proizvoljnost takve jezičke prakse.<ref name="h-alter"/> Jezičke vlasti tokom 1990-ih puristički kroatiziraju jezik promičući izraze poput zrakomlata (za helikopter), brzoglasa (za telefon) i slično.<ref name="vreme"/> Hrvatska politika jezičkog udaljavanja kulminirala je [[1999]]. bioskopskim prikazivanje srpskog [[Rane (film)|filma „Rane“]] ([[Srđan Dragojević|Srđana Dragojevića]]) koji je titlovan i preveden kao „Ozljede“.<ref name="h-alter">{{Cite web |title=Uzalud vam trud, lingvisti |url=http://www.h-alter.org/vijesti/kultura/uzalud-vam-trud-lingvisti |access-date=2010-05-31 |archivedate=2010-10-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101008053642/http://h-alter.org/vijesti/kultura/uzalud-vam-trud-lingvisti |deadurl=yes }}</ref> Preterivanje u ovakvoj jezičkoj politici je ubrzo i u samoj Hrvatskoj postalo predmetom sprdnje.<ref name="vreme"/><ref name="h-alter"/> Bošnjaci lingvisti su, uz obrazloženje da "opasna sintagma ‘srpsko-hrvatski’ implicira da u Bosni žive Srbi i Hrvati, a da Bošnjaka nema", jezik nazvali bosanskim. Srpski i hrvatski lingvisti su odgovorili tako što su ovaj jezik nazvali etničkom odrednicom "bošnjački", izbegavajući naziv "bosanski" koji implicira da Srbi i Hrvati u Bosni govore bosanski jezik. Neki bošnjački jezikoslovci rade na zasebnosti bosanskog jezika umetanjem slova '''h''' gde god se ukaže prilika i insistiranjem na [[turcizam|turcizmima]].<ref name="vreme"/> Tokom 2000-ih su i [[Crnogorci]] započeli standardiziranje [[crnogorski jezik|crnogorskog jezika]], uz argument da "ako je u Crnoj Gori službeni jezik – srpski, onda su Crnogorci – Srbi".<ref name="vreme"/> U Crnoj Gori se od [[2009]]. novouvedeni [[crnogorski jezik]] uči po [[Pravopis hrvatskosrpskog jezika|pravopisu srpskohrvatskog]].<ref>[http://www.slobodnaevropa.org/content/article/1367537.html?page=1&x=1 Crnogorski jezik prema udžbenicima srpskohrvatskog]</ref> == Jezička situacija početkom 21. vijeka == [[Datoteka:Serbo-Croatian dialects.png|thumb|Rasprostranjenost ijekavskog, ekavskog i ikavskog narečja.]] Iako govorni jezik nije promenjen, govornici ga danas uglavnom ne nazivaju srpskohrvatskim. Npr. na popisu u Hrvatskoj 2001. je samo 0,16 % stanovništva imenovalo svoj materinski jezik hrvatskosrpskim odn. srpskohrvatskim.<ref>{{Cite web |title=DZS: Stanovništvo prema materinskom jeziku... |url=http://www.dzs.hr/Hrv/Popis%202001/popis20001.htm |access-date=2010-05-31 |archivedate=2006-05-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060501163546/http://www.dzs.hr/Hrv/Popis%202001/popis20001.htm |deadurl=yes }}</ref> I pored različitih naziva, te napora hrvatskih, srpskih, bosanskih i crnogorskih lingvista da dokažu suštinsku različitost njihovih jezika, narod se još uvijek jako dobro razumije.<ref name="h-alter"/> Suvremena [[lingvistika]] smatra srpsko-hrvatski jezik živim [[makrojezik]]om.<ref>{{Cite web |title=Documentation for ISO 639 identifier: hbs |url=http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=hbs |access-date=2010-05-31 |archivedate=2009-02-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090213123121/http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=hbs |deadurl=yes }}</ref> Srpskohrvatski je u svetu i dalje u normalnoj upotrebi među lingvistima, prevodiocima i profesorima knjizevnosti.<ref name="Novacic"/> U slavistici se danas pored naziva srpskohrvatski takođe koristi i naziv ''bosansko-hrvatsko-srpski jezik''.<ref>{{Cite web |title=Bosnian/Croatian/Serbian |url=http://www.seelrc.org/webliography/bcs.ptml |access-date=2010-05-31 |archivedate=2013-05-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130521214915/http://www.seelrc.org/webliography/bcs.ptml |deadurl=yes }}</ref> Srpskohrvatski jezik se i dalje izučava na mnogim ozbiljnim univerzitetima sveta: [[Cambridge]]u, [[Oxford]]u, [[Sorbonna|Sorbonni]], Univerzitetu drzave Arizona u [[Phoenix]]u, itd.<ref name="Novacic"/> Neke međunarodne institucije, poput [[MKSJ|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] službeno upotrebljavaju naziv ''bosanski, hrvatski ili srpski jezik'' (BHS) za zajednički jezik Bosanaca, Hrvata, Crnogoraca i Srba.<ref>[http://www.icty.org/ MKSJ]</ref> == Izvori == {{Izvori|2}} == Povezano == * [[Srpskohrvatski jezik]] * [[Ilirski pokret]] * [[Bečki književni dogovor]] * [[Novosadski dogovor]] * [[Pravopis hrvatskosrpskog jezika]] * [[Gramatika hrvatskosrpskog jezika]] [[Kategorija:Srpskohrvatski jezik]] [[Kategorija:Historija Jugoslavije]] [[Kategorija:Ilirski pokret]] [[Kategorija:Vuk Stefanović Karadžić]] [[Kategorija:Historija srpskohrvatskog jezika| ]] edf9k9bghnisb0l8ocdeethbc8ll00x 3 81810 42689158 510603 2026-09-13T13:02:04Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689158 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola.svg|30px]] | '''Vama je zabranjeno uređivati Wikipediju zbog ponovljenog [[WP:V|vandalizma]].''' Ako ili kada blokada istekne, slobodno se vratite, ali molimo vas da pravite korisne izmjene. Suzdržite se od vandaliziranja ili ćete se susresti sa dužim zabranama koje će imati uticaja na sve korisnike koji koriste ovaj račun odnosno IP adresu. |} 3uapmkbmfb0zylo5kuyruhrq0bn5ur0 3 82138 42689174 513157 2026-09-13T13:03:16Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689174 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 82222 42689079 513858 2026-09-13T12:53:06Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689079 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 82364 42689210 514882 2026-09-13T13:07:07Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689210 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 82955 42689161 520030 2026-09-13T13:02:09Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689161 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola.svg|30px]] | '''Vama je zabranjeno uređivati Wikipediju zbog osobnih napada ili napadačkog ponašanja.''' Ako ili kada blokada istekne, slobodno se vratite, ali molimo vas da pravite korisne izmjene. Suzdržite se od osobnih napada ili ćete se susresti sa dužim zabranama koje će imati uticaja na sve korisnike koji koriste ovaj račun odnosno IP adresu. |} 54tzbwpfq6o8fiv3l5mtx0of571ko09 10 84740 42689576 42232635 2026-09-14T09:39:16Z SrpskiAnonimac 101643 42689576 wikitext text/x-wiki <br clear=all> {|class="toccolours" align="center" style="font-size:90%" width="100%" ! style="background-color:lightsteelblue;"|'''Naseljena mesta ''' [[grad Užice|grada Užica]] |- | style="text-align:center;" | [[Bioska]]&nbsp;• [[Bjelotići]]&nbsp;• [[Buar]]&nbsp;• [[Vitasi]]&nbsp;• [[Volujac]]&nbsp;• [[Vrutci]]&nbsp;• [[Gorjani (Srbija)|Gorjani]]&nbsp;• [[Gostinica]]&nbsp;• [[Gubin Do]]&nbsp;• [[Dobrodo]]&nbsp;• [[Drežnik]]&nbsp;• [[Drijetanj]]&nbsp;• [[Duboko]]&nbsp;• [[Zbojštica]]&nbsp;• [[Zlakusa]]&nbsp;• [[Kamenica (Užice)|Kamenica]]&nbsp;• [[Karan]]&nbsp;• [[Kačer]]&nbsp;• [[Keserovina]]&nbsp;• [[Kotroman]]&nbsp;• [[Krvavci]]&nbsp;• [[Kremna]]&nbsp;• [[Kršanje]]&nbsp;• [[Lelići]]&nbsp;• [[Ljubanje]]&nbsp;• [[Mokra Gora (Užice)|Mokra&nbsp;Gora]]&nbsp;• [[Nikojevići]]&nbsp;• [[Panjak]]&nbsp;• [[Pear]]&nbsp;• [[Ponikovica]]&nbsp;• [[Potočanje]]&nbsp;• [[Potpeće]]&nbsp;• [[Ravni]]&nbsp;• [[Raduša]]&nbsp;• [[Ribaševina]]&nbsp;• '''[[Sevojno]]'''&nbsp;• [[Skržuti]]&nbsp;• [[Stapari]]&nbsp;• [[Strmac]]&nbsp;• [[Trnava (Užice)|Trnava]]&nbsp;• '''[[Užice]]''' |} <noinclude>[[Kategorija:Šabloni za opštine Srbije|Užice]]</noinclude> <includeonly>[[Kategorija:Užice]]</includeonly> pyn5adnlbvx16745kf7zn33mzh0azgt 3 86332 42689241 545281 2026-09-13T13:10:05Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689241 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 86375 42689250 545494 2026-09-13T13:11:01Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689250 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 0 86655 42689459 42454153 2026-09-13T17:47:56Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689459 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Hrvatsko Podunavlje.png|thumb|250px|Područje istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema]] '''Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja''' uobičajeni je naziv za proces povratka okupiranih područja istočne [[Slavonija|Slavonije]], [[Baranja|Baranje]] i zapadnog [[Srijem]]a u ustavno-pravni poredak Republike [[Hrvatska|Hrvatske]]. Razdoblje mirne reintegracije, za čije je provođenje [[Vijeće sigurnosti UN-a]] ustanovilo posebnu Prijelaznu upravu UN-a u istočnoj Slavoniji ('''''UN''' '''T'''ransitional '''A'''uthority in '''E'''astern '''S'''lavonia'', odnosno [[UNTAES]]), završilo je [[15.1.]] [[1998.]], kada je hrvatsko [[Podunavlje]] (odnosno istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem) vraćeno u sastav Republike Hrvatske. == Geografija == Hrvatsko Podunavlje ili Istočna Hrvatska je naziv kojim se u novije vrijeme označava hrvatsko [[državno područje]] koji regionalno odgovara području istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema.<ref name="Put do Erduta">{{Cite web |url=http://hrcak.srce.hr/file/42841 |title=Albert Bing, ''Put do Erduta. Položaj Hrvatske u međunarodnoj zajednici 1994.-1995. i reintegracija hrvatskog Podunavlja'', Scrinia Slavonica, Vol.7 No.1 Rujan 2007. |access-date=2010-08-05 |archive-date=2020-06-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200627134355/https://hrcak.srce.hr/file/42841 |url-status=dead }}</ref> U [[geografija|geografskom]] smislu to je prostor omeđen na sjeveroistoku hrvatsko-[[mađarska|madžarskom]] granicom, na istoku rijekom [[Dunav]]om. Gledano s hrvatske strane to je ta linija razgraničenja koja dijelom ide rijekom [[Drava|Dravom]], zaobilazi [[Osijek]], spušta se do [[Ernestinovo|Ernestinova]] i preko [[Nuštar|Nuštra]] izbija na [[Lipovac]].<ref name="Zemljopis" /> To je dio istočnohrvatske ravnice, uvjetno homogene regije pravog panonskog prostora Hrvatske, koja se odlikuje vrlo visokim stupnjem jedinstvenosti reljefne strukture, ekološke sredine i historijsko-geografskog razvoja. Cijelom svojom dužinom to se područje naslanja na rijeku Dunav, koja čini prirodnu granicu prema [[Srbija|Srbiji]].<ref name="Živić" /> Najznačajnije gospodarsko, kulturno i administrativno središte ovog dijela Hrvatske je grad [[Vukovar]].<ref name="Zemljopis">{{Cite web |title=Zemljopisna obilježja Hrvatskog podunavlja |url=http://www.hic.hr/ratni-zlocini/hrvatska/podunavlje/zemljopis.htm |access-date=2010-08-05 |archivedate=2014-10-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141013214515/http://www.hic.hr/ratni-zlocini/hrvatska/podunavlje/zemljopis.htm |deadurl=yes }}</ref> Upravno-teritorijalno definiranje pojma hrvatsko Podunavlje je nešto složenije. Prema nekim autorima, najasnije, najpotpunije i najtočnije bi se moglo definirati kao prostor bivših općina Beli Manastir, Osijek, Vukovar i Vinkovci.<ref name="Živić" /> U hrvatskim izvorima koriste se i termini [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] i [[Vukovarsko-srijemska županija]]. Dolaskom Istočne Slavonije i Baranje pod nadležnost [[UN]]-a (područje pod zaštitom [[UNPROFOR]]-a), ta zona se u zapadnim izvorima najčešće naziva Istočna Slavonija ili Sektor Istok ("E") i obuhvaća sljedeće općine ili njihove dijelove: [[Beli Manastir]], dijelovi općine Osijek istočno od grada Osijeka, Vukovar i dio sela na istočnom dijelu općine [[Vinkovci]]. U srpskim izvorima, to se područje naziva "sremsko-baranjska oblast".<ref name="Put do Erduta" /> == Historija == Zbog svoje iznimne geopolitičke i geostrateške važnosti, [[promet]]nog položaja te gospodarskih i ljudskih potencijala, hrvatsko je Podunavlje bilo osobitnim ciljem [[Domovinski rat|srpske agresije na Republiku Hrvatsku]]. Cijelo je Podunavlje bilo poprište ratne agresije koja je za posljedicu imala iznimno velika ljudska stradanja te prisilno raseljavanje stanovništva.<ref name="Živić">[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=57851 Dražen Živić, ''Prognano stanovništvo iz hrvatskog Podunavlja i problemi njegovog povratka (1991. – 2001.)'', Hrvatski geografski glasnik, Vol.65 No.1 Lipanj 2003.]</ref> Djelovanje međunarodne zajednice u Republici Hrvatskoj, osobito UN-a kroz misije [[UNPROFOR]]-a i [[UNCRO]]-a između 1992. i 1995. godine, nije ostvarilo zadovoljavajuće rezultate. Nisu, naime, ispunjeni najvažniji ciljevi tih misija: nije uspostavljen potpun mir i trajni prekid oružanih borbi, nijedan prognanik nije se vratio svojemu domu na tada okupiranom području Republike Hrvatske. UNPROFOR i UNCRO ''[[de facto]]'' su održavali samo ''[[status quo]]'', što je zapravo bilo svojevrsno međunarodno priznanje rezultata agresije i etničkoga čišćenja.<ref name="Ivo Pilar">[http://www.pilar.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=155:objavljen-zbornik-mirna-reintegracija-hrvatskoga-podunavlja&catid=20:udarne-vijesti&Itemid=16&Itemid=9999 Objavljen zbornik MIRNA REINTEGRACIJA HRVATSKOGA PODUNAVLJA]</ref> Također, izrazito radikalna i nepomirljiva stajališta tadašnjih predstavnika pobunjenih Srba u Hrvatskoj, koji su, poučeni od beogradskog režima, odbijali svako političko rješenje koje je podrazumijevalo cjelovitost hrvatskoga državnog područja (pa čak i [[Plan Z-4]], koji je u biti podrazumijevao političku i teritorijalnu autonomiju Srba u Hrvatskoj, tj. "državu u državi"), nisu išla u prilog zaustavljanju rata, uspostavi mira te pronalaženju pravednih i trajnih odgovora na sva otvorena pitanja. Zbog tih općih okolnosti, Hrvatska je u četiri godine rata morala, unatoč protivljenjima iz međunarodne zajednice (osobito iz britansko-francuskih krugova) i nekih unutarhrvatskih političkih i društvenih čimbenika, a potaknuta neučinkovitošću međunarodnih mirovnih snaga, postupno vojno oslobađati svoje državno područje.<ref name="Ivo Pilar" /> Vojno-redarstvenim akcijama "[[Operacija Bljesak|Bljesak]]" i "[[Operacija Oluja|Oluja]]" Hrvatska je vratila oko 12 tisuća četvornih kilometara zapadne Slavonije, [[Banovina|Banovine]], [[Kordun]]a, [[Lika|Like]] i sjeverno-[[Dalmacija|dalmatinskoga]] zaleđa. Hrvatska je u intervalu od samo tri mjeseca uspjela povratiti okupirana područja, [[UNPA]] sektora "Zapad", "Sjever" i "Jug". Pod srpskim nadzorom ostalo je samo hrvatsko Podunavlje (Sektor "Istok"). Pitanje hrvatskog Podunavlja rješavalo se na marginama [[Daytonski sporazum|Daytonske mirovne konferencije]] 1995. godine u čijoj je žiži bilo pitanje okončanja [[Rat u BiH|sukoba u BiH]]. U usporedbi s ostalim problemima političkih pregovora pitanje reintegracije Istočne Hrvatske bilo je jedno od najsloženijih. Ipak, slijedom okolnosti postignuto je razmjerno jednostavno i brzo rješenje. Uvidjevši pogubnost svoje dotadašnje politike i odlučnost Hrvata da vojnim putem oslobode sve okupirane dijelove svoje države, vodstvo pobunjenih Srba na preostalom dijelu okupiranoga državnog područja RH tek je nakon "Oluje" i poraza Vojske Republike Srpske u BiH pristalo na ponuđene prijedloge i mirno rješenje sukoba. Tako je [[12.11.]] [[1995.]] potpisan "''[[Erdutski sporazum|Temeljni sporazum o mirnoj reintegraciji toga područja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske]]''". Pored mirovnih posrednika svoj potpis na sporazum o mirnoj reintegraciji stavili su [[Hrvoje Šarinić]] u ime hrvatske vlade te [[Milan Milanović]] u ime srpske strane. Erdutski sporazum, koji je zbog niza ustupaka pobunjenim Srbima izazvao nezadovoljstvo prognanih Hrvata s toga područja, potvrdio je dosljednost hrvatske politike u nastojanju da, čak i uz bolne kompromise, probleme s pobunjenim Srbima rješava pregovorima i mirnim putem. Sporazum o mirnoj reintegraciji istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u sastav Republike Hrvatske potvrdilo je 23.11. 1995. i Vijeće sigurnosti UN-a (Rezolucija 1023). Vijeće sigurnosti UN-a (Rezolucija 1037, od 15.1. 1996.) ustanovilo je posebnu “Prijelaznu upravu UN-a u istočnoj Slavoniji” (UN Transitional Authority in Eastern Slavonia, odnosno [[UNTAES]]). Na čelo Prijelazne uprave došao je američki general [[Jacques Paul Klein]]. Osnovne pretpostavke za uspješnu provedbu procesa mirne reintegracije uključivale su, među ostalim, sljedeća područja djelovanja: demilitarizaciju područja (razoružanje do tada prilično brojnog i dobro opremljenog srpskog korpusa), uspostavu prijelaznih policijskih snaga, početak razminiranja, postupno stvaranje ozračja o neizbježnosti i nezaustavljivosti mirne reintegracije među lokalnim Srbima, reintegraciju društvenih i gospodarskih struktura, osobito školstva, zdravstva, prometne, komunikacijske i komunalne infrastrukture, pilot-projekt povratka u naselja Srijemskog trokuta. Osobito važni za uspjeh cijele misije i osiguranje uvjeta za povratak hrvatskih prognanika bili su lokalni izbori održani [[13.4.]] [[1997.]] godine. Njima je do kraja uspostavljen politički sustav jednak onome na drugim dijelovima hrvatskoga teritorija. Osim toga, Srbi su dobili mogućnost izabrati svoje legitimne predstavnike u tijelima lokalne vlasti i samouprave. Službeno, proces mirne reintegracije završio je 15.1. 1998. godine. == Demografija == U UN-ovom sektoru Istok (hrvatsko Podunavlje) prema popisu stanovništva iz 1991. godine živjelo je oko 194.000 ljudi, od čega 45% Hrvata i 35% Srba. Potkraj 1995. godine broj žitelja na tom području procjenjivan je na 120.000 do 150.000, uglavnom Srba, od čega gotovo 50.000 izbjeglica iz zapadne Slavonije i Krajine, pristiglih nakon operacija Bljesak i Oluja.<ref name="Put do Erduta" /> == Povezano == * [[Erdutski sporazum]] * [[UNTAES]] == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:1998.]] [[Kategorija:Rat u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Historija Baranje]] lz8ip8t8yu6csl6u0j2tv2udnlvm0rc 3 86827 42689240 548101 2026-09-13T13:10:03Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689240 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola.svg|30px]] | '''Vama je zabranjeno uređivati Wikipediju zbog osobnih napada ili napadačkog ponašanja.''' Ako ili kada blokada istekne, slobodno se vratite, ali molimo vas da pravite korisne izmjene. Suzdržite se od osobnih napada ili ćete se susresti sa dužim zabranama koje će imati uticaja na sve korisnike koji koriste ovaj račun odnosno IP adresu. |} 54tzbwpfq6o8fiv3l5mtx0of571ko09 3 86871 42689201 548281 2026-09-13T13:06:09Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689201 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 87528 42689304 552562 2026-09-13T13:15:05Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689304 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 87886 42689215 554921 2026-09-13T13:07:18Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689215 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 87893 42689129 554947 2026-09-13T12:59:11Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689129 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 88492 42689221 561060 2026-09-13T13:08:09Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689221 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 88831 42689319 565124 2026-09-13T13:16:16Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689319 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 89053 42689312 41494421 2026-09-13T13:16:02Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689312 wikitext text/x-wiki {| style="width:100%; background:transparent;" | style="background:#ffc9c9; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-topleft:12px; -webkit-border-top-left-radius:12px; border-top-left-radius:12px; width:20%; height:30px" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Gnome-help.svg|18px|link=Pomoć:Sadržaj]] [[Pomoć:Sadržaj|Pomoć]]</div> | style="background:#cef2e0; padding:0.5em 0.5em 0.5em 1em; font-size:130%; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-topright:12px; -webkit-border-top-right-radius:12px; border-top-right-radius:12px; width:80%; font-size: 120%;" | '''Pozdrav, ANDREJ! [[Wikipedia:Dobrodošli|Dobrodošli]] na [[Srpskohrvatska Wikipedija|Wikipediju]] na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]]!''' |- | style="background:#ffdec9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Nuvola apps ksig-vector.svg|18px|link=Wikipedia:Kurs/Tečaj]] [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|Uvodni kurs/tečaj]]</div> | rowspan="8" style="background:#f5fffa; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-bottomright:12px; -webkit-border-bottom-right-radius:12px; border-bottom-right-radius:12px; padding:0.5em 1em;" | Wikipedia je projekt slobodne internetske enciklopedije koju svako može uređivati. Ako se prvi put nalazite na Wikipediji i želite joj doprinositi, preporučamo da odvojite nešto vremena i proučite [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|pet osnovnih načela]], te se upoznate sa Wikipedijinim [[Wikipedia:Smernice i preporuke|smjernicama i preporukama]]. Ako vam zatreba pomoć pri uređivanju, možete da pregledate [[Pomoć:Sadržaj|stranice pomoći]] i prođete kroz [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|uvodni kurs/tečaj]]. Na [[Wikipedia:Stranica za razgovor|stranicama za razgovor]] uvijek se '''potpisujte''': bilo da utipkate 4 tilde <code><nowiki>~~~~</nowiki></code> bilo da kliknete na ikonu [[Datoteka:OOjs UI icon signature-ltr.svg|25px]] na traci za uređivanje. Izmjene [[Wikipedia:Što je članak?|članaka]] se '''nikad ne potpisuju'''. Na stranici [[Posebno:Recentchanges|Nedavnih izmjena]] možete saznati za nove zanimljive članke, ko je trenutno aktivan, odnosno šta se trenutno na Wikipediji radi. Na stranici [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijace]] možete pročitati o novostima na Wikipediji i obratiti se zajednici, bilo da sudjelujete u diskusijama ili postavljate pitanje. Nadamo se da će vam ovdje biti ugodno, te da ćete svojim doprinosima postati stalni saradnik - '''Wikipedijanac'''! Ako imate bilo kakva pitanja, slobodno se obratite meni ili drugim urednicima na [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijaci]]. Još jednom, dobrodošli na Wikipediju i sretan rad! <div style="border-bottom:1px solid #eee; padding-top:0.17em; padding-bottom:0.5em"></div> <div style="font-size: 90%;">[[Datoteka:English language.svg|25px]] Hello and welcome to the Serbo-Croatian Wikipedia! We appreciate your contributions. If you do not speak Serbo-Croatian, that's no problem. Talk to us via [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|our village pump]] in your native language or find and contact [[:Kategorija:Babel|users who speak your language]]. We hope you enjoy your time here!</div> |- | style="background:#fff5c9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Internet-group-help-faq.svg|18px|link=Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja]] [[Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja|Najčešće postavljana pitanja]]</div> |- | style="background:#edffc9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Accessories-text-editor.svg|18px|link=Wikipedia:Smjernice i preporuke]] [[Wikipedia:Smjernice i preporuke|Smjernice i preporuke]]</div> |- | style="background:#caffc9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Copyright-problem.svg|18px|link=Wikipedia:Autorska prava]] [[Wikipedia:Autorska prava|Autorska prava]]</div> |- | style="background:#c9d8ff; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Unesco Cultural Heritage logo.svg|18px|link=Wikipedia:Pet stubova Wikipedije]] [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|Pet stubova Wikipedije]]</div> |- | style="background:#e9c9ff; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-bottomleft:12px; -webkit-border-bottom-left-radius:12px; border-bottom-left-radius:12px; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Ambox warning yellow.svg|18px|link=Wikipedia:Šta Wikipedia nije]] [[Wikipedia:Šta Wikipedia nije|Šta Wikipedia nije]]</div> |} {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} nk5i7xrfn47b6o7ki0n584q36i3fdu8 3 89768 42689163 572883 2026-09-13T13:02:13Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689163 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 91107 42689144 581158 2026-09-13T13:00:14Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689144 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 91121 42689171 581302 2026-09-13T13:03:10Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689171 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 91150 42689263 581563 2026-09-13T13:12:07Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689263 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 91543 42689154 584724 2026-09-13T13:01:16Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689154 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 91757 42689106 586161 2026-09-13T12:56:29Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689106 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 91775 42689200 586219 2026-09-13T13:06:07Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689200 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 92288 42689256 590498 2026-09-13T13:11:13Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689256 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 92365 42689156 590757 2026-09-13T13:01:19Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689156 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 92703 42689311 594481 2026-09-13T13:15:19Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689311 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 92966 42689172 601504 2026-09-13T13:03:12Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689172 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola.svg|30px]] | '''Vama je zabranjeno uređivati Wikipediju zbog ponovljenog [[WP:V|vandalizma]].''' Ako ili kada blokada istekne, slobodno se vratite, ali molimo vas da pravite korisne izmjene. Suzdržite se od vandaliziranja ili ćete se susresti sa dužim zabranama koje će imati uticaja na sve korisnike koji koriste ovaj račun odnosno IP adresu. |} 3uapmkbmfb0zylo5kuyruhrq0bn5ur0 3 93168 42689265 597061 2026-09-13T13:12:12Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689265 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 93711 42689175 601353 2026-09-13T13:03:18Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689175 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 0 94019 42689537 42514544 2026-09-14T02:06:39Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689537 wikitext text/x-wiki {{Grčki grad (HR) | ime = Nafplio, Nauplion | izvorno ime = Ναύπλιο | latinično ime = Nafplio | slika = Nafplion view from Palamidi castle.JPG | periferija = Peloponez | prefektura = Argolida | pokrajina = | stanovništvo = 13, 822 | godina popisa = 2001.<ref>[http://www.ypes.gr/UserFiles/f0ff9297-f516-40ff-a70e-eca84e2ec9b9/D_diairesi.xls Δείτε τη Διοικητική Διαίρεση. Grčko ministarstvo unutrašnjih poslova (pristupljeno 9. 09. 2009.) {{el icon}}]</ref> | šire stanovništvo = | godina popisa šireg stanovništva = | površina = 33.6 | šira površina = | gustoća stanovništva = | šira gustoća stanovništva = | visina = 0 | širina-stupnjevi = 37 | širina-minute = 34 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 22 | dužina-minute = 48 | dužina-oznaka = E | poštanski broj = 211 00 | pozivni broj = 2752 | registarska oznaka = AP | gradonačelnik = | web = [http://www.nafplio.gr www.nafplio.gr] | z. širina = 37.566667 | z. dužina = 22.8 }} '''Nafplio''' ([[grčki jezik|grčki]]: Ναύπλιο, [[turski jezik|turski]]: ''Mora Yenişehri'', [[engleski jezik|engleski]]: Nauplion), je lučki grad na [[Peloponez]]u u [[Grčka|Grčkoj]]. Grad se prostire uz padine brežuljaka blizu sjevernog kraja [[Argoliski zaljev|Argoliskog zaljeva]]. Nafplio je bio prijestolnica Grčke od [[1829]]. do [[1834]], danas je to grad od 13, 822 stanovnika, upravno središte [[Prefektura Argolida|Prefekture Argolida]] i istoimene pokrajine. == Naziv == Za [[Antička Grčka|stare Grčke]], grad se zvao '''Nauplija''' ( Ναύπλια) <ref>[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3D*naupli%2Fa Henry George Liddell. Robert Scott. A Greek-English Lexicon]</ref> <ref>[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0058%3Aentry%3D*naupli%2Fa Liddell and Scott. An Intermediate Greek-English Lexicon]</ref>(jonska varijanta imena: Nauplije (Ναυπλιη). U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]], postojalo je nekoliko varijanti njegova imena; Nauplion (Ναύπλιον), Anaplion (Ἀνάπλιον) i Anapli (Ἀνάπλια) <ref>[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0064%3Aalphabetic+letter%3DN%3Aentry+group%3D2%3Aentry%3Dnauplia-geo02 Dictionary of Greek and Roman Geography (1854)]</ref>. [[Latinski jezik|Latinski]] izvori koristili su naziv Nauplia<ref>[http://books.google.com/books?id=v20OAAAAQAAJ&amp;pg=PT934 Entick's English-Latin dictionary]</ref>. [[Italijani|Talijani]] Nafplio zovu Napoli di Romania, oni koriste antički naziv "Romania" za određivanje teritorija pod vlašću Bizantskog Carstva, istovremeno ga time razlikuju od svog Napolija ([[Napulj]]) u [[Italija|Italiji]]. == Geografija == Nafplio je smješten u [[Argoliski zaljev|Argoliskom zaljevu]] na sjeveroistoku [[Peloponez]]a. Veći dio starog grada nalazi se na poluotoku koji strši u zaljev; ovaj poluotok oblikuje prirodno zaštićeni zaljev koji je učvršćen zidanjem molova. Nafplio je davnoj prošlosti bio gotovo stješnjen i izoliran okolnim močvarama, no promišljenim projektima naseljavanjem brda, od 1970-ih, je udvostručena površina grada. == Historija == Teren oko grada Nafplija bio je naseljen još od antičkih vremena iako danas ima vrlo malo pronađenih nalaza unutar grada. Nafplio je više puta utvrđivan u svojoj historiji. === Bizantinsko / mletačko razdoblje === Utvrđeni grad Akronauplion ima zidine koje potječu iz antičkih vremena. Kasnije su [[Bizantsko Carstvo|Bizantinci]], [[Franci]], [[Mletačka Republika|Mlečani]] i [[Turci]] dograđivali nove utvrde. Nafplio su [[1212]]. zauzeli francuski križari iz [[Kneževina Ahaja|Kneževine Ahaja]], a [[1388]]. je prodan [[Mletačka Republika|Mlečanima]].<ref>''Diplomatarium'' #127.</ref> Tokom sljedećih 150 godina donji grad je proširen i utvrđen, a nove su fortifikacije dodane Akronauplionu.<ref>Wright, Ch. 1.</ref> Grad se predao [[Otomansko Carstvo|Turcima]] [[1540]]. godine. Za njihove vladavine bio je sjedište ''[[Sandžak (teritorijalna jedinica)|sandžaka]], i prezvali su ga u '''Mora Yenişehri''' (Novi grad na Peloponezu). [[Datoteka:Άγιος Νικόλαος, Ναύπλιο 8171.jpg|thumb|right|280px|Crkva sv.Nikole u Nafpliju]] Mlečani su ponovno zauzeli Nafplion [[3. 9.|3. septembra]] [[1685]]. za [[Morejski rat|Morejskog rata]]<ref>George Finlay: The History of Greece under Othoman and Venetian Domination, 1856., William Blackwood and Sons, London, str. 218</ref> nakon toga izgradili su utvrdu [[Palamidi]], koja je bila posljednja velika građevina Venecije u prekomorskim teritorijima. No oslabljena Venecija nije mogla dugo zadržati Moreju i Nafplio kojeg je branila posada od 80-desetak vojnika pa su ga Turci ponovo lako zauzeli [[1715]] . godine za [[Mletačko-osmanski rat 1714-1718|Mletačko-osmanskog rata 1714-1718]]. === Grčki rat za nezavisnost === [[Datoteka:GR Nauplia Festung.JPG|thumb|left|240px|Pogled na utvrdu Palamidi iz luke u Nafplionu]] Za vrijeme [[Grčki rat za nezavisnost|Grčkog rata za nezavisnost]] Nafplio je bio glavno otomansko uporište kojeg je godinama opsjedao [[Teodoros Kolokotronis]]. Utvrde Akronafplio i nešto kasnije Palamidi konačno su se predale zbog gladovanja. Nakon osvajanja, zbog svojih snažnih fortifikacija, grad je postao sjedište privremene grčke vlade, a prvi predsjednik grčke vlade Kapodistrias, proglasio ga je glavnim gradom Grčke - [[1829]]. godine. Nakon njegova ubistva [[1831]]. u Nafplionu, uslijedilo je razdoblje anarhije sve do dolaska kralja [[Otto od Grčke|Otta]] i uspostave nove [[Kraljevina Grčka|Kraljevine Grčke]]. Nafplio je ostao prijestolnica kraljevine sve do 1834 kada je kralj Otto odlučio premjestiti prijestolnicu u [[Atena|Atenu]]. Turizam se polagano pojavio u [[1960-e|1960-ih]], ali ne u istom stupnju kao i u ostalim okolnim područjima Grčke. Usprkos tome, danas turizam posebice pokušava privući brojne goste iz Njemačke i skandinavskih zemalja. Nafplio uživa u vrlo sunčanoj i umjerenoj klimi, čak i prema grčkim standardima, pa je postao popularna dnevna ili vikend destinacija u zimi za Atenjane. === Moderno razdoblje === [[Datoteka:NafplioSquare.JPG|thumb|left|240|Trg Sintagma u Nafplionu]] I danas je Nafplio živa trgovačka i ribarska luka, iako je danas sve više lokalna privreda okrenuta turizmu. Grad ima dvije plaže na kraju [[poluotok]]a suprotnom od glavnog dijela grada s velikim brojem hotela i pansiona. Od [[2003]]. godine Univerzitet Peloponez ima ekspozituru u Nafpliju ''Fakultet lijepih umjetnosti'', u kojem od 2007. djeluje posebni odjel - [http://depts.uop.gr/departments/depart14/spoudes.shtml '''Odjel za dramu''' (ΤΜΗΜΑ ΘΕΑΤΡΙΚΩΝ ΣΠΟΥΔΩΝ)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120317104846/http://depts.uop.gr/departments/depart14/spoudes.shtml |date=2012-03-17 }}, koji djeluje u četiri grupe: # Gluma i režija # Scenografija i kostimografija # Suvremeni ples # Dramaturgija i teatrologija == Značajne osobe == * [[Angelos Terzakis]] (1907.-1979.), pisac * [[Nikos Karouzos]] (1926.-1990.), pjesnik == Gradovi prijatelji == * {{flag|Francuska}}, [[Amiens]] * {{flag|Rusija}}, [[Kronstadt]] * {{flag|SAD}}, [[Niles, Illinois]] * {{flag|SAD}}, [[Ypsilanti, Michigan]] * {{flag|Njemačka}}, [[Ottobrunn]] * {{flag|Gruzija}}, [[Poti]] == Povezano == * [[Historija Grčke]] * [[Kraljevina Grčka]] == Reference == {{reflist}} == Literatura == * Gerola, Guiseppe. “Le fortificazioni di Napoli di Romania,” ''Annuario delll regia scuola archeologicca di Atene e delle missioni italiane in oriente 22-24.'' (1930-31) 346-410. * Gregory, Timothy E. 1983. ''Nauplion.'' Atena. * Karouzos, Semn‘ēs. 1979. ''To Nauplio.'' Atena. * Luttrell, Anthony. 1966. “The Latins of Argos and Nauplia: 1311-1394,” ''Papers of the British School at Rome 34: 34-55. * Schaefer, Wulf. 1961. "Neue Untersuchungen über die Baugeschichte Nauplias im Mittelalter," ''Jahrbuch des Deutschen Archäologischen Instituts'' 76: 156-214. * Wright, Diana Gilliland. 1999. ''Bartolomeo Minio: Venetian administration in 15th-Century Nauplion.'' Doktorska disertacija, Katoličko sveučilište u Americi, Washington DC ([http://www2.let.uu.nl/Solis/anpt/ejos/EJOS-III.5-text.html Online verzija]). == Vanjske veze == {{commonscat|Nafplion}} * [http://www.nafplio.gr Službene stranice općine Nafplio] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210428105718/http://www.nafplio.gr/ |date=2021-04-28 }} * [http://www.gtp.gr/LocPage.asp?id=9069 GTP - općina Nafplio] * [http://nauplion.net/NauplionWall.html Historijske slike, poezija] {{Glavni gradovi grčkih prefektura}} [[Kategorija:Gradovi u Grčkoj]] fslg41xfhwg4i9q71envkc49apqybfo 3 94226 42689205 606413 2026-09-13T13:06:16Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689205 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 94228 42689342 606415 2026-09-13T13:19:04Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689342 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 94231 42689191 606422 2026-09-13T13:05:07Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689191 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 94277 42689260 606685 2026-09-13T13:12:01Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689260 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 94709 42689246 609983 2026-09-13T13:10:15Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689246 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 95015 42689223 611278 2026-09-13T13:08:13Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689223 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 95319 42689072 613947 2026-09-13T12:52:42Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689072 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 95837 42689271 617502 2026-09-13T13:12:19Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689271 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 96296 42689181 621000 2026-09-13T13:04:10Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689181 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 96403 42689109 621862 2026-09-13T12:56:33Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689109 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 96494 42689301 622500 2026-09-13T13:14:20Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689301 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 97315 42689275 628016 2026-09-13T13:13:05Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689275 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 97440 42689089 629199 2026-09-13T12:54:04Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689089 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 97852 42689277 632299 2026-09-13T13:13:09Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689277 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 98198 42689281 635470 2026-09-13T13:13:17Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689281 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 98601 42689093 638315 2026-09-13T12:54:17Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689093 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 100092 42689078 660761 2026-09-13T12:53:04Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689078 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 101040 42689141 667721 2026-09-13T13:00:09Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689141 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 0 101205 42689515 42588473 2026-09-13T20:34:11Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689515 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojni sukob |sukob=Morejski rat |slika = PéloponnèseBlouet.jpg |opis_slike=<small> ''Karta Peloponeza za Morejskih ratova''</small> |dio=[[Veliki turski rat]]<br />[[Otomansko-mletački ratovi]] |datum=[[1684]] - [[1699]] |mjesto=[[Peloponez]], [[Epir|Južni Epir]], [[Periferija Središnja Grčka|Centralna Grčka]], [[Egejsko more]], [[Dalmacija]], [[Crna Gora]] |rezultat= Pobjeda Venecije, Moreja (Peloponez) pripala je [[Mletačka Republika|Mletačkoj Republici]] |strana1=[[Datoteka:Flag of Most Serene Republic of Venice.svg|24px]] [[Mletačka Republika]]<br />[[Datoteka:Civil Ensign of Malta.svg|23px]] [[Malteški red|Malteški vitezovi]]<br />[[Datoteka:Savoie flag.svg|22px]] [[Vojvodstvo Savoja]]<br /> [[Papinska Država]]<br />[[Datoteka:Cross of saint stephen.svg|20px]][[Red Sv. Stjepana, pape i mučenika|Red Sv. Stjepana]]<br />Grčki ustanici |strana2=[[Datoteka:Flag of the Ottoman Empire (1453-1844).svg|25px]] [[Otomansko Carstvo|Otomansko carstvo]] |komandant1=[[Francesco Morosini]]<br />Otto Wilhelm Königsmarck |komandant2=Ismail-paša<br />Mahmud-paša |snaga1= |snaga2= |gubici1= |gubici2= }} '''Morejski rat''' ([[italijanski jezik|talijanski]]: ''La guerra di Morea'') poznat je i kao '''Sedmi tursko-mletački rat'''. Ovaj sukob odvijao se između [[1684]]-[[1699]] godine, kao dio jednog većeg ratnog sukoba poznatog kao ''[[Veliki turski rat]]''. Rat se vodio između [[Mletačka Republika|Presvijetle republike Venecije]] i [[Otomansko Carstvo|Otomanskog carstva]]. Ratne operacije vodile su se od [[Dalmacija|Dalmacije]] do [[Egejsko more|Egejskog mora]], ali glavne bitke vodile su se na [[Peloponez|Peloponezu (Moreji)]] poluotoku u južnoj Grčkoj. Mletačani su tim ratom željeli nadoknaditi gubitak [[Krit|Krete (Kandije)]] u tek završenom [[Kandijski rat|Kandijskom ratu]], dok su Turci bile zauzeti ratnim sukobima na svojim sjevernim granicima prema [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj Monarhiji]] i tako spriječeni da se sa svim snagama posvete sukobu s [[Mletačka Republika|Mlečanima]]. Morejski rat je bio jedini veći [[otomansko Carstvo|otomansko]]-[[mletačka Republika|mletački]] sukob u kojem su Venecijanci zauzeli neki veći teritorij. Ali ova mletačka ekspanzija nije dugo trajala, jer je Venecija svoje morejske posjede izgubila za [[Mletačko-otomanski rat 1714.-1718.|Otomansko-mletačkog rata]] već [[1715]] godine. == Pozadina sukoba == [[Mletačka Republika|Venecija]] držala je nekoliko strateški vrlo važnih otoka u [[Egejsko more|Egejskom]] i [[Jonsko more|Jonskom moru]], uz dobro smještene utvrde duž obale grčkog kopna, po padu i komadanju [[Bizantsko Carstvo|Bizantskog carstva]] nakon [[Četvrti krstaški pohod|Četvrtog križarskog rata]]. Međutim rastom moći [[Otomansko Carstvo|Otomanskog carstva]], tokom [[16. vijek|16.]] i ranog [[17. vijek|17. st.]], oni su izgubili većinu [[levant]]skih posjeda, poput [[Cipar|Cipra]] i [[Eubeja|Eubeje]] (Vojvodstvo Negropont) koji su pali pod Turke. Između [[1645]] i [[1669]] [[Mletačka Republika|Mlečani]] i [[Otomansko Carstvo|Osmanlije]] ratovali su međusobno u dugom i skupom [[Kandijski rat|ratu za Kretu]] za posljednji veliki mletački posjed u Egejskom moru - [[Krit|Kretu]]. Tokom Kandijskog rata, mletački komandant budući [[dužd]] [[Francesco Morosini]], došao je u kontakt s grčkim ustanicima iz Moreje (Peloponez) - [[Manioti]]ma, i počeo dogovore za zajedničke vojne akcije u Moreji. [[1659]] godine Morosini se iskrcao u Moreji, i zajedno s Maniotima, zauzeo grad [[Kalamata]]. Međutim vrlo brzo je bio prisiljen pobjeći na Kretu, tako da taj prvi Morejski pothvat nije uspio. Kada je [[1683]] godine buknuo [[Veliki turski rat]] imeđu [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]] i [[Otomansko Carstvo|Otomanskog carstva]] , velika otomanska vojska uputila se u pohod na [[Beč]]. Kao odgovor na tu prijetnju osnovana je druga [[Sveta liga (1684)|Sveta liga]] [[1684]]. Nakon velikog poraza što ga je doživila otomanska vojska u [[Bitka kod Beča, 1683|Bitci kod Beča, 1683]], Mlečani su htjeli iskoristiti ukazanu im priliku i napasti sa juga oslabljeno i dezorganizirano [[Otomansko Carstvo|Otomansko carstvo]]. Zato je [[25. 4.|25. aprila]] [[1684]] [[Mletačka Republika|Presvijetla Republika Venecija]] objavila rat [[Otomansko Carstvo|Otomanskom carstvu]]<ref>Finlay, str. 205-206</ref> Mlečani su bili svjesni činjenice da će morati oslanjati na svoje vlastite snage u tom sukobu. U pripremama za rat [[Mletačka Republika|Venecija]] je osigurala financijsku i vojnu pomoć u posadama i brodovima od saveznika: [[Vojvodstvo Savoja]], [[Papinska država]] i [[Red Sv. Stjepana, pape i mučenika|Red Sv. Stjepana]]. Pored toga, [[Mletačka Republika|Venecija]] je organizirala veliku regrutaciju plaćenika po Italiji i njemačkim zemljama.<ref>Vladari Saksonije i Brunswicka preuzeli su u novembru 1684 na sebe obavezu, da opreme po 2400 vojnika, i to svaki ponaosob. Ove snage, 2500 Hanoveranaca i 3 300 Saksonaca, stigli su u Grčku 1685. Finlay, str.210-211</ref> == Mletačka ofenziva == === Vojne operacije u Jonskom moru === Sredinom jula [[1684]]. snažna venecijanska flota isplovila je iz [[Jadran]]a i dojedrila do svojih utvrda na Jonskim otocima. Prvi cilj flote bio je zauzeće otoka [[Lefkada|Lefkade]] (''Santo Mauro''), kojeg su Mlečani zauzeli nakon kraće opsade od 16 dana, [[6. 8.|6. augusta]] [[1684]]. Mlečani su se tada uz pomoć grčkih ustanika otpočeli akcije na grčkom kopnu, iskrcali su se na nasuprot Lefkadi u [[Prefektura Etolija Akarnija|Akarniji]]. Ubrzo je većina toga kraja bila pod mletačkom kontrolom, a krajem septembra uspjeli su zauzeti i posljednje turske utvrde u [[Preveza]] i Vonitsa.<ref>Finlay, str. 209</ref> Ovi početni uspjesi bili su važni za Mlečana ne samo iz psiholoških razloga, zbog stečenog pouzdanja, već i stoga jer su tako osigurali svoju komunikaciju s Venecijom, i odbili mogućnost da Turci ugroze [[Jonski otoci|Jonske otoke]] i preko zapadne Grčke dopreme nove snage na [[Peloponez]]. Ovi uspjesi ohrabrili su i lokalno grčko stanovništvo da se otvorenije pridruži Venecijancima u borbi protiv Turaka. === Zauzimanje Moreje === Nakon što si je dobro osigurao pozadinu tokom prethodne godine, Morosini je počeo uspostavljati svoju mrežu doušnika po Peloponezu, među grčkim stanovništvom, posebice Maniotima, koji su se već stali otvoreno buniti protiv otomanske vlasti i tražili suradnju s Morosinijem, obećavši mu svoju pomoć. Ismail-paša, novi vojni komandant Moreje, saznao je za te namjere i prodro na poluotok Mani (na Peloponezu) sa 10 000 novih boraca osvježivši tako snage u tri glavna morejska garnizona, usput je natjerao grčke Maniote da mu predaju vlastite taoce da osigura njihovu lojalnost u budućim sukobima.<ref>Finlay, str. 211-212</ref> Zbog toga su Manioti suzdržani do [[25. 6.|25. juna]] [[1685]], kad se snažni mletački odred od 8 100 vojnika iskrcao pored bivše venecijanske utvrde Koroni i navalio na nju. Utvda se predala nakon 49 dana opsade [[11. 8.|11. augusta]], a posada je masakrirana. Nakon tog uspjeha, Morosini se sa svojim vojnicima iskrcao kod grada [[Kalamata|Kalamate]], u cilju poticanja Maniota na pobunu. Mletačka vojska ovaj put ojačana sa 3 300 [[Donja Saska|saksonskih]] vojnika pod komandom generala Degenfelda, porazila je turske snage od oko 10 000 ljudi kod Kalamate [[14. 9.|14. septembar]] [[1685]], te je do kraja mjeseca, cijeli poluotok Mani i velik dio poluotoka [[Peloponez|Mesenija]] bili su pod mletačkom kontrolom.<ref>History of the Hellenic Nation, str. 23</ref> [[Datoteka:Napoli, Citta della Provincia della Morea, by C. F. Camocio.jpg|thumb|right|300px|Nafplio ili kako su ga Venecijanci zvali ''Napoli di Romagna'' (sredinom 16 st.)]] U oktobru [[1685]] godine venecijanska vojska povukla se Jonske otoke da prezimi (tad se tako ratovalo), tada je izbila [[kuga]] među posadom, kuga je bila redovita pojava i nekoliko sljedećih godina, i uzela je veliki danak u mletačkoj vojsci, posebice među vojnicima iz njemačkih zemalja. U aprilu slijedeće godine, Mlečani su uspjeli zaustaviti turski napad koji je zaprijetio poluotoku, uz pomoć pojačanja koja su došla od [[Papinska Država|Papinskih zemalja]] i [[Toskana|Toskane]]. [[Švedska|Švedski]] najmnik [[maršal]] Wilhelm Otto Königsmarck postavljen je za komandanta kopnenih snaga mletačke vojske, dok je Morosini zadržao komandu nad flotom. Maršal Königsmarck je [[3. 6.|3. juna]] [[1686]] zauzeo Pilos, i nastavio opsjedati utvrdu [[Pylos|Navarin]]. Turske snage poslane u pomoć posadi ''Navarina'' pod komandom Ismail-paše poražene su u bitci [[16. 6.|16. juna]], a već sljedeći dan predala se turska posada [[Pylos|Navarina]]. Turskoj posadi i stanovništvu dopušteno je da se povuče u nedaleki [[Tripoli, Grčka|Tripoli]].<ref>Finlay, str. 215-216</ref> Mlečani su tada usmjerili svoje napade prema [[Argos]]u i [[Nafplio|Nafpliju]], koji je tada bio najvažniji grad na [[Peloponez]]u. Mletačka vojska od skoro 12 000 ljudi, iskrcala se je kod Nafplija između 30. jula i 4. augusta [[1686]]. Königsmarck je odmah poveo napad na neutvrđeno brdo Palamidi, koje je dominiralo nad gradom. I pored toga što su mlečani zauzeli stateški važno brdo Palamidi, njihov položaj je ozbiljno ugrozio dolazak 7000 svježih turskih vojnika pod komandom Ismail paše u obližnji [[Argos]]. To nije obeshrabrilo Mlečane, oni su odlučno napali na tursku vojsku poslanu upomoć i uspjeli zauzeti [[Argos]] i prisiliti Ismail pašu na povlačenje u [[Korint]]. Slijedeća dva tjedna, od [[16. 8.|16. august]] [[1686]], Königsmarckove trupe bile su prisiljene na odbijanje stalnih napada Ismail-pašinih snaga, te na borbe sa zaostalim opkoljenim otomanskim garnizonima, ali i protiv najgoreg neprijatelja novih epidemija kuge. Ismail-paša napao je [[29. 8.|29. augusta]] [[1686]] venecijanski logor, ali je teško poražen. Ovaj poraz rezevnih snaga turske vojske prisilio je posadu ''Nafplia'' na predaju [[3. 9.|3. septembra]] [[1686]]<ref>Finlay, str. 218</ref> Vijest o ovoj velikoj pobjedi dočekana je u [[Venecija|Veneciji]] s velikom radošću i slavljem. [[Nafplio]] je postao glavna mletačka utvrda, a vojska Ismail-paše povukla se u [[Prefektura Ahaja|Ahaju]], turski [[garnizon]] u [[Korint]]u bitno je osnažen jer je on kontrolirao prolaz u središnju [[Grčka|Grčku]]. Unatoč velikim gubitcima u ljudstvu zbog epidemija [[kuga|kuge]] tokom jeseni i zime [[1686]], Morosinijeve snage su popunjene dolaskom novih njemačkih plaćenika iz [[Hannover|Hanovera]] u proljeće [[1687]]. S tim pojačanjem Morosini je mogao poduzeti napade na posljednje veće otomanske utvrde na Peloponezu, grad [[Patras]] i utvrde na ulazu u [[Korintski zaliv|Korintski zaljev]] Rion i Antirion. Morosini se s posadom od 14.000 ljudi iskrcao kod [[Patras]]a [[22. 7.|22. jula]] [[1687]], gdje se utaborio novi otomanski komandant Mehmed-paša, koji je imao odred otprilike jednake veličine. Odmah po iskrcavanju napao je Mlečane, ne želivši im dati priliku da se priberu, ali je u borbi poražen i prisiljen na povlačenje. Tad se u turskim redovima raširila panika, te su Mlečani u svega par dana zauzeli sve značajnije utvrde; [[Patras]], Rion, Antirion i Nafpaktos (Lepant) bez ikakvog otpora jer su ih njihove posade u panici napustile. Ovaj novi vojni uspjeh izazvao je provalu oduševljenja u Veneciji, tako da su Morosiniju i njegovim oficirima iskazane brojne počasti. Morosini je dobio titulu ''Peloponnesiacus'', a njegova brončana bista izložena je Velikoj dvorani Duždeve palače, što je bila počast koja se nikad do tada nije ukazala nekom još živućem sugrađanu.<ref>Finlay, str. 220</ref> Venecijanci su nakon ovih uspjeha nastavili sa likvidacijom otomanskih utvrda po Peloponezu, među posljednjima se predala ona u [[Korint]]u, [[7. 8.|7. augusta]], te ona u Mistri u [[Mesenija|Mesaniji]], koja se predala nakon mjesec dana otpora. Tako je [[Peloponez]] bio pod potpunom Mletačkom kontrolom, osim utvrde Monemvasije na jugoistoku u [[Prefektura Lakonija|Lakoniji]] koja se još uvijek pružala otpor sve do [[1690]] godine. === Napad na Atenu i Negropont === [[Datoteka:Venetian siege of Acropolis.jpg|thumb|left|300px|Gravura koja prikazuje mletačku opsadu Atene]] Nakon svih ovih pobjeda kojima je očišćen Peloponez od Turaka, Morosini je odlučio napasti središnju Grčku, usredočivši svoje napore na dvije ključne turske utvrde [[Teba (Grčka)|Tebu]] i [[Halkida|Halkidu]] (Negropont). Königsmarck se sa snažnim odredom od 10 750 ludi iskrcao u [[Elefsina|Eleusini]] [[21. 9.|21. septembra]] [[1687]], istovremeno je mletačka flota uplovila u luku [[Pirej]]. Pritisnuti s dviju strana Turci su vrlo brzo evakuirali grad [[Atena|Atene]], ali se [[garnizon]] i velik dio stanovništva povukao na drevnu [[Akropolj (Atina)|Akropolu]]. Mletačka vojska započela je sa opsadom akropole, koja je trajala svega šest dana (od 23-29 septembra) ali koja je donijela teška razaranja antičkih spomenika. Turci su porušili [[Hram Atene Nike]] da bi na to mjesto postavili topovsku bateriju, ali najveća šteta bila je razaranje [[Partenon]]a. Turci su hram pretvorili u skladište [[barut]]a, te kada je uvečer [[26. 9.|26. septembra]] [[1687]], ne baš bog zna koliko razorna granata iz mletačkog mužara pogodila zgradu, rezultat je bila strahovita eksplozija, koja je potpuno raznijela krov hrama, dobar dio zidova i kiparske dekoracije hrama.<ref>{{Cite web |title=Acropolis in Ottoman Times |url=http://ancient-greece.org/history/acropolis-ottoman.html |access-date=2011-01-27 |archive-date=2010-12-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101212152958/http://ancient-greece.org/history/acropolis-ottoman.html |dead-url=yes }}</ref> I pored gubitka gotovo 200 ljudi samo u toj eksploziji, Turci su se i dalje uporno branili sve dok im nije propao pokušaj spajanja s pomoćnim snagama koje su upućene iz [[Tebe]], a koje su Mlečani odbili [[28. 9.|28. septembra]] [[1687]]. Nakon te vijesti turski [[garnizon]] se predao, pod uvjetom da mu se dopusti slobodan prolaz do [[Mala Azija|maloazijske]] [[İzmir|Smirne]]. I pored zauzimanja [[Atena|Atene]], Morosinijev položaj nije bio siguran. Turci su pojačali svoj garnizon u [[Teba (Grčka)|Tebi]], a njihova konjica efikasno je kontrolirala čitavu [[Atika|Atiku]], ograničavajući mletačko kretanje na okolicu Atene. U decembru [[1687]] godine povukao se snažni [[hannover|hanoveranski]] odred od 1 400 ljudi, a nova epidemija kuge koja je izbila tokom zime, bitno je oslabila njegove snage.<ref>Finlay, str. 224</ref> Zbog svih tih razloga [[Mletačka Republika|Venecijanci]] su bili prisiljeni da se povuku na sigurniji Peloponez u aprilu [[1688]] godine. Prilikom povlačenja opljačkali su zatečene spomenike poput kipa [[Pirej]]skog lava, koji i danas krasi ulaz u [[Arsenal (Venecija)|Venecijanski arsenal]]. S Morosinijevim povlačenjem, povuklo se i nekoliko tisuća Grka, koji su se bojali turske odmazde te su prebjegli na Peloponez i na susjedne otoke<ref>History of the Hellenic Nation, str. 29</ref> [[Datoteka:Morosini conquest of Moreas medal.jpg|thumb|left|300px|Venecijanska medalja iz 1688. izdana u čast izbora Morosinija za dužda]]. Morosini se u julu [[1688]] godine, iskrcao se je na otok [[Eubeja|Eubeju]] i otpočeo opsadu grada [[Halkida|Halkide (Negroponta)]], ali ovaj put nije bio samo komandant, već i novi venecijanski [[dužd]]. Mlečani su imali znatne snage od 13 000 vojnika i još 10 000 ludi na brodovima, protiv Otomanskog garnizona od 6000 ljudi koji su pružali otpor. Međutim mletačka flota nije uspjela provesti potpunu blokadu utvrđenog grada, zbog suviše uskog kanala, a to je omogućilo snagama Ismail-paše da i nadalje snabdjevaju opsjednutu tvrđavu preko [[Euriposov kanal|Euriposova kanala]]. Mlečani i njihovi saveznici trpjeli su velike gubitke, naročito ih je pogodilo drugo izbijanje kuge, od čega je umro i general Königsmarck, [[15. 9.|15. septembra]] [[1688]]. Nakon što mu je odbijen posljednji napad [[12. 10.|12. oktobra]], Morosini je morao prihvatiti poraz i odustati od daljnih napada [[20. 10.|20. oktobra]] [[1688]] nakon gubitka od 9 000 ljudi, Morosinijeva flota napustila je [[Eubeja|Eubeju]] i uputila se u [[Argos]]. Neuspjeh kod Negroponta imao je teške posljedice na mletačke snage. Preostali njemački plaćenici napustili su mletački logor početkom novembra. Morosinijev neuspjeli napad na grad Monemvasiju [[1689]], i njegovo slabo zdravlje prisilili su ga da se vrati u Veneciju.<ref>History of the Hellenic Nation, str. 29-30</ref> Negropont je označio kraj mletačke nadmoći, i bio početak brojnih turskih protuofenziva. == Otomanski preporod i protuofenziva == Uzastopni bolni porazi po [[Mađarska|Mađarskoj]] i [[Peloponez]]u imali su višekratne posljedice u [[Istanbul]]u. [[Sultan]] [[Mehmed IV]]. je svrgnut [[1687]] a na njegovo mjesto postavljen njegov brat [[Sulejman II]].. On je ispočetka bio zagovornik mirovnog rješenja međutim izbijanje neprijateljstva između dojučerašnjih saveznika u [[Rat Velike alijanse]] [[1688]] godine, i okretanje austrijskih snaga protiv [[Francuska|Francuske]], odvažilo je otomansko vodstvo da nastavi rat. Pod vodstvom puno sposobnijeg novog velikog [[vezir]]a, [[Fazil Ahmed-paša Köprülü|Fazil Ahmed-paše Köprülüja]], Turci su prešli u protunapad,<ref>LS Stavrianos, ''Balkan''od 1453, str 174</ref> no težište njihovih napora bilo je usmjereno na sjever protiv Habsburške Monarhije, Turci nisu imali dovoljno ljudi da preokrenu stanje na jugu u svoju korist. === Uloga Limberakisa Gerakarisa === [[1688]] godine [[Turci]] su potražili pomoć od ozloglašenog [[Manioti|maniotskog]] odmetnika inače bivšeg mletačkog [[Galiot (osoba)|galiota]] [[Limberakis Gerakaris|Limberakisa Gerakarisa]], kojeg su dotad držali zatvorenog u [[Istanbul]]u. Oslobođen je i postavljen za [[beg]]a od [[Mani]]ja (poluotok na Peloponezu), dozvoljeno mu je da okupi vlastitu vojsku od nekoliko stotina ljudi, te se pridružio otomanskim snagama u [[Teba (Grčka)|Tebi]]. Gerakaris je trebao odigrati važnu ulogu u budućem ratu, jer su njegovi drski i odvažni napadi na mletačke položaje i utvrde trebali biti glavna prijetnja mletačkoj sigurnosti. Između turskih i mletačkih snaga stvorio se pojas ničije zemlje koji se protezao preko cijele središnje [[Grčka|Grčke]] od otomanskih utvrda na istoku do mletačkih na zapadu. Velik dio tog teritorija osobito planinska unutrašnjost [[Prefektura Fokida|Fokije]] i [[Prefektura Evritanija|Evritanije]] bio je u rukama [[Hajduk|hajdučkih]] skupina sastavljenih od [[Grci|Grka]], [[Albanci|Albanaca]] i [[Dalmacija|dalmatinskih]] dezertera iz mletačkih jedinica. Gerakaris je ispočetka pokušao nagovoriti ove skupine da se pridruže otomanskim snagama, ali nije imao uspjeha. On je [[1689]] godine poveo prvi napad na [[Mesolongi]], sa mješanim vojskom od 2 000 [[Turci|Turaka]], [[Albanci|Albanaca]] i [[Grci|Grka]]. Slijedeće godine otomanska vojska uspjela je uspostaviti kontrolu nad većim dijelom unutrašnjosti srednje Grčke. Istovremeno s tim, Mlečani su uspjeli zauzeli Monemvasiju posljednju tursku utvrdu u Moreji. Gerakaris je poveo otomansku invaziju Moreje [[1692]] godine, isprva je zauzeo grad [[Korint]], a potom je bezuspješno opsjedao utvrde [[Akrokorint]] i [[Argos]], nakon toga morao se povući kad su Mlečanima stigla pojačanja. Nakon što je obnovio napade na mletačke položaje u Moreji [[1694]] i [[1695]] godine Gerakaris je iznenada prešao na mletačku stranu (na nagovor generala Steinaua). Međutim, njegovo surovo i divljačko ponašanje prema civilnom stanovništvu, kao i intrigantni položaj Bega od Mania, Vencija nije mogla zaboraviti i otrpjeti, zato je nakon jednog njegovog brutalnog napada i paleža grada [[Arta, Grčka|Arte]], u augustu [[1696]] Gerakis uhapšen i poslan u zatvor u [[Brescia|Brescu]] <ref>History of the Hellenic Nation, str. 32</ref> === Sukobi u Epiru i mletački napadi na Kretu === Prvenstveno želivši pomoći grčkim pobunjenicima iz [[Epir]]a kod gradića [[Himarë]], i nakon nekih vojnih uspjeha u sjevernoj [[Albanija|Albaniji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]], mletačka flota krenula je u napad na [[otomansko Carstvo|turske]] [[jadran]]ske luke, prije svega na utvrdu [[Valona|Valonu]] u [[Albanija|Albaniji]]. Opsada [[Valona|Valone]] trajala je od [[11. 9.|11]]-[[18. 9.|18. septembra]] [[1690]], i bila je uspješna jer je dovela do proširenja pobune na tom području. Međutim već početkom [[1691]] godine , oporavljaju se [[otomansko Carstvo|otomanske snage]] na tom području i pokreću veliku protuofenzivu u tom kraju, tako da već [[14. 3.|14. marta]] [[1691]] to područje potpuno pokoreno.<ref>History of the Hellenic Nation, str. 31-32</ref> Venecijanska flota pod zapovjedništvom Domenica Moceniga napala je [[Krit|Kretu]] [[1692]] godine i opsjedala glavni grad [[Iraklion|Kandiju]], istovremeno buknuo je ustanak kršćanskog stanovništva na otoku protiv Turaka. Unatoč svim naporima, mletački pokušaj ponovnog zauzimanja [[Krit|Krete]] nije uspio. Turci su čak uspjeli zauzeti venecijanske utvrde na otoku [[Gramvousa]] zbog izdaje. === Posljednja godina rata === Nadajući se da će ponovno pokrenuti mletačke uspjehe, Morosini se vratio u Moreju [[1693]]. godine. Međutim godine su učinile svoje, nije više mogao i umro je u [[Nafplio|Nafpliju]] [[16. 1.|16. januara]] [[1694]]. Njegov nasljednik Zeno, prema savjetu svojih oficira, poveo je vojnu ekspediciju na bogati otok [[Hios]], blizu [[Mala Azija|maloazijske]] obale. Otok je zauzet vrlo lako, ali je ubrzo uslijedio snažan i žestok turski protudar. Nakon pomorske bitke kod otoka Inusesa u februaru [[1695]] i teškog mletačkog poraza, Venecijanci su bili prisiljeni na ponižavajuće povlačenja sa otoka [[Hios]]a. Turci su se odvažili i željeli ponovno preoteti Moreju ali ih je general Steinau odbacio natrag na početne položaje u Tebu. Istovremeno general Steinau uspio je u još jednoj značajnoj stvari, uvjerio je prevrtljivog Gerakarisa da prijeđe na mletačku stranu.<ref>Finlay, str. 233</ref> === Pomorske bitke u Egeju === Za Morejskog rata odigralo se nekoliko pomorskih sukoba između sukobljenih flota, 8. septembra [[1690]] odigrala se bitka kod Lezbosa, 22. augusta [[1696]]. bitka kod otoka [[Andros (otok)|Androsa]], [[6. 7.|6. jul]] [[1697]]. bitka kod otoka Lemnos te na kraju [[1698]]. godine bitka kod otoka Samotraki. Međutim te bitke nisu bile presudne za ishod rata, uglavnom su završavale neodlučnim ishodom i nisu pomaknule ravnotežu snaga. === Sukobi u hrvatskim zemljama === Morejski rat vodio se i po jadranskom priobalju u [[Dalmacija|Dalmaciji]], [[Hercegovina|Hercegovini]] i [[Boka Kotorska|Boki Kotorskoj]]. Morejski rat u tim krajevima bio je po mnogo čemu nastavak [[Kandijski rat|Kandijskoga rata]]. Veći vojni uspjesi Mlečana u hrvatskim krajevima su osvajanje [[Sinj]]a ([[30. 9.|30. septembra]] [[1686]].) i [[Knin]]a ([[11. 9.|11. septembra]] [[1688]].) s okolicom. Time je zacrtana buduća granica sjeverne Dalmacije prema [[Bosna|Bosni]](planina [[Dinara]]). Do kraja Morejskoga rata [[Turci]] su protjerani iz svih važnijih gradova i utvrda u Dalmaciji, osim iz [[Imotski|Imotskoga]] i okolice. U Hercegovini su se vodile borbe oko [[Čitluk]]a i [[Gabela|Gabele]] a zahvatile su i istočnu Hercegovinu sve do [[Boka Kotorska|Boke Kotorske]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. U [[Boka Kotorska|Boki Kotorskoj]] najznačajniji događaj bio je opsjedanje (od 1. septembra) i zauzeće [[Herceg Novi|Herceg Novog]] ([[30. 9.|30. septembar]] [[1687]]). Utvrdu u Novom branila je posada od 1500 vojnika, tek nakon prelaska [[Albanci|albanskog]] dijela posade na mletačku stranu i gubitka strateški važne kule na obali, Herceg Novi se predao.<ref>{{Cite web |title=Lovorka Čoralić: Boka kotorska u doba Morejskoga rata (1684-1699) www.matica.hr |url=http://www.matica.hr/Kolo/kolo0301.nsf/AllWebDocs/boka |access-date=2011-01-27 |archivedate=2011-05-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110519074831/http://www.matica.hr/Kolo/kolo0301.nsf/AllWebDocs/boka |deadurl=yes }}</ref> I u ovom sukobu kao i u prethodnom Kandijskom ratu, na strani Mlečana sudjelovali su brojni stanovnici Dalmacije, Hercegovine i Boke Kotorske. Neki su poput [[Kotor]]anina [[Ivan Bolica|Ivana Bolice]] ([[1637]]-[[1704]]) bili u mletačkoj službi kao vojnici, a neki su se poput [[Poljička Republika|Poljičana]] sami uključili dignuvši bunu protiv [[Turci|Turaka]]. Poljičani su nakon bune krajem marta [[1685]], nenadano navalili na tvrđavu Nućak, nedaleko od [[Trilj]]a (ispod sela Garduna) na rijeci [[Cetina|Cetini]], ubrzo nakon toga sve utvde u njihovu kraju; [[Zadvarje]], [[Omiš]], Kamen kod ušća rijeke [[Žrnovnica|Žrnovnice]] te [[Klis]], bile su u kršćanskim rukama.<ref>{{Cite web |url=http://hrcak.srce.hr/file/45077 |title=A. Nazor, Poljičani u Morejskom ratu.pdf |access-date=2011-01-27 |archive-date=2016-01-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160106061810/http://hrcak.srce.hr/file/45077 |url-status=dead }}</ref> == Posljedice rata == Nakon rata potpisan je [[Karlovački mir]], u januaru [[1699]], tim ugovorom potvrđena je Mletačko pravo na [[Kefalonija|Kefaloniju]] i Moreju sa otokom [[Egina|Eginom]], koje je organizirano kao [[Kraljevstvo Moreja]] ([[italijanski jezik|talijanski]]: ''Regno di Morea'') i podjeljeno na četiri upravne jedinice (provincije): Romania sa sjedištem u gradu [[Nafplio|Nafpliju]] (njega su Venecijanci zvali ''Napoli di Romania''), Laconia sa sjedištem u Monemvasiji (''Malvasia''), Messenia sa sjedištem u [[Pylos|Navarinu]] i Achaea sa sjedištem u [[Patras]]u (''Patrasso''). Neposredne posljedice rata bile su demografska i ekonomska kriza na Peloponezu. [[Venecija]] je se na bezbroj načina željela riješiti krize, ali nije uspjela osvojiti povjerenje svojih grčkih [[Pravoslavlje|pravoslavnih]] podanika, koji su za Turaka imali relativnu autonomiju, a koju je zamijenila brojna i skupa venecijanska birokracija. Venecija je također pokrenula veliki projekt vojnog utvrđivanja Moreje, ti veliki radovi mogu se vidjeti još i danas na brojnim mjestima i gradovima Peloponeza. Ipak Venecija je bila suviše oslabljena da bi mogla efikasno braniti svoju vlast, tako da su [[1715]] godine Osmanlije ponovno zauzele Moreju. == Izvori == {{reflist|4}} == Literatura == * ''History of the Hellenic Nation'', Vol. XI, Ekdotiki Athinon 1975 * {{Cite book | last= Finlay | first= George | title= The History of Greece under Othoman and Venetian Domination | url= https://archive.org/details/historyofgreeceu00finluoft | year= 1856 | publisher= William Blackwood and Sons | location= London |ref=harv}} * {{cite web | last = Chatziaslani | first = Kornilia | title = Morosini in Athens | work = | publisher = Archaeology of the city of Athens | url = http://www.eie.gr/archaeologia/En/chapter_more_8.aspx | format = | doi = | accessdate = 11. jun 2008.}} * {{Cite book | last=Setton| first=Kenneth Meyer | title=Venice, Austria, and the Turks in the Seventeenth Century | url=https://archive.org/details/bub_gb_XN51y209fR8C| publisher=DIANE Publishing | year=1991 | isbn=0871691922 |ref=harv}} [[Kategorija:1680-e]] [[Kategorija:1690-e]] [[Kategorija:Vojna historija Mletačke Republike]] [[Kategorija:Osmanski ratovi]] [[Kategorija:Grčki ratovi]] [[Kategorija:Novovjekovni ratovi]] [[Kategorija:Ratovi u Evropi]] g8ffzbxh350d506rvf9a1cia2cmvx3y 3 101838 42689189 674115 2026-09-13T13:05:04Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689189 wikitext text/x-wiki Govor mržnje je na ovoj Wikipediji nedopustiv. --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] 21:50, 2 februar-вељача 2011 (CET) {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} 4hbp4a27twr6kd5t6fkirja5op99673 3 102302 42689095 678168 2026-09-13T12:54:21Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689095 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 102359 42689140 678512 2026-09-13T13:00:07Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689140 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 103068 42689113 683710 2026-09-13T12:56:40Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689113 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 103243 42689309 684108 2026-09-13T13:15:15Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689309 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 103334 42689081 684999 2026-09-13T12:53:09Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689081 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 104033 42689104 690536 2026-09-13T12:56:13Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689104 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 104349 42689185 693234 2026-09-13T13:04:18Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689185 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 104478 42689087 693548 2026-09-13T12:54:01Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689087 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 104534 42689115 912241 2026-09-13T12:57:05Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689115 wikitext text/x-wiki Please refrain from making unconstructive edits as you did to [[:Halleyeva kometa]]. Regards, [[User:Ruy Pugliesi|<span title="Ruy Pugliesi"><font face="Arial Rounded MT Bold">Ruy Pugliesi</font></span>]]^{[[User talk:Ruy Pugliesi|<span title="Talk">&#9701;</span>]]} 03:44, 5 ožujak-март 2011 (CET) :Please stop vandalizing pages or you'll be blocked without further notice. [[User:Ruy Pugliesi|<span title="Ruy Pugliesi"><font face="Arial Rounded MT Bold">Ruy Pugliesi</font></span>]]^{[[User talk:Ruy Pugliesi|<span title="Talk">&#9701;</span>]]} 03:47, 5 ožujak-март 2011 (CET) {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} 7odxulpve5vd0sc11wpfcnus04j9g81 3 104539 42689310 694001 2026-09-13T13:15:17Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689310 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 105306 42689294 700284 2026-09-13T13:14:08Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689294 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 105372 42689186 700843 2026-09-13T13:04:20Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689186 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 105373 42689264 700845 2026-09-13T13:12:10Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689264 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 106252 42689098 707856 2026-09-13T12:55:20Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689098 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 106412 42689103 709307 2026-09-13T12:55:30Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689103 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 106913 42689295 712789 2026-09-13T13:14:10Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689295 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 116253 42689090 783941 2026-09-13T12:54:13Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689090 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Datoteka:Stop hand nuvola.svg|30px]] | Ovo je '''zadnje upozorenje'''. <br />Kada sljedeći put [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizirate]] stranicu, bit će vam zabranjeno uređivati Wikipediju. |} nvl8xf92adpbcn7twgi85vz0okmng5r 3 117592 42689296 794221 2026-09-13T13:14:12Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689296 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} 522021q32nc8ygo6dpuluzefgd9wpgg 3 118275 42689292 798612 2026-09-13T13:14:06Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689292 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 119279 42689203 803909 2026-09-13T13:06:13Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689203 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 119549 42689220 805224 2026-09-13T13:08:07Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689220 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 119778 42689088 806602 2026-09-13T12:54:03Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689088 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Datoteka:Stop hand nuvola.svg|30px]] | Ovo je '''zadnje upozorenje'''. <br />Kada sljedeći put [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizirate]] stranicu, bit će vam zabranjeno uređivati Wikipediju. |} nvl8xf92adpbcn7twgi85vz0okmng5r 3 119980 42689324 807556 2026-09-13T13:17:07Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689324 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Datoteka:Stop hand nuvola.svg|30px]] | Ovo je '''zadnje upozorenje'''. <br />Kada sljedeći put [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizirate]] stranicu, bit će vam zabranjeno uređivati Wikipediju. |} nvl8xf92adpbcn7twgi85vz0okmng5r 3 121529 42689308 817653 2026-09-13T13:15:13Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689308 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 14 123608 42689353 42643515 2026-09-13T13:39:25Z Aca 108187 42689353 wikitext text/x-wiki __HIDDENCAT__ {{prazna kategorija}} [[Kategorija:Hronologija]] [[Kategorija:Nepoznati podaci]] j73ug7pdb842bbkauiy3wmy35sgvpj4 3 124305 42689332 833619 2026-09-13T13:18:04Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689332 wikitext text/x-wiki Za sljedeći pokušaj otvaranja članka pod naslovom "Statusi i Vicevi" slijedi blokada. --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] 12:03, 6 rujan-септембар 2011 (CEST) {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} cxjwwev71xi7w392c4n8oqexwch51n3 3 126633 42689214 845940 2026-09-13T13:07:16Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689214 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 126635 42689217 845947 2026-09-13T13:08:01Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689217 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 127500 42689111 850988 2026-09-13T12:56:36Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689111 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 127798 42689152 853174 2026-09-13T13:01:12Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689152 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 128795 42689097 861129 2026-09-13T12:55:18Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689097 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 129246 42689094 864962 2026-09-13T12:54:19Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689094 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 129757 42689102 867792 2026-09-13T12:55:28Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689102 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 129902 42689326 41530068 2026-09-13T13:17:11Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689326 wikitext text/x-wiki {| style="width:100%; background:transparent;" | style="background:#ffc9c9; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-topleft:12px; -webkit-border-top-left-radius:12px; border-top-left-radius:12px; width:20%; height:30px" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Gnome-help.svg|18px|link=Pomoć:Sadržaj]] [[Pomoć:Sadržaj|Pomoć]]</div> | style="background:#cef2e0; padding:0.5em 0.5em 0.5em 1em; font-size:130%; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-topright:12px; -webkit-border-top-right-radius:12px; border-top-right-radius:12px; width:80%; font-size: 120%;" | '''Pozdrav, Mitasns! [[Wikipedia:Dobrodošli|Dobrodošli]] na [[Srpskohrvatska Wikipedija|Wikipediju]] na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]]!''' |- | style="background:#ffdec9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Nuvola apps ksig-vector.svg|18px|link=Wikipedia:Kurs/Tečaj]] [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|Uvodni kurs/tečaj]]</div> | rowspan="8" style="background:#f5fffa; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-bottomright:12px; -webkit-border-bottom-right-radius:12px; border-bottom-right-radius:12px; padding:0.5em 1em;" | Wikipedia je projekt slobodne internetske enciklopedije koju svako može uređivati. Ako se prvi put nalazite na Wikipediji i želite joj doprinositi, preporučamo da odvojite nešto vremena i proučite [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|pet osnovnih načela]], te se upoznate sa Wikipedijinim [[Wikipedia:Smernice i preporuke|smjernicama i preporukama]]. Ako vam zatreba pomoć pri uređivanju, možete da pregledate [[Pomoć:Sadržaj|stranice pomoći]] i prođete kroz [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|uvodni kurs/tečaj]]. Na [[Wikipedia:Stranica za razgovor|stranicama za razgovor]] uvijek se '''potpisujte''': bilo da utipkate 4 tilde <code><nowiki>~~~~</nowiki></code> bilo da kliknete na ikonu [[Datoteka:OOjs UI icon signature-ltr.svg|25px]] na traci za uređivanje. Izmjene [[Wikipedia:Što je članak?|članaka]] se '''nikad ne potpisuju'''. Na stranici [[Posebno:Recentchanges|Nedavnih izmjena]] možete saznati za nove zanimljive članke, ko je trenutno aktivan, odnosno šta se trenutno na Wikipediji radi. Na stranici [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijace]] možete pročitati o novostima na Wikipediji i obratiti se zajednici, bilo da sudjelujete u diskusijama ili postavljate pitanje. Nadamo se da će vam ovdje biti ugodno, te da ćete svojim doprinosima postati stalni saradnik - '''Wikipedijanac'''! Ako imate bilo kakva pitanja, slobodno se obratite meni ili drugim urednicima na [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijaci]]. Još jednom, dobrodošli na Wikipediju i sretan rad! <div style="border-bottom:1px solid #eee; padding-top:0.17em; padding-bottom:0.5em"></div> <div style="font-size: 90%;">[[Datoteka:English language.svg|25px]] Hello and welcome to the Serbo-Croatian Wikipedia! We appreciate your contributions. If you do not speak Serbo-Croatian, that's no problem. Talk to us via [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|our village pump]] in your native language or find and contact [[:Kategorija:Babel|users who speak your language]]. We hope you enjoy your time here!</div> |- | style="background:#fff5c9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Internet-group-help-faq.svg|18px|link=Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja]] [[Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja|Najčešće postavljana pitanja]]</div> |- | style="background:#edffc9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Accessories-text-editor.svg|18px|link=Wikipedia:Smjernice i preporuke]] [[Wikipedia:Smjernice i preporuke|Smjernice i preporuke]]</div> |- | style="background:#caffc9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Copyright-problem.svg|18px|link=Wikipedia:Autorska prava]] [[Wikipedia:Autorska prava|Autorska prava]]</div> |- | style="background:#c9d8ff; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Unesco Cultural Heritage logo.svg|18px|link=Wikipedia:Pet stubova Wikipedije]] [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|Pet stubova Wikipedije]]</div> |- | style="background:#e9c9ff; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-bottomleft:12px; -webkit-border-bottom-left-radius:12px; border-bottom-left-radius:12px; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Ambox warning yellow.svg|18px|link=Wikipedia:Šta Wikipedia nije]] [[Wikipedia:Šta Wikipedia nije|Šta Wikipedia nije]]</div> |} {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} mg0qp8w3vx4tdrwmmwxho27cvy7wlgl 3 130394 42689151 871551 2026-09-13T13:01:10Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689151 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 130659 42689192 873290 2026-09-13T13:05:09Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689192 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Datoteka:Stop hand nuvola.svg|30px]] | Ovo je '''zadnje upozorenje'''. <br />Kada sljedeći put [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizirate]] stranicu, bit će vam zabranjeno uređivati Wikipediju. |} nvl8xf92adpbcn7twgi85vz0okmng5r 3 130786 42689258 874284 2026-09-13T13:11:16Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689258 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 131053 42689084 876208 2026-09-13T12:53:22Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689084 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Datoteka:Stop hand nuvola.svg|30px]] | Ovo je '''zadnje upozorenje'''. <br />Kada sljedeći put [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizirate]] stranicu, bit će vam zabranjeno uređivati Wikipediju. |} nvl8xf92adpbcn7twgi85vz0okmng5r 3 131361 42689314 877995 2026-09-13T13:16:06Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689314 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 131915 42689190 880343 2026-09-13T13:05:06Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689190 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Datoteka:Stop hand nuvola.svg|30px]] | Ovo je '''zadnje upozorenje'''. <br />Kada sljedeći put [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizirate]] stranicu, bit će vam zabranjeno uređivati Wikipediju. |} nvl8xf92adpbcn7twgi85vz0okmng5r 3 132592 42689248 883464 2026-09-13T13:10:18Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689248 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 132729 42689150 884242 2026-09-13T13:01:08Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689150 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 132944 42689178 885082 2026-09-13T13:04:04Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689178 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 132948 42689247 885102 2026-09-13T13:10:17Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689247 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 132958 42689128 885137 2026-09-13T12:59:10Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689128 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 134263 42689305 890413 2026-09-13T13:15:07Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689305 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 134441 42689208 891405 2026-09-13T13:07:03Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689208 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 134442 42689182 891408 2026-09-13T13:04:12Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689182 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 135242 42689300 895528 2026-09-13T13:14:18Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689300 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 135584 42689166 896465 2026-09-13T13:02:19Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689166 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 137118 42689290 902201 2026-09-13T13:14:02Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689290 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 139585 42689117 912237 2026-09-13T12:57:08Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689117 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 139586 42689114 912238 2026-09-13T12:57:03Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689114 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 139587 42689118 912239 2026-09-13T12:57:09Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689118 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 139588 42689116 912240 2026-09-13T12:57:06Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689116 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 140397 42689096 914986 2026-09-13T12:55:16Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689096 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 140741 42689167 916516 2026-09-13T13:03:02Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689167 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 140941 42689121 918094 2026-09-13T12:57:14Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689121 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 142832 42689127 931675 2026-09-13T12:58:26Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689127 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 144015 42689075 940596 2026-09-13T12:52:50Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689075 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:blue; clear: both; position:relative;" | [[Image:Information.svg|30px]] | Zdravo. Prije pravljenja potencijalnih kontroverznih izmjena, kao one koje ste napravili na članku „[[:Pokret snaga Srbije]]“, preporučuje se da iste razmotrite na stranici za razgovor istog članka. U drugom slučaju, korisnici mogu smatrati vaše izmjene [[WP:V|vandalizmom]]. Hvala vam. --[[User:Vatrena ptica|<font color="red">Vatrena</font>]] [[User talk:Vatrena ptica|<font color="gold">ptica</font>]] 22:23, 9 siječanj-јануар 2012 (CET) |} b0e8wpmhilfh1m21e9kwbfln89tp35t 3 144902 42689107 947010 2026-09-13T12:56:30Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689107 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 144979 42689108 947362 2026-09-13T12:56:32Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689108 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 145022 42689254 947833 2026-09-13T13:11:09Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689254 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 145530 42689196 951740 2026-09-13T13:05:16Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689196 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 145638 42689297 952218 2026-09-13T13:14:14Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689297 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 145639 42689232 952222 2026-09-13T13:09:09Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689232 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 145640 42689302 952224 2026-09-13T13:15:02Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689302 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 145641 42689091 952230 2026-09-13T12:54:14Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689091 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 145849 42689183 955679 2026-09-13T13:04:14Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689183 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 145969 42689146 957079 2026-09-13T13:00:19Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689146 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 146189 42689291 959872 2026-09-13T13:14:04Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689291 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 146700 42689197 967443 2026-09-13T13:06:01Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689197 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 146981 42689126 973296 2026-09-13T12:58:24Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689126 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 147151 42689148 975461 2026-09-13T13:01:04Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689148 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 147698 42689327 977888 2026-09-13T13:17:13Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689327 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 147961 42689261 978677 2026-09-13T13:12:03Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689261 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 148422 42689306 994388 2026-09-13T13:15:09Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689306 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 148705 42689266 1001805 2026-09-13T13:12:14Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689266 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 149511 42689209 1015231 2026-09-13T13:07:05Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689209 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 149512 42689187 1015234 2026-09-13T13:05:01Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689187 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 150553 42689340 1025041 2026-09-13T13:18:18Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689340 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Molimo vas da prestanete. Ako nastavite [[WP:V|vandalizirati]] stranice, kao što ste uradili na članku „[[:Albanija ]]“, bit će vam zabranjeno uređivati Wikipediju. --[[Korisnik:Biblbroks|Biblbroks]] ([[Razgovor sa korisnikom:Biblbroks|razgovor]]) 17:07, 11 ožujak-март 2012 (CET) |} kssawydquo6qfuma2ngvy9kf068g9d4 3 150886 42689280 1027897 2026-09-13T13:13:15Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689280 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 151174 42689159 1031466 2026-09-13T13:02:05Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689159 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 151187 42689099 1031523 2026-09-13T12:55:22Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689099 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 151338 42689162 1035093 2026-09-13T13:02:11Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689162 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 151758 42689143 1040493 2026-09-13T13:00:13Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689143 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 152213 42689257 1045291 2026-09-13T13:11:14Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689257 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 153051 42689124 1052540 2026-09-13T12:58:21Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689124 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 153184 42689080 1053929 2026-09-13T12:53:08Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689080 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 153250 42689225 1054621 2026-09-13T13:08:15Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689225 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 153702 42689135 1064137 2026-09-13T12:59:21Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689135 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 154247 42689273 1073178 2026-09-13T13:13:01Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689273 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 154399 42689213 1074651 2026-09-13T13:07:13Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689213 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 154435 42689335 1074961 2026-09-13T13:18:09Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689335 wikitext text/x-wiki Hi. Why are you blanking pages? -- [[Korisnik:Tegel|Tegel]] ([[Razgovor sa korisnikom:Tegel|razgovor]]) 01:39, 29 april-травањ 2012 (CEST) {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} cq78yftyjoye7aynmqsajsfqp68em34 3 154540 42689123 1076528 2026-09-13T12:58:19Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689123 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:blue; clear: both; position:relative;" | [[image:Information.svg|30px]] | Hvala vam za eksperimentiranje na Wikipediji. Vaš test je radio, i vraćen je na prethodnu izmjenu ili uklonjen. Koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]] za bilo kakve testove koje želite raditi. Pogledajte stranicu [[Wikipedia:Uvod|dobrodošlice]] da naučite više o doprinosu našoj enciklopediji. |} ---- ''Koliko god vaši doprinosi po pitanju novih članaka o nogometašima bili hvalevrijedni i koliko god oni punili bilancu naših članaka (iako su onakvi za brisanje, ali ja ih sredim), daljnje unošenje besmislenih podataka (Shakira, Baggio, Real Madrid) neće biti tolerirano i bit ćete blokirani na kraći rok. Pisati nove članke možete, ali unositi lažne besmislice u već postojeće ne. Također, bilo bi dobro da se prijavite što bi olakšalo rad i vama i nama. Također, kod pisanja novih članaka, pazite na točnost podataka. Pozdav'' --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Biljezim se sa štovanjem</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">,Poe</font>]] 14:18, 30 april-травањ 2012 (CEST) ---- {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} f7kwyz1y5pbwzk6hhrbc30jqlgt030z 3 155383 42689315 1085271 2026-09-13T13:16:08Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689315 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Molimo vas da prestanete. Ako nastavite [[WP:V|vandalizirati]] stranice, bit će vam zabranjeno uređivati Wikipediju. |} ---- ''Članak je već jednom izbrisan, govori o maloljetniku koji je potpuno irelevantan, dapače, krši i zakone. Molim vas da prestanete ili ćete biti blokirani na kraći rok zbog otkrivanja podataka o maloljetnicima'' --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Biljezim se sa štovanjem</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">,Poe</font>]] 21:28, 11 svibanj-мај 2012 (CEST) q324nkkz5au9lt04dkk9zf08iltzvh9 3 156138 42689083 1096007 2026-09-13T12:53:21Z AcaBot 120650 /* Momčilo */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689083 wikitext text/x-wiki == Momčilo == koliko ''vas Srba'' ima u Zagrebu? --[[Korisnik:BokicaK|BokicaK]] ([[Razgovor sa korisnikom:BokicaK|razgovor]]) 06:04, 23 svibanj-мај 2012 (CEST) {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola.svg|30px]] | '''Vama je zabranjeno uređivati Wikipediju zbog osobnih napada ili napadačkog ponašanja.''' Ako ili kada blokada istekne, slobodno se vratite, ali molimo vas da pravite korisne izmjene. Suzdržite se od osobnih napada ili ćete se susresti sa dužim zabranama koje će imati uticaja na sve korisnike koji koriste ovaj račun odnosno IP adresu. |} j8gmbh5i6kbsx9yd2o7h3c2hrhb5on7 3 169824 42689224 1191114 2026-09-13T13:08:14Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689224 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola.svg|30px]] | '''Vama je zabranjeno uređivati Wikipediju zbog osobnih napada ili napadačkog ponašanja.''' Ako ili kada blokada istekne, slobodno se vratite, ali molimo vas da pravite korisne izmjene. Suzdržite se od osobnih napada ili ćete se susresti sa dužim zabranama koje će imati uticaja na sve korisnike koji koriste ovaj račun odnosno IP adresu. |} 54tzbwpfq6o8fiv3l5mtx0of571ko09 0 174766 42689584 41813252 2026-09-14T09:47:53Z SrpskiAnonimac 101643 SrpskiAnonimac premješta stranicu [[Ponikve]] na [[Ponikve (razvrstavanje)]] preko preusmjerenja 41813252 wikitext text/x-wiki '''Ponikve''' može značiti: * [[ponikva]], udubina u tlu karakretistična za [[krš]] '''Naselja u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]:''' * [[Ponikve (Bakar)]], gradsko naselje [[Bakar (grad)|Bakra]] * [[Ponikve (Ogulin)]], gradsko naselje [[Ogulin]]a * [[Ponikve (Ston)]], naselje kod [[Ston]]a '''Naselja u [[BiH]]:''' * [[Ponikve (Čajniče, BiH)]], naselje u općini [[Čajniče]] * [[Ponikve (Velika Kladuša, BiH)]], naselje u općini [[Velika Kladuša]] '''Naselja u [[Slovenija|Sloveniji]]:''' * [[Ponikve (Cerknica, Slovenija)]], naselje u [[općina Cerknica|općini Cerknica]] * [[Ponikve (Brežice, Slovenija)]], naselje u [[općina Brežice|općini Brežice]] * [[Ponikve (Dobrepolje, Slovenija)]], naselje u [[općina Dobrepolje|općini Dobrepolje]] * [[Ponikve (Sežana, Slovenija)]], naselje u [[općina Sežana|općini Sežana]] * [[Ponikve (Tolmin, Slovenija)]], naselje u [[općina Tolmin|općini Tolmin]] Vidi i: * [[Ponikva (razvrstavanje)]] {{razvrstavanje}} dbxxa3udrc6qgtmv71ivi5zw8jqkmbo 3 177028 42689253 1304114 2026-09-13T13:11:07Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689253 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 178955 42689177 1259221 2026-09-13T13:04:02Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689177 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 0 179160 42689398 42554338 2026-09-13T16:03:22Z CommonsDelinker 806 Uklanjam datoteku [[c:File:President_Mohamed_Morsi.jpg|President_Mohamed_Morsi.jpg]]; na Ostavi ju je izbrisao račun [[c:User:Infrogmation|Infrogmation]]; razlog: per [[:c:Commons:Deletion requests/Files in Category:Mohamed Morsi|]]. 42689398 wikitext text/x-wiki {| align=right border=1 cellspacing=0 cellpadding=4 class=toccolours width=250 style="margin: 0 0 1em 1em; border-collapse: collapse; border: 1px #aaa solid" |+ <big><big><br />'''16. Konferencija Pokreta nesvrstanih'''<br /> |- | style="background:#911;"| <span style="color:WHITE;">'''Logo'''</span> || [[Datoteka:16.samit Nesvrstanih.jpg|200 px]] |- | style="background:#911;"| <span style="color:WHITE;">'''Mesto održavanja'''</span> || [[Teheran]]<br />[[Iran]] |- | style="background:#911;"| <span style="color:WHITE;">'''Datum'''</span> || 26-31. avgusta 2012. |- | style="background:#911;"| <span style="color:WHITE;">'''Slogan'''</span> || Trajni mir kroz zajednički globalni pristup |- | style="background:#911;"| <span style="color:WHITE;">'''Web stranica'''</span> || http://www.nam.gov.ir/Portal/Home/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120902032823/http://www.nam.gov.ir/Portal/Home/ |date=2012-09-02 }} |- | style="background:#911;"| <span style="color:WHITE;">'''Učesnici'''</span> || <small>'''ČLANICE'''</small><br /><small>[[Avganistan]]</small>,<small>[[Alžir]]</small>,<small>[[Azerbejdžan]]</small><br /><small>[[Bahrein]]</small>,<small>[[Bangladeš]]</small>,<small>[[Bjelorusija]]</small><br /><small>[[Benin]]</small>,<small>[[Butan (država)|Butan]]</small>,<small>[[Bolivija]]</small>,<small>[[Brunej]]</small><br /><small>[[Burkina Faso]]</small>,<small>[[Kambodža]]</small><br /><small>[[Srednjoafrička Republika]]</small>,<small>[[Kolumbija]]</small><br /><small>[[Komori]]</small>,<small>[[Čile]]</small>,<small>[[Kuba]]</small>,<small>[[Džibuti]]</small>,<small>[[Ekvador]]</small><br /><small>[[Egipat]]</small>,<small>[[Gabon]]</small>,<small>[[Gana]]</small><br /><small>[[Gvineja-Bissau]]</small>,<small>[[Jordan]]</small>,<small>[[Indija]]</small><br /><small>[[Iran]]</small>,<small>[[Irak]]</small>,<small>[[Indonezija]]</small>,<small>[[Kuvajt]]</small>,<small>[[Libanon]]</small><br /><small>[[Lesoto]]</small>,<small>[[Libija]]</small>,<small>[[Malezija]]</small>,<small>[[Mali]]</small>,<small>[[Mauretanija]]</small><br /><small>[[Mauricijus]]</small>,<small>[[Mongolija]]</small>,<small>[[Maroko]]</small><br /><small>[[Mozambik]]</small>,<small>[[Mianmar]]</small>,<small>[[Namibija]]</small>,<small>[[Nepal]]</small><br /><small>[[Nikaragva]]</small>,<small>[[Nigerija]]</small><br /><small>[[Sjeverna Koreja]]</small>,<small>[[Pakistan]]</small><br /><small>[[Palestina]]</small>,<small>[[Filipini]]</small>,<small>[[Oman]]</small>,<small>[[Katar]]</small>,<small>[[Saudijska Arabija]]</small>,<small>[[Senegal]]</small>,<small>[[Singapur]]</small>,<small>[[Južna Afrika]]</small><br /><small>[[Šri Lanka]]</small>,<small>[[Sudan]]</small>,<small>[[Svazilend|Svazi]]</small>,<small>[[Sirija]]</small><br /><small>[[Tanzanija]]</small>,<small>[[Tajland]]</small>,<small>[[Tunis]]</small>,<small>[[Turkmenistan]]</small><br /><small>[[Uganda]]</small>,<small>[[Ujedinjeni Arapski Emirati]]</small><br /><small>[[Venezuela]]</small>,<small>[[Vijetnam]]</small>,<small>[[Zambija]]</small>,<small>[[Zimbabve]]<br /><small>'''ZEMLJE PROMATRAČI'''</small><br /><small>[[Armenija]]</small>,<small>[[Bosna i Hercegovina]]</small>,<small>[[Brazil]]</small>,<small>[[Kina]]</small>,<small>[[Hrvatska]]</small>,<small>[[Crna Gora]]</small>,<small>[[Srbija]]</small>,<small>[[Tadžikistan]]</small><br /><small>'''ZEMLJE GOSTI'''</small><br /><small>[[Australija]]</small>,<small>[[Rusija]]</small>,<small>[[Zapadna Sahara]]</small>,<small>[[Švicarska]]</small>,<small>[[Turska]]</small><br /><small>'''ORGANIZACIJE'''</small><br /><small>{{flag|Afrička unija}}</small>,<small>[[Arapska liga]]</small>,<small>[[Organizacija islamske konferencije]]</small>,<small>[[Ujedinjeni narodi]]</small>,<small>[[Generalna skupština Ujedinjenih naroda]]</small>,<small>[[Grupa 77]]</small>,<small>[[Svetsko veće za mir]]</small> |} 16. redovita konferencija [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]] održana je od 26. do 31. avgusta u [[Teheran]]u u [[Iran]]u. Na samitu su sudjelovali lideri 120 država svijeta<ref>{{Cite web |title=NAM summit: India says no to foreign intervention in Syria - Hindustan Times<!-- Botovski generisani naziv --> |url=http://www.hindustantimes.com/world-news/RestOfAsia/NAM-summit-India-says-no-to-foreign-intervention-in-Syria/Article1-922067.aspx |access-date=2012-09-08 |archivedate=2012-08-31 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120831084227/http://www.hindustantimes.com/world-news/RestOfAsia/NAM-summit-India-says-no-to-foreign-intervention-in-Syria/Article1-922067.aspx |deadurl=yes }}</ref>, među njima 24 predsjednika, 3 kralja, 8 premijera i 50 ministara inostranih poslova<ref>http://www.northjersey.com/news/international/167859305_Iran_Challenges_Isolation_Imposed_by_Sanctions_at_Conference__Tehran_.html?page=all</ref>. Okvir samita sačinjavao je "Finalni dokument" usvojen na samitu u [[Šarm el Šeik]]u ([[Egipat]]) na 15. konferenciji pokreta koja je održana [[2009]]<ref name="allafrica.com">[http://allafrica.com/stories/201208150290.html allAfrica.com: Southern Africa: Media Briefing By Deputy Minister Ebrahim Ebrahim On International Developments<!-- Botovski generisani naziv -->]</ref>. Teme samita uz to su bile i [[nuklearno razoružanje]], [[ljudska prava]] i regionalni izazovi. Domaćin samita, Iran, je objavio i vlastitu diplomatsku inicijativu predstavljanjem nacrta rezolucije za miroljubivo rešenje [[Građanski rat u Siriji|Građanskog rata u Siriji]]<ref>[http://news.xinhuanet.com/english/video/2012-08/26/c_131808319.htm Non-Aligned Movement summit opens in Tehran - Xinhua | English.news.cn<!-- Botovski generisani naziv -->]</ref>. Samitu svetskih lidera, koji je održan 30. i 31. avgusta, predhodili su Ministarski samit 28. i 29. avgusta i Samit viših funkcionera 26. i 27. avgusta<ref name="allafrica.com"/><ref>{{Cite web |title=Nam News Network - Egyptian President Hands Over Nam'S Presidency To Iran<!-- Botovski generisani naziv --> |url=http://www.namnewsnetwork.org/v3/read.php?id=MjA0NzY4 |access-date=2012-09-08 |archivedate=2013-10-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131019060258/http://www.namnewsnetwork.org/v3/read.php?id=MjA0NzY4 |deadurl=yes }}</ref>. Iran će predsedati pokretom u mandatu od tri godine do 2015. kada će ga na tom mestu zameniti [[Venezuela]]. == Povezano == * [[Prva konferencija Pokreta nesvrstanih]] * [[Teheran]] * [[Teheranska konferencija]] == Galerija učesnika == ''Galerija sadrži fotografije nekih od učesnika 16. samita Pokreta nesvrstanih.'' <gallery> Datoteka:Hamid Karzai in August 2009 cropped.jpg|[[Datoteka:Flag of Afghanistan (2013–2021).svg|25 px]][[Avganistan]]<br />[[Hamid Karzai]] Datoteka:Ban Ki-moon 1-2.jpg|[[Datoteka:Flag of the United Nations.svg|25 px]][[Ujedinjene nacije]]<br />[[Ban Ki-moon]] Datoteka:Robert Mugabe - 2009.jpg|[[Datoteka:Flag of Zimbabwe.svg|25 px]][[Zimbabve]]<br />[[Robert Mugabe]] Datoteka:Hamad bin Khalifa Al Thani (cropped).jpg|[[Datoteka:Flag of Qatar.svg|25 px]][[Katar]]<br />[[Hamad bin Khalifa Al Thani]] Datoteka:Sheikh Hasina - 2009.jpg|[[Datoteka:Flag of Bangladesh.svg|25 px]][[Bangladeš]]<br />[[Sheikh Hasina]] Datoteka:Hun Sen 1 (cropped).jpg|[[Datoteka:Flag of Cambodia.svg|25 px]][[Kambodža]]<br />[[Hun Sen]] Datoteka:Prime Minister Manmohan Singh in WEF ,2009.jpg|[[Datoteka:Flag of India.svg|25 px]][[Indija]]<br />[[Manmohan Singh]] Datoteka:Mahmoud Ahmadinejad 16-17 October 2007.jpg|[[Datoteka:Flag of Iran.svg|25 px]][[Iran]]<br />[[Mahmud Ahmadinežad]] Datoteka:Nouri al-Maliki with Bush, June 2006, cropped.jpg|[[Datoteka:Flag of Iraq.svg|25 px]][[Irak]]<br />[[Nuri el Maliki]] Datoteka:Mahmoud Abbas.jpg|[[Datoteka:Flag of Palestine.svg|25 px]][[Palestinska samouprava|Palestina]]<br />[[Mahmoud Abbas]] </gallery> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.namnewsnetwork.org/v3/cat.php?reg=MTAx 16. samit Pokreta nesvrstanih] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120828205148/http://www.namnewsnetwork.org/v3/cat.php?reg=MTAx |date=2012-08-28 }} [[Kategorija:Pokret nesvrstanih]] [[Kategorija:Historija Irana]] [[Kategorija:Politika Irana]] [[Kategorija:2012.]] ah6jtwb6qkq90em9ct8qgpxzkbzhsr3 14 182107 42689284 9054165 2026-09-13T13:13:24Z Aca 108187 42689284 wikitext text/x-wiki {{prazna kategorija}} [[Kategorija:Održavanje Wikipedije]] [[Kategorija:Wikipedijine slike]] frgxmcx4a95s0udvy5r0n6379cw93m0 3 182543 42689276 1274547 2026-09-13T13:13:07Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689276 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 182832 42689138 1277392 2026-09-13T13:00:03Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689138 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 3 183389 42689259 1281592 2026-09-13T13:11:18Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689259 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} k0d0atdf73wc7s2f1axmx1v5inqhtri 0 183609 42689480 42343884 2026-09-13T19:03:39Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689480 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Mogi das Cruzes | ime_genitiv =Mogi das Cruzesa | izvorno_ime = | slika_panorama =Vista_de_Mogi_das_Cruzes_a_partir_do_Pico_do_Urubu.JPG | veličina_slike =280px | opis_slike=[[Panorama]] grada | slika_lokacijska_karta_država =Brazil | slika_lokacijska_karta_opis=Pozicija Mogi das Cruzesa u Brazilu | nadimak = | širina-stupnjevi =20 | širina-minute=22 | širina-oznaka=S | dužina-stupnjevi =43 | dužina-minute=23 | dužina-oznaka=W | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Brazil}} | lokacija1_ime =[[Države Brazila|Savezna država]] | lokacija1_info =[[São Paulo (savezna država)|São Paulo]] | utemeljenje_ime=Osnovan | utemeljenje_datum=[[1560]].<ref name=city/> | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | titula_vođe =[[Gradonačelnik|Prefeito]] | ime_vođe=Caio Cunha | stranka_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna=712,5 [[km²]]<ref name=cita/> | površina_uža= | površina_šira= | visina=760<ref name=brit/> | visina_izvor= | visina_max= | visina_min=759<ref name=city/> | stanovništvo_godina=[[2021]]./[[2022]]. | stanovništvo_bilješke= | stanovništvo= | stanovništvo_gustoća= | stanovništvo_uže=419,790<ref name=city/> | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire=451,505<ref name=cita/> | stanovništvo_šire_gustoća =633,7 stan/[[km²]]<ref name=cita/> | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona=VST | utc_pomak =-4:30 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj=11<ref name=city/> | gradovi_prijatelji = | web_stranica = }} '''Mogi das Cruzes''' je [[grad]] od 419,790<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/brazil/cities/saopaulo/?cityid=2531 | title =Mogi das Cruzes | accessdate =06.02.2024. | language=engleski | publisher=City Population}}</ref> i [[općina]] od 451,505 [[Stanovništvo|stanovnika]]<ref name=cita>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/brazil/regiaosudeste/admin/s%C3%A3o_paulo/3530607__mogi_das_cruzes/ | title =Mogi das Cruzes (Moji das Cruzes) | accessdate =06.02.2024. | language=engleski | publisher=City Population}}</ref> na [[jugoistok]]u [[Brazil]]a u [[Države Brazila|Saveznoj državi]] [[São Paulo (savezna država)|São Paulo]]. == Geografija == Mogi das Cruzes leži na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] 760 [[metar]]a, duž [[rijeka|rijeke]] [[Tiete]], Od svog [[administrativni centar|administrativnog centra]] grada [[São Paulo|São Paula]] je udaljen je [[50|pedesetak]] [[km]] [[istok|istočno]], pa je dio te [[metropola|metropole]].<ref name=brit/> == Historija == Prvi [[kolonizacija|kolonisti]] su ga krajem [[16. vijek]]a, počeli koristiti kao odmorište, ubrzo je izrastao u [[selo]], koje je [[1611]]. dobilo status [[gradić|vile]] i ime ''Villa of Sant'Ana de Mogi Mirim''.<ref name=his/> U to je vrijeme već postojala [[cesta]] za São Paulo, kojom se počelo se prevoziti sve više ljudi, robe. Uz nju je Mogi Mirim narastao u grad, pa je [[1865]]. dobio [[gradska prava|status grada]].<ref name=his>{{cite web | url =https://www.mogidascruzes.sp.gov.br/mogi-das-cruzes/descobrindo-mogi-das-cruzes | title =Descobrindo Mogi das Cruzes | accessdate =06.02.2024. | language =portugalski | publisher =Prefeitura de Mogi das Cruzes | archive-date =2025-08-29 | archive-url =https://web.archive.org/web/20250829075229/https://www.mogidascruzes.sp.gov.br/mogi-das-cruzes/descobrindo-mogi-das-cruzes | url-status =dead }}</ref> Od [[1973]]. je sjedište [[Univerzitet]]a Mogi das Cruzes.<ref name=brit/> Danas je snažan [[industrija|industrijski]] centar, sa [[pilana]]ma, [[štavljenje|štavionicama]], [[čeličana]]ma, [[tvornica]]ma [[keramika|keramike]], [[automobil]]skih dijelova, [[papir]]a, [[tekstil]]a i [[kemikalija]]. Pored tog je i [[ratarstvo|ratarski]] centar koji snabdjeva [[grah]]om i [[voće]]m São Paulo i Rio de Janeiro.<ref name=brit/> [[Željeznica|Željeznicom]] i [[autoput]]om povezan je Sao Paulom i Rio de Janeiro, a ima i [[aerodrom]].<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/place/Mogi-das-Cruzes | title =Mogi das Cruzes | accessdate =06.02.2024. | language=engleski | publisher=Encyclopaedia Britannica}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Mogi das Cruzes}} * [https://www.mogidascruzes.sp.gov.br/ ''Prefeitura de Mogi das Cruzes'' (službene stranice)] {{pt icon}} [[Kategorija:Gradovi u Brazilu]] [[Kategorija:São Paulo]] nps1psx7pgy8govaj1lzxbpqv8ruat9 0 183676 42689520 42185934 2026-09-13T22:09:17Z SrpskiAnonimac 101643 SrpskiAnonimac premješta stranicu [[Pomoravlje]] na [[Pomoravlje (razvrstavanje)]] 42185934 wikitext text/x-wiki '''Pomoravlje''' se može odnositi na: * [[Pomoravlje (oblast)|Pomoravlje]] (Veliko Pomoravlje), geografski deo Srbije pored reke Morave (Velike Morave) * [[Zapadno Pomoravlje]] * [[Južno Pomoravlje]] ** [[Kosovsko Pomoravlje]] (''Binačko Pomoravlje'') == Povezano == * [[Pomoravski upravni okrug]], okrug Srbije * [[Kosovskopomoravski upravni okrug]], okrug Srbije {{razvrstavanje}} 03kfrnfcl41f5aqebi660eq2tmnwzr7 42689600 42689520 2026-09-14T11:05:21Z SrpskiAnonimac 101643 42689600 wikitext text/x-wiki '''Pomoravlje''' se može odnositi na: * [[Pomoravlje]] (Veliko Pomoravlje), geografski deo Srbije pored reke Morave (Velike Morave) * [[Zapadno Pomoravlje]] * [[Južno Pomoravlje]] ** [[Kosovsko Pomoravlje]] (''Binačko Pomoravlje'') == Povezano == * [[Pomoravski upravni okrug]], okrug Srbije * [[Kosovskopomoravski upravni okrug]], okrug Srbije {{razvrstavanje}} b1crkkixk0yxhmv0ucnoa2dwc7dfg3g 3 188373 42689219 1333009 2026-09-13T13:08:05Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689219 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je zabranjeno uređivati Wikipediju na period od 7 dana zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} b1fjk30tkfj485c2yfsfa8im7kt7x7l 0 188513 42689493 20269959 2026-09-13T19:07:47Z Aca 108187 /* Život i delo */ 42689493 wikitext text/x-wiki '''Slavko Pavešić''' ([[Konjic|Konjic na Neretvi]], [[9. jun]] [[1912]]. – [[Beograd]], [[9. decembar]] [[1975]]) književni historičar i kritičar, filolog i lingvist, leksikograf, prevodilac. == Život i delo == Osnovnu školu i gimnaziju polazio u [[Sarajevo|Sarajevu]], maturirao 1932. Diplomirao 1936. u [[Zagreb]]u. Zbog komunističkih ideja rad u državnim školama bio mu je onemogućen, te je do Drugog svetskog rata radio u privatnim školama u Zagrebu. Od 1940. radi na državnim školama u Benkovcu, Slunju i Bjelovaru. Od februara 1944. pripada Narodnooslobodilačkoj vojsci. Po završetku rata, neko vreme radi na raznim državnim poslovima, na kraju u Savetu za nauku i kulturu pri Vladi FNRJ, odakle 26. novembra 1950. prelazi u Jugoslavensku akademiju. Onde je napredovao do zvanja znanstvenog savjetnika. Počeo je najpre kao [[povesničar književnosti|književni povesničar]] i kritičar, komparatist. Od Vlade Čehoslovačke primio je 1936. nagradu za knjigu »Česi i ilirizam«. Rad mu se potom usmerava na dijalektologiju, savremeni jezik i njegovu historiju. O savremenom jeziku i jeziku uopšte govorio je na raznim tribinama, u Zagrebačkom lingvističkom krugu, Radio Zagrebu i drugde. Bio je jedan od sastavljača prvog zajedničkog srpskohrvatskog pravopisa iz 1960. godine, koji su redigirali Mihailo Stevanović i Ljudevit Jonke. Sudelovao je 1954. u Anketi Matice srpske o savremenom jeziku Srba i Hrvata, za čim je došao [[Novosadski dogovor|Novosadski književni dogovor]]. Sarađivao je na izradi »[[Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika|Rečnika srpskohrvatskoga književnog jezika]]« dveju Matica i bio njegov suredaktor. Najviše je doprineo kao organizator naučnog rada u Jugoslavenskoj akademiji, u čijem Institutu za jezik od 1950. priprema uslove za dovršetak golemoga »Rječnika hrvatskoga ili srpskoga jezika«. Rječnik je uređivao od 1967. do 1975., preuzeo ga je na 79. svesku i dovršio, obavivši petinu ukupnog posla na njegovom uređivanju (18 svezaka ukupno). Umro je u Beogradu na proslavi 150. godišnjice rođenja Đura Daničića, osnivača Rječnika koji je dovršio Pavešić. == Radovi == * ''Terminologija veterinarske i humanomedicinske parasitologije'', s I. Babićem, Zagreb 1960. * ''Jezik Sjepana Matijevića: prilog poznavanju jezika bosanskih pisaca 17. stoljeća'', Zagreb 1968. * ''Rad na proučavanju čakavskog govora u Brinju i okolici'', s B. Finkom, Zagreb 1968. ;Prevodi * Xavier de Maistre, ''Put po mojoj sobi'', Zagreb 1952. {{Lifetime|1912|1975|Pavešić, Slavko}} [[Kategorija:Jugoslavenski lingvisti]] [[Kategorija:Hrvatski lingvisti]] [[Kategorija:Filolozi]] 8nx4yfbibsttqzdl6irfakv6m2hhwir 0 189194 42689397 42536062 2026-09-13T16:03:18Z CommonsDelinker 806 Uklanjam datoteku [[c:File:President_Mohamed_Morsi.jpg|President_Mohamed_Morsi.jpg]]; na Ostavi ju je izbrisao račun [[c:User:Infrogmation|Infrogmation]]; razlog: per [[:c:Commons:Deletion requests/Files in Category:Mohamed Morsi|]]. 42689397 wikitext text/x-wiki {{Infobox officeholder |name = Mohamed Morsi<br /><small>{{lang|ar|محمد مرسى}}</small> |birthname = Mohamed Morsi Isa al-Ayyat |image = |order1 = [[Popis predsjednika Egipta|5.]] |office1 = predsjednik Egipta |vicepresident1 = [[Mahmoud Mekki]] |primeminister1 = [[Kamal Ganzouri]]<br />[[Hesham Qandil]] |term_start1 = 30. jun 2012 |term_end1 = 3. jul 2013. |predecessor1 = [[Hosni Mubarak]]<ref name=pred1>{{cite web |url=http://www.guardian.co.uk/world/2012/jun/30/mohamed-morsi-sworn-in-egyptian-president?newsfeed=true |title=Mohamed Morsi sworn in as Egyptian president |author=Conal Urquhart and agencies|date=30 June 2012|work=[[The Guardian]]|accessdate=1. 7. 2012}}</ref><ref name=pred2>{{cite news |url=http://www.google.com/hostednews/ap/article/ALeqM5jpszTfIX0wjb-v5EuCrxubiahGWw?docId=ab4ee00f25a84113a306a80baeb947ce |title=Egypt votes for president to succeed Mubarak |author=Hamza Hendawi|date=16 June 2012|agency=Associated Press |publisher=[[Google]] |accessdate=1. 7. 2012}}</ref>* |successor1 = |office2 = generalni sekretar [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]] |term_start2 = 30. jun 2012 |term_end2 = 2. august 2012 |predecessor2 = [[Mohamed Hussein Tantawi]] <small>(v.d.)</small> |successor2 = |office3 = predsjednik [[Stranka slobode i pravde (Egipat)|Stranke slobode i pravde]] |term_start3 = 30. april 2011 |term_end3 = 24. jun 2012 |predecessor3 = položaj uspostavljen |successor3 = [[Saad El-Katatni]] |office4 = član [[Narodna skupština Egipta|Narodne skupštine Egipta]] |term_start4 = 1. decembar 2000 |term_end4 = 12. decembar 2005 |predecessor4 = [[Numan Gumaa]] |successor4 = Mahmoud Abaza |birth_date = {{birth date|1951|8|20|df=y}} |birth_place = [[Al Sharqia (gubernija)|Sharqia]], [[Kraljevina Egipat|Egipat]] |death_date = {{death date and age|2019|6|17|1951|8|20|df=y}} |death_place = [[Kairo]], [[Egipat]] |spouse = [[Naglaa Mahmoud]] <small>(1979–)</small> |children = 5 |party = [[Stranka slobode i pravde (Egypt)|Stranka slobode i pravde]]<ref>{{cite news |url=http://english.ruvr.ru/2012_06_24/79174954/ |title=Morsi: Egypt's international commitments unchanged |publisher=Voice of Russia |date=24 June 2012 |agency=Information Telegraph Agency of Russia |archivedate=2012-08-13 |archiveurl=https://www.webcitation.org/69sJcmHOa?url=http://english.ruvr.ru/2012_06_24/79174954/ |accessdate=12. 8. 2012 |deadurl=no }}</ref></small><br /> |otherparty = [[Muslimansko bratstvo]] |alma_mater = [[Univerzitet u Kairu]]<br />[[University of Southern California]] |profession = [[akademija (klasa)|univerzitetski nastavnik]] ([[strojarstvo]]) |religion = [[suniti|sunitski]] [[islam]] |signature = Muhammed Morsi Signature.png |footnotes = * položaj ispražnjen od 11. februara 2011 do 30. juna 2012.<ref name=vacancy1>{{cite news |url=http://www.time.com/time/specials/packages/article/0,28804,2045328_2045338_2048789,00.html |title=Ruling Egypt After Mubarak: Presidential Contenders Emerge |author=Abigail Hauslohner |date=12 February 2011 |work=[[Time (magazine)|Time]] |accessdate=1 July 2012 |archivedate=2013-05-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130521073607/http://www.time.com/time/specials/packages/article/0,28804,2045328_2045338_2048789,00.html |deadurl=yes }}</ref><ref name=vacant2>{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/download/download-2011/index.html |title=[[The World Factbook|World Factbook 2011]] |author=[[Central Intelligence Agency]] |year=2011 |publisher=[[Central Intelligence Agency]] |accessdate=1. 7. 2012 |archive-date=2012-05-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120518073802/https://www.cia.gov/library/publications/download/download-2011/index.html |dead-url=yes }}</ref> }} '''Mohamed Morsi Isa El-Ayyat''' ({{lang-ar| محمد مرسى عيسى العياط}}, <!--Hidden note: this is the native Egyptian Arabic pronunciation. Please don't change it-->{{IPA-arz|mæˈħæmmæd ˈmoɾsi<!--Hidden note: not [ˈmʊrsi]--> ˈʕiːsæ (ʔe)l.ʕɑjˈjɑːtˤ|IPA}}, [[20. august]] [[1951]]. – [[17. juna]] [[2019]]), [[egipat]]ski [[političar]], [[Popis predsjednika Egipta|peti]] [[predsjednik Egipta]] i prvi koji je na tu poziciju došao izbornim putem. Morsi će dužnost predsednika vršiti od 30. juna 2012.<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5hcaoxxsaWchmy5h1hM-2lW5Ti4tw?docId=CNG.d5fb1a0d998bd400326ce03309e1b890.781 |title=مرشح الاخوان المسلمين محمد مرسي اول رئيس لمصر بعد مبارك |language=arapski |date=June 24, 2012 |agency=Agence France-Presse |publisher=Google News |archivedate=2012-08-13 |archiveurl=https://www.webcitation.org/69sJoIhX0?url=http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5hcaoxxsaWchmy5h1hM-2lW5Ti4tw?docId=CNG.d5fb1a0d998bd400326ce03309e1b890.781 |accessdate=12. 7. 2012 |deadurl=yes }}</ref> pa do [[3. jula]] [[2013]]. kada biva oboren u vojnom puču. Masovne demonstracije koje se pokreću protiv vojnog puča egipatska vojska je ugušila u krvi. Obrazovan je u [[SAD]], a od 2000. do 2005. je bio član [[Narodna skupština Egipta|Narodne skupštine Egipta]] i vodeća ličnost [[Muslimansko bratsvo|Muslimanskog bratstvo]]. Kada je Muslimansko bratstvo nakon [[Egipatska revolucija 2011|revolucije 2011.]] osnovalo [[Stranka slobode i pravde (Egipat)|Stranka slobode i pravde]] (FJP) postao je njen predsjednik. Kao njen kandidat je sudjelovao na [[Predsjednički izbori u Egiptu 2012|predsjedničkim izborima]] održanim u maju i junu 2012. Na njima je pobijedio [[Ahmed Shafik|Ahmeda Shafika]], posljednje premijera pod režimom u revoluciji svrgnutog [[Hosni Mubarak|Hosnija Mubaraka]]. Morsi je, u skladu sa obećanjem prije početka kampanje, nakon pobjede podnio ostavku na mjesto čelnika FJP.<ref>{{cite web|url=http://www.nytimes.com/2012/06/25/world/middleeast/mohamed-morsi-of-muslim-brotherhood-declared-as-egypts-president.html?pagewanted=all|title=Named Egypt's Winner, Islamist Makes History|author=David D. Kirkpatrick|date=June 24, 2012|work=The New York Times|archivedate=2012-11-30|archiveurl=https://web.archive.org/web/20121130002805/http://www.nytimes.com/2012/06/25/world/middleeast/mohamed-morsi-of-muslim-brotherhood-declared-as-egypts-president.html?pagewanted=all|accessdate=12. 8. 2012|dead-url=yes}}</ref> Morsi je prvi civil na mjestu egipatskog predsjednika, i prvi koji je na to mjesto došao na općim slobodnim izborima sa više kandidata. Umro je [[2019]]. u kairskoj sudnici nakon što se onesvijestio tokom suđenja. == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Mohamed Morsi}} {{s-start}} {{s-off}} {{s-bef|before=[[Numan Gumaa]]}} {{s-ttl|title=član [[Narodna skupština Egipta|Narodne skupštine Egipta]]|years=2000–2005}} {{s-aft|after=[[Mahmoud Abaza]]}} |- {{s-ppo}} {{s-new|office}} {{s-ttl|title=vođa [[Stranka slobode i pravde (Egipat)|Stranke slobode i pravde]]|years=2011–2012}} {{s-aft|after=[[Saad El-Katatni]]}} |- {{s-new|party}} {{s-ttl|title=kandidat [[Stranka slobode i pravde (Egipat)|Stranke slobode i pravde]] za [[predsjednik Egipta|predsjednika Egipta]]|years=[[Predsjednički izbori u Egiptu 2012|2012]]}} {{s-inc|recent}} |- {{s-off}} {{s-bef|before=[[Hosni Mubarak]]}} {{s-ttl|title=[[predsjednik Egipta]]|years=2012–2013}} {{s-aft|after=[[Adli Mansur]] (vršitelj dužnosti)}} |- {{s-dip}} {{S-bef|before=[[Mohamed Hussein Tantawi]]}} {{s-ttl|title=generalni sekretar [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]]|years=2012}} {{s-aft|after=[[Mahmud Ahmadinežad]]}} {{s-end}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1951|2019|Morsi, Mohamed}} [[Kategorija:Predsjednici Egipta]] [[Kategorija:Egipatski političari]] [[Kategorija:Biografije, Kairo]] qtnd4mjrmwdv2cw7u0yi0fwqvzfvoqc 3 191224 42689184 1353444 2026-09-13T13:04:16Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689184 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:blue; clear: both; position:relative;" | [[Image:Information.svg|30px]] | Zdravo. Prije pravljenja potencijalnih kontroverznih izmjena, kao one koje ste napravili na članku „[[:Najmanj grad na svetu]]“, preporučuje se da iste razmotrite na stranici za razgovor istog članka. U drugom slučaju, korisnici mogu smatrati vaše izmjene [[WP:V|vandalizmom]]. Hvala vam. --[[User:Vatrena ptica|<font color="red">Vatrena</font>]] [[User talk:Vatrena ptica|<font color="gold">ptica</font>]] 20:31, 10 decembar-просинац 2012 (CET) |} swivvbjaxiiv1sv8fuzt0io0tmhqgp2 2 205351 42689376 42686667 2026-09-13T14:33:33Z Edgar Allan Poe 29250 /* Općenito */ 42689376 wikitext text/x-wiki <center> <div style="font-family: Optima, Trebuchet MS, sans-serif"> <div style="background:white; border:thin solid blue; padding:;.1em; margin: 0em 1em 1em 1em"> <div style="border: thick solid #DDDDCC;thin solid yellow"> <div style="border: thin solid blue; padding-top:.6em"> {| style="font-family:Optima, Trebuchet MS, sans-serif;" | <center>[[File:Edgar Allan Poe 2.jpg|96px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe]]</center> | <center>[[File:Denis Diderot by Louis-Michel van Loo.jpg|96px|link=Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe]]</center> | <center>[[File:Piet Mondrian and Pétro van Doesburg.jpg|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi]]</center> | <center>[[File:Benedetto da maiano, incoronazione di ferdinando I d'aragona e sei musici, 1490 ca., 01.JPG|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade]]</center> |- | style="margin-top:-.5em" | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Korisnička stranica]]</center> | <center>[[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|Razgovor]]</center> | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi|Doprinosi]]</center> | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade|Nagrade]]</center> |- | colspan=7 | <hr> |- | colspan=7 style="padding:.3em; font-family:Helvetica, Arial, Verdana, sans-serif" | <center>'''Poruku mi možete ostaviti [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:Edgar_Allan_Poe&action=edit&section=new ovdje]'''</center> |} </div> </div> </div> </div> </center> Ovdje se nalazi '''popis članaka koje sam napisao ili nadopunio''' tokom svog rada na ovoj Wikipediji, poredan tematski. ==Književnost== {| style="border-spacing: 2px; border: 1px solid darkgray;" width="100%" |- ! style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" colspan="5" | '''Književnost''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" width="15%"| '''Općenito''' | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="4"| {{small|1.}} [[Ekspresionizam]] • {{small|2.}} [[Gotička fikcija]] • {{small|3.}} [[Humanizam]] • {{small|4.}} [[Klasicizam]] • {{small|5.}} [[Galgenhumor]] • {{small|6.}} ''[[Nouveau roman]]'' • {{small|7.}} [[Južnjačka gotika]] • {{small|8.}} [[Struja svijesti (književnost)|Struja svijesti]] • {{small|9.}} [[Izgubljeni grad (fikcija)]] • {{small|10.}} [[Čehovljev pištolj]] |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" width="15%"| '''Književne nagrade''' | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="4"| {{small|1.}} [[Nagrada Agatha]] • {{small|2.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Nobelova nagrada za književnost]] • {{small|3.}} [[NIN-ova nagrada]] • {{small|4.}} [[Velika nagrada za teatar Francuske akademije]] |- ! style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" colspan="5" | '''Nacionalne književnosti''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" width="15%"| '''Općenito''' | style="font-size:smaller; text-align: left"colspan="4"| {{small|1.}} [[Kostarikanska književnost]] |- ! style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="5" | {{flagicon|ENG}} '''Engleska književnost''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="15%"| '''Autori''' | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="4"| {{small|1.}} [[Douglas Adams]] • {{small|2.}} [[Jane Austen]] • {{small|3.}} [[George Bellairs]] • {{small|4.}} [[Anne Brontë]] • {{small|5.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lewis Carroll]] • {{small|6.}} [[Geoffrey Chaucer]] • {{small|7.}} [[Gilbert Keith Chesterton]] • {{small|8.}} [[Agatha Christie]] • {{small|9.}} [[Daniel Defoe]] • {{small|10.}} [[Adrian Conan Doyle]] • {{small|11.}} [[Arthur Conan Doyle]] • {{small|12.}} [[Gervase od Tilburyja]] • {{small|13.}} [[John le Carré]] • {{small|14.}} [[Karoline Leach]] • {{small|15.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Bertrand Russell]] • {{small|16.}} [[Edgar Wallace]] • {{small|17.}} [[Tom Stoppard]] |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="5"| '''Djela''' |- | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="2" rowspan="2" | # ''[[Titus Andronicus]]'' # ''[[A Christmas Carol]]'' # ''[[Through the Looking-Glass]]'' ("[[The Walrus and the Carpenter]]" • "[[Haddocks' Eyes]]") # ''[[Euclid and his Modern Rivals]]'' # ''[[The Nursery "Alice"]]'' # [[:kategorija:Djela Agathe Christie|djela Agathe Christie]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ten Little Niggers]]'') # ''[[The Floating Admiral]]'' # ''[[Animal Farm]]'' # ''[[Our Story (knjiga)|Our Story]]'' # ''[[Born Fighter]]'' # ''[[My Story (Ronnie Kray)|My Story]]'' # ''[[In the Shadow of the Dreamchild]]'' # ''[[A Way of Life: Over Thirty Years of Blood, Sweat and Tears]]'' # ''[[The Constant Gardener]]'' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="3"| '''Sherlock Holmes''' |- | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="3" | "[[How Watson Learned the Trick]]" • ''[[The Adventures of Sherlock Holmes]]'' ("[[A Scandal in Bohemia]]" • "[[The Adventure of the Red-Headed League|The Red-Headed League]]" • "[[The Man with the Twisted Lip]]" • "[[The Adventure of the Copper Beeches|The Copper Beeches]]" • "[[The Adventure of the Blue Carbuncle|The Blue Carbuncle]]" • "[[The Adventure of the Speckled Band|The Speckled Band]]" • "[[The Adventure of the Noble Bachelor|The Noble Bachelor]]" • "[[The Boscombe Valley Mystery]]" • "[[A Case of Identity]]" • "[[The Adventure of the Beryl Coronet|The Beryl Coronet]]" • "[[The Adventure of the Engineer's Thumb|The Engineer's Thumb]]" • "[[The Five Orange Pips]]") • ''[[The Memoirs of Sherlock Holmes]]'' ("[[Silver Blaze]]" • "[[The Adventure of the Cardboard Box|The Cardboard Box]]" • "[[The Adventure of the Yellow Face|The Yellow Face]]" • "[[The Adventure of the Stockbroker's Clerk|The Stockbroker's Clerk]]" • "[[The Adventure of the Gloria Scott|The ''Gloria Scott'']]" • "[[The Adventure of the Reigate Squire|The Reigate Squire]]" • "[[The Adventure of the Musgrave Ritual|The Musgrave Ritual]]" • "[[The Adventure of the Crooked Man|The Crooked Man]]" • "[[The Adventure of the Resident Patient|The Resident Patient]]" • "[[The Adventure of the Greek Interpreter|The Greek Interpreter]]" • "[[The Adventure of the Naval Treaty|The Naval Treaty]]" • "[[The Final Problem]]") • ''[[The Return of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Empty House|The Empty House]]" • "[[The Adventure of the Norwood Builder|The Norwood Builder]]" • "[[The Adventure of the Dancing Men|The Dancing Men]]" • "[[The Adventure of the Solitary Cyclist|The Solitary Cyclist]]" • "[[The Adventure of the Priory School|The Priory School]]" • "[[The Adventure of Black Peter|Black Peter]]" • "[[The Adventure of Charles Augustus Milverton|Charles Augustus Milverton]]" • "[[The Adventure of the Six Napoleons|The Six Napoleons]]" • "[[The Adventure of the Three Students|The Three Students]]" • "[[The Adventure of the Golden Pince-Nez|The Golden Pince-Nez]]" • "[[The Adventure of the Missing Three-Quarter|The Missing Three-Quarter]]" • "[[The Adventure of the Abbey Grange|The Abbey Grange]]" • "[[The Adventure of the Second Stain|The Second Stain]]") • ''[[His Last Bow]]'' ("[[The Adventure of Wisteria Lodge|Wisteria Lodge]]" • "[[The Adventure of the Red Circle|The Red Circle]]" • "[[The Adventure of the Bruce-Partington Plans|The Bruce-Partington Plans]]" • "[[The Adventure of the Dying Detective|The Dying Detective]]" • "[[The Disappearance of Lady Frances Carfax|Lady Frances Carfax]]" • "[[The Adventure of the Devil's Foot|The Devil's Foot]]" • "[[His Last Bow (priča)|His Last Bow]]") • ''[[The Case-Book of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Mazarin Stone|The Mazarin Stone]]" • "[[The Problem of Thor Bridge|Thor Bridge]]" • "[[The Adventure of the Creeping Man|The Creeping Man]]" • "[[The Adventure of the Sussex Vampire|The Sussex Vampire]]" • "[[The Adventure of the Three Garridebs|The Three Garridebs]]" • "[[The Adventure of the Illustrious Client|The Illustrious Client]]" • "[[The Adventure of the Three Gables|The Three Gables]]" • "[[The Adventure of the Blanched Soldier|The Blanched Soldier]]" • "[[The Adventure of the Lion's Mane|The Lion's Mane]]" • "[[The Adventure of the Retired Colourman|The Retired Colourman]]" • "[[The Adventure of the Veiled Lodger|The Veiled Lodger]]" • "[[The Adventure of Shoscombe Old Place|Shoscombe Old Place]]") • ''[[The Valley of Fear]]'' • ''[[A Study in Scarlet]]'' • ''[[The Sign of the Four]]'' • ''[[The Hound of the Baskervilles]]'' ---- {{small|1.}} ''[[The Exploits of Sherlock Holmes]]'' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="5"| '''Likovi i franšize''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Sherlock Holmes''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Agatha Christie''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''''Harry Potter''''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Carrollova ''Alice''''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Ostalo''' |- style="font-size:smaller; text-align: left" | | # [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes]] # [[Dr. Watson]] # [[Sebastian Moran]] # [[Inspektor Lestrade]] # [[Mycroft Holmes]] # [[Profesor Moriarty]] # [[Irene Adler]] # [[Mary Morstan]] ---- # [[Klub Diogenes]] | # [[Hercule Poirot]] # [[Miss Marple]] # [[Tommy i Tuppence]] # [[Viši inspektor Japp]] # [[Arthur Hastings]] # [[Parker Pyne]] # [[Ariadne Oliver]] # [[Gospođica Lemon]] | # [[Sirius Black]] # [[Remus Lupin]] # [[Severus Snape]] # [[Armando Dippet]] # [[Gabrielle Delacour]] # [[Alastor Moody]] # [[Barty Crouch]] # [[Phineas Nigellus Black]] | # [[Jubjub]] # [[Bijeli Skakač (Through the Looking-Glass)|Bijeli Skakač]] # [[Ovca (Through the Looking-Glass)|Ovca]] # [[Crveni Kralj (Through the Looking-Glass)|Crveni Kralj]] # [[Grifon (Alice's Adventures in Wonderland)|Grifon]] # [[Alice (Alice's Adventures in Wonderland)|Alice]] # [[Ludi Šeširdžija]] # [[Gusjenica (Alice's Adventures in Wonderland)|Gusjenica]] | # [[James Bond (lik)]] |} ===Engleska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja engleske književnosti |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |belowstyle= text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |above= |group1 = Pisci |list1= [[Gervase Tilburyski]] • [[Geoffrey Chaucer]] • [[Daniel Defoe]] • [[Jane Austen]] • [[Anne Brontë]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lewis Carroll]] • [[Arthur Conan Doyle]] • [[Gilbert Keith Chesterton]] • [[Edgar Wallace]] • [[Adrian Conan Doyle]] • [[Agatha Christie]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Bertrand Russell]] • [[George Bellairs]] • [[Douglas Adams]] • [[John le Carré]] • [[Karoline Leach]] |group2 = Djela |list2= ''[[A Christmas Carol]] • [[Through the Looking-Glass]] ''("[[The Walrus and the Carpenter]]" • "[[Haddocks' Eyes]]")'' • [[Euclid and his Modern Rivals]] • [[The Nursery "Alice"]] • [[A Study in Scarlet]] • [[The Sign of the Four]] • [[The Hound of the Baskervilles]] • [[The Floating Admiral]] • ''[[:kategorija:Djela Agathe Christie|Djela Agathe Christie]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ten Little Niggers]]'')'' • [[Animal Farm]] • [[The Exploits of Sherlock Holmes]] • [[Our Story (knjiga)|Our Story]] • [[Born Fighter]] • [[A Way of Life: Over Thirty Years of Blood, Sweat and Tears]] • [[My Story (Ronnie Kray)|My Story]] • [[In the Shadow of the Dreamchild]] • [[The Constant Gardener]]'' • "[[How Watson Learned the Trick]]" • ''[[The Adventures of Sherlock Holmes]]'' ("[[A Scandal in Bohemia]]" • "[[The Adventure of the Red-Headed League|The Red-Headed League]]" • "[[The Man with the Twisted Lip]]" • "[[The Adventure of the Copper Beeches|The Copper Beeches]]" • "[[The Adventure of the Blue Carbuncle|The Blue Carbuncle]]" • "[[The Adventure of the Speckled Band|The Speckled Band]]" • "[[The Adventure of the Noble Bachelor|The Noble Bachelor]]" • "[[The Boscombe Valley Mystery]]" • "[[A Case of Identity]]" • "[[The Adventure of the Beryl Coronet|The Beryl Coronet]]" • "[[The Adventure of the Engineer's Thumb|The Engineer's Thumb]]" • "[[The Five Orange Pips]]") • ''[[The Memoirs of Sherlock Holmes]]'' ("[[Silver Blaze]]" • "[[The Adventure of the Cardboard Box|The Cardboard Box]]" • "[[The Adventure of the Yellow Face|The Yellow Face]]" • "[[The Adventure of the Stockbroker's Clerk|The Stockbroker's Clerk]]" • "[[The Adventure of the Gloria Scott|The ''Gloria Scott'']]" • "[[The Adventure of the Reigate Squire|The Reigate Squire]]" • "[[The Adventure of the Musgrave Ritual|The Musgrave Ritual]]" • "[[The Adventure of the Crooked Man|The Crooked Man]]" • "[[The Adventure of the Resident Patient|The Resident Patient]]" • "[[The Adventure of the Greek Interpreter|The Greek Interpreter]]" • "[[The Adventure of the Naval Treaty|The Naval Treaty]]" • "[[The Final Problem]]") • ''[[The Return of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Empty House|The Empty House]]" • "[[The Adventure of the Norwood Builder|The Norwood Builder]]" • "[[The Adventure of the Dancing Men|The Dancing Men]]" • "[[The Adventure of the Solitary Cyclist|The Solitary Cyclist]]" • "[[The Adventure of the Priory School|The Priory School]]" • "[[The Adventure of Black Peter|Black Peter]]" • "[[The Adventure of Charles Augustus Milverton|Charles Augustus Milverton]]" • "[[The Adventure of the Six Napoleons|The Six Napoleons]]" • "[[The Adventure of the Three Students|The Three Students]]" • "[[The Adventure of the Golden Pince-Nez|The Golden Pince-Nez]]" • "[[The Adventure of the Missing Three-Quarter|The Missing Three-Quarter]]" • "[[The Adventure of the Abbey Grange|The Abbey Grange]]" • "[[The Adventure of the Second Stain|The Second Stain]]") • ''[[His Last Bow]]'' ("[[The Adventure of Wisteria Lodge|Wisteria Lodge]]" • "[[The Adventure of the Red Circle|The Red Circle]]" • "[[The Adventure of the Bruce-Partington Plans|The Bruce-Partington Plans]]" • "[[The Adventure of the Dying Detective|The Dying Detective]]" • "[[The Disappearance of Lady Frances Carfax|Lady Frances Carfax]]" • "[[The Adventure of the Devil's Foot|The Devil's Foot]]" • "[[His Last Bow (priča)|His Last Bow]]") • ''[[The Case-Book of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Mazarin Stone|The Mazarin Stone]]" • "[[The Problem of Thor Bridge|Thor Bridge]]" • "[[The Adventure of the Creeping Man|The Creeping Man]]" • "[[The Adventure of the Sussex Vampire|The Sussex Vampire]]" • "[[The Adventure of the Three Garridebs|The Three Garridebs]]" • "[[The Adventure of the Illustrious Client|The Illustrious Client]]" • "[[The Adventure of the Three Gables|The Three Gables]]" • "[[The Adventure of the Blanched Soldier|The Blanched Soldier]]" • "[[The Adventure of the Lion's Mane|The Lion's Mane]]" • "[[The Adventure of the Retired Colourman|The Retired Colourman]]" • "[[The Adventure of the Veiled Lodger|The Veiled Lodger]]" • "[[The Adventure of Shoscombe Old Place|Shoscombe Old Place]]") • ''[[The Valley of Fear]]'' • ''[[Titus Andronicus]]'' |group3 = Likovi |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = Holmes |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes]] • [[Dr. Watson]] • [[Sebastian Moran]] • [[Inspektor Lestrade]] • [[Mycroft Holmes]] • [[Profesor Moriarty]] • [[Irene Adler]] • [[Mary Morstan]] |group2 = ''Harry Potter'' |list2= [[Sirius Black]] • [[Remus Lupin]] • [[Severus Snape]] • [[Armando Dippet]] • [[Gabrielle Delacour]] • [[Alastor Moody]] • [[Barty Crouch]] • [[Phineas Nigellus Black]] |group3 = ''Alice'' |list3= [[Jubjub]] • [[Bijeli Skakač (Through the Looking-Glass)|Bijeli Skakač]] • [[Ovca (Through the Looking-Glass)|Ovca]] • [[Crveni Kralj (Through the Looking-Glass)|Crveni Kralj]] • [[Grifon (Alice's Adventures in Wonderland)|Grifon]] • [[Alice (Alice's Adventures in Wonderland)|Alice]] • [[Ludi Šeširdžija]] • [[Gusjenica (Alice's Adventures in Wonderland)|Gusjenica]] |group4 = Christie |list4= [[Hercule Poirot]] • [[Miss Marple]] • [[Tommy i Tuppence]] • [[Viši inspektor Japp]] • [[Arthur Hastings]] • [[Parker Pyne]] • [[Ariadne Oliver]] • [[Gospođica Lemon]] }} |group4=Ostalo |list4= [[Klub Diogenes]] |below= }} ===Francuska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja francuske književnosti |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF;background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |above= [[Francuska književnost|<span style="color:white">Francuska književnost</span>]] |group1 = Pisci |list1= ''[[La Pléiade]]'' ([[Pierre de Ronsard]] • [[Joachim du Bellay]]) • [[Margarita od Navarre]] • [[Clément Marot]] • [[Théodore-Agrippa d'Aubigné]] • [[Jean de La Fontaine]] • [[Molière]] • [[Alphonse de Lamartine]] • [[Alexandre Dumas (sin)|Alexandre Dumas, ''fils'']] • [[Alexandre Dumas (otac)|Alexandre Dumas, ''père'']] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Victor Hugo]] • [[Sully Prudhomme]] • [[Frédéric Mistral]] • [[Louis Aragon]] • [[Roger Martin du Gard]] • [[Eugène Ionesco]] • [[Jean-Paul Sartre]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Albert Camus]] • [[Jacques Prévert]] • [[François Villon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[André Malraux]] • [[Jean Genet]] • [[Max Jacob]] • [[François-René de Chateaubriand]] • [[Pierre-Augustin Caron de Beaumarchais]] • [[George Sand]] • [[Paul Claudel]] • [[François Mauriac]] • [[Patrick Modiano]] • [[Romain Rolland]] • [[Claude Simon]] • [[Saint-John Perse]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Jean Anouilh]] |group2 = Djela |list2= ''[[La Chanson de Roland]] • [[Roman de la Rose]] • [[L'Avare ou l'École du mensonge]] • [[Bug-Jargal]] • [[Le Rhin]] • [[Torquemada (drama)|Torquemada]] • [[L'Éducation sentimentale]] • [[Madame Bovary]] • [[Les Rougon-Macquart, Histoire naturelle et sociale d'une famille sous le Second Empire]] ''(''[[Germinal]] • [[Nana (roman)|Nana]]'')'' • [[La Nausée]] • ''[[:Kategorija:Djela Eugènea Ionescoa|djela Eugènea Ionescoa]]'' • [[En attendant Godot]]'' • ''[[À l'échelle humaine]]'' • [[:Kategorija:Djela Andréa Malrauxa|djela Andréa Malrauxa]] • ''[[Le Barbier de Séville]]'' • ''[[Le Mariage de Figaro]]'' • ''[[La Mère coupable]]'' • ''[[Hernani (drama)|Hernani]]'' • "[[Le Bateau ivre]]" • ''[[Les Fleurs du mal]]'' • [[:Kategorija:Djela Jeana Anouilha|djela Jeana Anouilha]] (osim ''Becketa''; [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Antigone]]'') |below= [[Emma Bovary|<span style="color:white">Emma Bovary</span>]] • [[Bérenger|<span style="color:white">Bérenger</span>]] }} ===Ruska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja ruske književnosti |abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |above= [[Ruska književnost|<span style="color:white">Ruska književnost</span>]] (nedovršeno) |group1 = Pisci |list1= [[Ivan Krilov]] • [[Ivan Gončarov]] • [[Aleksandar Blok]] • [[Isak Babelj]] • [[Andrej Platonov]] • [[Danil Harms]] • [[Mihail Šolohov]] • [[Vladimir Dudincev]] • [[Eduard Limonov]] |group2 = Djela |list2= ''[[Šinelj]] • [[Zločin i kazna]] • [[Tri sestre]]'' |below= }} ===Američka književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja američke književnosti |abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |above= |group1 = Pisci |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edgar Allan Poe]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Smrt Edgara Allana Poea|smrt]] • [[Bibliografija Edgara Allana Poea|bibliografija]]) • [[Emily Dickinson]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[William Faulkner]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[H. P. Lovecraft]] ([[:Kategorija:H. P. Lovecraft|kategorija]]) |group2 = Djela |list2= ''[[The Raven]] • [[The Murders in the Rue Morgue]] • [[The Narrative of Arthur Gordon Pym of Nantucket]] • [[Adventures of Huckleberry Finn]] • [[The Da Vinci Code]] • [[Franz Kafka: The Office Writings]]'' • [[:Kategorija:Djela Williama Faulknera|djela Williama Faulknera]] |below= [[Auguste Dupin|<span style="color:white">C. Auguste Dupin</span>]] • [[Yoknapatawpha|<span style="color:white">Yoknapatawpha</span>]] • [[Obitelj Compson|<span style="color:white">Obitelj Compson</span>]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Ono (lik)|{{color|white|Ono}}]] }} ===Japanska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja japanske književnosti |abovestyle=text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |belowstyle= text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |above= |group1 = Pisci |list1= [[Chikamatsu Monzaemon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edogawa Ranpo]] • [[Shūji Terayama]] • [[Project Itō]] • [[Sanjūgo Naoki]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Osamu Dazai]] ([[Samoubojstvo Osamua Dazaija|suicid]] • [[:Kategorija:Djela Osamua Dazaija|djela]]) • [[Shizuko Ōta]] |group2 = Djela |list2= "[[Ningen Isu]]" • "[[Rashōmon]]" • ''[[Noruwei no Mori]]'' • ''[[Nihon Ōdai Ichiran]]'' • [[Bibliografija Osamua Dazaija]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ningen Shikkaku]]'') |below= [[Kogorō Akechi|{{color|red|Kogorō Akechi}}]] • ''[[Buraiha|{{color|red|Buraiha}}]]'' • [[Ja-roman|{{color|red|Ja-roman}}]] • ''[[Shayō-zoku|{{color|red|Shayō-zoku}}]]'' • [[Yōzō Ōba|{{color|red|Yōzō Ōba}}]] }} ===Ostalo=== {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Ostali doprinosi s područja književnosti |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |above= |group1 = Afrika |list1= {{Navbox subgroup |group1 = {{nowrap|{{flagicon|ANG}} Angola}} |group1style = background-color:#d81e05; color:yellow; text-align:center; border:1px solid black; |list1=[[José Luandino Vieira]] • [[Pepetela]] |group2 = {{flagicon|GAN}} Gana |group2style = text-align:center; background:yellow; color:black; border: 1px solid black; |list2=[[J. E. Casely Hayford]] |group3 = {{flagicon|TOG}} Togo |group3style = text-align:center; background:#FFCE00; color:#006A4E; border: 1px solid #006A4E; |list3=[[Félix Couchoro]] }} |group2 = Amerike |group2style = |list2= {{Navbox subgroup |group1 = {{nowrap|{{flagicon|BRA}} Brazil}} |group1style = background-color:#FFCC29; color:#3E4095; text-align:center; border:1px solid #00A859; |list1=[[Machado de Assis]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|KUB}} Kuba}} |group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid red; |list2=[[Nicolás Guillén]] |group3 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}} |group3style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116; |list3=[[Rufino Blanco-Fombona]] |group4 = {{nowrap|{{flagicon|HON}} Honduras}} |group4style = background-color:#0073CF; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list4=[[Argentina Díaz Lozano]] • [[Froylán Turcios]] • [[Lucila Gamero de Medina]] |group5 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}} |group5style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center; |list5=[[Bernardo Ashetu]] • [[Johanna Schouten-Elsenhout]] }} |group3 = Azija |group3style = |list3= {{Navbox subgroup |group1 = {{flagicon|IZR}} Izrael |group1style = text-align:center; color:blue; background:white; border:1px solid blue; |list1= [[Shmuel Yosef Agnon]] |group2 = {{flagicon|KIN}} Kina |group2style = text-align:center; background:#DD0000; color:gold; border: 1px solid silver; |list2= [[Gao Xingjian]] • [[Mo Yan]] |group3 = {{flagicon|SJKOR}} Sjeverna Koreja |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid #0073CF; |list3=''[[Segi wa tŏburŏ]]'' |group4 = {{flagicon|Kambodža}} Kambodža |group4style = text-align:center; background:blue; color: white; border:1px solid red; |list4=''[[Reamker]]'' • [[Preah Ko i Preah Keo]] • [[Kmerski teatar sjena]] }} |group4 = Europa |group4style = |list4= {{Navbox subgroup |group1 = {{flagicon|AUT}} Austrija |group1style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid silver; |list1= [[Karl Bruckner]] |group2 = {{flagicon|ČEŠ}} Češka |group2style = text-align:center; color:white; background:#DD0000; border:1px solid #000080; |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background:#DD0000; border:1px solid #000080; |group1 = Pisci |list1= [[Karel Čapek]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Franz Kafka]] • [[Max Brod]] |group2 = Djela |list2= ''[[Der Process]] • ''"[[Vor dem Gesetz]]"'' • ''"[[Die Verwandlung]]"''''}} |group3 = {{flagicon|DAN}} Danska |group3style = text-align:center; background:#D21034; color:white; border: 1px solid silver; |list3=[[Johannes Vilhelm Jensen]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= ''[[U registraturi]]'' |group5 = {{flagicon|IRS}} Irska |group5style = text-align:center; color:white; background:green; border:1px solid silver; |list5= [[Oscar Wilde]] • [[Bram Stoker]] |group6 = {{flagicon|MAĐ}} Mađarska |group6style = color:#FFFFFF;background:#009246; border:1px solid #EF4135; |list6= [[Ferenc Molnár]] |group7 = {{flagicon|NOR}} Norveška |group7style = text-align:center; background:#EF2B2D; color:white; border: 1px solid #002868; |list7= [[Bjørnstjerne Bjørnson]] |group8 = {{flagicon|ŠVE}} Švedska |group8style = text-align:center; color:yellow; background:blue; border:1px solid yellow; |list8= [[Carl Gustaf Verner von Heidenstam]] |group9 = {{flagicon|ITA}} Italija |group9style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#009246; border:1px solid #EF4135; |list9= [[Giacomo Casanova]] • [[Luigi Pirandello]] • [[Dario Fo]] |group10 = {{flagicon|NJE}} Njemačka |group10style = text-align:center; color:#000000; background:#FFCC00; border:1px solid #FF0000; |list10= [[Ernst Theodor Amadeus Hoffmann]] • [[Herta Müller]] |group11 = {{flagicon|EST}} Estonija |group11style = text-align:center; color:white; background:#0072CE; border:1px solid black; |list11= {{Navbox subgroup | groupstyle = ttext-align:center; color:white; background:#0072CE; border:1px solid black; |group1 = Pisci |list1= [[Carl Robert Jakobson]] • [[Johann Voldemar Jannsen]] • [[Friedrich Reinhold Kreutzwald]] • [[Marie Under]] • [[Anton Hansen Tammsaare]] • [[Lydia Koidula]] |group2 = Djela |list2= ''[[Kalevipoeg]]''}} |group12 = {{flagicon|POLJ}} Poljska |group12style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list12= [[Wisława Szymborska]] • [[Olga Tokarczuk]] • [[Władysław Reymont]] |group13 = {{flagicon|ŠPA}} Španjolska |group13style = text-align:center; color:gold; background:#FF0000; border:1px solid gold; |list13= [[Gonzalo Fernández de Oviedo]] }} |group5 = Oceanija |group5style = |list5={{Navbox subgroup |group1 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}} |group1style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list1= [[Banjo Paterson]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|FIJ}} Fidži}} |group2style = background-color:#68BFE5; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list2= [[Vilsoni Hereniko]] }} |group6 = {{nowrap|Antički Rim}} |group6style = text-align:center; color:#E4D96F; background:white; border:1px solid #E4D96F; |list6 = [[Vergilije]] • [[Tit Makcije Plaut]] |below= }} ==Glazba== ===Teorija i terminologija u glazbi=== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi s područja teorije i glazbene terminologije | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | list1 = ''[[Ballets Russes]]'' • [[Muzička nagrada Léonie Sonning]] • ''[[Musique concrète]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Novi val]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Synthpop]] • [[Novi romantizam]] • ''[[Laulupidu]]'' • [[Tintinnabuli]] • [[Kawina (muzika)|Kawina]] • [[Kaseko]] • [[Tamborito]] |list2={{Navbox subgroup |abovestyle=background-color:#EBF5FF; color:black; text-align:center |above= '''Eurosong''' |list1={{flagicon|ŠVI}} [[Pjesma Eurovizije 1989.|1989.]] • {{flagicon|SFRJ}} [[Pjesma Eurovizije 1990.|1990.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EST}} [[Eurosong 2002.|2002.]] • {{flagicon|TUR}} [[Pjesma Eurovizije 2004.|2004.]] • {{flagicon|GRČ}} [[Pjesma Eurovizije 2006|2006.]] • {{flagicon|FIN}} [[Pjesma Eurovizije 2007|2007.]] • {{flagicon|SRB}} [[Pjesma Eurovizije 2008.|2008.]] • {{flagicon|NOR}} [[Pjesma Eurovizije 2010.|2010.]] • {{flagicon|NJE}} [[Eurosong 2011|2011.]] • {{flagicon|AZE}} [[Eurosong 2012|2012.]] • {{flagicon|DAN}} [[Eurosong 2014|2014.]]}} }} ===Biografije=== {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o skladateljima (po razdobljima) |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = |above= |group1 = Barok |group1style = text-align:center; background:#bfb1a3; color:white; border:1px solid silver; |list1= [[Georg Friedrich Händel]] |group2 = Klasicizam |group2style = background:#6495ED; color:white; border:1px solid silver; |list2= [[Jan Václav Stamic]] |group3 = Romantizam |group3style = text-align:center; background:#9955BB; color:white; border:1px solid silver; |list3= [[Vincenzo Bellini]] • [[Johann Strauss mlađi]] • [[Giacomo Meyerbeer]] • [[Cezar Antonovič Kjui]] • [[Davorin Jenko]] • [[Charles-François Gounod]] • [[Gabriel Fauré]] |group4 = XX. stoljeće |group4style = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black; |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black; |group1 = Impresionizam |list1= [[Maurice Ravel]] |group3 = Avangarda |list3= [[Pierre Schaeffer]] • [[Olivier Messiaen]] • [[Pierre Boulez]] |group2 = Modernizam |list2= [[Benjamin Britten]] • [[Umberto Giordano]] • [[Erik Satie]] • ''[[Les Six]]'' ([[Georges Auric|Auric]] • [[Louis Durey|Durey]] • [[Arthur Honegger|Honegger]] • [[Darius Milhaud|Milhaud]] • [[Francis Poulenc|Poulenc]] • [[Germaine Tailleferre|Tailleferre]]) • [[Ernesto Nazareth]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black; |group1 = Neoklasicizam |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Dmitrij Šostakovič]] • [[Igor Stravinski]] |group2 = Ekspresionizam |list2= [[Arnold Schönberg]] • [[Anton Webern]] • [[Alban Berg]] }} |group5 = Ostalo |list5= [[Władysław Szpilman]] • [[Alfi Kabiljo]] • [[Arvo Pärt]] }} |below= }} {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o pop izvođačima |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |above= |group1 = Solisti |list1= [[Ringo Starr]] • [[Jem]] • [[Mark Hollis]] • [[Rob Thomas]] • [[Gloria Estefan]] • [[Celia Cruz]] • [[Hajrudin Varešanović]] • [[Marija Šestić]] • [[Sandra Nurmsalu]] • [[Ott Lepland]] • [[Kurt Calleja]] • [[Petar Nalič]] • [[Dima Bilan]] • [[Aleksej Vorobjov]] • [[Kōji Wada]] • [[Ajumi Mijazaki]] • [[Ai Maeda (pjevačica)|Ai Maeda]] • [[Hitomi Shimatani]] • [[Akiko Shikata]] • [[Yūgo Kanno]] • [[Tōru Kitajima]] ([[:Kategorija:TK from 凛として時雨|diskografija]]) • [[Jelena Tomašević]] • [[Milan Stanković]] • [[Harel Skaat]] • [[K'naan]] • [[Jessy Matador]] • [[Amaury Vassili]] • [[Stereo Mike]] • [[Loukas Giorkas]] • [[Lena Meyer-Landrut]] • [[Frank Schindel]] • [[Andy Knote]] • [[Stefan Raab]] • [[Milli Vanilli]] • [[Gréta Salóme Stefánsdóttir]] • [[Jón Jósep Snæbjörnsson]] • [[Olia Tira]] • [[Ivi Adamou]] • [[Emmelie de Forest]] • [[Daniel Jones]] • [[Darren Hayes]] • [[Knez (pjevač)|Knez]] • [[Hayley Westenra]] • [[Lorde]] • [[Kimbra]] • [[Sinn Sisamouth]] • [[Ros Serey Sothea]] • [[Angélique Kidjo]] • [[Tanel Padar]] • [[Dave Benton]] • [[Liam Payne]] • [[Miyoko Nakamura]] • [[Masatoshi Nakano]] • [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] • [[Rubén Blades]] |group2 = Bendovi |list2= [[Blue]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Talk Talk]] • [[The Beach Boys]] • [[The Byrds]] • [[Toto (sastav)|Toto]] • [[Regina (bend)|Regina]] • [[Urban Symphony]] • [[maNga]] • [[Glazbena družina Petra Naliča]] • [[A Friend In London]] • [[Aqua Timez]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Ling Tosite Sigure]] • [[EGOIST]] • [[Nothing's Carved in Stone]] • [[Savage Garden]] • [[Nick Cave and the Bad Seeds]] • [[Quasarr]] • [[Moranbong Band]] • [[OMC (bend)|OMC]] • [[U pol’ 9 kod Sabe]] • [[Soul Militia]] }} === Opus === {{Navbox generic |titlestyle = color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz kompozicije |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:white;background:#E34234; border:1px solid silver; |belowstyle= text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |groupstyle = text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |above= |group1 = Opere |list1= ''[[Trubadur (opera)|Il trovatore]]'' • [[Korejska revolucionarna opera]] (''[[Kkot panŭn ch'ŏnyŏ]]'' • ''[[P'ibada]]'') |group2 = Baleti |list2= ''[[Žar-ptica]] • [[Posvećenje proljeća]] • [[Petruška]]'' |group3 = Instrumentalna djela |list3= ''[[Islamej]] • [[Boléro]]'' |group4 = Himne |list4= "[[Kimigayo]]" • "[[Noble patria, tu hermosa bandera]]" • "[[God Bless Our Homeland Ghana]]" • "[[Advance Australia Fair]]" • "[[Hino Nacional Brasileiro]]" • "[[Aegukka]]" • "[[La Bayamesa]]" • "[[Angola Avante]]" • "[[God Defend New Zealand]]" • "[[Gloria al Bravo Pueblo]]" • "[[Nokor Reach]]" • "[[Pjesma Kmerske Republike]]" • "[[Dap Prampi Mesa Chokchey]]" • "[[Himna Narodne Republike Kampućije]]" • "[[Državna himna Hondurasa]]" • "[[L'Aube Nouvelle]]" • "[[God Bless Fiji]]" • "[[Mu isamaa, mu õnn ja rõõm]]" • "[[Himna Estonske Sovjetske Socijalističke Republike]]" • "[[God zij met ons Suriname]]" • "[[Majulah Singapura]]" • "[[Himno Istmeño]]" |below= }} {{Navbox generic |titlestyle = color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz pop skladbe |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:white;background:#E34234; border:1px solid silver; |belowstyle= text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |groupstyle = text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |above= |group1 = Albumi |list1= ''[[Vrijeme je]] • [[Kad poludimo]] • [[Kad pogledaš me preko ramena]] • [[Sreća (Hari Mata Hari)|Sreća]] • [[Umineko no Naku Koro ni (EP)|Umineko no Naku Koro ni]]'' • ''[[Hotel Nacional (album)|Hotel Nacional]]'' • ''[[Girl You Know It's True (album)|Girl You Know It's True]]'' • [[:Kategorija:Albumi benda Ling tosite sigure|albumi benda Ling tosite sigure]] • [[:Kategorija:Albumi benda Talk Talk|albumi benda Talk Talk]] |group2 = Pjesme |list2= "[[Russians]]" • "[[Wavin' Flag]]" • "[[Manijači]]" • "[[Molitva (pjesma)|Molitva]]" • "[[Rijeka bez imena]]" • "[[Vjerujem u ljubav]]" • "[[I love you mi vida]]" • "[[Lejla]]" • "[[Oro (pjesma)|Oro]]" • "[[Bistra voda]]" • "[[Rändajad]]" • "[[Lane moje]]" • "[[La La Love]]" • "[[Never Forget]]" • "[[Satellite (pjesma Lene Meyer-Landrut)|Satellite]]" • "[[Lost and Forgotten]]" • "[[Ovo je Balkan]]" • "[[Milim]]" • "[[What's Another Year?]]" • "[[Rock me]]" • "[[Lako je sve (pjesma)|Lako je sve]]" • "[[Zauvijek moja]]" • "[[Wadde hadde dudde da?]]" • "[[Love in Rewind]]" • "[[Hold Me Now]]" • "[[We Could Be the Same]]" • "[[Allez Ola]]" • "[[Everybody (pjesma)|Everybody]]" • "[[Refrain]]" • "[[Munja i grom]]" • "[[Korake ti znam]]" • "[[Party for Everybody]]" • "[[Crno i belo]]" • "[[Kuula (pjesma)|Kuula]]" • "[[This is the Night (pjesma Kurta Calleje)|This is the Night]]" • "[[Only Teardrops]]" • "[[Tomorrow (pjesma Gianluce Bezzine)|Tomorrow]]" • "[[Moja ljubavi]]" • "[[Svadbarskim sokakom]]" • [[:Kategorija:Pjesme benda Ling tosite sigure|pjesme benda Ling tosite sigure]] • [[:Kategorija:Pjesme benda Talk Talk|pjesme benda Talk Talk]] • "[[Adio (pjesma)|Adio]]" • "[[How Bizarre (pjesma)|How Bizzare]]" • "[[Cambodia (pjesma)|Cambodia]]" • "[[Bangaranga]]" |group4 = Instrumentalna djela |list4= |group3 = OST |list3= "[[Butter-Fly]]" • "[[brave heart]]" • "[[keep On]]" • "[[I wish]]" • "[[Katayoku no Tori]]" • "[[VII (pjesma)|VII]]" |below= }} ==Likovna umjetnost== ===Umjetnici=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#702963; background: #DF73FF; border:1px solid #702963; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz umjetnike |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Slikari<br>Ilustratori/Crtači |group1style = text-align:center; color:#882D17; background:#CC7722; border:1px solid #882D17; |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Salvador Dalí]] • [[Egon Schiele]] • [[Gustav Klimt]] • [[Kazimir Maljevič]] • [[Vasilij Kandinski]] • [[Georges Braque]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Piet Mondrian]] • [[Georges Seurat]] • [[John Tenniel]] • [[Isaak Brodskij]] • [[Dmitrij Vrubelj]] • [[Sidney Paget]] • [[Gonzalo Morales Sáurez]] • [[Albert Namatjira]] • [[Paul Signac]] • [[Pedro Américo]] • [[Akira Amano]] • [[Arturo Michelena]] • [[Martín Tovar y Tovar]] • [[Kristjan Raud]] • [[Paul Raud]] |group2 = Kipari<br>Dizajneri |group2style = text-align:center; color:#C04000; background:#FF7E00; border:1px solid #C04000; |list2= [[Auguste Rodin]] • [[Gustav Fabergé]] • [[Petar Karl Fabergé]] • [[Leonid Sherwood]] • [[Yves Saint Laurent]] • [[Jesús Rafael Soto]] |group3 = Arhitekti |group3style = text-align:center; color:#555555; background:#E5E4E2; border:1px solid #555555; |list3= [[Frank Lloyd Wright]] • [[Ibo Bonilla]] • [[Carlos Raúl Villanueva]] |group4 = Fotografi |group4style = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |list4= [[Félix Nadar]] • [[Alberto Korda]] |below= }} ===Umjetnost=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#702963; background: #DF73FF; border:1px solid #702963; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz umjetnost |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Slikarstvo |group1style = text-align:center; color:#882D17; background:#CC7722; border:1px solid #882D17; |list1= ''[[Krik]] • [[Nedjeljno poslijepodne na otoku La Grande Jatte]] • [[Kupači kod Asnièresa]] • [[Izbij Bijele Crvenim klinom]] • [[Bijelo na bijelom]] • [[Gospode! Pomozi mi preživjeti ovu smrtonosnu ljubav]] • [[Veliki val kod Kanagawe]] • [[Posvećenje Napoleona I (David)|Posvećenje Napoleona I]] • [[Napoleon I na carskom tronu]] • [[Napoleon u svojoj studiji]] • [[Nedovršeni portret generala Bonapartea]]'' |group2 = Kiparstvo<br>Dizajn |group2style = text-align:center; color:#C04000; background:#FF7E00; border:1px solid #C04000; |list2= ''[[Telefon sa slušalicom od jastoga]] • [[Sofa u obliku usta Mae West]]'' • [[Koh-i-Noor]] • ''[[Senbazuru]]'' • ''[[Gandhijeva tri majmuna]]'' • [[Toranj Juche|Toranj ''Juche'']] • [[Veliki spomenik na brdu Mansu]] • [[Mola (tekstil)]] |group3 = Arhitektura |group3style = text-align:center; color:#555555; background:#E5E4E2; border:1px solid #555555; |list3= [[Guggenheimov muzej u Bilbau]] • [[Opatija Westminster]] • [[Dvorac Osu]] • [[Dvorac Cape Coast]] • [[Dvorac Elmina]] • [[Elizejska palača]] • ''[[Palais Bourbon]]'' • ''[[Palais Luxembourg]]'' • ''[[Les Invalides]]'' • [[Palača Tuileries]] • [[Rowan Oak]] • [[Trg Kim Il-sunga]] • [[Kongresna dvorana Mansudae]] • [[Međunarodni aerodrom José Martí]] • [[Presidio Modelo]] • [[Aerodrom Quatro de Fevereiro]] • [[Međunarodni aerodrom Simón Bolívar (Venezuela)]] • [[Univerzitetski grad u Caracasu]] • [[Museo de Bellas Artes (Caracas)]] • [[Muzej moderne umjetnosti Jesús Soto]] • [[Kizuna (most)]] • [[Međunarodni aerodrom u Phnom Penhu]] • [[Muzej genocida Tuol Sleng]] • [[El Cajón (brana)]] • [[Vrata bez povratka (Ouidah)]] • [[Musée Honmè]] • [[Međunarodni aerodrom u Nadiju]] • [[Međunarodni aerodrom u Nausoriju]] • [[Fort Zeelandia (Paramaribo)]] • [[Fort Nieuw-Amsterdam]] • [[Zatvor Outram]] • [[Stara Gradska vijećnica (Singapur)]] • [[Transpanamski cjevovod]] |group4 = Općenito |group4style = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |list4= [[De Stijl]] • [[Camp (stil)|Camp]] • [[Salon (Pariz)|Salon]] |below= }} ==Filmska umjetnost== ===Opći pojmovi=== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi s područja filmografije | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | list1 = [[Ekranizacija]] • [[Production I.G]] • [[noitaminA]] |list2= }} ===Biografije=== {{Navbox generic |titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o filmašima |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |above= |group1 = Glumci |list1= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= [[Dean Winters]] • [[Tobin Bell]] • [[Ed O'Neill]] • [[Mariska Hargitay]] • [[Tamara Tunie]] • [[Sam Waterston]] • [[Diane Neal]] • [[B.D. Wong]] • [[Robert Sean Leonard]] • [[Peter Jacobson]] • [[Matt Damon]] • [[Andy García]] • [[Billy Dee Williams]] • [[Robert Forster]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= [[Ian Hart]] • [[Emma Watson]] • [[Hugh Fraser]] • [[Philip Jackson]] • [[David Suchet]] • [[Pauline Moran]] • [[Alan Rickman]] • [[David Thewlis]] • [[Linus Roache]] • [[Albert Finney]] • [[Phil Davis]] • [[Rupert Penry-Jones]] • [[Steve Pemberton]] • [[Sam Stockman]] • [[George Rossi]] • [[Hannah Walters]] • [[Johnny Harris]] • [[Ben Bishop]] • [[Christopher Fulford]] • [[Claire Rushbrook]] • [[Alex Jennings]] • [[Eille Norwood]] • [[Arthur Wontner]] • [[Clive Brook]] |group3 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}} | group3style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list3= [[Costas Mandylor]] • [[Chris Hemsworth]] • [[Liam Hemsworth]] • [[Luke Hemsworth]] • [[Mia Wasikowska]] • [[Jesse Spencer]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= [[Duško Gruborović]] |group5 = {{flagicon|RUS}} Rusija |group5style = color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |list5= [[Vasilij Livanov]] • [[Igor Petrenko]] • [[Andrej Panjin]] • [[Stanislav Govoruhin]] |group6 = {{flagicon|FRA}} Francuska |group6style = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |list6 = [[Irène Jacob]] |group7 = {{flagicon|JAP}} Japan |group7style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list7= [[Kazuhiro Yamaji]] • [[Ryōhei Kimura]] |group8 = {{nowrap|{{flagicon|KAN}} Kanada}} | group8style = background-color:white; color:red; text-align:center; border-top: 1px solid #FF0000; border-bottom: 1px solid #FF0000; border-left: 1px solid white; border-right: 1px solid white; |list8= [[Matt Frewer]] |group9 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}} | group9style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116; |list9= [[Édgar Ramírez]] }} |group2 = Režiseri |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= [[Bryan Singer]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= [[Alfred Hitchcock]] |group3 = {{nowrap|{{flagicon|ITA}} Italija}} | group3style = text-align:center; color:#FFFFFF;background:#009246; border:1px solid #EF4135; |list3= [[Federico Fellini]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= [[Branko Ivanda]] • [[Goran Kulenović]] • [[Dražen Žarković]] |group5 = {{flagicon|JAP}} Japan |group5style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list5= [[Hirojuki Kakudō]] • [[Itsurō Kawasaki]] • [[Naoyoshi Shiotani]] • [[Katsuyuki Motohiro]] • [[Kiyotaka Suzuki]] |group6 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}} | group6style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list6= [[Peter Weir]] |group7 = {{nowrap|{{flagicon|NZL}} Novi Zeland}} | group7style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list7= [[Martin Campbell]] • [[Niki Caro]] |group8 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}} | group8style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center; |list8= [[Pim de la Parra]] |group9 = {{nowrap|{{flagicon|POLJ}} Poljska}} | group9style = background:white; border:1px solid red; color: red; text-align:center; |list9= [[Agnieszka Holland]] |group10 = {{nowrap|{{flagicon|LAT}} Latvija}} | group10style = background:#77353D; border:1px solid silver; color: white; text-align:center; |list10= [[Gints Zilbalodis]] }} |group3 = Scenaristi<br>Producenti |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= [[Peter Blake]] • [[Katie Jacobs]] • [[Paul Attanasio]] • [[Lawrence Kaplow]] |group2 = {{flagicon|JAP}} Japan |group2style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list2= [[Akijoshi Hongo]] • [[Reiko Joshida]] • [[Satoru Nishizono]] • [[Jōji Wada]] • [[Makoto Fukami]] • [[Kōji Yamamoto]] • [[Tō Ubukata]] • [[Jun Kumagai]] |group3 = {{flagicon|KAN}} Kanada |group3style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list3= [[David Shore]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= [[Ivan Maloča]] • [[Zoran Lazić]] • [[Tonći Kožul]] • [[Vlado Bulić]] • [[Branko Ružić (scenarist)|Branko Ružić]] • [[Koraljka Meštrović]] • [[Antonio Gabelić]] • [[Irena Krčelić]] • [[Nikolina Čuljak]] }} |below= }} ===Filmovi i serije=== {{Navbox generic |titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o filmovima |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |above= |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= ''[[Psycho]]'' • ''[[The Birds]]'' • ''[[Vertigo]]'' • ''[[Frenzy]]'' • ''[[Marnie]]'' • ''[[Rear Window]]'' • ''[[Rebecca]]'' • ''[[Mr. & Mrs. Smith (1941)|Mr. & Mrs. Smith]]'' • [[The Man Who Knew Too Much (1956)|''The Man Who Knew Too Much'' (1956)]] • ''[[Topaz (1969)|Topaz]]'' • [[Saw (2003)|''Saw'' (2003)]] • ''[[Saw (2004)|Saw]]'' • ''[[Saw II]]'' • ''[[Saw III]]'' • ''[[Saw IV]]'' • ''[[Saw V]]'' • ''[[From Hell (2001)|From Hell]]'' • [[The Count of Monte Cristo (2002)|''The Count of Monte Cristo'' (2002)]] • ''[[Notorious (1946)|Notorious]]'' • [[Sherlock Holmes (film, 1922)|''Sherlock Holmes'' (1922)]] • [[The Return of Sherlock Holmes (film, 1929)|''The Return of Sherlock Holmes'' (1929)]] • [[Sherlock Holmes (film, 1932)|''Sherlock Holmes'' (1932)]] • [[A Study in Scarlet (film, 1933)|''A Study in Scarlet'' (1933)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[It (film, 2017)|''It'' (2017)]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= ''[[Sherlock Holmes and the Case of the Silk Stocking]]'' • [[The Hound of the Baskervilles (film, 2002)|''The Hound of the Baskervilles'' (2002)]] • ''[[Harry Potter and the Philosopher's Stone (2001)|Harry Potter and the Philosopher's Stone]]'' • ''[[Harry Potter and the Chamber of Secrets (2002)|Harry Potter and the Chamber of Secrets]]'' • ''[[Harry Potter and the Prisoner of Azkaban (2004)|Harry Potter and the Prisoner of Azkaban]]'' • ''[[Harry Potter and the Goblet of Fire (2005)|Harry Potter and the Goblet of Fire]]'' • ''[[Harry Potter and the Order of the Phoenix (2007)|Harry Potter and the Order of the Phoenix]]'' • ''[[Harry Potter and the Half-Blood Prince (2009)|Harry Potter and the Half-Blood Prince]]'' • ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 1]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 2]]'' • ''[[Agatha]]'' • ''[[The Krays]]'' • [[The Trial (1993)|''The Trial'' (1993)]] • ''[[Borat: Cultural Learnings of America for Make Benefit Glorious Nation of Kazakhstan]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Murder on the Orient Express (1974)|''Murder on the Orient Express'' (1974)]] • ''[[Murder, She Said]]'' • ''[[Murder Most Foul]]'' • ''[[Murder Ahoy!]]'' • ''[[Murder at the Gallop]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes (2009)|''Sherlock Holmes'' (2009)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Sherlock Holmes: A Game of Shadows]]'' • [[The Valley of Fear (film, 1916)|''The Valley of Fear'' (1916)]] • [[A Study in Scarlet (film, 1914)|''A Study in Scarlet'' (1914)]] • [[The Hound of the Baskervilles (film, 1921)|''The Hound of the Baskervilles'' (1921)]] • [[The Sign of Four (film, 1923)|''The Sign of Four'' (1923)]] • ''[[The Sleeping Cardinal]]'' • ''[[The Missing Rembrandt]]'' • ''[[The Triumph of Sherlock Holmes]]'' • [[The Sign of Four (film, 1932)|''The Sign of Four'' (1932)]] • [[Silver Blaze (film, 1937)|''Silver Blaze'' (1937)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Naked (film, 1993)|Naked]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[The Killing Fields (film)|The Killing Fields]]'' |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lea i Darija]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Svećenikova djeca]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Smrt Djevojčice sa žigicama (film)|Smrt Djevojčice sa žigicama]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Mirotvorac (film)|Mirotvorac]]'' |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Digimon Adventure (film)|''Digimon Adventure'' (film)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Psycho-Pass: The Movie]]'' • ''[[Saraba hakobune]]'' • ''[[Issun-bōshi (film)|Issun-bōshi]]'' |group5 = {{flagicon|NJE}} Njemačka |group5style = text-align:center; color:#000000; background:#FFCC00; border:1px solid #FF0000; |list5 = [[Der Hund von Baskerville (film, 1914)|''Der Hund von Baskerville'' (1914)]] • [[Der Hund von Baskerville (film, 1929)|''Der Hund von Baskerville'' (1929)]] |group6 = {{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez |group6style = text-align:center; color:#FFD700; background:red; border:1px solid #FFD700; |list6 = ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona]]'' (''[[Šerlok Holms i doktor Vatson]]'' • [[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona (film)|''Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona'' (film)]] • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Sobaka Baskervilej|Sobaka Baskervilej]]'' • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Sokroviša Agri|Sokroviša Agri]]'' • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Dvadcatij vek načinajecja|Dvadcatij vek načinajecja]]'') • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Desjat negritjat]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = {{flagicon|RUS}} Rusija | group1style =text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |list1 =''[[Savva. Serdce voina]]'' }} |group7 = {{flagicon|FRA}} Francuska |group7style = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |list7 = ''[[Espoir, sierra de Teruel]]'' • ''[[Un chant d'amour]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Z (film)|Z]]'' |group8 = {{nowrap|{{flagicon|NZL}} Novi Zeland}} | group8style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border: 1px solid silver |list8= ''[[Whale Rider]]'' |group9 = {{nowrap|{{flagicon|KAN}} Kanada}} | group9style = background-color:white; color:red; text-align:center; border-top: 1px solid #FF0000; border-bottom: 1px solid #FF0000; border-left: 1px solid white; border-right: 1px solid white; |list9= ''[[The Hound of the Baskervilles (film, 2000)|The Hound of the Baskervilles]]'' • ''[[The Sign of Four (film, 2001)|The Sign of Four]]'' • ''[[The Royal Scandal]]'' • ''[[The Case of the Whitechapel Vampire]]'' |group10 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}} | group10style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116; |list10= ''[[Punto y raya]]'' |group11 = {{nowrap|{{flagicon|HON}} Honduras}} | group11style = background-color:#0073CF; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list11= ''[[Morazán (film)|Morazán]]'' |group12 = {{nowrap|{{flagicon|FIJ}} Fidži}} | group12style = background-color:#68BFE5; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list12= ''[[The Land Has Eyes]]'' |group13 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}} | group13style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center; |list13= ''[[Wan Pipel]]'' |group14 = {{nowrap|{{flagicon|LAT}} Latvija}} | group14style = background:#77353D; border:1px solid silver; color: white; text-align:center; |list14= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Straume]]'' |group15= Likovi |list15 = [[King Kong]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border: 1px solid black; |group1 = ''Star Wars'' |list1 = [[Darth Sidious]] • [[Yoda]] • [[Darth Vader]] • [[Qui-Gon Jinn]] • [[General Grievous]] |group2 = ''Saw'' |list2 = [[Mark Hoffman]] }} }} {{Navbox generic |titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o serijama |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |above= |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= ''[[Law & Order: Special Victims Unit]] ''([[:Kategorija:Zakon i red: Odjel za žrtve|kategorija]])'' • [[Law & Order: Criminal Intent]] ''([[:Kategorija:Zakon i red: Zločinačke nakane|kategorija]])'' • [[Law & Order]] ''([[:Kategorija:Zakon i red|kategorija]])'' • [[House, M.D.]] ''([[:Kategorija:Dr. House|kategorija]])'' • [[Toro i Pončo]] '' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[It (miniserija)|''It'' (miniserija)]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= ''[[Agatha Christie's Poirot]] • [[The Adventures of Sherlock Holmes (televizijska serija)|The Adventures of Sherlock Holmes]] • [['Allo 'Allo!]] • [[Blackadder]] • [[Whitechapel (serija)|Whitechapel]] ''([[:Kategorija:Whitechapel|kategorija]])'' '' |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Nad lipom 35]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Bitange i princeze]]'' ([[:Kategorija:Bitange i princeze|kategorija]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[Epizoda 9 (Bitange i princeze, sezona 1)|Epizoda 9 (S1)]]") |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Psycho-Pass]]'' ([[:Kategorija:Psycho-Pass|kategorija]] • [[:Kategorija:Epizode animea Psycho-Pass|Epizode - sezona 1]] [ [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[Perfect World]]" • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[Saint's Supper]]" • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[The Gates of Judgment]]" ] / [[:Kategorija:Epizode animea Psycho-Pass 2|2]] [ [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[The Scales of Justice 〈299/300〉]]" ]) |group5 = {{flagicon|RUS}} Rusija |group5style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |list5= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Šerlok Holms (TV serija)|Šerlok Holms]]'' |group6= Likovi |list6 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = ''SVU'' |list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]] |group2 = ''L&O'' |list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]] |group3 = ''CI'' |list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]] |group4 = ''House'' |list4 = [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]] |group5 = ''Whitechapel'' |list5 = [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]] |group6 = ''[[Digimon]]''<br><small>([[Popis Digimona]])</small> |list6 = [[Taichi Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]] }} }} ==Strip i mange== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi s područja stripa | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | list1 = [[Stripovska smrt]] |list2= }} ===Batman=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title=Batman |groupstyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |abovestyle= text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |belowstyle= text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |groupstyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |above= |group1 = Likovi |group1style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Batman]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Joker (strip)|Joker]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Penguin]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Riddler]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mr. Freeze]] • [[Robin]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Catwoman]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Two-Face]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mad Hatter (DC comics)|Mad Hatter]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Calendar Man]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Scarecrow]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Professor Pyg]] • [[Dollotroni]] • [[Son of Pyg]] • [[Hugo Strange]] |group2 = Autori | group2style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |list2= [[Bob Kane]] • [[Bill Finger]] • [[Jerry Robinson]] <!-- |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Nad lipom 35]]'' |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' |group5= Likovi |list5 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = ''SVU'' |list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]] |group2 = ''L&O'' |list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]] |group3 = ''CI'' |list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]] |group4 = ''House'' |list4 = [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]] |group5 = ''Whitechapel'' |list5 = [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]] |group6 = ''[[Digimon]]''<br><small>([[Popis Digimona]])</small> |list6 = [[Taiči Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]] }}--> }} ===Bleach=== {{Navbox |titlestyle = |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title=Bleach |groupstyle = |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = |above= |group1 = |group1style = |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Bleach (manga)|Bleach]]'' ([[Lista poglavlja i tankōbon izdanja mange Bleach|poglavlja]]) • [[Bleach (anime)|Anime]] • [[Tite Kubo]] <!-- |group2 = Autori | group2style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |list2= [[Bob Kane]] • [[Bill Finger]] • [[Jerry Robinson]] |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Nad lipom 35]]'' |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' |group5= Likovi |list5 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = ''SVU'' |list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]] |group2 = ''L&O'' |list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]] |group3 = ''CI'' |list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]] |group4 = ''House'' |list4 = [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]] |group5 = ''Whitechapel'' |list5 = [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]] |group6 = ''[[Digimon]]''<br><small>([[Popis Digimona]])</small> |list6 = [[Taiči Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]] }}--> }} ==Prirodne znanosti== ===Općenito=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz znanost |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Fizika |group1style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC; |list1= [[Čvor (mjerna jedinica)]] • [[Veber]] • [[Kirchhoffovi zakoni spektroskopije]] • [[Kirchhoffovi zakoni]] • [[Paulijeva jednadžba]] • [[RIKEN]] • [[Laplaceov demon]] |group2 = Kemija |group2style = text-align:center; color:#800080; background:#C9A0DC; border:1px solid #800080; |list2= [[Eksploziv]] • [[Mendeljejevovi predviđeni elementi]] • [[Primordijski elementi]] • [[Arsenatna kiselina]] • [[Orsinijeva bomba]] |group3 = Biologija<br>Medicina |group3style = text-align:center; color:#01796F; background: #50C878; border:1px solid #01796F; |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#01796F; background: #50C878; border:1px solid #01796F; |group1=Biologija |list1= [[Gušter]] • ''[[Bufo periglenes]]'' • ''[[Doryanthes excelsa]]'' • ''[[Varanus giganteus]]'' • ''[[Phyllopteryx]]'' • ''[[Callocephalon fimbriatum]]'' • ''[[Lycalopex vetulus]]'' • ''[[Bothrops insularis]]'' • ''[[Bletilla striata]]'' • [[Divovska sabljasta antilopa]] • ''[[Laniarius brauni]]'' • [[Pelorus Jack]] • [[Snareski pingvin]] • ''[[Agathis australis]]'' • ''[[Leiopelmatidae]]'' • [[Haastov orao]] • [[Srebrna paprat]] • [[Novozelandski dugorepi šišmiš]] • [[Sisavac iz Saint Bathansa]] • ''[[Icterus icterus]]'' • ''[[Cattleya mossiae]]'' • [[Kuprej]] • ''[[Sphaerocoryne affinis]]'' • [[Ruatanski aguti]] • ''[[Brachylophus]]'' • [[Plava otrovna žaba]] • [[Papilionanthe Miss Joaquim|''Papilionanthe'' Miss Joaquim]] |group2=Medicina |list2= [[Guillain-Barréov sindrom]] }} |group4 = Tehnologija |group4style = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B; |list4= [[Metalurgija]] • [[Vatreno oružje]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B; |group1=Računalna tehnologija |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Apple Inc.]] ([[Korisnik:Rjecina2|suradnja]]) • ''[[Crash Twinsanity]] • [[Sly 3: Honor Among Thieves]] • [[The Da Vinci Code (igra)|The Da Vinci Code]]'' • [[HOLMES2]] • [[Japanese Movie Database]] • [[Red Star OS]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ori and the Blind Forest]]'' • ''[[Ori and the Will of the Wisps]]'' }} |group5 = Geografija |group5style = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |list5= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |group1=Država |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Benin}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Estonija}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Fidži}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Francuska}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Honduras}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Kambodža}} • {{flag|Škotska}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Venezuela}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Surinam}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Sjeverna Koreja}} |group2=Naselja |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[Benguela]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Cabinda (grad)|Cabinda]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Cambambe]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Cuito]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Huambo]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Lobito]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Lubango]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Lucapa]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Malanje]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Namibe]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Klosterneuburg]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Waterloo (Belgija)|Waterloo]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Parakou]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Djougou]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Bohicon]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Allada]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Kandi, Benin|Kandi]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Ouidah]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Abomey-Calavi]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Ganvié]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Vratislavice]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Labasa]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Nadi]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Nausori]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Sigatoka]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Besançon]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Colombey-les-Deux-Églises]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Jœuf]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Mérignac]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Vichy]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Ho, Gana|Ho]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Kumasi]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Sekondi-Takoradi]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Tema, Gana|Tema]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Trujillo, Honduras|Trujillo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Caprese Michelangelo]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Nabari]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Satoshō]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Kampong Cham]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Sihanoukville]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Battambang]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Siem Reap]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Poipet]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[San José, Kostarika|San José]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Ujarrás]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Baracoa]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Bayamo]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Cienfuegos]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Guantánamo]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Las Tunas (grad)|Las Tunas]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Manzanillo, Kuba|Manzanillo]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Pinar del Río]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Puerto Padre]] {{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Santa Clara, Kuba|Santa Clara]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Voorhout]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Dunedin]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Nelson, Novi Zeland|Nelson]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Waitangi, Northland|Waitangi]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[La Villa de los Santos]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Oranienbaum]]{{•w}} {{flagicon|SIN}} [[Bedok]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Ch'ŏngjin]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Hamhŭng]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Namp'o]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[P'anmunjŏm]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Rasŏn]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Sinŭiju]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Wŏnsan]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Moiwana]] {{nowrap end}} |group3=Ostalo |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |group1 = Administracija |list1 = [[Uljanovska oblast]] • [[Provincije Kostarike]] • [[Regioni Francuske]] • [[:Kategorija:Provincije Sjeverne Koreje|Provincije Sjeverne Koreje]] • [[Cabinda (provincija)]] • [[Rossov zavisni teritorij]] • [[Kraljevstvo Novi Zeland]] • [[Regije Novog Zelanda]] ([[Tasman (distrikt)|Tasman]] • [[Otago (regija)|Otago]] • [[Marlborough (regija)|Marlborough]] • [[Southland (regija)|Southland]] • [[Canterbury (regija, Novi Zeland)|Canterbury]] • [[West Coast (regija)|West Coast]]) • [[Scottova baza]] • [[Savezni teritoriji Venezuele]] • [[Obala komaraca]] • [[Departmani Benina]] |group2 = Otoci<br>Poluotoci |list2 = [[Iwo Jima]] • [[Ilha da Queimada Grande]] • [[Isla de la Juventud]] • [[Kermadecovi otoci]] • [[Los Roques (arhipelag)]] • [[Margaritin otok]] • [[Koh Kong (otok)|Koh Kong]] • [[Baia dos Tigres]] • [[Tigrov otok]] • [[Labuđi otoci]] • [[Viti Levu]] • [[Vanua Levu]] • [[Ceva-I-Ra]] • [[Koro (otok)|Koro]] • [[Kadavu]] • [[Taveuni]] • [[Rotuma]] • [[Uea]] • [[Bau (otok)|Bau]] • [[Naissaar]] • [[Pulau Ujong]] • [[Pedra Branca (Singapur)]] |group3 = Hidrologija |list3 = [[Arenal]] • [[Crvena Volta (rijeka)|Crvena Volta]] • [[Jezero Bosumtwi|Bosumtwi]] • [[Cascade de Gavarnie]] • [[Parnaíba (rijeka)|Parnaíba]] • [[Taedong]] • [[Korejski zaljev]] • [[Istočnokorejski zaljev]] • [[Tumen (rijeka)|Tumen]] • [[Rajsko jezero]] • [[Laguna de Leche]] • [[Zaljev Guantánamo]] • [[Cookov prolaz]] • [[Slapovi Calandula]] • [[Waikato (rijeka)|Waikato]] • [[Rotorua (jezero)|Rotorua]] • [[Tonlé Sap]] • [[Kwanza]] • [[Cunene]] • [[Lucala]] • [[Sangkae]] • [[Río Coco]] • [[Honduraški zaljev]] • [[Aguán]] • [[Ouémé (rijeka)|Ouémé]] • [[Oti (rijeka)|Oti]] • [[Beninski zaljev]] • [[Couffo (rijeka)|Couffo]] • [[Zou (rijeka)|Zou]] • [[Rewa (rijeka)|Rewa]] • [[Sigatoka (rijeka)|Sigatoka]] • [[Bligh Water]] • [[Valaste (vodopad)]] |group4 = Geologija |list4 = [[Mount Afadjato]] • [[Irazú]] • [[Pico da Neblina]] • [[Sierra Maestra]] • [[Serra da Chela]] • [[Mount Earnslaw]] • [[Južne Alpe]] • [[Pico Bolívar]] • [[Pico Humboldt]] • [[Pico Bonpland]] • [[Roraima (tepui)|Roraima]] • [[Kukenán (tepui)|Kukenán]] • [[Phnom Aural]] • [[Kardamonske planine]] • [[Slonovske planine]] • [[Phnom Kulen]] • [[Morro do Moco]] • [[Cerro Las Minas]] • [[Atakora (planinski lanac)|Atakora]] • [[Mont Sokbaro]] • [[Mont Agou]] • [[Mount Tomanivi]] • [[Van Asch Van Wijck (planinski lanac)]] • [[Barú]] |group5 = Ostalo |list5 = [[Park Ueno]] • ''[[Outback]]'' • [[Skijalište Masikryong]] • [[Pjongjanško vrijeme]] • [[Močvara Zapata]] • [[Park Johna Lennona]] • ''[[Lluvia de peces]]'' • [[Koraljna obala (Fidži)]] • [[Vanalinn]] • [[Singapurska luka]] }} }} |below= }} ===Znanstvenici=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz znanstvenike |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Fizičari |group1style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC; |list1= [[Antoine Henri Becquerel]] • [[Heinrich Rudolf Hertz]] • [[Carl Hellmuth Hertz]] • [[Gustav Ludwig Hertz]] • [[Michael Faraday]] • [[Wilhelm Conrad Röntgen]] • [[Gerardus 't Hooft]] • [[Max Born]] • [[Edward Teller]] • [[Charles-Augustin de Coulomb]] • [[Joseph Henry]] • [[Wilhelm Eduard Weber]] • [[Lise Meitner]] • [[Gustav Robert Kirchhoff]] • [[Igor Kurčatov]] • [[Evangelista Torricelli]] • [[Erwin Schrödinger]] • [[Albert Einstein]] • [[Louis de Broglie]] • [[Wolfgang Pauli]] • [[Jean Baptiste Perrin]] • [[Arthur Holly Compton]] • [[Owen Willans Richardson]] • [[Čandrasekara Venkata Raman]] • [[Charles Thomson Rees Wilson]] • [[Carl David Anderson]] • [[George Paget Thomson]] • [[Victor Franz Hess]] • [[Isidor Isaac Rabi]] • [[Clinton Joseph Davisson]] • [[Aleksandar Prohorov]] • [[Henri Poincaré]] • [[Hideki Yukawa]] • [[Shin'ichirō Tomonaga]] • [[Joshio Nishina]] • [[William Lawrence Bragg]] • [[Brian Schmidt]] • [[William Henry Bragg]] • [[Mark Oliphant]] • [[Jean d'Alembert]] • [[Abdus Salam]] |group2 = Kemičari |group2style = text-align:center; color:#800080; background:#C9A0DC; border:1px solid #800080; |list2= [[Dmitrij Mendeljejev]] • [[Pierre Curie]] • [[Henry Cavendish]] • [[William Ramsay]] • [[Francis William Aston]] • [[Adolf von Baeyer]] • [[Eduard Buchner]] • [[Jacobus Henricus van 't Hoff]] • [[Henri Moissan]] • [[John Warcup Cornforth]] • [[Alan MacDiarmid]] • [[Glenn T. Seaborg]] |group3 = Liječnici |group3style = text-align:center; color:#01796F; background: #50C878; border:1px solid #01796F; |list3= [[Alexander Fleming]] • [[Hakaru Hashimoto]] • [[Tomisaku Kawasaki]] • [[Mikito Takajasu]] • [[Hidejo Noguchi]] • [[Kitasato Shibasaburō]] • [[Howard Florey]] • [[Robin Warren]] • [[Barry J. Marshall]] • [[Elizabeth Blackburn]] • [[Peter C. Doherty]] • [[Frank Macfarlane Burnet]] • [[John Carew Eccles]] • [[Dominique-Jean Larrey]] • [[Carlos Chagas]] • [[Sergej Korsakov]] • [[Arístides Agramonte]] • [[Carlos Finlay]] • [[John Marshall Macdonald]] • [[Baruj Benacerraf]] • [[Jacinto Convit]] • [[Salvador Moncada]] • [[Friedrich Robert Faehlmann]] • [[Jean Itard]] • [[Georges Mathé]] |group4 = Izumitelji |group4style = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B; |list4= [[Ferdinand Porsche]] • [[André Citroën]] • [[Gottlieb Daimler]] • [[Eli Whitney]] • [[Humberto Fernández-Morán]] |group5 = Geografi |group5style = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |list5= [[Vladimir Tagancev]] |below= }} ==Društvene znanosti== ===Općenito=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz društvene znanosti |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Povijest |group1style = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |list1= [[Povijest Europe]] (nedovršeno) {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = pre-XX vijek. |list1 = [[Banket kestenja]] • [[Osmanski interegnum]] • [[Šogunat Tokugawa]] • [[Kultura Diquis]] • [[Zlatna Obala (danska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (portugalska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (švedska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (nizozemska kolonija)]] • [[Bushrangeri]] • [[Plesna epidemija iz 1518.]] • [[Edikt iz Nantesa]] • [[Edikt iz Fontainebleaua]] • [[Kolonijalni Brazil]] • [[Generalna kapetanija Kuba]] • [[Guvernorat Kuba]] • [[Loango-Angola]] • [[Provincija Venezuela]] • ''[[Klein-Venedig]]'' • [[Funan]] • [[Mračno doba (Kambodža)]] • [[Longvek]] • [[Generalna kapetanija Gvatemala]] • [[Podzemni grad Agongointo-Zoungoudo]] • [[Obala robova]] • [[Kraljevstvo Dahomej]] • [[Carstvo Oyo]] • [[Kralj Dahomeja]] • [[Dahomejski godišnji običaji]] • [[Društvo za Surinam]] • [[Invazija Surinama (1667)|Invazija Surinama]] • [[Napad na Fort Zeelandiju (1667)|Napad na Fort Zeelandiju]] • [[Kraljevina Singapura]] • ''[[Malajski anali]]'' • [[Temasek]] • [[Grčko herojsko doba]] • [[Gran Coclé]] • [[Castilla de Oro]] • [[Drakeov napad na Panamu]] • [[Pljačka Paname]] • [[Darijenska spletka]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = XVIII. vijek |list1 = [[Savjet drevnih]] • [[Prva Francuska Republika]] • [[Konzulat (Francuska)]] • [[Direktorij (Francuska)]] • [[Komitet javnog spasa]] • [[Jakobinska diktatura]] • [[Termidorska reakcija]] • [[Puč 18. brumairea]] • [[Žirondinci]] • [[Septembarski masakri]] • [[Bijeg u Varennes]] • [[Žirondinski ustavni projekt]] • [[Kraljevstvo Francuska (1791-1792)]] • [[Prva industrijska revolucija]] • [[Vicekraljevstvo Nova Granada]] • [[Generalna kapetanija Venezuela]] • ''[[Kambodžanske kraljevske kronike]]'' |group2 = XIX. vijek |list2 = [[Posvećenje Napoleona I]] • [[Kraljevina Holandija]] • [[Kraljevina Vestfalija]] • [[Burbonska restauracija]] • [[Druga industrijska revolucija]] • [[Monroeova doktrina]] • [[Zlatna Obala (britanska kolonija)]] • [[Pobuna u Eureki]] • [[Julska Monarhija]] • [[Francuska revolucija 1848.]] • [[Druga Francuska Republika]] • [[Dani lipnja]] • [[Predsjednički izbori u Francuskoj 1848.]] • [[Francuski ustavni referendum 1851.]] • [[Referendum o Drugom Francuskom Carstvu 1852.]] • [[Pariški sporazum (1856)]] • [[Pariški kongres (1856)]] • [[Orsinijev atentat]] • [[Bitka kod Sedana (1870)]] • [[Treća Francuska Republika]] • [[Suđenje tridesetorici]] • [[Kriza 16. svibnja 1877.]] • [[Panamski skandali]] • [[Tonkinska afera]] • [[Protektorat Annam]] • [[Kočinkina]] • [[Zastupnički dom (Francuska)]] • [[Predstavnički dom (Francuska)]] • [[Incident u Fashodi]] • [[Predsjednički izbori u Brazilu 1891.]] • [[Ujedinjeno Kraljevstvo Portugala, Brazila i Algarva]] • [[Kraljevina Brazil]] • [[Nezavisnost Brazila]] • [[Brazilsko Carstvo]] • [[Brazilski rat za nezavisnost]] • [[Prva Brazilska Republika]] • [[Desetogodišnji rat]] • [[Mali rat (Kuba)]] • [[Kubanski rat za nezavisnost]] • [[Američka vojna uprava na Kubi]] • [[Tellerov amandman]] • [[Pariški sporazum (1898)]] • [[Novi Zeland (kolonija)]] • [[Ratovi mušketa]] • [[Novozelandski ratovi]] • [[Sewellovo ministarstvo (1856.)]] • [[Vrhovna hunta]] • [[Prva Venezuelanska Republika]] • [[Venezuelanski rat za nezavisnost]] ([[Bitka na jezeru Maracaibo]]) • [[Druga Venezuelanska Republika]] • [[Manifest iz Cartagene]] • [[Divna kampanja]] • [[Dekret o ratu do smrti]] • [[Treća Venezuelanska Republika]] • [[Kongres u Angosturi]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Velika Kolumbija]] • [[Država Venezuela]] • [[Savezni rat]] • [[Sjedinjene Države Venezuele]] • [[Venezuelanska kriza (1895)]] • [[Francuski protektorat u Kambodži]] • [[Tonkin (francuski protektorat)]] • [[Comayagua (provincija)]] • [[Državni udar u Hondurasu 1827.]] • [[Prvi francusko-dahomejski rat]] • [[Drugi francusko-dahomejski rat]] • [[Francuski Dahomej]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Francuska Zapadna Afrika]] • [[Kraljevstvo Fidži]] • [[Fidži (kolonija)]] • ''[[Ärkamisaeg]]'' • [[Singapurski sporazum 1819.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Tjesnačka naselja]] • [[Anglo-nizozemski sporazum (1824)]] • [[Nezavisnost Paname]] • [[Akt o nezavisnosti Paname]] • [[Panamá (savezna država)]] • [[Panamá (departman)]] • [[Slobodna Država Prevlake]] • [[Sporazum Carrillo–Obarrio]] |group3 = XX. vijek<br>(do 1914.) |list3 = [[Plattov amandman]] • [[Republika Kuba (1902–1959)]] • [[Pacifikacija Kube]] • [[Novi Zeland (dominion)]] • [[Venezuelanska kriza (1902–1903)]] • [[Nizozemsko-venezuelanski rat]] }} |group2 = Prvi svjetski rat<br>(1914. - 1918.) |list2 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = Općenito |list1 = [[Prvi svjetski rat]] • [[Središnje sile]] |group2 = Bitke |list2 = [[Bitka kod Tannenberga (1914.)|Bitka kod Tannenberga]] • [[Cerska bitka]] • [[Kolubarska bitka]] • [[Ofenziva od 100 dana]] • [[Druga bitka na Marni]] • [[Ofenziva Meuse-Argonne]] • [[Bitka na granicama]] • [[Nivelleova ofenziva]] • [[Bitka kod grebena Vimy]] |group3 = Ostalo |list3 = [[Sarajevski atentat]] • [[Oktobarska revolucija]] • [[Mir u Brest-Litovsku]] • [[Ruska revolucija (1917.)|Ruska revolucija 1917.]] • [[Britanski Togoland]] • ''[[Entente Cordiale]]'' • [[Francusko-ruska alijansa]] • [[Anglo-ruska antanta]] • [[Sovjetska Republika Naissaar]] • [[Manifest narodā Estonije]] • [[Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu]] • [[Singapurska pobuna 1915.]] }} |group3 = Međuratno razdoblje<br>(1918. - 1939.) |list3 = [[Pariška mirovna konferencija 1919.]] • [[Münchenski sporazum]] • [[Abdikacijska kriza]] • [[Ugovori iz Locarna]] • [[Briand-Cerettijev sporazum]] • [[Briand-Kelloggov pakt]] • [[Kriza 6. veljače 1934.]] • [[Predsjednički izbori u Brazilu 1930.]] • [[Brazilska revolucija 1930.]] • [[Privremena vojna junta (1930)]] • [[Vargasova era]] • [[Pentarhija iz 1933.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Estonski rat za nezavisnost]] • [[Estonska radnička komuna]] • [[Rusko-estonski sporazum iz Tartua]] • [[Vaps (pokret)]] • [[Pokušaj državnog udara u Estoniji 1924.]] • [[Suđenje 149-orki]] • [[Baltička antanta]] • [[Doba šutnje]] |group4 = Drugi svjetski rat<br>(1939. - 1945.) |list4 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = Općenito |list1 = [[Drugi svjetski rat]] • [[Uzroci Drugog svjetskog rata]] • [[Saveznici]] • [[Sile Osovine]] • [[Posljedice Drugog svjetskog rata]] |group2 = Bitke |list2 = [[Operacija Bagration]] • [[Bitka za Francusku]] • [[Bitka kod La Plate]] • [[Saveznička invazija Sicilije]] • [[Operacija Anton|Operacija ''Anton'']] • [[Operacija Dragoon|Operacija ''Dragoon'']] • [[Praški ustanak]] • [[Ljetni rat]] • [[Bitka za Singapur]] • [[Operacija Jaywick|Operacija ''Jaywick'']] • [[Bombardiranje Singapura (1944–1945)]] • [[Bombardiranje Singapura (1941)]] • [[Operacija Tiderace|Operacija ''Tiderace'']] • [[Operacija Struggle|Operacija ''Struggle'']] |group3 = Ostalo |list3 = [[Schindlerovi židovi]] • [[Hitlerov pozdrav]] • [[Operacija Valkira]] • [[Vichyevska Francuska]] • [[Republika Slovačka (1939. - 1945.)]] • [[Riomski proces]] • [[Glasovanje o delegaciji punih ustavnih ovlasti Philippeu Pétainu]] • [[Njemačka vojna uprava u Belgiji i sjevernoj Francuskoj]] • [[Njemačka vojna uprava u okupiranoj Francuskoj]] • ''[[Militärverwaltung]]'' • [[Slobodna Francuska]] • [[Apel 18. juna]] • [[Privremena vlada Francuske Republike]] • [[Čehoslovačka vlada u egzilu]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Benešovi dekreti]] • [[Japanska okupacija Kambodže]] • [[Njemačka okupacija Estonije u Drugom svjetskom ratu]] • ''[[Generalbezirk Estland]]'' • [[Estonska samouprava]] • [[Reichskommissariat Ostland|''Reichskommissariat'' Ostland]] • [[Bijeg podmornice Orzeł|Bijeg podmornice ''Orzeł'']] • [[Shōnan-tō]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sook Ching]] • [[Sōjūsetsu incident]] • [[Operacija Gustavus|Operacija ''Gustavus'']] • [[Operacija Zipper|Operacija ''Zipper'']] • [[Britanska vojna uprava (Malaja)]] }} |group5 = Hladni rat<br>(1945. - 1991.) |list5 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Hladni rat]] • [[Elizejski ugovor]] • [[Nixonov posjet Kini 1972.]] • [[Angolski građanski rat]] • [[Trumanova doktrina]] • [[Socijalistička Republika Rumunjska]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Demokratska Kampućija]] • [[Zapadna Njemačka]] • [[Kostarikanski građanski rat]] • [[Gana (krunska zemlja)]] • [[Neredi u Accri 1948.]] • [[Velika šestorica (Gana)]] • [[Politika bijele Australije]] • [[Ustavna kriza u Australiji 1975.]] • [[Četvrta Francuska Republika]] • [[Peta Francuska Republika]] • [[Maj 1968]] • [[Druga Brazilska Republika]] • [[Državni udar u Brazilu 1964.]] • [[Vojna diktatura u Brazilu]] • [[Brazilska vojna hunta (1969)]] • [[Narodna Republika Koreja]] • [[Sovjetska civilna uprava]] • [[Privremeni narodni komitet za Sjevernu Koreju]] • [[Korejska demilitarizirana zona]] • [[Bitka za Incheon]] • [[Operacija Pokpoong]] • [[Podjela Koreje]] • [[Korejski sporazum o primirju]] • [[Bombaški napad u Rangoonu]] • [[Ubojstva sjekirom u P'anmunjŏmu]] • [[Kasarne Moncada]] • [[Operacija Mongoose]] • [[Operacija Northwoods]] • [[Cubana de Aviación let 455]] • [[Narodna Republika Angola]] • [[Demokratska Narodna Republika Angola]] • [[Republika Cabinda]] • [[Angolski rat za nezavisnost]] • [[Alvorski sporazum]] • [[Češka i Slovačka Federativna Republika]] • [[ANZUS]] • [[Paktomanija]] • ''[[El Trienio Adeco]]'' • [[Četvrta Venezuelanska Republika]] • [[Pakt iz Puntofija]] • [[Državni udar u Venezueli 1958.]] • [[Državni udar u Venezueli 1945.]] • [[Francuska unija]] • [[Francuska zajednica]] • [[Kraljevina Kambodža (1953–1970)]] • [[Bangkoška zavjera]] • [[Operacija Menu]] • [[Operacija Freedom Deal]] • [[Državni udar u Kambodži 1970.]] • [[Kmerska Republika]] • [[Predsjednički izbori u Kambodži 1972.]] • [[Predstavnička skupština kampućijskog naroda]] • [[Santebal]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Kambodžanski genocid]] ([[Kambodžanska polja smrti]] • [[Drvo smrti]] • [[Choeung Ek]] • [[Masakr u Ba Chúcu]]) • [[Narodna Republika Kampućija]] • [[Plan K5]] • [[Država Kambodža]] • [[Kambodžansko-vijetnamski rat]] • [[Koalicijska vlada Demokratske Kampućije]] • [[Pariški mirovni sporazum (1991)]] • [[Državni udar u Hondurasu 1963.]] • [[Državni udar u Hondurasu 1975.]] • [[Honduraška vojna hunta (1956–1957)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Fudbalski rat]] • [[Sahelsko-beninska unija]] • [[Republika Dahomej]] • [[Državni udar u Dahomeju 1963.]] • [[Predsjedničko vijeće (Dahomej)]] • [[Predsjednički izbori u Dahomeju 1970.]] • [[Državni udar u Dahomeju 1972.]] • [[Narodna Republika Benin]] • [[Pokušaj državnog udara u Beninu 1977.]] • [[Fidži (dominion)]] • [[Državni udari na Fidžiju 1987.]] • [[Operacija Morris Dance]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Estonska vlada u egzilu]] • [[Deklaracija suvereniteta Estonske SSR]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Raspjevana revolucija]] • [[Fosforitni rat]] • [[Pismo četrdesetorice]] • [[Surinam (Kraljevina Nizozemska)]] • [[Državni udar u Surinamu 1980.]] • [[Nacionalni vojni savjet (Surinam)]] • [[Decembarska ubojstva]] • [[Surinamski unutrašnji rat]] • [[Masakr u Moiwani]] • [[Državni udar u Surinamu 1990.]] • [[Singapur (kolonija)]] • [[Singapur (savezna država)]] • [[Malezijski sporazum]] • [[Sporazum o nezavisnosti Singapura (1965)]] • [[Proglašenje Singapura]] • [[Referendum o integraciji Singapura 1962.]] • [[Izvanredno stanje u Poljskoj]] |group6 = 1990-e<br>XXI. vijek |list6 = [[Crno proljeće (Kuba)]] • [[Opći izbori u Angoli 1992.]] • [[Masakr na Noć vještica]] • [[Pokušaji državnih udara u Venezuel 1992.]] • [[Bolivarska revolucija]] • [[Pokušaj državnog udara u Venezueli 2002.]] • [[Prijelazna uprava Ujedinjenih nacija u Kambodži|UNTAC]] • [[Privremena vlada nacionalnog jedinstva i nacionalnog spasa Kambodže]] • [[Ustavna kriza u Hondurasu 2009.]] • [[Državni udar u Hondurasu 2009.]] • [[UTAGE let 141]] • [[Državni udar na Fidžiju 2000.]] • [[Državni udar na Fidžiju 2006.]] • [[Prosvjedi u Surinamu 1999.]] }} |group2 = Pravo<br>Kriminologija |group2style = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black; |list2= [[Scotland Yard]] • [[Old Bailey]] • ''[[Volksgerichtshof]]'' • [[Vrhovni sud Kostarike]] • [[Vrhovni sud Gane]] • [[Ustav Australije]] • [[Ustav Gane]] • [[Ustav Francuske (1791)]] • [[Ustav Francuske (1793)]] • [[Ustav Francuske (1795)]] • [[Ustav Francuske (1799)]] • [[Ustav Francuske (1802)]] • [[Ustav Francuske (1804)]] • [[Povelja iz 1814.]] • [[Dopunski akt ustavima Prvog Carstva]] • [[Povelja iz 1830.]] • [[Ustav Francuske (1848)]] • [[Ustav Francuske (1852)]] • [[Francuski ustavni zakoni (1875)]] • [[Ferryjevi zakoni]] • [[Francuski ustavni zakon (1940)]] • [[Francuski ustavni zakon (1945)]] • [[Ustav Francuske (1946)]] • [[Ustav Francuske]] • [[Ustav Brazila]] • [[Ustav Sjeverne Koreje]] • [[Ustav Kube]] • [[Bustamanteov kodeks]] • [[Ustav Angole]] • [[Ustavni sud (Češka)]] • [[Macdonaldova trijada]] • [[Vrhovni sud Novog Zelanda]] • [[Ustav Novog Zelanda]] • [[Panoptikon]] • [[Deklaracija nezavisnosti Novog Zelanda]] • [[Sporazum iz Waitangija]] • [[Vrhovni sud pravde (Venezuela)]] • [[Ustav Venezuele]] • [[Deklaracija nezavisnosti (Venezuela)]] • [[Ustav Kambodže]] • [[Kambodžanski tribunal]] • [[Ustav Hondurasa]] • [[Vrhovni sud pravde (Honduras)]] • [[Ustav Benina]] • [[Kvazisud]] • ''[[modus operandi]]'' • [[Ustav Fidžija]] • [[Zakon o pomirbi, toleranciji i jedinstvu]] • [[Ustav Estonije]] • [[Ustav Surinama]] • [[Vrhovni sud Singapura]] • [[Ustav Paname]] • [[Vrhovni sud pravde (Panama)]] |group3 = Politika |group3style = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = Općenito |list1 = [[Nacizam]] • ''[[Révolution nationale]]'' • [[Koronelizam]] • ''[[Juche]]'' • ''[[Songun]]'' • ''[[Songbun]]'' • [[Neutralna država]] • [[Čavizam]] • [[Nulta godina (Kambodža)|Nulta godina]] • ''[[Françafrique]]'' • ''[[Corregimiento]]'' • ''[[Comarca]]'' |group2 = Posebno |list2 = [[Popis njemačkih ministara obrane]] • [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva]] • [[Hitlerov kabinet]] • [[Premijer Japana]] • ''[[Kokkai]]'' • [[Nacionalna stranka oslobođenja (Kostarika)|PLN]] • [[Stranka građanske akcije|PAC]] • [[Libertarijanski pokret|ML]] • [[Predsjednik Kostarike]] • [[Zakonodavna skupština (Kostarika)]] • [[Predsjednik Gane]] • [[Premijer Gane]] • [[Stranka narodne konvencije|CPP]] • [[Parlament Gane]] • [[Državni savjet (Gana)]] • [[Premijer Australije]] • [[Parlament Australije]] • [[Generalni guverner Australije]] • [[Premijer Francuske]] • [[Predsjednik Francuske]] • [[Francuski parlament]] • [[Senat (Francuska)]] • [[Narodna skupština (Francuska)]] • [[Kongres Francuskog parlamenta]] • [[Predsjednik Brazila]] • ''[[Congresso Nacional]]'' • ''[[Senado Federal]]'' • ''[[Câmara dos Deputados]]'' • [[Premijer Brazila]] • [[Vječni predsjednik republike]] • [[Vrhovna narodna skupština]] • [[Premijer Sjeverne Koreje]] • [[Administrativna podjela Sjeverne Koreje]] • [[Spisak vrhovnih vođa Sjeverne Koreje]] • [[Spisak državnih poglavara Sjeverne Koreje]] • ''[[Ch'ŏndogyo Ch'ŏngudang]]'' • [[Predsjednik Kube]] • [[Premijer Kube]] • [[Nacionalna skupština narodne sile]] • [[Predsjednik Angole]] • [[Potpredsjednik Angole]] • [[Premijer Angole]] • [[Narodna skupština (Angola)]] • [[Generalni guverner Novog Zelanda]] • [[Premijer Novog Zelanda]] • [[Parlament Novog Zelanda]] • [[Predstavnički dom (Novi Zeland)]] • [[Zakonodavno vijeće (Novi Zeland)]] • [[Laburistička stranka Novog Zelanda]] • [[Zelena stranka Aotearoe Novog Zelanda]] • [[Prvo Novi Zeland]] • [[Kolonijalni tajnik Novog Zelanda]] • [[Predsjednik Venezuele]] • [[Narodna skupština (Venezuela)]] • [[Demokratska akcija (Venezuela)]] • [[Parlament Kambodže]] • [[Senat (Kambodža)]] • [[Narodna skupština (Kambodža)]] • [[Kralj Kambodže]] • [[Premijer Kambodže]] • [[Liberalna stranka (Kambodža)]] • [[Demokratska stranka (Kambodža)]] • [[Sangkum]] • [[Komunistička partija Kampućije]] • [[Nacionalni kongres (Honduras)]] • [[Predsjednik Hondurasa]] • [[Narodna skupština (Benin)]] • [[Predsjednik Benina]] • [[Premijer Benina]] • [[Conseil de l'Entente]] • [[Partija narodne revolucije Benina]] • [[Predsjednik Fidžija]] • [[Premijer Fidžija]] • [[Parlament Fidžija]] • [[Senat (Fidži)]] • [[Predstavnički dom (Fidži)]] • [[Veliko vijeće poglavica]] • [[Guverner Fidžija]] • [[Generalni guverner Fidžija]] • [[Administrativna podjela Fidžija]] • [[Premijer Kraljevstva Fidži]] • [[Ratu]] • [[Glavni ministar Fidžija]] • [[Zakonodavno vijeće (Fidži)]] • ''[[Riigikogu]]'' • [[Premijer Estonije]] • ''[[Riigihoidja]]'' • [[Komunistička partija Estonije]] • [[Predsjednik Surinama]] • [[Potpredsjednik Surinama]] • [[Premijer Surinama]] • [[Narodna skupština (Surinam)]] • [[Generalni guverner Surinama]] • [[Parlament Singapura]] • [[Predsjednik Singapura]] • [[Premijer Singapura]] • [[Stranka narodne akcije]] • [[Singapurska samouprava]] • [[Guverner Singapura]] • [[Yang di-Pertuan Negara]] • [[Zakonodavno vijeće (Singapur)]] • [[Zakonodavna skupština (Singapur)]] • [[Glavni ministar Singapura]] • [[Narodna skupština (Panama)]] • [[Narodna skupština predstavnika corregimienta|Narodna skupština predstavnika ''corregimienta'']] • [[Predsjednik Paname]] • [[Corregimiento (Panama)|''Corregimiento'' (Panama)]] }} |group4 = Vojna znanost |group4style = text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |list4= [[Regia Marina]] • [[Royal Navy]] • [[Vojska Kostarike]] • ''[[Maréchal de France]]'' • ''[[École spéciale militaire de Saint-Cyr]]'' • [[Korejska narodna armija]] • [[USS Pueblo (AGER-2)]] • ''[[Movimiento 26 de Julio]]'' • [[Oružane snage Angole]] • [[Kubanske revolucionarne oružane snage]] • ''[[Generalissimus]]'' • [[Khmer Issarak]] • [[Dahomejske Amazonke]] • [[Oružane snage Republike Fidži]] • ''[[Junglecommando]]'' • [[Singapurska strategija]] • ''[[Kenpei]]'' |group5 = Lingvistika |group5style = text-align:center; color:black; background: white; border:1px solid black; |list5 = [[Joruba jezik]] • [[Fon jezik]] • [[Fidžijski jezik]] • [[Fidžijski hindski jezik]] • [[Rotumanski jezik]] |group6 = Ostalo |group6style = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |list6= [[Kultura Sovjetskoga Saveza]] • [[Centar za obiteljske evidencije]] • [[Stair House]] • [[David Livingstone Centre]] • [[Psihijatrijska bolnica Broadmoor]] • [[The Blind Beggar]] • [[Oni (folklor)]] • ''[[Hanami]]'' • [[Tri mudra majmuna]] • ''[[The Strand Magazine]]'' • [[221B Baker Street]] • [[Museo Nacional de Costa Rica]] • [[Mekatelyu]] • [[Nacionalni park Tortuguero]] • [[Nacionalni park Poás]] • [[Waakye]] • [[Ganci]] • [[Sveučilište u Adelaideu]] • [[Sveučilište u Melbourneu]] • [[Marianne]] • [[Čudovište iz Rajskog jezera]] • ''[[Rodong Sinmun]]'' • [[Korejska centralna novinska agencija]] • [[Festival Arirang]] • [[Vargaška tragedija]] • [[Kambodžanski riel]] • [[Novi ljudi]] • [[Nacionalni autonomni univerzitet Hondurasa]] • [[Naša Gospa od Suyape]] • [[Zapadnoafrički CFA franak]] • [[Srednjoafrički CFA franak]] • [[Chupa Chups]] • [[Univerzitet na Fidžiju]] • [[Fidžijski dolar]] • [[Nacionalni park Sigatoka Sand Dunes]] • ''[[Cibi]]'' • [[Estonska marka]] • ''[[Postimees]]'' • [[Zastava Estonske Sovjetske Socijalističke Republike]] • [[Surinamski dolar]] • [[Surinamski gulden]] • [[Planska područja u Singapuru]] • [[Regije Singapura]] • [[Japanski okupacijski dolar]] • [[Panamska balboa]] • ''[[Shinjū]]'' |below= }} ===Biografije=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz društvene znanosti |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Povijest |group1style = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |list1= [[Slavko Goldstein]] |group2 = Pravo<br>Kriminologija |group2style = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black; |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black; |group1 = Pravo |list1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Roland Freisler]] • [[Clarence Darrow]] • [[Moisés Vieites]] • [[Antonio Sánchez de Bustamante y Sirvén]] • [[Justo Arosemena]] |group2 = Kriminologija |list2 = [[Vlado Černozemski]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Braća Kray]] • [[George Cornell]] • [[Jack McVitie]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leopold i Loeb]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Jack Trbosjek]] ([[:Kategorija:Jack Trbosjek|kategorija /uz izuzetke/]]) • [[Igor Guzenko]] • [[Issei Sagawa]] • [[Charles Augustus Howell]] • [[Charlotte Corday]] • [[Charles-Henri Sanson]] • [[Felice Orsini]] • [[Sante Geronimo Caserio]] • [[Leonard Read]] • [[Sogomon Tejlirjan]] }} |group3 = Politika |group3style = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = Amerike |list1 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |list1 =[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Harry S. Truman]] • [[William H. Seward]] • [[William Jennings Bryan]] • [[Harvey Milk]] • [[Dan White]] • [[George Moscone]] • [[Frank B. Kellogg]] • [[Fiorello H. La Guardia]] |group2 = {{flagicon|KAN}} Kanada |list2= [[Lester B. Pearson]] • [[Pierre Trudeau]] |group3 = {{flagicon|Kostarika}} Kostarika |list3= [[Juan Mora Fernández]] • [[José María Castro Madriz]] • [[Federico Tinoco Granados]] • [[Otilio Ulate Blanco]] • [[José Figueres Ferrer]] • [[Rafael Ángel Calderón Guardia]] • [[Laura Chinchilla]] • [[Óscar Arias]] |group4 = {{flagicon|Brazil}} Brazil |list4= [[Deodoro da Fonseca]] • [[Pedro I od Brazila]] • [[Pedro II od Brazila]] • [[Arthur Bernardes]] • [[Venceslau Brás]] • [[Washington Luís]] • [[Júlio Prestes]] • [[Getúlio Vargas]] • [[Plínio Salgado]] • [[João Goulart]] • [[Humberto Castelo Branco]] • [[Artur da Costa e Silva]] • [[Ernesto Geisel]] |group5 = {{flagicon|Kuba}} Kuba |list5= [[Carlos Saladrigas Zayas]] • [[Ramón Zaydín]] • [[Anselmo Alliegro y Milá]] • [[Félix Lancís Sánchez]] • [[Tomás Estrada Palma]] • [[Ramón Grau]] • [[Gerardo Machado]] • [[Camilo Cienfuegos]] |group6 = {{flagicon|Venezuela}} Venezuela |list6= [[José Antonio Páez]] • [[Cristóbal Mendoza]] • [[Francisco de Miranda]] • [[Rómulo Gallegos]] • [[Rafael Urdaneta]] • [[Juan Vicente Gómez]] • [[Cipriano Castro]] • [[Rafael Caldera]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Rómulo Betancourt]] |group7 = {{flagicon|HON}} Honduras |list7= [[Juan Orlando Hernández]] • [[Dionisio de Herrera]] • [[Francisco Morazán]] • [[José Francisco Zelaya]] • [[Francisco Ferrera]] • [[Ramón Villeda Morales]] • [[Julio Lozano Díaz]] • [[Oswaldo López Arellano]] • [[Juan Alberto Melgar]] • [[Manuel Zelaya]] • [[Roberto Micheletti]] |group8 = {{flagicon|SUR}} Surinam |list8= [[Chan Santokhi]] • [[Ronnie Brunswijk]] • [[Johan Ferrier]] • [[Henck Arron]] • [[Dési Bouterse]] |group9 = {{flagicon|PAN}} Panama |list9= [[José Raúl Mulino]] • [[Mariano Arosemena]] }} |group2 = Europa |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1={{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo |list1=[[Edward VIII.]] • [[George VI.]] • [[Herbert Henry Asquith]] • [[Clement Attlee]] • [[Tom Driberg]] • [[Robert Boothby, baron Boothby]] • [[Arnold Wienholt Hodson]] • [[Spencer Perceval]] • [[Stamford Raffles]] |group2 = {{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez |list2 = [[Nikita Hruščov]] • [[Jurij Andropov]] • [[Konstantin Černjenko]] • [[Andrej Gromijko]] • [[Vjačeslav Molotov]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|RUS}} Rusija |list1 = [[Boris Jeljcin]] |group2 = {{flagicon|GRU}} Gruzija |list2 = [[Eduard Ševarnadze]] |group3 = {{flagicon|EST}} Estonija |list3 = [[Jaan Anvelt]] • [[Karl Kark]] • [[Konstantin Päts]] • [[Jaan Tõnisson]] • [[Kaarel Eenpalu]] • [[Jüri Uluots]] • [[Hjalmar Mäe]] • [[Johannes Vares]] • [[Jüri Ratas]] • [[Alar Karis]] • [[Johannes Käbin]] • [[Edgar Savisaar]] }} |group3 = {{flagicon|FRA}} Francuska |list3 = [[Charles de Gaulle]] • [[Philippe de Gaulle]] • [[Pierre Laval]] • [[Adolphe Thiers]] • [[Louis Barthou]] • [[Jean Monnet]] • [[Philippe d'Orléans, grof od Pariza|Philippe d'Orléans]] • [[Emmanuel Joseph Sieyès]] • [[Roger Ducos]] • [[Jean-Paul Marat]] • [[Louis Antoine de Saint-Just]] • [[Camille Desmoulins]] • [[Joséphine de Beauharnais]] • [[Joseph Fouché]] • [[Lucien Bonaparte]] • [[Élisa Bonaparte]] • [[Louis Bonaparte]] • [[Napoléon Louis Bonaparte]] • [[Jérôme Bonaparte]] • [[François Guizot]] • [[Lazare Carnot]] • [[Louis-Mathieu Molé]] • [[Victor de Broglie (1785–1870)|Victor de Broglie]] • [[Louis Blanc]] • [[Alexis de Tocqueville]] • [[Louis Eugène Cavaignac]] • [[Eugénie de Montijo]] • [[Napoléon Eugène Louis Bonaparte]] • [[Louis Jules Trochu]] • [[Patrice de Mac Mahon]] • [[Louis Auguste Blanqui]] • [[Léon Gambetta]] • [[Marie François Sadi Carnot]] • [[Jules Grévy]] • [[Albert de Broglie]] • [[Jules Armand Dufaure]] • [[William Henry Waddington]] • [[Jules Ferry]] • [[Jean Casimir-Perier]] • [[Charles Dupuy]] • [[Félix Faure]] • [[Émile Loubet]] • [[Raymond Poincaré]] • [[Aristide Briand]] • [[Paul Deschanel]] • [[Alexandre Millerand]] • [[Gaston Doumergue]] • [[Paul Doumer]] • [[Édouard Herriot]] • [[Pierre-Étienne Flandin]] • [[André Tardieu]] • [[Édouard Daladier]] • [[Albert Lebrun]] • [[André Maginot]] • [[Léon Blum]] • [[Vincent Auriol]] • [[René Coty]] • [[Alain Poher]] • [[Valéry Giscard d'Estaing]] |group4 = {{flagicon|NJE}} Njemačka |list4 = [[Konrad Adenauer]] (suradnja) {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|NJE|empire}} Njemačko Carstvo |list1 = |group2 = {{flagicon|NJE}} Weimarska Republika |list2 = [[Wilhelm Cuno]] • [[Gustav Stresemann]] • [[Wilhelm Marx]] • [[Joseph Wirth]] • [[Philipp Scheidemann]] • [[Gustav Bauer]] • [[Konstantin Fehrenbach]] • [[Hans Luther]] • [[Hugo Haase]] • [[Kurt von Schleicher]] |group3 = {{flagicon|NJE|Nazi}} Treći Reich |list3 = [[Heinrich Himmler]] • [[Lutz Graf Schwerin von Krosigk]] • [[Martin Bormann]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Joseph Goebbels]] • [[Edmund Veesenmayer]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Hermann Göring]] • [[Walther Funk]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Reinhard Heydrich]] • [[Karl-Siegmund Litzmann]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Alfred Rosenberg]] |group4 = {{flagicon|DDR}} Istočna Njemačka |list4 = [[Walter Ulbricht]] }} |group5 = {{flagicon|ITA}} Italija |list5 = [[Giovanni Giolitti]] |group6 = {{flagicon|ŠPA}} Španjolska |list6 = [[Francisco Franco]] |group7 = {{flagicon|POLJ}} Poljska |list7 = [[Wojciech Jaruzelski]] • [[Bronisław Komorowski]] |group8 = {{flagicon|ŠVE}} Švedska |list8 = [[Olof Palme]] |group9 = {{flagicon|AUT}} Austrija |list9 = [[Karl Renner]] |group10 = {{flagicon|GRČ}} Grčka |list10 = [[Ioannis Metaxas]] |group12 = {{flagicon|Austro-Ugarska}} Austro-Ugarska |list12 = [[Marija Terezija|Maria Theresia]] • [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Joseph II.]] • [[Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva|Leopold II.]] • [[Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva|Karl VI.]] • [[Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva|Franz I.]] • [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franz II.]] • [[Ferdinand I. Austrijski|Ferdinand I.]] • [[Franjo Josip I.|Franz Joseph I.]] (dopuna) • [[Aleksandar Drašković]] • [[Sofija Chotek]] • [[Marie-Louise od Austrije]] |group13 = {{flagicon|SRB}} Srbija |list13 = [[Ilija Garašanin]] • [[Milan Nedić]] • [[Aleksandar I. Karađorđević]] |group14 = {{flagicon|MAĐ}} Mađarska |list14 = [[Lajos Kossuth]] • [[Károly Khuen-Héderváry]] • [[Miklós Horthy]] |group15 = {{flagicon|FIN}} Finska |list15 = [[Jaana Pelkonen]] • [[Carl Gustaf Emil Mannerheim]] |group16 = {{flagicon|RUM}} Rumunjska |list16 = [[Ion Antonescu]] • [[Nicolae Ceauşescu]] |group17 = {{flagicon|ČEŠ}} Češka |list17 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edvard Beneš]] }} |group3= Azija i<br>Oceanija |list3= [[Kir Mlađi]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|JAP}} Japan |list1 = [[Hirohito]] • [[Itō Hirobumi]] • [[Hideki Tōjō]] • [[Hara Takashi]] • [[Tsuyoshi Inukai]] • [[Keisuke Okada]] • [[Fumio Gotō]] • [[Yasuo Fukuda]] • [[Eisaku Satō]] • [[Car Taishō]] • [[Minamoto no Yoritomo]] • [[Yasuhiro Nakasone]] |group2 = {{flagicon|Kina}} Kina |list2 = [[Pu Yi]] |group3 = {{flagicon|VIJ}} Vijetnam |list3 = [[Hồ Chí Minh]] • [[Lê Đức Thọ]] |group4 = {{flagicon|Tajvan}} Republika Kina/Tajvan |list4 = [[Sun Jat-sen]] • [[Chiang Kai-shek]] |group5 = {{flagicon|Indija}} Indija |list5 = [[Jawaharlal Nehru]] |group6 = [[File:Flag of Korea 1882.svg|22px|border]] Koreja |list6 = [[Sunjong od Koreje]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1= {{flagicon|Sjeverna Koreja}} Sjeverna Koreja |list1 = [[Kim Il-sung]] • [[Kim Jong-il]] • [[Kim Yŏng-nam]] • [[Kim Il (političar)|Kim Il]] |group2 = {{flagicon|Južna Koreja}} Južna Koreja |list2 = }} |group7 = {{flagicon|IZR}} Izrael |list7 = [[Menahem Begin]] |group8 = {{flagicon|Kambodža}} Kambodža |list8 = [[Norodom Sihanouk]] • [[Norodom Sihamoni]] • [[Ponhea Yat]] • [[Ang Duong]] • [[Norodom od Kambodže]] • [[Sisowath od Kambodže]] • [[Sisowath Monivong]] • [[Sơn Ngọc Thành]] • [[Penn Nouth]] • [[Nuon Chea]] • [[Ieng Sary]] • [[Pol Pot]] • [[Khieu Samphan]] • [[Kang Kek Iew]] • [[Hun Sen]] |group9 = {{flagicon|Jordan}} Jordan |list9 = [[Hussein I., kralj Jordana|Hussein I.]] |group12 = {{flagicon|AUS}} Australija |list12 = [[Edmund Barton]] • [[Ben Chifley]] • [[Harold Holt]] • [[John Curtin]] • [[Robert Menzies]] • [[Gough Whitlam]] • [[John Kerr]] • [[Malcolm Fraser]] • [[Stanley Bruce]] |group11 = {{flagicon|NZL}} Novi Zeland |list11 = [[Patsy Reddy]] • [[William Hobson]] • [[James Busby]] • [[Henry Sewell]] • [[Alfred Domett]] • [[John Ballance]] • [[Richard Seddon]] • [[Michael Joseph Savage]] • [[Peter Fraser (novozelandski političar)|Peter Fraser]] |group10 = {{flagicon|Mjanmar}} Mjanmar |list10 = [[U Thant]] |group13 = {{flagicon|FIJ}} Fidži |list13 = [[Seru Epenisa Cakobau]] • [[Kamisese Mara]] • [[Sitiveni Rabuka]] • [[Timoci Bavadra]] • [[Penaia Ganilau]] • [[Josefa Iloilo]] • [[Frank Bainimarama]] • [[Jioji Konrote]] • [[Epeli Nailatikau]] |group14 = {{flagicon|SIN}} Singapur |list14 = [[Tharman Shanmugaratnam]] • [[Lee Hsien Loong]] • [[Lawrence Wong]] • [[David Marshall (singapurski političar)|David Marshall]] • [[Lim Yew Hock]] • [[Yusof bin Ishak]] }} |group4= Afrika |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1= {{flagicon|EGI}} Egipat |list1= [[Gamal Abdel Nasser]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Anwar Sadat]] • [[Hosni Mubarak]] |group2= {{flagicon|ANG}} Angola |list2= [[Agostinho Neto]] • [[Lopo do Nascimento]] • [[Fernando José de França Dias Van-Dúnem]] • [[José Eduardo dos Santos]] • [[Jonas Savimbi]] • [[João Lourenço]] |group3= {{flagicon|SOM}} Somalija |list3= [[Mohamed Siad Barre]] |group4= {{flagicon|ZIM}} Zimbabve |list4= [[Robert Mugabe]] |group5={{flagicon|TOG}} Togo |list5= [[Faure Gnassingbé]] |group6={{flagicon|CIV}} Obala Bjelokosti |list6=[[Félix Houphouët-Boigny]] |group7={{flagicon|Gvineja}} Gvineja |list7= [[Ahmed Sékou Touré]] |group8={{flagicon|GAN}} Gana |list8= [[Samia Nkrumah]] • [[John Dramani Mahama]] • [[John Atta Mills]] • [[John Agyekum Kufuor]] • [[Jerry Rawlings]] • [[Hilla Limann]] • [[Fred Akuffo]] • [[Ignatius Kutu Acheampong]] • [[Edward Akufo-Addo]] • [[Nii Amaa Ollennu]] • [[Akwasi Afrifa]] • [[Joseph Arthur Ankrah]] • [[Kofi Abrefa Busia]] • [[Nana Akufo-Addo]] |group9={{flagicon|BEN}} Benin |list9= [[Gangnihessou]] • [[Dakodonou]] • [[Houegbadja]] • [[Hangbè]] • [[Agaja]] • [[Ghézo]] • [[Béhanzin]] • [[Agoli-Agbo]] • [[Toffa I]] • [[Sourou-Migan Apithy]] • [[Hubert Maga]] • [[Justin Ahomadégbé-Tomêtin]] • [[Christophe Soglo]] • [[Émile Derlin Zinsou]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mathieu Kérékou]] • [[Thomas Boni Yayi]] • [[Patrice Talon]] }} }} |group4 = Vojna znanost |group4style = text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |group1= {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |list1= [[Douglas MacArthur]] • [[Omar Bradley]] |group2= {{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo |list2= [[Andrew Cunningham]] • [[Harold Alexander]] • [[Jean Conan Doyle]] • [[John Jellicoe]] • [[Bernard Freyberg]] • [[Ivan Lyon]] |group3= {{flagicon|FRA}} Francuska |list3= [[Philippe Pétain]] • [[Louis Franchet d'Esperey]] • [[Joseph Jacques Césaire Joffre]] • [[Ferdinand Foch]] • [[Gilbert du Motier, markiz de La Fayette]] • [[Joachim Murat]] • [[Michel Ney]] • [[Pierre-Charles Villeneuve]] • [[Georges Ernest Boulanger]] • [[Robert Nivelle]] • [[François Darlan]] • [[Henri Giraud]] • [[Maxime Weygand]] • [[Maurice Gamelin]] • [[Bob Denard]] |group4= {{flagicon|ITA}} Italija |list4= [[Alfredo Guzzoni]] • [[Angelo Iachino]] |group5= {{flagicon|POLJ}} Poljska |list5= [[Edward Rydz-Śmigły]] |group6= {{flagicon|VIJ}} Vijetnam |list6= [[Võ Nguyên Giáp]] |group7= {{flagicon|NJE}} Njemačka |list7= {{Navbox subgroup | groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |group1={{flagicon|NJE|empire}} Njemačko Carstvo |list1= [[Alfred von Schlieffen]] • [[Erich Ludendorff]] • [[Erich von Falkenhayn]] • [[August von Mackensen]] • [[Reinhard Scheer]] • [[Franz von Hipper]] • [[Colmar Freiherr von der Goltz]] • [[Alfred von Tirpitz]] • [[Adolf von Seckendorff]] |group2={{flagicon|NJE|Nazi}} Treći Reich |list2= [[Karl Dönitz]] • [[Wilm Hosenfeld]] • [[Friedrich Paulus]] • [[Erich von Manstein]] • [[Wilhelm Keitel]] }} |group8= {{flagicon|Austro-Ugarska}} Austro-Ugarska |list8= [[Oskar Potiorek]] • [[Conrad von Hötzendorf]] • [[Alois Hitler]] |group9= {{flagicon|JAP}} Japan |list9= [[Isoroku Jamamoto]] • [[Princ Akihito Komatsu]] • [[Takamori Saigō]] |group10= {{flagicon|SRB}} Srbija |list10= [[Pavle Jurišić Šturm]] |group11= {{flagicon|RUS}} Rusija |list11={{Navbox subgroup | groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |group1={{flagicon|RUS}} Rusko Carstvo |list1= [[Aleksej Brusilov]] • [[Pjotr Wrangel]] • [[Nikolaj Judenič]] |group2={{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez |list2= [[Georgij Žukov]] • [[Konstantin Rokosovski]] • [[Nikolaj Kuznjecov]] }} |group12= {{flagicon|SJKOR}} Sjeverna Koreja |list12= [[Nam Il]] |group13= {{flagicon|EST}} Estonija |list13 = [[Johan Laidoner]] • [[Ain-Ervin Mere]] |group14= {{flagicon|PAN}} Panama |list14 = [[José de Fábrega]] }} |group5 = Filozofi |group5style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC; |list5= [[Baruch de Spinoza]] • [[Émile Durkheim]] • [[Jean-François Lyotard]] • [[Jacques Derrida]] • [[Louis Althusser]] • [[José Ortega y Gasset]] • [[Jeremy Bentham]] |group6 = Ostalo |group6style = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |list6= [[David Livingstone]] • [[Oskar Schindler]] • [[Emilie Schindler]] • [[Wallis Simpson]] • [[Alice Pleasance Liddell]] • [[Ottla Kafka]] • [[Sadako Sasaki]] • [[Peter Turkson]] • [[Theodosia Okoh]] • [[Joan Sutherland]] • [[Maria Letizia Ramolino]] • [[Jan Palach]] • [[Pedro Álvares Cabral]] • [[Bernhard Schwarz]] • [[Michel Wieviorka]] • [[Carlos Manuel de Céspedes]] • [[Elián González]] • [[Diogo Cão]] • [[Paulo Dias de Novais]] • [[Irene Sáez]] • [[Anthelme Mangin]] • [[Dith Pran]] • [[Sydney Schanberg]] • [[Charles Delaunay]] • [[Poe Toaster]] • [[Virginia Eliza Clemm Poe]] • [[Lempira (vođa Lenka)|Lempira]] • [[Udre Udre]] • [[Aleksandar Langfang]] • [[Bayard Rustin]] • [[Aleksandar Holiga]] • [[Sang Nila Utama]] • [[Elizabeth Choy]] • [[Lav XIV]] • [[Lim Bo-seng]] • [[Shimeko Tanabe]] • [[Hatsuyo Oyama]] • [[Michiko Tsushima]] • [[Tomie Yamazaki]] • [[Valentina Tereškova]] • [[Rodrigo de Bastidas]] • [[Sebastián Hurtado de Corcuera]] |below= }} ==Sport== {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Općenito o sportu (po sportovima) |groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |belowstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = [[File:Football pictogram.svg|20px]] Nogomet |list1= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Reprezentacije |list1= {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Angole|Angola]] {{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Australije|Australija]] {{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Benina|Benin]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Gane|Gana]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|HON}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hondurasa|Honduras]] {{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kambodže|Kambodža]] {{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kube|Kuba]] {{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] {{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] {{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Fidžija|Fidži]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EST}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Estonije|Estonija]] {{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Fudbalska reprezentacija Surinama|Surinam]] {{•w}} {{flagicon|SIN}} [[Fudbalska reprezentacija Singapura|Singapur]] {{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Fudbalska reprezentacija Paname|Panama]] {{nowrap end}} |group2 = Klubovi |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|ENG}} [[Arsenal FC]] {{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Fulham FC]] {{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[4.25]] {{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Pyongyang City SC]] {{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Inter Moengotapoe]] {{nowrap end}} |group3 = Lige |list3= {{nowrap begin}} {{flagicon|FRA}} [[Ligue 1]] {{nowrap end}} |group4 = Prvenstva |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo]] |list1= {{nowrap begin}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA|1830}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938|1938.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|BRA|1889a}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950|1950.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998|1998.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|BRA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|RUS}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|Katar}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] {{•w}} {{flagicon|Kanada}} / {{flagicon|Meksiko}} / {{flagicon|SAD}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] {{nowrap end}} {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Finala |list1= {{nowrap begin}} [[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 1954.|1954.]] {{•w}} [[Nizozemska - Zapadna Njemačka (finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1974.)|1974.]] {{•w}} [[Brazil - Francuska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1998)|1998.]] {{•w}} [[Italija - Francuska (finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2006.)|2006.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Francuska – Hrvatska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2018.)|2018.]] {{nowrap end}} }} |group2 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[UEFA Euro|Europsko prvenstvo]] |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|POLJ}} / {{flagicon|UKR}} [[UEFA Euro 2012|2012.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[UEFA Euro 2016.|2016.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EU}} [[UEFA Euro 2020.|2020.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|NJE}} [[UEFA Euro 2024.|2024.]] {{nowrap end}} |group3 = Olimpijske igre |list3= |group4 = Kup nacija |list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 1963.|1963.]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 1978.|1978.]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} / {{flagicon|Nigerija}} [[Afrički kup nacija 2000.|2000.]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 2008.|2008.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|ANG}} [[Afrički kup nacija 2010.|2010.]] {{nowrap end}} |group5 = [[AFC Azijski kup|Azijski kup]] |list5 = {{nowrap begin}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SIN}} [[AFC Azijski kup 1984.|1984.]] {{nowrap end}} }} |group5 = Ostalo |list5= {{nowrap begin}} [[FIFA 100]] {{•w}} [[Australija - Američka Samoa (kvalifikacijska utakmica za FIFA Svjetsko prvenstvo 2002)|Australija 31:0 Američka Samoa]] {{•w}} [[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva]] {{•w}} [[Trofej Artemio Franchi]] {{•w}} [[Urugvaj - Brazil (finalna runda FIFA Svjetskog prvenstva 1950)|''Maracanaço'']] {{•w}} ''[[Brazil - Njemačka (polufinale FIFA Svjetskog prvenstva 2014)|Mineiraço]]'' {{•w}} [[Portugal - Sjeverna Koreja (četvrtfinale FIFA Svjetskog prvenstva 1966)|Portugal 5:3 Sjeverna Koreja]] {{•w}} [[Maskote FIFA Svjetskih prvenstava]] {{•w}} "[[Laka konjica (Mađarska)|Laka konjica]]" {{•w}} "[[Bitka za Bern (FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.)|Bitka za Bern]]" {{nowrap end}} {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Suci |list1= {{nowrap begin}} {{flagicon|ARG}} [[Néstor Pitana]] {{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Frank De Bleeckere]] {{•w}} {{flagicon|UZB}} [[Ravšan Irmatov]] {{nowrap end}} |group2 = Stadioni |list2 = {{nowrap begin}} [[Estadio Nacional de Costa Rica (2011)]] {{•w}} [[Stadion Ohene Djan|Ohene Djan]] {{•w}} [[Stadion Baba Yara|Baba Yara]] {{•w}} [[Stade de France]] {{•w}} [[Estádio 11 de Novembro]] {{•w}} [[Stade de l'Amitié]] {{nowrap end}} }} }} |group2 = [[File:Ice hockey pictogram.svg|20px]] Hokej na ledu |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|KAN}} [[Hokej na ledu na ZOI 2010. - muškarci]] {{nowrap end}} |group3 = [[File:Handball pictogram.svg|20px]] Rukomet |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Reprezentacije |list1= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = EHF |list1= {{nowrap begin}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Francuska rukometna reprezentacija|Francuska]] {{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Srpska rukometna reprezentacija|Srbija]] {{•w}} {{flagicon|UK}} [[Rukometna reprezentacija Ujedinjenog Kraljevstva|Ujedinjeno Kraljevstvo]] {{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] {{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]] {{•w}} {{flagicon|FIN}} [[Rukometna reprezentacija Finske|Finska]] {{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Rukometna reprezentacija Bjelorusije|Bjelorusija]] {{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Rukometna reprezentacija Makedonije|Makedonija]] {{•w}} {{flagicon|CG}} [[Rukometna reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] {{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Rukometna reprezentacija Slovenije|Slovenija]] {{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Rukometna reprezentacija Austrije|Austrija]] {{•w}} {{flagicon|BIH}} [[Rukometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] {{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Rukometna reprezentacija Islanda|Island]] {{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Rukometna reprezentacija Češke|Češka]] {{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Rukometna reprezentacija Slovačke|Slovačka]] {{•w}} {{flagicon|EST}} [[Rukometna reprezentacija Estonije|Estonija]] {{nowrap end}} |group2 = AHF |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|JKO}} [[Rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] {{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Rukometna reprezentacija Katara|Katar]] {{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Rukometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]] {{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Rukometna reprezentacija Japana|Japan]] {{•w}} {{flagicon|UAE}} [[Rukometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata|Ujedinjeni Arapski Emirati]] {{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Rukometna reprezentacija Sjeverne Koreje|Sjeverna Koreja]] {{•w}} {{flagicon|SIN}} [[Rukometna reprezentacija Singapura|Singapur]] {{nowrap end}} |group3 = CAHB |list3= {{nowrap begin}} {{flagicon|TUN}} [[Rukometna reprezentacija Tunisa|Tunis]] {{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Rukometna reprezentacija Egipta|Egipat]] {{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Rukometna reprezentacija Alžira|Alžir]] {{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Rukometna reprezentacija Angole|Angola]] {{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Rukometna reprezentacija Benina|Benin]] {{•w}} {{flagicon|COD}} [[Rukometna reprezentacija Demokratske Republike Kongo|DR Kongo]] {{nowrap end}} |group4 = OCHF |list4= {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Rukometna reprezentacija Australije|Australija]] {{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Rukometna reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] {{•w}} {{flagicon|Cookovi Otoci}} [[Rukometna reprezentacija Cookovog Otočja|Cookovi Otoci]] {{•w}} {{flagicon|Nova Kaledonija}} [[Rukometna reprezentacija Nove Kaledonije|Nova Kaledonija]] {{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Rukometna reprezentacija Fidžija|Fidži]] {{nowrap end}} |group5 = PATHF |list5= {{nowrap begin}} {{flagicon|ČIL}} [[Čileanska rukometna reprezentacija|Čile]] {{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Rukometna reprezentacija Argentine|Argentina]] {{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Rukometna reprezentacija Brazila|Brazil]] {{•w}} {{flagicon|HON}} [[Rukometna reprezentacija Hondurasa|Honduras]] {{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Rukometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Rukometna reprezentacija Kube|Kuba]] {{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Rukometna reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Rukometna reprezentacija Paname|Panama]] {{nowrap end}} }} |group2 = Klubovi |list2= {{flagicon|FRA}} [[Montpellier HB]] |group3 = Prvenstva |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Svjetsko prvenstvo u rukometu za muškarce|Svjetsko prvenstvo]] |list1= {{flagicon|NJE|Nazi}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Njemačka 1938.|1938.]] • {{flagicon|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Švedska 1954.|1954.]] • {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 1970.|1970.]] • {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2001.|2001.]] • {{flagicon|HRV}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2009.|2009.]] <small>(osim dvorana)</small> • {{flagicon|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Švedska 2011.|2011.]] • {{flagicon|ŠPA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Španjolska 2013.|2013.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|Katar}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Katar 2015.|2015.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2017.|2017.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}} / {{flagicon|NJE}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 2019.|2019.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EGI}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 2021.|2021.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|POLJ}}{{flagicon|ŠVE}} [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2023.|2023.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}}{{flagicon|HRV}}{{flagicon|NOR}} [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2025.|2025.]] |group2 = [[Europsko prvenstvo u rukometu|Europsko prvenstvo]] |list2= {{flagicon|POR}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Portugal 1994.|1994.]] • {{flagicon|AUT}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Austrija 2010.|2010.]] • {{flagicon|SRB}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Srbija 2012.|2012.]] • {{flagicon|DAN}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Danska 2014.|2014.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|POLJ}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Poljska 2016.|2016.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|HRV}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2018.|2018.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|AUT}}{{flagicon|NOR}}{{flagicon|ŠVE}} [[EHF Euro 2020.|2020.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|MAĐ}}{{flagicon|SLK}} [[EHF Euro 2022.|2022.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|NJE}} [[EHF Euro 2024.|2024.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}}{{flagicon|NOR}}{{flagicon|ŠVE}} [[EHF Euro 2026.|2026.]] |group3 = [[Rukomet na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]] |list3= {{flagicon|FIN}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1952.|1952.]] • {{flagicon|SAD}} [[Rukomet na OI 1996. - muškarci|1996. (M)]] • {{flagicon|KIN}} [[Rukomet na OI 2008. - muškarci|2008. (M)]] • {{flagicon|UK}} [[Rukomet na Olimpijadi 2012. - muškarci|2012. (M)]] • {{flagicon|BRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2016. - muškarci|2016. (M)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|JAP}} [[Rukomet na Olimpijadi 2020. – Muškarci|2020. (M)]] • {{flagicon|FRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2024. – Muškarci|2024. (M)]] |group4 = [[Oceanijski kup nacija (rukomet)|Oceanijsko prvenstvo]] |list4= {{flagicon|NZL}} [[Oceanijski kup nacija - Novi Zeland 2010.|2010.]] • {{flagicon|AUS}} [[Oceanijski kup nacija 2012 (rukomet)|2012.]] |group5 = [[Afrički rukometni kup nacija|Afričko prvenstvo]] |list5= {{flagicon|ANG}} [[Afrički rukometni kup nacija - Angola 2008.|2008.]] }} |group4 = Ostalo |list4= [[Rivalstvo Francuske i Hrvatske u rukometu]] • [[IHF-ov igrač godine]] • [[IHF]] • [[EHF Kuća slavnih]] }} |group4 = [[File:Tennis pictogram.svg|20px]] Tenis |list4= {{flagicon|UK}} [[Wimbledon 2009.]] • {{flagicon|UK}} [[Wimbledon 2011.]] |group5 = [[File:Basketball pictogram.svg|20px]] Košarka |list5= [[FIBA EuroBasket]] • "[[Havlicek je ukrao loptu!]]" • [[FIBA Kuća slavnih]] ([[Lista članova FIBA Kuće slavnih|članovi]]) • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci]] {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Reprezentacije |list1 = {{flagicon|BEN}} [[Košarkaška reprezentacija Benina|Benin]] • {{flagicon|HON}} [[Košarkaška reprezentacija Hondurasa|Honduras]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} "[[Muška olimpijska košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država iz 1992.|Dream Team]]" • {{flagicon|EST}} [[Košarkaška reprezentacija Estonije|Estonija]] • {{flagicon|SUR}} [[Košarkaška reprezentacija Surinama|Surinam]] • {{flagicon|SIN}} [[Košarkaška reprezentacija Singapura|Singapur]] • {{flagicon|PAN}} [[Košarkaška reprezentacija Paname|Panama]] |group2 = Klubovi |list2 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Boston Celtics]] ([[Spisak igrača Boston Celticsa|igrači]]) }} | group6 = [[File:Rugby union pictogram.svg|20px]] Ragbi | list6 = {{nowrap begin}} {{flagicon|NZL}} [[Ragbi reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] • {{flagicon|FIJ}} [[Ragbi reprezentacija Fidžija|Fidži]] ([[Ragbi sedam reprezentacija Fidžija|ragbi sedam]]) {{nowrap end}} | group7 = [[File:Baseball pictogram.svg|20px]] Bejzbol | list7 = {{nowrap begin}} {{flagicon|PAN}} [[Bejzbolska reprezentacija Paname|Panama]] {{nowrap end}} |below = {{flagicon|SRB}} [[Srbija na OI 2008.]] }} ===Sportaši=== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi o sportašima | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | group1 = [[File:Athletics pictogram.svg|20px]] Atletika | list1 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[João N'Tyamba]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Jack Metcalfe]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Roman Šebrle]]{{•w}} {{flagicon|JAM}} [[Usain Bolt]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Dayron Robles]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Peter Snell]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Andrej Silnov]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Primož Kozmus]] {{nowrap end}} | group2 = [[File:Boxing pictogram.svg|20px]] Boks | list2 = {{nowrap begin}} {{flagicon|GAN}} [[Clement Quartey]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Eddie Blay]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Prince Amartey]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Teófilo Stevenson]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Roberto Durán]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Panama Al Brown]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Francisco Rodríguez (boksač, rođen 1945.)|Francisco Rodríguez]] {{nowrap end}} | group3 = [[File:F1 pictogram.svg|20px]] Formula 1 | list3 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Jack Brabham]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Alan Jones]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Nelson Piquet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Alain Prost]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Denny Hulme]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Bruce McLaren]] {{nowrap end}} | group4 = [[File:Basketball pictogram.svg|20px]] Košarka | list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|BRA}} [[Nenê]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Leandro Barbosa]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Oscar Schmidt]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Anderson Varejão]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Tiago Splitter]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Veselý]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DR Kongo}}{{flagicon|SAD}} [[Dikembe Mutombo]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Tony Parker]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Joakim Noah]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Boris Diaw]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Nicolas Batum]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Pape Sy]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|LIT}} [[Arvydas Sabonis]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Sean Marks]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Steven Adams]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Rolando Frazer]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Belov]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Danny Ainge]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Red Auerbach]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Larry Bird]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Chuck Cooper (košarkaš)|Chuck Cooper]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Bob Cousy]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[John Havlicek]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Tom Heinsohn]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Dennis Johnson]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[K. C. Jones]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Sam Jones (košarkaš)|Sam Jones]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Kevin McHale (košarkaš)|Kevin McHale]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Robert Parish]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Greivis Vásquez]] {{nowrap end}} | group5 = [[File:Fencing pictogram.svg|20px]] Mačevanje | list5 = {{nowrap begin}} {{flagicon|KUB}} [[Ramón Fonst]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Rubén Limardo]] {{nowrap end}} | group6 = [[File:Swimming pictogram.svg|20px]] Plivanje | list6 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Ian Thorpe]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Claudia Poll]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Silvia Poll]] {{nowrap end}} | group7 = [[File:Rugby union pictogram.svg|20px]] Ragbi | list7 = {{nowrap begin}} {{flagicon|NZL}} [[Jonah Lomu]] {{nowrap end}} | group8 = [[File:Alpine skiing pictogram.svg|20px]] Skijanje | list8 = {{nowrap begin}} {{flagicon|GAN}} [[Kwame Nkrumah-Acheampong]] {{nowrap end}} | group9 = [[File:Tennis pictogram.svg|20px]] Tenis | list9 = {{nowrap begin}} {{flagicon|FRA}} [[Yannick Noah]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[René Lacoste]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marion Bartoli]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Richard Gasquet]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Jannik Sinner]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Anthony Wilding]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] {{nowrap end}} | group10 = [[File:Weightlifting pictogram.svg|20px]] Dizanje utega | list10 = {{nowrap begin}} {{flagicon|SIN}} [[Tan Howe Liang]] {{nowrap end}} | group11 = [[File:Table tennis pictogram.svg|20px]] Stolni tenis | list11 = {{nowrap begin}} {{flagicon|SIN}} [[Feng Tianwei]] {{nowrap end}} }} {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | title = Doprinosi o rukometašima | listclass = hlist | group1 = Europa | list1 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUT}} [[Thomas Bauer]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Mykola Bilyk]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Robert Weber (rukometaš)|Robert Weber]]{{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Sjargej Rutenka]]{{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Jurij Šaucou]]{{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Mihail Jakimovič]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Veselin Vujović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Žarko Marković]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Rade Mijatović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Miloš Vujović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Vasko Ševaljević]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Branko Vujović]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Filip Jícha]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Filip (rukometaš)|Jan Filip]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Ondřej Zdráhala]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Daniel Kubeš]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[David Juříček]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Flemming Ladefoged Hansen|Flemming Hansen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Søren Stryger]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Kasper Hvidt]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Jan Eiberg Jørgensen|Jan Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Lasse Svan Hansen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Michael Damgaard]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Allan Damgaard]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Rasmus Lauge Schmidt]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Nikolaj Jacobsen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Magnus Landin]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Mathias Gidsel]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Anders Eggert]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Simon Pytlick]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Magnus Saugstrup]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Emil Jakobsen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Lukas Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|FRO}} [[Elias Ellefsen á Skipagøtu]]{{•w}} {{flagicon|FRO}} [[Hákun West av Teigum]]{{•w}} {{flagicon|GRU}} [[Giorgi Chovrebadze]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Marko Mamić]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Igor Karačić]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Zlatko Saračević]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Alvaro Načinović]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Ivan Martinović]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Goran Perkovac]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Guðjón Valur Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Þórir Ólafsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Ólafur Stefánsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Aron Pálmarsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Alexander Petersson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Dagur Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Snorri Steinn Guðjónsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Guðmundur Guðmundsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Kristján Andrésson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Ómar Ingi Magnússon]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Viktor Gísli Hallgrímsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Bjarki Már Elísson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Alfreð Gíslason]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Orri Freyr Þorkelsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Viggó Kristjánsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Gísli Þorgeir Kristjánsson]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Leo Prantner]]{{•w}} {{flagicon|LAT}} [[Dainis Krištopāns]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[László Nagy]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Gábor Császár]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Máté Lékai]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Timuzsin Schuch]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Bence Bánhidi]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[József Éles]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Roland Mikler]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Bence Imre]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Filip Lazarov]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Naumče Mojsovski]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Dejan Manaskov]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Stojanče Stoilov]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Kay Smits]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Luc Steins]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Rutger ten Velde]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Dani Baijens]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Arjen Versteijnen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Niels Versteijnen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Christian Berge]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Sander Sagosen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Frank Løke]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Kent Robin Tønnesen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Torbjørn Bergerud]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Christian O'Sullivan]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Bjarte Myrhol]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Kristian Bjørnsen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Magnus Abelvik Rød]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Magnus Jøndal]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Håvard Tvedten]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Alexander Blonz]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[August Pedersen]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Hans Theilig]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Henning Fritz]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Daniel Stephan]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Uwe Gensheimer]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Andreas Wolff]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Tobias Reichmann]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Thomas Knorr]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Volker Zerbe]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Christian Sprenger]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Florian Kehrmann]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Stefan Kretzschmar]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Fabian Wiede]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Timo Kastening]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Hendrik Pekeler]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Christian Schwarzer]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Michael Kraus (rukometaš)|Michael Kraus]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Johannes Golla]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Juri Knorr]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Renārs Uščins]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Marko Grgić]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Sławomir Szmal]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Krzysztof Lijewski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Marcin Lijewski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Bartosz Jurecki]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Michał Jurecki]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Jurkiewicz]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Jurasik]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Carlos Resende]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Alfredo Quintana]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Rui Silva (rukometaš)|Rui Silva]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Paulo Pereira]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Pedro Portela]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Martim Costa]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Luís Frade]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[António Areia]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Salvador Salvador]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Gheorghe Gruia]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Kovaljev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Konstantin Igropulo]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Timur Dibirov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Torgovanov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Eduard Kokšarov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Vasilij Kudinov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Denis Krivošljikov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Sergej Pogorelov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Žitnjikov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Valerij Gopin]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Sergej Kosorotov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Vladimir Maksimov (rukometaš)|Vladimir Maksimov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Andrej Lavrov]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Dragan Gajić]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Uroš Zorman]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Vid Kavtičnik]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Jure Dolenec]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Aleš Pajovič]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Blaž Janc]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Tettey Banfro]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Aleks Vlah]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Domen Novak (rukometaš)|Domen Novak]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Domen Makuc]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Momir Ilić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Dragan Škrbić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Mladen Bojinović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Jovica Cvetković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Žarko Šešum]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Arpad Šterbik]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Darko Stanić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Rastko Stojković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Ivan Nikčević]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Petar Nenadić]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Alberto Entrerríos]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Raúl Entrerríos]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Julen Aguinagalde]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Rafael Guijosa]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Viran Morros]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Talant Dujšebajev]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Andrei Xepkin]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Iker Romero]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jaume Fort Mauri]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[David Barrufet]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Alex Dujšebajev]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Daniel Dujšebajev]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jordi Ribera]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Ferrán Solé]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jorge Maqueda]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Roberto García Parrondo]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gonzalo Pérez de Vargas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Mateo Garralda]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Enric Masip]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Aleix Gómez]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gedeón Guardiola]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Daniel Fernández (rukometaš)|Daniel Fernández]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Marcos Fis]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Ian Barrufet]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Stefan Lövgren]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Magnus Wislander]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ola Lindgren]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Staffan Olsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ljubomir Vranješ]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Peter Gentzel]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Magnus Andersson (rukometaš)|Magnus Andersson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Johan Jakobsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Tomas Svensson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Tobias Karlsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Kim Andersson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Johan Petersson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Erik Hajas]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Pierre Thorsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Jerry Tollbring]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Niclas Ekberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Albin Lagergren]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Jesper Nielsen]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Jim Gottfridsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Hampus Wanne]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Palicka]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Yngve Lamberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Dalibor Doder]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Per Carlén]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Oscar Bergendahl]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Eric Johansson (rukometaš)|Eric Johansson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Felix Claar]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Andy Schmid]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Marc Baumgartner]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Lenny Rubin]]{{•w}} {{flagicon|UK}} [[Steven Larsson]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleg Velikij]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Sergij Bilik]] {{nowrap end}} {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | listclass = hlist |group1 = {{flagicon|FRA}} Francuska |list1= {{nowrap begin}} [[Thierry Omeyer]]{{•w}} [[Nikola Karabatić]]{{•w}} [[Daniel Narcisse]]{{•w}} [[Didier Dinart]]{{•w}} [[Jérôme Fernandez]]{{•w}} [[Luc Abalo]]{{•w}} [[Claude Onesta]]{{•w}} [[Guillaume Gille]]{{•w}} [[Joël Abati]]{{•w}} [[Guillaume Joli]]{{•w}} [[William Accambray]]{{•w}} [[Bruno Martini (rukometaš)|Bruno Martini]]{{•w}} [[Grégory Anquetil]]{{•w}} [[Jackson Richardson]]{{•w}} [[Olivier Girault]]{{•w}} [[Andrej Golić]]{{•w}} [[Patrick Cazal]]{{•w}} [[Stéphane Stoecklin]]{{•w}} [[Bertrand Gille]]{{•w}} [[Michaël Guigou]]{{•w}} [[Cédric Sorhaindo]]{{•w}} [[Sébastien Bosquet]]{{•w}} [[Xavier Barachet]]{{•w}} [[Mathieu Grébille]]{{•w}} [[Cyril Dumoulin]]{{•w}} [[Kentin Mahé]]{{•w}} [[Cédric Burdet]]{{•w}} [[Franck Junillon]]{{•w}} [[Laurent Puigségur]]{{•w}} [[Daouda Karaboué]]{{•w}} [[Samuel Honrubia]]{{•w}} [[Frédéric Volle]]{{•w}} [[Kevynn Nyokas]]{{•w}} [[Grégoire Detrez]]{{•w}} [[Arnaud Bingo]]{{•w}} [[Bertrand Roiné]]{{•w}} [[Sébastien Ostertag]]{{•w}} [[Alain Portes]]{{•w}} [[Daniel Costantini]]{{•w}} [[Denis Lathoud]]{{•w}} [[Stéphane Plantin]]{{•w}} [[Christian Gaudin]]{{•w}} [[Philippe Gardent]]{{•w}} [[Patrice Canayer]]{{•w}} [[Pascal Mahé]]{{•w}} [[Cédric Paty]]{{•w}} [[Sylvain Nouet]]{{•w}} [[Thimothey N'Guessan]]{{•w}} [[Valentin Porte]]{{•w}} [[Igor Anić]]{{•w}} [[Vincent Gérard]]{{•w}} [[Olivier Nyokas]]{{•w}} [[Ludovic Fabregas]]{{•w}} [[Benoît Kounkoud]]{{•w}} [[Théo Derot]]{{•w}} [[Nedim Remili]]{{•w}} [[Adrien Dipanda]]{{•w}} [[Dika Mem]]{{•w}} [[Raphaël Caucheteux]]{{•w}} [[Melvyn Richardson]]{{•w}} [[Hugo Descat]]{{•w}} [[Guéric Kervadec]]{{•w}} [[Philippe Debureau]]{{•w}} [[Nicolas Tournat]]{{•w}} [[Yann Genty]]{{•w}} [[Romain Lagarde]]{{•w}} [[Dylan Nahi]]{{•w}} [[Aymeric Minne]]{{•w}} [[Yanis Lenne]]{{•w}} [[Thibaut Briet]]{{•w}} [[Elohim Prandi]]{{•w}} [[Rémi Desbonnet]]{{•w}} [[Samir Bellahcene]]{{•w}} [[Karl Konan]]{{•w}} [[Charles Bolzinger]] {{nowrap end}} }} | group2 = Afrika | list2 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ALŽ}} [[Salah Bouchekriou]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Salim Nedjel Hammou]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Messaoud Berkous]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Hassan Mustafa]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Husein Zaki]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ahmed al-Ahmar]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Jahia Omar]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ali Zein]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ibrahim al-Masri]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Jehia al-Dera]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Seif al-Dera]]{{•w}} {{flagicon|COD}} [[Gauthier Mvumbi]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Wael Jallouz]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Issam Tej]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Wissem Hmam]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Amine Bannour]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Islem Jbeli]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Leandro Semedo]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Délcio Pina]] {{nowrap end}} | group3 = Azija i Oceanija | list3 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Bevan Calvert]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Ognjen Matić]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Taip Ramadani]]{{•w}} {{flagicon|BHR}} [[Husein al-Sajad]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Jin Watanabe (rukometaš)|Jin Watanabe]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Kyung-Shin Yoon]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Jae-Won Kang]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Ahmad Madadi]]{{•w}} {{flagicon|KUV}} [[Seif al-Davani]] {{nowrap end}} | group4 = Amerike | list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ARG}} [[Eduardo Gallardo]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Diego Simonet]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Pablo Simonet]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Sebastián Simonet]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[James Parker (rukometaš)|James Parker]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Leonel Maciel]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Thiagus dos Santos]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Jean-Pierre Dupoux]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Haniel Langaro]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Rudolph Hackbarth]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Rodrigo Salinas Muñoz]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Erwin Feuchtmann]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Esteban Salinas]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Rafael Capote]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Rolando Uríos]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Carlos Pérez (rukometaš)|Carlos Pérez]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Roberto Julián Duranona]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Julio Fis]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Frankis Marzo]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Ian Hüter]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Patrick Hüter]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Gary Hines]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Samuel Hoddersen]] {{nowrap end}} }} {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | title = Doprinosi o nogometašima | groupstyle = background-color:#AAD0FF; text-align:center; border:1px solid silver; | listclass = hlist | group1 = Europa | list1 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ALB}} [[Lorik Cana]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Armando Sadiku]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Klaus Gjasula]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Qazim Laçi]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Nedim Bajrami]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Alessandro Schöpf]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Aleksandar Dragović]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Stefan Lainer]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Michael Gregoritsch]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Christoph Baumgartner]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Saša Kalajdžić]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Maximilian Wöber]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Gernot Trauner]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Alex Manninger]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Romano Schmid]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Marouane Fellaini]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Romelu Lukaku]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Dries Mertens]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Divock Origi]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Jan Vertonghen]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Axel Witsel]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Radja Nainggolan]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Toby Alderweireld]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Michy Batshuayi]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Yannick Carrasco]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Eden Hazard]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Adnan Januzaj]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Nacer Chadli]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Thomas Meunier]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Thibaut Courtois]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Thorgan Hazard]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Alexis Saelemaekers]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Leandro Trossard]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Charles De Ketelaere]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Hans Vanaken]]{{•w}} {{flagicon|BUG}} [[Dimitar Berbatov]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Mirko Vučinić]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Predrag Mijatović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Boban Bajković]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Dragoslav Jevrić]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Oldřich Nejedlý]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Antonín Panenka]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Josef Masopust]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Ivo Viktor]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Václav Pilař]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Petr Jiráček]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Laštůvka]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Hübschman]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Petr Čech]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Rosický]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Koller]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Karel Poborský]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Necid]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Milan Škoda]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Patrik Schick]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Holeš]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Robin Hranáč]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Lukáš Provod]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Ladislav Krejčí]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Michal Sadílek]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Nicklas Bendtner]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Michael Krohn-Dehli]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Yussuf Poulsen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Christian Eriksen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Simon Kjær]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Mathias Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Nicolai Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Lasse Schöne]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Pierre-Emile Højbjerg]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Mikkel Damsgaard]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Andreas Christensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Joakim Mæhle]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Kasper Dolberg]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Martin Braithwaite]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Thomas Delaney]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Morten Hjulmand]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Bobby Charlton]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Kevin Keegan]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Paul Ince]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Gary Lineker]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Geoff Hurst]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Gordon Banks]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Peter Shilton]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[David Seaman]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Glen Johnson]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Danny Welbeck]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Theo Walcott]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[John Terry]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Steven Gerrard]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Gary Neville]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Owen Hargreaves]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Ashley Young]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Ashley Cole]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Joleon Lescott]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Wayne Rooney]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Sol Campbell]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Daniel Sturridge]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Raheem Sterling]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Luke Shaw]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Eric Dier]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jamie Vardy]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jack Grealish]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Marcus Rashford]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jesse Lingard]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Kieran Trippier]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jordan Henderson]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Harry Maguire]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Dele Alli]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jude Bellingham]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Bukayo Saka]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Ezri Konsa]]{{•w}} {{flagicon|EST}} [[Andres Oper]]{{•w}} {{flagicon|EST}} [[Martin Reim]]{{•w}} {{flagicon|FIN}} [[Joel Pohjanpalo]]{{•w}} {{flagicon|FIN}} [[Lukáš Hrádecký]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Fabien Barthez]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Lilian Thuram]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marcus Thuram]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Patrick Vieira]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Thierry Henry]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Alou Diarra]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Claude Makélélé]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Florent Malouda]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Vikash Dhorasoo]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Alain Giresse]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Didier Deschamps]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Raymond Kopa]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marius Trésor]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marcel Desailly]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Luis Fernández]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Aimé Jacquet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Nicolas Anelka]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Bixente Lizarazu]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Youri Djorkaeff]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Jean Vincent (fudbaler)|Jean Vincent]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Sylvain Wiltord]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Hugo Lloris]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Manuel Amoros]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Robert Pirès]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Franck Ribéry]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[David Trézéguet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Raymond Domenech]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Samir Nasri]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Jérémy Ménez]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Yohan Cabaye]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Laurent Blanc]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Éric Abidal]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Olivier Giroud]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Blaise Matuidi]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Paul Pogba]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Moussa Sissoko]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Mathieu Valbuena]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Dimitri Payet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Kingsley Coman]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Patrice Evra]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Antoine Griezmann]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Benjamin Pavard]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Raphaël Varane]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Samuel Umtiti]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Presnel Kimpembe]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Adrien Rabiot]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Aurélien Tchouaméni]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Théo Hernandez]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Randal Kolo Muani]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Willy Sagnol]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Bradley Barcola]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[William Saliba]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Mike Maignan]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Youssouf Fofana (francuski fudbaler)|Youssouf Fofana]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Ousmane Dembélé]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Michael Olise]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Dayot Upamecano]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Sokratis Papastatopulos]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Jorgos Karagunis]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Kostas Fortunis]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Teofanis Gekas]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Andreas Samaris]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Konstantinos Mitroglu]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Lazaros Hristodulopulos]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[José Holebas]]{{•w}} {{flagicon|GRU}} [[Georges Mikautadze]]{{•w}} {{flagicon|GRU}} [[Giorgi Mamardašvili]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Sean St Ledger]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Ciaran Clark]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Wes Hoolahan]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Robbie Brady]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Gylfi Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Birkir Bjarnason]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Birkir Már Sævarsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Jón Daði Böðvarsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Arnór Ingvi Traustason]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Kolbeinn Sigþórsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Ragnar Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Alfreð Finnbogason]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Gianluigi Buffon]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Antonio Cassano]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Mario Balotelli]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Riccardo Montolivo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Antonio Nocerino]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Alessandro Diamanti]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Roberto Di Matteo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Antonio Di Natale]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Andrea Pirlo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Claudio Marchisio]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Graziano Pellè]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Emanuele Giaccherini]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Éder (italijanski fudbaler)|Éder]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Giorgio Chiellini]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Leonardo Bonucci]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Andrea Barzagli]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Marco Parolo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Lorenzo Insigne]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Mattia De Sciglio]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Simone Zaza]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Matteo Darmian]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Manuel Locatelli]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Matteo Pessina]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Federico Chiesa]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Andrea Belotti]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Jorge Luiz Frello Filho|Jorginho]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Federico Bernardeschi]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Domenico Berardi]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Gianluigi Donnarumma]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Leonardo Spinazzola]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Alessandro Bastoni]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Riccardo Calafiori]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Mattia Zaccagni]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Gábor Király]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Zoltán Stieber]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Ádám Szalai]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Balázs Dzsudzsák]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Zoltán Gera]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Attila Fiola]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[András Schäfer]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Barnabás Varga]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Kevin Csoboth]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Sándor Kocsis]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Ivan Tričkovski]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Edwin van der Sar]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Dirk Kuijt]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Ruud van Nistelrooij]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Marco van Basten]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Wesley Sneijder]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Giovanni van Bronckhorst]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Robin van Persie]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Bert van Marwijk]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Jetro Willems]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Arjen Robben]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Stefan de Vrij]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Jasper Cillessen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Memphis Depay]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Leroy Fer]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Klaas-Jan Huntelaar]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Ron Vlaar]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Daley Blind]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Steven Berghuis]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Teun Koopmeiners]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Luuk de Jong]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Georginio Wijnaldum]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Patrick Kluivert]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Maarten Stekelenburg]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Wout Weghorst]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Denzel Dumfries]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Cody Gakpo]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Davy Klaassen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Donyell Malen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Xavi Simons]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Crysencio Summerville]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Brian Brobbey]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Jan Paul van Hecke]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Quinten Timber]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Justin Kluivert]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Leo Østigård]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Marcus Holmgren Pedersen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Thelo Aasgaard]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Jørgen Strand Larsen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Antonio Nusa]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Andreas Schjelderup]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Miroslav Klose]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jens Lehmann]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Michael Ballack]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Sami Khedira]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Marco Reus]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Arne Friedrich]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Philipp Lahm]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Marko Marin]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Lukas Podolski]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jürgen Klopp]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Mario Gómez]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Manuel Neuer]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} {{nowrap|[[Bastian Schweinsteiger]]}}{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Thomas Müller]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Mats Hummels]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[André Schürrle]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Joachim Löw]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Shkodran Mustafi]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jérôme Boateng]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Julian Draxler]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Joshua Kimmich]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jonas Hector]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Robin Gosens]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Leon Goretzka]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Youssoufa Moukoko]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Niclas Füllkrug]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Florian Wirtz]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Robert Andrich]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Antonio Rüdiger]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Emre Can]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Deniz Undav]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Nico Schlotterbeck]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Nathaniel Brown (fudbaler)|Nathaniel Brown]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jonathan Tah]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Nadiem Amiri]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Nick Woltemade]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Bartosz Bosacki]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Łukasz Fabiański]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Artur Boruc]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kuszczak]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Lewandowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Piotr Giza]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Ireneusz Jeleń]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Jakub Błaszczykowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Włodzimierz Smolarek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Robert Lewandowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Arkadiusz Milik]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Kamil Glik]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Grzegorz Krychowiak]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Thiago Cionek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Jan Bednarek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Karol Linetty]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Piotr Zieliński]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Kacper Kozłowski (fudbaler)|Kacper Kozłowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Adam Buksa]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Krzysztof Piątek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Grzegorz Lato]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Képler Laveran Lima Ferreira|Pepe]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[José Mourinho]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Luís Figo]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Silvestre Varela]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Hélder Postiga]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[João Moutinho]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Bruno Alves]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Renato Sanches]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Ricardo Quaresma]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Éder (portugalski fudbaler)|Éder]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Rui Patrício]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Raphaël Guerreiro]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Diogo Jota]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Ricardo Horta]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Gonçalo Ramos]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Francisco Conceição]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[João Neves]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Mircea Lucescu]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Răzvan Raţ]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Ciprian Marica]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Bogdan Stancu]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Vlad Chiricheș]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Răzvan Marin]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Denis Drăguș]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Nicolae Stanciu (fudbaler, rođen 1993.)|Nicolae Stanciu]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Gheorghe Hagi]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Roman Pavljučenko]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Konstantin Zirjanov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Andrej Aršavin]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitri Torbinski]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Alan Dzagojev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Roman Širokov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Kokorin]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Keržakov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Vasilij Berezucki]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksej Berezucki]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Sergej Ignaševič]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Denis Glušakov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Denis Čerišev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Artem Dzjuba]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Fjodor Smolov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Mário Fernandes (fudbaler)|Mário Fernandes]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Daler Kuzjajev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksej Mirančuk]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Rinat Dasajev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Oleg Saljenko]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Valentin Ivanov (sovjetski fudbaler)|Valentin Kozmič Ivanov]]{{•w}} {{flagicon|SJI}} [[Gareth McAuley]]{{•w}} {{flagicon|SJI}} [[Niall McGinn]]{{•w}} {{flagicon|SMK}} [[Ezđan Alioski]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Ondrej Duda]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Vladimír Weiss (fudbaler rođen 1989.)|Vladimír Weiss III]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Marek Hamšík]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Martin Dúbravka]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Juraj Kucka]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Ivan Schranz]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Erik Janža]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Josip Iličić]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Jure Balkovec]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Milan Jovanović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Marko Pantelić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Miloš Krasić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Zdravko Kuzmanović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Vladan Lukić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Ilija Petković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Filip Kasalica]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Branislav Ivanović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Boško Janković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Vlada Avramov]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]{{•w}} {{flagicon|ŠKO}} [[Callum McGregor]]{{•w}} {{flagicon|ŠKO}} [[Ryan Porteous]]{{•w}} {{flagicon|ŠKO}} [[John McGinn]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Juan Gutiérrez Moreno|Juanito]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[David de Gea]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Cesc Fàbregas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Javier Clemente]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[David Silva]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jesús Navas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Xabi Alonso]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gerard Piqué]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Sergio Ramos]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jordi Alba]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Álvaro Morata]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Nolito]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Nacho (fudbaler rođen 1990.)|Nacho]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Diego Costa]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Iago Aspas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Isco]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Koke (fudbaler rođen 1992.)|Koke]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[José Antonio Reyes]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gerard Moreno (fudbaler)|Gerard Moreno]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Aymeric Laporte]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Pablo Sarabia]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Ferran Torres]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Pedri]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Oyarzabal]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Rodri (fudbaler, rođen 1996.)|Rodri]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Marco Asensio]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Carlos Soler (fudbaler)|Carlos Soler]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Fabián Ruiz]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Lamine Yamal]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Nico Williams]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Robin Le Normand]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Merino]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Álex Baena]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Luis de la Fuente (fudbaler, rođen 1961.)|Luis de la Fuente]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Claesson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Isaksson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Olof Mellberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Sebastian Larsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Zlatan Ibrahimović]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Granqvist]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ola Toivonen]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ludwig Augustinsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Emil Forsberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Sven-Göran Eriksson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Mattias Svanberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Anthony Elanga]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Blerim Džemaili]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Ludovic Magnin]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Admir Mehmedi]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Haris Seferović]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Granit Xhaka]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Xherdan Shaqiri]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Fabian Schär]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Stephan Lichtsteiner]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Ricardo Rodríguez (fudbaler)|Ricardo Rodríguez]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Steven Zuber]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Josip Drmić]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Yann Sommer]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Manuel Akanji]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Ruben Vargas]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Denis Zakaria]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Remo Freuler]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Michel Aebischer]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Kwadwo Duah]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Dan Ndoye]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Zeki Amdouni]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Miro Muheim]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Johan Manzambi]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Cedric Itten]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Nihat Kahveci]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Semih Şentürk]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Volkan Demirel]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Uğur Boral]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Hamit Altıntop]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Emre Mor]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Ozan Tufan]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Burak Yılmaz]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Merih Demiral]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Çağlar Söyüncü]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Ahmet Yılmaz Çalık]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Halil Dervişoğlu]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[İrfan Kahveci]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Kerem Aktürkoğlu]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Mert Müldür]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Samet Akaydin]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Hakan Çalhanoğlu]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Cenk Tosun]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Kaan Ayhan]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Ševčenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Pjatov]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleksandr Šovkovski]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Bohdan Šust]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Vorobjej]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Anatolij Timoščuk]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleh Husjev]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Maksim Kalinjičenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleksij Bjelik]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Vjačeslav Ševčuk]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Jarmolenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Roman Jaremčuk]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Ruslan Malinovskij]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Artem Dovbik]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Mikola Šaparenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleg Blohin]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Hal Robson-Kanu]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Neil Taylor (fudbaler)|Neil Taylor]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Ashley Williams (fudbaler)|Ashley Williams]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Sam Vokes]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Joe Allen (fudbaler rođen 1990.)|Joe Allen]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Kieffer Moore]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Connor Roberts (fudbaler, rođen 1995.)|Connor Roberts]] {{nowrap end}} | group2 = Afrika | list2 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[Luís Oliveira Gonçalves]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Flávio da Silva Amado|Flávio]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Akwá]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Manucho]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Nando Rafael]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Rui Marques]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Gilberto (angolski fudbaler)|Gilberto]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Abdelmoumene Djabou]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Islam Slimani]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Yacine Brahimi]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Sofiane Feghouli]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Rafik Halliche]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Nadhir Benbouali]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Amine Gouiri]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Rafik Belghali]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Stéphane Sessègnon]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Moussa Latoundji]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Oumar Tchomogo]]{{•w}} {{flagicon|COD}} [[Yoane Wissa]]{{•w}} {{flagicon|COD}} [[Fiston Mayele]]{{•w}} {{flagicon|COD}} [[Brian Cipenga]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Mohamed Salah]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ahmed Fathi]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Essam al-Hadari]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Imam Ašur]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Muhammad Hani]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Mustafa Ziko]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Trézéguet (egipatski fudbaler)|Trézéguet]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Mahmud Saber]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Rami Rabia]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Hosam Abdelmagid]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Jaser Ibrahim]]{{•w}} {{flagicon|Zlatna Obala}} [[Arthur Wharton]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Sammy Adjei]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Samuel Kuffour]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Stephen Appiah]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Kevin-Prince Boateng]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Emmanuel Frimpong]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Tony Yeboah]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Abedi Pele]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Asamoah Gyan]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Sulley Muntari]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Richard Kingson]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[André Ayew]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[John Boye]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Osman Bukari]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Mohammed Kudus]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Mohammed Salisu]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Iñaki Williams]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Caleb Yirenkyi]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Derrick Luckassen]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Sphephelo Sithole]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Themba Zwane]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Thapelo Maseko]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Jayden Adams]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Joël Matip]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Roger Milla]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Jean-Charles Castelletto]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Eric Maxim Choupo-Moting]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Vincent Aboubakar]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Aziz Bouhaddouz]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Khalid Boutaïb]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Youssef En-Nesyri]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Nayef Aguerd]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Hakim Ziyech]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Romain Saïss]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Zakaria Aboukhlal]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Badr Benoun]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Abdelhamid Sabiri]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Achraf Dari]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Ismael Saibari]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Gessime Yassine]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Soufiane Rahimi]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Yassine Bounou]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Issa Diop (fudbaler)|Issa Diop]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Neil El Aynaoui]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Chemsdine Talbi]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Azzedine Ounahi]]{{•w}} {{flagicon|Nigerija}} [[Joseph Yobo]]{{•w}} {{flagicon|Nigerija}} [[Ahmed Musa]]{{•w}} {{flagicon|Nigerija}} [[Victor Moses]]{{•w}} {{flagicon|NGA}} [[Oghenekaro Etebo]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Didier Drogba]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Wilfried Bony]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Gervinho]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Amad Diallo]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Franck Kessié]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Nicolas Pépé]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Ibrahima Gueye]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[M'Baye Niang]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Sadio Mané]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Moussa Wagué]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Kalidou Koulibaly]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Famara Diédhiou]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Boulaye Dia]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Bamba Dieng]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Ibrahim Mbaye]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Pape Gueye]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Habib Diarra]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Iliman Ndiaye]]{{•w}} {{flagicon|TOG}} [[Kossi Agassa]]{{•w}} {{flagicon|TOG}} [[Alaixys Romao]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Ferjani Sassi]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Yassine Meriah]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Wahbi Khazri]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Dylan Bronn]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Fakhreddine Ben Youssef]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Omar Rekik]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Ellyes Skhiri]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Hazem Mastouri]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Vozinha]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Hélio Varela]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Kevin Pina (fudbaler)|Kevin Pina]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Diney (fudbaler, rođen 1995.)|Diney]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Deroy Duarte]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Laros Duarte]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Sidny Lopes Cabral]] {{nowrap end}} | group3 = Azija i Oceanija | list3 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Tim Cahill]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mark Schwarzer]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Archie Thompson]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Harry Kewell]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mile Jedinak]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mark Bresciano]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Aziz Behich]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Daniel Arzani]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Craig Goodwin]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mathew Leckie]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Connor Metcalfe]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Cameron Burgess]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Harry Souttar]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Jackson Irvine]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Awer Mabil]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Lucas Herrington]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Roy Krishna]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Esala Masi]]{{•w}} {{flagicon|IRK}} [[Ejman Husein]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Mohammad Mohebi]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Reza Gučan-Nežad]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Mehdi Taremi]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Karim Ansarifard]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Ruzbeh Češmi]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Ramin Rezaijan]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Hidetoshi Nakata]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Keisuke Honda]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Shinji Okazaki]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Ao Tanaka]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Kaoru Mitoma]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Daizen Maeda]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Keito Nakamura]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Daichi Kamada]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Ayase Ueda]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Kaishū Sano]]{{•w}} {{flagicon|JOR}} [[Ali Alvan]]{{•w}} {{flagicon|JOR}} [[Jazan al-Arab]]{{•w}} {{flagicon|JOR}} [[Nizar al-Rašdan]]{{•w}} {{flagicon|JOR}} [[Musa al-Taamri]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Koo Ja-cheol]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Lee Keun-ho]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Son Heung-min]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Hong Myeong-bo]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Kim Young-gwon]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Jo Gyu-seong]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Hwang Hui-chan]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Baek Seung-ho]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Hwang In-beom]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[O Hyeon-gyu]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Sād al-Šēb]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Mohammed Muntari]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Boualem Khoukhi]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Mohamed Manai]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Mahmud Abu Nada]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Hasan al-Hejdus]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Shane Smeltz]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Elijah Just]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Finn Surman]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Salman al-Faradž]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Fahad al-Muvalad]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Salem al-Davsari]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Saleh al-Šehri]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Abdulelah al-Amri]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Hassan al-Tambakti]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Ji Yun-Nam]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Pak Sŭng-jin]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Ri Dong-un]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Yang Sŭng-kuk]]{{•w}} {{flagicon|UZB}} [[Abbosbek Fayzullayev]]{{•w}} {{flagicon|UZB}} [[Eldor Shomurodov]]{{•w}} {{flagicon|UZB}} [[Abduvohid Neʼmatov]] {{nowrap end}} | group4 = Amerike | list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|CUW}} [[Livano Comenencia]]{{•w}} {{flagicon|HAI}} [[Wilson Isidor]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Noel Valladares]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Carlo Costly]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Maynor Figueroa]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[José Cardona]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Porfirio Armando Betancourt]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Gilberto Yearwood]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Wilson Palacios]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Milton Palacios]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Jerry Palacios]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Johnny Palacios]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Alphonso Davies]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Atiba Hutchinson]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Cyle Larin]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Nathan Saliba]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Promise David]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Stephen Eustáquio]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Paulo Wanchope]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Joel Campbell]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Walter Centeno]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Rolando Fonseca]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Óscar Duarte]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Marco Ureña]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Bryan Ruiz]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Celso Borges]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Giancarlo González]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Christian Bolaños]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Michael Umaña]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Kendall Waston]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Yeltsin Tejeda]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Keysher Fuller]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Juan Pablo Vargas]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Tomás Fernández]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[José Magriñá]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Héctor Socorro]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Oribe Peralta]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Rafael Márquez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Andrés Guardado]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Javier Hernández Balcázar|Javier Hernández]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Giovani dos Santos]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Hirving Lozano]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Edson Álvarez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Henry Martín]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Luis Chávez (fudbaler)|Luis Chávez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Gilberto Mora (fudbaler, rođen 2008.)|Gilberto Mora]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Luis Romo]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Álvaro Fidalgo]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Mateo Chávez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Guillermo Ochoa]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Felipe Baloy]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Aníbal Godoy]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Luis Tejada]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Clint Dempsey]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[John Anthony Brooks|John Brooks]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Jermaine Jones]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Julian Green]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Timothy Weah]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Haji Wright]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Tim Ream]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Alex Freeman]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Sebastian Berhalter]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Auston Trusty]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Malik Tillman]]{{•w}} {{flagicon|TIT}} [[Dwight Yorke]] {{flagicon|ARG}} [[Diego Maradona]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Marcos Rojo]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Ezequiel Garay]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Gabriel Mercado]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Enzo Fernández (fudbaler, rođen 2001.)|Enzo Fernández]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Alexis Mac Allister]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Julián Álvarez (fudbaler)|Julián Álvarez]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Nahuel Molina]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Gonzalo Montiel]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Leandro Paredes]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Giovani Lo Celso]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Dida]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Adriano]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Kaká]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Pelé]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Marcelo]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Oscar (fudbaler rođen 1991)|Oscar]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[David Luiz]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Fernandinho (fudbaler)|Fernandinho]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Thiago Silva]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Willian Borges da Silva|Willian]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Hulk (fudbaler)|Hulk]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Zico]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Leônidas da Silva]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Leovegildo Lins da Gama Júnior|Júnior]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Philippe Coutinho]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Paulinho]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Renato Augusto]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Richarlison]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Lucas Paquetá]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Rodrygo]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Pedro (fudbaler, rođen 1997.)|Pedro]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Marquinhos]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Matheus Cunha]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Alexis Sánchez]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Jean Beausejour]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Jorge Valdívia]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Charles Aránguiz]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Mauricio Pinilla]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Gonzalo Jara]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Marcelo Díaz]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Enner Valencia]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Hernán Galíndez]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Piero Hincapié]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Jeremy Sarmiento]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Moisés Caicedo]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Gonzalo Plata]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Nilson Angulo]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Mario Yepes]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Pablo Armero]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Teófilo Gutiérrez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[James Rodríguez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Juan Guillermo Cuadrado|Juan Cuadrado]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Jackson Martínez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Juan Fernando Quintero|Juan Quintero]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Carlos Sánchez Moreno|Carlos Sánchez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Faryd Mondragón]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Yerry Mina]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Carlos Bacca]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Mateus Uribe]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Luis Muriel]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Radamel Falcao]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Daniel Muñoz]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Jaminton Campaz]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Jhon Arias (fudbaler)|Jhon Arias]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Davinson Sánchez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Cucho Hernández]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[José Luis Chilavert]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Damián Bobadilla]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Matías Galarza]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[José Canale]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Fabián Balbuena]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Antonio Sanabria]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Gustavo Gómez]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Julio Enciso (fudbaler, rođen 2004.)|Julio Enciso]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[Christian Cueva]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[André Carrillo]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[Paolo Guerrero]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[Teófilo Cubillas]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Humphrey Mijnals]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[André Kamperveen]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Kenneth Kluivert]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Pereira|Maxi Pereira]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[José María Giménez]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Pedro Rocha]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Giorgian de Arrascaeta]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Álvaro Recoba]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Araújo]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Agustín Canobbio]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Juan Arango]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Rafael Dudamel]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Salomón Rondón]] {{nowrap end}} }} 8l3h2kuyt6l8eq3v9r7fmkwl4l30zfk 42689454 42689376 2026-09-13T17:32:18Z Edgar Allan Poe 29250 /* Biografije */ 42689454 wikitext text/x-wiki <center> <div style="font-family: Optima, Trebuchet MS, sans-serif"> <div style="background:white; border:thin solid blue; padding:;.1em; margin: 0em 1em 1em 1em"> <div style="border: thick solid #DDDDCC;thin solid yellow"> <div style="border: thin solid blue; padding-top:.6em"> {| style="font-family:Optima, Trebuchet MS, sans-serif;" | <center>[[File:Edgar Allan Poe 2.jpg|96px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe]]</center> | <center>[[File:Denis Diderot by Louis-Michel van Loo.jpg|96px|link=Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe]]</center> | <center>[[File:Piet Mondrian and Pétro van Doesburg.jpg|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi]]</center> | <center>[[File:Benedetto da maiano, incoronazione di ferdinando I d'aragona e sei musici, 1490 ca., 01.JPG|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade]]</center> |- | style="margin-top:-.5em" | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Korisnička stranica]]</center> | <center>[[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|Razgovor]]</center> | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi|Doprinosi]]</center> | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade|Nagrade]]</center> |- | colspan=7 | <hr> |- | colspan=7 style="padding:.3em; font-family:Helvetica, Arial, Verdana, sans-serif" | <center>'''Poruku mi možete ostaviti [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:Edgar_Allan_Poe&action=edit&section=new ovdje]'''</center> |} </div> </div> </div> </div> </center> Ovdje se nalazi '''popis članaka koje sam napisao ili nadopunio''' tokom svog rada na ovoj Wikipediji, poredan tematski. ==Književnost== {| style="border-spacing: 2px; border: 1px solid darkgray;" width="100%" |- ! style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" colspan="5" | '''Književnost''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" width="15%"| '''Općenito''' | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="4"| {{small|1.}} [[Ekspresionizam]] • {{small|2.}} [[Gotička fikcija]] • {{small|3.}} [[Humanizam]] • {{small|4.}} [[Klasicizam]] • {{small|5.}} [[Galgenhumor]] • {{small|6.}} ''[[Nouveau roman]]'' • {{small|7.}} [[Južnjačka gotika]] • {{small|8.}} [[Struja svijesti (književnost)|Struja svijesti]] • {{small|9.}} [[Izgubljeni grad (fikcija)]] • {{small|10.}} [[Čehovljev pištolj]] |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" width="15%"| '''Književne nagrade''' | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="4"| {{small|1.}} [[Nagrada Agatha]] • {{small|2.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Nobelova nagrada za književnost]] • {{small|3.}} [[NIN-ova nagrada]] • {{small|4.}} [[Velika nagrada za teatar Francuske akademije]] |- ! style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" colspan="5" | '''Nacionalne književnosti''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" width="15%"| '''Općenito''' | style="font-size:smaller; text-align: left"colspan="4"| {{small|1.}} [[Kostarikanska književnost]] |- ! style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="5" | {{flagicon|ENG}} '''Engleska književnost''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="15%"| '''Autori''' | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="4"| {{small|1.}} [[Douglas Adams]] • {{small|2.}} [[Jane Austen]] • {{small|3.}} [[George Bellairs]] • {{small|4.}} [[Anne Brontë]] • {{small|5.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lewis Carroll]] • {{small|6.}} [[Geoffrey Chaucer]] • {{small|7.}} [[Gilbert Keith Chesterton]] • {{small|8.}} [[Agatha Christie]] • {{small|9.}} [[Daniel Defoe]] • {{small|10.}} [[Adrian Conan Doyle]] • {{small|11.}} [[Arthur Conan Doyle]] • {{small|12.}} [[Gervase od Tilburyja]] • {{small|13.}} [[John le Carré]] • {{small|14.}} [[Karoline Leach]] • {{small|15.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Bertrand Russell]] • {{small|16.}} [[Edgar Wallace]] • {{small|17.}} [[Tom Stoppard]] |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="5"| '''Djela''' |- | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="2" rowspan="2" | # ''[[Titus Andronicus]]'' # ''[[A Christmas Carol]]'' # ''[[Through the Looking-Glass]]'' ("[[The Walrus and the Carpenter]]" • "[[Haddocks' Eyes]]") # ''[[Euclid and his Modern Rivals]]'' # ''[[The Nursery "Alice"]]'' # [[:kategorija:Djela Agathe Christie|djela Agathe Christie]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ten Little Niggers]]'') # ''[[The Floating Admiral]]'' # ''[[Animal Farm]]'' # ''[[Our Story (knjiga)|Our Story]]'' # ''[[Born Fighter]]'' # ''[[My Story (Ronnie Kray)|My Story]]'' # ''[[In the Shadow of the Dreamchild]]'' # ''[[A Way of Life: Over Thirty Years of Blood, Sweat and Tears]]'' # ''[[The Constant Gardener]]'' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="3"| '''Sherlock Holmes''' |- | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="3" | "[[How Watson Learned the Trick]]" • ''[[The Adventures of Sherlock Holmes]]'' ("[[A Scandal in Bohemia]]" • "[[The Adventure of the Red-Headed League|The Red-Headed League]]" • "[[The Man with the Twisted Lip]]" • "[[The Adventure of the Copper Beeches|The Copper Beeches]]" • "[[The Adventure of the Blue Carbuncle|The Blue Carbuncle]]" • "[[The Adventure of the Speckled Band|The Speckled Band]]" • "[[The Adventure of the Noble Bachelor|The Noble Bachelor]]" • "[[The Boscombe Valley Mystery]]" • "[[A Case of Identity]]" • "[[The Adventure of the Beryl Coronet|The Beryl Coronet]]" • "[[The Adventure of the Engineer's Thumb|The Engineer's Thumb]]" • "[[The Five Orange Pips]]") • ''[[The Memoirs of Sherlock Holmes]]'' ("[[Silver Blaze]]" • "[[The Adventure of the Cardboard Box|The Cardboard Box]]" • "[[The Adventure of the Yellow Face|The Yellow Face]]" • "[[The Adventure of the Stockbroker's Clerk|The Stockbroker's Clerk]]" • "[[The Adventure of the Gloria Scott|The ''Gloria Scott'']]" • "[[The Adventure of the Reigate Squire|The Reigate Squire]]" • "[[The Adventure of the Musgrave Ritual|The Musgrave Ritual]]" • "[[The Adventure of the Crooked Man|The Crooked Man]]" • "[[The Adventure of the Resident Patient|The Resident Patient]]" • "[[The Adventure of the Greek Interpreter|The Greek Interpreter]]" • "[[The Adventure of the Naval Treaty|The Naval Treaty]]" • "[[The Final Problem]]") • ''[[The Return of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Empty House|The Empty House]]" • "[[The Adventure of the Norwood Builder|The Norwood Builder]]" • "[[The Adventure of the Dancing Men|The Dancing Men]]" • "[[The Adventure of the Solitary Cyclist|The Solitary Cyclist]]" • "[[The Adventure of the Priory School|The Priory School]]" • "[[The Adventure of Black Peter|Black Peter]]" • "[[The Adventure of Charles Augustus Milverton|Charles Augustus Milverton]]" • "[[The Adventure of the Six Napoleons|The Six Napoleons]]" • "[[The Adventure of the Three Students|The Three Students]]" • "[[The Adventure of the Golden Pince-Nez|The Golden Pince-Nez]]" • "[[The Adventure of the Missing Three-Quarter|The Missing Three-Quarter]]" • "[[The Adventure of the Abbey Grange|The Abbey Grange]]" • "[[The Adventure of the Second Stain|The Second Stain]]") • ''[[His Last Bow]]'' ("[[The Adventure of Wisteria Lodge|Wisteria Lodge]]" • "[[The Adventure of the Red Circle|The Red Circle]]" • "[[The Adventure of the Bruce-Partington Plans|The Bruce-Partington Plans]]" • "[[The Adventure of the Dying Detective|The Dying Detective]]" • "[[The Disappearance of Lady Frances Carfax|Lady Frances Carfax]]" • "[[The Adventure of the Devil's Foot|The Devil's Foot]]" • "[[His Last Bow (priča)|His Last Bow]]") • ''[[The Case-Book of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Mazarin Stone|The Mazarin Stone]]" • "[[The Problem of Thor Bridge|Thor Bridge]]" • "[[The Adventure of the Creeping Man|The Creeping Man]]" • "[[The Adventure of the Sussex Vampire|The Sussex Vampire]]" • "[[The Adventure of the Three Garridebs|The Three Garridebs]]" • "[[The Adventure of the Illustrious Client|The Illustrious Client]]" • "[[The Adventure of the Three Gables|The Three Gables]]" • "[[The Adventure of the Blanched Soldier|The Blanched Soldier]]" • "[[The Adventure of the Lion's Mane|The Lion's Mane]]" • "[[The Adventure of the Retired Colourman|The Retired Colourman]]" • "[[The Adventure of the Veiled Lodger|The Veiled Lodger]]" • "[[The Adventure of Shoscombe Old Place|Shoscombe Old Place]]") • ''[[The Valley of Fear]]'' • ''[[A Study in Scarlet]]'' • ''[[The Sign of the Four]]'' • ''[[The Hound of the Baskervilles]]'' ---- {{small|1.}} ''[[The Exploits of Sherlock Holmes]]'' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="5"| '''Likovi i franšize''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Sherlock Holmes''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Agatha Christie''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''''Harry Potter''''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Carrollova ''Alice''''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Ostalo''' |- style="font-size:smaller; text-align: left" | | # [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes]] # [[Dr. Watson]] # [[Sebastian Moran]] # [[Inspektor Lestrade]] # [[Mycroft Holmes]] # [[Profesor Moriarty]] # [[Irene Adler]] # [[Mary Morstan]] ---- # [[Klub Diogenes]] | # [[Hercule Poirot]] # [[Miss Marple]] # [[Tommy i Tuppence]] # [[Viši inspektor Japp]] # [[Arthur Hastings]] # [[Parker Pyne]] # [[Ariadne Oliver]] # [[Gospođica Lemon]] | # [[Sirius Black]] # [[Remus Lupin]] # [[Severus Snape]] # [[Armando Dippet]] # [[Gabrielle Delacour]] # [[Alastor Moody]] # [[Barty Crouch]] # [[Phineas Nigellus Black]] | # [[Jubjub]] # [[Bijeli Skakač (Through the Looking-Glass)|Bijeli Skakač]] # [[Ovca (Through the Looking-Glass)|Ovca]] # [[Crveni Kralj (Through the Looking-Glass)|Crveni Kralj]] # [[Grifon (Alice's Adventures in Wonderland)|Grifon]] # [[Alice (Alice's Adventures in Wonderland)|Alice]] # [[Ludi Šeširdžija]] # [[Gusjenica (Alice's Adventures in Wonderland)|Gusjenica]] | # [[James Bond (lik)]] |} ===Engleska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja engleske književnosti |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |belowstyle= text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |above= |group1 = Pisci |list1= [[Gervase Tilburyski]] • [[Geoffrey Chaucer]] • [[Daniel Defoe]] • [[Jane Austen]] • [[Anne Brontë]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lewis Carroll]] • [[Arthur Conan Doyle]] • [[Gilbert Keith Chesterton]] • [[Edgar Wallace]] • [[Adrian Conan Doyle]] • [[Agatha Christie]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Bertrand Russell]] • [[George Bellairs]] • [[Douglas Adams]] • [[John le Carré]] • [[Karoline Leach]] |group2 = Djela |list2= ''[[A Christmas Carol]] • [[Through the Looking-Glass]] ''("[[The Walrus and the Carpenter]]" • "[[Haddocks' Eyes]]")'' • [[Euclid and his Modern Rivals]] • [[The Nursery "Alice"]] • [[A Study in Scarlet]] • [[The Sign of the Four]] • [[The Hound of the Baskervilles]] • [[The Floating Admiral]] • ''[[:kategorija:Djela Agathe Christie|Djela Agathe Christie]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ten Little Niggers]]'')'' • [[Animal Farm]] • [[The Exploits of Sherlock Holmes]] • [[Our Story (knjiga)|Our Story]] • [[Born Fighter]] • [[A Way of Life: Over Thirty Years of Blood, Sweat and Tears]] • [[My Story (Ronnie Kray)|My Story]] • [[In the Shadow of the Dreamchild]] • [[The Constant Gardener]]'' • "[[How Watson Learned the Trick]]" • ''[[The Adventures of Sherlock Holmes]]'' ("[[A Scandal in Bohemia]]" • "[[The Adventure of the Red-Headed League|The Red-Headed League]]" • "[[The Man with the Twisted Lip]]" • "[[The Adventure of the Copper Beeches|The Copper Beeches]]" • "[[The Adventure of the Blue Carbuncle|The Blue Carbuncle]]" • "[[The Adventure of the Speckled Band|The Speckled Band]]" • "[[The Adventure of the Noble Bachelor|The Noble Bachelor]]" • "[[The Boscombe Valley Mystery]]" • "[[A Case of Identity]]" • "[[The Adventure of the Beryl Coronet|The Beryl Coronet]]" • "[[The Adventure of the Engineer's Thumb|The Engineer's Thumb]]" • "[[The Five Orange Pips]]") • ''[[The Memoirs of Sherlock Holmes]]'' ("[[Silver Blaze]]" • "[[The Adventure of the Cardboard Box|The Cardboard Box]]" • "[[The Adventure of the Yellow Face|The Yellow Face]]" • "[[The Adventure of the Stockbroker's Clerk|The Stockbroker's Clerk]]" • "[[The Adventure of the Gloria Scott|The ''Gloria Scott'']]" • "[[The Adventure of the Reigate Squire|The Reigate Squire]]" • "[[The Adventure of the Musgrave Ritual|The Musgrave Ritual]]" • "[[The Adventure of the Crooked Man|The Crooked Man]]" • "[[The Adventure of the Resident Patient|The Resident Patient]]" • "[[The Adventure of the Greek Interpreter|The Greek Interpreter]]" • "[[The Adventure of the Naval Treaty|The Naval Treaty]]" • "[[The Final Problem]]") • ''[[The Return of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Empty House|The Empty House]]" • "[[The Adventure of the Norwood Builder|The Norwood Builder]]" • "[[The Adventure of the Dancing Men|The Dancing Men]]" • "[[The Adventure of the Solitary Cyclist|The Solitary Cyclist]]" • "[[The Adventure of the Priory School|The Priory School]]" • "[[The Adventure of Black Peter|Black Peter]]" • "[[The Adventure of Charles Augustus Milverton|Charles Augustus Milverton]]" • "[[The Adventure of the Six Napoleons|The Six Napoleons]]" • "[[The Adventure of the Three Students|The Three Students]]" • "[[The Adventure of the Golden Pince-Nez|The Golden Pince-Nez]]" • "[[The Adventure of the Missing Three-Quarter|The Missing Three-Quarter]]" • "[[The Adventure of the Abbey Grange|The Abbey Grange]]" • "[[The Adventure of the Second Stain|The Second Stain]]") • ''[[His Last Bow]]'' ("[[The Adventure of Wisteria Lodge|Wisteria Lodge]]" • "[[The Adventure of the Red Circle|The Red Circle]]" • "[[The Adventure of the Bruce-Partington Plans|The Bruce-Partington Plans]]" • "[[The Adventure of the Dying Detective|The Dying Detective]]" • "[[The Disappearance of Lady Frances Carfax|Lady Frances Carfax]]" • "[[The Adventure of the Devil's Foot|The Devil's Foot]]" • "[[His Last Bow (priča)|His Last Bow]]") • ''[[The Case-Book of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Mazarin Stone|The Mazarin Stone]]" • "[[The Problem of Thor Bridge|Thor Bridge]]" • "[[The Adventure of the Creeping Man|The Creeping Man]]" • "[[The Adventure of the Sussex Vampire|The Sussex Vampire]]" • "[[The Adventure of the Three Garridebs|The Three Garridebs]]" • "[[The Adventure of the Illustrious Client|The Illustrious Client]]" • "[[The Adventure of the Three Gables|The Three Gables]]" • "[[The Adventure of the Blanched Soldier|The Blanched Soldier]]" • "[[The Adventure of the Lion's Mane|The Lion's Mane]]" • "[[The Adventure of the Retired Colourman|The Retired Colourman]]" • "[[The Adventure of the Veiled Lodger|The Veiled Lodger]]" • "[[The Adventure of Shoscombe Old Place|Shoscombe Old Place]]") • ''[[The Valley of Fear]]'' • ''[[Titus Andronicus]]'' |group3 = Likovi |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = Holmes |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes]] • [[Dr. Watson]] • [[Sebastian Moran]] • [[Inspektor Lestrade]] • [[Mycroft Holmes]] • [[Profesor Moriarty]] • [[Irene Adler]] • [[Mary Morstan]] |group2 = ''Harry Potter'' |list2= [[Sirius Black]] • [[Remus Lupin]] • [[Severus Snape]] • [[Armando Dippet]] • [[Gabrielle Delacour]] • [[Alastor Moody]] • [[Barty Crouch]] • [[Phineas Nigellus Black]] |group3 = ''Alice'' |list3= [[Jubjub]] • [[Bijeli Skakač (Through the Looking-Glass)|Bijeli Skakač]] • [[Ovca (Through the Looking-Glass)|Ovca]] • [[Crveni Kralj (Through the Looking-Glass)|Crveni Kralj]] • [[Grifon (Alice's Adventures in Wonderland)|Grifon]] • [[Alice (Alice's Adventures in Wonderland)|Alice]] • [[Ludi Šeširdžija]] • [[Gusjenica (Alice's Adventures in Wonderland)|Gusjenica]] |group4 = Christie |list4= [[Hercule Poirot]] • [[Miss Marple]] • [[Tommy i Tuppence]] • [[Viši inspektor Japp]] • [[Arthur Hastings]] • [[Parker Pyne]] • [[Ariadne Oliver]] • [[Gospođica Lemon]] }} |group4=Ostalo |list4= [[Klub Diogenes]] |below= }} ===Francuska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja francuske književnosti |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF;background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |above= [[Francuska književnost|<span style="color:white">Francuska književnost</span>]] |group1 = Pisci |list1= ''[[La Pléiade]]'' ([[Pierre de Ronsard]] • [[Joachim du Bellay]]) • [[Margarita od Navarre]] • [[Clément Marot]] • [[Théodore-Agrippa d'Aubigné]] • [[Jean de La Fontaine]] • [[Molière]] • [[Alphonse de Lamartine]] • [[Alexandre Dumas (sin)|Alexandre Dumas, ''fils'']] • [[Alexandre Dumas (otac)|Alexandre Dumas, ''père'']] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Victor Hugo]] • [[Sully Prudhomme]] • [[Frédéric Mistral]] • [[Louis Aragon]] • [[Roger Martin du Gard]] • [[Eugène Ionesco]] • [[Jean-Paul Sartre]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Albert Camus]] • [[Jacques Prévert]] • [[François Villon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[André Malraux]] • [[Jean Genet]] • [[Max Jacob]] • [[François-René de Chateaubriand]] • [[Pierre-Augustin Caron de Beaumarchais]] • [[George Sand]] • [[Paul Claudel]] • [[François Mauriac]] • [[Patrick Modiano]] • [[Romain Rolland]] • [[Claude Simon]] • [[Saint-John Perse]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Jean Anouilh]] |group2 = Djela |list2= ''[[La Chanson de Roland]] • [[Roman de la Rose]] • [[L'Avare ou l'École du mensonge]] • [[Bug-Jargal]] • [[Le Rhin]] • [[Torquemada (drama)|Torquemada]] • [[L'Éducation sentimentale]] • [[Madame Bovary]] • [[Les Rougon-Macquart, Histoire naturelle et sociale d'une famille sous le Second Empire]] ''(''[[Germinal]] • [[Nana (roman)|Nana]]'')'' • [[La Nausée]] • ''[[:Kategorija:Djela Eugènea Ionescoa|djela Eugènea Ionescoa]]'' • [[En attendant Godot]]'' • ''[[À l'échelle humaine]]'' • [[:Kategorija:Djela Andréa Malrauxa|djela Andréa Malrauxa]] • ''[[Le Barbier de Séville]]'' • ''[[Le Mariage de Figaro]]'' • ''[[La Mère coupable]]'' • ''[[Hernani (drama)|Hernani]]'' • "[[Le Bateau ivre]]" • ''[[Les Fleurs du mal]]'' • [[:Kategorija:Djela Jeana Anouilha|djela Jeana Anouilha]] (osim ''Becketa''; [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Antigone]]'') |below= [[Emma Bovary|<span style="color:white">Emma Bovary</span>]] • [[Bérenger|<span style="color:white">Bérenger</span>]] }} ===Ruska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja ruske književnosti |abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |above= [[Ruska književnost|<span style="color:white">Ruska književnost</span>]] (nedovršeno) |group1 = Pisci |list1= [[Ivan Krilov]] • [[Ivan Gončarov]] • [[Aleksandar Blok]] • [[Isak Babelj]] • [[Andrej Platonov]] • [[Danil Harms]] • [[Mihail Šolohov]] • [[Vladimir Dudincev]] • [[Eduard Limonov]] |group2 = Djela |list2= ''[[Šinelj]] • [[Zločin i kazna]] • [[Tri sestre]]'' |below= }} ===Američka književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja američke književnosti |abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |above= |group1 = Pisci |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edgar Allan Poe]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Smrt Edgara Allana Poea|smrt]] • [[Bibliografija Edgara Allana Poea|bibliografija]]) • [[Emily Dickinson]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[William Faulkner]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[H. P. Lovecraft]] ([[:Kategorija:H. P. Lovecraft|kategorija]]) |group2 = Djela |list2= ''[[The Raven]] • [[The Murders in the Rue Morgue]] • [[The Narrative of Arthur Gordon Pym of Nantucket]] • [[Adventures of Huckleberry Finn]] • [[The Da Vinci Code]] • [[Franz Kafka: The Office Writings]]'' • [[:Kategorija:Djela Williama Faulknera|djela Williama Faulknera]] |below= [[Auguste Dupin|<span style="color:white">C. Auguste Dupin</span>]] • [[Yoknapatawpha|<span style="color:white">Yoknapatawpha</span>]] • [[Obitelj Compson|<span style="color:white">Obitelj Compson</span>]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Ono (lik)|{{color|white|Ono}}]] }} ===Japanska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja japanske književnosti |abovestyle=text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |belowstyle= text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |above= |group1 = Pisci |list1= [[Chikamatsu Monzaemon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edogawa Ranpo]] • [[Shūji Terayama]] • [[Project Itō]] • [[Sanjūgo Naoki]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Osamu Dazai]] ([[Samoubojstvo Osamua Dazaija|suicid]] • [[:Kategorija:Djela Osamua Dazaija|djela]]) • [[Shizuko Ōta]] |group2 = Djela |list2= "[[Ningen Isu]]" • "[[Rashōmon]]" • ''[[Noruwei no Mori]]'' • ''[[Nihon Ōdai Ichiran]]'' • [[Bibliografija Osamua Dazaija]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ningen Shikkaku]]'') |below= [[Kogorō Akechi|{{color|red|Kogorō Akechi}}]] • ''[[Buraiha|{{color|red|Buraiha}}]]'' • [[Ja-roman|{{color|red|Ja-roman}}]] • ''[[Shayō-zoku|{{color|red|Shayō-zoku}}]]'' • [[Yōzō Ōba|{{color|red|Yōzō Ōba}}]] }} ===Ostalo=== {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Ostali doprinosi s područja književnosti |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |above= |group1 = Afrika |list1= {{Navbox subgroup |group1 = {{nowrap|{{flagicon|ANG}} Angola}} |group1style = background-color:#d81e05; color:yellow; text-align:center; border:1px solid black; |list1=[[José Luandino Vieira]] • [[Pepetela]] |group2 = {{flagicon|GAN}} Gana |group2style = text-align:center; background:yellow; color:black; border: 1px solid black; |list2=[[J. E. Casely Hayford]] |group3 = {{flagicon|TOG}} Togo |group3style = text-align:center; background:#FFCE00; color:#006A4E; border: 1px solid #006A4E; |list3=[[Félix Couchoro]] }} |group2 = Amerike |group2style = |list2= {{Navbox subgroup |group1 = {{nowrap|{{flagicon|BRA}} Brazil}} |group1style = background-color:#FFCC29; color:#3E4095; text-align:center; border:1px solid #00A859; |list1=[[Machado de Assis]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|KUB}} Kuba}} |group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid red; |list2=[[Nicolás Guillén]] |group3 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}} |group3style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116; |list3=[[Rufino Blanco-Fombona]] |group4 = {{nowrap|{{flagicon|HON}} Honduras}} |group4style = background-color:#0073CF; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list4=[[Argentina Díaz Lozano]] • [[Froylán Turcios]] • [[Lucila Gamero de Medina]] |group5 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}} |group5style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center; |list5=[[Bernardo Ashetu]] • [[Johanna Schouten-Elsenhout]] }} |group3 = Azija |group3style = |list3= {{Navbox subgroup |group1 = {{flagicon|IZR}} Izrael |group1style = text-align:center; color:blue; background:white; border:1px solid blue; |list1= [[Shmuel Yosef Agnon]] |group2 = {{flagicon|KIN}} Kina |group2style = text-align:center; background:#DD0000; color:gold; border: 1px solid silver; |list2= [[Gao Xingjian]] • [[Mo Yan]] |group3 = {{flagicon|SJKOR}} Sjeverna Koreja |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid #0073CF; |list3=''[[Segi wa tŏburŏ]]'' |group4 = {{flagicon|Kambodža}} Kambodža |group4style = text-align:center; background:blue; color: white; border:1px solid red; |list4=''[[Reamker]]'' • [[Preah Ko i Preah Keo]] • [[Kmerski teatar sjena]] }} |group4 = Europa |group4style = |list4= {{Navbox subgroup |group1 = {{flagicon|AUT}} Austrija |group1style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid silver; |list1= [[Karl Bruckner]] |group2 = {{flagicon|ČEŠ}} Češka |group2style = text-align:center; color:white; background:#DD0000; border:1px solid #000080; |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background:#DD0000; border:1px solid #000080; |group1 = Pisci |list1= [[Karel Čapek]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Franz Kafka]] • [[Max Brod]] |group2 = Djela |list2= ''[[Der Process]] • ''"[[Vor dem Gesetz]]"'' • ''"[[Die Verwandlung]]"''''}} |group3 = {{flagicon|DAN}} Danska |group3style = text-align:center; background:#D21034; color:white; border: 1px solid silver; |list3=[[Johannes Vilhelm Jensen]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= ''[[U registraturi]]'' |group5 = {{flagicon|IRS}} Irska |group5style = text-align:center; color:white; background:green; border:1px solid silver; |list5= [[Oscar Wilde]] • [[Bram Stoker]] |group6 = {{flagicon|MAĐ}} Mađarska |group6style = color:#FFFFFF;background:#009246; border:1px solid #EF4135; |list6= [[Ferenc Molnár]] |group7 = {{flagicon|NOR}} Norveška |group7style = text-align:center; background:#EF2B2D; color:white; border: 1px solid #002868; |list7= [[Bjørnstjerne Bjørnson]] |group8 = {{flagicon|ŠVE}} Švedska |group8style = text-align:center; color:yellow; background:blue; border:1px solid yellow; |list8= [[Carl Gustaf Verner von Heidenstam]] |group9 = {{flagicon|ITA}} Italija |group9style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#009246; border:1px solid #EF4135; |list9= [[Giacomo Casanova]] • [[Luigi Pirandello]] • [[Dario Fo]] |group10 = {{flagicon|NJE}} Njemačka |group10style = text-align:center; color:#000000; background:#FFCC00; border:1px solid #FF0000; |list10= [[Ernst Theodor Amadeus Hoffmann]] • [[Herta Müller]] |group11 = {{flagicon|EST}} Estonija |group11style = text-align:center; color:white; background:#0072CE; border:1px solid black; |list11= {{Navbox subgroup | groupstyle = ttext-align:center; color:white; background:#0072CE; border:1px solid black; |group1 = Pisci |list1= [[Carl Robert Jakobson]] • [[Johann Voldemar Jannsen]] • [[Friedrich Reinhold Kreutzwald]] • [[Marie Under]] • [[Anton Hansen Tammsaare]] • [[Lydia Koidula]] |group2 = Djela |list2= ''[[Kalevipoeg]]''}} |group12 = {{flagicon|POLJ}} Poljska |group12style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list12= [[Wisława Szymborska]] • [[Olga Tokarczuk]] • [[Władysław Reymont]] |group13 = {{flagicon|ŠPA}} Španjolska |group13style = text-align:center; color:gold; background:#FF0000; border:1px solid gold; |list13= [[Gonzalo Fernández de Oviedo]] }} |group5 = Oceanija |group5style = |list5={{Navbox subgroup |group1 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}} |group1style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list1= [[Banjo Paterson]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|FIJ}} Fidži}} |group2style = background-color:#68BFE5; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list2= [[Vilsoni Hereniko]] }} |group6 = {{nowrap|Antički Rim}} |group6style = text-align:center; color:#E4D96F; background:white; border:1px solid #E4D96F; |list6 = [[Vergilije]] • [[Tit Makcije Plaut]] |below= }} ==Glazba== ===Teorija i terminologija u glazbi=== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi s područja teorije i glazbene terminologije | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | list1 = ''[[Ballets Russes]]'' • [[Muzička nagrada Léonie Sonning]] • ''[[Musique concrète]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Novi val]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Synthpop]] • [[Novi romantizam]] • ''[[Laulupidu]]'' • [[Tintinnabuli]] • [[Kawina (muzika)|Kawina]] • [[Kaseko]] • [[Tamborito]] |list2={{Navbox subgroup |abovestyle=background-color:#EBF5FF; color:black; text-align:center |above= '''Eurosong''' |list1={{flagicon|ŠVI}} [[Pjesma Eurovizije 1989.|1989.]] • {{flagicon|SFRJ}} [[Pjesma Eurovizije 1990.|1990.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EST}} [[Eurosong 2002.|2002.]] • {{flagicon|TUR}} [[Pjesma Eurovizije 2004.|2004.]] • {{flagicon|GRČ}} [[Pjesma Eurovizije 2006|2006.]] • {{flagicon|FIN}} [[Pjesma Eurovizije 2007|2007.]] • {{flagicon|SRB}} [[Pjesma Eurovizije 2008.|2008.]] • {{flagicon|NOR}} [[Pjesma Eurovizije 2010.|2010.]] • {{flagicon|NJE}} [[Eurosong 2011|2011.]] • {{flagicon|AZE}} [[Eurosong 2012|2012.]] • {{flagicon|DAN}} [[Eurosong 2014|2014.]]}} }} ===Biografije=== {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o skladateljima (po razdobljima) |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = |above= |group1 = Barok |group1style = text-align:center; background:#bfb1a3; color:white; border:1px solid silver; |list1= [[Georg Friedrich Händel]] |group2 = Klasicizam |group2style = background:#6495ED; color:white; border:1px solid silver; |list2= [[Jan Václav Stamic]] |group3 = Romantizam |group3style = text-align:center; background:#9955BB; color:white; border:1px solid silver; |list3= [[Vincenzo Bellini]] • [[Johann Strauss mlađi]] • [[Giacomo Meyerbeer]] • [[Cezar Antonovič Kjui]] • [[Davorin Jenko]] • [[Charles-François Gounod]] • [[Gabriel Fauré]] |group4 = XX. stoljeće |group4style = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black; |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black; |group1 = Impresionizam |list1= [[Maurice Ravel]] |group3 = Avangarda |list3= [[Pierre Schaeffer]] • [[Olivier Messiaen]] • [[Pierre Boulez]] |group2 = Modernizam |list2= [[Benjamin Britten]] • [[Umberto Giordano]] • [[Erik Satie]] • ''[[Les Six]]'' ([[Georges Auric|Auric]] • [[Louis Durey|Durey]] • [[Arthur Honegger|Honegger]] • [[Darius Milhaud|Milhaud]] • [[Francis Poulenc|Poulenc]] • [[Germaine Tailleferre|Tailleferre]]) • [[Ernesto Nazareth]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black; |group1 = Neoklasicizam |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Dmitrij Šostakovič]] • [[Igor Stravinski]] |group2 = Ekspresionizam |list2= [[Arnold Schönberg]] • [[Anton Webern]] • [[Alban Berg]] }} |group5 = Ostalo |list5= [[Władysław Szpilman]] • [[Alfi Kabiljo]] • [[Arvo Pärt]] }} |below= }} {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o pop izvođačima |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |above= |group1 = Solisti |list1= [[Ringo Starr]] • [[Jem]] • [[Mark Hollis]] • [[Rob Thomas]] • [[Gloria Estefan]] • [[Celia Cruz]] • [[Hajrudin Varešanović]] • [[Marija Šestić]] • [[Sandra Nurmsalu]] • [[Ott Lepland]] • [[Kurt Calleja]] • [[Petar Nalič]] • [[Dima Bilan]] • [[Aleksej Vorobjov]] • [[Kōji Wada]] • [[Ajumi Mijazaki]] • [[Ai Maeda (pjevačica)|Ai Maeda]] • [[Hitomi Shimatani]] • [[Akiko Shikata]] • [[Yūgo Kanno]] • [[Tōru Kitajima]] ([[:Kategorija:TK from 凛として時雨|diskografija]]) • [[Jelena Tomašević]] • [[Milan Stanković]] • [[Harel Skaat]] • [[K'naan]] • [[Jessy Matador]] • [[Amaury Vassili]] • [[Stereo Mike]] • [[Loukas Giorkas]] • [[Lena Meyer-Landrut]] • [[Frank Schindel]] • [[Andy Knote]] • [[Stefan Raab]] • [[Milli Vanilli]] • [[Gréta Salóme Stefánsdóttir]] • [[Jón Jósep Snæbjörnsson]] • [[Olia Tira]] • [[Ivi Adamou]] • [[Emmelie de Forest]] • [[Daniel Jones]] • [[Darren Hayes]] • [[Knez (pjevač)|Knez]] • [[Hayley Westenra]] • [[Lorde]] • [[Kimbra]] • [[Sinn Sisamouth]] • [[Ros Serey Sothea]] • [[Angélique Kidjo]] • [[Tanel Padar]] • [[Dave Benton]] • [[Liam Payne]] • [[Miyoko Nakamura]] • [[Masatoshi Nakano]] • [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] • [[Rubén Blades]] |group2 = Bendovi |list2= [[Blue]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Talk Talk]] • [[The Beach Boys]] • [[The Byrds]] • [[Toto (sastav)|Toto]] • [[Regina (bend)|Regina]] • [[Urban Symphony]] • [[maNga]] • [[Glazbena družina Petra Naliča]] • [[A Friend In London]] • [[Aqua Timez]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Ling Tosite Sigure]] • [[EGOIST]] • [[Nothing's Carved in Stone]] • [[Savage Garden]] • [[Nick Cave and the Bad Seeds]] • [[Quasarr]] • [[Moranbong Band]] • [[OMC (bend)|OMC]] • [[U pol’ 9 kod Sabe]] • [[Soul Militia]] }} === Opus === {{Navbox generic |titlestyle = color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz kompozicije |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:white;background:#E34234; border:1px solid silver; |belowstyle= text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |groupstyle = text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |above= |group1 = Opere |list1= ''[[Trubadur (opera)|Il trovatore]]'' • [[Korejska revolucionarna opera]] (''[[Kkot panŭn ch'ŏnyŏ]]'' • ''[[P'ibada]]'') |group2 = Baleti |list2= ''[[Žar-ptica]] • [[Posvećenje proljeća]] • [[Petruška]]'' |group3 = Instrumentalna djela |list3= ''[[Islamej]] • [[Boléro]]'' |group4 = Himne |list4= "[[Kimigayo]]" • "[[Noble patria, tu hermosa bandera]]" • "[[God Bless Our Homeland Ghana]]" • "[[Advance Australia Fair]]" • "[[Hino Nacional Brasileiro]]" • "[[Aegukka]]" • "[[La Bayamesa]]" • "[[Angola Avante]]" • "[[God Defend New Zealand]]" • "[[Gloria al Bravo Pueblo]]" • "[[Nokor Reach]]" • "[[Pjesma Kmerske Republike]]" • "[[Dap Prampi Mesa Chokchey]]" • "[[Himna Narodne Republike Kampućije]]" • "[[Državna himna Hondurasa]]" • "[[L'Aube Nouvelle]]" • "[[God Bless Fiji]]" • "[[Mu isamaa, mu õnn ja rõõm]]" • "[[Himna Estonske Sovjetske Socijalističke Republike]]" • "[[God zij met ons Suriname]]" • "[[Majulah Singapura]]" • "[[Himno Istmeño]]" |below= }} {{Navbox generic |titlestyle = color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz pop skladbe |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:white;background:#E34234; border:1px solid silver; |belowstyle= text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |groupstyle = text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |above= |group1 = Albumi |list1= ''[[Vrijeme je]] • [[Kad poludimo]] • [[Kad pogledaš me preko ramena]] • [[Sreća (Hari Mata Hari)|Sreća]] • [[Umineko no Naku Koro ni (EP)|Umineko no Naku Koro ni]]'' • ''[[Hotel Nacional (album)|Hotel Nacional]]'' • ''[[Girl You Know It's True (album)|Girl You Know It's True]]'' • [[:Kategorija:Albumi benda Ling tosite sigure|albumi benda Ling tosite sigure]] • [[:Kategorija:Albumi benda Talk Talk|albumi benda Talk Talk]] |group2 = Pjesme |list2= "[[Russians]]" • "[[Wavin' Flag]]" • "[[Manijači]]" • "[[Molitva (pjesma)|Molitva]]" • "[[Rijeka bez imena]]" • "[[Vjerujem u ljubav]]" • "[[I love you mi vida]]" • "[[Lejla]]" • "[[Oro (pjesma)|Oro]]" • "[[Bistra voda]]" • "[[Rändajad]]" • "[[Lane moje]]" • "[[La La Love]]" • "[[Never Forget]]" • "[[Satellite (pjesma Lene Meyer-Landrut)|Satellite]]" • "[[Lost and Forgotten]]" • "[[Ovo je Balkan]]" • "[[Milim]]" • "[[What's Another Year?]]" • "[[Rock me]]" • "[[Lako je sve (pjesma)|Lako je sve]]" • "[[Zauvijek moja]]" • "[[Wadde hadde dudde da?]]" • "[[Love in Rewind]]" • "[[Hold Me Now]]" • "[[We Could Be the Same]]" • "[[Allez Ola]]" • "[[Everybody (pjesma)|Everybody]]" • "[[Refrain]]" • "[[Munja i grom]]" • "[[Korake ti znam]]" • "[[Party for Everybody]]" • "[[Crno i belo]]" • "[[Kuula (pjesma)|Kuula]]" • "[[This is the Night (pjesma Kurta Calleje)|This is the Night]]" • "[[Only Teardrops]]" • "[[Tomorrow (pjesma Gianluce Bezzine)|Tomorrow]]" • "[[Moja ljubavi]]" • "[[Svadbarskim sokakom]]" • [[:Kategorija:Pjesme benda Ling tosite sigure|pjesme benda Ling tosite sigure]] • [[:Kategorija:Pjesme benda Talk Talk|pjesme benda Talk Talk]] • "[[Adio (pjesma)|Adio]]" • "[[How Bizarre (pjesma)|How Bizzare]]" • "[[Cambodia (pjesma)|Cambodia]]" • "[[Bangaranga]]" |group4 = Instrumentalna djela |list4= |group3 = OST |list3= "[[Butter-Fly]]" • "[[brave heart]]" • "[[keep On]]" • "[[I wish]]" • "[[Katayoku no Tori]]" • "[[VII (pjesma)|VII]]" |below= }} ==Likovna umjetnost== ===Umjetnici=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#702963; background: #DF73FF; border:1px solid #702963; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz umjetnike |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Slikari<br>Ilustratori/Crtači |group1style = text-align:center; color:#882D17; background:#CC7722; border:1px solid #882D17; |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Salvador Dalí]] • [[Egon Schiele]] • [[Gustav Klimt]] • [[Kazimir Maljevič]] • [[Vasilij Kandinski]] • [[Georges Braque]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Piet Mondrian]] • [[Georges Seurat]] • [[John Tenniel]] • [[Isaak Brodskij]] • [[Dmitrij Vrubelj]] • [[Sidney Paget]] • [[Gonzalo Morales Sáurez]] • [[Albert Namatjira]] • [[Paul Signac]] • [[Pedro Américo]] • [[Akira Amano]] • [[Arturo Michelena]] • [[Martín Tovar y Tovar]] • [[Kristjan Raud]] • [[Paul Raud]] |group2 = Kipari<br>Dizajneri |group2style = text-align:center; color:#C04000; background:#FF7E00; border:1px solid #C04000; |list2= [[Auguste Rodin]] • [[Gustav Fabergé]] • [[Petar Karl Fabergé]] • [[Leonid Sherwood]] • [[Yves Saint Laurent]] • [[Jesús Rafael Soto]] |group3 = Arhitekti |group3style = text-align:center; color:#555555; background:#E5E4E2; border:1px solid #555555; |list3= [[Frank Lloyd Wright]] • [[Ibo Bonilla]] • [[Carlos Raúl Villanueva]] |group4 = Fotografi |group4style = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |list4= [[Félix Nadar]] • [[Alberto Korda]] |below= }} ===Umjetnost=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#702963; background: #DF73FF; border:1px solid #702963; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz umjetnost |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Slikarstvo |group1style = text-align:center; color:#882D17; background:#CC7722; border:1px solid #882D17; |list1= ''[[Krik]] • [[Nedjeljno poslijepodne na otoku La Grande Jatte]] • [[Kupači kod Asnièresa]] • [[Izbij Bijele Crvenim klinom]] • [[Bijelo na bijelom]] • [[Gospode! Pomozi mi preživjeti ovu smrtonosnu ljubav]] • [[Veliki val kod Kanagawe]] • [[Posvećenje Napoleona I (David)|Posvećenje Napoleona I]] • [[Napoleon I na carskom tronu]] • [[Napoleon u svojoj studiji]] • [[Nedovršeni portret generala Bonapartea]]'' |group2 = Kiparstvo<br>Dizajn |group2style = text-align:center; color:#C04000; background:#FF7E00; border:1px solid #C04000; |list2= ''[[Telefon sa slušalicom od jastoga]] • [[Sofa u obliku usta Mae West]]'' • [[Koh-i-Noor]] • ''[[Senbazuru]]'' • ''[[Gandhijeva tri majmuna]]'' • [[Toranj Juche|Toranj ''Juche'']] • [[Veliki spomenik na brdu Mansu]] • [[Mola (tekstil)]] |group3 = Arhitektura |group3style = text-align:center; color:#555555; background:#E5E4E2; border:1px solid #555555; |list3= [[Guggenheimov muzej u Bilbau]] • [[Opatija Westminster]] • [[Dvorac Osu]] • [[Dvorac Cape Coast]] • [[Dvorac Elmina]] • [[Elizejska palača]] • ''[[Palais Bourbon]]'' • ''[[Palais Luxembourg]]'' • ''[[Les Invalides]]'' • [[Palača Tuileries]] • [[Rowan Oak]] • [[Trg Kim Il-sunga]] • [[Kongresna dvorana Mansudae]] • [[Međunarodni aerodrom José Martí]] • [[Presidio Modelo]] • [[Aerodrom Quatro de Fevereiro]] • [[Međunarodni aerodrom Simón Bolívar (Venezuela)]] • [[Univerzitetski grad u Caracasu]] • [[Museo de Bellas Artes (Caracas)]] • [[Muzej moderne umjetnosti Jesús Soto]] • [[Kizuna (most)]] • [[Međunarodni aerodrom u Phnom Penhu]] • [[Muzej genocida Tuol Sleng]] • [[El Cajón (brana)]] • [[Vrata bez povratka (Ouidah)]] • [[Musée Honmè]] • [[Međunarodni aerodrom u Nadiju]] • [[Međunarodni aerodrom u Nausoriju]] • [[Fort Zeelandia (Paramaribo)]] • [[Fort Nieuw-Amsterdam]] • [[Zatvor Outram]] • [[Stara Gradska vijećnica (Singapur)]] • [[Transpanamski cjevovod]] |group4 = Općenito |group4style = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |list4= [[De Stijl]] • [[Camp (stil)|Camp]] • [[Salon (Pariz)|Salon]] |below= }} ==Filmska umjetnost== ===Opći pojmovi=== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi s područja filmografije | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | list1 = [[Ekranizacija]] • [[Production I.G]] • [[noitaminA]] |list2= }} ===Biografije=== {{Navbox generic |titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o filmašima |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |above= |group1 = Glumci |list1= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= [[Dean Winters]] • [[Tobin Bell]] • [[Ed O'Neill]] • [[Mariska Hargitay]] • [[Tamara Tunie]] • [[Sam Waterston]] • [[Diane Neal]] • [[B.D. Wong]] • [[Robert Sean Leonard]] • [[Peter Jacobson]] • [[Matt Damon]] • [[Andy García]] • [[Billy Dee Williams]] • [[Robert Forster]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= [[Ian Hart]] • [[Emma Watson]] • [[Hugh Fraser]] • [[Philip Jackson]] • [[David Suchet]] • [[Pauline Moran]] • [[Alan Rickman]] • [[David Thewlis]] • [[Linus Roache]] • [[Albert Finney]] • [[Phil Davis]] • [[Rupert Penry-Jones]] • [[Steve Pemberton]] • [[Sam Stockman]] • [[George Rossi]] • [[Hannah Walters]] • [[Johnny Harris]] • [[Ben Bishop]] • [[Christopher Fulford]] • [[Claire Rushbrook]] • [[Alex Jennings]] • [[Eille Norwood]] • [[Arthur Wontner]] • [[Clive Brook]] |group3 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}} | group3style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list3= [[Costas Mandylor]] • [[Chris Hemsworth]] • [[Liam Hemsworth]] • [[Luke Hemsworth]] • [[Mia Wasikowska]] • [[Jesse Spencer]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= [[Duško Gruborović]] |group5 = {{flagicon|RUS}} Rusija |group5style = color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |list5= [[Vasilij Livanov]] • [[Igor Petrenko]] • [[Andrej Panjin]] • [[Stanislav Govoruhin]] |group6 = {{flagicon|FRA}} Francuska |group6style = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |list6 = [[Irène Jacob]] |group7 = {{flagicon|JAP}} Japan |group7style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list7= [[Kazuhiro Yamaji]] • [[Ryōhei Kimura]] |group8 = {{nowrap|{{flagicon|KAN}} Kanada}} | group8style = background-color:white; color:red; text-align:center; border-top: 1px solid #FF0000; border-bottom: 1px solid #FF0000; border-left: 1px solid white; border-right: 1px solid white; |list8= [[Matt Frewer]] |group9 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}} | group9style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116; |list9= [[Édgar Ramírez]] }} |group2 = Režiseri |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= [[Bryan Singer]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= [[Alfred Hitchcock]] |group3 = {{nowrap|{{flagicon|ITA}} Italija}} | group3style = text-align:center; color:#FFFFFF;background:#009246; border:1px solid #EF4135; |list3= [[Federico Fellini]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= [[Branko Ivanda]] • [[Goran Kulenović]] • [[Dražen Žarković]] |group5 = {{flagicon|JAP}} Japan |group5style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list5= [[Hirojuki Kakudō]] • [[Itsurō Kawasaki]] • [[Naoyoshi Shiotani]] • [[Katsuyuki Motohiro]] • [[Kiyotaka Suzuki]] |group6 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}} | group6style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list6= [[Peter Weir]] |group7 = {{nowrap|{{flagicon|NZL}} Novi Zeland}} | group7style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list7= [[Martin Campbell]] • [[Niki Caro]] |group8 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}} | group8style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center; |list8= [[Pim de la Parra]] |group9 = {{nowrap|{{flagicon|POLJ}} Poljska}} | group9style = background:white; border:1px solid red; color: red; text-align:center; |list9= [[Agnieszka Holland]] |group10 = {{nowrap|{{flagicon|LAT}} Latvija}} | group10style = background:#77353D; border:1px solid silver; color: white; text-align:center; |list10= [[Gints Zilbalodis]] }} |group3 = Scenaristi<br>Producenti |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= [[Peter Blake]] • [[Katie Jacobs]] • [[Paul Attanasio]] • [[Lawrence Kaplow]] |group2 = {{flagicon|JAP}} Japan |group2style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list2= [[Akijoshi Hongo]] • [[Reiko Joshida]] • [[Satoru Nishizono]] • [[Jōji Wada]] • [[Makoto Fukami]] • [[Kōji Yamamoto]] • [[Tō Ubukata]] • [[Jun Kumagai]] |group3 = {{flagicon|KAN}} Kanada |group3style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list3= [[David Shore]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= [[Ivan Maloča]] • [[Zoran Lazić]] • [[Tonći Kožul]] • [[Vlado Bulić]] • [[Branko Ružić (scenarist)|Branko Ružić]] • [[Koraljka Meštrović]] • [[Antonio Gabelić]] • [[Irena Krčelić]] • [[Nikolina Čuljak]] }} |below= }} ===Filmovi i serije=== {{Navbox generic |titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o filmovima |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |above= |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= ''[[Psycho]]'' • ''[[The Birds]]'' • ''[[Vertigo]]'' • ''[[Frenzy]]'' • ''[[Marnie]]'' • ''[[Rear Window]]'' • ''[[Rebecca]]'' • ''[[Mr. & Mrs. Smith (1941)|Mr. & Mrs. Smith]]'' • [[The Man Who Knew Too Much (1956)|''The Man Who Knew Too Much'' (1956)]] • ''[[Topaz (1969)|Topaz]]'' • [[Saw (2003)|''Saw'' (2003)]] • ''[[Saw (2004)|Saw]]'' • ''[[Saw II]]'' • ''[[Saw III]]'' • ''[[Saw IV]]'' • ''[[Saw V]]'' • ''[[From Hell (2001)|From Hell]]'' • [[The Count of Monte Cristo (2002)|''The Count of Monte Cristo'' (2002)]] • ''[[Notorious (1946)|Notorious]]'' • [[Sherlock Holmes (film, 1922)|''Sherlock Holmes'' (1922)]] • [[The Return of Sherlock Holmes (film, 1929)|''The Return of Sherlock Holmes'' (1929)]] • [[Sherlock Holmes (film, 1932)|''Sherlock Holmes'' (1932)]] • [[A Study in Scarlet (film, 1933)|''A Study in Scarlet'' (1933)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[It (film, 2017)|''It'' (2017)]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= ''[[Sherlock Holmes and the Case of the Silk Stocking]]'' • [[The Hound of the Baskervilles (film, 2002)|''The Hound of the Baskervilles'' (2002)]] • ''[[Harry Potter and the Philosopher's Stone (2001)|Harry Potter and the Philosopher's Stone]]'' • ''[[Harry Potter and the Chamber of Secrets (2002)|Harry Potter and the Chamber of Secrets]]'' • ''[[Harry Potter and the Prisoner of Azkaban (2004)|Harry Potter and the Prisoner of Azkaban]]'' • ''[[Harry Potter and the Goblet of Fire (2005)|Harry Potter and the Goblet of Fire]]'' • ''[[Harry Potter and the Order of the Phoenix (2007)|Harry Potter and the Order of the Phoenix]]'' • ''[[Harry Potter and the Half-Blood Prince (2009)|Harry Potter and the Half-Blood Prince]]'' • ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 1]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 2]]'' • ''[[Agatha]]'' • ''[[The Krays]]'' • [[The Trial (1993)|''The Trial'' (1993)]] • ''[[Borat: Cultural Learnings of America for Make Benefit Glorious Nation of Kazakhstan]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Murder on the Orient Express (1974)|''Murder on the Orient Express'' (1974)]] • ''[[Murder, She Said]]'' • ''[[Murder Most Foul]]'' • ''[[Murder Ahoy!]]'' • ''[[Murder at the Gallop]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes (2009)|''Sherlock Holmes'' (2009)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Sherlock Holmes: A Game of Shadows]]'' • [[The Valley of Fear (film, 1916)|''The Valley of Fear'' (1916)]] • [[A Study in Scarlet (film, 1914)|''A Study in Scarlet'' (1914)]] • [[The Hound of the Baskervilles (film, 1921)|''The Hound of the Baskervilles'' (1921)]] • [[The Sign of Four (film, 1923)|''The Sign of Four'' (1923)]] • ''[[The Sleeping Cardinal]]'' • ''[[The Missing Rembrandt]]'' • ''[[The Triumph of Sherlock Holmes]]'' • [[The Sign of Four (film, 1932)|''The Sign of Four'' (1932)]] • [[Silver Blaze (film, 1937)|''Silver Blaze'' (1937)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Naked (film, 1993)|Naked]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[The Killing Fields (film)|The Killing Fields]]'' |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lea i Darija]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Svećenikova djeca]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Smrt Djevojčice sa žigicama (film)|Smrt Djevojčice sa žigicama]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Mirotvorac (film)|Mirotvorac]]'' |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Digimon Adventure (film)|''Digimon Adventure'' (film)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Psycho-Pass: The Movie]]'' • ''[[Saraba hakobune]]'' • ''[[Issun-bōshi (film)|Issun-bōshi]]'' |group5 = {{flagicon|NJE}} Njemačka |group5style = text-align:center; color:#000000; background:#FFCC00; border:1px solid #FF0000; |list5 = [[Der Hund von Baskerville (film, 1914)|''Der Hund von Baskerville'' (1914)]] • [[Der Hund von Baskerville (film, 1929)|''Der Hund von Baskerville'' (1929)]] |group6 = {{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez |group6style = text-align:center; color:#FFD700; background:red; border:1px solid #FFD700; |list6 = ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona]]'' (''[[Šerlok Holms i doktor Vatson]]'' • [[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona (film)|''Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona'' (film)]] • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Sobaka Baskervilej|Sobaka Baskervilej]]'' • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Sokroviša Agri|Sokroviša Agri]]'' • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Dvadcatij vek načinajecja|Dvadcatij vek načinajecja]]'') • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Desjat negritjat]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = {{flagicon|RUS}} Rusija | group1style =text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |list1 =''[[Savva. Serdce voina]]'' }} |group7 = {{flagicon|FRA}} Francuska |group7style = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |list7 = ''[[Espoir, sierra de Teruel]]'' • ''[[Un chant d'amour]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Z (film)|Z]]'' |group8 = {{nowrap|{{flagicon|NZL}} Novi Zeland}} | group8style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border: 1px solid silver |list8= ''[[Whale Rider]]'' |group9 = {{nowrap|{{flagicon|KAN}} Kanada}} | group9style = background-color:white; color:red; text-align:center; border-top: 1px solid #FF0000; border-bottom: 1px solid #FF0000; border-left: 1px solid white; border-right: 1px solid white; |list9= ''[[The Hound of the Baskervilles (film, 2000)|The Hound of the Baskervilles]]'' • ''[[The Sign of Four (film, 2001)|The Sign of Four]]'' • ''[[The Royal Scandal]]'' • ''[[The Case of the Whitechapel Vampire]]'' |group10 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}} | group10style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116; |list10= ''[[Punto y raya]]'' |group11 = {{nowrap|{{flagicon|HON}} Honduras}} | group11style = background-color:#0073CF; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list11= ''[[Morazán (film)|Morazán]]'' |group12 = {{nowrap|{{flagicon|FIJ}} Fidži}} | group12style = background-color:#68BFE5; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list12= ''[[The Land Has Eyes]]'' |group13 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}} | group13style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center; |list13= ''[[Wan Pipel]]'' |group14 = {{nowrap|{{flagicon|LAT}} Latvija}} | group14style = background:#77353D; border:1px solid silver; color: white; text-align:center; |list14= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Straume]]'' |group15= Likovi |list15 = [[King Kong]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border: 1px solid black; |group1 = ''Star Wars'' |list1 = [[Darth Sidious]] • [[Yoda]] • [[Darth Vader]] • [[Qui-Gon Jinn]] • [[General Grievous]] |group2 = ''Saw'' |list2 = [[Mark Hoffman]] }} }} {{Navbox generic |titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o serijama |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |above= |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= ''[[Law & Order: Special Victims Unit]] ''([[:Kategorija:Zakon i red: Odjel za žrtve|kategorija]])'' • [[Law & Order: Criminal Intent]] ''([[:Kategorija:Zakon i red: Zločinačke nakane|kategorija]])'' • [[Law & Order]] ''([[:Kategorija:Zakon i red|kategorija]])'' • [[House, M.D.]] ''([[:Kategorija:Dr. House|kategorija]])'' • [[Toro i Pončo]] '' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[It (miniserija)|''It'' (miniserija)]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= ''[[Agatha Christie's Poirot]] • [[The Adventures of Sherlock Holmes (televizijska serija)|The Adventures of Sherlock Holmes]] • [['Allo 'Allo!]] • [[Blackadder]] • [[Whitechapel (serija)|Whitechapel]] ''([[:Kategorija:Whitechapel|kategorija]])'' '' |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Nad lipom 35]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Bitange i princeze]]'' ([[:Kategorija:Bitange i princeze|kategorija]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[Epizoda 9 (Bitange i princeze, sezona 1)|Epizoda 9 (S1)]]") |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Psycho-Pass]]'' ([[:Kategorija:Psycho-Pass|kategorija]] • [[:Kategorija:Epizode animea Psycho-Pass|Epizode - sezona 1]] [ [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[Perfect World]]" • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[Saint's Supper]]" • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[The Gates of Judgment]]" ] / [[:Kategorija:Epizode animea Psycho-Pass 2|2]] [ [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[The Scales of Justice 〈299/300〉]]" ]) |group5 = {{flagicon|RUS}} Rusija |group5style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |list5= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Šerlok Holms (TV serija)|Šerlok Holms]]'' |group6= Likovi |list6 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = ''SVU'' |list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]] |group2 = ''L&O'' |list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]] |group3 = ''CI'' |list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]] |group4 = ''House'' |list4 = [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]] |group5 = ''Whitechapel'' |list5 = [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]] |group6 = ''[[Digimon]]''<br><small>([[Popis Digimona]])</small> |list6 = [[Taichi Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]] }} }} ==Strip i mange== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi s područja stripa | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | list1 = [[Stripovska smrt]] |list2= }} ===Batman=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title=Batman |groupstyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |abovestyle= text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |belowstyle= text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |groupstyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |above= |group1 = Likovi |group1style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Batman]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Joker (strip)|Joker]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Penguin]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Riddler]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mr. Freeze]] • [[Robin]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Catwoman]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Two-Face]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mad Hatter (DC comics)|Mad Hatter]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Calendar Man]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Scarecrow]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Professor Pyg]] • [[Dollotroni]] • [[Son of Pyg]] • [[Hugo Strange]] |group2 = Autori | group2style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |list2= [[Bob Kane]] • [[Bill Finger]] • [[Jerry Robinson]] <!-- |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Nad lipom 35]]'' |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' |group5= Likovi |list5 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = ''SVU'' |list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]] |group2 = ''L&O'' |list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]] |group3 = ''CI'' |list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]] |group4 = ''House'' |list4 = [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]] |group5 = ''Whitechapel'' |list5 = [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]] |group6 = ''[[Digimon]]''<br><small>([[Popis Digimona]])</small> |list6 = [[Taiči Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]] }}--> }} ===Bleach=== {{Navbox |titlestyle = |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title=Bleach |groupstyle = |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = |above= |group1 = |group1style = |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Bleach (manga)|Bleach]]'' ([[Lista poglavlja i tankōbon izdanja mange Bleach|poglavlja]]) • [[Bleach (anime)|Anime]] • [[Tite Kubo]] <!-- |group2 = Autori | group2style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |list2= [[Bob Kane]] • [[Bill Finger]] • [[Jerry Robinson]] |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Nad lipom 35]]'' |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' |group5= Likovi |list5 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = ''SVU'' |list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]] |group2 = ''L&O'' |list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]] |group3 = ''CI'' |list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]] |group4 = ''House'' |list4 = [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]] |group5 = ''Whitechapel'' |list5 = [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]] |group6 = ''[[Digimon]]''<br><small>([[Popis Digimona]])</small> |list6 = [[Taiči Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]] }}--> }} ==Prirodne znanosti== ===Općenito=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz znanost |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Fizika |group1style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC; |list1= [[Čvor (mjerna jedinica)]] • [[Veber]] • [[Kirchhoffovi zakoni spektroskopije]] • [[Kirchhoffovi zakoni]] • [[Paulijeva jednadžba]] • [[RIKEN]] • [[Laplaceov demon]] |group2 = Kemija |group2style = text-align:center; color:#800080; background:#C9A0DC; border:1px solid #800080; |list2= [[Eksploziv]] • [[Mendeljejevovi predviđeni elementi]] • [[Primordijski elementi]] • [[Arsenatna kiselina]] • [[Orsinijeva bomba]] |group3 = Biologija<br>Medicina |group3style = text-align:center; color:#01796F; background: #50C878; border:1px solid #01796F; |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#01796F; background: #50C878; border:1px solid #01796F; |group1=Biologija |list1= [[Gušter]] • ''[[Bufo periglenes]]'' • ''[[Doryanthes excelsa]]'' • ''[[Varanus giganteus]]'' • ''[[Phyllopteryx]]'' • ''[[Callocephalon fimbriatum]]'' • ''[[Lycalopex vetulus]]'' • ''[[Bothrops insularis]]'' • ''[[Bletilla striata]]'' • [[Divovska sabljasta antilopa]] • ''[[Laniarius brauni]]'' • [[Pelorus Jack]] • [[Snareski pingvin]] • ''[[Agathis australis]]'' • ''[[Leiopelmatidae]]'' • [[Haastov orao]] • [[Srebrna paprat]] • [[Novozelandski dugorepi šišmiš]] • [[Sisavac iz Saint Bathansa]] • ''[[Icterus icterus]]'' • ''[[Cattleya mossiae]]'' • [[Kuprej]] • ''[[Sphaerocoryne affinis]]'' • [[Ruatanski aguti]] • ''[[Brachylophus]]'' • [[Plava otrovna žaba]] • [[Papilionanthe Miss Joaquim|''Papilionanthe'' Miss Joaquim]] |group2=Medicina |list2= [[Guillain-Barréov sindrom]] }} |group4 = Tehnologija |group4style = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B; |list4= [[Metalurgija]] • [[Vatreno oružje]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B; |group1=Računalna tehnologija |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Apple Inc.]] ([[Korisnik:Rjecina2|suradnja]]) • ''[[Crash Twinsanity]] • [[Sly 3: Honor Among Thieves]] • [[The Da Vinci Code (igra)|The Da Vinci Code]]'' • [[HOLMES2]] • [[Japanese Movie Database]] • [[Red Star OS]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ori and the Blind Forest]]'' • ''[[Ori and the Will of the Wisps]]'' }} |group5 = Geografija |group5style = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |list5= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |group1=Država |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Benin}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Estonija}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Fidži}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Francuska}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Honduras}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Kambodža}} • {{flag|Škotska}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Venezuela}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Surinam}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Sjeverna Koreja}} |group2=Naselja |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[Benguela]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Cabinda (grad)|Cabinda]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Cambambe]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Cuito]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Huambo]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Lobito]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Lubango]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Lucapa]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Malanje]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Namibe]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Klosterneuburg]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Waterloo (Belgija)|Waterloo]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Parakou]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Djougou]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Bohicon]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Allada]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Kandi, Benin|Kandi]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Ouidah]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Abomey-Calavi]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Ganvié]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Vratislavice]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Labasa]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Nadi]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Nausori]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Sigatoka]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Besançon]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Colombey-les-Deux-Églises]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Jœuf]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Mérignac]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Vichy]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Ho, Gana|Ho]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Kumasi]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Sekondi-Takoradi]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Tema, Gana|Tema]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Trujillo, Honduras|Trujillo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Caprese Michelangelo]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Nabari]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Satoshō]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Kampong Cham]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Sihanoukville]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Battambang]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Siem Reap]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Poipet]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[San José, Kostarika|San José]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Ujarrás]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Baracoa]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Bayamo]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Cienfuegos]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Guantánamo]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Las Tunas (grad)|Las Tunas]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Manzanillo, Kuba|Manzanillo]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Pinar del Río]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Puerto Padre]] {{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Santa Clara, Kuba|Santa Clara]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Voorhout]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Dunedin]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Nelson, Novi Zeland|Nelson]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Waitangi, Northland|Waitangi]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[La Villa de los Santos]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Oranienbaum]]{{•w}} {{flagicon|SIN}} [[Bedok]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Ch'ŏngjin]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Hamhŭng]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Namp'o]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[P'anmunjŏm]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Rasŏn]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Sinŭiju]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Wŏnsan]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Moiwana]] {{nowrap end}} |group3=Ostalo |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |group1 = Administracija |list1 = [[Uljanovska oblast]] • [[Provincije Kostarike]] • [[Regioni Francuske]] • [[:Kategorija:Provincije Sjeverne Koreje|Provincije Sjeverne Koreje]] • [[Cabinda (provincija)]] • [[Rossov zavisni teritorij]] • [[Kraljevstvo Novi Zeland]] • [[Regije Novog Zelanda]] ([[Tasman (distrikt)|Tasman]] • [[Otago (regija)|Otago]] • [[Marlborough (regija)|Marlborough]] • [[Southland (regija)|Southland]] • [[Canterbury (regija, Novi Zeland)|Canterbury]] • [[West Coast (regija)|West Coast]]) • [[Scottova baza]] • [[Savezni teritoriji Venezuele]] • [[Obala komaraca]] • [[Departmani Benina]] |group2 = Otoci<br>Poluotoci |list2 = [[Iwo Jima]] • [[Ilha da Queimada Grande]] • [[Isla de la Juventud]] • [[Kermadecovi otoci]] • [[Los Roques (arhipelag)]] • [[Margaritin otok]] • [[Koh Kong (otok)|Koh Kong]] • [[Baia dos Tigres]] • [[Tigrov otok]] • [[Labuđi otoci]] • [[Viti Levu]] • [[Vanua Levu]] • [[Ceva-I-Ra]] • [[Koro (otok)|Koro]] • [[Kadavu]] • [[Taveuni]] • [[Rotuma]] • [[Uea]] • [[Bau (otok)|Bau]] • [[Naissaar]] • [[Pulau Ujong]] • [[Pedra Branca (Singapur)]] |group3 = Hidrologija |list3 = [[Arenal]] • [[Crvena Volta (rijeka)|Crvena Volta]] • [[Jezero Bosumtwi|Bosumtwi]] • [[Cascade de Gavarnie]] • [[Parnaíba (rijeka)|Parnaíba]] • [[Taedong]] • [[Korejski zaljev]] • [[Istočnokorejski zaljev]] • [[Tumen (rijeka)|Tumen]] • [[Rajsko jezero]] • [[Laguna de Leche]] • [[Zaljev Guantánamo]] • [[Cookov prolaz]] • [[Slapovi Calandula]] • [[Waikato (rijeka)|Waikato]] • [[Rotorua (jezero)|Rotorua]] • [[Tonlé Sap]] • [[Kwanza]] • [[Cunene]] • [[Lucala]] • [[Sangkae]] • [[Río Coco]] • [[Honduraški zaljev]] • [[Aguán]] • [[Ouémé (rijeka)|Ouémé]] • [[Oti (rijeka)|Oti]] • [[Beninski zaljev]] • [[Couffo (rijeka)|Couffo]] • [[Zou (rijeka)|Zou]] • [[Rewa (rijeka)|Rewa]] • [[Sigatoka (rijeka)|Sigatoka]] • [[Bligh Water]] • [[Valaste (vodopad)]] |group4 = Geologija |list4 = [[Mount Afadjato]] • [[Irazú]] • [[Pico da Neblina]] • [[Sierra Maestra]] • [[Serra da Chela]] • [[Mount Earnslaw]] • [[Južne Alpe]] • [[Pico Bolívar]] • [[Pico Humboldt]] • [[Pico Bonpland]] • [[Roraima (tepui)|Roraima]] • [[Kukenán (tepui)|Kukenán]] • [[Phnom Aural]] • [[Kardamonske planine]] • [[Slonovske planine]] • [[Phnom Kulen]] • [[Morro do Moco]] • [[Cerro Las Minas]] • [[Atakora (planinski lanac)|Atakora]] • [[Mont Sokbaro]] • [[Mont Agou]] • [[Mount Tomanivi]] • [[Van Asch Van Wijck (planinski lanac)]] • [[Barú]] |group5 = Ostalo |list5 = [[Park Ueno]] • ''[[Outback]]'' • [[Skijalište Masikryong]] • [[Pjongjanško vrijeme]] • [[Močvara Zapata]] • [[Park Johna Lennona]] • ''[[Lluvia de peces]]'' • [[Koraljna obala (Fidži)]] • [[Vanalinn]] • [[Singapurska luka]] }} }} |below= }} ===Znanstvenici=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz znanstvenike |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Fizičari |group1style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC; |list1= [[Antoine Henri Becquerel]] • [[Heinrich Rudolf Hertz]] • [[Carl Hellmuth Hertz]] • [[Gustav Ludwig Hertz]] • [[Michael Faraday]] • [[Wilhelm Conrad Röntgen]] • [[Gerardus 't Hooft]] • [[Max Born]] • [[Edward Teller]] • [[Charles-Augustin de Coulomb]] • [[Joseph Henry]] • [[Wilhelm Eduard Weber]] • [[Lise Meitner]] • [[Gustav Robert Kirchhoff]] • [[Igor Kurčatov]] • [[Evangelista Torricelli]] • [[Erwin Schrödinger]] • [[Albert Einstein]] • [[Louis de Broglie]] • [[Wolfgang Pauli]] • [[Jean Baptiste Perrin]] • [[Arthur Holly Compton]] • [[Owen Willans Richardson]] • [[Čandrasekara Venkata Raman]] • [[Charles Thomson Rees Wilson]] • [[Carl David Anderson]] • [[George Paget Thomson]] • [[Victor Franz Hess]] • [[Isidor Isaac Rabi]] • [[Clinton Joseph Davisson]] • [[Aleksandar Prohorov]] • [[Henri Poincaré]] • [[Hideki Yukawa]] • [[Shin'ichirō Tomonaga]] • [[Joshio Nishina]] • [[William Lawrence Bragg]] • [[Brian Schmidt]] • [[William Henry Bragg]] • [[Mark Oliphant]] • [[Jean d'Alembert]] • [[Abdus Salam]] |group2 = Kemičari |group2style = text-align:center; color:#800080; background:#C9A0DC; border:1px solid #800080; |list2= [[Dmitrij Mendeljejev]] • [[Pierre Curie]] • [[Henry Cavendish]] • [[William Ramsay]] • [[Francis William Aston]] • [[Adolf von Baeyer]] • [[Eduard Buchner]] • [[Jacobus Henricus van 't Hoff]] • [[Henri Moissan]] • [[John Warcup Cornforth]] • [[Alan MacDiarmid]] • [[Glenn T. Seaborg]] |group3 = Liječnici |group3style = text-align:center; color:#01796F; background: #50C878; border:1px solid #01796F; |list3= [[Alexander Fleming]] • [[Hakaru Hashimoto]] • [[Tomisaku Kawasaki]] • [[Mikito Takajasu]] • [[Hidejo Noguchi]] • [[Kitasato Shibasaburō]] • [[Howard Florey]] • [[Robin Warren]] • [[Barry J. Marshall]] • [[Elizabeth Blackburn]] • [[Peter C. Doherty]] • [[Frank Macfarlane Burnet]] • [[John Carew Eccles]] • [[Dominique-Jean Larrey]] • [[Carlos Chagas]] • [[Sergej Korsakov]] • [[Arístides Agramonte]] • [[Carlos Finlay]] • [[John Marshall Macdonald]] • [[Baruj Benacerraf]] • [[Jacinto Convit]] • [[Salvador Moncada]] • [[Friedrich Robert Faehlmann]] • [[Jean Itard]] • [[Georges Mathé]] |group4 = Izumitelji |group4style = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B; |list4= [[Ferdinand Porsche]] • [[André Citroën]] • [[Gottlieb Daimler]] • [[Eli Whitney]] • [[Humberto Fernández-Morán]] |group5 = Geografi |group5style = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |list5= [[Vladimir Tagancev]] |below= }} ==Društvene znanosti== ===Općenito=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz društvene znanosti |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Povijest |group1style = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |list1= [[Povijest Europe]] (nedovršeno) {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = pre-XX vijek. |list1 = [[Banket kestenja]] • [[Osmanski interegnum]] • [[Šogunat Tokugawa]] • [[Kultura Diquis]] • [[Zlatna Obala (danska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (portugalska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (švedska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (nizozemska kolonija)]] • [[Bushrangeri]] • [[Plesna epidemija iz 1518.]] • [[Edikt iz Nantesa]] • [[Edikt iz Fontainebleaua]] • [[Kolonijalni Brazil]] • [[Generalna kapetanija Kuba]] • [[Guvernorat Kuba]] • [[Loango-Angola]] • [[Provincija Venezuela]] • ''[[Klein-Venedig]]'' • [[Funan]] • [[Mračno doba (Kambodža)]] • [[Longvek]] • [[Generalna kapetanija Gvatemala]] • [[Podzemni grad Agongointo-Zoungoudo]] • [[Obala robova]] • [[Kraljevstvo Dahomej]] • [[Carstvo Oyo]] • [[Kralj Dahomeja]] • [[Dahomejski godišnji običaji]] • [[Društvo za Surinam]] • [[Invazija Surinama (1667)|Invazija Surinama]] • [[Napad na Fort Zeelandiju (1667)|Napad na Fort Zeelandiju]] • [[Kraljevina Singapura]] • ''[[Malajski anali]]'' • [[Temasek]] • [[Grčko herojsko doba]] • [[Gran Coclé]] • [[Castilla de Oro]] • [[Drakeov napad na Panamu]] • [[Pljačka Paname]] • [[Darijenska spletka]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = XVIII. vijek |list1 = [[Savjet drevnih]] • [[Prva Francuska Republika]] • [[Konzulat (Francuska)]] • [[Direktorij (Francuska)]] • [[Komitet javnog spasa]] • [[Jakobinska diktatura]] • [[Termidorska reakcija]] • [[Puč 18. brumairea]] • [[Žirondinci]] • [[Septembarski masakri]] • [[Bijeg u Varennes]] • [[Žirondinski ustavni projekt]] • [[Kraljevstvo Francuska (1791-1792)]] • [[Prva industrijska revolucija]] • [[Vicekraljevstvo Nova Granada]] • [[Generalna kapetanija Venezuela]] • ''[[Kambodžanske kraljevske kronike]]'' |group2 = XIX. vijek |list2 = [[Posvećenje Napoleona I]] • [[Kraljevina Holandija]] • [[Kraljevina Vestfalija]] • [[Burbonska restauracija]] • [[Druga industrijska revolucija]] • [[Monroeova doktrina]] • [[Zlatna Obala (britanska kolonija)]] • [[Pobuna u Eureki]] • [[Julska Monarhija]] • [[Francuska revolucija 1848.]] • [[Druga Francuska Republika]] • [[Dani lipnja]] • [[Predsjednički izbori u Francuskoj 1848.]] • [[Francuski ustavni referendum 1851.]] • [[Referendum o Drugom Francuskom Carstvu 1852.]] • [[Pariški sporazum (1856)]] • [[Pariški kongres (1856)]] • [[Orsinijev atentat]] • [[Bitka kod Sedana (1870)]] • [[Treća Francuska Republika]] • [[Suđenje tridesetorici]] • [[Kriza 16. svibnja 1877.]] • [[Panamski skandali]] • [[Tonkinska afera]] • [[Protektorat Annam]] • [[Kočinkina]] • [[Zastupnički dom (Francuska)]] • [[Predstavnički dom (Francuska)]] • [[Incident u Fashodi]] • [[Predsjednički izbori u Brazilu 1891.]] • [[Ujedinjeno Kraljevstvo Portugala, Brazila i Algarva]] • [[Kraljevina Brazil]] • [[Nezavisnost Brazila]] • [[Brazilsko Carstvo]] • [[Brazilski rat za nezavisnost]] • [[Prva Brazilska Republika]] • [[Desetogodišnji rat]] • [[Mali rat (Kuba)]] • [[Kubanski rat za nezavisnost]] • [[Američka vojna uprava na Kubi]] • [[Tellerov amandman]] • [[Pariški sporazum (1898)]] • [[Novi Zeland (kolonija)]] • [[Ratovi mušketa]] • [[Novozelandski ratovi]] • [[Sewellovo ministarstvo (1856.)]] • [[Vrhovna hunta]] • [[Prva Venezuelanska Republika]] • [[Venezuelanski rat za nezavisnost]] ([[Bitka na jezeru Maracaibo]]) • [[Druga Venezuelanska Republika]] • [[Manifest iz Cartagene]] • [[Divna kampanja]] • [[Dekret o ratu do smrti]] • [[Treća Venezuelanska Republika]] • [[Kongres u Angosturi]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Velika Kolumbija]] • [[Država Venezuela]] • [[Savezni rat]] • [[Sjedinjene Države Venezuele]] • [[Venezuelanska kriza (1895)]] • [[Francuski protektorat u Kambodži]] • [[Tonkin (francuski protektorat)]] • [[Comayagua (provincija)]] • [[Državni udar u Hondurasu 1827.]] • [[Prvi francusko-dahomejski rat]] • [[Drugi francusko-dahomejski rat]] • [[Francuski Dahomej]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Francuska Zapadna Afrika]] • [[Kraljevstvo Fidži]] • [[Fidži (kolonija)]] • ''[[Ärkamisaeg]]'' • [[Singapurski sporazum 1819.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Tjesnačka naselja]] • [[Anglo-nizozemski sporazum (1824)]] • [[Nezavisnost Paname]] • [[Akt o nezavisnosti Paname]] • [[Panamá (savezna država)]] • [[Panamá (departman)]] • [[Slobodna Država Prevlake]] • [[Sporazum Carrillo–Obarrio]] |group3 = XX. vijek<br>(do 1914.) |list3 = [[Plattov amandman]] • [[Republika Kuba (1902–1959)]] • [[Pacifikacija Kube]] • [[Novi Zeland (dominion)]] • [[Venezuelanska kriza (1902–1903)]] • [[Nizozemsko-venezuelanski rat]] }} |group2 = Prvi svjetski rat<br>(1914. - 1918.) |list2 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = Općenito |list1 = [[Prvi svjetski rat]] • [[Središnje sile]] |group2 = Bitke |list2 = [[Bitka kod Tannenberga (1914.)|Bitka kod Tannenberga]] • [[Cerska bitka]] • [[Kolubarska bitka]] • [[Ofenziva od 100 dana]] • [[Druga bitka na Marni]] • [[Ofenziva Meuse-Argonne]] • [[Bitka na granicama]] • [[Nivelleova ofenziva]] • [[Bitka kod grebena Vimy]] |group3 = Ostalo |list3 = [[Sarajevski atentat]] • [[Oktobarska revolucija]] • [[Mir u Brest-Litovsku]] • [[Ruska revolucija (1917.)|Ruska revolucija 1917.]] • [[Britanski Togoland]] • ''[[Entente Cordiale]]'' • [[Francusko-ruska alijansa]] • [[Anglo-ruska antanta]] • [[Sovjetska Republika Naissaar]] • [[Manifest narodā Estonije]] • [[Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu]] • [[Singapurska pobuna 1915.]] }} |group3 = Međuratno razdoblje<br>(1918. - 1939.) |list3 = [[Pariška mirovna konferencija 1919.]] • [[Münchenski sporazum]] • [[Abdikacijska kriza]] • [[Ugovori iz Locarna]] • [[Briand-Cerettijev sporazum]] • [[Briand-Kelloggov pakt]] • [[Kriza 6. veljače 1934.]] • [[Predsjednički izbori u Brazilu 1930.]] • [[Brazilska revolucija 1930.]] • [[Privremena vojna junta (1930)]] • [[Vargasova era]] • [[Pentarhija iz 1933.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Estonski rat za nezavisnost]] • [[Estonska radnička komuna]] • [[Rusko-estonski sporazum iz Tartua]] • [[Vaps (pokret)]] • [[Pokušaj državnog udara u Estoniji 1924.]] • [[Suđenje 149-orki]] • [[Baltička antanta]] • [[Doba šutnje]] |group4 = Drugi svjetski rat<br>(1939. - 1945.) |list4 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = Općenito |list1 = [[Drugi svjetski rat]] • [[Uzroci Drugog svjetskog rata]] • [[Saveznici]] • [[Sile Osovine]] • [[Posljedice Drugog svjetskog rata]] |group2 = Bitke |list2 = [[Operacija Bagration]] • [[Bitka za Francusku]] • [[Bitka kod La Plate]] • [[Saveznička invazija Sicilije]] • [[Operacija Anton|Operacija ''Anton'']] • [[Operacija Dragoon|Operacija ''Dragoon'']] • [[Praški ustanak]] • [[Ljetni rat]] • [[Bitka za Singapur]] • [[Operacija Jaywick|Operacija ''Jaywick'']] • [[Bombardiranje Singapura (1944–1945)]] • [[Bombardiranje Singapura (1941)]] • [[Operacija Tiderace|Operacija ''Tiderace'']] • [[Operacija Struggle|Operacija ''Struggle'']] |group3 = Ostalo |list3 = [[Schindlerovi židovi]] • [[Hitlerov pozdrav]] • [[Operacija Valkira]] • [[Vichyevska Francuska]] • [[Republika Slovačka (1939. - 1945.)]] • [[Riomski proces]] • [[Glasovanje o delegaciji punih ustavnih ovlasti Philippeu Pétainu]] • [[Njemačka vojna uprava u Belgiji i sjevernoj Francuskoj]] • [[Njemačka vojna uprava u okupiranoj Francuskoj]] • ''[[Militärverwaltung]]'' • [[Slobodna Francuska]] • [[Apel 18. juna]] • [[Privremena vlada Francuske Republike]] • [[Čehoslovačka vlada u egzilu]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Benešovi dekreti]] • [[Japanska okupacija Kambodže]] • [[Njemačka okupacija Estonije u Drugom svjetskom ratu]] • ''[[Generalbezirk Estland]]'' • [[Estonska samouprava]] • [[Reichskommissariat Ostland|''Reichskommissariat'' Ostland]] • [[Bijeg podmornice Orzeł|Bijeg podmornice ''Orzeł'']] • [[Shōnan-tō]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sook Ching]] • [[Sōjūsetsu incident]] • [[Operacija Gustavus|Operacija ''Gustavus'']] • [[Operacija Zipper|Operacija ''Zipper'']] • [[Britanska vojna uprava (Malaja)]] }} |group5 = Hladni rat<br>(1945. - 1991.) |list5 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Hladni rat]] • [[Elizejski ugovor]] • [[Nixonov posjet Kini 1972.]] • [[Angolski građanski rat]] • [[Trumanova doktrina]] • [[Socijalistička Republika Rumunjska]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Demokratska Kampućija]] • [[Zapadna Njemačka]] • [[Kostarikanski građanski rat]] • [[Gana (krunska zemlja)]] • [[Neredi u Accri 1948.]] • [[Velika šestorica (Gana)]] • [[Politika bijele Australije]] • [[Ustavna kriza u Australiji 1975.]] • [[Četvrta Francuska Republika]] • [[Peta Francuska Republika]] • [[Maj 1968]] • [[Druga Brazilska Republika]] • [[Državni udar u Brazilu 1964.]] • [[Vojna diktatura u Brazilu]] • [[Brazilska vojna hunta (1969)]] • [[Narodna Republika Koreja]] • [[Sovjetska civilna uprava]] • [[Privremeni narodni komitet za Sjevernu Koreju]] • [[Korejska demilitarizirana zona]] • [[Bitka za Incheon]] • [[Operacija Pokpoong]] • [[Podjela Koreje]] • [[Korejski sporazum o primirju]] • [[Bombaški napad u Rangoonu]] • [[Ubojstva sjekirom u P'anmunjŏmu]] • [[Kasarne Moncada]] • [[Operacija Mongoose]] • [[Operacija Northwoods]] • [[Cubana de Aviación let 455]] • [[Narodna Republika Angola]] • [[Demokratska Narodna Republika Angola]] • [[Republika Cabinda]] • [[Angolski rat za nezavisnost]] • [[Alvorski sporazum]] • [[Češka i Slovačka Federativna Republika]] • [[ANZUS]] • [[Paktomanija]] • ''[[El Trienio Adeco]]'' • [[Četvrta Venezuelanska Republika]] • [[Pakt iz Puntofija]] • [[Državni udar u Venezueli 1958.]] • [[Državni udar u Venezueli 1945.]] • [[Francuska unija]] • [[Francuska zajednica]] • [[Kraljevina Kambodža (1953–1970)]] • [[Bangkoška zavjera]] • [[Operacija Menu]] • [[Operacija Freedom Deal]] • [[Državni udar u Kambodži 1970.]] • [[Kmerska Republika]] • [[Predsjednički izbori u Kambodži 1972.]] • [[Predstavnička skupština kampućijskog naroda]] • [[Santebal]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Kambodžanski genocid]] ([[Kambodžanska polja smrti]] • [[Drvo smrti]] • [[Choeung Ek]] • [[Masakr u Ba Chúcu]]) • [[Narodna Republika Kampućija]] • [[Plan K5]] • [[Država Kambodža]] • [[Kambodžansko-vijetnamski rat]] • [[Koalicijska vlada Demokratske Kampućije]] • [[Pariški mirovni sporazum (1991)]] • [[Državni udar u Hondurasu 1963.]] • [[Državni udar u Hondurasu 1975.]] • [[Honduraška vojna hunta (1956–1957)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Fudbalski rat]] • [[Sahelsko-beninska unija]] • [[Republika Dahomej]] • [[Državni udar u Dahomeju 1963.]] • [[Predsjedničko vijeće (Dahomej)]] • [[Predsjednički izbori u Dahomeju 1970.]] • [[Državni udar u Dahomeju 1972.]] • [[Narodna Republika Benin]] • [[Pokušaj državnog udara u Beninu 1977.]] • [[Fidži (dominion)]] • [[Državni udari na Fidžiju 1987.]] • [[Operacija Morris Dance]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Estonska vlada u egzilu]] • [[Deklaracija suvereniteta Estonske SSR]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Raspjevana revolucija]] • [[Fosforitni rat]] • [[Pismo četrdesetorice]] • [[Surinam (Kraljevina Nizozemska)]] • [[Državni udar u Surinamu 1980.]] • [[Nacionalni vojni savjet (Surinam)]] • [[Decembarska ubojstva]] • [[Surinamski unutrašnji rat]] • [[Masakr u Moiwani]] • [[Državni udar u Surinamu 1990.]] • [[Singapur (kolonija)]] • [[Singapur (savezna država)]] • [[Malezijski sporazum]] • [[Sporazum o nezavisnosti Singapura (1965)]] • [[Proglašenje Singapura]] • [[Referendum o integraciji Singapura 1962.]] • [[Izvanredno stanje u Poljskoj]] |group6 = 1990-e<br>XXI. vijek |list6 = [[Crno proljeće (Kuba)]] • [[Opći izbori u Angoli 1992.]] • [[Masakr na Noć vještica]] • [[Pokušaji državnih udara u Venezuel 1992.]] • [[Bolivarska revolucija]] • [[Pokušaj državnog udara u Venezueli 2002.]] • [[Prijelazna uprava Ujedinjenih nacija u Kambodži|UNTAC]] • [[Privremena vlada nacionalnog jedinstva i nacionalnog spasa Kambodže]] • [[Ustavna kriza u Hondurasu 2009.]] • [[Državni udar u Hondurasu 2009.]] • [[UTAGE let 141]] • [[Državni udar na Fidžiju 2000.]] • [[Državni udar na Fidžiju 2006.]] • [[Prosvjedi u Surinamu 1999.]] }} |group2 = Pravo<br>Kriminologija |group2style = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black; |list2= [[Scotland Yard]] • [[Old Bailey]] • ''[[Volksgerichtshof]]'' • [[Vrhovni sud Kostarike]] • [[Vrhovni sud Gane]] • [[Ustav Australije]] • [[Ustav Gane]] • [[Ustav Francuske (1791)]] • [[Ustav Francuske (1793)]] • [[Ustav Francuske (1795)]] • [[Ustav Francuske (1799)]] • [[Ustav Francuske (1802)]] • [[Ustav Francuske (1804)]] • [[Povelja iz 1814.]] • [[Dopunski akt ustavima Prvog Carstva]] • [[Povelja iz 1830.]] • [[Ustav Francuske (1848)]] • [[Ustav Francuske (1852)]] • [[Francuski ustavni zakoni (1875)]] • [[Ferryjevi zakoni]] • [[Francuski ustavni zakon (1940)]] • [[Francuski ustavni zakon (1945)]] • [[Ustav Francuske (1946)]] • [[Ustav Francuske]] • [[Ustav Brazila]] • [[Ustav Sjeverne Koreje]] • [[Ustav Kube]] • [[Bustamanteov kodeks]] • [[Ustav Angole]] • [[Ustavni sud (Češka)]] • [[Macdonaldova trijada]] • [[Vrhovni sud Novog Zelanda]] • [[Ustav Novog Zelanda]] • [[Panoptikon]] • [[Deklaracija nezavisnosti Novog Zelanda]] • [[Sporazum iz Waitangija]] • [[Vrhovni sud pravde (Venezuela)]] • [[Ustav Venezuele]] • [[Deklaracija nezavisnosti (Venezuela)]] • [[Ustav Kambodže]] • [[Kambodžanski tribunal]] • [[Ustav Hondurasa]] • [[Vrhovni sud pravde (Honduras)]] • [[Ustav Benina]] • [[Kvazisud]] • ''[[modus operandi]]'' • [[Ustav Fidžija]] • [[Zakon o pomirbi, toleranciji i jedinstvu]] • [[Ustav Estonije]] • [[Ustav Surinama]] • [[Vrhovni sud Singapura]] • [[Ustav Paname]] • [[Vrhovni sud pravde (Panama)]] |group3 = Politika |group3style = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = Općenito |list1 = [[Nacizam]] • ''[[Révolution nationale]]'' • [[Koronelizam]] • ''[[Juche]]'' • ''[[Songun]]'' • ''[[Songbun]]'' • [[Neutralna država]] • [[Čavizam]] • [[Nulta godina (Kambodža)|Nulta godina]] • ''[[Françafrique]]'' • ''[[Corregimiento]]'' • ''[[Comarca]]'' |group2 = Posebno |list2 = [[Popis njemačkih ministara obrane]] • [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva]] • [[Hitlerov kabinet]] • [[Premijer Japana]] • ''[[Kokkai]]'' • [[Nacionalna stranka oslobođenja (Kostarika)|PLN]] • [[Stranka građanske akcije|PAC]] • [[Libertarijanski pokret|ML]] • [[Predsjednik Kostarike]] • [[Zakonodavna skupština (Kostarika)]] • [[Predsjednik Gane]] • [[Premijer Gane]] • [[Stranka narodne konvencije|CPP]] • [[Parlament Gane]] • [[Državni savjet (Gana)]] • [[Premijer Australije]] • [[Parlament Australije]] • [[Generalni guverner Australije]] • [[Premijer Francuske]] • [[Predsjednik Francuske]] • [[Francuski parlament]] • [[Senat (Francuska)]] • [[Narodna skupština (Francuska)]] • [[Kongres Francuskog parlamenta]] • [[Predsjednik Brazila]] • ''[[Congresso Nacional]]'' • ''[[Senado Federal]]'' • ''[[Câmara dos Deputados]]'' • [[Premijer Brazila]] • [[Vječni predsjednik republike]] • [[Vrhovna narodna skupština]] • [[Premijer Sjeverne Koreje]] • [[Administrativna podjela Sjeverne Koreje]] • [[Spisak vrhovnih vođa Sjeverne Koreje]] • [[Spisak državnih poglavara Sjeverne Koreje]] • ''[[Ch'ŏndogyo Ch'ŏngudang]]'' • [[Predsjednik Kube]] • [[Premijer Kube]] • [[Nacionalna skupština narodne sile]] • [[Predsjednik Angole]] • [[Potpredsjednik Angole]] • [[Premijer Angole]] • [[Narodna skupština (Angola)]] • [[Generalni guverner Novog Zelanda]] • [[Premijer Novog Zelanda]] • [[Parlament Novog Zelanda]] • [[Predstavnički dom (Novi Zeland)]] • [[Zakonodavno vijeće (Novi Zeland)]] • [[Laburistička stranka Novog Zelanda]] • [[Zelena stranka Aotearoe Novog Zelanda]] • [[Prvo Novi Zeland]] • [[Kolonijalni tajnik Novog Zelanda]] • [[Predsjednik Venezuele]] • [[Narodna skupština (Venezuela)]] • [[Demokratska akcija (Venezuela)]] • [[Parlament Kambodže]] • [[Senat (Kambodža)]] • [[Narodna skupština (Kambodža)]] • [[Kralj Kambodže]] • [[Premijer Kambodže]] • [[Liberalna stranka (Kambodža)]] • [[Demokratska stranka (Kambodža)]] • [[Sangkum]] • [[Komunistička partija Kampućije]] • [[Nacionalni kongres (Honduras)]] • [[Predsjednik Hondurasa]] • [[Narodna skupština (Benin)]] • [[Predsjednik Benina]] • [[Premijer Benina]] • [[Conseil de l'Entente]] • [[Partija narodne revolucije Benina]] • [[Predsjednik Fidžija]] • [[Premijer Fidžija]] • [[Parlament Fidžija]] • [[Senat (Fidži)]] • [[Predstavnički dom (Fidži)]] • [[Veliko vijeće poglavica]] • [[Guverner Fidžija]] • [[Generalni guverner Fidžija]] • [[Administrativna podjela Fidžija]] • [[Premijer Kraljevstva Fidži]] • [[Ratu]] • [[Glavni ministar Fidžija]] • [[Zakonodavno vijeće (Fidži)]] • ''[[Riigikogu]]'' • [[Premijer Estonije]] • ''[[Riigihoidja]]'' • [[Komunistička partija Estonije]] • [[Predsjednik Surinama]] • [[Potpredsjednik Surinama]] • [[Premijer Surinama]] • [[Narodna skupština (Surinam)]] • [[Generalni guverner Surinama]] • [[Parlament Singapura]] • [[Predsjednik Singapura]] • [[Premijer Singapura]] • [[Stranka narodne akcije]] • [[Singapurska samouprava]] • [[Guverner Singapura]] • [[Yang di-Pertuan Negara]] • [[Zakonodavno vijeće (Singapur)]] • [[Zakonodavna skupština (Singapur)]] • [[Glavni ministar Singapura]] • [[Narodna skupština (Panama)]] • [[Narodna skupština predstavnika corregimienta|Narodna skupština predstavnika ''corregimienta'']] • [[Predsjednik Paname]] • [[Corregimiento (Panama)|''Corregimiento'' (Panama)]] }} |group4 = Vojna znanost |group4style = text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |list4= [[Regia Marina]] • [[Royal Navy]] • [[Vojska Kostarike]] • ''[[Maréchal de France]]'' • ''[[École spéciale militaire de Saint-Cyr]]'' • [[Korejska narodna armija]] • [[USS Pueblo (AGER-2)]] • ''[[Movimiento 26 de Julio]]'' • [[Oružane snage Angole]] • [[Kubanske revolucionarne oružane snage]] • ''[[Generalissimus]]'' • [[Khmer Issarak]] • [[Dahomejske Amazonke]] • [[Oružane snage Republike Fidži]] • ''[[Junglecommando]]'' • [[Singapurska strategija]] • ''[[Kenpei]]'' |group5 = Lingvistika |group5style = text-align:center; color:black; background: white; border:1px solid black; |list5 = [[Joruba jezik]] • [[Fon jezik]] • [[Fidžijski jezik]] • [[Fidžijski hindski jezik]] • [[Rotumanski jezik]] |group6 = Ostalo |group6style = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |list6= [[Kultura Sovjetskoga Saveza]] • [[Centar za obiteljske evidencije]] • [[Stair House]] • [[David Livingstone Centre]] • [[Psihijatrijska bolnica Broadmoor]] • [[The Blind Beggar]] • [[Oni (folklor)]] • ''[[Hanami]]'' • [[Tri mudra majmuna]] • ''[[The Strand Magazine]]'' • [[221B Baker Street]] • [[Museo Nacional de Costa Rica]] • [[Mekatelyu]] • [[Nacionalni park Tortuguero]] • [[Nacionalni park Poás]] • [[Waakye]] • [[Ganci]] • [[Sveučilište u Adelaideu]] • [[Sveučilište u Melbourneu]] • [[Marianne]] • [[Čudovište iz Rajskog jezera]] • ''[[Rodong Sinmun]]'' • [[Korejska centralna novinska agencija]] • [[Festival Arirang]] • [[Vargaška tragedija]] • [[Kambodžanski riel]] • [[Novi ljudi]] • [[Nacionalni autonomni univerzitet Hondurasa]] • [[Naša Gospa od Suyape]] • [[Zapadnoafrički CFA franak]] • [[Srednjoafrički CFA franak]] • [[Chupa Chups]] • [[Univerzitet na Fidžiju]] • [[Fidžijski dolar]] • [[Nacionalni park Sigatoka Sand Dunes]] • ''[[Cibi]]'' • [[Estonska marka]] • ''[[Postimees]]'' • [[Zastava Estonske Sovjetske Socijalističke Republike]] • [[Surinamski dolar]] • [[Surinamski gulden]] • [[Planska područja u Singapuru]] • [[Regije Singapura]] • [[Japanski okupacijski dolar]] • [[Panamska balboa]] • ''[[Shinjū]]'' |below= }} ===Biografije=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz društvene znanosti |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Povijest |group1style = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |list1= [[Slavko Goldstein]] |group2 = Pravo<br>Kriminologija |group2style = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black; |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black; |group1 = Pravo |list1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Roland Freisler]] • [[Clarence Darrow]] • [[Moisés Vieites]] • [[Antonio Sánchez de Bustamante y Sirvén]] • [[Justo Arosemena]] |group2 = Kriminologija |list2 = [[Vlado Černozemski]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Braća Kray]] • [[George Cornell]] • [[Jack McVitie]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leopold i Loeb]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Jack Trbosjek]] ([[:Kategorija:Jack Trbosjek|kategorija /uz izuzetke/]]) • [[Igor Guzenko]] • [[Issei Sagawa]] • [[Charles Augustus Howell]] • [[Charlotte Corday]] • [[Charles-Henri Sanson]] • [[Felice Orsini]] • [[Sante Geronimo Caserio]] • [[Leonard Read]] • [[Sogomon Tejlirjan]] }} |group3 = Politika |group3style = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = Amerike |list1 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |list1 =[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Harry S. Truman]] • [[William H. Seward]] • [[William Jennings Bryan]] • [[Harvey Milk]] • [[Dan White]] • [[George Moscone]] • [[Frank B. Kellogg]] • [[Fiorello H. La Guardia]] |group2 = {{flagicon|KAN}} Kanada |list2= [[Lester B. Pearson]] • [[Pierre Trudeau]] |group3 = {{flagicon|Kostarika}} Kostarika |list3= [[Juan Mora Fernández]] • [[José María Castro Madriz]] • [[Federico Tinoco Granados]] • [[Otilio Ulate Blanco]] • [[José Figueres Ferrer]] • [[Rafael Ángel Calderón Guardia]] • [[Laura Chinchilla]] • [[Óscar Arias]] |group4 = {{flagicon|Brazil}} Brazil |list4= [[Deodoro da Fonseca]] • [[Pedro I od Brazila]] • [[Pedro II od Brazila]] • [[Arthur Bernardes]] • [[Venceslau Brás]] • [[Washington Luís]] • [[Júlio Prestes]] • [[Getúlio Vargas]] • [[Plínio Salgado]] • [[João Goulart]] • [[Humberto Castelo Branco]] • [[Artur da Costa e Silva]] • [[Ernesto Geisel]] |group5 = {{flagicon|Kuba}} Kuba |list5= [[Carlos Saladrigas Zayas]] • [[Ramón Zaydín]] • [[Anselmo Alliegro y Milá]] • [[Félix Lancís Sánchez]] • [[Tomás Estrada Palma]] • [[Ramón Grau]] • [[Gerardo Machado]] • [[Camilo Cienfuegos]] |group6 = {{flagicon|Venezuela}} Venezuela |list6= [[José Antonio Páez]] • [[Cristóbal Mendoza]] • [[Francisco de Miranda]] • [[Rómulo Gallegos]] • [[Rafael Urdaneta]] • [[Juan Vicente Gómez]] • [[Cipriano Castro]] • [[Rafael Caldera]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Rómulo Betancourt]] |group7 = {{flagicon|HON}} Honduras |list7= [[Juan Orlando Hernández]] • [[Dionisio de Herrera]] • [[Francisco Morazán]] • [[José Francisco Zelaya]] • [[Francisco Ferrera]] • [[Ramón Villeda Morales]] • [[Julio Lozano Díaz]] • [[Oswaldo López Arellano]] • [[Juan Alberto Melgar]] • [[Manuel Zelaya]] • [[Roberto Micheletti]] |group8 = {{flagicon|SUR}} Surinam |list8= [[Chan Santokhi]] • [[Ronnie Brunswijk]] • [[Johan Ferrier]] • [[Henck Arron]] • [[Dési Bouterse]] |group9 = {{flagicon|PAN}} Panama |list9= [[José Raúl Mulino]] • [[Mariano Arosemena]] }} |group2 = Europa |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1={{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo |list1=[[Edward VIII.]] • [[George VI.]] • [[Herbert Henry Asquith]] • [[Clement Attlee]] • [[Tom Driberg]] • [[Robert Boothby, baron Boothby]] • [[Arnold Wienholt Hodson]] • [[Spencer Perceval]] • [[Stamford Raffles]] |group2 = {{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez |list2 = [[Nikita Hruščov]] • [[Jurij Andropov]] • [[Konstantin Černjenko]] • [[Andrej Gromijko]] • [[Vjačeslav Molotov]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|RUS}} Rusija |list1 = [[Boris Jeljcin]] |group2 = {{flagicon|GRU}} Gruzija |list2 = [[Eduard Ševarnadze]] |group3 = {{flagicon|EST}} Estonija |list3 = [[Jaan Anvelt]] • [[Karl Kark]] • [[Konstantin Päts]] • [[Jaan Tõnisson]] • [[Kaarel Eenpalu]] • [[Jüri Uluots]] • [[Hjalmar Mäe]] • [[Johannes Vares]] • [[Jüri Ratas]] • [[Alar Karis]] • [[Johannes Käbin]] • [[Edgar Savisaar]] }} |group3 = {{flagicon|FRA}} Francuska |list3 = [[Charles de Gaulle]] • [[Philippe de Gaulle]] • [[Pierre Laval]] • [[Adolphe Thiers]] • [[Louis Barthou]] • [[Jean Monnet]] • [[Philippe d'Orléans, grof od Pariza|Philippe d'Orléans]] • [[Emmanuel Joseph Sieyès]] • [[Roger Ducos]] • [[Jean-Paul Marat]] • [[Louis Antoine de Saint-Just]] • [[Camille Desmoulins]] • [[Joséphine de Beauharnais]] • [[Joseph Fouché]] • [[Lucien Bonaparte]] • [[Élisa Bonaparte]] • [[Louis Bonaparte]] • [[Napoléon Louis Bonaparte]] • [[Jérôme Bonaparte]] • [[François Guizot]] • [[Lazare Carnot]] • [[Louis-Mathieu Molé]] • [[Victor de Broglie (1785–1870)|Victor de Broglie]] • [[Louis Blanc]] • [[Alexis de Tocqueville]] • [[Louis Eugène Cavaignac]] • [[Eugénie de Montijo]] • [[Napoléon Eugène Louis Bonaparte]] • [[Louis Jules Trochu]] • [[Patrice de Mac Mahon]] • [[Louis Auguste Blanqui]] • [[Léon Gambetta]] • [[Marie François Sadi Carnot]] • [[Jules Grévy]] • [[Albert de Broglie]] • [[Jules Armand Dufaure]] • [[William Henry Waddington]] • [[Jules Ferry]] • [[Jean Casimir-Perier]] • [[Charles Dupuy]] • [[Félix Faure]] • [[Émile Loubet]] • [[Raymond Poincaré]] • [[Aristide Briand]] • [[Paul Deschanel]] • [[Alexandre Millerand]] • [[Gaston Doumergue]] • [[Paul Doumer]] • [[Édouard Herriot]] • [[Pierre-Étienne Flandin]] • [[André Tardieu]] • [[Édouard Daladier]] • [[Albert Lebrun]] • [[André Maginot]] • [[Léon Blum]] • [[Vincent Auriol]] • [[René Coty]] • [[Alain Poher]] • [[Valéry Giscard d'Estaing]] |group4 = {{flagicon|NJE}} Njemačka |list4 = [[Konrad Adenauer]] (suradnja) {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|NJE|empire}} Njemačko Carstvo |list1 = |group2 = {{flagicon|NJE}} Weimarska Republika |list2 = [[Wilhelm Cuno]] • [[Gustav Stresemann]] • [[Wilhelm Marx]] • [[Joseph Wirth]] • [[Philipp Scheidemann]] • [[Gustav Bauer]] • [[Konstantin Fehrenbach]] • [[Hans Luther]] • [[Hugo Haase]] • [[Kurt von Schleicher]] |group3 = {{flagicon|NJE|Nazi}} Treći Reich |list3 = [[Heinrich Himmler]] • [[Lutz Graf Schwerin von Krosigk]] • [[Martin Bormann]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Joseph Goebbels]] • [[Edmund Veesenmayer]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Hermann Göring]] • [[Walther Funk]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Reinhard Heydrich]] • [[Karl-Siegmund Litzmann]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Alfred Rosenberg]] |group4 = {{flagicon|DDR}} Istočna Njemačka |list4 = [[Walter Ulbricht]] }} |group5 = {{flagicon|ITA}} Italija |list5 = [[Giovanni Giolitti]] |group6 = {{flagicon|ŠPA}} Španjolska |list6 = [[Francisco Franco]] |group7 = {{flagicon|POLJ}} Poljska |list7 = [[Wojciech Jaruzelski]] • [[Bronisław Komorowski]] |group8 = {{flagicon|ŠVE}} Švedska |list8 = [[Olof Palme]] |group9 = {{flagicon|AUT}} Austrija |list9 = [[Karl Renner]] |group10 = {{flagicon|GRČ}} Grčka |list10 = [[Ioannis Metaxas]] |group12 = {{flagicon|Austro-Ugarska}} Austro-Ugarska |list12 = [[Marija Terezija|Maria Theresia]] • [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Joseph II.]] • [[Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva|Leopold II.]] • [[Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva|Karl VI.]] • [[Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva|Franz I.]] • [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franz II.]] • [[Ferdinand I. Austrijski|Ferdinand I.]] • [[Franjo Josip I.|Franz Joseph I.]] (dopuna) • [[Aleksandar Drašković]] • [[Sofija Chotek]] • [[Marie-Louise od Austrije]] |group13 = {{flagicon|SRB}} Srbija |list13 = [[Ilija Garašanin]] • [[Milan Nedić]] • [[Aleksandar I. Karađorđević]] |group14 = {{flagicon|MAĐ}} Mađarska |list14 = [[Lajos Kossuth]] • [[Károly Khuen-Héderváry]] • [[Miklós Horthy]] |group15 = {{flagicon|FIN}} Finska |list15 = [[Jaana Pelkonen]] • [[Carl Gustaf Emil Mannerheim]] |group16 = {{flagicon|RUM}} Rumunjska |list16 = [[Ion Antonescu]] • [[Nicolae Ceauşescu]] |group17 = {{flagicon|ČEŠ}} Češka |list17 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edvard Beneš]] }} |group3= Azija i<br>Oceanija |list3= [[Kir Mlađi]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|JAP}} Japan |list1 = [[Hirohito]] • [[Itō Hirobumi]] • [[Hideki Tōjō]] • [[Hara Takashi]] • [[Tsuyoshi Inukai]] • [[Keisuke Okada]] • [[Fumio Gotō]] • [[Yasuo Fukuda]] • [[Eisaku Satō]] • [[Car Taishō]] • [[Minamoto no Yoritomo]] • [[Yasuhiro Nakasone]] |group2 = {{flagicon|Kina}} Kina |list2 = [[Pu Yi]] |group3 = {{flagicon|VIJ}} Vijetnam |list3 = [[Hồ Chí Minh]] • [[Lê Đức Thọ]] |group4 = {{flagicon|Tajvan}} Republika Kina/Tajvan |list4 = [[Sun Jat-sen]] • [[Chiang Kai-shek]] |group5 = {{flagicon|Indija}} Indija |list5 = [[Jawaharlal Nehru]] |group6 = [[File:Flag of Korea 1882.svg|22px|border]] Koreja |list6 = [[Sunjong od Koreje]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1= {{flagicon|Sjeverna Koreja}} Sjeverna Koreja |list1 = [[Kim Il-sung]] • [[Kim Jong-il]] • [[Kim Yŏng-nam]] • [[Kim Il (političar)|Kim Il]] |group2 = {{flagicon|Južna Koreja}} Južna Koreja |list2 = }} |group7 = {{flagicon|IZR}} Izrael |list7 = [[Menahem Begin]] |group8 = {{flagicon|Kambodža}} Kambodža |list8 = [[Norodom Sihanouk]] • [[Norodom Sihamoni]] • [[Ponhea Yat]] • [[Ang Duong]] • [[Norodom od Kambodže]] • [[Sisowath od Kambodže]] • [[Sisowath Monivong]] • [[Sơn Ngọc Thành]] • [[Penn Nouth]] • [[Nuon Chea]] • [[Ieng Sary]] • [[Pol Pot]] • [[Khieu Samphan]] • [[Kang Kek Iew]] • [[Hun Sen]] |group9 = {{flagicon|Jordan}} Jordan |list9 = [[Hussein I., kralj Jordana|Hussein I.]] |group12 = {{flagicon|AUS}} Australija |list12 = [[Edmund Barton]] • [[Ben Chifley]] • [[Harold Holt]] • [[John Curtin]] • [[Robert Menzies]] • [[Gough Whitlam]] • [[John Kerr]] • [[Malcolm Fraser]] • [[Stanley Bruce]] |group11 = {{flagicon|NZL}} Novi Zeland |list11 = [[Patsy Reddy]] • [[William Hobson]] • [[James Busby]] • [[Henry Sewell]] • [[Alfred Domett]] • [[John Ballance]] • [[Richard Seddon]] • [[Michael Joseph Savage]] • [[Peter Fraser (novozelandski političar)|Peter Fraser]] |group10 = {{flagicon|Mjanmar}} Mjanmar |list10 = [[U Thant]] |group13 = {{flagicon|FIJ}} Fidži |list13 = [[Seru Epenisa Cakobau]] • [[Kamisese Mara]] • [[Sitiveni Rabuka]] • [[Timoci Bavadra]] • [[Penaia Ganilau]] • [[Josefa Iloilo]] • [[Frank Bainimarama]] • [[Jioji Konrote]] • [[Epeli Nailatikau]] |group14 = {{flagicon|SIN}} Singapur |list14 = [[Tharman Shanmugaratnam]] • [[Lee Hsien Loong]] • [[Lawrence Wong]] • [[David Marshall (singapurski političar)|David Marshall]] • [[Lim Yew Hock]] • [[Yusof bin Ishak]] }} |group4= Afrika |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1= {{flagicon|EGI}} Egipat |list1= [[Gamal Abdel Nasser]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Anwar Sadat]] • [[Hosni Mubarak]] |group2= {{flagicon|ANG}} Angola |list2= [[Agostinho Neto]] • [[Lopo do Nascimento]] • [[Fernando José de França Dias Van-Dúnem]] • [[José Eduardo dos Santos]] • [[Jonas Savimbi]] • [[João Lourenço]] |group3= {{flagicon|SOM}} Somalija |list3= [[Mohamed Siad Barre]] |group4= {{flagicon|ZIM}} Zimbabve |list4= [[Robert Mugabe]] |group5={{flagicon|TOG}} Togo |list5= [[Faure Gnassingbé]] |group6={{flagicon|CIV}} Obala Bjelokosti |list6=[[Félix Houphouët-Boigny]] |group7={{flagicon|Gvineja}} Gvineja |list7= [[Ahmed Sékou Touré]] |group8={{flagicon|GAN}} Gana |list8= [[Samia Nkrumah]] • [[John Dramani Mahama]] • [[John Atta Mills]] • [[John Agyekum Kufuor]] • [[Jerry Rawlings]] • [[Hilla Limann]] • [[Fred Akuffo]] • [[Ignatius Kutu Acheampong]] • [[Edward Akufo-Addo]] • [[Nii Amaa Ollennu]] • [[Akwasi Afrifa]] • [[Joseph Arthur Ankrah]] • [[Kofi Abrefa Busia]] • [[Nana Akufo-Addo]] |group9={{flagicon|BEN}} Benin |list9= [[Gangnihessou]] • [[Dakodonou]] • [[Houegbadja]] • [[Hangbè]] • [[Agaja]] • [[Ghézo]] • [[Béhanzin]] • [[Agoli-Agbo]] • [[Toffa I]] • [[Sourou-Migan Apithy]] • [[Hubert Maga]] • [[Justin Ahomadégbé-Tomêtin]] • [[Christophe Soglo]] • [[Émile Derlin Zinsou]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mathieu Kérékou]] • [[Thomas Boni Yayi]] • [[Patrice Talon]] }} }} |group4 = Vojna znanost |group4style = text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |group1= {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |list1= [[Douglas MacArthur]] • [[Omar Bradley]] |group2= {{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo |list2= [[Andrew Cunningham]] • [[Harold Alexander]] • [[Jean Conan Doyle]] • [[John Jellicoe]] • [[Bernard Freyberg]] • [[Ivan Lyon]] |group3= {{flagicon|FRA}} Francuska |list3= [[Philippe Pétain]] • [[Louis Franchet d'Esperey]] • [[Joseph Jacques Césaire Joffre]] • [[Ferdinand Foch]] • [[Gilbert du Motier, markiz de La Fayette]] • [[Joachim Murat]] • [[Michel Ney]] • [[Pierre-Charles Villeneuve]] • [[Georges Ernest Boulanger]] • [[Robert Nivelle]] • [[François Darlan]] • [[Henri Giraud]] • [[Maxime Weygand]] • [[Maurice Gamelin]] • [[Bob Denard]] |group4= {{flagicon|ITA}} Italija |list4= [[Alfredo Guzzoni]] • [[Angelo Iachino]] |group5= {{flagicon|POLJ}} Poljska |list5= [[Edward Rydz-Śmigły]] |group6= {{flagicon|VIJ}} Vijetnam |list6= [[Võ Nguyên Giáp]] |group7= {{flagicon|NJE}} Njemačka |list7= {{Navbox subgroup | groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |group1={{flagicon|NJE|empire}} Njemačko Carstvo |list1= [[Alfred von Schlieffen]] • [[Erich Ludendorff]] • [[Erich von Falkenhayn]] • [[August von Mackensen]] • [[Reinhard Scheer]] • [[Franz von Hipper]] • [[Colmar Freiherr von der Goltz]] • [[Alfred von Tirpitz]] • [[Adolf von Seckendorff]] |group2={{flagicon|NJE|Nazi}} Treći Reich |list2= [[Karl Dönitz]] • [[Wilm Hosenfeld]] • [[Friedrich Paulus]] • [[Erich von Manstein]] • [[Wilhelm Keitel]] }} |group8= {{flagicon|Austro-Ugarska}} Austro-Ugarska |list8= [[Oskar Potiorek]] • [[Conrad von Hötzendorf]] • [[Alois Hitler]] |group9= {{flagicon|JAP}} Japan |list9= [[Isoroku Jamamoto]] • [[Princ Akihito Komatsu]] • [[Takamori Saigō]] |group10= {{flagicon|SRB}} Srbija |list10= [[Pavle Jurišić Šturm]] |group11= {{flagicon|RUS}} Rusija |list11={{Navbox subgroup | groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |group1={{flagicon|RUS}} Rusko Carstvo |list1= [[Aleksej Brusilov]] • [[Pjotr Wrangel]] • [[Nikolaj Judenič]] |group2={{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez |list2= [[Georgij Žukov]] • [[Konstantin Rokosovski]] • [[Nikolaj Kuznjecov]] }} |group12= {{flagicon|SJKOR}} Sjeverna Koreja |list12= [[Nam Il]] |group13= {{flagicon|EST}} Estonija |list13 = [[Johan Laidoner]] • [[Ain-Ervin Mere]] |group14= {{flagicon|PAN}} Panama |list14 = [[José de Fábrega]] • [[Tomás de Herrera]] }} |group5 = Filozofi |group5style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC; |list5= [[Baruch de Spinoza]] • [[Émile Durkheim]] • [[Jean-François Lyotard]] • [[Jacques Derrida]] • [[Louis Althusser]] • [[José Ortega y Gasset]] • [[Jeremy Bentham]] |group6 = Ostalo |group6style = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |list6= [[David Livingstone]] • [[Oskar Schindler]] • [[Emilie Schindler]] • [[Wallis Simpson]] • [[Alice Pleasance Liddell]] • [[Ottla Kafka]] • [[Sadako Sasaki]] • [[Peter Turkson]] • [[Theodosia Okoh]] • [[Joan Sutherland]] • [[Maria Letizia Ramolino]] • [[Jan Palach]] • [[Pedro Álvares Cabral]] • [[Bernhard Schwarz]] • [[Michel Wieviorka]] • [[Carlos Manuel de Céspedes]] • [[Elián González]] • [[Diogo Cão]] • [[Paulo Dias de Novais]] • [[Irene Sáez]] • [[Anthelme Mangin]] • [[Dith Pran]] • [[Sydney Schanberg]] • [[Charles Delaunay]] • [[Poe Toaster]] • [[Virginia Eliza Clemm Poe]] • [[Lempira (vođa Lenka)|Lempira]] • [[Udre Udre]] • [[Aleksandar Langfang]] • [[Bayard Rustin]] • [[Aleksandar Holiga]] • [[Sang Nila Utama]] • [[Elizabeth Choy]] • [[Lav XIV]] • [[Lim Bo-seng]] • [[Shimeko Tanabe]] • [[Hatsuyo Oyama]] • [[Michiko Tsushima]] • [[Tomie Yamazaki]] • [[Valentina Tereškova]] • [[Rodrigo de Bastidas]] • [[Sebastián Hurtado de Corcuera]] |below= }} ==Sport== {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Općenito o sportu (po sportovima) |groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |belowstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = [[File:Football pictogram.svg|20px]] Nogomet |list1= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Reprezentacije |list1= {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Angole|Angola]] {{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Australije|Australija]] {{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Benina|Benin]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Gane|Gana]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|HON}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hondurasa|Honduras]] {{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kambodže|Kambodža]] {{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kube|Kuba]] {{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] {{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] {{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Fidžija|Fidži]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EST}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Estonije|Estonija]] {{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Fudbalska reprezentacija Surinama|Surinam]] {{•w}} {{flagicon|SIN}} [[Fudbalska reprezentacija Singapura|Singapur]] {{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Fudbalska reprezentacija Paname|Panama]] {{nowrap end}} |group2 = Klubovi |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|ENG}} [[Arsenal FC]] {{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Fulham FC]] {{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[4.25]] {{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Pyongyang City SC]] {{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Inter Moengotapoe]] {{nowrap end}} |group3 = Lige |list3= {{nowrap begin}} {{flagicon|FRA}} [[Ligue 1]] {{nowrap end}} |group4 = Prvenstva |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo]] |list1= {{nowrap begin}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA|1830}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938|1938.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|BRA|1889a}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950|1950.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998|1998.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|BRA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|RUS}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|Katar}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] {{•w}} {{flagicon|Kanada}} / {{flagicon|Meksiko}} / {{flagicon|SAD}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] {{nowrap end}} {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Finala |list1= {{nowrap begin}} [[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 1954.|1954.]] {{•w}} [[Nizozemska - Zapadna Njemačka (finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1974.)|1974.]] {{•w}} [[Brazil - Francuska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1998)|1998.]] {{•w}} [[Italija - Francuska (finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2006.)|2006.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Francuska – Hrvatska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2018.)|2018.]] {{nowrap end}} }} |group2 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[UEFA Euro|Europsko prvenstvo]] |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|POLJ}} / {{flagicon|UKR}} [[UEFA Euro 2012|2012.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[UEFA Euro 2016.|2016.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EU}} [[UEFA Euro 2020.|2020.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|NJE}} [[UEFA Euro 2024.|2024.]] {{nowrap end}} |group3 = Olimpijske igre |list3= |group4 = Kup nacija |list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 1963.|1963.]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 1978.|1978.]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} / {{flagicon|Nigerija}} [[Afrički kup nacija 2000.|2000.]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 2008.|2008.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|ANG}} [[Afrički kup nacija 2010.|2010.]] {{nowrap end}} |group5 = [[AFC Azijski kup|Azijski kup]] |list5 = {{nowrap begin}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SIN}} [[AFC Azijski kup 1984.|1984.]] {{nowrap end}} }} |group5 = Ostalo |list5= {{nowrap begin}} [[FIFA 100]] {{•w}} [[Australija - Američka Samoa (kvalifikacijska utakmica za FIFA Svjetsko prvenstvo 2002)|Australija 31:0 Američka Samoa]] {{•w}} [[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva]] {{•w}} [[Trofej Artemio Franchi]] {{•w}} [[Urugvaj - Brazil (finalna runda FIFA Svjetskog prvenstva 1950)|''Maracanaço'']] {{•w}} ''[[Brazil - Njemačka (polufinale FIFA Svjetskog prvenstva 2014)|Mineiraço]]'' {{•w}} [[Portugal - Sjeverna Koreja (četvrtfinale FIFA Svjetskog prvenstva 1966)|Portugal 5:3 Sjeverna Koreja]] {{•w}} [[Maskote FIFA Svjetskih prvenstava]] {{•w}} "[[Laka konjica (Mađarska)|Laka konjica]]" {{•w}} "[[Bitka za Bern (FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.)|Bitka za Bern]]" {{nowrap end}} {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Suci |list1= {{nowrap begin}} {{flagicon|ARG}} [[Néstor Pitana]] {{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Frank De Bleeckere]] {{•w}} {{flagicon|UZB}} [[Ravšan Irmatov]] {{nowrap end}} |group2 = Stadioni |list2 = {{nowrap begin}} [[Estadio Nacional de Costa Rica (2011)]] {{•w}} [[Stadion Ohene Djan|Ohene Djan]] {{•w}} [[Stadion Baba Yara|Baba Yara]] {{•w}} [[Stade de France]] {{•w}} [[Estádio 11 de Novembro]] {{•w}} [[Stade de l'Amitié]] {{nowrap end}} }} }} |group2 = [[File:Ice hockey pictogram.svg|20px]] Hokej na ledu |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|KAN}} [[Hokej na ledu na ZOI 2010. - muškarci]] {{nowrap end}} |group3 = [[File:Handball pictogram.svg|20px]] Rukomet |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Reprezentacije |list1= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = EHF |list1= {{nowrap begin}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Francuska rukometna reprezentacija|Francuska]] {{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Srpska rukometna reprezentacija|Srbija]] {{•w}} {{flagicon|UK}} [[Rukometna reprezentacija Ujedinjenog Kraljevstva|Ujedinjeno Kraljevstvo]] {{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] {{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]] {{•w}} {{flagicon|FIN}} [[Rukometna reprezentacija Finske|Finska]] {{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Rukometna reprezentacija Bjelorusije|Bjelorusija]] {{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Rukometna reprezentacija Makedonije|Makedonija]] {{•w}} {{flagicon|CG}} [[Rukometna reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] {{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Rukometna reprezentacija Slovenije|Slovenija]] {{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Rukometna reprezentacija Austrije|Austrija]] {{•w}} {{flagicon|BIH}} [[Rukometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] {{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Rukometna reprezentacija Islanda|Island]] {{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Rukometna reprezentacija Češke|Češka]] {{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Rukometna reprezentacija Slovačke|Slovačka]] {{•w}} {{flagicon|EST}} [[Rukometna reprezentacija Estonije|Estonija]] {{nowrap end}} |group2 = AHF |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|JKO}} [[Rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] {{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Rukometna reprezentacija Katara|Katar]] {{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Rukometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]] {{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Rukometna reprezentacija Japana|Japan]] {{•w}} {{flagicon|UAE}} [[Rukometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata|Ujedinjeni Arapski Emirati]] {{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Rukometna reprezentacija Sjeverne Koreje|Sjeverna Koreja]] {{•w}} {{flagicon|SIN}} [[Rukometna reprezentacija Singapura|Singapur]] {{nowrap end}} |group3 = CAHB |list3= {{nowrap begin}} {{flagicon|TUN}} [[Rukometna reprezentacija Tunisa|Tunis]] {{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Rukometna reprezentacija Egipta|Egipat]] {{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Rukometna reprezentacija Alžira|Alžir]] {{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Rukometna reprezentacija Angole|Angola]] {{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Rukometna reprezentacija Benina|Benin]] {{•w}} {{flagicon|COD}} [[Rukometna reprezentacija Demokratske Republike Kongo|DR Kongo]] {{nowrap end}} |group4 = OCHF |list4= {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Rukometna reprezentacija Australije|Australija]] {{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Rukometna reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] {{•w}} {{flagicon|Cookovi Otoci}} [[Rukometna reprezentacija Cookovog Otočja|Cookovi Otoci]] {{•w}} {{flagicon|Nova Kaledonija}} [[Rukometna reprezentacija Nove Kaledonije|Nova Kaledonija]] {{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Rukometna reprezentacija Fidžija|Fidži]] {{nowrap end}} |group5 = PATHF |list5= {{nowrap begin}} {{flagicon|ČIL}} [[Čileanska rukometna reprezentacija|Čile]] {{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Rukometna reprezentacija Argentine|Argentina]] {{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Rukometna reprezentacija Brazila|Brazil]] {{•w}} {{flagicon|HON}} [[Rukometna reprezentacija Hondurasa|Honduras]] {{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Rukometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Rukometna reprezentacija Kube|Kuba]] {{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Rukometna reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Rukometna reprezentacija Paname|Panama]] {{nowrap end}} }} |group2 = Klubovi |list2= {{flagicon|FRA}} [[Montpellier HB]] |group3 = Prvenstva |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Svjetsko prvenstvo u rukometu za muškarce|Svjetsko prvenstvo]] |list1= {{flagicon|NJE|Nazi}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Njemačka 1938.|1938.]] • {{flagicon|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Švedska 1954.|1954.]] • {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 1970.|1970.]] • {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2001.|2001.]] • {{flagicon|HRV}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2009.|2009.]] <small>(osim dvorana)</small> • {{flagicon|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Švedska 2011.|2011.]] • {{flagicon|ŠPA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Španjolska 2013.|2013.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|Katar}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Katar 2015.|2015.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2017.|2017.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}} / {{flagicon|NJE}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 2019.|2019.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EGI}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 2021.|2021.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|POLJ}}{{flagicon|ŠVE}} [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2023.|2023.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}}{{flagicon|HRV}}{{flagicon|NOR}} [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2025.|2025.]] |group2 = [[Europsko prvenstvo u rukometu|Europsko prvenstvo]] |list2= {{flagicon|POR}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Portugal 1994.|1994.]] • {{flagicon|AUT}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Austrija 2010.|2010.]] • {{flagicon|SRB}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Srbija 2012.|2012.]] • {{flagicon|DAN}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Danska 2014.|2014.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|POLJ}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Poljska 2016.|2016.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|HRV}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2018.|2018.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|AUT}}{{flagicon|NOR}}{{flagicon|ŠVE}} [[EHF Euro 2020.|2020.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|MAĐ}}{{flagicon|SLK}} [[EHF Euro 2022.|2022.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|NJE}} [[EHF Euro 2024.|2024.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}}{{flagicon|NOR}}{{flagicon|ŠVE}} [[EHF Euro 2026.|2026.]] |group3 = [[Rukomet na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]] |list3= {{flagicon|FIN}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1952.|1952.]] • {{flagicon|SAD}} [[Rukomet na OI 1996. - muškarci|1996. (M)]] • {{flagicon|KIN}} [[Rukomet na OI 2008. - muškarci|2008. (M)]] • {{flagicon|UK}} [[Rukomet na Olimpijadi 2012. - muškarci|2012. (M)]] • {{flagicon|BRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2016. - muškarci|2016. (M)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|JAP}} [[Rukomet na Olimpijadi 2020. – Muškarci|2020. (M)]] • {{flagicon|FRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2024. – Muškarci|2024. (M)]] |group4 = [[Oceanijski kup nacija (rukomet)|Oceanijsko prvenstvo]] |list4= {{flagicon|NZL}} [[Oceanijski kup nacija - Novi Zeland 2010.|2010.]] • {{flagicon|AUS}} [[Oceanijski kup nacija 2012 (rukomet)|2012.]] |group5 = [[Afrički rukometni kup nacija|Afričko prvenstvo]] |list5= {{flagicon|ANG}} [[Afrički rukometni kup nacija - Angola 2008.|2008.]] }} |group4 = Ostalo |list4= [[Rivalstvo Francuske i Hrvatske u rukometu]] • [[IHF-ov igrač godine]] • [[IHF]] • [[EHF Kuća slavnih]] }} |group4 = [[File:Tennis pictogram.svg|20px]] Tenis |list4= {{flagicon|UK}} [[Wimbledon 2009.]] • {{flagicon|UK}} [[Wimbledon 2011.]] |group5 = [[File:Basketball pictogram.svg|20px]] Košarka |list5= [[FIBA EuroBasket]] • "[[Havlicek je ukrao loptu!]]" • [[FIBA Kuća slavnih]] ([[Lista članova FIBA Kuće slavnih|članovi]]) • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci]] {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Reprezentacije |list1 = {{flagicon|BEN}} [[Košarkaška reprezentacija Benina|Benin]] • {{flagicon|HON}} [[Košarkaška reprezentacija Hondurasa|Honduras]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} "[[Muška olimpijska košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država iz 1992.|Dream Team]]" • {{flagicon|EST}} [[Košarkaška reprezentacija Estonije|Estonija]] • {{flagicon|SUR}} [[Košarkaška reprezentacija Surinama|Surinam]] • {{flagicon|SIN}} [[Košarkaška reprezentacija Singapura|Singapur]] • {{flagicon|PAN}} [[Košarkaška reprezentacija Paname|Panama]] |group2 = Klubovi |list2 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Boston Celtics]] ([[Spisak igrača Boston Celticsa|igrači]]) }} | group6 = [[File:Rugby union pictogram.svg|20px]] Ragbi | list6 = {{nowrap begin}} {{flagicon|NZL}} [[Ragbi reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] • {{flagicon|FIJ}} [[Ragbi reprezentacija Fidžija|Fidži]] ([[Ragbi sedam reprezentacija Fidžija|ragbi sedam]]) {{nowrap end}} | group7 = [[File:Baseball pictogram.svg|20px]] Bejzbol | list7 = {{nowrap begin}} {{flagicon|PAN}} [[Bejzbolska reprezentacija Paname|Panama]] {{nowrap end}} |below = {{flagicon|SRB}} [[Srbija na OI 2008.]] }} ===Sportaši=== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi o sportašima | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | group1 = [[File:Athletics pictogram.svg|20px]] Atletika | list1 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[João N'Tyamba]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Jack Metcalfe]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Roman Šebrle]]{{•w}} {{flagicon|JAM}} [[Usain Bolt]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Dayron Robles]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Peter Snell]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Andrej Silnov]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Primož Kozmus]] {{nowrap end}} | group2 = [[File:Boxing pictogram.svg|20px]] Boks | list2 = {{nowrap begin}} {{flagicon|GAN}} [[Clement Quartey]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Eddie Blay]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Prince Amartey]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Teófilo Stevenson]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Roberto Durán]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Panama Al Brown]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Francisco Rodríguez (boksač, rođen 1945.)|Francisco Rodríguez]] {{nowrap end}} | group3 = [[File:F1 pictogram.svg|20px]] Formula 1 | list3 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Jack Brabham]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Alan Jones]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Nelson Piquet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Alain Prost]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Denny Hulme]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Bruce McLaren]] {{nowrap end}} | group4 = [[File:Basketball pictogram.svg|20px]] Košarka | list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|BRA}} [[Nenê]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Leandro Barbosa]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Oscar Schmidt]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Anderson Varejão]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Tiago Splitter]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Veselý]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DR Kongo}}{{flagicon|SAD}} [[Dikembe Mutombo]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Tony Parker]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Joakim Noah]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Boris Diaw]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Nicolas Batum]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Pape Sy]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|LIT}} [[Arvydas Sabonis]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Sean Marks]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Steven Adams]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Rolando Frazer]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Belov]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Danny Ainge]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Red Auerbach]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Larry Bird]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Chuck Cooper (košarkaš)|Chuck Cooper]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Bob Cousy]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[John Havlicek]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Tom Heinsohn]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Dennis Johnson]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[K. C. Jones]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Sam Jones (košarkaš)|Sam Jones]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Kevin McHale (košarkaš)|Kevin McHale]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Robert Parish]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Greivis Vásquez]] {{nowrap end}} | group5 = [[File:Fencing pictogram.svg|20px]] Mačevanje | list5 = {{nowrap begin}} {{flagicon|KUB}} [[Ramón Fonst]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Rubén Limardo]] {{nowrap end}} | group6 = [[File:Swimming pictogram.svg|20px]] Plivanje | list6 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Ian Thorpe]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Claudia Poll]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Silvia Poll]] {{nowrap end}} | group7 = [[File:Rugby union pictogram.svg|20px]] Ragbi | list7 = {{nowrap begin}} {{flagicon|NZL}} [[Jonah Lomu]] {{nowrap end}} | group8 = [[File:Alpine skiing pictogram.svg|20px]] Skijanje | list8 = {{nowrap begin}} {{flagicon|GAN}} [[Kwame Nkrumah-Acheampong]] {{nowrap end}} | group9 = [[File:Tennis pictogram.svg|20px]] Tenis | list9 = {{nowrap begin}} {{flagicon|FRA}} [[Yannick Noah]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[René Lacoste]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marion Bartoli]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Richard Gasquet]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Jannik Sinner]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Anthony Wilding]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] {{nowrap end}} | group10 = [[File:Weightlifting pictogram.svg|20px]] Dizanje utega | list10 = {{nowrap begin}} {{flagicon|SIN}} [[Tan Howe Liang]] {{nowrap end}} | group11 = [[File:Table tennis pictogram.svg|20px]] Stolni tenis | list11 = {{nowrap begin}} {{flagicon|SIN}} [[Feng Tianwei]] {{nowrap end}} }} {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | title = Doprinosi o rukometašima | listclass = hlist | group1 = Europa | list1 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUT}} [[Thomas Bauer]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Mykola Bilyk]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Robert Weber (rukometaš)|Robert Weber]]{{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Sjargej Rutenka]]{{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Jurij Šaucou]]{{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Mihail Jakimovič]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Veselin Vujović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Žarko Marković]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Rade Mijatović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Miloš Vujović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Vasko Ševaljević]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Branko Vujović]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Filip Jícha]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Filip (rukometaš)|Jan Filip]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Ondřej Zdráhala]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Daniel Kubeš]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[David Juříček]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Flemming Ladefoged Hansen|Flemming Hansen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Søren Stryger]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Kasper Hvidt]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Jan Eiberg Jørgensen|Jan Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Lasse Svan Hansen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Michael Damgaard]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Allan Damgaard]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Rasmus Lauge Schmidt]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Nikolaj Jacobsen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Magnus Landin]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Mathias Gidsel]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Anders Eggert]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Simon Pytlick]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Magnus Saugstrup]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Emil Jakobsen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Lukas Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|FRO}} [[Elias Ellefsen á Skipagøtu]]{{•w}} {{flagicon|FRO}} [[Hákun West av Teigum]]{{•w}} {{flagicon|GRU}} [[Giorgi Chovrebadze]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Marko Mamić]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Igor Karačić]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Zlatko Saračević]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Alvaro Načinović]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Ivan Martinović]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Goran Perkovac]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Guðjón Valur Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Þórir Ólafsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Ólafur Stefánsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Aron Pálmarsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Alexander Petersson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Dagur Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Snorri Steinn Guðjónsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Guðmundur Guðmundsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Kristján Andrésson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Ómar Ingi Magnússon]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Viktor Gísli Hallgrímsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Bjarki Már Elísson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Alfreð Gíslason]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Orri Freyr Þorkelsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Viggó Kristjánsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Gísli Þorgeir Kristjánsson]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Leo Prantner]]{{•w}} {{flagicon|LAT}} [[Dainis Krištopāns]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[László Nagy]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Gábor Császár]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Máté Lékai]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Timuzsin Schuch]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Bence Bánhidi]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[József Éles]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Roland Mikler]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Bence Imre]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Filip Lazarov]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Naumče Mojsovski]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Dejan Manaskov]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Stojanče Stoilov]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Kay Smits]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Luc Steins]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Rutger ten Velde]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Dani Baijens]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Arjen Versteijnen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Niels Versteijnen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Christian Berge]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Sander Sagosen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Frank Løke]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Kent Robin Tønnesen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Torbjørn Bergerud]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Christian O'Sullivan]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Bjarte Myrhol]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Kristian Bjørnsen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Magnus Abelvik Rød]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Magnus Jøndal]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Håvard Tvedten]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Alexander Blonz]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[August Pedersen]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Hans Theilig]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Henning Fritz]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Daniel Stephan]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Uwe Gensheimer]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Andreas Wolff]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Tobias Reichmann]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Thomas Knorr]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Volker Zerbe]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Christian Sprenger]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Florian Kehrmann]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Stefan Kretzschmar]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Fabian Wiede]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Timo Kastening]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Hendrik Pekeler]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Christian Schwarzer]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Michael Kraus (rukometaš)|Michael Kraus]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Johannes Golla]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Juri Knorr]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Renārs Uščins]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Marko Grgić]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Sławomir Szmal]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Krzysztof Lijewski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Marcin Lijewski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Bartosz Jurecki]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Michał Jurecki]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Jurkiewicz]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Jurasik]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Carlos Resende]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Alfredo Quintana]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Rui Silva (rukometaš)|Rui Silva]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Paulo Pereira]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Pedro Portela]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Martim Costa]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Luís Frade]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[António Areia]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Salvador Salvador]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Gheorghe Gruia]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Kovaljev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Konstantin Igropulo]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Timur Dibirov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Torgovanov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Eduard Kokšarov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Vasilij Kudinov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Denis Krivošljikov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Sergej Pogorelov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Žitnjikov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Valerij Gopin]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Sergej Kosorotov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Vladimir Maksimov (rukometaš)|Vladimir Maksimov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Andrej Lavrov]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Dragan Gajić]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Uroš Zorman]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Vid Kavtičnik]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Jure Dolenec]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Aleš Pajovič]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Blaž Janc]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Tettey Banfro]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Aleks Vlah]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Domen Novak (rukometaš)|Domen Novak]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Domen Makuc]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Momir Ilić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Dragan Škrbić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Mladen Bojinović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Jovica Cvetković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Žarko Šešum]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Arpad Šterbik]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Darko Stanić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Rastko Stojković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Ivan Nikčević]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Petar Nenadić]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Alberto Entrerríos]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Raúl Entrerríos]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Julen Aguinagalde]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Rafael Guijosa]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Viran Morros]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Talant Dujšebajev]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Andrei Xepkin]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Iker Romero]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jaume Fort Mauri]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[David Barrufet]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Alex Dujšebajev]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Daniel Dujšebajev]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jordi Ribera]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Ferrán Solé]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jorge Maqueda]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Roberto García Parrondo]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gonzalo Pérez de Vargas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Mateo Garralda]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Enric Masip]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Aleix Gómez]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gedeón Guardiola]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Daniel Fernández (rukometaš)|Daniel Fernández]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Marcos Fis]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Ian Barrufet]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Stefan Lövgren]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Magnus Wislander]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ola Lindgren]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Staffan Olsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ljubomir Vranješ]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Peter Gentzel]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Magnus Andersson (rukometaš)|Magnus Andersson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Johan Jakobsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Tomas Svensson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Tobias Karlsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Kim Andersson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Johan Petersson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Erik Hajas]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Pierre Thorsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Jerry Tollbring]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Niclas Ekberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Albin Lagergren]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Jesper Nielsen]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Jim Gottfridsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Hampus Wanne]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Palicka]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Yngve Lamberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Dalibor Doder]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Per Carlén]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Oscar Bergendahl]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Eric Johansson (rukometaš)|Eric Johansson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Felix Claar]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Andy Schmid]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Marc Baumgartner]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Lenny Rubin]]{{•w}} {{flagicon|UK}} [[Steven Larsson]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleg Velikij]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Sergij Bilik]] {{nowrap end}} {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | listclass = hlist |group1 = {{flagicon|FRA}} Francuska |list1= {{nowrap begin}} [[Thierry Omeyer]]{{•w}} [[Nikola Karabatić]]{{•w}} [[Daniel Narcisse]]{{•w}} [[Didier Dinart]]{{•w}} [[Jérôme Fernandez]]{{•w}} [[Luc Abalo]]{{•w}} [[Claude Onesta]]{{•w}} [[Guillaume Gille]]{{•w}} [[Joël Abati]]{{•w}} [[Guillaume Joli]]{{•w}} [[William Accambray]]{{•w}} [[Bruno Martini (rukometaš)|Bruno Martini]]{{•w}} [[Grégory Anquetil]]{{•w}} [[Jackson Richardson]]{{•w}} [[Olivier Girault]]{{•w}} [[Andrej Golić]]{{•w}} [[Patrick Cazal]]{{•w}} [[Stéphane Stoecklin]]{{•w}} [[Bertrand Gille]]{{•w}} [[Michaël Guigou]]{{•w}} [[Cédric Sorhaindo]]{{•w}} [[Sébastien Bosquet]]{{•w}} [[Xavier Barachet]]{{•w}} [[Mathieu Grébille]]{{•w}} [[Cyril Dumoulin]]{{•w}} [[Kentin Mahé]]{{•w}} [[Cédric Burdet]]{{•w}} [[Franck Junillon]]{{•w}} [[Laurent Puigségur]]{{•w}} [[Daouda Karaboué]]{{•w}} [[Samuel Honrubia]]{{•w}} [[Frédéric Volle]]{{•w}} [[Kevynn Nyokas]]{{•w}} [[Grégoire Detrez]]{{•w}} [[Arnaud Bingo]]{{•w}} [[Bertrand Roiné]]{{•w}} [[Sébastien Ostertag]]{{•w}} [[Alain Portes]]{{•w}} [[Daniel Costantini]]{{•w}} [[Denis Lathoud]]{{•w}} [[Stéphane Plantin]]{{•w}} [[Christian Gaudin]]{{•w}} [[Philippe Gardent]]{{•w}} [[Patrice Canayer]]{{•w}} [[Pascal Mahé]]{{•w}} [[Cédric Paty]]{{•w}} [[Sylvain Nouet]]{{•w}} [[Thimothey N'Guessan]]{{•w}} [[Valentin Porte]]{{•w}} [[Igor Anić]]{{•w}} [[Vincent Gérard]]{{•w}} [[Olivier Nyokas]]{{•w}} [[Ludovic Fabregas]]{{•w}} [[Benoît Kounkoud]]{{•w}} [[Théo Derot]]{{•w}} [[Nedim Remili]]{{•w}} [[Adrien Dipanda]]{{•w}} [[Dika Mem]]{{•w}} [[Raphaël Caucheteux]]{{•w}} [[Melvyn Richardson]]{{•w}} [[Hugo Descat]]{{•w}} [[Guéric Kervadec]]{{•w}} [[Philippe Debureau]]{{•w}} [[Nicolas Tournat]]{{•w}} [[Yann Genty]]{{•w}} [[Romain Lagarde]]{{•w}} [[Dylan Nahi]]{{•w}} [[Aymeric Minne]]{{•w}} [[Yanis Lenne]]{{•w}} [[Thibaut Briet]]{{•w}} [[Elohim Prandi]]{{•w}} [[Rémi Desbonnet]]{{•w}} [[Samir Bellahcene]]{{•w}} [[Karl Konan]]{{•w}} [[Charles Bolzinger]] {{nowrap end}} }} | group2 = Afrika | list2 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ALŽ}} [[Salah Bouchekriou]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Salim Nedjel Hammou]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Messaoud Berkous]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Hassan Mustafa]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Husein Zaki]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ahmed al-Ahmar]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Jahia Omar]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ali Zein]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ibrahim al-Masri]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Jehia al-Dera]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Seif al-Dera]]{{•w}} {{flagicon|COD}} [[Gauthier Mvumbi]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Wael Jallouz]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Issam Tej]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Wissem Hmam]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Amine Bannour]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Islem Jbeli]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Leandro Semedo]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Délcio Pina]] {{nowrap end}} | group3 = Azija i Oceanija | list3 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Bevan Calvert]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Ognjen Matić]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Taip Ramadani]]{{•w}} {{flagicon|BHR}} [[Husein al-Sajad]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Jin Watanabe (rukometaš)|Jin Watanabe]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Kyung-Shin Yoon]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Jae-Won Kang]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Ahmad Madadi]]{{•w}} {{flagicon|KUV}} [[Seif al-Davani]] {{nowrap end}} | group4 = Amerike | list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ARG}} [[Eduardo Gallardo]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Diego Simonet]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Pablo Simonet]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Sebastián Simonet]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[James Parker (rukometaš)|James Parker]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Leonel Maciel]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Thiagus dos Santos]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Jean-Pierre Dupoux]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Haniel Langaro]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Rudolph Hackbarth]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Rodrigo Salinas Muñoz]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Erwin Feuchtmann]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Esteban Salinas]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Rafael Capote]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Rolando Uríos]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Carlos Pérez (rukometaš)|Carlos Pérez]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Roberto Julián Duranona]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Julio Fis]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Frankis Marzo]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Ian Hüter]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Patrick Hüter]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Gary Hines]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Samuel Hoddersen]] {{nowrap end}} }} {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | title = Doprinosi o nogometašima | groupstyle = background-color:#AAD0FF; text-align:center; border:1px solid silver; | listclass = hlist | group1 = Europa | list1 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ALB}} [[Lorik Cana]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Armando Sadiku]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Klaus Gjasula]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Qazim Laçi]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Nedim Bajrami]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Alessandro Schöpf]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Aleksandar Dragović]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Stefan Lainer]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Michael Gregoritsch]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Christoph Baumgartner]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Saša Kalajdžić]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Maximilian Wöber]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Gernot Trauner]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Alex Manninger]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Romano Schmid]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Marouane Fellaini]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Romelu Lukaku]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Dries Mertens]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Divock Origi]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Jan Vertonghen]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Axel Witsel]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Radja Nainggolan]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Toby Alderweireld]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Michy Batshuayi]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Yannick Carrasco]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Eden Hazard]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Adnan Januzaj]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Nacer Chadli]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Thomas Meunier]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Thibaut Courtois]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Thorgan Hazard]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Alexis Saelemaekers]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Leandro Trossard]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Charles De Ketelaere]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Hans Vanaken]]{{•w}} {{flagicon|BUG}} [[Dimitar Berbatov]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Mirko Vučinić]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Predrag Mijatović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Boban Bajković]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Dragoslav Jevrić]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Oldřich Nejedlý]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Antonín Panenka]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Josef Masopust]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Ivo Viktor]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Václav Pilař]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Petr Jiráček]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Laštůvka]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Hübschman]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Petr Čech]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Rosický]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Koller]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Karel Poborský]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Necid]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Milan Škoda]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Patrik Schick]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Holeš]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Robin Hranáč]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Lukáš Provod]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Ladislav Krejčí]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Michal Sadílek]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Nicklas Bendtner]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Michael Krohn-Dehli]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Yussuf Poulsen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Christian Eriksen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Simon Kjær]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Mathias Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Nicolai Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Lasse Schöne]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Pierre-Emile Højbjerg]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Mikkel Damsgaard]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Andreas Christensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Joakim Mæhle]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Kasper Dolberg]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Martin Braithwaite]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Thomas Delaney]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Morten Hjulmand]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Bobby Charlton]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Kevin Keegan]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Paul Ince]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Gary Lineker]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Geoff Hurst]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Gordon Banks]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Peter Shilton]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[David Seaman]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Glen Johnson]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Danny Welbeck]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Theo Walcott]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[John Terry]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Steven Gerrard]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Gary Neville]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Owen Hargreaves]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Ashley Young]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Ashley Cole]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Joleon Lescott]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Wayne Rooney]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Sol Campbell]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Daniel Sturridge]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Raheem Sterling]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Luke Shaw]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Eric Dier]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jamie Vardy]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jack Grealish]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Marcus Rashford]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jesse Lingard]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Kieran Trippier]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jordan Henderson]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Harry Maguire]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Dele Alli]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jude Bellingham]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Bukayo Saka]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Ezri Konsa]]{{•w}} {{flagicon|EST}} [[Andres Oper]]{{•w}} {{flagicon|EST}} [[Martin Reim]]{{•w}} {{flagicon|FIN}} [[Joel Pohjanpalo]]{{•w}} {{flagicon|FIN}} [[Lukáš Hrádecký]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Fabien Barthez]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Lilian Thuram]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marcus Thuram]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Patrick Vieira]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Thierry Henry]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Alou Diarra]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Claude Makélélé]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Florent Malouda]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Vikash Dhorasoo]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Alain Giresse]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Didier Deschamps]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Raymond Kopa]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marius Trésor]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marcel Desailly]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Luis Fernández]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Aimé Jacquet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Nicolas Anelka]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Bixente Lizarazu]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Youri Djorkaeff]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Jean Vincent (fudbaler)|Jean Vincent]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Sylvain Wiltord]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Hugo Lloris]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Manuel Amoros]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Robert Pirès]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Franck Ribéry]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[David Trézéguet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Raymond Domenech]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Samir Nasri]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Jérémy Ménez]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Yohan Cabaye]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Laurent Blanc]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Éric Abidal]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Olivier Giroud]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Blaise Matuidi]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Paul Pogba]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Moussa Sissoko]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Mathieu Valbuena]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Dimitri Payet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Kingsley Coman]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Patrice Evra]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Antoine Griezmann]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Benjamin Pavard]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Raphaël Varane]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Samuel Umtiti]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Presnel Kimpembe]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Adrien Rabiot]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Aurélien Tchouaméni]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Théo Hernandez]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Randal Kolo Muani]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Willy Sagnol]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Bradley Barcola]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[William Saliba]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Mike Maignan]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Youssouf Fofana (francuski fudbaler)|Youssouf Fofana]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Ousmane Dembélé]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Michael Olise]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Dayot Upamecano]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Sokratis Papastatopulos]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Jorgos Karagunis]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Kostas Fortunis]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Teofanis Gekas]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Andreas Samaris]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Konstantinos Mitroglu]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Lazaros Hristodulopulos]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[José Holebas]]{{•w}} {{flagicon|GRU}} [[Georges Mikautadze]]{{•w}} {{flagicon|GRU}} [[Giorgi Mamardašvili]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Sean St Ledger]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Ciaran Clark]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Wes Hoolahan]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Robbie Brady]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Gylfi Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Birkir Bjarnason]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Birkir Már Sævarsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Jón Daði Böðvarsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Arnór Ingvi Traustason]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Kolbeinn Sigþórsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Ragnar Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Alfreð Finnbogason]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Gianluigi Buffon]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Antonio Cassano]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Mario Balotelli]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Riccardo Montolivo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Antonio Nocerino]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Alessandro Diamanti]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Roberto Di Matteo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Antonio Di Natale]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Andrea Pirlo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Claudio Marchisio]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Graziano Pellè]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Emanuele Giaccherini]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Éder (italijanski fudbaler)|Éder]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Giorgio Chiellini]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Leonardo Bonucci]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Andrea Barzagli]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Marco Parolo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Lorenzo Insigne]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Mattia De Sciglio]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Simone Zaza]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Matteo Darmian]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Manuel Locatelli]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Matteo Pessina]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Federico Chiesa]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Andrea Belotti]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Jorge Luiz Frello Filho|Jorginho]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Federico Bernardeschi]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Domenico Berardi]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Gianluigi Donnarumma]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Leonardo Spinazzola]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Alessandro Bastoni]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Riccardo Calafiori]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Mattia Zaccagni]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Gábor Király]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Zoltán Stieber]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Ádám Szalai]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Balázs Dzsudzsák]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Zoltán Gera]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Attila Fiola]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[András Schäfer]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Barnabás Varga]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Kevin Csoboth]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Sándor Kocsis]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Ivan Tričkovski]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Edwin van der Sar]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Dirk Kuijt]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Ruud van Nistelrooij]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Marco van Basten]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Wesley Sneijder]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Giovanni van Bronckhorst]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Robin van Persie]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Bert van Marwijk]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Jetro Willems]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Arjen Robben]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Stefan de Vrij]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Jasper Cillessen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Memphis Depay]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Leroy Fer]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Klaas-Jan Huntelaar]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Ron Vlaar]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Daley Blind]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Steven Berghuis]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Teun Koopmeiners]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Luuk de Jong]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Georginio Wijnaldum]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Patrick Kluivert]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Maarten Stekelenburg]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Wout Weghorst]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Denzel Dumfries]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Cody Gakpo]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Davy Klaassen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Donyell Malen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Xavi Simons]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Crysencio Summerville]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Brian Brobbey]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Jan Paul van Hecke]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Quinten Timber]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Justin Kluivert]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Leo Østigård]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Marcus Holmgren Pedersen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Thelo Aasgaard]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Jørgen Strand Larsen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Antonio Nusa]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Andreas Schjelderup]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Miroslav Klose]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jens Lehmann]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Michael Ballack]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Sami Khedira]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Marco Reus]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Arne Friedrich]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Philipp Lahm]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Marko Marin]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Lukas Podolski]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jürgen Klopp]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Mario Gómez]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Manuel Neuer]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} {{nowrap|[[Bastian Schweinsteiger]]}}{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Thomas Müller]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Mats Hummels]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[André Schürrle]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Joachim Löw]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Shkodran Mustafi]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jérôme Boateng]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Julian Draxler]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Joshua Kimmich]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jonas Hector]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Robin Gosens]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Leon Goretzka]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Youssoufa Moukoko]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Niclas Füllkrug]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Florian Wirtz]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Robert Andrich]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Antonio Rüdiger]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Emre Can]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Deniz Undav]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Nico Schlotterbeck]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Nathaniel Brown (fudbaler)|Nathaniel Brown]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jonathan Tah]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Nadiem Amiri]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Nick Woltemade]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Bartosz Bosacki]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Łukasz Fabiański]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Artur Boruc]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kuszczak]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Lewandowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Piotr Giza]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Ireneusz Jeleń]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Jakub Błaszczykowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Włodzimierz Smolarek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Robert Lewandowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Arkadiusz Milik]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Kamil Glik]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Grzegorz Krychowiak]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Thiago Cionek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Jan Bednarek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Karol Linetty]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Piotr Zieliński]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Kacper Kozłowski (fudbaler)|Kacper Kozłowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Adam Buksa]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Krzysztof Piątek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Grzegorz Lato]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Képler Laveran Lima Ferreira|Pepe]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[José Mourinho]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Luís Figo]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Silvestre Varela]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Hélder Postiga]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[João Moutinho]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Bruno Alves]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Renato Sanches]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Ricardo Quaresma]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Éder (portugalski fudbaler)|Éder]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Rui Patrício]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Raphaël Guerreiro]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Diogo Jota]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Ricardo Horta]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Gonçalo Ramos]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Francisco Conceição]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[João Neves]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Mircea Lucescu]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Răzvan Raţ]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Ciprian Marica]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Bogdan Stancu]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Vlad Chiricheș]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Răzvan Marin]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Denis Drăguș]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Nicolae Stanciu (fudbaler, rođen 1993.)|Nicolae Stanciu]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Gheorghe Hagi]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Roman Pavljučenko]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Konstantin Zirjanov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Andrej Aršavin]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitri Torbinski]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Alan Dzagojev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Roman Širokov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Kokorin]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Keržakov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Vasilij Berezucki]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksej Berezucki]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Sergej Ignaševič]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Denis Glušakov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Denis Čerišev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Artem Dzjuba]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Fjodor Smolov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Mário Fernandes (fudbaler)|Mário Fernandes]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Daler Kuzjajev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksej Mirančuk]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Rinat Dasajev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Oleg Saljenko]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Valentin Ivanov (sovjetski fudbaler)|Valentin Kozmič Ivanov]]{{•w}} {{flagicon|SJI}} [[Gareth McAuley]]{{•w}} {{flagicon|SJI}} [[Niall McGinn]]{{•w}} {{flagicon|SMK}} [[Ezđan Alioski]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Ondrej Duda]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Vladimír Weiss (fudbaler rođen 1989.)|Vladimír Weiss III]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Marek Hamšík]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Martin Dúbravka]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Juraj Kucka]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Ivan Schranz]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Erik Janža]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Josip Iličić]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Jure Balkovec]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Milan Jovanović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Marko Pantelić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Miloš Krasić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Zdravko Kuzmanović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Vladan Lukić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Ilija Petković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Filip Kasalica]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Branislav Ivanović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Boško Janković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Vlada Avramov]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]{{•w}} {{flagicon|ŠKO}} [[Callum McGregor]]{{•w}} {{flagicon|ŠKO}} [[Ryan Porteous]]{{•w}} {{flagicon|ŠKO}} [[John McGinn]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Juan Gutiérrez Moreno|Juanito]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[David de Gea]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Cesc Fàbregas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Javier Clemente]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[David Silva]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jesús Navas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Xabi Alonso]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gerard Piqué]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Sergio Ramos]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jordi Alba]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Álvaro Morata]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Nolito]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Nacho (fudbaler rođen 1990.)|Nacho]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Diego Costa]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Iago Aspas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Isco]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Koke (fudbaler rođen 1992.)|Koke]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[José Antonio Reyes]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gerard Moreno (fudbaler)|Gerard Moreno]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Aymeric Laporte]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Pablo Sarabia]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Ferran Torres]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Pedri]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Oyarzabal]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Rodri (fudbaler, rođen 1996.)|Rodri]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Marco Asensio]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Carlos Soler (fudbaler)|Carlos Soler]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Fabián Ruiz]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Lamine Yamal]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Nico Williams]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Robin Le Normand]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Merino]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Álex Baena]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Luis de la Fuente (fudbaler, rođen 1961.)|Luis de la Fuente]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Claesson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Isaksson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Olof Mellberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Sebastian Larsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Zlatan Ibrahimović]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Granqvist]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ola Toivonen]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ludwig Augustinsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Emil Forsberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Sven-Göran Eriksson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Mattias Svanberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Anthony Elanga]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Blerim Džemaili]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Ludovic Magnin]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Admir Mehmedi]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Haris Seferović]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Granit Xhaka]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Xherdan Shaqiri]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Fabian Schär]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Stephan Lichtsteiner]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Ricardo Rodríguez (fudbaler)|Ricardo Rodríguez]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Steven Zuber]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Josip Drmić]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Yann Sommer]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Manuel Akanji]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Ruben Vargas]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Denis Zakaria]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Remo Freuler]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Michel Aebischer]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Kwadwo Duah]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Dan Ndoye]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Zeki Amdouni]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Miro Muheim]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Johan Manzambi]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Cedric Itten]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Nihat Kahveci]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Semih Şentürk]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Volkan Demirel]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Uğur Boral]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Hamit Altıntop]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Emre Mor]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Ozan Tufan]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Burak Yılmaz]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Merih Demiral]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Çağlar Söyüncü]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Ahmet Yılmaz Çalık]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Halil Dervişoğlu]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[İrfan Kahveci]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Kerem Aktürkoğlu]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Mert Müldür]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Samet Akaydin]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Hakan Çalhanoğlu]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Cenk Tosun]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Kaan Ayhan]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Ševčenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Pjatov]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleksandr Šovkovski]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Bohdan Šust]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Vorobjej]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Anatolij Timoščuk]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleh Husjev]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Maksim Kalinjičenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleksij Bjelik]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Vjačeslav Ševčuk]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Jarmolenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Roman Jaremčuk]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Ruslan Malinovskij]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Artem Dovbik]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Mikola Šaparenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleg Blohin]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Hal Robson-Kanu]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Neil Taylor (fudbaler)|Neil Taylor]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Ashley Williams (fudbaler)|Ashley Williams]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Sam Vokes]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Joe Allen (fudbaler rođen 1990.)|Joe Allen]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Kieffer Moore]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Connor Roberts (fudbaler, rođen 1995.)|Connor Roberts]] {{nowrap end}} | group2 = Afrika | list2 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[Luís Oliveira Gonçalves]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Flávio da Silva Amado|Flávio]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Akwá]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Manucho]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Nando Rafael]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Rui Marques]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Gilberto (angolski fudbaler)|Gilberto]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Abdelmoumene Djabou]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Islam Slimani]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Yacine Brahimi]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Sofiane Feghouli]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Rafik Halliche]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Nadhir Benbouali]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Amine Gouiri]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Rafik Belghali]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Stéphane Sessègnon]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Moussa Latoundji]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Oumar Tchomogo]]{{•w}} {{flagicon|COD}} [[Yoane Wissa]]{{•w}} {{flagicon|COD}} [[Fiston Mayele]]{{•w}} {{flagicon|COD}} [[Brian Cipenga]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Mohamed Salah]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ahmed Fathi]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Essam al-Hadari]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Imam Ašur]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Muhammad Hani]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Mustafa Ziko]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Trézéguet (egipatski fudbaler)|Trézéguet]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Mahmud Saber]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Rami Rabia]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Hosam Abdelmagid]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Jaser Ibrahim]]{{•w}} {{flagicon|Zlatna Obala}} [[Arthur Wharton]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Sammy Adjei]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Samuel Kuffour]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Stephen Appiah]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Kevin-Prince Boateng]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Emmanuel Frimpong]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Tony Yeboah]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Abedi Pele]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Asamoah Gyan]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Sulley Muntari]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Richard Kingson]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[André Ayew]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[John Boye]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Osman Bukari]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Mohammed Kudus]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Mohammed Salisu]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Iñaki Williams]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Caleb Yirenkyi]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Derrick Luckassen]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Sphephelo Sithole]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Themba Zwane]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Thapelo Maseko]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Jayden Adams]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Joël Matip]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Roger Milla]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Jean-Charles Castelletto]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Eric Maxim Choupo-Moting]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Vincent Aboubakar]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Aziz Bouhaddouz]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Khalid Boutaïb]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Youssef En-Nesyri]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Nayef Aguerd]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Hakim Ziyech]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Romain Saïss]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Zakaria Aboukhlal]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Badr Benoun]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Abdelhamid Sabiri]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Achraf Dari]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Ismael Saibari]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Gessime Yassine]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Soufiane Rahimi]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Yassine Bounou]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Issa Diop (fudbaler)|Issa Diop]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Neil El Aynaoui]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Chemsdine Talbi]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Azzedine Ounahi]]{{•w}} {{flagicon|Nigerija}} [[Joseph Yobo]]{{•w}} {{flagicon|Nigerija}} [[Ahmed Musa]]{{•w}} {{flagicon|Nigerija}} [[Victor Moses]]{{•w}} {{flagicon|NGA}} [[Oghenekaro Etebo]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Didier Drogba]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Wilfried Bony]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Gervinho]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Amad Diallo]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Franck Kessié]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Nicolas Pépé]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Ibrahima Gueye]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[M'Baye Niang]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Sadio Mané]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Moussa Wagué]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Kalidou Koulibaly]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Famara Diédhiou]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Boulaye Dia]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Bamba Dieng]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Ibrahim Mbaye]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Pape Gueye]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Habib Diarra]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Iliman Ndiaye]]{{•w}} {{flagicon|TOG}} [[Kossi Agassa]]{{•w}} {{flagicon|TOG}} [[Alaixys Romao]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Ferjani Sassi]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Yassine Meriah]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Wahbi Khazri]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Dylan Bronn]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Fakhreddine Ben Youssef]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Omar Rekik]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Ellyes Skhiri]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Hazem Mastouri]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Vozinha]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Hélio Varela]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Kevin Pina (fudbaler)|Kevin Pina]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Diney (fudbaler, rođen 1995.)|Diney]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Deroy Duarte]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Laros Duarte]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Sidny Lopes Cabral]] {{nowrap end}} | group3 = Azija i Oceanija | list3 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Tim Cahill]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mark Schwarzer]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Archie Thompson]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Harry Kewell]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mile Jedinak]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mark Bresciano]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Aziz Behich]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Daniel Arzani]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Craig Goodwin]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mathew Leckie]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Connor Metcalfe]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Cameron Burgess]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Harry Souttar]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Jackson Irvine]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Awer Mabil]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Lucas Herrington]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Roy Krishna]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Esala Masi]]{{•w}} {{flagicon|IRK}} [[Ejman Husein]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Mohammad Mohebi]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Reza Gučan-Nežad]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Mehdi Taremi]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Karim Ansarifard]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Ruzbeh Češmi]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Ramin Rezaijan]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Hidetoshi Nakata]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Keisuke Honda]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Shinji Okazaki]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Ao Tanaka]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Kaoru Mitoma]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Daizen Maeda]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Keito Nakamura]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Daichi Kamada]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Ayase Ueda]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Kaishū Sano]]{{•w}} {{flagicon|JOR}} [[Ali Alvan]]{{•w}} {{flagicon|JOR}} [[Jazan al-Arab]]{{•w}} {{flagicon|JOR}} [[Nizar al-Rašdan]]{{•w}} {{flagicon|JOR}} [[Musa al-Taamri]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Koo Ja-cheol]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Lee Keun-ho]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Son Heung-min]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Hong Myeong-bo]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Kim Young-gwon]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Jo Gyu-seong]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Hwang Hui-chan]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Baek Seung-ho]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Hwang In-beom]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[O Hyeon-gyu]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Sād al-Šēb]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Mohammed Muntari]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Boualem Khoukhi]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Mohamed Manai]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Mahmud Abu Nada]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Hasan al-Hejdus]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Shane Smeltz]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Elijah Just]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Finn Surman]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Salman al-Faradž]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Fahad al-Muvalad]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Salem al-Davsari]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Saleh al-Šehri]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Abdulelah al-Amri]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Hassan al-Tambakti]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Ji Yun-Nam]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Pak Sŭng-jin]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Ri Dong-un]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Yang Sŭng-kuk]]{{•w}} {{flagicon|UZB}} [[Abbosbek Fayzullayev]]{{•w}} {{flagicon|UZB}} [[Eldor Shomurodov]]{{•w}} {{flagicon|UZB}} [[Abduvohid Neʼmatov]] {{nowrap end}} | group4 = Amerike | list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|CUW}} [[Livano Comenencia]]{{•w}} {{flagicon|HAI}} [[Wilson Isidor]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Noel Valladares]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Carlo Costly]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Maynor Figueroa]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[José Cardona]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Porfirio Armando Betancourt]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Gilberto Yearwood]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Wilson Palacios]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Milton Palacios]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Jerry Palacios]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Johnny Palacios]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Alphonso Davies]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Atiba Hutchinson]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Cyle Larin]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Nathan Saliba]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Promise David]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Stephen Eustáquio]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Paulo Wanchope]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Joel Campbell]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Walter Centeno]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Rolando Fonseca]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Óscar Duarte]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Marco Ureña]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Bryan Ruiz]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Celso Borges]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Giancarlo González]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Christian Bolaños]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Michael Umaña]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Kendall Waston]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Yeltsin Tejeda]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Keysher Fuller]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Juan Pablo Vargas]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Tomás Fernández]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[José Magriñá]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Héctor Socorro]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Oribe Peralta]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Rafael Márquez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Andrés Guardado]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Javier Hernández Balcázar|Javier Hernández]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Giovani dos Santos]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Hirving Lozano]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Edson Álvarez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Henry Martín]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Luis Chávez (fudbaler)|Luis Chávez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Gilberto Mora (fudbaler, rođen 2008.)|Gilberto Mora]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Luis Romo]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Álvaro Fidalgo]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Mateo Chávez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Guillermo Ochoa]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Felipe Baloy]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Aníbal Godoy]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Luis Tejada]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Clint Dempsey]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[John Anthony Brooks|John Brooks]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Jermaine Jones]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Julian Green]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Timothy Weah]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Haji Wright]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Tim Ream]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Alex Freeman]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Sebastian Berhalter]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Auston Trusty]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Malik Tillman]]{{•w}} {{flagicon|TIT}} [[Dwight Yorke]] {{flagicon|ARG}} [[Diego Maradona]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Marcos Rojo]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Ezequiel Garay]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Gabriel Mercado]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Enzo Fernández (fudbaler, rođen 2001.)|Enzo Fernández]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Alexis Mac Allister]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Julián Álvarez (fudbaler)|Julián Álvarez]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Nahuel Molina]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Gonzalo Montiel]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Leandro Paredes]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Giovani Lo Celso]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Dida]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Adriano]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Kaká]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Pelé]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Marcelo]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Oscar (fudbaler rođen 1991)|Oscar]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[David Luiz]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Fernandinho (fudbaler)|Fernandinho]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Thiago Silva]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Willian Borges da Silva|Willian]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Hulk (fudbaler)|Hulk]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Zico]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Leônidas da Silva]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Leovegildo Lins da Gama Júnior|Júnior]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Philippe Coutinho]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Paulinho]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Renato Augusto]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Richarlison]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Lucas Paquetá]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Rodrygo]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Pedro (fudbaler, rođen 1997.)|Pedro]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Marquinhos]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Matheus Cunha]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Alexis Sánchez]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Jean Beausejour]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Jorge Valdívia]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Charles Aránguiz]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Mauricio Pinilla]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Gonzalo Jara]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Marcelo Díaz]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Enner Valencia]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Hernán Galíndez]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Piero Hincapié]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Jeremy Sarmiento]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Moisés Caicedo]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Gonzalo Plata]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Nilson Angulo]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Mario Yepes]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Pablo Armero]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Teófilo Gutiérrez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[James Rodríguez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Juan Guillermo Cuadrado|Juan Cuadrado]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Jackson Martínez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Juan Fernando Quintero|Juan Quintero]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Carlos Sánchez Moreno|Carlos Sánchez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Faryd Mondragón]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Yerry Mina]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Carlos Bacca]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Mateus Uribe]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Luis Muriel]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Radamel Falcao]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Daniel Muñoz]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Jaminton Campaz]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Jhon Arias (fudbaler)|Jhon Arias]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Davinson Sánchez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Cucho Hernández]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[José Luis Chilavert]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Damián Bobadilla]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Matías Galarza]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[José Canale]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Fabián Balbuena]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Antonio Sanabria]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Gustavo Gómez]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Julio Enciso (fudbaler, rođen 2004.)|Julio Enciso]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[Christian Cueva]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[André Carrillo]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[Paolo Guerrero]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[Teófilo Cubillas]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Humphrey Mijnals]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[André Kamperveen]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Kenneth Kluivert]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Pereira|Maxi Pereira]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[José María Giménez]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Pedro Rocha]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Giorgian de Arrascaeta]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Álvaro Recoba]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Araújo]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Agustín Canobbio]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Juan Arango]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Rafael Dudamel]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Salomón Rondón]] {{nowrap end}} }} pf6lg3g5hjgae4mn5izdpwjsgi92pv0 3 208461 42689262 1444079 2026-09-13T13:12:06Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689262 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je zabranjeno uređivati Wikipediju na period od 1 dan zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} ncvg76pllxkny7ese5dynjm6w9seaia 0 213978 42689543 42592115 2026-09-14T04:01:14Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689543 wikitext text/x-wiki '''Nauka u Srbiji''' se danas odvija u naučnoistraživačkim organizacijama, a to su [[fakultet]]i i [[institut]]i. U [[Srbija|Srbiji]] postoje naučni instituti i istraživačko-razvojni instituti. Naučne institute osniva država i pretežno se bave osnovnim istraživanjima dok istraživačko-razvojni instituti mogu biti i privredna društva i pretežno se bave razvojnim i primenjenim istraživanjima. Institucije od značaja za nauku su [[Srpska akademija nauka i umetnosti]] i [[Matica srpska]]. Politiku države Srbije u nauci vodi nadležno [[Ministarstvo za nauku i tehnološki razvoj|Ministarstvo nauke]] a najviše naučno telo, koje određuje pravce razvoja nauke, je [[Nacionalni savet za naučni i tehnološki razvoj]]. Nacionalni savet ima 17 članova iz reda [[akademik]]a i naučnika. == Spisak instituta u Srbiji == === Naučni instituti === ===== Prirodno-matematičke nauke ===== # Astronomska opservatorija, Beograd [http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=11] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081229123843/http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=11 |date=2008-12-29 }} [http://www.aob.bg.ac.rs/] # [[Institut za nuklearne nauke „Vinča“]], Beograd [http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=10] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081229123838/http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=10 |date=2008-12-29 }} [http://www.vin.bg.ac.rs/] # Matematički institut SANU, Beograd [http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=53] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081229124223/http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=53 |date=2008-12-29 }} [http://www.mi.sanu.ac.rs/] # Institut za biološka istraživanja „Siniša Stanković“, Beograd [http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=55] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081229124234/http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=55 |date=2008-12-29 }} [http://www.ibiss.bg.ac.rs/sr/]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} # [[Institut za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo|Institut za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo, Beograd]] [http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=9] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081229124052/http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=9 |date=2008-12-29 }} [http://imgge.bg.ac.rs/] # Institut za primenu nuklearne energije - INEP, Beograd [http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=52] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081229124006/http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=52 |date=2008-12-29 }} [http://www.inep.co.rs/]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} # Institut za fiziku, Beograd [http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=67] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081229124042/http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=67 |date=2008-12-29 }} [http://www.phy.bg.ac.rs/] # Institut za hemiju, tehnologiju i metalurgiju, Beograd [http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=54] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081229124229/http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=54 |date=2008-12-29 }} [http://www.ihtm.bg.ac.rs/index3a.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090801083409/http://www.ihtm.bg.ac.rs/index3a.html |date=2009-08-01 }} ===== Prirodne nauke ===== # Institut za multidisciplinarna istraživanja, Beograd [http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=70] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081229124324/http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=70 |date=2008-12-29 }} [http://web.imsi.rs/home.php?jz=Serbian] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090312000157/http://web.imsi.rs/home.php?jz=Serbian |date=2009-03-12 }} ===== Medicinske nauke ===== # Institut za medicinska istraživanja, Beograd [http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=56] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081229124239/http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=56 |date=2008-12-29 }} [http://www.imi.bg.ac.rs/] # Institut za onkologiju i radiologiju Srbije, Beograd [http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=68] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081229124310/http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=68 |date=2008-12-29 }} [http://www.ncrc.ac.rs/] # Institut za virusologiju, vakcine i serume „Torlak“, Beograd [http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=59] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081229124016/http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=59 |date=2008-12-29 }} [http://www.torlakinstitut.com/index_onama.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080704165528/http://www.torlakinstitut.com/index_onama.html |date=2008-07-04 }} ===== Tehničko-tehnološke nauke ===== ===== Biotehničke nauke ===== ===== Društvene nauke ===== # [[Institut ekonomskih nauka]], Beograd [http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=4] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081229124211/http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=4 |date=2008-12-29 }} [http://www.ien.bg.ac.rs/index_sr.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090427102030/http://www.ien.bg.ac.rs/index_sr.html |date=2009-04-27 }} # Institut društvenih nauka, Beograd [http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=3] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081229123914/http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=3 |date=2008-12-29 }} [http://www.idn.org.rs/] # Institut za pedagoška istraživanja, Beograd [http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=23] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081229124120/http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=23 |date=2008-12-29 }} [http://www.ipisr.org.rs/] # Institut za evropske studije, Beograd [http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=19] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081229124105/http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=19 |date=2008-12-29 }} [http://www.ies.org.rs/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090402045935/http://ies.org.rs/ |date=2009-04-02 }} # Institut za ekonomiku poljoprivrede, Beograd [http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=18] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081229124059/http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=18 |date=2008-12-29 }} [http://www.iep.bg.ac.rs/index.php?lang=sr]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} # Institut za kriminološka i sociološka istraživanja, Beograd [http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=21] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081229124115/http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=21 |date=2008-12-29 }} [http://www.iksi.bg.ac.yu/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090819104840/http://www.iksi.bg.ac.yu/ |date=2009-08-19 }} # [[Institut za političke studije]], Beograd [http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=24] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081229123858/http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=24 |date=2008-12-29 }} [http://www.ipsbgd.edu.rs/sr/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090610065056/http://www.ipsbgd.edu.rs/sr/ |date=2009-06-10 }} # Institut za uporedno pravo, Beograd [http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=26] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081229124130/http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=26 |date=2008-12-29 }} [http://www.comparativelaw.info/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150101105741/http://www.comparativelaw.info/ |date=2015-01-01 }} # Institut za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu, Beograd [http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=20] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081229123848/http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=20 |date=2008-12-29 }} [http://147.91.230.48/ifdt/s_index] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081228175832/http://147.91.230.48/ifdt/s_index |date=2008-12-28 }} # [[Ekonomski institut Beograd|Ekonomski institut]], Beograd [http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=57] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081229124246/http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=57 |date=2008-12-29 }} [http://www.ecinst.org.rs/] # Institut za međunarodnu politiku i privredu, Beograd [http://www.diplomacy.bg.ac.yu/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100304103224/http://www.diplomacy.bg.ac.yu/ |date=2010-03-04 }} ===== Humanističke nauke ===== # Arheološki institut, Beograd [http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=1] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081229123832/http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=1 |date=2008-12-29 }} [http://www.ai.sanu.ac.rs/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091105154921/http://www.ai.sanu.ac.rs/ |date=2009-11-05 }} # Institut za književnost i umetnost, Beograd [http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=2] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081229124110/http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=2 |date=2008-12-29 }} [http://www.ikum.org.rs/] # Institut za srpski jezik SANU, Beograd # Institut za noviju istoriju Srbije, Beograd [http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=22] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081229123853/http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=22 |date=2008-12-29 }} [http://www.inisbgd.co.rs/] # Institut za savremenu istoriju, Beograd [http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=25] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081229124125/http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=25 |date=2008-12-29 }} # [[Istorijski institut SANU]], Beograd [http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=27] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081229124135/http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=27 |date=2008-12-29 }} [http://www.hi.sanu.ac.rs/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090329114852/http://www.hi.sanu.ac.rs/ |date=2009-03-29 }} === Istraživačko-razvojni instituti === ===== Prirodno-matematičke nauke ===== # Institut za opštu i fizičku hemiju, Beograd ===== Prirodne nauke ===== ===== Medicinske nauke ===== ===== Tehničko-tehnološke nauke ===== # Institut za tehnologiju nuklearnih i drugih mineralnih sirovina, Beograd # Institut „Mihajlo Pupin“, Beograd # Institut za arhitekturu i urbanizam Srbije, Beograd # IMS Institut za ispitivanje materijala a. d., Beograd # [[Elektrotehnički institut „Nikola Tesla“]] a. d., Beograd # Institut „Kirilo Savić“ a. d., Beograd # Institut za mikrotalasnu tehniku i elektroniku, IMTEL komunikacije, Beograd # Institut za telekomunikacije i elektroniku IRITEL, Beograd # Institut „Lola“, Beograd # Institut „Goša“ a. d., Beograd # Institut za rudarstvo i metalurgiju, Bor [http://www.mininginstitutebor.com/default.aspx?ID=AboutUs&LN=SRL ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090529014244/http://www.mininginstitutebor.com/default.aspx?ID=AboutUs&LN=SRL |date=2009-05-29 }} ===== Biotehničke nauke ===== # Institut za veterinarstvo „Novi Sad“, Novi Sad [http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=38] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081229124206/http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=38 |date=2008-12-29 }} [http://niv.ns.ac.rs/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090928095627/http://niv.ns.ac.rs/ |date=2009-09-28 }} # Institut za stočarstvo, Zemun [http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=32] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081229123924/http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=32 |date=2008-12-29 }} [http://www.istocar.bg.ac.rs/indexsrp.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090927101258/http://www.istocar.bg.ac.rs/indexsrp.htm |date=2009-09-27 }} # [[Institut za ratarstvo i povrtarstvo]], Novi Sad [http://www.nsseme.com/] # Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu, Beograd # Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu, Novi Sad # Institut za zemljište, Beograd [http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=34] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081229123929/http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=34 |date=2008-12-29 }} [http://www.soilinst.co.yu/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090406095944/http://www.soilinst.co.yu/ |date=2009-04-06 }} # Institut za kukuruz „Zemun Polje“, Beograd # Institut za primenu nauke u poljoprivredi, Beograd # Institut za higijenu i tehnologiju mesa, Beograd # Institut za voćarstvo, Čačak [http://institut-cacak.org/index.php?lang=sr_lat ] # Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu, Beograd [http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=35] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081229124150/http://147.91.185.4/nio/institut.asp?id=35 |date=2008-12-29 }} # Institut za povrtarstvo, Smederevska Palanka [http://www.institut-palanka.co.rs/index.php ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090503070854/http://www.institut-palanka.co.rs/index.php |date=2009-05-03 }} # Institut za prehrambene tehnologije u Novom Sadu, Novi Sad [http://www.fins.ns.ac.yu/ ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090125015105/http://fins.ns.ac.yu/ |date=2009-01-25 }} # Institut za veterinarstvo, Beograd # Institut za šumarstvo, Beograd # Institut za proučavanje lekovitog bilja „Josif Pančić“, Beograd [http://www.mocbilja.rs/] ===== Društvene nauke ===== ===== Humanističke nauke ===== # Institut za srpsku kulturu, Kosovska Mitrovica == Povezano == * [[Naučno-tehnološki park]] * [[Naučnici u svetu srpskog porekla]] == Vanjske veze == {{commonscat|Science and technology in Serbia}} * [http://www.nauka.gov.rs/cir/index.php?option=com_content&task=section&id=12&Itemid=40 Spisak akreditovanih instituta u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090418194352/http://www.nauka.gov.rs/cir/index.php?option=com_content&task=section&id=12&Itemid=40 |date=2009-04-18 }}, sa sajta Ministarstva za nauku i tehnološki razvoj * [http://www.supergenije.rs Supergenije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160313122926/http://supergenije.rs/ |date=2016-03-13 }}, neprofitni projekat popularizacije nauke u Srbiji [[Kategorija:Nauka i tehnologija u Srbiji| ]] [[Kategorija:Srbija]] [[Kategorija:Nauka i tehnologija po državama|Srbija]] 4cuwsnomorks88yj2grv63bo1e7ii2j 0 214184 42689380 42671145 2026-09-13T14:53:16Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 3 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689380 wikitext text/x-wiki '''Microsoft Word''' (skr. '''MS Word''') je [[tekstualni procesor]] kojeg je razvio [[Microsoft]]. Prvenstveno je izdat 1983. pod imenom ''Multi-Tool Word'' za [[Xenix]] sisteme.<ref name="PCHistory">{{Cite book|first=Roy|last=A. Allen|title=A History of the Personal Computer: The People and the Technology|date=October 2001|publisher=Allan Publishing|edition=1st edition|isbn=978-0-9689108-0-1|url=http://www.archive.org/details/A_History_of_the_Personal_Computer|chapter=Chapter 12: Microsoft in the 1980's|chapterurl=http://www.archive.org/download/A_History_of_the_Personal_Computer/eBook12.pdf|pages=12/25–12/26|accessdate=2010-11-07}}</ref><ref>{{cite web|url=http://office.microsoft.com/en-us/help/HA101996251033.aspx|title=Microsoft Office online, Getting to know you...again: The Ribbon}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.historyofbranding.com/microsoft.html|title=The history of branding, Microsoft history|access-date=2015-05-17|archive-date=2009-05-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20090528002301/http://www.historyofbranding.com/microsoft.html}}</ref> Naknadne verzije su kasnije napisane za nekoliko ostalih platformi uključujući [[IBM PC]]-eve koji su pokretali [[DOS]] (1983), [[Apple Macintosh]] koji je pokretao [[Mac OS]] (1985), [[AT&T Unix PC]] (1985), [[Atari ST]] (1988), [[SCO Unix]] (1994), [[OS/2]] (1989), te [[Microsoft Windows]] (1989). Komercijalne verzije Worda su licencirane kao samostalan proizvod ili kao komponenta [[Microsoft Office]]a, [[Windows RT]]a ili prekinutog [[Microsoft Works]]a. Freeware izdanja Worda su [[Microsoft Word Viewer]] i [[Office Online]], od kojih oba imaju ograničene mogućnosti. == Historija == {{Glavni|Historija Microsoft Worda}} === Porijeklo i rast === Godine 1981. Microsoft je zaposlio [[Charles Simnnyi|Charlesa Simonyia]], prvobitnog razvojnika [[Bravo (softver)|Bravo]]a, prvog [[GUI]] [[tekstualni procesor|tekstualnog procesora]], koji je razvijen u [[PARC (kompanija)|Xerox PARC]].<ref name="pcworld_word25">{{cite news | url=http://www.pcworld.com/article/152585/microsoft_word_turns_25.html | title=Microsoft Word Turns 25 | last=Edwards | first=Benj | work=PC World | date=October 22, 2008 | accessdate=November 7, 2010 | archive-date=2012-07-04 | archive-url=https://web.archive.org/web/20120704162738/http://www.pcworld.com/article/152585/microsoft_word_turns_25.html | dead-url=yes }}</ref> Simonyi je počeo rad na tekstualnom procesoru nazvanom ''Multi-Tool Word'' te je uskoro zaposlio [[Richard Brodie (programer)|Richard Brodie]]a, bivšeg Xeroxovog stažistu, koji je postao prvobitni softverski inženjer.<ref name="pcworld_word25"/><ref>{{Cite book| title=Microsoft First Generation | url=https://archive.org/details/microsoftfirstge00cher |first=Cheryl|last=Tsang | year=1999 | publisher=John Wiley & Sons | isbn=978-0-471-33206-0}}</ref><ref>{{cite web| url=http://blogs.msdn.com/rick_schaut/archive/2004/05/19/135315.aspx | title=Anatomy of a Software Bug |first=Rick|last=Schaut | date=May 19, 2004 | work=MSDN Blogs | accessdate=2. decembar 2006}}</ref> Microsoft je Multi-Tool Word za [[Xenix]]<ref name="pcworld_word25"/> i MS-DOS godine 1983.<ref name="infoworld_multi-tool_word">{{cite news | url=http://books.google.com/books?id=4S8EAAAAMBAJ&pg=PA10 | title=Mouse and new WP program join Microsoft product lineup | last=Markoff | first=John | work=InfoWorld | date=May 30, 1983 | page=10 | accessdate=November 7, 2010}}</ref> Its name was soon simplified to ''Microsoft Word''.<ref name="PCHistory"/> Besplatne demonstrativne kopije aplikacije su zapakovane sa novembarskim (1983) izdanjem ''[[PC World (magazin)|PC World]]'' magazina, bivajući prvi distribuirani disk sa [[magazin]]om.<ref name="PCHistory" /><ref name="NYTimes19930825">{{cite news | url=http://www.nytimes.com/1983/08/25/business/technologyandrew-pollack-computerizing-magazines.html | title=Computerizing Magazines | work=The New York Times | date=August 25, 1983 | accessdate=April 24, 2013 | last=Pollack | first=Andrew}}</ref> te godine, Microsoft je predstavio Word pokrenut na [[Windows]]u.<ref name="lemmons198312">{{cite news | url=http://archive.org/stream/byte-magazine-1983-12/1983_12_BYTE_08-12_Easy_Software#page/n49/mode/2up | title=Microsoft Windows | work=BYTE | date=December 1983 | accessdate=20 October 2013 | author=Lemmons, Phil | pages=48}}</ref> Za razliku od mnogih MS-DOS programa tog vremena, Microsoft Word je bio dizajniran da se koristi sa mišem.<ref name="infoworld_multi-tool_word"/> Reklame su prikazivale [[Microsoft Mouse]], prikazivale Word kao [[WYSIWYG]], prozorski procesor teksta sa mogućnoti vraćanja izmjena i prizkazivanja podebljanog, nakošenog i podvučenog teksta,<ref name="byte198312">{{cite news | url=http://archive.org/stream/byte-magazine-1983-12/1983_12_BYTE_08-12_Easy_Software#page/n89/mode/2up | title=Undo. Windows. Mouse. Finally. | work=BYTE | date=December 1983 | accessdate=20 October 2013 | author=Advertisement | pages=88–89}}</ref> iako nije mogao prikazivati [[font]]ove.<ref name="PCHistory"/> U početku nije bio popularan, zbog svog korisničkog interfejsa koji je bio različit u odnosu na procesor teksta tog vremena, [[WordStar]].<ref>{{cite book|last=Peterson|first=W.E. Pete|title=Almost Perfect: How a Bunch of Regular Guys Built Wordperfect Corporation|year=1994|publisher=Prima Publishing|isbn=0-7881-9991-9|url=http://www.amazon.com/Almost-Perfect-Regular-Wordperfect-Corporation/dp/0788199919/ref=sr_1_2?ie=UTF8&qid=1320973142&sr=8-2}}</ref> Ipak, Microsoft je stalno poboljšavao proizvod, izdajući verzije 2.0 do 5.0 sljedećih šest godina. Godine 1985, Microsoft je proveo Word na [[Mac OS]]. Ovo je napravljeno jednostavnijim jer je Word za DOS bio dizajniran za korištenje sa visoko-rezolucionim ekranima i laserskim printerima, iako ipak nijedan nije bio još dostupan za širu javnost.<ref name="lowendmac_history">{{cite news | url=http://lowendmac.com/software/microsoft/word-for-macintosh.html | title=Microsoft Word for Mac History | last=Knight | first=Dan | work=Low End Mac | date=May 22, 2008 | accessdate=November 7, 2010 | archive-date=2014-07-08 | archive-url=https://web.archive.org/web/20140708064431/http://lowendmac.com/software/microsoft/word-for-macintosh.html | url-status=dead }}</ref> Prateći prezhodnike, LisaWrite i MacWrite, Word za Mac OS je dodao istiniti WYSIWYG modul. Nakon ovog izdanja, prodaja Worda za Mac OSove su bile veće nego njegove MS-DOS verzije za najmanje četiri godine.<ref name="pcworld_word25"/> Drugo izdanje Worda za Mac OS, izdato 1987, zvalo se Word 3.0 da sinhronizira svoj verzijski broj sa Wordom za DOS; ovo je bio Microsoftov prvi pokušaj da sinhronizira verzijske broje širom platformi. Word 3.0 je sadržavao mnogobrojne interne popravke i nove mogućnosti, uključujući prvu implementaciju [[Rich Text Format]] (RTF) formata, ali je bio inficiran kvarovima. Za nekoliko mjeseci, Word 3.0 je bio naslijeđen staiblnijim Wordom 3.01, koji je poslat mailom besplatno svim registriranim korisnicima verzije 3.0.<ref name="lowendmac_history"/> Nakon [[MacWrite]], Word za Mac OS nije nikad imao bilo kojih ozbiljnijih rivala. Word 5.1 za Mac OS, izdat 1992, bio je veoma popularan procesor teksta zbog svoje elegancije, relativno lahkog korištenja i skupa mogućnosti. Većina korisnika je izjavila da je to najbolja verzija Worda za Mac OS ikad napravljena.<ref name="lowendmac_history"/><ref name="msdn_macword6">{{cite web | url=http://blogs.msdn.com/rick_schaut/archive/2004/02/26/80193.aspx | title=Mac Word 6.0 | work=Buggin' My Life Away | publisher=MSDN Blogs | last=Schaut | first=Rick | date=February 26, 2004 | accessdate=2010-06-21}}</ref> Godine 1986, sporazum između [[Atari]] i Microsofta uveo je Word na [[Atari ST]]<ref name="Microsoft Write for Atari ST">{{cite web |url=http://www.atarimagazines.com/compute/issue77/News_Products.php?tag= |title=Atari announces agreement with Microsoft |publisher=Atarimagazines.com |date=2008-04-25 |accessdate=2010-06-21 |archive-date=2010-06-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100618010538/http://www.atarimagazines.com/compute/issue77/News_Products.php?tag= |url-status=dead }}</ref> pod imenom ''Microsoft Write''. Atari ST verzija je bila ulaz Worda 1.05 za Mac OS<ref name="Microsoft Write for Atari ST review">{{cite web |url=http://www.atarimagazines.com/startv3n1/microsoftwrite.html?tag= |title=Feature Review: Microsoft Write |publisher=Atarimagazines.com |date=2008-04-25 |accessdate=2010-06-21 |archive-date=2010-06-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100618015652/http://www.atarimagazines.com/startv3n1/microsoftwrite.html?tag= |url-status=dead }}</ref><ref name="Microsoft Word for Atari ST">{{cite web |url=http://www.atarimagazines.com/v5n11/ataricorp.html?tag= |title=Today's Atari Corp.: A close up look inside |publisher=Atarimagazines.com |date=2008-04-25 |accessdate=2010-06-21 |archive-date=2010-06-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100618015727/http://www.atarimagazines.com/v5n11/ataricorp.html?tag= |url-status=dead }}</ref> i nikad nije nadograđena zbog velikog stepena [[softversko piratstvo|softverskog piratstva]] Atari platforme. Prva verzija Worda za Windows je izdata 1989. Sa izdanjem sistema [[Windows 3.0]] naredne godine, prodaja je počela rasti i Microsoft je ubrzo postao lider na tržištu za procesiranje teksta za IBM PC-kompatibilne računare.<ref name="pcworld_word25"/> Godine 1991, Microsoft je kapitalizirao na rastu popularnosti Worda Windows izdavanjem verzije Worda za DOS, verzije 5.5, koja je zamijenila svoj unikatni korisnički interfejs sa interfejsom jednakim za Windows aplikaciju.<ref>{{cite news | url=http://books.google.com/books?id=tDwEAAAAMBAJ&pg=PA151 | title=First Look: Microsoft Updates Look of And Adds Pull-Down Menus to Character-Based Word 5.5 | last=Miller | first=Michael J. | work=InfoWorld | date=November 12, 1990 | page=151 | accessdate=November 7, 2010}}</ref><ref>{{cite news | url=http://books.google.com/books?id=wFAEAAAAMBAJ&pg=PA108 | title=Microsoft Word 5.5: Should You Fight or Switch? | last=Needleman | first=Raphael | work=InfoWorld | date=November 19, 1990 | page=106 | accessdate=November 7, 2010}}</ref> Kada je Microsoft postao svjestan problema iz 2000. godine, napravio je Microsoft Word 5.5 za DOS dostupan za preuzimanje besplatno. Od marta 2014, i dalje je dostupan za preuzimanje sa Microsoftovog web-sajta.<ref>{{cite web | url=http://download.microsoft.com/download/word97win/Wd55_be/97/WIN98/EN-US/Wd55_ben.exe | title=Microsoft Word 5.5 for MS-DOS (EXE format) | work=Microsoft Download Center | accessdate=2011-08-19}}</ref> Godine 1991, Microsoft je krenuo u projekat pod kodnim nazivom Pyramid za kompletno ponovno ispisivanje Microsoft Worda iz temelja. Obje verzije, i za Windows i Mac OS, bi počinjale sa iste kodne baze. Prekinuto je kada je shvaćeno da bi razvojnom timu uzelo puno vremena za ponovno ispisivanje i hvatanje svih novih mogućnosti koje bi se mogle dodati u istom vremenu bez ponovnog pisanja. Umjesto toga, sljedeće verzije Worda za Windows i Mac OS, nazvane verzija 6.0, obje su započete od kodne baze Worda za Windows 2.0.<ref name="msdn_macword6"/> Sa izdavanjem Worda 6.0 godine 1993, Microsoft je opet pokušao sinhronizirati brojeve verzija i koordinirati ime projekta širom platformi, ovaj put širom DOSa, Mac OSa i Windowsa (ovo je bila zadnja verzija Worda za DOS). Predstavljen je AutoCorrect, koji automatski ispravlja određene tipografske greške, te AutoFormat, koji može reformatirati dosta dijelova dokumenta odjednom. Dok je Windows verzija primila povoljne ocjene (npr.,<ref name="infoworld_word6">{{cite news | url=http://books.google.com/books?id=6DoEAAAAMBAJ&pg=PA66 | title=War of the Words | work=InfoWorld | date=February 7, 1994 | pages=66–79 | accessdate=November 7, 2010}}</ref>), Mac OS verzija je bila naširoko ismijavana. Većina se žalila na sporost, nespretnost i memorijsku intenizvnost, kao i korisnički interfejs koji je znatno promijenjen od Worda 5.1.<ref name="msdn_macword6"/> U odgovoru na korisničke zahtjeve, Microsoft je nudio Word 5 ponovo, nakon što je bio zaustavljen.<ref name="ugeek_97">{{cite web | url=http://www.geek.com/hwswrev/off98mac.htm | title=UGeek Software Review: Microsoft Office 98 Gold for Macintosh | last=Lockman | first=James T.W. | date=May 15, 1998 | accessdate=November 7, 2010 | archivedate=2010-12-03 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20101203220342/http://www.geek.com/hwswrev/off98mac.htm | deadurl=yes }}</ref> Naknadne verzije Worda za Mac OS X nisu dalje direktni ulazi Worda za Windows, umjesto toga istiću miješanost ulaznog i autohtonog koda. === Word za Windows === Potpuni program za procesiranje teksta za Windows i Mac OS X od Microsofta. Dostupan kao samostalan ili kao dio Microsoft Officea, Word sadrži osnovne desktop izdavačke mogućnosti i najšire je korišten program za obradu teksta na tržištu. Datoteke Worda su često korištene kao format za slanje testualnih dokumenata preko e-maila jer skoro svaki korisnik sa računarom može čitati Word dokument korištenjem Word aplikacije, Word preglednikom ili tekstualnim procesorom koji podržava Wordove formate (pogledati [[Microsoft Word Viewer]]). Word 95 za Windows je bila prva 32-bitna verzija proizvoda, izdata sa Officeom 95 skoro u isto vrijeme kao [[Windows 95]]. Bio je to jednostavan ulaz Worda 6.0 i predstavio je nekoliko novih mogućnosti, od kojih je jedan crveni cik-cak podvučena linija za provjeru pravopisa.<ref name="officeui_history2">{{cite web | url=http://blogs.msdn.com/b/jensenh/archive/2006/03/29/563938.aspx | title=Ye Olde Museum Of Office Past (Why the UI, Part 2) | last=Harris | first=Jensen | work=An Office User Interface Blog | publisher=Microsoft | date=March 29, 2006 | accessdate=November 7, 2010}}</ref> Počinjući sa Wordom 95, izdanja Worda su zvana po godinama svog izdavanja, umjesto broja verzije.<ref>{{cite web | url=http://www.computerworld.com/s/article/9003994/Final_Review_The_Lowdown_on_Office_2007?taxonomyId=18&pageNumber=2 | title=Final Review: The Lowdown on Office 2007 | work=Computerworld | first=Richard | last=Ericson | date=October 11, 2006 | accessdate=November 8, 2010 | archive-date=2011-06-29 | archive-url=https://web.archive.org/web/20110629200448/http://www.computerworld.com/s/article/9003994/Final_Review_The_Lowdown_on_Office_2007?taxonomyId=18&pageNumber=2 }}</ref> === Word za Mac === Godine 1997, Microsoft je oformio Macintosh Business Unit kao nezavisnu grupu unutar Microsofta fokusiranu na pisanju softvera za [[Mac OS 9|Mac OS]]. Prva verzija Worda, Word 98, izdan je sa Office 98 Macintosh Edition. Mogućnosti dokumenta dostigle su paritet sa Wordom 97,<ref name="ugeek_97"/> i sadržavale su mogućnosti iz Worda 97 za Windows, uključujući pravopisnu i gramatičku provjeru sa cik-cak linijama.<ref name="appleinsider_history">{{cite news | url=http://www.appleinsider.com/articles/07/11/12/road_to_mac_office_2008_an_introduction.html%26page%3D3 | title=Road to Mac Office 2008: an introduction (Page 3) | last=McLean | first=Prince | work=AppleInsider | date=November 12, 2007 | accessdate=November 7, 2010 | archive-date=2011-07-07 | archive-url=https://web.archive.org/web/20110707153946/http://www.appleinsider.com/articles/07/11/12/road_to_mac_office_2008_an_introduction.html%26page%3D3 | dead-url=yes }}</ref> Korisnici mogu izabrati izbornike i prečice na tastaturi da budu jednake bilo Wordu 97 za Windows, bilo za Word 5 za Mac OS. Word 2001, izdat 2000, dodao je nekoliko novih mogućnosti, uključujući [[Office Clipboard]], koji je dopuštao korisnicima kopiranje i lijepljenje višestrukih stavki.<ref name="atpm">{{cite web | url=http://www.atpm.com/7.01/office.shtml | title=Review: Microsoft Office 2001 | work=ATPM: About This Particular Macintosh | last=Tetrault | first=Gregory |date = January 2001| accessdate=November 7, 2010}}</ref> Bila je to zadnja verzija koja se pokretala na klasičnom [[Mac OS]]u i, na [[Mac OS X]], jedino se moglo pokrenuti unutar [[Classic Environment]]. Word X, izdan 2001, bio je prva verzija koja se prirodno pokretala na, i zahtjevala, Mac OS X,<ref name="appleinsider_history"/> te predstavila nepovezani odabir teksta.<ref name="macworld_wordx">{{cite news | url=http://www.macworld.com/reviews/product/407306/review/microsoft_office_overall_rating.html | title=Review: Microsoft Office v. X | first=Tom | last=Negrino | work=Macworld | date=February 1, 2002 | accessdate=November 7, 2010 | archive-date=2010-08-18 | archive-url=https://web.archive.org/web/20100818084538/http://www.macworld.com/reviews/product/407306/review/microsoft_office_overall_rating.html | dead-url=yes }}</ref> Word 2004 je izdan u maju 2004. Sadržavao je novi Notebook Layout prikaz za pisanje napomena bilo kucanjem, bilo govorom.<ref name="macworld_2004">{{cite news | url=http://www.macworld.com/article/29728/2004/03/office2004firstlook.html | title=Office 2004: First Look | work=Macworld | first1=Kelly | last1=Lunsford | first2=Philip | last2=Michaels | first3=Jason | last3=Snell | date=March 3, 2004 | accessdate=November 7, 2010 | archive-date=2010-06-25 | archive-url=https://web.archive.org/web/20100625001248/http://www.macworld.com/article/29728/2004/03/office2004firstlook.html | dead-url=yes }}</ref> Ostale mogućnosti, poput praćenja izmjena, su napravljene više slične sa Officeom za Windows.<ref name="macnn_2004">{{cite web | url=http://www.macnn.com/reviews/microsoft-office.html | title=Review: Microsoft Office | work=MacNN | first=Steve | last=Friedberg | date=May 25, 2004 | accessdate=November 7, 2010 | archive-date=2010-04-05 | archive-url=https://web.archive.org/web/20100405220059/http://www.macnn.com/reviews/microsoft-office.html }}</ref> Word 2008, izdat 15. januara 2008, sadržavao je Ribbon mogućnost, zvanu Elements Gallery, koja može biti korištena za odabir straničnog prikaza i ubacivanja po želji dijagrama i slika. Također je sadržavao novi prikaz fokusiran na prikazu objavljivanja, integrirano bibliografsko upravljanje,<ref name="appleinsider_word2008_1">{{cite news | url=http://www.appleinsider.com/articles/07/11/14/road_to_mac_office_2008_word_08_vs_pages_3_0.html | title=Road to Mac Office 2008: Word '08 vs Pages 3.0 | last=McLean | first=Prince | work=AppleInsider | date=November 14, 2007 | accessdate=November 7, 2010 | archive-date=2010-12-06 | archive-url=https://web.archive.org/web/20101206164346/http://www.appleinsider.com/articles/07/11/14/road_to_mac_office_2008_word_08_vs_pages_3_0.html }}</ref> autohtonu podršku za novi Office Open XML format. Bila je to prva verzija koja se pokretala autohtono na Intel-baziranim Macovima.<ref name="appleinsider_2008">{{cite news | url=http://www.appleinsider.com/articles/07/11/12/road_to_mac_office_2008_an_introduction.html%26page%3D4 | title=Road to Mac Office 2008: an introduction (Page 4) | last=McLean | first=Prince | work=AppleInsider | date=November 12, 2007 | accessdate=November 7, 2010 | archive-date=2011-07-07 | archive-url=https://web.archive.org/web/20110707153958/http://www.appleinsider.com/articles/07/11/12/road_to_mac_office_2008_an_introduction.html%26page%3D4 | dead-url=yes }}</ref> Word 2010 dopušta više podešavanja Ribbona,<ref name="pcmag_office2010">{{cite news | url=http://www.pcmag.com/article2/0,2817,2362921,00.asp | title=Microsoft Office 2010 | work=PC Magazine | first=Edward | last=Mendelson | date=May 11, 2010 | accessdate=November 8, 2010}}</ref> dodaje Backstage prikaz za upravljanje datotekama,<ref name="pcmag_backstage">{{cite news | url=http://www.pcmag.com/article2/0,2817,2362923,00.asp | title=Microsoft Office 2010: Office 2010's Backstage View | work=PC Magazine | first=Edward | last=Mendelson | date=May 11, 2010 | accessdate=November 8, 2010 | archivedate=2010-12-02 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20101202043605/http://www.pcmag.com/article2/0,2817,2362923,00.asp | deadurl=yes }}</ref> poboljšava navigaciju dokumenta, dopušta kreiranje i ugrađivanje snimaka ekrana,<ref name="pcmag_word2010">{{cite news | url=http://www.pcmag.com/article2/0,2817,2362925,00.asp | title=Microsoft Office 2010: The Word on Word | work=PC Magazine | first=Edward | last=Mendelson | date=May 11, 2010 | accessdate=November 8, 2010 | archivedate=2011-05-11 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20110511163555/http://www.pcmag.com/article2/0,2817,2362925,00.asp | deadurl=yes }}</ref> i integrira se sa [[Office Web Apps|Word Web App]]om.<ref>{{cite web | url=http://office.microsoft.com/en-us/web-apps-help/introduction-to-word-web-app-HA010378341.aspx | title=Introduction to Word Web App | publisher=Microsoft | accessdate=November 8, 2010}}</ref> Word 2011, izdat u oktobru 2010, zamijenio je Elements Gallery u korist Ribbon korisničkog interfejsa koji je dosta sličniji Officeu za Windows,<ref name="appleinsider_ribbon">{{cite news | url=http://www.appleinsider.com/articles/10/03/29/new_office_11_for_mac_sports_dense_ribbons_of_buttons.html | title=New Office 11 for Mac sports dense ribbons of buttons | last=McLean | first=Prince | work=AppleInsider | date=March 29, 2010 | accessdate=November 7, 2010 | archive-date=2010-11-24 | archive-url=https://web.archive.org/web/20101124085400/http://www.appleinsider.com/articles/10/03/29/new_office_11_for_mac_sports_dense_ribbons_of_buttons.html }}</ref> i uključuje način punog prikaza koji dopušta korisnicima da se usredotoče na čitanje i pisanje dokumenata i podršku za [[Office Web Apps]].<ref name="appleinsider_2011_2">{{cite news | url=http://www.appleinsider.com/articles/10/10/25/review_microsofts_office_2011_for_mac.html%26page%3D2 | title=Review: Microsoft's Office 2011 for Mac (Page 2) | work=Apple Insider | date=October 25, 2010 | accessdate=November 7, 2010 | last=Dilger | first=Daniel Eran | archive-date=2010-10-28 | archive-url=https://web.archive.org/web/20101028082955/http://www.appleinsider.com/articles/10/10/25/review_microsofts_office_2011_for_mac.html%26page%3D2 | dead-url=yes }}</ref> == Formati datoteka == === Ekstenzije datoteka === Autohtoni Microsoft Word formati datoteka su označeni sa <code>.doc</code> ili <code>.docx</code> ekstenzijama datoteka. Iako je [[Doc (računarstvo)|<code>.doc</code>]] ekstenzija bila korištena u većini različitih verzija Worda, ona ustvari obuhvata četiri zasebna formata datoteka: # Word za DOS # Word za Windows 1 i 2; Word 4 i 5 za Mac OS # Word 6 i Word 95 za Windows; Word 6 za Mac OS # Word 97 i kasniji za Windows; Word 98 i kasniji za Mac OS Nova <code>.docx</code> ekstenzija potpisuje [[Office Open XML]] [[internacionalni standard]] za Office dokumente i koriste ga Word 2007, 2010 i 2013 za Windows, Word 2008 i 2011 za Mac OS X, kao i rastući broj aplikacija od drugih vendora, uključujući [[OpenOffice.org Writer]], [[open source]] uređivač teksta.<ref>{{cite web| url = http://www.openoffice.org/dev_docs/features/3.0/#Microsoft_Office_2007_Import_Filters | title = OpenOffice.org 3.0 New Features — Microsoft Office 2007 Import Filters | accessdate = 2010-04-26}}</ref> === Binarni formati (Word 97–2003)=== Tokom kasnih 1990tih i ranih 2000tih, principijelni Word format dokumenta ([[Doc (računarstvo)|.DOC]]) postaje ''[[de fakto]]'' standard za datotečne formate dokumenata za Microsoft Office korisnike. Iako se samo obično nazivaju "Word Document Format", ovaj pojam se odnosi primarno na opseg formata korištenih po preporuci u Wordu, verziji 97–2003. Word dokument datoteke koriste Word 97–2003 Binary File Format implementaciju [[Object Linking and Embedding|OLE]] (Object Linking and Embedding) [[COM Structured Storage|struktuirano skladištenje]] za upravljanje strukturom njihovog formata datoteke. OLE se ponaša radije kao konvencionalni hard drive sistem datoteka i napravljen je od nekoliko ključnih komponenti. Svaki Word dokument je sastavljen od "velikih blokova" koji su skoro uvijek (ali ne moraju biti) 512-bajtni komadi; stoga veličina datoteke Word dokumenta će u većini slučajeva biti veća od 512. "Skladišta" su analogna direktorijima na diskovnom pogonu i tačka prema ostalim skladištima ili "protoci" koji su slični datotekama na disku. Tekst u Word dokumentu je uvijek sadržan u "WordDocument" streamu (protoku). Prvi veliki blok u Word dokumentu, poznat kao "header" (zaglavlje) blok, omogućava važne informacije kao što je lokacija glavne podatkovne strukture u dokumentu. "Property storages" omogućuje metapodatke o skladištima i protocima u .doc datoteci, kao npr. gdje počinje i njeno ime i tako dalje. "File information block" sadrži informacije o tome gdje tekst u dokumentu počinje, završava, koja verzija Worda je kreirala dokument i ostale atribute. Microsoft je objavio pojedinosti za Word 97–2003 Binary File Format.<ref>{{cite web|url=http://www.microsoft.com/interop/docs/OfficeBinaryFormats.mspx|title=Microsoft Office Binary (doc, xls, ppt) File Formats|date=February 15, 2008|accessdate=2008-02-21|publisher=Microsoft}}</ref> Ipak, ove pojedinosti su kriticizirane zbog nedokumentovanja svih mogućnosti korištenih od strane Word binarnog formata datoteka.<ref>{{cite web |url=http://www.joelonsoftware.com/items/2008/02/19.html |title=Why are the Microsoft Office file formats so complicated? (And some workarounds) |author=Joel Spolsky |accessdate=2011-05-23}}</ref> Word 2007 i kasniji nastavljaju podršku za DOC format datoteke, iako nije predložena kao prije. === XML Document (Word 2003) === {{Glavni|Microsoft Office XML formati}} ''XML '' format predstavljen u Wordu 2003<ref>{{cite web|url=http://msdn.microsoft.com/en-us/library/aa223584(office.11).aspx |title=What You Can Do with Word XML [Word 2003 XML Reference] |publisher=MSDN |year=2004}}</ref> je bio jednostavan, [[XML]]-bazirani format nazvan WordprocessingML. === Međuverzijska kompatibilnost === Otvaranje Wordovog dokumenta u verziji Worda različitoj od one kojom je kreiran može uzrokovati pogrešan prikaz dokumenta. Formati dokumenta raznih verzija mijenjaju se suptilno i ponekad ne tako suptilno (poput mijenjanja fonta ili upravljanjem kompleksnijim zadacima npr. fusnote). Formatiranje kreirano u novijim verzijama ne preživi uvijek kada se prikazuje u starijim verzijama programa, skoro uvijek jer ta mogućnost ne postoji u prethodnim verzijama.<ref name="casson_ryan"/> [[Rich Text Format]] (RTF), rani napor da se kreira format za razmjenu formatiranog teksta među aplikacijama, je opcionalni format za Word koji zadržava najviše formatiranja i sav sadržaj originalnog dokumenta. === Formati treće strane === [[Dodatak (računarstvo)|Dodaci]] koji dozvoljavaju Windows verziji Worda da čita i piše formate koje ne podržava autohtono, kao što je [[međunarodni standard]]ni [[OpenDocument]] format (ODF) (ISO/IEC 26300:2006), su dostupni. Sve do izdanja [[Windows XP#Service packs|Service Pack 2]] (SP2) za Office 2007, Word nije autohtono podržavao čitanje ili pisanje ODF dokumenata bez dodatka, imena [http://www.sun.com/software/star/odf_plugin/get.jsp SUN ODF Plugin]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} ili [http://odf-converter.sourceforge.net/download.html OpenXML/ODF Translator]. Sa SP2 instaliranim, ODF format 1.1 dokumenti mogu se čitati i sačuvavati kao bilo koji drugi podržani format u dodatku onih koji su već dostupni u Wordu 2007.<ref name="casson_ryan">{{cite book | last1=Casson | first1=Tony | last2=Ryan | first2=Patrick S. | url=http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=1656616 | chapter=Open Standards, Open Source Adoption in the Public Sector, and Their Relationship to Microsoft's Market Dominance | title=Standards Edge: Unifier or Divider? | editor-last=Bolin | editor-first=Sherrie | date=May 1, 2006 | page=87 | publisher=Sheridan Books}}</ref><ref>{{Cite web |title=Microsoft Expands List of Formats Supported in Microsoft Office, May 21, 2008 |url=http://www.microsoft.com/en-us/news/press/2008/may08/05-21ExpandedFormatsPR.aspx|work=News Center |publisher=Microsoft |date=May 21, 2008 |accessdate=April 24, 2013}}</ref><ref>{{Cite web |title=Next Office 2007 service pack will include ODF, PDF support options |date=May 21, 2008 |url=http://www.betanews.com/article/Next_Office_2007_service_pack_will_include_ODF_PDF_support_options/1211343807 |work=Betanews |first=Scott M. III |last=Fulton}}</ref><ref>{{cite web |author=Andy Updegrove |url=http://consortiuminfo.org/standardsblog/article.php?story=20080521092930864 |title=Microsoft Office 2007 to Support ODF – and not OOXML, May 21, 2008 |publisher=Consortiuminfo.org |date= |accessdate=2010-06-21 |archive-date=2008-05-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080523233233/http://www.consortiuminfo.org/standardsblog/article.php?story=20080521092930864 |dead-url=yes }}</ref><ref>{{cite web |url=http://software.silicon.com/applications/0,39024653,39230395,00.htm |title=Microsoft: Why we chose ODF support over OOXML, 23 May 2008 |publisher=Software.silicon.com |date= |accessdate=2010-06-21 |archive-date=2009-07-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090721062335/http://software.silicon.com/applications/0%2C39024653%2C39230395%2C00.htm |dead-url=yes }}</ref> Implementacija je doživjela značakne kritike, te su [[ODF Alliance]] i ostali tvrdili da dodaci treće strane omogućavaju bolju podršku.<ref name="sp2-fact-sheet">{{cite web |url=http://www.odfalliance.org/resources/fact-sheet-Microsoft-ODF-support.pdf |title=Fact-sheet Microsoft ODF support |accessdate=2009-05-24 |quote=''Microsoft Excel 2007 will process ODF spreadsheet documents when loaded via the Sun Plug-In 3.0 for Microsoft Office or the SourceForge "OpenXML/ODF Translator Add-in for Office," but will fail when using the "built-in" support provided by Office 2007 SP2.'' |publisher=odfalliance |archivedate=2009-06-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090611181719/http://www.odfalliance.org/resources/fact-sheet-Microsoft-ODF-support.pdf |deadurl=yes }}</ref> Microsoft je kasnije izjavio da ODF podrška ima neka ograničenja.<ref>{{cite web|url=http://office.microsoft.com/en-us/word/HA102835631033.aspx |title=What happens when I save a Word 2007 document in the OpenDocument Text format? |author=Microsoft |accessdate=2010-04-05}}</ref> U oktobru 2005, godinu prije nego je Microsoft Office 2007 izdat, Microsoft je izjavio da je bila nedovoljna podražnja od strane Microsoftovih korisnika za podršku za međunarodni standard OpenDocument i da tada neće biti ubačen u Microsoft Office 2007. Ova izjava je ponavljana u narednim mjesecima.<ref name="office12-pdf">{{cite web |last=Goodwins |first=Rupert |url=http://news.zdnet.co.uk/software/0,1000000121,39225406,00.htm |title=Office 12 to support PDF creation, 3 October 2005 |publisher=News.zdnet.co.uk |date=2005-10-03 |accessdate=2010-06-21 |archive-date=2009-07-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090723224815/http://news.zdnet.co.uk/software/0,1000000121,39225406,00.htm |dead-url=yes }}</ref><ref name="odf-must">{{cite web |last=Marson |first=Ingrid |url=http://news.zdnet.co.uk/software/0,1000000121,39226547,00.htm |title=Microsoft 'must support OpenDocument', 6 October 2005 |publisher=News.zdnet.co.uk |date=2005-10-06 |accessdate=2010-06-21 |archive-date=2009-07-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090725100911/http://news.zdnet.co.uk/software/0,1000000121,39226547,00.htm |dead-url=yes }}</ref><ref name="gates-odf">23 March 2006, Gates: Office 2007 will enable a new class of application [http://news.zdnet.com/2100-3513_22-148675.html Mass. holding tight to OpenDocument - ZDNet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090721020009/http://news.zdnet.com/2100-3513_22-148675.html |date=2009-07-21 }}</ref><ref name="odf">{{cite web |url=http://www.zdnet.com.au/news/software/soa/Microsoft_Office_to_get_a_dose_of_OpenDocument/0,130061733,139255766,00.htm |title=May 08, 2006 – Microsoft Office to get a dose of OpenDocument |publisher=Zdnet.com.au |date= |accessdate=2010-06-21 |archive-date=2009-07-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090722000632/http://www.zdnet.com.au/news/software/soa/Microsoft_Office_to_get_a_dose_of_OpenDocument/0,130061733,139255766,00.htm |dead-url=yes }}</ref> Kao odgovor, 20. oktobra 2005. internetska peticija je kreirana radi potražnje ODF podrške od Microsofta.<ref name="petition">{{cite web |author=OpenDocument Fellowship |url=http://opendocumentfellowship.com/press/2005-10-20 |title=OpenDocument Support: Tell Microsoft You Want It!, 20 October 2005 |publisher=Opendocumentfellowship.com |date=2005-10-20 |accessdate=2010-06-21 |archive-date=2008-03-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080323060829/http://opendocumentfellowship.com/press/2005-10-20 |dead-url=yes }}</ref> U maju 2006, ODF dodatak zaa Microsoft Office je izdat od strane OpenDocument Foundation.<ref name="mso-odf-plugin">{{cite web |url=http://www.linux-watch.com/news/NS5139606687.html |title=Coming soon: ODF for MS Office, May 04, 2006 |publisher=Linux-watch.com |date=2006-05-04 |accessdate=2010-06-21 }}{{Dead link|date=December 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Microsoft je izjavio da to nema veze sa razvojnicima dodatka.<ref name="odf-plugin-no-cooperating">{{cite web|first=Martin |last=LaMonica |url=http://news.cnet.com/Microsoft-Office-to-get-a-dose-of-OpenDocument/2100-1013_3-6069188.html |title=Microsoft Office to get a dose of OpenDocument |date=May 5, 2006 |work=[[CNET News]] |publisher=[[CBS Interactive]] |accessdate=2010-06-21}}</ref> U julu 2006, Microsoft je objelodanio kreiranje Open XML Translator projekta– alate za kreiranje tehničkog mosta između Microsoft Office Open XML Formata i OpenDocument Format (ODF). Ovaj je rad počeo kao odgovor na zahtjeve vlade za međuoperativnost sa ODF-om. Cilj projekta nije bio dodati ODF podršku za Microsoft Office, nego kreirati dodatak kao vanjski skup alata.<ref name="ms-odf-plugin">{{cite web|url=http://www.microsoft.com/presspass/press/2006/jul06/07-06OpenSourceProjectPR.mspx |title=Microsoft Expands Document Interoperability, July 5, 2006 |publisher=Microsoft.com |date=2006-07-05 |accessdate=2010-06-21}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://blogs.msdn.com/brian_jones/archive/2006/07/05/657510.aspx |title=Open XML Translator project announced (ODF support for Office) |first=Brian |last=Jones |first2=Zeyad |last2=Rajabi |work=Brian Jones: Office Solutions |publisher=Microsoft |date=July 6, 2006 |accessdate=April 24, 2013}}</ref> U februaru 2007, ovaj projekat je izdao prvu verziju ODF dodatka za Microsoft Word.<ref>{{cite web | url=http://news.cnet.com/Microsoft-to-release-ODF-document-converter/2100-1046_3-6155585.html | title=Microsoft to release ODF document converter | publisher=[[CBS Interactive]] | work=[[CNet News]] | date=February 1, 2007 | accessdate=April 24, 2013 | last=LaMonica |first=Martin}}</ref> U februaru 2007, Sun je izdao početnu verziju svog ODF dodatka za Microsoft Office.<ref>{{cite web|last=Lombardi |first=Candace |url=http://news.cnet.com/Sun-to-release-ODF-translator-for-Microsoft-Office/2100-1012_3-6157189.html |title=Sun to release ODF translator for Microsoft Office |publisher=News.cnet.com |date=2007-02-07 |accessdate=2010-06-21}}</ref> Verzija 1.0 je izdata u julu 2007.<ref>{{cite web|last=Paul |first=Ryan |url=http://arstechnica.com/journals/linux.ars/2007/07/07/sun-releases-odf-plugin-1-0-for-microsoft-office |title=Sun releases ODF Plugin 1.0 for Microsoft Office, July 07, 2007 |publisher=Arstechnica.com |date=2007-07-07 |accessdate=2010-06-21}}</ref> Microsoft Word 2007 (Service Pack 1) podržava (samo kao izlaz) [[Portable Document Format|PDF]] i [[XML Paper Specification|XPS]] formate, ali samo nakon ručne instalacije dodatka 'Save as PDF or XPS'.<ref>{{cite web|url=http://www.microsoft.com/downloads/details.aspx?displaylang=en&FamilyID=4d951911-3e7e-4ae6-b059-a2e79ed87041 |title=Download details: 2007 Microsoft Office Add-in: Microsoft Save as PDF or XPS |publisher=Microsoft.com |date=2006-11-08 |accessdate=2010-06-21}}</ref><ref>Microsoft to remove PDF support from Office 2007 in wake of Adobe dispute, Friday, June 02, 2006 [http://www.tgdaily.com/content/view/26786/118/ Microsoft to remove PDF support from Office 2007 in wake of Adobe dispute | TG Daily]</ref> Na kasnijim izdanjima, ovo je automatski omogućeno. === Formati slika === Word može uvoziti i prikazati slike u generalnim bitmap formatika kao [[JPEG|JPG]] i [[GIF]]. Također može biti korišten za kreiranje i prikazivanje jednostavnih linijskih oblika. Nijedna verzija Microsoft Worda nema podršku za česti [[SVG]] vektorski format slike. == Prednosti i mane == Između ostalog, Word sadrži ugrađenu provjeru pravopisa, thesaurus, rječnik, te alate za manipulaciju i izmjenu teksta. Slijede neki od aspekata iz skupa funkcija. === WordArt === {{Main|WordArt}} [[Datoteka:WordArt.png|thumb|164x164px|Primjer teksta izrađenog WordArt funkcijom]] WordArt dopušta crtanje teksta u Microsoft Wordovom dokumentu kao što je naslov, vodeni žig ili drugi tekst, sa grafičkim efektima zakošavanje, sjenčenje, rotiranje, razvlačenje u različitim oblicima i bojama čak uključujući trodimenzionalne efekte. Korisnici mogu primijeniti efekte formata kao sjenčenje, košenje, sjaj i refleksiju na tekst iz dokumenta lahko kao dodavanje podebljanih slova ili podvlačenje. Korisnici mogu koristiti provjeru pravopisa teksta koje koristi vizuelni efekat, i dodati tekstovne efekte kod stilova paragrafiranja. === Makroi === Makro je zakon obrasca koji specificira kako određeni ulazni redoslijed (često redoslijed slova) treba biti mapiran prema vanjskom redoslijedu u skladu sa prethodno definisanim procesom. Često korišteni ili ponavljajući redoslijedi ulaznih podataka i pomicaja miša mogu biti automatizirani. Kao ostali [[Microsoft Office]] dokumenti, Word datoteke mogu sadržavati napredne [[Macro (računarstvo)|makroe]] pa čak i ugrađene programe. Jezik je bio originalno [[WordBasic]], ali je izmjenjen u [[Visual Basic for Applications]] od Worda 97. Ova ekstenzivna funkcionalnost može također biti korištena za pokretanje i raširivanje [[Virus (računarstvo)|virusa]] u dokumentima. Težnja da ljudi dijele Word dokumente preko emaila, [[USB flash uređaj]]a i [[floppy disk]]ova je učinio ovo atraktivnim vektorom godine 1999. Poznat primjer je bio [[Melissa virus]], ali je i bezbroj ostalih postojao. == Istorija izdanja == {| class="wikitable" |+ Historija izdanja Microsoft Worda za [[Windows]] ! Godina izdavanja ! Naziv ! Verzija ! Komentari |- | 1989 | Word za Windows 1.0 | | |- | 1990 | Word za Windows 1.1 | 1.1 | Kodno nazvan Bill the Cat |- | 1990 | Word za Windows 1.1a | 1.1a | Za Windows 3.1. 25. marta 2014 Microsoft je napravio izvorni kod za Word za Windows 1.1a dostupan javnosti preko Computer History Museum.<ref>{{cite web|url = http://www.computerhistory.org/_static/atchm/microsoft-word-for-windows-1-1a-source-code/|title = Microsoft Word for Windows Version 1.1a Source Code|first = Len|last = Shustek|date = 2014-03-24|accessdate = 2014-03-29}} </ref><ref>{{cite web |url = http://blogs.technet.com/b/microsoft_blog/archive/2014/03/25/microsoft-makes-source-code-for-ms-dos-and-word-for-windows-available-to-public.aspx|title = Microsoft makes source code for MS-DOS and Word for Windows available to public|date = 2014-03-25|first = Roy|last = Levin|work = Official Microsoft Blog|accessdate = 2014-03-29}} </ref> |- | 1991 | Word za Windows 2.0 | 2.0 | Kodno nazvan Spaceman Spiff |- | 1993 | Word za Windows 6.0 | 6.0 | Kodno nazvan T3 (preimenovan kao 6 da donese Windowsovim brojanje u liniji sa onim iz DOS verzije, Mac OS verzije i također WordPerfect, glavni rivalski uređivač teksta tog vremena; također 32-bitna verzija za [[Windows NT]] samo) |- | 1995 | Word 95 | 7.0 | Sadržan u [[Office 95]] |- | 1997 | Word 97 | 8.0 | Sadržan u [[Office 97]] |- | 1998 | Word 98 | 8.5 | Prodavat samo kao dio [[Office 97]] Powered By Word 98, koji je bio jedino dostupan u Japanu i Koreji. |- | 1999 | Word 2000 | 9.0 | Sadržan u [[Office 2000]] |- | 2001 | Word 2002 | 10.0 | Sadržan u [[Office XP]] |- | 2003 | Office Word 2003 | 11.0 | Sadržan u Office 2003 |- | 2006 | Office Word 2007 | 12.0 |Sadržan u [[Office 2007]]; izdat za bisnise 30. novembra 2006, izdat šriom svijeta za korisnike 30. januara 2007. |- | 2010 | Word 2010 | 14.0 | Sadržan u [[Office 2010]] |- | 2013 | Word 2013 | 15.0 | Sadržan u [[Office 2013]] |} : ''Napomena: Broj verzije 13 je preskočen zbog [[praznovjerje|praznovjerja]].''<ref name="Office13Avoid">[[Microsoft Mouse|For the sake of superstition the next version of Office won't be called '13']], Office Watch News. </ref> {| class="wikitable" |+ Historija izdanja Microsoft Worda za Mac OS i Mac OS X ! Year Released ! Name ! Comments |- | 1985 | Word 1 | |- | 1987 | Word 3 | |- | 1989 | Word 4 | Dio Officea 1.0 i 1.5 |- | 1991 | Word 5 | * Dio Officea 3.0 * Zahtjeva System 6.0.2, 512 KB RAMa (1 MB za 5.1, 2 MB da koristi provjeru pravopisa i thesaurus), 6.5 MB dostupnog kapaciteta HDD<ref name="lowendmac_history2">{{cite news|url = http://lowendmac.com/software/microsoft/word-for-macintosh.html|title = Microsoft Word for Mac History|last = Knight|first = Dan|work = Low End Mac|date = May 22, 2008|accessdate = November 7, 2010|archive-date = 2014-07-08|archive-url = https://web.archive.org/web/20140708064431/http://lowendmac.com/software/microsoft/word-for-macintosh.html|url-status = dead}}</ref> |- | 1992 | Word 5.1 | * Dio Officea 3.0 * Zadnja verzija koja podržava 68000-bazirane Macove<ref name="lowendmac_history2" /> |- | 1993 | Word 6 | * Dio Officea 4.2 * Dijeli kod i korisnički interfejs sa Wordom za Windows 6 * Zahtjeva System 7.0, 4 MB RAMa (8 MB preporuka), najmanje 10 MB dostupnog kapaciteta HDD, 68020 CPU<ref name="lowendmac_history2" /> |- | 1998 | Word 98 | * Dio Officea 98 Macintosh Edition * Zahtjeva PowerPC-bazirane Macintosh |- | 2000 | Word 2001 | * Dio [[Microsoft Office 2001]] * Zadnja verzija kompatibilna sa Classic (OS 9 ili ranijim) [[Mac OS]]-om |- | 2001 | Word v. X | * Dio [[Office v. X]] * Prva verzija za [[Mac OS X]] jedino |- | 2004 | Word 2004 | Dio [[Office 2004]] |- | 2008 | Word 2008 | Dio [[Office 2008]] |- | 2010 | Word 2011 | Dio [[Office 2011]] |} {| class="wikitable" |+ Historija izdanja Worda za [[MS-DOS]] ! Godina izdavanja ! Naziv ! Kometari |- | 1983 | Word 1 | |- | 1985 | Word 2 | |- | 1986 | Word 3 | |- | 1987 | Word 4 | |- | 1989 | Word 5 | |- | 1991 | Word 5.1 | |- | 1991 | Word 5.5 | Prva DOS verzija koja koristi korisnički interfejs sličan Windowsovom |- | 1993 | Word 6.0 | |} {| class="wikitable" |+ Historija izdanja Worda za ostale platforme ! Platforma ! Godina ! Naziv ! Komentari |- | [[Atari ST]] | 1988 | Microsoft Write | Baziran na Microsoft Wordu 1.05 za Mac OS |- | [[OS/2]] | 1989 | Microsoft Word 5.0 | Word 5.0 se pokreće i pod DOSom i pod OS/2 dualnim načinom kao autohtona OS/2 aplikacija |- | OS/2 | 1991 | Microsoft Word 5.5 | Word 5.0 se pokreće i pod DOSom i pod OS/2 dualnim načinom kao autohtona OS/2 aplikacija |- | OS/2 | 1990 | Microsoft Word for OS/2 Presentation Manager v1.1 | |- | OS/2 | 1991 | Microsoft Word for OS/2 Presentation Manager v1.2 | |- | [[SCO Unix]] | 1994-1995 | Microsoft Word za Unix v5.1 | |} == Povezano == * [[MatheGrafix]] == Reference == {{Refspisak|2}} == Literatura == * Tsang, Cheryl. ''Microsoft: First Generation''. New York: John Wiley & Sons, Inc. {{ISBN|978-0-471-33206-0}}. * Liebowitz, Stan J. & Margolis, Stephen E. ''Winners, Losers & Microsoft: Competition and Antitrust in High Technology'' Oakland: Independent Institute. {{ISBN|978-0-945999-80-5}}. == Vanjske veze == * [http://office.microsoft.com/word/ Službena stranica Microsoft Worda] * [http://www.knubbelmac.de/bildschau.html?basis=ms-word-1 Microsoft Word 1.0 for Macintosh screenshots] [[Kategorija:Microsoft|Word]] [[Kategorija:Softver]] cqao44hew6nqes49x0pz7phcs7i9d1d 14 218013 42689348 40922124 2026-09-13T13:38:46Z Aca 108187 42689348 wikitext text/x-wiki {{prazna kategorija}}__HIDDENCAT__ [[Kategorija:Biografije bez slika]] gyf2paf9kzx3u39h9a3y0m0p95nrrcj 14 227391 42689345 42657434 2026-09-13T13:38:19Z Aca 108187 42689345 wikitext text/x-wiki __HIDDENCAT__ {{prazna kategorija}} [[Kategorija:Biografije bez slika, glumci]] 6hhd70li8t0lcplb5bn7a1u473kbszj 3 229083 42689218 40697292 2026-09-13T13:08:03Z AcaBot 120650 supstitucija šablona {{WVn}} 42689218 wikitext text/x-wiki Unošenje lažnih informacija (ma koliko one nekome bile draže od činjenica) se na ovoj, kao i na svakoj Wikipediji, smatra vandalizmom. {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Datoteka:Stop hand nuvola.svg|30px]] | Ovo je '''zadnje upozorenje'''. <br />Kada sljedeći put [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizirate]] stranicu, bit će vam zabranjeno uređivati Wikipediju. |} --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 18:55, 21 jun-липањ 2013 (CEST) == Novi prekršaj == Brisanje sadržaja članaka bez obrazloženja. {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je zabranjeno uređivati Wikipediju na period od 7 dana zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 18:06, 26 jun-липањ 2013 (CEST) {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola.svg|30px]] | '''Vama je zabranjeno uređivati Wikipediju zbog osobnih napada ili napadačkog ponašanja.''' Ako ili kada blokada istekne, slobodno se vratite, ali molimo vas da pravite korisne izmjene. Suzdržite se od osobnih napada ili ćete se susresti sa dužim zabranama koje će imati uticaja na sve korisnike koji koriste ovaj račun odnosno IP adresu. {{#if:|{{{2}}}}}{{#if:|<br/> ---- [[Image:Information.svg|15px]] ''Vaša blokada ističe: '''{{{1}}}'''''}} <!-- Šablon:VW8 (Blokiranje i druga upozorenja) --> |}[[Kategorija:Stranice sa templateom WV]] --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 08:34, 4 rujan-септембар 2013 (CEST) 72agaiutk7cxxphmceb4w5yk9j8w9td 3 232239 42689125 1714892 2026-09-13T12:58:23Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689125 wikitext text/x-wiki Hi. Stop vandalising pages, or there is a risk that your IP-address will be blocked from editing. -- [[Korisnik:Tegel|Tegel]] ([[Razgovor sa korisnikom:Tegel|razgovor]]) 20:38, 12 srpanj-јул 2013 (CEST) {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je zabranjeno uređivati Wikipediju na period od 3 dana zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 20:56, 12 srpanj-јул 2013 (CEST) edt8vig5lqplyj0lkqwx6smkbittptq 3 232918 42689270 1678759 2026-09-13T13:12:17Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689270 wikitext text/x-wiki Unošenje lažnih informacija. {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je zabranjeno uređivati Wikipediju na period od 7 dana zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 15:52, 17 srpanj-јул 2013 (CEST) 6rjtvyouwkt98lq8iysrhv6b8k57bvu 14 237895 42689347 1693602 2026-09-13T13:38:37Z Aca 108187 42689347 wikitext text/x-wiki {{prazna kategorija}} __HIDDENCAT__ k3ya02ig9j3a43hp8bjyuj2kph3csuc 3 241813 42689168 4167519 2026-09-13T13:03:04Z AcaBot 120650 /* Upozorenje */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689168 wikitext text/x-wiki Molim Vas, možete li citirati knjige na uobičajeni način i postaviti ISBN-ove? Bez toga članak ne može stajati. Hvala, [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor sa korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 22:14, 25 februar-вељача 2014 (CET) == Upozorenje== {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |}--[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 18:02, 28 april-травањ 2014 (CEST) lhqrejcwiughzuwjjg1bi32w5nynw80 0 245140 42689381 42683297 2026-09-13T15:01:43Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689381 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Političar | ime = Mihail Frunze | slika = | opis_slike | datum_rođenja = [[2. februar]] [[1885]]. | opis_slike = | mesto_rođenja = [[Biškek]] | država_rođenja = [[Ruska Imperija]] | datum_smrti = [[31. oktobar]] [[1925]]. | mesto_smrti = [[Moskva]] | država_smrti = [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetski Savez]] | državljanstvo = | narodnost = | veroispovest = | partija = | supružnik = | deca = | univerzitet = | profesija = | funkcija 1 = | izbori 1 = | početak funkcije 1 = | kraj funkcije 1 = | prethodnik 1 = | naslednik 1 = }} '''Mihail Vasiljevič Frunze''' ({{jez-rus|Mihaíl Vasílьevič Frúnze}}; [[Biškek]] 2. februar [[1885]] - 31. oktobar [[1925]] [[Moskva]]) bio je jedan od glavnih rukovodilaca [[Boljševici|boljševika]], [[Oktobarska revolucija|oktobarske revolucije]] i kasnije rukovodilaca [[Crvena armija|Crvene armije]] u [[Ruski građanski rat|Ruskom građanskom ratu]]. == Biografija == Rođen je rumunjskom ocu i ruskoj materi u gradu [[Biškek]], tadašnjoj [[Ruska Imperija|Ruskoj Imperiji]], danas glavni grad [[Kirgistan]]a. Studije je počeo u [[Almati|Alma-Ati]] i [[1904]]. nastavio na Politehničkom univerzitetu u [[Sankt Peterburg]]u. [[Datoteka:1985 CPA 5591.jpg|mini|150p|Poštanska marka iz 1985.]] Na drugom kongresu Socijal-demokratske radničke partije u [[London]]u [[1903]]. Frunze je u sporu Martovih [[Menjševici|menjševika]] i Lenjinovih [[Boljševici|boljševika]] podržao [[Vladimir Lenjin|Vladimira Iljiča Lenjina]]. Spor se vodio oko buduće taktike radničke partije. [[Datoteka:Ivanovo pam Frunze.jpg|mini|150px|levo|Spomenik u Ivanovu.]] Dve godine nakon kongresa Frunze postaje jedan od glavnih organizatora [[ruska revolucija 1905.|revolucije 1905]]. vodeći štrajkovni val tekstilne industrije u Šuji i [[Ivanovo (Rusija)|Ivanovu]]. Nakon ugušenja revolucije, Frunze je bio uhapšen i osuđen na smrt. Kazna je promenjena u prisilni rad u [[Sibir]]u. Nakon deset godina u Sibiru pobjegao je u [[Čita|Čitu]], gde je postao urednik [[Boljševici|boljševičkog]] nedeljnika ''-{Vostočno Obrozenie}-'' (Istočni zbornik). Tokom [[ruska revolucija|februarske revolucije 1917.]] bio je načelnik revolucionarnih milicija u [[Minsk]]u i kasnije postaje predsednik bjeloruskog sovjeta. U oktobarskom delu revolucije [[1917]]. otputovao je u Moskvu gde je vodio oružane radnike u borbi za kontrolu grada. Godine [[1918]]. postaje vojni komisar Voznesenske provincije, u koje vreme je počeo i [[ruski građanski rat]]. Tada je imenovan i vođom Armije Jug. Kod [[Omsk]]a je pobedio belu gardu poznatog [[Aleksandar Kolčak|admirala Aleksandra Kolčaka]]. Vrhovni komandant Crvene armije [[Lav Trocki]] mu nakon toga dodeljuje komandu Istočnog fronta. Frunze je nastavio sa bojem protiv bele garde i Basmačkih pobunjenika u rodnom [[Turkmenistan]]u. Pri tome je osvojio februara [[Kiva|Kivu]] i septembra [[Buhara|Buharu]]. U novembru [[1920]]. osvojio je [[Krim]] i odbacio je [[Petar Vrangel|generala Petra Vrangela]] izvan granica Rusije. Takođe je ugušio anarhističke (pod [[Nestor Mahno|Nestorom Mahnoom]]) i nacionalističke pokrete ([[Simon Petlijur|Simona Petljure]]) u [[Ukrajina|Ukrajini]], a kasnije će pomagati i Tursku u njenom ratu za nezavisnost. Godine [[1921]]. izabran je u Centralni komitet ruske boljševičke partije, a nakon smjene Trockog [[1925]]. postaje predsednik Revolucionarnog vojnog sovjeta (ministarstva obrane) iako nije spada u bliski krug Staljinovih prijatelja.<ref>{{Cite web |url=http://100.histrf.ru/commanders/frunze-mikhail-vasilevich/ |title=Фрунзе Михаил Васильевич |access-date=2013-10-06 |archive-date=2013-08-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130828025155/http://100.histrf.ru/commanders/frunze-mikhail-vasilevich/ |url-status=dead }}</ref> Umro je 31. oktobra [[1925]]. tokom operacije stomaka. Gotovo odmah nakon Frunzeove smrti pojavile su se teorije da ga je ubio Trocki ili Staljin <ref>[http://izvestia.ru/news/367427 Кто убил Михаила Фрунзе]</ref> s tim da će ovu drugu teoriju popularizirati sovjetski pisac [[Boris Piljnjak]] u svom delu "Повесть непогашенной луны" iz 1926. godine. Sahranjen je u moskovskoj kremaljskoj nekropoli. == Frunzeova ostavština == Ime Frunze je postalo sinonim [[Boljševici|boljševika]] i kasnije komunističkog [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetskog Saveza]]. Po njemu je imenovano mnoštvo ulica, ustanova pa i grad. [[1926]]. [[Biškek]] u [[Kirgistan]]u je njemu u čast preimenovan u Frunze (pod tim imenom ostao je do raspada Sovjetskog Saveza 1991). Njegovo ime nosi tamošnji muzej. Još poznatija je bila slavna [[vojna akademija Frunze]], koju su pohađale poznate vojne ličnosti iz narednih ratova. Takođe je po njemu imenovana druga divizija sovjetske [[Crvena armija|Crvene Armije]]. Po njemu je imenovana i metro stanica [[Moskovski metro|moskovskog metroa]] - Frunzenskaja. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://izvestia.ru/news/367427 Кто убил Михаила Фрунзе ?] * [http://100.histrf.ru/commanders/frunze-mikhail-vasilevich/ Фрунзе Михаил Васильевич] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130828025155/http://100.histrf.ru/commanders/frunze-mikhail-vasilevich/ |date=2013-08-28 }} * [http://russiapedia.rt.com/prominent-russians/politics-and-society/mikhail-frunze/ Prominent Russians: Mikhail Frunze] [[Kategorija:Rođeni 1885.]] [[Kategorija:Umrli 1925.]] [[Kategorija:Sovjetski političari]] ns595ororhgvmvswvn47e81gam62x6u 0 247016 42689507 42681658 2026-09-13T20:14:44Z Zavičajac 76707 42689507 wikitext text/x-wiki {{Naselje (HR) | ime =Lista mjesta svjetske baštine u Americi | ime_genitiv =Liste mjesta svjetske baštine u Americi | slika_panorama = Welterbe.svg | veličina_slike =80px | slika_karta = Map of World Heritage Sites in the Americas.svg | veličina_karte=280px | opis_karte= Karta lokaliteta svjetske baštine po državama<br />{{colorbox|#e3e3e3}}&nbsp;bez lokaliteta<br />{{colorbox|#fcd0d0}}&nbsp;1-2 lokaliteta<br />{{colorbox|#fcacac}}&nbsp;3-5 lokaliteta<br />{{colorbox|#fc7474}}&nbsp;6-9 lokaliteta<br />{{colorbox|#fc4444}}&nbsp;10 i više lokaliteta }} Ovo je [[UNESCO]]-ova '''Lista mjesta [[Svjetska baština|svjetske baštine]]''' u obje [[Amerika|Amerike]].<ref name="Amerike">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list |title= Lista Svjetske baštine u Americi |work= UNESCO |accessdate= 19. 5. 2025}}</ref> Lokaliteti koji su obilježeni zvjezdicom (*) nalaze se i na [[Lista ugroženih mjesta svjetske baštine|Listi ugroženih mjesta svjetske baštine]]. U [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] ([[SAD|Sjedinjene Američke Države]], [[Kanada]], [[Grenland]] i [[Bermudi]]) ima 34 lokaliteta na listi Svetske baštine U 32 zemlje [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]] ([[Centralna Amerika]], [[Južna Amerika]] i [[Karibi]] koje su potpisale konvenciju o zaštiti Svjetske baštine ima 129 lokaliteta koji su uvršteni na Listu svjetske baštine. Od tog su 90 lokaliteta - kulturno dobro, 35 prirodno dobro a 3 su mješane vrijednosti.<ref name=lat>{{cite web |http://whc.unesco.org/en/lac |title = ''Latin America and the Caribbean'' |publisher = UNESCO |language = engleski |accessdate = 16. 10. 2013}}</ref> === Argentina === * 1981. – [[Nacionalni park Los Glaciares]] * 1984. – [[Nacionalni park Iguazú]] * 1984. – [[Jezuitske misije Guarana]] * 1999. – [[Poluotok Valdés]] * 1999. – [[Cueva de las Manos|Pećinski crteži u Cueva de las Manos]] * 2000. – [[Ischigualasto]] i [[Nacionalni park Talampaya]] * 2000. – [[Córdoba (Argentina)|Jezuitski spomenici u Córdobi]] * 2003. – [[Quebrada de Humahuaca]] * 2014. – [[Qhapaq Ñan]] * 2016. - [[Le Corbusier|Corbusierova arhitektura]] * 2017. – [[Nacionalni park Los Alerces]] * 2023. – [[Muzej sjećanja ESMA]]<ref name="Argentina">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/ar |title= Lista Svjetske baštine u Argentini |work= UNESCO |accessdate= 19. 5. 2025}}</ref> [[Datoteka:Great_Blue_Hole.jpg|mini|[[Velika Plava Rupa]] [[Koraljni greben Belizea|koraljnog grebena Belizea]]]] === Belize === * 1996. – [[Belizejski koraljni greben]]<ref name="Belize">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/bz |title= Lista Svjetske baštine u Belizeu |work= UNESCO |accessdate= 19. 5. 2025}}</ref> === Bolivija === * 1987. – [[Potosí|Grad Potosi i rudnici srebra]] * 1990. – [[Jezuitske misije Chiquita]] * 1990. – [[Sucre|Historijski centar Secrea ]] * 1998. – [[Fuerte de Samaipata]] * 2000. – [[Nacionalni park Noel Kempff Mercado]] * 2000. – [[Tiahuanaco|Tiahuanaca]] * 2014. – [[Qhapaq Ñan]]<ref name="Bolivija">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/bo |title= Lista Svjetske baštine u Boliviji |work= UNESCO |accessdate= 19. 5. 2025}}</ref> [[Datoteka:Iguacufromair.JPG|mini|[[Vodopadi Iguazú]] u Nacionalnom parku [[Iguaçu]]]] [[Datoteka:Pantanal, south-central South America 5170.jpg|mini|[[Pantanal]]]] === Brazil === * 1980. – [[Ouro Preto|Historijski centar Ouro Pretoa]] * 1982. – [[Olinda|Historijski centar olinda]] * 1984. – [[Nacionalni park Iguaçu]] * 1984. – [[Jezuitske misije Guarana]] * 1985. – [[Salvador da Bahia|Historijski centar Salvador da Bahia]] * 1985. – [[Congonhas|Hodočasnička crkva Dobrog Isusa]] * 1987. – [[Brasília]] * 1991. – [[Serra da Capivara]] * 1997. – [[São Luís|Historijski centar São Luís do Maranhão]] * 1999. – [[Diamantina|Historijski centar Diamantine]] * 1999. – [[Costa do Descobrimento]] * 1999. – [[Serra do Mar]] * 2000. – [[Jaú|Zaštićena područja središnjeg Amazona]] * 2000. – [[Pantanal]] * 2001. – [[Goiás Velho|Historijski centar Goiás Velha]] * 2001. – [[Chapada dos Veadeiros]] i [[Emas]] * 2001. – [[Fernando de Noronha]] i [[Atol das Rocas]] * 2010. – [[Trg sv. Franje u São Cristóvãu]] * 2012. - [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiro: Karioka krajolici između planine i mora]] * 2016. – [[Pampulha]] * 2017. – [[Valongo Wharf ]] * 2019. – [[Paraty and Ilha Grande]] * 2021. – [[Sítio Roberto Burle Marx]] * 2024. - [[Nacionalni park Lençóis Maranhenses]] * 2025. - [[Nacionalni park pećine Peruaçua|Kanjon rijeke Peruaçua]] * 2026. - [[Amazonska pozorišta]]<ref name="Brazil">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/br |title= Lista Svjetske baštine u Brazilu |work= UNESCO |accessdate= 19. 5. 2025}}</ref> === Čile === * 1995. – [[Uskršnji otok|Rapa Nui]] * 2000. – [[Drvene crkve Chiloé]] * 2003. – [[Valparaíso|Historijski kvart lučkog grada Valparaisa]] * 2005. – [[Humberstone i Santa Laura]] * 2006. - [[Sewell]] * 2005. – [[Qhapaq Ñan]] * 2021. - [[Činčoro mumije]]<ref name="Čile">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/cl |title= Lista Svjetske baštine u Čileu |work= UNESCO |accessdate= 19. 5. 2025}}</ref> [[Datoteka:Santodomingo cathedral.jpg|mini|[[Santo Domingo]], [[Dominikanska Republika]]]] === Dominika === * 1997. – [[Morne Trois Pitons]]<ref name="Dominika">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/dm |title= Lista Svjetske baštine u Dominiki |work= UNESCO |accessdate= 19. 5. 2025}}</ref> === Dominikanska Republika === * 1990. – [[Santo Domingo|Kolonijalni dio Santo Dominga]]<ref name="Dominikana">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/do |title= Lista Svjetske baštine u Dominikanskoj Republici |work= UNESCO |accessdate= 19. 5. 2025}}</ref> === El Salvador === * 1993. – [[Joya de Ceren]]<ref name="Salvador">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/sv |title= Lista Svjetske baštine u Salvadoru |work= UNESCO |accessdate= 19. 5. 2025}}</ref> [[Datoteka:Galapagos.jpg|mini|[[Otočje Galápagos]]]] === Ekvador === * 1978. – [[Otočje Galápagos]] * 1978. – [[Quito|Stari dio grada Quitoa]] * 1983. – [[Nacionalni park Sangay]] * 1999. – [[Cuenca (Ekvador)|Historijski centar Cuenca]] * 2014. – [[Qhapaq Ñan]]<ref name="ekvador">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/ec |title= Lista Svjetske baštine u Ekvadoru |work= UNESCO |accessdate= 19. 5. 2025}}</ref> [[Datoteka:Antigua, Guatemala.jpg|mini|[[Antigua Guatemala]]]] [[Datoteka:CPN GREAT PLAZA 03.jpg|mini|Veliki trg u [[Copan]]u]] === Gvatemala === * 1979. – [[Antigua Guatemala]] * 1979. – [[Tikal|Nacionalni park Tikal]] * 1981. – [[Quirigua]] * 1923. – [[Takalik Abaj]]<ref name="gvatemala">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/gt |title= Lista Svjetske baštine u Gvatemali |work= UNESCO |accessdate= 19. 5. 2025}}</ref> === Haiti === * 1982. – [[Historijski nacionalni park Haitija]]<ref name="haiti">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/ht |title= Lista Svjetske baštine u Haitiju |work= UNESCO |accessdate= 19. 5. 2025}}</ref> === Honduras === * 1980. – [[Copán|Ruševine Maja u Copanu]] * 1982. – [[Rio Plátano]]<ref name="honduras">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/hn |title= Lista Svjetske baštine u Hondurasu |work= UNESCO |accessdate= 24. 5. 2025}}</ref> === Jamajka === * 2015. - [[Plava i John Crow planine]] * 2025. - [[Port Royal|Arheološko nalazište Port Royal]]<ref name="jamajka">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/jm |title= Jamajka, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština u Jamajci |access-date= 19. novembar 2025}}</ref> === Kanada === [[Datoteka:Quebec_city.jpg|mini|[[Québec (grad)|grad Québec]]]] [[Datoteka:Banff National Park.jpg|mini|[[Banff (nacionalni park)|Nacionalni park Banff]]<br />([[Kanadski Stjenjak|Nacionalni parkovi kanadskog Stjenjaka]])]] * 1978. – [[L'Anse aux Meadows|Vikinško naselje na Newfoundlandu]] * 1978. – [[Nahanni (nacionalni park)|Nacionalni park Nahanni]] u [[Sjeverozapadni teritoriji|Sjeverozapadnom teritoriju]] * 1979. – [[Park dinosaura]] u [[Alberta|Alberti]] * 1979. – [[Kluane (nacionalni park)|Nacionalni park Kluane]] i [[Tatshenshini-Alsek (pokrajinski park)|Pokrajinski park Tatshenshini-Alsek]] * 1981. – [[SGang Gwaay]] * 1981. – [[Head-Smashed-In Buffalo Jump]] * 1983. – [[Wood Buffalo (nacionalni park)|Nacionalni park Wood Buffalo]] * 1984. – [[Kanadski Stjenjak|Nacionalni i pokrajinski parkovi kanadskog Stjenjaka]] * 1985. – [[Québec (grad)|Historijski centar Québeca]] * 1987. – [[Gros Morne (nacionalni park)|Nacionalni park Gros Morne]] * 1995. – [[Lunenburg]] * 1995. – [[Waterton Lakes (nacionalni park)|Waterton Lakes]]) * 1999. – [[Miguasha (nacionalni park)|Miguasha]] * 2007. - [[Kanal Rideau]] * 2008. - [[Joggins|Fosilne stijene Jogginsa]] * 2012. - [[Grand Pr]] * 2013. - [[Red Bay]] * 2016. - [[Mistaken Point]] * 2018. – [[Pimachiowin Aki]] * 2019. - [[Writing-on-Stone / Áísínai’pi]] * 2023. - [[Tr’ondëk-Klondike]] * 2023. - [[Anticosti]]<ref name="kanada">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/ca |title= Lista Svjetske baštine u Kanadi |work= UNESCO |accessdate= 24. 5. 2025}}</ref> [[Datoteka:Cartagena de Indias panorámica aérea.jpg|mini|[[Cartagena de Indias]]]] === Kolumbija === * 1984. – [[Cartagena (Kolumbija)]] * 1994. – [[Los Katíos (nacionalni park)]] * 1995. – [[Santa Cruz de Mompox|Historijski centar Santa Cruz de Mompoxa]] * 1995. – [[Tierradentro]] * 1995. – [[Arheološki park San Agustín]] * 2006. – [[Malpelo]] * 2011. - [[Kolumbijski kultivirani krajolici kave]] * 2014. – [[Qhapaq Ñan]] * 2018. – [[Chiribiquete]]<ref name="kolumbija">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/co |title= Lista Svjetske baštine u Kolumbiji |work= UNESCO |accessdate= 24. 5. 2025}}</ref> [[Datoteka:A_gorgeous_waterfall_on_isla_del_coco.jpg|mini|[[Kokosov otok]]]] === Kostarika === * 1983. – [[Internacionalni park La Amistad]] * 1997. – [[Kokosov otok]] * 1999. – [[Zaštićena područja Guanacastea]] * 2014. – [[Kamene kugle u Kostariki]]<ref name="kostarika">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/cr |title= Lista Svjetske baštine u Kostariki |work= UNESCO |accessdate= 24. 5. 2025}}</ref> === Kuba === [[Datoteka:Habana Vieja de noche.jpg|mini|[[Stara Havana]] noću]] * 1982. – [[Stara Havana]] * 1988. – [[Trinidad, Kuba]] * 1997. – [[San Pedro de la Roca]] * 1999. – [[Nacionalni park Desembarco del Granma]] * 1999. – [[Dolina Viñales]] * 2000. – [[Arheološki krajolik prvih plantaža kave na Kubi]] * 2001. – [[Nacionalni park Alejandro de Humboldt]] * 2005. – [[Cienfuegos|Historijski centar grada Cienfuegosa]] * 2008. - [[Camagüey|Historijski centar grada Camagüeya]]<ref name="kuba">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/cu |title= Lista Svjetske baštine u Kubi |work= UNESCO |accessdate= 24. 5. 2025}}</ref> [[Datoteka:Chichen-Itza-Castillo-Seen-From-East.JPG|mini|[[El Castillo]], [[piramida]] u [[Pretkolumbovska Amerika|pretkolumbovskom]] gradu [[Chichen Itza]] ([[Yucatan]], [[Meksiko]]) je [[svjetska baština]], ali i jedno od novih [[sedam svjetskih čuda]]]] [[Datoteka:Monte Alban view.jpg|mini|[[Monte Albán]]]] [[Datoteka:CU-Mexico-biblioteca-2.jpg|mini|Knjižnica [[Ciudad Universitaria]] u [[Mexico City]]ju]] === Meksiko === * 1987. – [[Mexico City|Historijski centar Mexico Citya i Xochimilco]] * 1987. – [[Palenque]] * 1987. – [[Teotihuacán]] * 1987. – [[Oaxaca (grad)|Oaxaca]] i [[Monte Albán]] * 1987. – [[Puebla (grad)|Historijski centar Puebla]] * 1987. – [[Sian Ka'an]] * 1988. – [[Guanajuato (grad)|Historijski centar Guanajuata]] * 1988. – [[Chichén Itzá|Chichen Itze]] * 1991. – [[Morelia|Stari dio grada Morelia]] * 1992. – [[El Tajín]] * 1993. – [[Rezervat biosfere El Vizcaino]] * 1993. – [[Zacatecas (grad)|Stari dio grada Zacatecasa]] * 1993. – [[Sierra de San Francisco]] * 1994, 2021. – [[Samostani na padinama Popocatépetla]] * 1996. – [[Uxmal]] * 1996. – [[Santiago de Querétaro|Spomenici u Querétaru]] * 1997. – [[Hospicij Cabañas]] u [[Guadalajara (Jalisco)|Guadalajari]] * 1998. – [[Tlacotalpan|Spomenici u Tlacotalpanu]] * 1998. – [[Paquimé|Arheološka nalazišta u Paquiméu]] * 1999. – [[Xochicalco|Arheološka nalazišta Xochicalco]] * 1999. – [[Campeche (grad)|Historijska tvrđava Campeche]] * 2002. – [[Calakmul|Grad Maya Calakmul]] * 2003. – [[Franjevačke misije Sierra Gorde u Querétaru]] * 2004. – [[Luis Barragán|Kuća i studio Luísa Baragana]] * 2005. – [[Kalifornijski zaljev|Otoci i zaštićena područja u Kalifornijskom zaljevu]] * 2006. – [[Tequila (grad)|Nasadi agave i mjesta za proizvodnju tekile]] * 2007. - [[Mexico City|Kampus univeziteta u Meksiko Sitiju]] * 2008. - [[San Miguel de Allende]] * 2008. - [[Rezervat biosfere leptira Monarha]] * 2010. - [[Camino Real de Tierra Adentro]] * 2010. - [[Yagul]]a i [[Mitla|Mitle]] * 2013. - [[El Pinacate y Gran Desierto de Altar]] * 2014. - [[El Pinacate y Gran Desierto de Altar]] * 2015. - [[Akvadukt Padre Tembleque]] * 2016. - [[Arhipelag Revillagigedo]] * 2018. - [[Tehuacan-Cuicatlan]] * 2025. - [[Wixárika ruta (Tatehuarí Huajuyé)]]<ref name="meksiko">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/mx |title= Lista Svjetske baštine u Meksiku |work= UNESCO |accessdate= 24. 5. 2025}}</ref> [[Datoteka:Kathedrale_Leon_2.JPG|mini|[[Katedrala u Leónu (Nikaragva)]]]] === Nikaragva === * 2000. – [[León Viejo]] * 2011. - [[Katedrala u Leónu (Nikaragva)]]<ref name="nikaragva">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/ni |title= Lista Svjetske baštine u Nikaragvi |work= UNESCO |accessdate= 24. 5. 2025}}</ref> === Panama === * 1980. – [[Utvrde na karipskoj obali Paname: Portobelo i San Lorenzo]] * 1981. – [[Darién (nacionalni park)]] * 1983. – [[Internacionalni park La Amistad]] * 1997. – [[Panamá|Arheološko nalazište ''Panamá Viejo'' i historijski centar grada Panamá]] * 2005. – [[Coiba (nacionalni park)|Coiba]] * 2025. – [[Kolonijalne međuokeanske rute u Panami]]<ref name="Panama">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/pa |title= Lista Svjetske baštine u Panami |work= UNESCO |accessdate= 24. novembar 2025.}}</ref> === Paragvaj === * 1993. – [[Jezuitske misije La Santísima Trinidad de Paraná i Jesús de Tavarangue]]<ref name="Paragvaj">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/py |title= Lista Svjetske baštine u Paragvaju |work= UNESCO |accessdate= 24. 5. 2025}}</ref> === Peru === [[Datoteka:Machu-Picchu.jpg|mini|[[Machu Picchu]]]] * 1983. – [[Cusco]] * 1983. – [[Machu Picchu]] * 1985. – [[Chavín de Huántar]] * 1985. – [[Nacionalni park Huascarán]] * 1987. – [[Nacionalni park Manú]] * 1988. – [[Chan Chan]]a * 1990. – [[Río Abiseo]] * 1991. – [[Historijski centar Lime]] * 1994. – [[Nazca linije|Linije i crteži na tlu u Nazcu i Pampas de Jumana]] * 2000. – [[Arequipa|Historijski centar Arequipa]] * 2009. – [[Caral]] * 2021. – [[Chankillo]] * 2014. – [[Qhapaq Ñan]]<ref name="Peru">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/pe |title= Lista Svjetske baštine u Peruu |work= UNESCO |accessdate= 24. 5. 2025}}</ref> [[Datoteka:Nazca colibri.jpg|mini|[[Nazca linije]] u obliku kolibrija]] [[Datoteka:Grand_Canyon_(1).jpg|mini|[[Grand Canyon (nacionalni park)|Nacionalni park Grand Canyon]]]] [[Datoteka:Bison near a hot spring in Yellowstone-750px.JPG|mini|[[Nacionalni park Yellowstone]]]] === SAD === * 1978. – [[Mesa Verde (nacionalni park)|Nacionalni park Mesa Verde]] * 1978. – [[Yellowstone (nacionalni park)|Nacionalni park Yellowstone]] * 1979. – [[Grand Canyon (nacionalni park)|Nacionalni park Grand Canyon]] * 1979. – [[Everglades (nacionalni park)|Nacionalni park Everglades]] * * 1979. – [[Independence Hall]] * 1979. – [[Wrangell-St. Elias (nacionalni park)|Nacionalni park Wrangell-St. Elias]] * 1980. – [[Redwood (nacionalni park)|Nacionalni park Redwood]] * 1981. – [[Mammoth Cave (nacionalni park)|Nacionalni park Mammoth Cave]] * 1981. – [[Olympic (nacionalni park)|Nacionalni park Olympic]] * 1982. – [[Cahokia Mounds]] * 1983. – [[Great Smoky Mountains (nacionalni park)|Nacionalni park Great Smoky Mountains]] * 1983. – [[San Juan|Historijski centar San Juana]] * 1984. – [[Kip slobode]] * 1984. – [[Nacionalni park Yosemite]] * 1987. – [[Monticello]] i [[Virginijski univezitet]] u [[Charlottesville]]u * 1987. – [[Chaco kultura|Nacionalni historijski park Chaco Culture]] * 1987. – [[Havajski vulkani (nacionalni park)|Nacionalni park Havajski vulkani]] * 1992. – [[Pueblo de Taos]] * 1995. – [[Carlsbad Caverns (nacionalni park)|Nacionalni park Carlsbad Caverns]] * 1995. – [[Glacier (nacionalni park)|Nacionalni park Glacier]] * 2010. – [[Papahānaumokuākea]] * 2014. – [[Poverty Point]] * 2015. – [[San Antonio misija]] * 2019. – [[Arhitektura Frank Lloyd Wrighta]] * 2023. – [[Hopewell Ceremonial]] * 2024. – [[Naselja protestantske moravske crkve]] * 2026. – [[Okefenokee]]<ref name="usa">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/us |title= Lista Svjetske baštine u SAD |work= UNESCO |accessdate= 19. 5. 2025}}</ref> [[Datoteka:BrimstoneHill01.jpg|mini|[[Brimstone Hill]]]] [[Datoteka:The Pitons.jpg|mini|[[Pitons]], [[Sveta Lucija (država)]]]] === Sveti Kristofor i Nevis === * 1999. – [[Brimstone Hill]]<ref name="SvetKiN">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/kn |title= Lista Svjetske baštine u Svetom Kristoforu i Nevisu |work= UNESCO |accessdate= 19. 5. 2025}}</ref> === Surinam === * 2000. – [[Rezervat prirode središnjeg Surinama]] * 2002. – [[Paramaribo|Historijski centar Paramariba]] * 2023. – [[Jodensavanne]]<ref name="Surinam">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/sr |title= Lista Svjetske baštine u Surinamu |work= UNESCO |accessdate= 19. 5. 2025}}</ref> === Sveta Lucija === * 2004. – [[Veliki i Mali Piton]]<ref name="Lucija">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/lc |title= Lista Svjetske baštine u Svetoj Luciji |work= UNESCO |accessdate= 19. 5. 2025}}</ref> === Urugvaj === * 1995. – [[Colonia del Sacramento|Historijski dio Colonia del Sacramento]] * 2015. – [[Fray Bentos]] * 2015. – [[Crkva Krista Radnika i Gospe Lurdske]]<ref name="Urugvaj">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/uy |title= Lista Svjetske baštine u Urugvaju |work= UNESCO |accessdate= 19. 5. 2025}}</ref> [[Datoteka:Salto Angel Dry Season.jpg|mini|[[Angelovi slapovi]] u [[Nacionalni park Canaima|Nacionalnom parku Canaima]]]] === Venecuela === * 1993. – [[Coro, Venezuela]] * 1994. – [[Nacionalni park Canaima]] * 2000. – [[Univerzitetski grad Caracasa]]<ref name="Argentina">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/ar |title= Lista Svjetske baštine u Argentini |work= UNESCO |accessdate= 19. 5. 2025}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|World Heritage Sites in the Americas}} * [http://whc.unesco.org/pg.cfm?cid=31&l=en&&&mode=table&order=region Lista lokaliteta svjetske baštine (službene stranice Unesca] - službene stranice * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/648327/World-Heritage-site ''World Heritage site'' na portalu Encyclopædia Britannica] {{en icon}} [[Kategorija:Svjetska baština u Južnoj Americi|A] [[Kategorija:Svjetska baština u Sjevernoj Americi|A]] [[Kategorija:Liste svjetske baštine|A]] tvshyb1xlpw63lxf0qbldle5bfag2zu 3 248931 42689330 41540064 2026-09-13T13:17:19Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689330 wikitext text/x-wiki {| style="width:100%; background:transparent;" | style="background:#ffc9c9; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-topleft:12px; -webkit-border-top-left-radius:12px; border-top-left-radius:12px; width:20%; height:30px" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Gnome-help.svg|18px|link=Pomoć:Sadržaj]] [[Pomoć:Sadržaj|Pomoć]]</div> | style="background:#cef2e0; padding:0.5em 0.5em 0.5em 1em; font-size:130%; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-topright:12px; -webkit-border-top-right-radius:12px; border-top-right-radius:12px; width:80%; font-size: 120%;" | '''Pozdrav, Sadatter! [[Wikipedia:Dobrodošli|Dobrodošli]] na [[Srpskohrvatska Wikipedija|Wikipediju]] na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]]!''' |- | style="background:#ffdec9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Nuvola apps ksig-vector.svg|18px|link=Wikipedia:Kurs/Tečaj]] [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|Uvodni kurs/tečaj]]</div> | rowspan="8" style="background:#f5fffa; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-bottomright:12px; -webkit-border-bottom-right-radius:12px; border-bottom-right-radius:12px; padding:0.5em 1em;" | Wikipedia je projekt slobodne internetske enciklopedije koju svako može uređivati. Ako se prvi put nalazite na Wikipediji i želite joj doprinositi, preporučamo da odvojite nešto vremena i proučite [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|pet osnovnih načela]], te se upoznate sa Wikipedijinim [[Wikipedia:Smernice i preporuke|smjernicama i preporukama]]. Ako vam zatreba pomoć pri uređivanju, možete da pregledate [[Pomoć:Sadržaj|stranice pomoći]] i prođete kroz [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|uvodni kurs/tečaj]]. Na [[Wikipedia:Stranica za razgovor|stranicama za razgovor]] uvijek se '''potpisujte''': bilo da utipkate 4 tilde <code><nowiki>~~~~</nowiki></code> bilo da kliknete na ikonu [[Datoteka:OOjs UI icon signature-ltr.svg|25px]] na traci za uređivanje. Izmjene [[Wikipedia:Što je članak?|članaka]] se '''nikad ne potpisuju'''. Na stranici [[Posebno:Recentchanges|Nedavnih izmjena]] možete saznati za nove zanimljive članke, ko je trenutno aktivan, odnosno šta se trenutno na Wikipediji radi. Na stranici [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijace]] možete pročitati o novostima na Wikipediji i obratiti se zajednici, bilo da sudjelujete u diskusijama ili postavljate pitanje. Nadamo se da će vam ovdje biti ugodno, te da ćete svojim doprinosima postati stalni saradnik - '''Wikipedijanac'''! Ako imate bilo kakva pitanja, slobodno se obratite meni ili drugim urednicima na [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijaci]]. Još jednom, dobrodošli na Wikipediju i sretan rad! <div style="border-bottom:1px solid #eee; padding-top:0.17em; padding-bottom:0.5em"></div> <div style="font-size: 90%;">[[Datoteka:English language.svg|25px]] Hello and welcome to the Serbo-Croatian Wikipedia! We appreciate your contributions. If you do not speak Serbo-Croatian, that's no problem. Talk to us via [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|our village pump]] in your native language or find and contact [[:Kategorija:Babel|users who speak your language]]. We hope you enjoy your time here!</div> |- | style="background:#fff5c9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Internet-group-help-faq.svg|18px|link=Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja]] [[Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja|Najčešće postavljana pitanja]]</div> |- | style="background:#edffc9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Accessories-text-editor.svg|18px|link=Wikipedia:Smjernice i preporuke]] [[Wikipedia:Smjernice i preporuke|Smjernice i preporuke]]</div> |- | style="background:#caffc9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Copyright-problem.svg|18px|link=Wikipedia:Autorska prava]] [[Wikipedia:Autorska prava|Autorska prava]]</div> |- | style="background:#c9d8ff; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Unesco Cultural Heritage logo.svg|18px|link=Wikipedia:Pet stubova Wikipedije]] [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|Pet stubova Wikipedije]]</div> |- | style="background:#e9c9ff; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-bottomleft:12px; -webkit-border-bottom-left-radius:12px; border-bottom-left-radius:12px; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Ambox warning yellow.svg|18px|link=Wikipedia:Šta Wikipedia nije]] [[Wikipedia:Šta Wikipedia nije|Šta Wikipedia nije]]</div> |} [[Korisnik:Vatrena ptica|<font color="red">Vatrena</font>]] [[Razgovor sa korisnikom:Vatrena ptica|<font color="gold">ptica</font>]] 11:10, 6 studeni-новембар 2013 (CET) {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:blue; clear: both; position:relative;" | [[image:Information.svg|30px]] | Hvala vam za eksperimentiranje na Wikipediji. Vaš test je radio, i vraćen je na prethodnu izmjenu ili uklonjen. Koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]] za bilo kakve testove koje želite raditi. Pogledajte stranicu [[Wikipedia:Uvod|dobrodošlice]] da naučite više o doprinosu našoj enciklopediji. |} --[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 11:54, 6 studeni-новембар 2013 (CET) 50ekzwx9arvr4slz3j6y4o8508ugw56 3 249120 42689142 1731953 2026-09-13T13:00:11Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689142 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je zabranjeno uređivati Wikipediju na period od 3 dana zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} 6q0zx45946nl09w1pof999sa0zbxnn9 3 251051 42689133 1738511 2026-09-13T12:59:18Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689133 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Molimo vas da prestanete. Ako nastavite [[WP:V|vandalizirati]] stranice, bit će vam zabranjeno uređivati Wikipediju. |} --[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 15:08, 20 studeni-новембар 2013 (CET) 3eou1g41njam11iw5pgrzut7o0ker0e 3 251409 42689137 1741776 2026-09-13T13:00:01Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689137 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |} jnkt1f987p0l2036yt9gjsbuxdjharw 3 252393 42689082 1745975 2026-09-13T12:53:14Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689082 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |} jnkt1f987p0l2036yt9gjsbuxdjharw 3 254019 42689136 1752003 2026-09-13T12:59:22Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689136 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |} jnkt1f987p0l2036yt9gjsbuxdjharw 0 257502 42689382 42686722 2026-09-13T15:03:48Z Alekol 2231 /* Septembar/Rujan */ 42689382 wikitext text/x-wiki {{Godina nav|2026}} {{otheruses}} {{Godina u drugim kalendarima|2026}} Godina '''2026''' (MMXXVI) je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]]. * UN-ova Međunarodna godina: pašnjaka i stočara; volontera za održivi razvoj; zemljoradnica. * Nove godine: 火马 [[Kineska nova godina|kineska]] 17. 2.; ☪ islamska 16. 6.; ✡ [[Roš Hašana]] 11/12. 9. * Uskrs: ✝ zapadni 5. 4.; 🞣 istočni 12. 4. * Bajram: Ramazanski 20. 3.; Kurban 27. 5. == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - Bugarska je 21. članica [[eurozona|eurozone]], 1,95583 [[bugarski lev|leva]] za euro. * 1. 1. - Požar u baru u [[Crans-Montana|Crans-Montani]], stradalo je 40 ljudi. * 1. 1. - Demokratski socijalista [[Zohran Mamdani]] je gradonačelnik [[New York]]a. * [[2. 1.]] - Šesti dan protesta u Iranu, iniciranih ekonomskom krizom. [[Donald Trump|Trump]] izjavljuje da će intervenisati ako demonstranti budu ubijani. * 2. 1. - [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] je novi glavni grad [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]], u kontinentalnom delu zemlje, umesto [[Malabo]]a na ostrvu [[Bioko]]. * 2 - 4. 1. - Jemenski građanski rat: jemenska vlada je uz saudijsku pomoć povratila teritorije izgubljene u ofanzivi Južnog prijelaznog vijeća prošlog mjeseca (muhafaze [[Hadramaut (muhafaza)|Hadramaut]] i [[Al-Mahra (muhafaza)|Al-Mahra]]). Na otoku [[Sokotra]] su blokirani turisti. [[Datoteka:Nicolas Maduro on board the USS Iwo Jima (cropped).jpg|120px|mini|lijevo|[[Nicolás Maduro|Maduro]]]] * [[3. 1.]] - Operacija ''Absolute Resolve'': američki udari u [[Venecuela|Venecueli]] i hvatanje predsednika [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]] i njegove supruge po optužbi za trgovinu narkoticima. Trump izjavljuje da će SAD upravljati zemljom do tranzicije, najavljuje dolazak američkih naftnih kompanija. V.d. predsednika je [[Delcy Rodríguez]]. * [[6. 1.]] - Grenlandska kriza: lideri nekoliko evropskih zemalja reafirmiraju podršku Danskoj i [[Grenland]]u povodom novih američkih potraživanja. * 6. 1. - Kontroverza oko chatbota [[Grok]] koji generira seksualizirane slike žena i djevojčica. * 6 - 10. 1. - Sukob između sirijske prelazne vlade i kurdskih Sirijskih demokratskih snaga u [[Alep]]u - po sporazumu o primirju, SDF napušta grad. Vlada zatim preduzima ofanzivu 13-tog. * [[7. 1.]] - Snage međunarodno priznate jemenske vlade ulaze u [[Aden]]. * [[8. 1.]] - Pojačanje protesta u Iranu, praćeno gašenjem interneta i oružanim suzbijanjem - stradale su hiljade demonstranata. * 8. 1. - Rat u Ukrajini: hipersonična balistička raketa [[Orešnik]] je uveče upotrebljena protiv [[Lavov]]a. * [[14. 1.]] - Zlato je ove sedmice prelazilo 4.600 dolara za uncu, vrhunac 4.638. * [[17. 1.]] - Trump objavljuje da uvodi dodatne carine za osam evropskih zemalja koje učestvuju u vojnoj vežbi ''Arctic Endurance'' i protive se američkom zauzeću Grenlanda (u Davosu 21-og ih otkazuje, kaže da neće primenjivati silu i da je postigao okvirni sporazum sa gen. sek. NATO-a). * 17. 1. - U Paragvaju je potpisan sporazum o slobodnoj trgovini između [[EU]] i [[Mercosur]] (potrebna je ratifikacija). * 17. 1. - Na snazi je sporazum UN o zaštiti oceana (kolokvijalno ''High Seas Treaty''), za očuvanje i održivo korištenje morske bioraznolikosti izvan nacionalne jurisdikcije. * [[20. 1.]] - U Zagrebu prikazan film "[[Svadba (2026.)|Svadba]]" - najgledaniji hrvatski film. * 20. 1. - Politička kriza u Bugarskoj (traje od 2021): predsednik [[Rumen Radev]] je podneo ostavku; potpredsednica [[Ilijana Jotova]] postaje prva žena predsednik 23-ćeg. * [[21. 1.]] - Blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu zbog otkaza prof. Jeleni Kleut - policija je izbacila iz zgrade studente, profesore i građane. * [[22. 1.]] - Trump i predstavnici nekoliko zemalja su u Davosu potpisali povelju [[Odbor mira|Odbora mira]] (''Board of Peace''), koji je u novembru pomenut u rezoluciji SB UN 2803 kao prelazno upravno i nadzorno telo za Gazu. * 22. 1. - SAD su napustile [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetsku zdravstvenu organizaciju]]. * [[23. 1.]] - Američki organ je produžio licencu Naftnoj industriji Srbije do 20. februara (mađarski MOL je objavio 19-tog da će preuzeti NIS od Gaspromnjefta). * [[24. 1.]] - Kriza u [[Minneapolis, Minnesota|Minneapolisu]]: nakon Renée Good 7-og, agenti ICE (Sprovođenje imigracije i carina) ubili su i Alexa Prettija. * 10 - [[25. 1.]] - Evropsko prvenstvo u vaterpolu, Beograd: Srbija 1, Hrvatska 6, Crna Gora 7. U all-star timu su [[Milan Glušac]], [[Dušan Mandić]] i [[Strahinja Rašović]]. * [[26. 1.]] - Talačka kriza u Gazi: Izraelci su našli telo poslednjeg taoca. * [[27. 1.]] - Samit EU-Indija u New Delhiju: postignut je sporazum o slobodnoj trgovini (potrebna ratifikacija). * 27. 1. - [[Južni Sudan]]: vladine snage, preds. [[Salva Kiir Mayardit|Salve Kiira]], pokrenule ofanzivu u državi Jonglei kako bi povratile pozicije koje su prošlog meseca zauzele opozicione snage zatvorenog bivšeg potpredsednika [[Riek Machar|Rieka Machara]]. * [[28. 1.]] - Urušavanje rudnika [[koltan]]a Rubaya na istoku DR Kongo: stradalo je preko 400 ljudi. * 28. 1.]] - [[Sarah Mullally]] je prva žena [[nadbiskup Canterburyja]]. * [[29. 1.]] - U [[Konjuh (Kruševac)|Konjuhu]] kod Kruševca zaplenjeno pet tona marihuane. * 29. 1. - Trump je potpisao izvršno naređenje o carini za zemlje koje snabdevaju [[Kuba|Kubu]] naftom; Meksiko je još pre dva dana otkazao isporuku - na Kubi se zaoštrava energetska kriza. * [[30. 1.]] - Predsednik Vučić je potpisao paket od pet izmena i dopuna pravosudnih zakona, tzv. Mrdićeve zakone. [[Datoteka:EFTA00001815 - Stone-walled driveway leads to a luxurious villa with palm trees and a coastal view featuring a black utility vehicle parked on the concrete pad.jpg|mini|Na "Epsteinovom otoku" 2019. ([[Little Saint James]], [[Američki Djevičanski Otoci]])]] * 30. 1. - Ministarstvo pravde SAD je objavilo 3,5 miliona dokumenata u vezi [[Jeffrey Epstein|Jeffreya Epsteina]]; novi fokus na bivšeg princa Andrewa i britanskog političara Petera Mandelsona. * 30. 1. - Nakon što je dostigla 5.500 dolara za uncu, cena zlata pada 9%, najviše od 1983. === Februar/Veljača === * 15. 1. - [[1. 2.]] - [[EHF Euro 2026.]] (Danska, Švedska Norveška): Danska 1, Hrvatska 3, Srbija 19, Crna Gora 23. U all-star timu je [[Mario Šoštarić]]. Doček rukometaša u Zagrebu 2-og je organizirala Vlada RH. * [[3. 2.]] - Islamisti ubili 160-200 ljudi u dva sela u zapadnoj nigerijskoj državi Kwara. * [[5. 2.]] - Istekao ugovor [[Novi START]] o redukciji nuklearnog naoružanja iz 2010. (Rusija je suspendovala učešće 2023). * 5. 2. - U Makedoniji je počela akcija u kojoj je zaplenjeno 40 tona marihuane. * [[6. 2.]] - [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones IA]] je prvi put prešao 50.000. * 6 - 22. 2. - Zimske olimpijske igre u [[Milano|Milanu]] i [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]]. * [[8. 2.]] - Izbori za predsjednika Republike Srpske (od novembra): nakon ponavljanja glasanja na 136 biračkih mjesta, potvrđena je pobjeda [[Siniša Karan|Siniše Karana]] iz SNSD (inauguracija 17-og). * 8. 2. - Vanredni izbori u [[Japan]]u: [[Liberalna demokratska partija (Japan)|LDP]] premijerke [[Sanae Takaichi]] dobija dvotrećinsku većinu. * 8. 2. - [[Super Bowl]] LX u [[Santa Clara, California|Santa Clari]]: [[Seattle Seahawks]] - [[New England Patriots]] 29:13; u poluvremenu je nastupio portorikanski reper [[Bad Bunny]]. * [[12. 2.]] - Trump opozvao klasifikaciju gasova staklene bašte kao pretnje javnom zdravlju iz 2009, kao i standarde za emisije iz vozila. * 12. 2. - [[Vještačka inteligencija]]: kineska kompanija [[ByteDance]] objavila aplikaciju ''Seedance 2.0'' za generiranje videa - hollywoodski studiji prete tužbom za povredu intelektualnih prava. * [[19. 2.]] - Bivši princ Andrew je bio pritvoren zbog prestupa na javnoj funkciji. * 19. 2. - Bivši južnokorejski predsednik Yoon Suk Yeol osuđen na doživotnu kaznu za pobunu kada je proglasio ratno stanje u decembru 2024. * [[20. 2.]] - Vrhovni sud SAD presudio da predsednik nema pravo da uvodi carine prema zakonu iz 1977 (carine od 2. 4. 2025). Trump sutradan objavljuje globalne carine od 10% po zakonu iz 1962, što ubrzo povećava na 15%. * [[22. 2.]] - Fatalno ranjen ''El Mencho'', lider meksičkog narko-kartela Jalisco Nova Generacija - njegovi ljudi izvode više paljevinskih napada, blokada puteva i sukoba sa vlastima. * [[26. 2.]] - Eskalacija u Konfliktu Pakistana i Afganistana: afganski Talibani napadaju pakistanske položaje (nakon pakistanskih udara od 21-og), Pakistan kaže da je u punom ratu sa Afganistanom. * [[27. 2.]] - MUP objavio da je Hrvatska očišćena od mina. * [[28. 2.]] - Počinje Operacija Lav koji riče/Epska furija, izraelsko-američki udari na Iran sa željom promene režima. ** Ubijen je Vrhovni lider [[Ali Hamenei]] sa još nekoliko vojnih čelnika. Pogođena je škola za devojčice u Minabu na jugu zemlje, iranski mediji izveštavaju o 165 mrtvih. ** Iran uzvraća na Izrael i ciljeve u Persijskom zalivu. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:Op epic fury timeline 100hrs - pentagon - mar4 - straight.jpg|mini|Prvih 100 sati rata u Zalivu]] * [[1. 3.]] - Dron pogodio britansku bazu Akrotiri na Kipru. * 1. 3. - Masakru u Abiemnomu na severu [[Južni Sudan|Južnog Sudana]]: omladinci, moguće [[Nuer]]i, napali su [[Dinka (narod)|Dinke]], ubijeno je najmanje 169 ljudi. * [[2. 3.]] - Obnovljen sukob između [[Hezbolah]]a i Izraela. Evakuacije sa juga Libana, gađanje meta na jugu Bejruta. * [[3. 3.]] - Još jedan odron u rudnicima [[koltan]]a Rubaya u prov. [[Nord-Kivu|Severni Kivu]], [[DR Kongo]], sa preko 200 mrtvih (u januaru je stradalo preko 400 ljudi). * [[4. 3.]] - Iranska fregata IRIS Dena je torpedovana blizu Šri Lanke. * [[5. 3.]] - Izbori u [[Nepal]]u, prvi od protesta Gen Z prošlog septembra: skoro dvotrećinska većina za Nacionalnu nezavisnu partiju, repera i gradonačelnika Katmandua [[Balen Shah]]a. * [[6. 3.]] - Kosovska predsednica [[Vjosa Osmani]] raspustila skupštinu dan nakon neuspelog biranja novog predsednika; "[[Samoopredeljenje (politička stranka)|Samoopredeljenje]]" se obraća Ustavnom sudu. * 7/[[8. 3.]] - Pogođeni rezervoari nafte kod Teherana, grad je obavijen dimom, pada crna kiša. Za novog Vrhovnog lidera Irana je izabran sin prethodnog, [[Mojtaba Khamenei]]. * [[9. 3.]] - Cena nafte prelazi 100 dolara po barelu, prvi put od 2022. Promet [[Hormuški tjesnac|Hormuškim tjesnacom]] je znatno otežan. * [[13. 3.]] - Gađane su vojne mete na iranskom ostrvu i naftnom terminalu [[Hark]]. * [[15. 3.]] - [[98. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[One Battle After Another]]'', ukupno šest nagrada od 13 nominacija, uključujući novu kategoriju za [[kasting]]; ''[[Sinners (film iz 2025.)|Sinners]]'', četiri od rekordnih 16; ''[[Frankenstein (film iz 2025.)|Frankenstein]]'' tri od devet; ''[[KPop Demon Hunters]]'' dve od dve; ''[[Sentimental Value]]'' jedna, međunarodna, od devet; ''[[Hamnet (film)|Hamnet]]'' jedna od osam; ''[[Marty Supreme]]'' ništa od devet. * [[16. 3.]] - U pakistanskom udaru je pogođena bolnica, centar za rehabilitaciju narkomana, u Kabulu - lokalni izvori tvrde da ima na stotine mrtvih. * 16. 3. - Započete su izraelske kopnene operacije na jugu Libana - narednih dana se ruše mostovi na reci [[Litani]]. * 16. 3. - Nestanak struje na celoj Kubi (i opet 21-og). * [[17. 3.]] - U izraelskim napadima u Teheranu, ubijeni su tajnik Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti [[Ali Laridžani]] i komandant Basidža, paravojne dragovoljačke milicije u okviru Revolucionarne garde, Golamreza Solejmani (sljedeće noći i ministar obavještajnih dijela Esmail Hatib). * [[18. 3.]] - Prvi, izraelski, napad na iransku hidrokarbonsku proizvodnju: najveće gasno polje, Južni Pars, koje deli sa [[Katar]]om. Iran odgovara udarom i velikom štetom na katarskom kompleks Ras Laffan za likvefakciju gasa. Ovo povlači obustavu rada kompanije QAFCO, koja proizvodi 14% svetske [[Urea|uree]].<ref>[https://www.theguardian.com/world/2026/apr/03/visual-guide-gulf-fertiliser-blockade ‘Food security timebomb’: a visual guide to the Gulf fertiliser blockade]. theguardian.com 3 Apr 2026</ref> * [[20. 3.]] - Iranci su ispalili dve rakete prema bazi Diego Garcia u sredini Indijskog okeana - jedna se raspala, druga presretnuta. * 20 - 22. 3. - Svetsko prvenstvo u dvoranskoj atletici, [[Toruń]]: srebro za [[Angelina Topić|Angelinu Topić]] u skoku u vis. * [[21. 3.]] - Nakon što je u Iranu gađano nuklearno postrojenje Natanz, iranske rakete pogađaju izraelska mesta Arad i [[Dimona]], nedaleko od nuklearnog centra. * [[22. 3.]] - Parlamentarni izbori u Sloveniji: vladajuće [[Gibanje Svoboda]] je opalo, ali je jedan mandat ispred Janšine [[Slovenska demokratska stranka|SDS]]. * 22. 3. - Lokalni izbori u Francuskoj, drugi krug. Socijalisti zadržali Pariz. * [[24. 3.]] - Potpisan ugovor o slobodnoj trgovini između EU i Australije. * 25 - 26. 3. - Sud u Novom Meksiku odredio 375 milona dolara globe Meti (Facebook i Instagram) jer je omogućila seksualnu eksploataciju dece; sutradan u Los Angelesu sud nalazi da su Meta i YouTube stvorili adiktivne proizvode koji štete mladim korisnicima. * [[26. 3.]] - Nevrijeme u Hrvatskoj. * 26. 3. - Uveče, studentkinja pala sa petog sprata Filozofskog fakulteta u Beogradu. * [[28. 3.]] - Jemenski Husi su ispalili prvu raketu prema Izraelu tokom Iranskog rata. * [[29. 3.]] - Lokalni izbori u 10 opština Srbije (Aranđelovac, Bajina Bašta, Bor, Kladovo, Knjaževac, Kula, Lučani, Majdanpek, Sevojno, Smederevska Palanka). Bilo je nasilja, [[Srpska napredna stranka|naprednjaci]] uglavnom pobeđuju, sa smanjenom podrškom. * [[31. 3.]] - BiH pobijedila Italiju na penale i plasirala se na Svjetsko prvenstvo; Italija nije uspjela treći put zaredom. === April/Travanj === [[Datoteka:Orion POV- Destination and Home (art002e009567).jpg|mini|[[Artemis II]]: brod Orion, Mĕsec i Zemlja]] * [[1. 4.]] - [[10. 4.]] - NASA-ina misija [[Artemis II]], sa posadom oko Meseca, prva iznad niske orbite od 1972; 6/7. 4. su obišli oko Meseca, na rekordnoj udaljenosti od 406.771 km od Zemlje. * [[3. 4.]] - U Iranu je oboren američki [[McDonnell Douglas F-15E Strike Eagle|F-15E]]: pilot je ubrzo spasen a oficir za oružne sisteme 5-tog (prilikom spašavanja Amerikanci uništili dva svoja aviona [[Lockheed C-130 Hercules|C-130]] i dva mala helikoptera [[MD Helicopters MH-6 Little Bird|MH-6]]). Oboren i [[Fairchild Republic A-10 Thunderbolt II|A-10]] kod Hormuškog tjesnaca. * [[5. 4.]] - Objavljeno da je blizu [[Kanjiža|Kanjiže]] pronađen eksploziv kod gasovoda koji vodi prema Mađarskoj. * [[7. 4.]] - Trump: "jedna civilizacija će umreti večeras" ako Iran ne prihvati sporazum. Sledeće noći je dogovoreno primirje na dva tjedna i otvaranje Tjesnaca. * [[8. 4.]] - Izrael smatra da Liban nije obuhvaćen primirjem, u jakim udarcima na Bejrut je stradalo preko 200 ljudi. Iran zatvara Tjesnac i gađa zaljevske zemlje. * [[12. 4.]] - Bez rezultata u pregovorima SAD-Iran u Islamabadu; Trump objavljuje blokadu Hormuškog tjesnaca. [[Datoteka:Bastion of Hungarian Freedom 2026 (44).jpg|mini|Budimpešta 2026.]] * 12. 4. - Parlamentarni izbori u Mađarskoj: partija ''Tisza'' [[Péter Magyar|Pétera Magyara]] pobjeđuje sa dvotrećinskom većinom zastupnika; [[Viktor Orbán|Orbán]] i [[Fidesz]] su proveli četiri mandata i 16 godina na vlasti. * [[13. 4.]] - SAD uvele pomorsku blokadu Irana. * [[16. 4.]] - Prvi ukrajinski napad na rafineriju i naftni terminal u [[Tuapse]]u, na crnomorskoj ruskoj obali - još tri talasa do 2. maja izazivaju veliku materijalnu i ekološku štetu. * [[17. 4.]] - Iran otvara Tjesnac tijekom lebanonskog primirja, ali ga zatvara već sutradan zbog nastavljene američke blokade. * [[19. 4.]] - Izbori u Bugarskoj, osmi za pet godina: Progresivna Bugarska bivšeg predsednika [[Rumen Radev|Radeva]] dobija apsolutnu većinu mandata. * [[23. 4.]] - Deblokirana pomoć EU od 90 milijardi eura za Ukrajinu. * [[25. 4.]] - [[Rat u Maliju]] i [[Rat u Sahelu]]: koordinirani napadi džihadista iz JNIM i [[Azavad|tuareških pobunjenika]] u više gradova [[Mali]]ja. * 25. 4. - Čovek je pucao blizu Večere dopisnika iz Bele kuće, kojoj su prisustvovali i čelnici SAD. * [[26. 4.]] - [[Sabastian Sawe]] je istrčao Londonski maraton za manje od dva sata. * [[28. 4.]] - RH i BiH potpisali u Dubrovniku sporazum o gradnji plinovoda [[Južna interkonekcija]]. * 28. 4. - Kosovski parlament ne uspeva izabrati novog predsednika - raspušten je, izbori će biti u junu. === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] su napustili [[OPEC]]. * [[2. 5.]] - Ministarstvo obrane SAD objavilo da će povući 5.000 vojnika iz Njemačke (od ca. 36.000). * 2. 5. - Na holandskom kruzeru ''MV Hondius'' na Atlantiku je umrla druga osoba od [[hantavirus]]a, treća ukupno (brod stiže na Tenerife 10-tog, odakle ide evakuacija). * [[4. 5.]] - Američka operacija ''Project Freedom'': pratnja brodova u [[Hormuški tjesnac|Hormuškom tjesnacu]] (sutradan pauzirana). Iranci su gađali naftnu luku u Al Fudžajri. * [[7. 5.]] - Lokalni izbori u UK: uspeh za [[Reform UK]] i Zelene. Nacionalistički [[Plaid Cymru]] ima najviše mandata u Velškoj skupštini (laburisti su bili dominantni od 1922). U Škotskoj je pobedila [[Škotska nacionalna stranka]]. Veliki gubici za vladajuće laburiste na lokalu u Engleskoj. * [[11. 6.]] - [[Christian Schmidt]] potvrđuje da odlazi s pozicije [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]. * 13 - 15. 5. - Trumpova državna poseta Kini. * [[14. 5.]] - Kriza na Kubi: ministar energije izjavljuje da nema više nafte i dizela. * 14. 5. - Potvrđena epidemija Bundibugyo, /bundibudžo/, [[ebola|ebole]] u provinciji [[Ituri]] DR Kongo (moguće da je počela još pre dva meseca). Bolest je prisutna i u Ugandi. [[SZO]] 17-tog objavljuje vanrednu situaciju od međunarodnog interesa. * 14. 5. - U napadu na Kijev ima 24 mrtvih, Ukrajina tri dana kasnije upućuje rafal prema Moskvi i Bjelgorodu. * [[15. 5.]] - Uhapšen načelnik beogradske policije Veselin Milić i još 11 osoba, među kojima tri policajca, tri dana nakon pucnjave u restoranu „27" na [[Senjak]]u i nestanka 52-godišnjeg muškarca (telo pronađeno u buretu, 21-og u Inđiji). * 15 - 29. 5. - Prikazuju se uspešni filmovi koji sa započeli kao postovi na YouTubeu: natprirodni horor ''Obsession'' (15.) i SF psihološki horor ''Backrooms'' (29. 5.). * 12 - [[16. 5.]] - Pesma Evrovizije u Beču. Pet zemalja bojkotira zbog učešća Izraela. Prva je [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] iz Bugarske ("Bangaranga"), 15. Lelek iz Hrvatske ("Andromeda"), 17. Lavina iz Srbije ("Kraj mene"). * [[18. 5.]] - Tužba protiv Službe unutrašnjih prihoda (IRS) od strane preds. Trumpa i njegovih sinova rešena nagodbom: vlada SAD formira fond od blizu 1,8 milijardi dolara, ''Anti-Weaponization Fund'', za nadoknadu predsednikovim saveznicima koji tvrde da su nepravedno istraživani. U dodatku nagodbe se kaže da IRS prekida sve preglede poreskih prijava. * [[20. 5.]] - Vazdušna uzbuna u [[Vilnius]]u zbog drona blizu beloruske granice. * 20. 5. - Velika porota u Majamiju optužila [[Raúl Castro|Raúla Castra]] i dr. za ubistvo u obaranju dve emigrantske cesne 1996. * 20. 5. - Pojas presvete Bogorodice stigao iz svetogorskog manastira [[Vatoped]]a u Beograd, izložen je u Hramu Svetog Save do 6. juna, privukao je preko pola miliona poklonika. * [[23. 5.]] - Miting "Ti i ja, Slavija", u Beogradu, sa preko 180.000 okupljenih. Sukobi kod Pionirskog parka. Železnički saobraćaj u zemlji obustavljen ranije tokom dana. * [[24. 5.]] - Rusija gađala Ukrajinu sa 600 dronova i 90 raketa, uključujući hipersonični Orešnik, dva dana nakon što je u Starobjeljsku u Luganskoj oblasti pogođen pedagoški univerzitet, sa 21 žrtvom. * 24 - 28. 5. - Preds. Vučić u poseti Kini. * [[25. 5.]] - Objavljena papina enciklika ''Magnifica humanitas'': o očuvanju ljudske osobe u doba umjetne inteligencije. * [[26. 5.]] - Najtopliji majski dan u Engleskoj, malo preko 35 stepeni u [[Kraljevski botanički vrtovi u Kewu|vrtovima Kew]] u Londonu; toplotni val je na zapadu Evrope. U Indiji i Pakistanu ovih dana je preko 45 stepeni. * [[29. 5.]] - Prilikom ruskog napada na ukrajinske luke na Dunavu, jedan dron je pogodio zgradu u rumunskom [[Galați|Galacu]]. * [[30. 5.]] - Građanskom inicijativom je uklonjen naprednjački fasadni baner sa beogradske [[Palata Albanija|Palate Albanija]], jer su bili ugroženi ptići [[Bela čiopa|belih čiopa]]. * [[31. 5.]] - Izraelci zauzeli strateški položaj zamka Beaufort kod Nabatije u Libanu. === Jun/Juni/Lipanj === * [[1. 6.]] - Protesti u Albaniji, nazvani Flamingo revolucija - protivljenje gradnji luksuznog odmarališta kod Valone (ostrvo Sazan i laguna Narta, na inicijativu [[Jared Kushner|Jareda Kushnera]]) šire se i na Tiranu, pošto su aktivisti napadnuti od lokalnog obezbeđenja. * 2. i 9. 6. - Antiimigrantska osećanja u Ujedinjenom Kraljevstvu: objavljivanje snimka hapšenja Henryja Nowaka u [[Southampton]]u, pred smrt nakon što ga je ubo Sik, i 9-tog napad nožem na čoveka u [[Belfast]]u izazivaju proteste odn. nemire. * [[3. 6.]] - Oko 90 državljana Srbije vraćeno sa aerodroma u Tivtu, policija Crne Gore ih je ocenila kao "rizik po bezbednost". * 3. 6. - Ukrajinski dronovi pogodili naftni terminal u Sankt Peterburgu, na dan početka ekonomskog foruma, dan nakon što je u ruskim napadima poginulo 23 ljudi. * [[4. 6.]] - Pripadnik [[UNIFIL]] stariji vodnik Milovan Jovanović umro je od posledica minobacačke vatre na jugu Libana. * 4. 6. - [[Janez Janša]] je četvrti put premijer Slovenije. * [[5. 6.]] - Samit EU–Zapadni Balkan u Tivtu. * [[7. 6.]] - Vanredni izbori na Kosovu: Kurtijevo Samoopredeljenje 53/120 mandata (-4). [[Datoteka:2026-06-08 Ballroom construction and UFC arena White House Washington DC 13-23-11.jpg|mini|Borilište i gradilište kod Bele kuće]] * 7. 6. - Izbori u Armeniji: proeuropska stranka premijera [[Nikol Pašinjan|Pašinijana]] zadržava većinu. * 7. 6. - Iran ispalio rakete na Izrael, nakon dva meseca, zbog izraelskih udara na Bejrut. * [[9. 6.]] - Pošto je oboren američki [[Boeing AH-64 Apache|Apache]], dolazi do novog ciklusa udara sa Iranom. * [[10. 6.]] - Papa je blagoslovio Kulu Isusa Krista bazilike [[Sagrada Família]] u Barceloni, visine 172,5 metara. * 11. 6. - 19. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]] u Sjevernoj Americi. ** Bosna i Hercegovina: 12. 6. 1:1 sa Kanadom; 18. 6. gubi od Švicarske 4:1; 24. 6. pobjeđen Katar 3:1 - ide dalje. ** Hrvatska: 17. 6. gubi od Engleske 4:2; 23. 6. pobjeđena Panama 1:0; 27. 6. pobjeđena Gana 2:1 - ide dalje. * [[12. 6.]] - Firma [[SpaceX]] je izašla na berzu. [[Elon Musk]] je prvi bilioner (1.000 milijardi). * [[13. 6.]] - [[New York Knicks]] prvaci NBA nakon 53 godine. * [[14. 6.]] - Objavljeno da je postignut sporazum o okončanju rata između Irana i SAD. Zbog nastavljenih dejstava u Libanu, sporazum i otvorenost Hormuskog moreuza se više puta dovode u pitanje. * 14. 6. - ''UFC Freedom 250'': borilačka priredba na Južnom travnjaku Bele kuće. * [[15. 6.]] - U Kijevu su pogođeni saborna crkva Kijevo-pečerske lavre i Filmski studio Dovženko. * [[18. 6.]] - Najveći napad na Moskvu od 2022, opet pogođena velika rafinerija u Kapotnji, na Moskvu pada crna kiša. * 18. 6. - Kriza vođstva Laburističke partije u UK: gradonačelnik Manchestera Andy Burnham je ubedljivo dobio na dopunskim izborima za parlament. * [[19. 6.]] - Više javno tužilaštvo u Beogradu sumnjiči studente da su simulirali upotrebu zvučnog topa u martu 2025. * [[20. 6.]] - Protestni skup u Novom Sadu. * [[22. 6.]] - Britanski premijer [[Keir Starmer]] objavljuje da podnosi ostavku. * ca. 24. 6. - Val toplote na zapadu Evrope. Oboren junski rekord u Engleskoj (37,3 stepena 26-tog), u Francuskoj prosečno najtoplije ikada, s temperaturama do 44,3 stepena. * [[24. 6.]] - Dva jaka potresa u [[Venezuela|Venezueli]], preko 6.500 mrtvih. * [[27. 6.]] - Naprednjački skup u Beogradu. Preds. Vučić najavljuje da će podneti ostavku. * 27. 6. - Toplota se premešta u srednju Evropu: rekordi u Nemačkoj (41,5 stepen), Češkoj (40,6), Danskoj (37). * [[28. 6.]] - Studentski skup "Sve se vidi na Vidovdan" u Kraljevu. * [[29. 6.]] - Najtopliji junski dan u Beogradu, 38,9 stepeni. * [[30. 6.]] - Preko milion nedokumentovanih migranata i tražioca azila se prijavilo za regularizaciju statusa u Španiji. * 30. 6. - Protesti protiv imigracije u Južnoj Africi. === Jul/Juli/Srpanj === [[Datoteka:DamonNolanHathaway-byPhilipRomano.jpg|mini|180px|Pred premijeru "Odiseje"]] [[Datoteka:Enzo Fernandez Pau Cubarsi Argentina v Spain 19 July 2026-208.jpg|180px|mini|Finale Svjetskog kupa]] * [[1. 7.]] - Američki diplomata Louis Chrishock je imenovan za v.d. [[Visoki predstavnik za BiH|Visokog predstavnika za BiH]], dok EU i SAD ne postignu kompromis (Rusija ga ne prihvata). * 1. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]]: ** Bosna i Hercegovina: 1/2. 7. gubi od SAD 2:0. ** Hrvatska: 2/3. 7. gubi od Portugala 2:1. * [[2. 7.]] - U jakom napadu na Kijev gine 30 ljudi. * [[5. 7.]] - Američkom igraču Bolagunu suspendovana posledica crvenog kartona u meču sa BiH (SAD gube od Belgije 4:1). * [[6. 7.]] - Državna sahrana [[Ali Hamenei]]a (4 - 9. 7.): milioni ljudi učestvuju u pogrebnoj procesiji u Teheranu. Kovčeg je 8. 7. pronesen i iračkim gradovima Nadžaf i Kerbala. * [[8. 7.]] - Nakon razmene vatre, Trump kaže da je primirje sa Iranom "završeno". Uveče novi udari. * ca. 9. 7. - Treći talas vrućine na zapadu Evrope. * [[10. 7.]] - Putnik Ryanaira iz Srbije zamalo izleteo kroz razbijeni prozor. * [[11. 7.]] - Povijesno nizak vodostaj [[Drava|Drave]] kod Osijeka, -173. * 11. 7. - Pisac [[Vladimir Arsenijević]] pretučen ispod Brankovog mosta; komemoracija žrtvama Srebrenice otkazana. * [[15. 7.]] - Ukrajinski predsednik Zelenski smenio ministra odbrane Mihajla Fedorova, što izaziva proteste. * [[16. 7.]] - Preds. Trump u obraćanju naciji tvrdi da su se Kinezi mešali u izbore 2020. * [[17. 7.]] - U američkoj bazi u Jordanu poginula dva američka vojnika, nastavljaju se međusobni udari. * 17. 7. - Prikazan je film "[[Odiseja (2026.)|Odiseja]]" [[Christopher Nolan|Christophera Nolana]]. * [[18. 7.]] - Ukrajinski dronovi uništili dva skladište online maloprodaje ''Wildberries'' u okolini Moskve. * [[19. 7.]] - Finale Svjetskog prvenstva: '''Španija''' - Argentina 1:0 u produžecima. Prethodnog dana, u meču za treće mesto, Francuska - Engleska 4:6. [[Datoteka:Prime Minister Andy Burnham portrait (cropped).jpg|120px|mini|[[Andy Burnham]]]] * [[20. 7.]] - [[Andy Burnham]] je novi britanski premijer, sedmi od 2016. * 20. 7. - Nikaragvanski predsednik [[Daniel Ortega]] kaže da u zemlji više neće biti izbora. * [[23. 7.]] - Nafta je prelazila 100 dolara, nakon što su jemenski Husi gađali dva tankera u Crvenom moru. * [[24. 7.]] - Pošto su istekle carine uvedene u februaru, preds. Trump je uveo nove od 10% ili 12.5% za niz zemalja, uključujući EU, po klauzuli o prinudnom radu. * 24/25. 7. - Pauzirani američki napadi na Iran - nastavljaju se 29-tog, nakon iranskog pokušaja protiv Jordana. * [[25. 7.]] - Petoro planinara iz Bosne i Hercegovine stradalo na [[Elbrus]]u. * 25. 7. - Omladinski pokret "bubašvaba/žohara" u Indiji: ministar obrazovanja je dao ostavku nakon desetak dana protesta zbog skandala sa procurivanjem ispita. * ca. 2x. 7. - Veliki požari na zapadu Evrope: 50.000 ha u Ávili, zapadno od Madrida, najveći ikad u Španiji; preko 42.000 ha zapadno od [[Bordeaux]]a u Francuskoj, evakuirano je 220.000 ljudi. Još jedan talas vrućine.<ref>[https://www.theguardian.com/world/2026/jul/27/france-and-spain-race-to-contain-huge-wildfires-before-fresh-heatwave-begins France and Spain race to contain huge wildfires before fresh heatwave begins] theguardian.com Mon 27 Jul 2026</ref> * [[26. 7.]] - [[Tadej Pogačar]] je osvojio peti [[Tour de France]]. * [[28. 7.]] - Predložena ''FIFA Forward Enterprise'', komercijalna filijala [[FIFA]]-e koja bi privatnim investitorima omogućila udeo u organizovanju takmičenja - izaziva dosta protesta, tako da se odustaje. * [[30. 7.]] - Možda 60.000 ljudi ilegalno ulaze iz Maroka u španjolsku [[Ceuta|Ceutu]], sutradan se polovica vraća, ubrzo skoro svi. * [[31. 7.]] - Objavljene analize pokazuju da je otpad zakopan u [[Gospić]]u opasan - 33.000 tona. * jul - Najtopliji jun-jul na zapadu Evrope. Najtopliji jul u svetskim morima. Najtopliji mesec ikada u SAD. === Avgust/August/Kolovoz === * jul/avgust - Vrućina u regionu, Dunav i druge reke historijski niske. Centar za razminiranje Srbije tokom meseca uklanja nemačka plovila [[Operacija Dunavski vilenjak|potopljena 1944]]. kod Prahova<ref>[https://klima101.rs/dunav-nizak-vodostaj-ratni-brodovi-motocikl-rimski-most-mamuti/ U toku je izvlačenje potopljene nemačke flote kod Prahova: Šta je sve izronilo iz presahlog Dunava?]. klima101.rs 14/08/2026</ref> * [[2. 8.]] - U Južnoj Koreji izmereno rekordnih 42,5°C. * [[5. 8.]] - Požar u [[Deliblatska peščara|Deliblatskoj peščari]], zahvatiće preko 3.500 ha. Požar je i na [[Stolovi]]ma kod Kraljeva. * ca. 6. 8. - Rekordne temperature u Austriji, Slovačkoj i Mađarskoj, 41-42°C. * [[7. 8.]] - U Mecci potpisan obrambeni pakt između [[Turska|Turske]], [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i [[Pakistan]]a. * [[8. 8.]] - [[Volodimir Zelenskij]] u poseti Beogradu. * [[10. 8.]] - Zemljotres u kolumbijskom departmanu [[Chocó (departman)|Chocó]], 330 mrtvih. * [[12. 8.]] - Totalno [[pomračenje Sunca]] na zapadu Evrope.<ref>[http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 Total Solar Eclipse of 2026 August 12] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150320164625/http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 |date=2015-03-20 }}, ''NASA''</ref> * [[13. 8.]] - Peti talas vrućine na zapadu Evrope. * [[14. 8.]] - Požar u [[Omiš]]u, stradala je jedna osoba. [[Datoteka:Пожар Делиблатска пешчара, ситуација 23.08.2026.png|160px|mini|Požar u Deliblatskoj peščari, stanje 23. 8.]] * 15/16. 8. - Zapaljen automobil tužioca u [[Valjevo|Valjevu]], građani i studenti se okupljaju sledeće večeri. * [[16. 8.]] - Poljski autobus, na povratku iz Međugorja, sleteo s puta u Mađarskoj - 12 mrtvih. * 16. 8. - Prosvjed u [[Gospić]]u zbog ilegalnog odlaganja otpada. * [[17. 8.]] - Rekordni niz: 23. uzastopni tropski dan u Beogradu<ref>[https://klima101.rs/rekord-tropskih-dana-beograd/ U Beogradu je oboren rekord: Ovo je sada najduži niz uzastopnih dana sa temperaturom preko 30 °C]. klima101.rs 17/08/2026</ref> (od 30. 7. do 7. 8. devet dana od 35 i više stepeni, do 38<ref>[https://www.accuweather.com/sr/rs/belgrade/298198/august-weather/298198 Beograd, Srbija Mesečna prognoza | AccuWeather]</ref>). Novi tropski dani već 19. 8. do 5. 9.. ** Zagreb ≥ 30 stupnjeva od 27. 7. (4 - 6. 8. 38 st.). Sarajevo ≥ 30 stupnjeva 29. 7. do 17. 8. i od 19. 7. * [[19. 8.]] - Nacionalni dug SAD prešao 40.000 milijardi dolara, oko 123% GDP.<ref>[https://www.theguardian.com/business/2026/aug/20/us-national-debt-republicans ‘Starve the beast’? The $40tn cost of Republicans’ false promises to cut spending]. theguardian.com Thu 20 Aug 2026</ref> * [[20. 8.]] - Objavljeno da se Demokratska autonomna administracija severne i istočne Sirije (ranije poznata i kao [[Sirijski Kurdistan]]) u potpunosti integrisala u [[Sirija|sirijsku]] državu. * 20 - 21. 8. - Izvanredna sjednica Sabora zbog otpada u Gospiću. * [[21. 8.]] - Dronovi pogađaju šoping centar u [[Krivi Rog|Krivom Rogu]], 16 mrtvih. * 21. 8. - Nastavlja se požar u Deliblatskoj peščari: nakon ruskog aviona, Srbija prihvata i pomoć iz EU. * 21. 8. - Trgovački pregovori između SAD i Kanade prekinuti bez dogovora, uvode se nove carine (Trump 27. 8. potpisao naređenje da se [[jezero Ontario]] promeni u jezero Amerika). [[Datoteka:Mudslide at Gyirong Port 2 (screenshot).png|mini|Bujica na graničnom prelazu Kine i Nepala]] * [[26. 8.]] - Razorna bujična poplava na granici Nepala i Kine, s velikim brojem poginulih. * [[28. 8.]] - Umro je kralj [[Harald V od Norveške]], nasljeđuje ga sin [[Haakon VIII od Norveške|Haakon VIII]]. * [[29. 8.]] - Dron pogodio skladište kod Buče u Ukrajini - u eksplozijama gine 38 ljudi. * 29. 8. - Referendum o nastavku pregovora o članstvu [[Island]]a u EU: odbijeno sa 52,8%. * 29. 8. - [[Filip Hrgović]] osvaja u Londonu IBF titulu u teškoj kategoriji, pobedom nad Mosesom Itaumom. * [[30. 8.]] - Lansiranje [[Svemirski teleskop Nancy Grace Roman|Svemirskog teleskopa Nancy Grace Roman]], za osmatranje u spektru od plave do infracrvene. * avgust - Mesec je globalno 1,65 stepeni iznad predindustrijskog nivoa, deli rekord sa julom 2023. === Septembar/Rujan === [[Datoteka:"Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku", Trg bana Jelačića, 5. srpnja 2026 - 3.jpg|180px|mini|lijevo|"Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku"]] * [[2. 9.]] - Najmanje 14 aktivista u Srbiji je targetirano spywareom u vreme lokalnih izbora prošlog marta.<ref>[https://www.theguardian.com/world/2026/sep/03/serbians-targeted-with-advanced-spyware Serbians targeted with spyware in country’s ‘largest documented wave of surveillance’]. theguardian.com 3 Sep 2026</ref> * 2. 9. - Potpisan naftni sporazum između SAD i Venecuele. * [[5. 9.]] - Prosvjed "Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku" u Zagrebu. * [[6. 9.]] - Izbori u nemačkoj pokrajini [[Saksonija-Anhalt]]: [[AfD]] 43,8%, [[CDU]] 17,2%. [[Datoteka:Sahrana Ratka Mladića 2, Beograd.jpg|180px|mini|Sahrana Ratka Mladića]] * [[7. 9.]] - [[Ratko Mladić]] sahranjen u Beogradu. * [[8. 9.]] - Jemenski Husi su lansirali balističke rakete i dronove na nekoliko meta u Saudi Arabiji. U toku su pojačane borbe između Husa i jemenske vlade. * 8. 9. - SAD uništile pet iranskih tankera, na šta se odgovara udarima na brodove i na američku bazu u Jordanu. * [[10. 9.]] - Jemenski Husi zauzimaju lučki grad [[Moka (Jemen)|Moka]], sutradan i ostrvo Perim u moreuzu [[Bab-el-Mandeb]]. * [[12. 9.]] - Dario Amodei, direktor [[Anthropic]]a, poziva na usporenje razvoja AI zbog mogućnosti izmicanja kontroli. * [[13. 9.]] - Izbori u Švedskoj. == Predviđeni događaji == * 18 - 20. 9. - Izbori u Rusiji. * [[4. 10.]] - Izbori u BiH. * 4. 10. - Izbori u Brazilu. * [[19. 10.]] - Referendum sa 10 pitanja u kanadskoj provinciji [[Alberta]], među kojima i da li treba raspisati referendum o nezavisnosti. * [[25. 10.]] - Vanredni izbori u Srbiji. * [[27. 10.]] - Izbori u Izraelu. * [[3. 11.]] - Izbori na sredini mandata u SAD. * [[14. 11.]] - Prva Pesma Evrovizije Azija. * [[15. 11.]] - [[Voyager 1]] će biti udaljen svetlosni dan od Zemlje. * 19. 11. - Najavljena igra ''[[Grand Theft Auto VI]]''. === Nepoznati datumi === == Rođenja == == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2026.}} === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - [[Nexhat Daci]], kosovski političar, akademik ANUK (* [[1944]]) * [[2. 1.]] - [[Dejan Đurović]], glumac, spiker, voditelj (* [[1938]]) * [[5. 1.]] - [[Aldrich Ames]], špijun (* [[1941]]) * [[10. 1.]] - [[Erich von Däniken]], ufolog (* [[1935]]) * [[19. 1.]] - [[Valentino Garavani|Valentino]], modni kreator (* [[1932]]) * 19. 1. - [[Senka Veletanlić]], pevačica, glumica (* [[1936]]) * [[20. 1.]] - [[Beti Đorđević]], pevačica (* [[1946]]) * [[23. 1.]] - [[Dalibor Brun]], pjevač (* 1944) * [[30. 1.]] - [[Catherine O'Hara]], glumica (* [[1954]]) === Februar/Veljača === * [[3. 2.]] - [[Saif al-Islam Gaddafi]], libijski političar (* [[1972]]) * [[6. 2.]] - [[Miro Vuksanović]], književnik, akademik SANU (* [[1944]]) * [[7. 2.]] - [[Gordana Marić]], glumica, profesorka FDU (* * [[13. 2.]] - [[Ljiljana Pavić]], scenaristkinja (* [[1938]]) * 13. 2. - [[Tatjana Ječmenica]], teniserka, trener, selektor (* [[1978]]) * [[15. 2.]] - [[Robert Duvall]], glumac (* [[1931]]) * [[17. 2.]] - [[Jesse Jackson]], aktivist za ljudska prava (* [[1941]]) * [[18. 2.]] - [[Borislav Paravac]], bivši član Predsjedništva BiH (* [[1943]]) * 18. 2. - Ljiljana Zelen Karadžić (* [[1945]]) * [[20. 2.]] - [[Mirjana Kapetanović]], bh. književnica i novinarka (* [[1959]]) * [[21. 2.]] - [[Vladislav Jovanović]]. srpski diplomata (* [[1933]]) * 21. 2. - [[Dan Simmons]], književnik (* [[1948]]) * [[23. 2.]] - [[Dragoljub Dimitrijević]], vajar, profesor FPU (* [[1950]]) * [[25. 2.]] - [[Antonio Tejero]], neuspeli španski pučista (* [[1932]]) * [[27. 2.]] - [[Neil Sedaka]], kantautor, pijanist (* [[1939]]) * [[28. 2.]] - [[Ali Hamenei]], Vrhovni lider Irana (* [[1939]]) === Mart/Ožujak === * [[8. 3.]] - [[B. Wongar]] (Sreten Božić), književnik (* 1932) * 8. 3. - [[Vladimir Rakočević]], matematičar, akademik SANU (* [[1953]]) * [[14. 3.]] - [[Jürgen Habermas]], filozof, socijalni teoretičar (* [[1929]]) * [[17. 3.]] - [[Patrijarh gruzijski Ilija II]] (* [[1933]]) * 17. 3. - [[Ali Laridžani]], iranski političar (* [[1958]]) * [[19. 3.]] - [[Chuck Norris]], glumac, majstor borilačkih vještina (* [[1940]]) * 19. 3. - [[Umberto Bossi]], talijanski političar (* [[1941]]) * [[20. 3.]] - [[Robert Mueller]], bivši šef FBI, specijalni istražilac (* [[1944]]) * 20. 3. - [[Božo Koprivica]], književnik, dramaturg (* [[1950]]) * [[22. 3.]] - [[Lionel Jospin]], bivši francuski premijer (* [[1937]]) * 22. 3. - [[Hermann Huppen]], stripotvorac (* [[1938]]) * 22. 3. - [[Radoje Čupić]], glumac (* [[1958]]) * [[26. 3.]] - [[James Tolkan]], glumac (* [[1931]]) * [[30. 3.]] - [[Carlos Westendorp]], španjolski diplomat, bivši VP u BiH (* [[1937]]) === April/Travanj === * [[5. 4.]] - [[Vlatko Cvrtila]], profesor, gepolitički analitičar (* [[1965]]) * [[6. 4.]] - [[Christian Schwarz-Schilling]], njemački diplomat, bivši VP u BiH (* [[1930]]) * [[8. 4.]] - [[Duško Vujošević]], košarkaški trener (* [[1959]]) * [[9. 4.]] - [[Afrika Bambaataa]], pionir hip-hopa (* [[1957]]) * [[23. 4.]] - [[Rexhep Qosja]], književnik (* [[1936]]) === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - [[Alex Zanardi]], vozač F1, paraolimpijac (* [[1966]]) * [[6. 5.]] - [[Ted Turner]], osnivač CNN (* [[1938]]) * 6. 5. - [[Vladimir Cvetković]], košarkaš, funkcioner FK Crvena Zvezda (* [[1941]]) * 6. 5. - [[Rajko Kasagić]], bivši premijer RS (* [[1942]]) * [[16. 5.]] - [[Predrag Koraksić]] Corax, karikaturista (* [[1933]]) * 16. 5. - [[Félicien Kabuga]], finansijer genocida u Ruandi (* [[1933]]) * [[21. 5.]] - [[Julienne Bušić]], otmičarka (* [[1948]]) * 21. 5. - [[Kyle Busch]], vozač NASCAR (* [[1985]]) * [[22. 5.]] - [[Dick Parry]], saksofonist ''Pink Floyd''-a (* [[1942]]) * [[25. 5.]] - [[Sonny Rollins]], džez saksofonista (* [[1930]]) * [[26. 5.]] - [[Dragoljub Mićunović]], filozof, srpski političar iz DS, DC (* [[1930]]) === Jun/Juni/Lipanj === * 4. 6 - [[Anthony Head]], glumac (* [[1954]]) * 4. 6 - [[Merdžane Satrapi]], autorica (* [[1969]]) * [[11. 6.]] - [[David Hockney]], umetnik (* [[1937]]) * [[20. 6.]] - [[Slavenka Drakulić]], književnica i publicistkinja (* [[1949]]) * [[22. 6.]] - [[Alan Greenspan]], bivši predsednik Federalne rezerve (* [[1926]]) * 22. 6. - [[Edin Numankadić]], likovni umjetnik (* [[1948]]) === Jul/Juli/Srpanj === * [[3. 7.]] - [[Zrinko Ogresta]], scenarist i redatelj (* [[1958]]) * [[8. 7.]] - [[Bonnie Tyler]], pjevačica (* [[1951]]) * [[10. 7.]] - [[Đorđe Kadijević]], reditelj, scenarista (* [[1933]]) * [[11. 7.]] - [[Lindsey Graham]], američki političar (* [[1955]]) * [[13. 7.]] - [[Sam Neill]], glumac (* [[1947) * [[20. 7.]] - [[Kevin Keegan]], fudbaler i trener (* [[1951]]) * [[21. 7.]] - [[Olivera Katarina]], glumica i pevačica (* [[1940]]) * 21. 7. - [[Damir Šaban]], glumac (* [[1958]]) * [[30. 7.]] - [[Milivoj Puhlovski]], redatelj i scenarist (* [[1947]]) * [[31. 7.]] - [[Franco Baresi]], fudbaler, trener (* [[1960]]) === Avgust/August/Kolovoz === * [[8. 8.]] - [[Ivo Šlaus]], fizičar, član HAZU (* [[1931]]) * [[12. 8.]] - [[Zhu Rongji]], bivši kineski premijer (* [[1928]]) * [[14. 8.]] - [[Yayoi Kusama]], umetnica (* [[1929]]) * [[15. 8.]] - [[Milena Zupančič]], glumica (* [[1946]]) * [[16. 8.]] - [[Hayden Panettiere]], glumica (* [[1989]]) * [[18. 8.]] - [[Vedrana Rudan]], književnica, novinarka (* [[1949]]) * [[25. 8.]] - [[Dolly Parton]], country muzičarka (* [[1946]]) * 25. 8. - [[Tim Curry]], glumac (* [[1946]]) * [[27. 8.]] - [[Ratko Mladić]], komandant VRS, osuđenik za ratne zločine (* [[1942]]) * [[28. 8.]] - [[Harald V od Norveške]] (* [[1937]]) * [[30. 8.]] - [[Stjepan Jimmy Stanić]], pjevač, glazbenik (* [[1929]]) * 30. 8. - [[Slobodan Šnajder]], pisac i publicist (* [[1948]]) * [[31. 8.]] - [[Édouard Balladur]], bivši francuski premijer (* [[1929]]) === Septembar/Rujan === * [[2. 9.]] - [[Raif Dizdarević]], bivši predsjednik Predsjedništva SFRJ (* [[1926]]) * 2. 9. - [[Gloria Steinem]], feministica, novinarka (* [[1934]]) * 2. 9. - [[Ivan Gudelj]], nogometaš (* [[1960]]) * [[11. 9.]] - [[Emma Bonino]], talijanska političarka (* [[1948]]) == Nobelove nagrade == === Veze === [[Godišnji kalendar]] == Reference == {{izvori}} {{Commonscat}} [[Kategorija:2026.| ]] thvx4jao8prbtsralmju3s24ixy3jo9 42689383 42689382 2026-09-13T15:09:56Z Alekol 2231 /* Avgust/August/Kolovoz */ 42689383 wikitext text/x-wiki {{Godina nav|2026}} {{otheruses}} {{Godina u drugim kalendarima|2026}} Godina '''2026''' (MMXXVI) je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]]. * UN-ova Međunarodna godina: pašnjaka i stočara; volontera za održivi razvoj; zemljoradnica. * Nove godine: 火马 [[Kineska nova godina|kineska]] 17. 2.; ☪ islamska 16. 6.; ✡ [[Roš Hašana]] 11/12. 9. * Uskrs: ✝ zapadni 5. 4.; 🞣 istočni 12. 4. * Bajram: Ramazanski 20. 3.; Kurban 27. 5. == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - Bugarska je 21. članica [[eurozona|eurozone]], 1,95583 [[bugarski lev|leva]] za euro. * 1. 1. - Požar u baru u [[Crans-Montana|Crans-Montani]], stradalo je 40 ljudi. * 1. 1. - Demokratski socijalista [[Zohran Mamdani]] je gradonačelnik [[New York]]a. * [[2. 1.]] - Šesti dan protesta u Iranu, iniciranih ekonomskom krizom. [[Donald Trump|Trump]] izjavljuje da će intervenisati ako demonstranti budu ubijani. * 2. 1. - [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] je novi glavni grad [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]], u kontinentalnom delu zemlje, umesto [[Malabo]]a na ostrvu [[Bioko]]. * 2 - 4. 1. - Jemenski građanski rat: jemenska vlada je uz saudijsku pomoć povratila teritorije izgubljene u ofanzivi Južnog prijelaznog vijeća prošlog mjeseca (muhafaze [[Hadramaut (muhafaza)|Hadramaut]] i [[Al-Mahra (muhafaza)|Al-Mahra]]). Na otoku [[Sokotra]] su blokirani turisti. [[Datoteka:Nicolas Maduro on board the USS Iwo Jima (cropped).jpg|120px|mini|lijevo|[[Nicolás Maduro|Maduro]]]] * [[3. 1.]] - Operacija ''Absolute Resolve'': američki udari u [[Venecuela|Venecueli]] i hvatanje predsednika [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]] i njegove supruge po optužbi za trgovinu narkoticima. Trump izjavljuje da će SAD upravljati zemljom do tranzicije, najavljuje dolazak američkih naftnih kompanija. V.d. predsednika je [[Delcy Rodríguez]]. * [[6. 1.]] - Grenlandska kriza: lideri nekoliko evropskih zemalja reafirmiraju podršku Danskoj i [[Grenland]]u povodom novih američkih potraživanja. * 6. 1. - Kontroverza oko chatbota [[Grok]] koji generira seksualizirane slike žena i djevojčica. * 6 - 10. 1. - Sukob između sirijske prelazne vlade i kurdskih Sirijskih demokratskih snaga u [[Alep]]u - po sporazumu o primirju, SDF napušta grad. Vlada zatim preduzima ofanzivu 13-tog. * [[7. 1.]] - Snage međunarodno priznate jemenske vlade ulaze u [[Aden]]. * [[8. 1.]] - Pojačanje protesta u Iranu, praćeno gašenjem interneta i oružanim suzbijanjem - stradale su hiljade demonstranata. * 8. 1. - Rat u Ukrajini: hipersonična balistička raketa [[Orešnik]] je uveče upotrebljena protiv [[Lavov]]a. * [[14. 1.]] - Zlato je ove sedmice prelazilo 4.600 dolara za uncu, vrhunac 4.638. * [[17. 1.]] - Trump objavljuje da uvodi dodatne carine za osam evropskih zemalja koje učestvuju u vojnoj vežbi ''Arctic Endurance'' i protive se američkom zauzeću Grenlanda (u Davosu 21-og ih otkazuje, kaže da neće primenjivati silu i da je postigao okvirni sporazum sa gen. sek. NATO-a). * 17. 1. - U Paragvaju je potpisan sporazum o slobodnoj trgovini između [[EU]] i [[Mercosur]] (potrebna je ratifikacija). * 17. 1. - Na snazi je sporazum UN o zaštiti oceana (kolokvijalno ''High Seas Treaty''), za očuvanje i održivo korištenje morske bioraznolikosti izvan nacionalne jurisdikcije. * [[20. 1.]] - U Zagrebu prikazan film "[[Svadba (2026.)|Svadba]]" - najgledaniji hrvatski film. * 20. 1. - Politička kriza u Bugarskoj (traje od 2021): predsednik [[Rumen Radev]] je podneo ostavku; potpredsednica [[Ilijana Jotova]] postaje prva žena predsednik 23-ćeg. * [[21. 1.]] - Blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu zbog otkaza prof. Jeleni Kleut - policija je izbacila iz zgrade studente, profesore i građane. * [[22. 1.]] - Trump i predstavnici nekoliko zemalja su u Davosu potpisali povelju [[Odbor mira|Odbora mira]] (''Board of Peace''), koji je u novembru pomenut u rezoluciji SB UN 2803 kao prelazno upravno i nadzorno telo za Gazu. * 22. 1. - SAD su napustile [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetsku zdravstvenu organizaciju]]. * [[23. 1.]] - Američki organ je produžio licencu Naftnoj industriji Srbije do 20. februara (mađarski MOL je objavio 19-tog da će preuzeti NIS od Gaspromnjefta). * [[24. 1.]] - Kriza u [[Minneapolis, Minnesota|Minneapolisu]]: nakon Renée Good 7-og, agenti ICE (Sprovođenje imigracije i carina) ubili su i Alexa Prettija. * 10 - [[25. 1.]] - Evropsko prvenstvo u vaterpolu, Beograd: Srbija 1, Hrvatska 6, Crna Gora 7. U all-star timu su [[Milan Glušac]], [[Dušan Mandić]] i [[Strahinja Rašović]]. * [[26. 1.]] - Talačka kriza u Gazi: Izraelci su našli telo poslednjeg taoca. * [[27. 1.]] - Samit EU-Indija u New Delhiju: postignut je sporazum o slobodnoj trgovini (potrebna ratifikacija). * 27. 1. - [[Južni Sudan]]: vladine snage, preds. [[Salva Kiir Mayardit|Salve Kiira]], pokrenule ofanzivu u državi Jonglei kako bi povratile pozicije koje su prošlog meseca zauzele opozicione snage zatvorenog bivšeg potpredsednika [[Riek Machar|Rieka Machara]]. * [[28. 1.]] - Urušavanje rudnika [[koltan]]a Rubaya na istoku DR Kongo: stradalo je preko 400 ljudi. * 28. 1.]] - [[Sarah Mullally]] je prva žena [[nadbiskup Canterburyja]]. * [[29. 1.]] - U [[Konjuh (Kruševac)|Konjuhu]] kod Kruševca zaplenjeno pet tona marihuane. * 29. 1. - Trump je potpisao izvršno naređenje o carini za zemlje koje snabdevaju [[Kuba|Kubu]] naftom; Meksiko je još pre dva dana otkazao isporuku - na Kubi se zaoštrava energetska kriza. * [[30. 1.]] - Predsednik Vučić je potpisao paket od pet izmena i dopuna pravosudnih zakona, tzv. Mrdićeve zakone. [[Datoteka:EFTA00001815 - Stone-walled driveway leads to a luxurious villa with palm trees and a coastal view featuring a black utility vehicle parked on the concrete pad.jpg|mini|Na "Epsteinovom otoku" 2019. ([[Little Saint James]], [[Američki Djevičanski Otoci]])]] * 30. 1. - Ministarstvo pravde SAD je objavilo 3,5 miliona dokumenata u vezi [[Jeffrey Epstein|Jeffreya Epsteina]]; novi fokus na bivšeg princa Andrewa i britanskog političara Petera Mandelsona. * 30. 1. - Nakon što je dostigla 5.500 dolara za uncu, cena zlata pada 9%, najviše od 1983. === Februar/Veljača === * 15. 1. - [[1. 2.]] - [[EHF Euro 2026.]] (Danska, Švedska Norveška): Danska 1, Hrvatska 3, Srbija 19, Crna Gora 23. U all-star timu je [[Mario Šoštarić]]. Doček rukometaša u Zagrebu 2-og je organizirala Vlada RH. * [[3. 2.]] - Islamisti ubili 160-200 ljudi u dva sela u zapadnoj nigerijskoj državi Kwara. * [[5. 2.]] - Istekao ugovor [[Novi START]] o redukciji nuklearnog naoružanja iz 2010. (Rusija je suspendovala učešće 2023). * 5. 2. - U Makedoniji je počela akcija u kojoj je zaplenjeno 40 tona marihuane. * [[6. 2.]] - [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones IA]] je prvi put prešao 50.000. * 6 - 22. 2. - Zimske olimpijske igre u [[Milano|Milanu]] i [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]]. * [[8. 2.]] - Izbori za predsjednika Republike Srpske (od novembra): nakon ponavljanja glasanja na 136 biračkih mjesta, potvrđena je pobjeda [[Siniša Karan|Siniše Karana]] iz SNSD (inauguracija 17-og). * 8. 2. - Vanredni izbori u [[Japan]]u: [[Liberalna demokratska partija (Japan)|LDP]] premijerke [[Sanae Takaichi]] dobija dvotrećinsku većinu. * 8. 2. - [[Super Bowl]] LX u [[Santa Clara, California|Santa Clari]]: [[Seattle Seahawks]] - [[New England Patriots]] 29:13; u poluvremenu je nastupio portorikanski reper [[Bad Bunny]]. * [[12. 2.]] - Trump opozvao klasifikaciju gasova staklene bašte kao pretnje javnom zdravlju iz 2009, kao i standarde za emisije iz vozila. * 12. 2. - [[Vještačka inteligencija]]: kineska kompanija [[ByteDance]] objavila aplikaciju ''Seedance 2.0'' za generiranje videa - hollywoodski studiji prete tužbom za povredu intelektualnih prava. * [[19. 2.]] - Bivši princ Andrew je bio pritvoren zbog prestupa na javnoj funkciji. * 19. 2. - Bivši južnokorejski predsednik Yoon Suk Yeol osuđen na doživotnu kaznu za pobunu kada je proglasio ratno stanje u decembru 2024. * [[20. 2.]] - Vrhovni sud SAD presudio da predsednik nema pravo da uvodi carine prema zakonu iz 1977 (carine od 2. 4. 2025). Trump sutradan objavljuje globalne carine od 10% po zakonu iz 1962, što ubrzo povećava na 15%. * [[22. 2.]] - Fatalno ranjen ''El Mencho'', lider meksičkog narko-kartela Jalisco Nova Generacija - njegovi ljudi izvode više paljevinskih napada, blokada puteva i sukoba sa vlastima. * [[26. 2.]] - Eskalacija u Konfliktu Pakistana i Afganistana: afganski Talibani napadaju pakistanske položaje (nakon pakistanskih udara od 21-og), Pakistan kaže da je u punom ratu sa Afganistanom. * [[27. 2.]] - MUP objavio da je Hrvatska očišćena od mina. * [[28. 2.]] - Počinje Operacija Lav koji riče/Epska furija, izraelsko-američki udari na Iran sa željom promene režima. ** Ubijen je Vrhovni lider [[Ali Hamenei]] sa još nekoliko vojnih čelnika. Pogođena je škola za devojčice u Minabu na jugu zemlje, iranski mediji izveštavaju o 165 mrtvih. ** Iran uzvraća na Izrael i ciljeve u Persijskom zalivu. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:Op epic fury timeline 100hrs - pentagon - mar4 - straight.jpg|mini|Prvih 100 sati rata u Zalivu]] * [[1. 3.]] - Dron pogodio britansku bazu Akrotiri na Kipru. * 1. 3. - Masakru u Abiemnomu na severu [[Južni Sudan|Južnog Sudana]]: omladinci, moguće [[Nuer]]i, napali su [[Dinka (narod)|Dinke]], ubijeno je najmanje 169 ljudi. * [[2. 3.]] - Obnovljen sukob između [[Hezbolah]]a i Izraela. Evakuacije sa juga Libana, gađanje meta na jugu Bejruta. * [[3. 3.]] - Još jedan odron u rudnicima [[koltan]]a Rubaya u prov. [[Nord-Kivu|Severni Kivu]], [[DR Kongo]], sa preko 200 mrtvih (u januaru je stradalo preko 400 ljudi). * [[4. 3.]] - Iranska fregata IRIS Dena je torpedovana blizu Šri Lanke. * [[5. 3.]] - Izbori u [[Nepal]]u, prvi od protesta Gen Z prošlog septembra: skoro dvotrećinska većina za Nacionalnu nezavisnu partiju, repera i gradonačelnika Katmandua [[Balen Shah]]a. * [[6. 3.]] - Kosovska predsednica [[Vjosa Osmani]] raspustila skupštinu dan nakon neuspelog biranja novog predsednika; "[[Samoopredeljenje (politička stranka)|Samoopredeljenje]]" se obraća Ustavnom sudu. * 7/[[8. 3.]] - Pogođeni rezervoari nafte kod Teherana, grad je obavijen dimom, pada crna kiša. Za novog Vrhovnog lidera Irana je izabran sin prethodnog, [[Mojtaba Khamenei]]. * [[9. 3.]] - Cena nafte prelazi 100 dolara po barelu, prvi put od 2022. Promet [[Hormuški tjesnac|Hormuškim tjesnacom]] je znatno otežan. * [[13. 3.]] - Gađane su vojne mete na iranskom ostrvu i naftnom terminalu [[Hark]]. * [[15. 3.]] - [[98. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[One Battle After Another]]'', ukupno šest nagrada od 13 nominacija, uključujući novu kategoriju za [[kasting]]; ''[[Sinners (film iz 2025.)|Sinners]]'', četiri od rekordnih 16; ''[[Frankenstein (film iz 2025.)|Frankenstein]]'' tri od devet; ''[[KPop Demon Hunters]]'' dve od dve; ''[[Sentimental Value]]'' jedna, međunarodna, od devet; ''[[Hamnet (film)|Hamnet]]'' jedna od osam; ''[[Marty Supreme]]'' ništa od devet. * [[16. 3.]] - U pakistanskom udaru je pogođena bolnica, centar za rehabilitaciju narkomana, u Kabulu - lokalni izvori tvrde da ima na stotine mrtvih. * 16. 3. - Započete su izraelske kopnene operacije na jugu Libana - narednih dana se ruše mostovi na reci [[Litani]]. * 16. 3. - Nestanak struje na celoj Kubi (i opet 21-og). * [[17. 3.]] - U izraelskim napadima u Teheranu, ubijeni su tajnik Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti [[Ali Laridžani]] i komandant Basidža, paravojne dragovoljačke milicije u okviru Revolucionarne garde, Golamreza Solejmani (sljedeće noći i ministar obavještajnih dijela Esmail Hatib). * [[18. 3.]] - Prvi, izraelski, napad na iransku hidrokarbonsku proizvodnju: najveće gasno polje, Južni Pars, koje deli sa [[Katar]]om. Iran odgovara udarom i velikom štetom na katarskom kompleks Ras Laffan za likvefakciju gasa. Ovo povlači obustavu rada kompanije QAFCO, koja proizvodi 14% svetske [[Urea|uree]].<ref>[https://www.theguardian.com/world/2026/apr/03/visual-guide-gulf-fertiliser-blockade ‘Food security timebomb’: a visual guide to the Gulf fertiliser blockade]. theguardian.com 3 Apr 2026</ref> * [[20. 3.]] - Iranci su ispalili dve rakete prema bazi Diego Garcia u sredini Indijskog okeana - jedna se raspala, druga presretnuta. * 20 - 22. 3. - Svetsko prvenstvo u dvoranskoj atletici, [[Toruń]]: srebro za [[Angelina Topić|Angelinu Topić]] u skoku u vis. * [[21. 3.]] - Nakon što je u Iranu gađano nuklearno postrojenje Natanz, iranske rakete pogađaju izraelska mesta Arad i [[Dimona]], nedaleko od nuklearnog centra. * [[22. 3.]] - Parlamentarni izbori u Sloveniji: vladajuće [[Gibanje Svoboda]] je opalo, ali je jedan mandat ispred Janšine [[Slovenska demokratska stranka|SDS]]. * 22. 3. - Lokalni izbori u Francuskoj, drugi krug. Socijalisti zadržali Pariz. * [[24. 3.]] - Potpisan ugovor o slobodnoj trgovini između EU i Australije. * 25 - 26. 3. - Sud u Novom Meksiku odredio 375 milona dolara globe Meti (Facebook i Instagram) jer je omogućila seksualnu eksploataciju dece; sutradan u Los Angelesu sud nalazi da su Meta i YouTube stvorili adiktivne proizvode koji štete mladim korisnicima. * [[26. 3.]] - Nevrijeme u Hrvatskoj. * 26. 3. - Uveče, studentkinja pala sa petog sprata Filozofskog fakulteta u Beogradu. * [[28. 3.]] - Jemenski Husi su ispalili prvu raketu prema Izraelu tokom Iranskog rata. * [[29. 3.]] - Lokalni izbori u 10 opština Srbije (Aranđelovac, Bajina Bašta, Bor, Kladovo, Knjaževac, Kula, Lučani, Majdanpek, Sevojno, Smederevska Palanka). Bilo je nasilja, [[Srpska napredna stranka|naprednjaci]] uglavnom pobeđuju, sa smanjenom podrškom. * [[31. 3.]] - BiH pobijedila Italiju na penale i plasirala se na Svjetsko prvenstvo; Italija nije uspjela treći put zaredom. === April/Travanj === [[Datoteka:Orion POV- Destination and Home (art002e009567).jpg|mini|[[Artemis II]]: brod Orion, Mĕsec i Zemlja]] * [[1. 4.]] - [[10. 4.]] - NASA-ina misija [[Artemis II]], sa posadom oko Meseca, prva iznad niske orbite od 1972; 6/7. 4. su obišli oko Meseca, na rekordnoj udaljenosti od 406.771 km od Zemlje. * [[3. 4.]] - U Iranu je oboren američki [[McDonnell Douglas F-15E Strike Eagle|F-15E]]: pilot je ubrzo spasen a oficir za oružne sisteme 5-tog (prilikom spašavanja Amerikanci uništili dva svoja aviona [[Lockheed C-130 Hercules|C-130]] i dva mala helikoptera [[MD Helicopters MH-6 Little Bird|MH-6]]). Oboren i [[Fairchild Republic A-10 Thunderbolt II|A-10]] kod Hormuškog tjesnaca. * [[5. 4.]] - Objavljeno da je blizu [[Kanjiža|Kanjiže]] pronađen eksploziv kod gasovoda koji vodi prema Mađarskoj. * [[7. 4.]] - Trump: "jedna civilizacija će umreti večeras" ako Iran ne prihvati sporazum. Sledeće noći je dogovoreno primirje na dva tjedna i otvaranje Tjesnaca. * [[8. 4.]] - Izrael smatra da Liban nije obuhvaćen primirjem, u jakim udarcima na Bejrut je stradalo preko 200 ljudi. Iran zatvara Tjesnac i gađa zaljevske zemlje. * [[12. 4.]] - Bez rezultata u pregovorima SAD-Iran u Islamabadu; Trump objavljuje blokadu Hormuškog tjesnaca. [[Datoteka:Bastion of Hungarian Freedom 2026 (44).jpg|mini|Budimpešta 2026.]] * 12. 4. - Parlamentarni izbori u Mađarskoj: partija ''Tisza'' [[Péter Magyar|Pétera Magyara]] pobjeđuje sa dvotrećinskom većinom zastupnika; [[Viktor Orbán|Orbán]] i [[Fidesz]] su proveli četiri mandata i 16 godina na vlasti. * [[13. 4.]] - SAD uvele pomorsku blokadu Irana. * [[16. 4.]] - Prvi ukrajinski napad na rafineriju i naftni terminal u [[Tuapse]]u, na crnomorskoj ruskoj obali - još tri talasa do 2. maja izazivaju veliku materijalnu i ekološku štetu. * [[17. 4.]] - Iran otvara Tjesnac tijekom lebanonskog primirja, ali ga zatvara već sutradan zbog nastavljene američke blokade. * [[19. 4.]] - Izbori u Bugarskoj, osmi za pet godina: Progresivna Bugarska bivšeg predsednika [[Rumen Radev|Radeva]] dobija apsolutnu većinu mandata. * [[23. 4.]] - Deblokirana pomoć EU od 90 milijardi eura za Ukrajinu. * [[25. 4.]] - [[Rat u Maliju]] i [[Rat u Sahelu]]: koordinirani napadi džihadista iz JNIM i [[Azavad|tuareških pobunjenika]] u više gradova [[Mali]]ja. * 25. 4. - Čovek je pucao blizu Večere dopisnika iz Bele kuće, kojoj su prisustvovali i čelnici SAD. * [[26. 4.]] - [[Sabastian Sawe]] je istrčao Londonski maraton za manje od dva sata. * [[28. 4.]] - RH i BiH potpisali u Dubrovniku sporazum o gradnji plinovoda [[Južna interkonekcija]]. * 28. 4. - Kosovski parlament ne uspeva izabrati novog predsednika - raspušten je, izbori će biti u junu. === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] su napustili [[OPEC]]. * [[2. 5.]] - Ministarstvo obrane SAD objavilo da će povući 5.000 vojnika iz Njemačke (od ca. 36.000). * 2. 5. - Na holandskom kruzeru ''MV Hondius'' na Atlantiku je umrla druga osoba od [[hantavirus]]a, treća ukupno (brod stiže na Tenerife 10-tog, odakle ide evakuacija). * [[4. 5.]] - Američka operacija ''Project Freedom'': pratnja brodova u [[Hormuški tjesnac|Hormuškom tjesnacu]] (sutradan pauzirana). Iranci su gađali naftnu luku u Al Fudžajri. * [[7. 5.]] - Lokalni izbori u UK: uspeh za [[Reform UK]] i Zelene. Nacionalistički [[Plaid Cymru]] ima najviše mandata u Velškoj skupštini (laburisti su bili dominantni od 1922). U Škotskoj je pobedila [[Škotska nacionalna stranka]]. Veliki gubici za vladajuće laburiste na lokalu u Engleskoj. * [[11. 6.]] - [[Christian Schmidt]] potvrđuje da odlazi s pozicije [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]. * 13 - 15. 5. - Trumpova državna poseta Kini. * [[14. 5.]] - Kriza na Kubi: ministar energije izjavljuje da nema više nafte i dizela. * 14. 5. - Potvrđena epidemija Bundibugyo, /bundibudžo/, [[ebola|ebole]] u provinciji [[Ituri]] DR Kongo (moguće da je počela još pre dva meseca). Bolest je prisutna i u Ugandi. [[SZO]] 17-tog objavljuje vanrednu situaciju od međunarodnog interesa. * 14. 5. - U napadu na Kijev ima 24 mrtvih, Ukrajina tri dana kasnije upućuje rafal prema Moskvi i Bjelgorodu. * [[15. 5.]] - Uhapšen načelnik beogradske policije Veselin Milić i još 11 osoba, među kojima tri policajca, tri dana nakon pucnjave u restoranu „27" na [[Senjak]]u i nestanka 52-godišnjeg muškarca (telo pronađeno u buretu, 21-og u Inđiji). * 15 - 29. 5. - Prikazuju se uspešni filmovi koji sa započeli kao postovi na YouTubeu: natprirodni horor ''Obsession'' (15.) i SF psihološki horor ''Backrooms'' (29. 5.). * 12 - [[16. 5.]] - Pesma Evrovizije u Beču. Pet zemalja bojkotira zbog učešća Izraela. Prva je [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] iz Bugarske ("Bangaranga"), 15. Lelek iz Hrvatske ("Andromeda"), 17. Lavina iz Srbije ("Kraj mene"). * [[18. 5.]] - Tužba protiv Službe unutrašnjih prihoda (IRS) od strane preds. Trumpa i njegovih sinova rešena nagodbom: vlada SAD formira fond od blizu 1,8 milijardi dolara, ''Anti-Weaponization Fund'', za nadoknadu predsednikovim saveznicima koji tvrde da su nepravedno istraživani. U dodatku nagodbe se kaže da IRS prekida sve preglede poreskih prijava. * [[20. 5.]] - Vazdušna uzbuna u [[Vilnius]]u zbog drona blizu beloruske granice. * 20. 5. - Velika porota u Majamiju optužila [[Raúl Castro|Raúla Castra]] i dr. za ubistvo u obaranju dve emigrantske cesne 1996. * 20. 5. - Pojas presvete Bogorodice stigao iz svetogorskog manastira [[Vatoped]]a u Beograd, izložen je u Hramu Svetog Save do 6. juna, privukao je preko pola miliona poklonika. * [[23. 5.]] - Miting "Ti i ja, Slavija", u Beogradu, sa preko 180.000 okupljenih. Sukobi kod Pionirskog parka. Železnički saobraćaj u zemlji obustavljen ranije tokom dana. * [[24. 5.]] - Rusija gađala Ukrajinu sa 600 dronova i 90 raketa, uključujući hipersonični Orešnik, dva dana nakon što je u Starobjeljsku u Luganskoj oblasti pogođen pedagoški univerzitet, sa 21 žrtvom. * 24 - 28. 5. - Preds. Vučić u poseti Kini. * [[25. 5.]] - Objavljena papina enciklika ''Magnifica humanitas'': o očuvanju ljudske osobe u doba umjetne inteligencije. * [[26. 5.]] - Najtopliji majski dan u Engleskoj, malo preko 35 stepeni u [[Kraljevski botanički vrtovi u Kewu|vrtovima Kew]] u Londonu; toplotni val je na zapadu Evrope. U Indiji i Pakistanu ovih dana je preko 45 stepeni. * [[29. 5.]] - Prilikom ruskog napada na ukrajinske luke na Dunavu, jedan dron je pogodio zgradu u rumunskom [[Galați|Galacu]]. * [[30. 5.]] - Građanskom inicijativom je uklonjen naprednjački fasadni baner sa beogradske [[Palata Albanija|Palate Albanija]], jer su bili ugroženi ptići [[Bela čiopa|belih čiopa]]. * [[31. 5.]] - Izraelci zauzeli strateški položaj zamka Beaufort kod Nabatije u Libanu. === Jun/Juni/Lipanj === * [[1. 6.]] - Protesti u Albaniji, nazvani Flamingo revolucija - protivljenje gradnji luksuznog odmarališta kod Valone (ostrvo Sazan i laguna Narta, na inicijativu [[Jared Kushner|Jareda Kushnera]]) šire se i na Tiranu, pošto su aktivisti napadnuti od lokalnog obezbeđenja. * 2. i 9. 6. - Antiimigrantska osećanja u Ujedinjenom Kraljevstvu: objavljivanje snimka hapšenja Henryja Nowaka u [[Southampton]]u, pred smrt nakon što ga je ubo Sik, i 9-tog napad nožem na čoveka u [[Belfast]]u izazivaju proteste odn. nemire. * [[3. 6.]] - Oko 90 državljana Srbije vraćeno sa aerodroma u Tivtu, policija Crne Gore ih je ocenila kao "rizik po bezbednost". * 3. 6. - Ukrajinski dronovi pogodili naftni terminal u Sankt Peterburgu, na dan početka ekonomskog foruma, dan nakon što je u ruskim napadima poginulo 23 ljudi. * [[4. 6.]] - Pripadnik [[UNIFIL]] stariji vodnik Milovan Jovanović umro je od posledica minobacačke vatre na jugu Libana. * 4. 6. - [[Janez Janša]] je četvrti put premijer Slovenije. * [[5. 6.]] - Samit EU–Zapadni Balkan u Tivtu. * [[7. 6.]] - Vanredni izbori na Kosovu: Kurtijevo Samoopredeljenje 53/120 mandata (-4). [[Datoteka:2026-06-08 Ballroom construction and UFC arena White House Washington DC 13-23-11.jpg|mini|Borilište i gradilište kod Bele kuće]] * 7. 6. - Izbori u Armeniji: proeuropska stranka premijera [[Nikol Pašinjan|Pašinijana]] zadržava većinu. * 7. 6. - Iran ispalio rakete na Izrael, nakon dva meseca, zbog izraelskih udara na Bejrut. * [[9. 6.]] - Pošto je oboren američki [[Boeing AH-64 Apache|Apache]], dolazi do novog ciklusa udara sa Iranom. * [[10. 6.]] - Papa je blagoslovio Kulu Isusa Krista bazilike [[Sagrada Família]] u Barceloni, visine 172,5 metara. * 11. 6. - 19. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]] u Sjevernoj Americi. ** Bosna i Hercegovina: 12. 6. 1:1 sa Kanadom; 18. 6. gubi od Švicarske 4:1; 24. 6. pobjeđen Katar 3:1 - ide dalje. ** Hrvatska: 17. 6. gubi od Engleske 4:2; 23. 6. pobjeđena Panama 1:0; 27. 6. pobjeđena Gana 2:1 - ide dalje. * [[12. 6.]] - Firma [[SpaceX]] je izašla na berzu. [[Elon Musk]] je prvi bilioner (1.000 milijardi). * [[13. 6.]] - [[New York Knicks]] prvaci NBA nakon 53 godine. * [[14. 6.]] - Objavljeno da je postignut sporazum o okončanju rata između Irana i SAD. Zbog nastavljenih dejstava u Libanu, sporazum i otvorenost Hormuskog moreuza se više puta dovode u pitanje. * 14. 6. - ''UFC Freedom 250'': borilačka priredba na Južnom travnjaku Bele kuće. * [[15. 6.]] - U Kijevu su pogođeni saborna crkva Kijevo-pečerske lavre i Filmski studio Dovženko. * [[18. 6.]] - Najveći napad na Moskvu od 2022, opet pogođena velika rafinerija u Kapotnji, na Moskvu pada crna kiša. * 18. 6. - Kriza vođstva Laburističke partije u UK: gradonačelnik Manchestera Andy Burnham je ubedljivo dobio na dopunskim izborima za parlament. * [[19. 6.]] - Više javno tužilaštvo u Beogradu sumnjiči studente da su simulirali upotrebu zvučnog topa u martu 2025. * [[20. 6.]] - Protestni skup u Novom Sadu. * [[22. 6.]] - Britanski premijer [[Keir Starmer]] objavljuje da podnosi ostavku. * ca. 24. 6. - Val toplote na zapadu Evrope. Oboren junski rekord u Engleskoj (37,3 stepena 26-tog), u Francuskoj prosečno najtoplije ikada, s temperaturama do 44,3 stepena. * [[24. 6.]] - Dva jaka potresa u [[Venezuela|Venezueli]], preko 6.500 mrtvih. * [[27. 6.]] - Naprednjački skup u Beogradu. Preds. Vučić najavljuje da će podneti ostavku. * 27. 6. - Toplota se premešta u srednju Evropu: rekordi u Nemačkoj (41,5 stepen), Češkoj (40,6), Danskoj (37). * [[28. 6.]] - Studentski skup "Sve se vidi na Vidovdan" u Kraljevu. * [[29. 6.]] - Najtopliji junski dan u Beogradu, 38,9 stepeni. * [[30. 6.]] - Preko milion nedokumentovanih migranata i tražioca azila se prijavilo za regularizaciju statusa u Španiji. * 30. 6. - Protesti protiv imigracije u Južnoj Africi. === Jul/Juli/Srpanj === [[Datoteka:DamonNolanHathaway-byPhilipRomano.jpg|mini|180px|Pred premijeru "Odiseje"]] [[Datoteka:Enzo Fernandez Pau Cubarsi Argentina v Spain 19 July 2026-208.jpg|180px|mini|Finale Svjetskog kupa]] * [[1. 7.]] - Američki diplomata Louis Chrishock je imenovan za v.d. [[Visoki predstavnik za BiH|Visokog predstavnika za BiH]], dok EU i SAD ne postignu kompromis (Rusija ga ne prihvata). * 1. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]]: ** Bosna i Hercegovina: 1/2. 7. gubi od SAD 2:0. ** Hrvatska: 2/3. 7. gubi od Portugala 2:1. * [[2. 7.]] - U jakom napadu na Kijev gine 30 ljudi. * [[5. 7.]] - Američkom igraču Bolagunu suspendovana posledica crvenog kartona u meču sa BiH (SAD gube od Belgije 4:1). * [[6. 7.]] - Državna sahrana [[Ali Hamenei]]a (4 - 9. 7.): milioni ljudi učestvuju u pogrebnoj procesiji u Teheranu. Kovčeg je 8. 7. pronesen i iračkim gradovima Nadžaf i Kerbala. * [[8. 7.]] - Nakon razmene vatre, Trump kaže da je primirje sa Iranom "završeno". Uveče novi udari. * ca. 9. 7. - Treći talas vrućine na zapadu Evrope. * [[10. 7.]] - Putnik Ryanaira iz Srbije zamalo izleteo kroz razbijeni prozor. * [[11. 7.]] - Povijesno nizak vodostaj [[Drava|Drave]] kod Osijeka, -173. * 11. 7. - Pisac [[Vladimir Arsenijević]] pretučen ispod Brankovog mosta; komemoracija žrtvama Srebrenice otkazana. * [[15. 7.]] - Ukrajinski predsednik Zelenski smenio ministra odbrane Mihajla Fedorova, što izaziva proteste. * [[16. 7.]] - Preds. Trump u obraćanju naciji tvrdi da su se Kinezi mešali u izbore 2020. * [[17. 7.]] - U američkoj bazi u Jordanu poginula dva američka vojnika, nastavljaju se međusobni udari. * 17. 7. - Prikazan je film "[[Odiseja (2026.)|Odiseja]]" [[Christopher Nolan|Christophera Nolana]]. * [[18. 7.]] - Ukrajinski dronovi uništili dva skladište online maloprodaje ''Wildberries'' u okolini Moskve. * [[19. 7.]] - Finale Svjetskog prvenstva: '''Španija''' - Argentina 1:0 u produžecima. Prethodnog dana, u meču za treće mesto, Francuska - Engleska 4:6. [[Datoteka:Prime Minister Andy Burnham portrait (cropped).jpg|120px|mini|[[Andy Burnham]]]] * [[20. 7.]] - [[Andy Burnham]] je novi britanski premijer, sedmi od 2016. * 20. 7. - Nikaragvanski predsednik [[Daniel Ortega]] kaže da u zemlji više neće biti izbora. * [[23. 7.]] - Nafta je prelazila 100 dolara, nakon što su jemenski Husi gađali dva tankera u Crvenom moru. * [[24. 7.]] - Pošto su istekle carine uvedene u februaru, preds. Trump je uveo nove od 10% ili 12.5% za niz zemalja, uključujući EU, po klauzuli o prinudnom radu. * 24/25. 7. - Pauzirani američki napadi na Iran - nastavljaju se 29-tog, nakon iranskog pokušaja protiv Jordana. * [[25. 7.]] - Petoro planinara iz Bosne i Hercegovine stradalo na [[Elbrus]]u. * 25. 7. - Omladinski pokret "bubašvaba/žohara" u Indiji: ministar obrazovanja je dao ostavku nakon desetak dana protesta zbog skandala sa procurivanjem ispita. * ca. 2x. 7. - Veliki požari na zapadu Evrope: 50.000 ha u Ávili, zapadno od Madrida, najveći ikad u Španiji; preko 42.000 ha zapadno od [[Bordeaux]]a u Francuskoj, evakuirano je 220.000 ljudi. Još jedan talas vrućine.<ref>[https://www.theguardian.com/world/2026/jul/27/france-and-spain-race-to-contain-huge-wildfires-before-fresh-heatwave-begins France and Spain race to contain huge wildfires before fresh heatwave begins] theguardian.com Mon 27 Jul 2026</ref> * [[26. 7.]] - [[Tadej Pogačar]] je osvojio peti [[Tour de France]]. * [[28. 7.]] - Predložena ''FIFA Forward Enterprise'', komercijalna filijala [[FIFA]]-e koja bi privatnim investitorima omogućila udeo u organizovanju takmičenja - izaziva dosta protesta, tako da se odustaje. * [[30. 7.]] - Možda 60.000 ljudi ilegalno ulaze iz Maroka u španjolsku [[Ceuta|Ceutu]], sutradan se polovica vraća, ubrzo skoro svi. * [[31. 7.]] - Objavljene analize pokazuju da je otpad zakopan u [[Gospić]]u opasan - 33.000 tona. * jul - Najtopliji jun-jul na zapadu Evrope. Najtopliji jul u svetskim morima. Najtopliji mesec ikada u SAD. === Avgust/August/Kolovoz === * jul/avgust - Vrućina u regionu, Dunav i druge reke historijski niske. Centar za razminiranje Srbije tokom meseca uklanja nemačka plovila [[Operacija Dunavski vilenjak|potopljena 1944]]. kod Prahova<ref>[https://klima101.rs/dunav-nizak-vodostaj-ratni-brodovi-motocikl-rimski-most-mamuti/ U toku je izvlačenje potopljene nemačke flote kod Prahova: Šta je sve izronilo iz presahlog Dunava?]. klima101.rs 14/08/2026</ref> * [[2. 8.]] - U Južnoj Koreji izmereno rekordnih 42,5°C. * [[5. 8.]] - Požar u [[Deliblatska peščara|Deliblatskoj peščari]], zahvatiće preko 3.500 ha. Požar je i na [[Stolovi]]ma kod Kraljeva. * ca. 6. 8. - Rekordne temperature u Austriji, Slovačkoj i Mađarskoj, 41-42°C. * [[7. 8.]] - U Mecci potpisan obrambeni pakt između [[Turska|Turske]], [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i [[Pakistan]]a. * [[8. 8.]] - [[Volodimir Zelenskij]] u poseti Beogradu. * [[10. 8.]] - Zemljotres u kolumbijskom departmanu [[Chocó (departman)|Chocó]], 330 mrtvih. * [[12. 8.]] - Totalno [[pomračenje Sunca]] na zapadu Evrope.<ref>[http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 Total Solar Eclipse of 2026 August 12] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150320164625/http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 |date=2015-03-20 }}, ''NASA''</ref> * [[13. 8.]] - Peti talas vrućine na zapadu Evrope. * [[14. 8.]] - Požar u [[Omiš]]u, stradala je jedna osoba. [[Datoteka:Пожар Делиблатска пешчара, ситуација 23.08.2026.png|160px|mini|Požar u Deliblatskoj peščari, stanje 23. 8.]] * 15/16. 8. - Zapaljen automobil tužioca u [[Valjevo|Valjevu]], građani i studenti se okupljaju sledeće večeri. * [[16. 8.]] - Poljski autobus, na povratku iz Međugorja, sleteo s puta u Mađarskoj - 12 mrtvih. * 16. 8. - Prosvjed u [[Gospić]]u zbog ilegalnog odlaganja otpada. * [[17. 8.]] - Rekordni niz: 23. uzastopni tropski dan u Beogradu<ref>[https://klima101.rs/rekord-tropskih-dana-beograd/ U Beogradu je oboren rekord: Ovo je sada najduži niz uzastopnih dana sa temperaturom preko 30 °C]. klima101.rs 17/08/2026</ref> (od 30. 7. do 7. 8. devet dana od 35 i više stepeni, do 38<ref>[https://www.accuweather.com/sr/rs/belgrade/298198/august-weather/298198 Beograd, Srbija Mesečna prognoza | AccuWeather]</ref>). Novi tropski dani već 19. 8. do 5. 9.. ** Zagreb ≥ 30 stupnjeva od 27. 7. (4 - 6. 8. 38 st.). Sarajevo ≥ 30 stupnjeva 29. 7. do 17. 8. i od 19. 7. * [[19. 8.]] - Nacionalni dug SAD prešao 40.000 milijardi dolara, oko 123% GDP.<ref>[https://www.theguardian.com/business/2026/aug/20/us-national-debt-republicans ‘Starve the beast’? The $40tn cost of Republicans’ false promises to cut spending]. theguardian.com Thu 20 Aug 2026</ref> * [[20. 8.]] - Objavljeno da se Demokratska autonomna administracija severne i istočne Sirije (ranije poznata i kao [[Sirijski Kurdistan]]) u potpunosti integrisala u [[Sirija|sirijsku]] državu. * 20 - 21. 8. - Izvanredna sjednica Sabora zbog otpada u Gospiću. * [[21. 8.]] - Dronovi pogađaju šoping centar u [[Krivi Rog|Krivom Rogu]], 16 mrtvih. * 21. 8. - Nastavlja se požar u Deliblatskoj peščari: nakon ruskog aviona, Srbija prihvata i pomoć iz EU. * 21. 8. - Trgovački pregovori između SAD i Kanade prekinuti bez dogovora, uvode se nove carine (Trump 27. 8. potpisao naređenje da se [[jezero Ontario]] promeni u jezero Amerika). [[Datoteka:Mudslide at Gyirong Port 2 (screenshot).png|mini|Bujica na graničnom prelazu Kine i Nepala]] * [[26. 8.]] - Razorna bujična poplava na granici Nepala i Kine, s velikim brojem poginulih. * [[28. 8.]] - Umro je kralj [[Harald V od Norveške]], nasljeđuje ga sin [[Haakon VIII od Norveške|Haakon VIII]]. * [[29. 8.]] - Dron pogodio skladište kod Buče u Ukrajini - u eksplozijama gine 38 ljudi. * 29. 8. - Referendum o nastavku pregovora o članstvu [[Island]]a u EU: odbijeno sa 52,8%. * 29. 8. - [[Filip Hrgović]] osvaja u Londonu IBF titulu u teškoj kategoriji, pobedom nad Mosesom Itaumom. * [[30. 8.]] - Lansiranje [[Svemirski teleskop Nancy Grace Roman|Svemirskog teleskopa Nancy Grace Roman]], za osmatranje u spektru od plave do infracrvene. * avgust - Mesec je globalno 1,65 stepeni iznad predindustrijskog nivoa, deli rekord sa julom 2023. * avgust - Rat u Ukrajini: pojačana ruska upotreba mlaznih dronova.<ref>[https://www.bbc.com/news/articles/c804d9lyj2jo Russia's new jet-powered drones outpacing Ukraine's air defences with daily launches]. bbc.com 2026-09-10</ref> === Septembar/Rujan === [[Datoteka:"Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku", Trg bana Jelačića, 5. srpnja 2026 - 3.jpg|180px|mini|lijevo|"Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku"]] * [[2. 9.]] - Najmanje 14 aktivista u Srbiji je targetirano spywareom u vreme lokalnih izbora prošlog marta.<ref>[https://www.theguardian.com/world/2026/sep/03/serbians-targeted-with-advanced-spyware Serbians targeted with spyware in country’s ‘largest documented wave of surveillance’]. theguardian.com 3 Sep 2026</ref> * 2. 9. - Potpisan naftni sporazum između SAD i Venecuele. * [[5. 9.]] - Prosvjed "Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku" u Zagrebu. * [[6. 9.]] - Izbori u nemačkoj pokrajini [[Saksonija-Anhalt]]: [[AfD]] 43,8%, [[CDU]] 17,2%. [[Datoteka:Sahrana Ratka Mladića 2, Beograd.jpg|180px|mini|Sahrana Ratka Mladića]] * [[7. 9.]] - [[Ratko Mladić]] sahranjen u Beogradu. * [[8. 9.]] - Jemenski Husi su lansirali balističke rakete i dronove na nekoliko meta u Saudi Arabiji. U toku su pojačane borbe između Husa i jemenske vlade. * 8. 9. - SAD uništile pet iranskih tankera, na šta se odgovara udarima na brodove i na američku bazu u Jordanu. * [[10. 9.]] - Jemenski Husi zauzimaju lučki grad [[Moka (Jemen)|Moka]], sutradan i ostrvo Perim u moreuzu [[Bab-el-Mandeb]]. * [[12. 9.]] - Dario Amodei, direktor [[Anthropic]]a, poziva na usporenje razvoja AI zbog mogućnosti izmicanja kontroli. * [[13. 9.]] - Izbori u Švedskoj. == Predviđeni događaji == * 18 - 20. 9. - Izbori u Rusiji. * [[4. 10.]] - Izbori u BiH. * 4. 10. - Izbori u Brazilu. * [[19. 10.]] - Referendum sa 10 pitanja u kanadskoj provinciji [[Alberta]], među kojima i da li treba raspisati referendum o nezavisnosti. * [[25. 10.]] - Vanredni izbori u Srbiji. * [[27. 10.]] - Izbori u Izraelu. * [[3. 11.]] - Izbori na sredini mandata u SAD. * [[14. 11.]] - Prva Pesma Evrovizije Azija. * [[15. 11.]] - [[Voyager 1]] će biti udaljen svetlosni dan od Zemlje. * 19. 11. - Najavljena igra ''[[Grand Theft Auto VI]]''. === Nepoznati datumi === == Rođenja == == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2026.}} === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - [[Nexhat Daci]], kosovski političar, akademik ANUK (* [[1944]]) * [[2. 1.]] - [[Dejan Đurović]], glumac, spiker, voditelj (* [[1938]]) * [[5. 1.]] - [[Aldrich Ames]], špijun (* [[1941]]) * [[10. 1.]] - [[Erich von Däniken]], ufolog (* [[1935]]) * [[19. 1.]] - [[Valentino Garavani|Valentino]], modni kreator (* [[1932]]) * 19. 1. - [[Senka Veletanlić]], pevačica, glumica (* [[1936]]) * [[20. 1.]] - [[Beti Đorđević]], pevačica (* [[1946]]) * [[23. 1.]] - [[Dalibor Brun]], pjevač (* 1944) * [[30. 1.]] - [[Catherine O'Hara]], glumica (* [[1954]]) === Februar/Veljača === * [[3. 2.]] - [[Saif al-Islam Gaddafi]], libijski političar (* [[1972]]) * [[6. 2.]] - [[Miro Vuksanović]], književnik, akademik SANU (* [[1944]]) * [[7. 2.]] - [[Gordana Marić]], glumica, profesorka FDU (* * [[13. 2.]] - [[Ljiljana Pavić]], scenaristkinja (* [[1938]]) * 13. 2. - [[Tatjana Ječmenica]], teniserka, trener, selektor (* [[1978]]) * [[15. 2.]] - [[Robert Duvall]], glumac (* [[1931]]) * [[17. 2.]] - [[Jesse Jackson]], aktivist za ljudska prava (* [[1941]]) * [[18. 2.]] - [[Borislav Paravac]], bivši član Predsjedništva BiH (* [[1943]]) * 18. 2. - Ljiljana Zelen Karadžić (* [[1945]]) * [[20. 2.]] - [[Mirjana Kapetanović]], bh. književnica i novinarka (* [[1959]]) * [[21. 2.]] - [[Vladislav Jovanović]]. srpski diplomata (* [[1933]]) * 21. 2. - [[Dan Simmons]], književnik (* [[1948]]) * [[23. 2.]] - [[Dragoljub Dimitrijević]], vajar, profesor FPU (* [[1950]]) * [[25. 2.]] - [[Antonio Tejero]], neuspeli španski pučista (* [[1932]]) * [[27. 2.]] - [[Neil Sedaka]], kantautor, pijanist (* [[1939]]) * [[28. 2.]] - [[Ali Hamenei]], Vrhovni lider Irana (* [[1939]]) === Mart/Ožujak === * [[8. 3.]] - [[B. Wongar]] (Sreten Božić), književnik (* 1932) * 8. 3. - [[Vladimir Rakočević]], matematičar, akademik SANU (* [[1953]]) * [[14. 3.]] - [[Jürgen Habermas]], filozof, socijalni teoretičar (* [[1929]]) * [[17. 3.]] - [[Patrijarh gruzijski Ilija II]] (* [[1933]]) * 17. 3. - [[Ali Laridžani]], iranski političar (* [[1958]]) * [[19. 3.]] - [[Chuck Norris]], glumac, majstor borilačkih vještina (* [[1940]]) * 19. 3. - [[Umberto Bossi]], talijanski političar (* [[1941]]) * [[20. 3.]] - [[Robert Mueller]], bivši šef FBI, specijalni istražilac (* [[1944]]) * 20. 3. - [[Božo Koprivica]], književnik, dramaturg (* [[1950]]) * [[22. 3.]] - [[Lionel Jospin]], bivši francuski premijer (* [[1937]]) * 22. 3. - [[Hermann Huppen]], stripotvorac (* [[1938]]) * 22. 3. - [[Radoje Čupić]], glumac (* [[1958]]) * [[26. 3.]] - [[James Tolkan]], glumac (* [[1931]]) * [[30. 3.]] - [[Carlos Westendorp]], španjolski diplomat, bivši VP u BiH (* [[1937]]) === April/Travanj === * [[5. 4.]] - [[Vlatko Cvrtila]], profesor, gepolitički analitičar (* [[1965]]) * [[6. 4.]] - [[Christian Schwarz-Schilling]], njemački diplomat, bivši VP u BiH (* [[1930]]) * [[8. 4.]] - [[Duško Vujošević]], košarkaški trener (* [[1959]]) * [[9. 4.]] - [[Afrika Bambaataa]], pionir hip-hopa (* [[1957]]) * [[23. 4.]] - [[Rexhep Qosja]], književnik (* [[1936]]) === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - [[Alex Zanardi]], vozač F1, paraolimpijac (* [[1966]]) * [[6. 5.]] - [[Ted Turner]], osnivač CNN (* [[1938]]) * 6. 5. - [[Vladimir Cvetković]], košarkaš, funkcioner FK Crvena Zvezda (* [[1941]]) * 6. 5. - [[Rajko Kasagić]], bivši premijer RS (* [[1942]]) * [[16. 5.]] - [[Predrag Koraksić]] Corax, karikaturista (* [[1933]]) * 16. 5. - [[Félicien Kabuga]], finansijer genocida u Ruandi (* [[1933]]) * [[21. 5.]] - [[Julienne Bušić]], otmičarka (* [[1948]]) * 21. 5. - [[Kyle Busch]], vozač NASCAR (* [[1985]]) * [[22. 5.]] - [[Dick Parry]], saksofonist ''Pink Floyd''-a (* [[1942]]) * [[25. 5.]] - [[Sonny Rollins]], džez saksofonista (* [[1930]]) * [[26. 5.]] - [[Dragoljub Mićunović]], filozof, srpski političar iz DS, DC (* [[1930]]) === Jun/Juni/Lipanj === * 4. 6 - [[Anthony Head]], glumac (* [[1954]]) * 4. 6 - [[Merdžane Satrapi]], autorica (* [[1969]]) * [[11. 6.]] - [[David Hockney]], umetnik (* [[1937]]) * [[20. 6.]] - [[Slavenka Drakulić]], književnica i publicistkinja (* [[1949]]) * [[22. 6.]] - [[Alan Greenspan]], bivši predsednik Federalne rezerve (* [[1926]]) * 22. 6. - [[Edin Numankadić]], likovni umjetnik (* [[1948]]) === Jul/Juli/Srpanj === * [[3. 7.]] - [[Zrinko Ogresta]], scenarist i redatelj (* [[1958]]) * [[8. 7.]] - [[Bonnie Tyler]], pjevačica (* [[1951]]) * [[10. 7.]] - [[Đorđe Kadijević]], reditelj, scenarista (* [[1933]]) * [[11. 7.]] - [[Lindsey Graham]], američki političar (* [[1955]]) * [[13. 7.]] - [[Sam Neill]], glumac (* [[1947) * [[20. 7.]] - [[Kevin Keegan]], fudbaler i trener (* [[1951]]) * [[21. 7.]] - [[Olivera Katarina]], glumica i pevačica (* [[1940]]) * 21. 7. - [[Damir Šaban]], glumac (* [[1958]]) * [[30. 7.]] - [[Milivoj Puhlovski]], redatelj i scenarist (* [[1947]]) * [[31. 7.]] - [[Franco Baresi]], fudbaler, trener (* [[1960]]) === Avgust/August/Kolovoz === * [[8. 8.]] - [[Ivo Šlaus]], fizičar, član HAZU (* [[1931]]) * [[12. 8.]] - [[Zhu Rongji]], bivši kineski premijer (* [[1928]]) * [[14. 8.]] - [[Yayoi Kusama]], umetnica (* [[1929]]) * [[15. 8.]] - [[Milena Zupančič]], glumica (* [[1946]]) * [[16. 8.]] - [[Hayden Panettiere]], glumica (* [[1989]]) * [[18. 8.]] - [[Vedrana Rudan]], književnica, novinarka (* [[1949]]) * [[25. 8.]] - [[Dolly Parton]], country muzičarka (* [[1946]]) * 25. 8. - [[Tim Curry]], glumac (* [[1946]]) * [[27. 8.]] - [[Ratko Mladić]], komandant VRS, osuđenik za ratne zločine (* [[1942]]) * [[28. 8.]] - [[Harald V od Norveške]] (* [[1937]]) * [[30. 8.]] - [[Stjepan Jimmy Stanić]], pjevač, glazbenik (* [[1929]]) * 30. 8. - [[Slobodan Šnajder]], pisac i publicist (* [[1948]]) * [[31. 8.]] - [[Édouard Balladur]], bivši francuski premijer (* [[1929]]) === Septembar/Rujan === * [[2. 9.]] - [[Raif Dizdarević]], bivši predsjednik Predsjedništva SFRJ (* [[1926]]) * 2. 9. - [[Gloria Steinem]], feministica, novinarka (* [[1934]]) * 2. 9. - [[Ivan Gudelj]], nogometaš (* [[1960]]) * [[11. 9.]] - [[Emma Bonino]], talijanska političarka (* [[1948]]) == Nobelove nagrade == === Veze === [[Godišnji kalendar]] == Reference == {{izvori}} {{Commonscat}} [[Kategorija:2026.| ]] i1lzr74ujkaeh68ilmbnots1tzbeh9p 3 257781 42689204 1765422 2026-09-13T13:06:14Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689204 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |} jnkt1f987p0l2036yt9gjsbuxdjharw 3 258308 42689212 1767083 2026-09-13T13:07:11Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689212 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |} jnkt1f987p0l2036yt9gjsbuxdjharw 0 258328 42689541 40819876 2026-09-14T02:11:57Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689541 wikitext text/x-wiki Popis dobitnika nagrade ''Marul'' festivala [[Marulićevi dani]] u kategoriji najboljeg redatelja: == Nagrađivani redatelji == {| border="2" cellpadding="3" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #ffffff; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |- bgcolor="#ccccff" align="center" | '''Godina''' || '''Redatelj/ica''' || '''Predstava''' || '''Kazalište''' |- | 1991. || [[Nenni Delmestre]] || '''Pustolov pred vratima''' ([[Milan Begović]]) || [[HNK Split]] |- | 1992. || [[Joško Juvančić]] || '''Osman''' ([[Ivan Gundulić]]) || [[Zagrebačko kazalište lutaka]] |- | 1992. || [[Vito Taufer]] || '''Kraljevo''' ([[Miroslav Krleža]]) || [[HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci]] |- | 1993. || [[Zlatko Vitez]] || '''Krležijada''' ([[Miroslav Krleža]]) || [[Histrioni]], [[Zagreb]] |- | 1994. || [[Marin Carić]] || '''Slavonska Judita''' (nepoznati autor) || [[HNK u Osijeku]] |- | 1995. || [[Ivica Kunčević]] || '''Posljednja karika''' ([[Lada Kaštelan]]) || [[GDK Gavella]], [[Zagreb]] |- | 1997. || [[Ozren Prohić]] || '''Posljednji ljetni cvijet''' ([[Luko Paljetak]]) || [[Kazalište Marin Držić]], [[Dubrovnik]] |- | 1999. || [[Bobo Jelčić]] || '''Nesigurna priča''' ([[Bobo Jelčić]]/[[Nataša Rajković]]) || [[Teatar &TD]], [[Zagreb]] |- | 2000. || [[Ivica Boban]] || '''Alma Mahler''' ([[Maja Gregl]]) || [[Teatar &TD]], [[Zagreb]] |- | 2001. || [[Nenni Delmestre]] || '''Otac''' ([[Elvis Bošnjak]]) || [[HNK Split]] |- | 2002. || [[Franka Perković]] || '''Adam i Eva''' ([[Miroslav Krleža]]) || [[KUFER]], [[Zagreb]] |- | 2003. || [[Nenni Delmestre]] || '''Nosi nas rijeka''' ([[Elvis Bošnjak]]) || [[HNK Split]] |- | 2004. || [[Damir Zlatar Fray]] || '''Božanska glad''' ([[Slavenka Drakulić]]/[[Darko Lukić]]) || [[Teatar &TD]], [[Zagreb]] |- | 2005. || [[Želimir Mesarić]] || '''Svoga tela gospodar''' ([[Slavko Kolar]]) || [[GK Komedija]], [[Zagreb]] |- | 2006. || [[Matjaž Pograjc]] || '''Fragile!''' ([[Tena Štivičić]]) || [[Slovensko mladinsko gledališče]], [[Ljubljana]] |- | 2007. || [[Ivana Đilas]] || '''Ovaj krevet je prekratak ili samo fragmenti''' ([[Nina Mitrović]]) || [[Slovensko narodno gledališče]], [[Nova Gorica]] |- | 2008. || [[Janusz Kica]] || '''Krijesnice''' ([[Tena Štivičić]]) || [[Zagrebačko kazalište mladih]] |- | 2009. || [[Saša Anočić]] || '''[[Kauboji]]''' ([[Saša Anočić]]) || [[Teatar Exit]], [[Zagreb]] |- | 2010. || [[Paolo Magelli]] || '''[[Zagrebački pentagram]]''' (više autora) || [[Zagrebačko kazalište mladih]] |- | 2011. || [[Olja Lozica]] || '''Reces i ja''' ([[Olja Lozica]]) || [[Teatar Exit]]/[[KUFER]], [[Zagreb]] |- | 2012. || [[Janusz Kica]] || '''Moj sin samo malo sporije hoda''' ([[Ivor Martinić]]) || [[Zagrebačko kazalište mladih]] |- | 2013. || [[Anica Tomić]] || '''Leda''' ([[Miroslav Krleža]]) || [[ZKM]]/[[Festival Kotor Art]]/[[Kraljevsko pozorište Zetski dom]], [[Cetinje]] |- | 2014. || [[Olja Lozica]] || '''Sada je, zapravo, sve dobro''' ([[Olja Lozica]]) || [[Zagrebačko kazalište mladih]] |- | 2015. || [[Rene Medvešek]] || '''Kristofor Kolumbo''' ([[Miroslav Krleža]]) || [[Zagrebačko kazalište mladih]] |- | 2016. || [[Nenni Delmestre]] || '''Kašeta brokava''' ([[Elvis Bošnjak]]) || [[HNK Split]] |- | 2017. || [[Janusz Kica]] || '''Ljudi od voska''' ([[Mate Matišić]]) || [[HNK Zagreb]] |- | 2018. || [[Dora Ruždjak Podolski]] || '''Črna mati zemla''' ([[Kristian Novak]]) || [[Zagrebačko kazalište mladih]] |- |} == Vanjske veze == * [http://www.hnk-split.hr Hrvatsko narodno kazalište u Splitu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200907030709/http://www.hnk-split.hr/ |date=2020-09-07 }} {{Nagrade Marul}} [[Kategorija:Nagrada Marul|Režija]] [[Kategorija:Teatarske nagrade za režiju|Marul]] ftm01lilh4xgjhr8ho0bbd6a3aukmhb 0 258329 42689538 40819875 2026-09-14T02:11:53Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689538 wikitext text/x-wiki Popis dobitnika nagrade ''Marul'' festivala [[Marulićevi dani]] u kategoriji glumačkih ostvarenja. Najčešće se dodjeljuju dvije nagrade za najbolju mušku ulogu, te dvije nagrade za najbolju žensku ulogu. Od [[2013.]] godine dodjeljuju se samo dvije glumačke nagrade. Do sada je najuspješnija glumica festivala [[Doris Šarić-Kukuljica]] sa čak četiri nagrade ''Marul''. Neki od najboljih glumaca regije dobitnici su ove nagrade kao što su [[Mirjana Karanović]], [[Emir Hadžihafizbegović]], [[Meto Jovanovski]]... == Nagrađeni glumci == {| border="2" cellpadding="3" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #ffffff; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |- bgcolor="#ccccff" align="center" | '''Broj''' || '''Umjetnik''' || '''Godina''' |- | 1. || [[Galiano Pahor]] || '''1991.''' '''1992.''' |- | 2. || [[Damir Lončar]] || '''1991.''' '''1995.''' |- | 3. || [[Žarko Potočnjak]] || '''1992.''' |- | 4. || [[Joško Ševo]] || '''1992.''' |- | 5. || [[Vanja Drach]] || '''1992.''' '''1997.''' |- | 6. || [[Mustafa Nadarević]] || '''1992.''' |- | 7. || [[Davor Jureško]] || '''1993.''' '''2003.''' |- | 8. || [[Danko Ljuština]] || '''1993.''' |- | 9. || [[Vlado Novak]] || '''1994.''' |- | 10. || [[Mirko Kraljev]] || '''1994.''' |- | 11. || [[Trpimir Jurkić]] || '''1995.''' '''2003.''' |- | 12. || [[Goran Višnjić]] || '''1995.''' |- | 13. || [[Goran Grgić]] || '''1996.''' |- | 14. || [[Ljubomir Kerekeš]] || '''1996.''' '''2010.''' |- | 15. || [[Milan Pleština]] || '''1996.''' '''1999.''' |- | 16. || [[Boris Svrtan]] || '''1996.''' |- | 17. || [[Ilija Zovko]] || '''1996.''' |- | 18. || [[Pero Kvrgić]] || '''1996.''' '''2000.''' '''2004.''' |- | 19. || [[Niko Kovač]] || '''1998.''' |- | 20. || [[Drago Meštrović]] || '''1998.''' |- | 21. || [[Josip Genda]] || '''1999.''' |- | 22. || [[János Kolke]] ''(Mađarska)'' || '''1999.''' |- | 23. || [[Dragan Despot]] || '''2000.''' |- | 24. || [[Milan Štrljić]] || '''2001.''' |- | 25. || [[Goran Navojec]] || '''2001.''' |- | 26. || [[Krešimir Mikić]] || '''2002.''' |- | 27. || [[Marinko Prga]] || '''2002.''' |- | 28. || [[Alen Liverić]] || '''2004.''' |- | 29. || [[Ratko Glavina]] || '''2004.''' |- | 30. || [[Elvis Bošnjak]] || '''2005.''' |- | 31. || [[Ronald Žlabur]] || '''2005.''' |- | 32. || [[Sreten Mokrović]] || '''2005.''' '''2006.''' |- | 33. || [[Ljubomir Kapor]] || '''2006.''' |- | 34. || [[Rakan Rushaidat]] || '''2007.''' '''2009.''' '''2012.''' |- | 35. || [[Nikša Butijer]] || '''2007.''' |- | 36. || [[Živko Anočić]] || '''2007.''' |- | 37. || [[Vili Matula]] || '''2008.''' '''2010.''' |- | 38. || [[Meto Jovanovski]] ''(Makedonija)'' || '''2008.''' |- | 39. || [[Emir Hadžihafizbegović]] ''(Bosna i Hercegovina)'' || '''2009.''' |- | 40. || [[Amar Bukvić]] || '''2009.''' |- | 41. || [[Aleksandar Bogdanović]] || '''2011.''' |- | 42. || [[Zlatko Košta]] || '''2011.''' |- | 43. || [[Miloš Biković]] ''(Srbija)'' || '''2014.''' |- | 44. || [[Bojan Navojec]] || '''2014.''' |- | 45. || [[Dean Krivačić]] || '''2015.''' |- | 46. || [[Goran Marković]] || '''2016.''' |- | 47. || [[Filip Vidović]] || '''2018.''' |- |} == Nagrađene glumice == {| border="2" cellpadding="3" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #ffffff; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |- bgcolor="#ccccff" align="center" | '''Broj''' || '''Umjetnice''' || '''Godina''' |- | 1. || [[Neva Rošić]] || '''1991.''' |- | 2. || [[Zdravka Krstulović]] || '''1991.''' '''1994.''' |- | 3. || [[Urša Raukar]] || '''1991.''' |- | 4. || [[Nina Erak-Svrtan]] || '''1992.''' |- | 5. || [[Milena Dundov]] || '''1992.''' |- | 6. || [[Milka Podrug-Kokotović]] || '''1993.''' '''2003.''' |- | 7. || [[Ena Begović]] || '''1994.''' |- | 8. || [[Zoja Odak]] || '''1994.''' '''2002.''' |- | 9. || [[Alma Prica]] || '''1995.''' '''2000.''' |- | 10. || [[Marija Kohn]] || '''1995.''' |- | 11. || [[Bojana Gregorić]] || '''1996.''' |- | 12. || [[Doris Šarić-Kukuljica]] || '''1996.''' '''1997.''' '''2006.''' '''2012.''' |- | 13. || [[Jelena Miholjević]] || '''1997.''' |- | 14. || [[Ecija Ojdanić]] || '''1998.''' |- | 15. || [[Barbara Nola]] || '''2001.''' |- | 16. || [[Arijana Čulina]] || '''2001.''' |- | 17. || [[Dora Polić]] || '''2002.''' |- | 18. || [[Nataša Dorčić]] || '''2003.''' '''2013.''' |- | 19. || [[Ksenija Prohaska]] || '''2004.''' |- | 20. || [[Bruna Bebić-Tudor]] || '''2005.''' |- | 21. || [[Vanja Ćirić]] || '''2005.''' |- | 22. || [[Anja Šovagović-Despot]] || '''2006.''' |- | 23. || [[Edita Karađole]] || '''2006.''' |- | 24. || [[Ksenija Marinković]] || '''2007.''' '''2008.''' '''2012.''' |- | 25. || [[Kristina Stevović]] ''(Crna Gora)'' || '''2007.''' |- | 26. || [[Nives Ivanković]] || '''2008.''' |- | 27. || [[Judita Franković]] || '''2009.''' |- | 28. || [[Jelena Lopatić]] || '''2010.''' |- | 29. || [[Marina Nemet]] || '''2010.''' |- | 30. || [[Ljiljana Bogojević]] || '''2011.''' |- | 31. || [[Mirjana Karanović]] ''(Srbija)'' || '''2011.''' |- | 32. || [[Ivana Roščić]] || '''2012.''' |- | 33. || [[Nataša Barbara Gračner]] ''(Slovenija)'' || '''2013.''' |- | 34. || [[Mia Biondić]] || '''2016.''' |- | 35. || [[Luca Anić]] || '''2017.''' |- | 36. || [[Zrinka Cvitešić]] || '''2018.''' |- | 37. || [[Nina Violić]] || '''2018.''' |- |} == Vanjske veze == * [http://www.hnk-split.hr Hrvatsko narodno kazalište u Splitu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200907030709/http://www.hnk-split.hr/ |date=2020-09-07 }} {{Nagrade Marul}} [[Kategorija:Nagrada Marul|Glumačka ostvarenja]] [[Kategorija:Teatarske glumačke nagrade|Marul]] tc0y3huy3h5th7xbpbc68az29lu81oh 0 258330 42689539 40819885 2026-09-14T02:11:54Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689539 wikitext text/x-wiki Popis dobitnika nagrade ''Marul'' festivala [[Marulićevi dani]] u kategoriji najboljeg izvedenog dramskog teksta na festivalu. == Nagrađivani dramski tekstovi: == {| border="2" cellpadding="3" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #ffffff; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |- bgcolor="#ccccff" align="center" | '''Godina''' || '''Autor/ica''' || '''Drama''' || '''Kazalište u kojem je izvedena''' |- | 1991. || [[Milica Lukšić]] || '''Lov na medvjeda Tepišara''' || [[Teatar ITD]], [[Zagreb]] |- | 1996. || [[Miro Gavran]] || '''Kad umire glumac''' || [[Epilog Teatar]], [[Zagreb]] |- | 2000. || [[Trpimir Jurkić]] || '''Kajin i Abel''' || [[Gradsko kazalište mladih u Splitu|Gradsko kazalište mladih]], [[Split]] |- | 2001. || [[Elvis Bošnjak]] || '''Otac''' || [[HNK Split]] |- | 2002. || [[Borivoj Radaković]] || '''Kaj sad?''' || [[GK Kerempuh]], [[Zagreb]] |- | 2003. || [[Elvis Bošnjak]] || '''Nosi nas rijeka''' || [[HNK Split]] |- | 2004. || [[Ivan Vidić]] || '''Groznica'''/'''Octopussy''' || [[GDK Gavella]]/[[HNK Zagreb]] |- | 2005. || [[Lada Kaštelan]] || '''Prije sna''' || [[GDK Gavella]], [[Zagreb]] |- | 2006. || [[Dubravko Mihanović]] || '''Žaba''' || [[Teatar ITD]], [[Zagreb]] |- | 2007. || [[Nina Mitrović]] || '''Ovaj krevet je prekratak ili samo fragmenti''' || [[Slovensko narodno gledališče]], [[Nova Gorica]] |- | 2008. || [[Tena Štivičić]] || '''Krijesnice''' || [[ZKM]] |- | 2009. || [[Filip Šovagović]] || '''Ilijada 2001.''' || [[GDK Gavella]], [[Zagreb]] |- | 2010. || [[Tena Štivičić]] || '''Fragile''' || [[HNK u Osijeku]] |- | 2011. || [[Ante Tomić]]/[[Željka Udovičić]] || '''Čudo u Poskokovoj dragi''' || [[GK Kerempuh]], [[Zagreb]] |- | 2012. || Ansambl [[HNK Zagreb]] za interpretaciju Krležine rečenice || '''Gospoda Glembajevi''' || [[HNK Zagreb]] |- | 2013. || [[Mate Matišić]] || '''Žena bez tijela''' || [[ZKM]] |- | 2014. || [[Ivor Martinić]] || '''Moj sin samo malo sporije hoda''' || [[Beogradsko dramsko pozorište]], [[Beograd]] |- | 2015. || [[Miran Kurspahić]] || '''Potop''' || [[Teatar ITD]]/[[KUFER]], [[Zagreb]] |- | 2016. || [[Elvis Bošnjak]] || '''Kašeta brokava''' || [[HNK Split]] |- | 2017. || [[Tena Štivičić]] || '''Tri zime''' || [[HNK Zagreb]] |- | 2018. || [[Tomislav Zajec]] || '''Ono što nedostaje''' || [[ZKM]] |- |} == Vanjske veze == * [http://www.hnk-split.hr Hrvatsko narodno kazalište u Splitu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200907030709/http://www.hnk-split.hr/ |date=2020-09-07 }} {{Nagrade Marul}} [[Kategorija:Nagrada Marul|Dramski tekst]] [[Kategorija:Teatarske nagrade]] i59wtywkab28etg9tr3gavep9665vqw 0 258331 42689540 40819889 2026-09-14T02:11:56Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689540 wikitext text/x-wiki Popis dobitnika nagrade ''Marul'' festivala [[Marulićevi dani]] u kategoriji najbolje predstave u cjelini na festivalu. == Nagrađene predstave == {| border="2" cellpadding="3" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #ffffff; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |- bgcolor="#ccccff" align="center" | '''Godina''' || '''Predstava''' || '''Redatelj''' || '''Kazalište''' |- | 1991. || '''Pustolov pred vratima''' ([[Milan Begović]]) || [[Nenni Delmestre]] || [[HNK Split]] |- | 1992. || '''Kraljevo''' ([[Miroslav Krleža]]) || [[Vito Taufer]] || [[HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci]] |- | 1993. || '''Krležijada''' (Prema [[Miroslav Krleža|Miroslavu Krleži]]) || [[Zlatko Vitez]] || [[Histrioni]], [[Zagreb]] |- | 1994. || '''Leda''' ([[Miroslav Krleža]]) || [[Želimir Orešković]] || [[HNK Split]] |- | 1995. || '''Posljednja karika''' ([[Lada Kaštelan]]) || [[Ivica Kunčević]] || [[GDK Gavella]], [[Zagreb]] |- | 1996. || '''Breza''' ([[Slavko Kolar]]) || [[Krešimir Dolenčić]] || [[GDK Gavella]], [[Zagreb]] |- | 1997. || '''Ljubavi Georgea Washingtona''' ([[Miro Gavran]]) || [[Miro Međimorec]] || [[Epilog teatar]], [[Zagreb]] |- | 1998. || '''Dubrovački škerac''' ([[Feđa Šehović]]) || [[Ivica Boban]] || [[Gradsko kazalište Marina Držića]], [[Dubrovnik]] |- | 1999. || '''Cigla''' ([[Filip Šovagović]]) || [[Paolo Magelli]] || [[HNK Split]] |- | 2000. || '''Nemoćnik u pameti''' (Dubrovačka prerada [[Moliere]]a) || [[Jiří Menzel]] || [[Kazalište Komedija]], [[Zagreb]] |- | 2001. || '''Otac''' ([[Elvis Bošnjak]]) || [[Nenni Delmestre]] || [[HNK Split]] |- | 2002. || '''Što je muškarac bez brkova''' ([[Ante Tomić]]) || [[Aida Bukvić]] || [[HNK Zagreb]] |- | 2003. || '''Nosi nas rijeka''' ([[Elvis Bošnjak]]) || [[Nenni Delmestre]] || [[HNK Split]] |- | 2004. || '''Otok svetog Ciprijana''' ([[Lada Martinac Kralj]] prema motivima novela [[Ranko Marinković|Ranka Marinkovića]]) || [[Ivica Kunčević]] || [[HNK Split]] |- | 2005. || '''Svećenikova djeca''' ([[Mate Matišić]]) || [[Alexandr Ogarjov]] || [[Teatar Puškin]], [[Moskva]] |- | 2006. || '''Žaba''' ([[Dubravko Mihanović]]) || [[Franka Perković]] || [[Teatar &TD]], [[Zagreb]] |- | 2007. || '''[[S druge strane]]''' ([[Nataša Rajković]]/[[Bobo Jelčić]]) || [[Nataša Rajković]]/[[Bobo Jelčić]] || [[Zagrebačko kazalište mladih]] |- | 2008. || '''Metastaze''' ([[Ivo Balenović]]/[[Boris Svrtan]]) || [[Boris Svrtan]] || [[GK Kerempuh]], [[Zagreb]] |- | 2009. || '''[[Kauboji]]''' ([[Saša Anočić]]) || [[Saša Anočić]] || [[Teatar Exit]], [[Zagreb]] |- | 2010. || '''[[Zagrebački pentagram]]''' ([[Filip Šovagović]]/[[Igor Rajki]]/[[Nina Mitrović]]/[[Damir Karakaš]]/[[Ivan Vidić]]) || [[Paolo Magelli]] || [[Zagrebačko kazalište mladih]] |- | 2011. || '''Reces i ja''' ([[Olja Lozica]]) || [[Olja Lozica]] || [[Teatar Exit]]/[[KUFER]], [[Zagreb]] |- | 2012. || '''[[Mrzim istinu!]]''' ([[Oliver Frljić]]) || [[Oliver Frljić]] || [[Teatar &TD]], [[Zagreb]] |- | 2013. || '''Leda''' ([[Miroslav Krleža]]) || [[Anica Tomić]] || [[Zagrebačko kazalište mladih|ZKM]]/[[Festival Kotor Art]]/[[Kraljevsko pozorište Zetski dom]], [[Cetinje]] |- | 2014. || '''Sada je, zapravo, sve dobro''' ([[Olja Lozica]]) || [[Olja Lozica]] || [[Zagrebačko kazalište mladih]] |- | 2015. || '''Potop''' ([[Miran Kurspahić]]) || [[Miran Kurspahić]] || [[Teatar &TD]]/[[KUFER]], [[Zagreb]] |- | 2016. || '''Kabaret tamne zvijezde''' ([[Zlatko Burić]]) || [[Zlatko Burić]] i dr. || [[Teatar &TD]], [[Zagreb]] |- | 2017. || '''Ljudi od voska''' ([[Mate Matišić]]) || [[Janusz Kica]] || [[HNK Zagreb]] |- | 2018. || '''Črna mati zemla''' ([[Kristian Novak]]) || [[Dora Ruždjak Podolski]] || [[Zagrebačko kazalište mladih]] |- |} == Vanjske veze == * [http://www.hnk-split.hr Hrvatsko narodno kazalište u Splitu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200907030709/http://www.hnk-split.hr/ |date=2020-09-07 }} {{Nagrade Marul}} [[Kategorija:Nagrada Marul|Predstava u cjelini]] [[Kategorija:Teatarske nagrade za predstavu|Marul]] 3n9g1nziq3277t734w48sv3c94gu12q 3 273043 42689303 1793692 2026-09-13T13:15:04Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689303 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:blue; clear: both; position:relative;" | [[Image:Information.svg|30px]] | Zdravo. Prije pravljenja potencijalnih kontroverznih izmjena{{#if:|, kao one koje ste napravili na članku „[[:{{{1}}}]]“}}, preporučuje se da iste razmotrite na stranici za razgovor istog članka. U drugom slučaju, korisnici mogu smatrati vaše izmjene [[WP:V|vandalizmom]]. Hvala vam. {{#if:|{{{2}}}}}<!--Template:WV1 (Dobronamjerna izmjena) --> |}[[Kategorija:Stranice sa templateom WV]]--[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 21:26, 7 februar-вељача 2014 (CET) {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Molimo vas da prestanete. Ako nastavite [[WP:V|vandalizirati]] stranice, bit će vam zabranjeno uređivati Wikipediju. |}--[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 22:10, 7 februar-вељача 2014 (CET) d0t3lo707w2gkf9oacaosirw7zjxglo 3 273996 42689251 1799882 2026-09-13T13:11:03Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689251 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |}--[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 19:09, 15 februar-вељача 2014 (CET) == Upozorenje == {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Stop hand nuvola.svg|30px]] | Ovo je '''zadnje upozorenje'''. <br />Kada sljedeći put [[WP:V|vandalizirate]] stranicu, {{#if:|kao što ste uradili na članku „[[:{{{1}}}]]“,}} bit će vam zabranjeno uređivati Wikipediju. {{#if:|{{{2}}}}}<!-- Template:WV5 (Završno upozorenje) --> |}[[category:Stranice sa templateom WV]] --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 10:31, 18 februar-вељача 2014 (CET) grpgpb4jwy7w7gsaxqcfhl2r6fctsex 3 273999 42689325 41529148 2026-09-13T13:17:09Z AcaBot 120650 /* David Albahari */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689325 wikitext text/x-wiki {| style="width:100%; background:transparent;" | style="background:#ffc9c9; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-topleft:12px; -webkit-border-top-left-radius:12px; border-top-left-radius:12px; width:20%; height:30px" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Gnome-help.svg|18px|link=Pomoć:Sadržaj]] [[Pomoć:Sadržaj|Pomoć]]</div> | style="background:#cef2e0; padding:0.5em 0.5em 0.5em 1em; font-size:130%; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-topright:12px; -webkit-border-top-right-radius:12px; border-top-right-radius:12px; width:80%; font-size: 120%;" | '''Pozdrav, Miloradovan! [[Wikipedia:Dobrodošli|Dobrodošli]] na [[Srpskohrvatska Wikipedija|Wikipediju]] na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]]!''' |- | style="background:#ffdec9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Nuvola apps ksig-vector.svg|18px|link=Wikipedia:Kurs/Tečaj]] [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|Uvodni kurs/tečaj]]</div> | rowspan="8" style="background:#f5fffa; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-bottomright:12px; -webkit-border-bottom-right-radius:12px; border-bottom-right-radius:12px; padding:0.5em 1em;" | Wikipedia je projekt slobodne internetske enciklopedije koju svako može uređivati. Ako se prvi put nalazite na Wikipediji i želite joj doprinositi, preporučamo da odvojite nešto vremena i proučite [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|pet osnovnih načela]], te se upoznate sa Wikipedijinim [[Wikipedia:Smernice i preporuke|smjernicama i preporukama]]. Ako vam zatreba pomoć pri uređivanju, možete da pregledate [[Pomoć:Sadržaj|stranice pomoći]] i prođete kroz [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|uvodni kurs/tečaj]]. Na [[Wikipedia:Stranica za razgovor|stranicama za razgovor]] uvijek se '''potpisujte''': bilo da utipkate 4 tilde <code><nowiki>~~~~</nowiki></code> bilo da kliknete na ikonu [[Datoteka:OOjs UI icon signature-ltr.svg|25px]] na traci za uređivanje. Izmjene [[Wikipedia:Što je članak?|članaka]] se '''nikad ne potpisuju'''. Na stranici [[Posebno:Recentchanges|Nedavnih izmjena]] možete saznati za nove zanimljive članke, ko je trenutno aktivan, odnosno šta se trenutno na Wikipediji radi. Na stranici [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijace]] možete pročitati o novostima na Wikipediji i obratiti se zajednici, bilo da sudjelujete u diskusijama ili postavljate pitanje. Nadamo se da će vam ovdje biti ugodno, te da ćete svojim doprinosima postati stalni saradnik - '''Wikipedijanac'''! Ako imate bilo kakva pitanja, slobodno se obratite meni ili drugim urednicima na [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijaci]]. Još jednom, dobrodošli na Wikipediju i sretan rad! <div style="border-bottom:1px solid #eee; padding-top:0.17em; padding-bottom:0.5em"></div> <div style="font-size: 90%;">[[Datoteka:English language.svg|25px]] Hello and welcome to the Serbo-Croatian Wikipedia! We appreciate your contributions. If you do not speak Serbo-Croatian, that's no problem. Talk to us via [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|our village pump]] in your native language or find and contact [[:Kategorija:Babel|users who speak your language]]. We hope you enjoy your time here!</div> |- | style="background:#fff5c9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Internet-group-help-faq.svg|18px|link=Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja]] [[Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja|Najčešće postavljana pitanja]]</div> |- | style="background:#edffc9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Accessories-text-editor.svg|18px|link=Wikipedia:Smjernice i preporuke]] [[Wikipedia:Smjernice i preporuke|Smjernice i preporuke]]</div> |- | style="background:#caffc9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Copyright-problem.svg|18px|link=Wikipedia:Autorska prava]] [[Wikipedia:Autorska prava|Autorska prava]]</div> |- | style="background:#c9d8ff; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Unesco Cultural Heritage logo.svg|18px|link=Wikipedia:Pet stubova Wikipedije]] [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|Pet stubova Wikipedije]]</div> |- | style="background:#e9c9ff; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-bottomleft:12px; -webkit-border-bottom-left-radius:12px; border-bottom-left-radius:12px; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Ambox warning yellow.svg|18px|link=Wikipedia:Šta Wikipedia nije]] [[Wikipedia:Šta Wikipedia nije|Šta Wikipedia nije]]</div> |}--[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 21:34, 15 februar-вељача 2014 (CET) == David Albahari == {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:blue; clear: both; position:relative;" | [[image:Information.svg|30px]] | Hvala vam za eksperimentiranje na Wikipediji. Vaš test je radio, i vraćen je na prethodnu izmjenu ili uklonjen. Koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]] za bilo kakve testove koje želite raditi. Pogledajte stranicu [[Wikipedia:Uvod|dobrodošlice]] da naučite više o doprinosu našoj enciklopediji. |}--[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 21:33, 15 februar-вељача 2014 (CET) t0lx3xf4zi0zkz1ab4qp72ktj9axich 3 274362 42689331 41541701 2026-09-13T13:18:02Z AcaBot 120650 /* Upozorenje */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689331 wikitext text/x-wiki {| style="width:100%; background:transparent;" | style="background:#ffc9c9; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-topleft:12px; -webkit-border-top-left-radius:12px; border-top-left-radius:12px; width:20%; height:30px" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Gnome-help.svg|18px|link=Pomoć:Sadržaj]] [[Pomoć:Sadržaj|Pomoć]]</div> | style="background:#cef2e0; padding:0.5em 0.5em 0.5em 1em; font-size:130%; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-topright:12px; -webkit-border-top-right-radius:12px; border-top-right-radius:12px; width:80%; font-size: 120%;" | '''Pozdrav, Ses8! [[Wikipedia:Dobrodošli|Dobrodošli]] na [[Srpskohrvatska Wikipedija|Wikipediju]] na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]]!''' |- | style="background:#ffdec9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Nuvola apps ksig-vector.svg|18px|link=Wikipedia:Kurs/Tečaj]] [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|Uvodni kurs/tečaj]]</div> | rowspan="8" style="background:#f5fffa; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-bottomright:12px; -webkit-border-bottom-right-radius:12px; border-bottom-right-radius:12px; padding:0.5em 1em;" | Wikipedia je projekt slobodne internetske enciklopedije koju svako može uređivati. Ako se prvi put nalazite na Wikipediji i želite joj doprinositi, preporučamo da odvojite nešto vremena i proučite [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|pet osnovnih načela]], te se upoznate sa Wikipedijinim [[Wikipedia:Smernice i preporuke|smjernicama i preporukama]]. Ako vam zatreba pomoć pri uređivanju, možete da pregledate [[Pomoć:Sadržaj|stranice pomoći]] i prođete kroz [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|uvodni kurs/tečaj]]. Na [[Wikipedia:Stranica za razgovor|stranicama za razgovor]] uvijek se '''potpisujte''': bilo da utipkate 4 tilde <code><nowiki>~~~~</nowiki></code> bilo da kliknete na ikonu [[Datoteka:OOjs UI icon signature-ltr.svg|25px]] na traci za uređivanje. Izmjene [[Wikipedia:Što je članak?|članaka]] se '''nikad ne potpisuju'''. Na stranici [[Posebno:Recentchanges|Nedavnih izmjena]] možete saznati za nove zanimljive članke, ko je trenutno aktivan, odnosno šta se trenutno na Wikipediji radi. Na stranici [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijace]] možete pročitati o novostima na Wikipediji i obratiti se zajednici, bilo da sudjelujete u diskusijama ili postavljate pitanje. Nadamo se da će vam ovdje biti ugodno, te da ćete svojim doprinosima postati stalni saradnik - '''Wikipedijanac'''! Ako imate bilo kakva pitanja, slobodno se obratite meni ili drugim urednicima na [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijaci]]. Još jednom, dobrodošli na Wikipediju i sretan rad! <div style="border-bottom:1px solid #eee; padding-top:0.17em; padding-bottom:0.5em"></div> <div style="font-size: 90%;">[[Datoteka:English language.svg|25px]] Hello and welcome to the Serbo-Croatian Wikipedia! We appreciate your contributions. If you do not speak Serbo-Croatian, that's no problem. Talk to us via [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|our village pump]] in your native language or find and contact [[:Kategorija:Babel|users who speak your language]]. We hope you enjoy your time here!</div> |- | style="background:#fff5c9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Internet-group-help-faq.svg|18px|link=Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja]] [[Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja|Najčešće postavljana pitanja]]</div> |- | style="background:#edffc9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Accessories-text-editor.svg|18px|link=Wikipedia:Smjernice i preporuke]] [[Wikipedia:Smjernice i preporuke|Smjernice i preporuke]]</div> |- | style="background:#caffc9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Copyright-problem.svg|18px|link=Wikipedia:Autorska prava]] [[Wikipedia:Autorska prava|Autorska prava]]</div> |- | style="background:#c9d8ff; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Unesco Cultural Heritage logo.svg|18px|link=Wikipedia:Pet stubova Wikipedije]] [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|Pet stubova Wikipedije]]</div> |- | style="background:#e9c9ff; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-bottomleft:12px; -webkit-border-bottom-left-radius:12px; border-bottom-left-radius:12px; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Ambox warning yellow.svg|18px|link=Wikipedia:Šta Wikipedia nije]] [[Wikipedia:Šta Wikipedia nije|Šta Wikipedia nije]]</div> |}--[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 20:48, 19 februar-вељача 2014 (CET) == Upozorenje == {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |}--[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 20:50, 19 februar-вељача 2014 (CET) ceih0bolmjgeqkcgfgsc36ssp926e7z 3 274363 42689333 41547217 2026-09-13T13:18:05Z AcaBot 120650 /* Upozorenje */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689333 wikitext text/x-wiki {| style="width:100%; background:transparent;" | style="background:#ffc9c9; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-topleft:12px; -webkit-border-top-left-radius:12px; border-top-left-radius:12px; width:20%; height:30px" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Gnome-help.svg|18px|link=Pomoć:Sadržaj]] [[Pomoć:Sadržaj|Pomoć]]</div> | style="background:#cef2e0; padding:0.5em 0.5em 0.5em 1em; font-size:130%; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-topright:12px; -webkit-border-top-right-radius:12px; border-top-right-radius:12px; width:80%; font-size: 120%;" | '''Pozdrav, Tomislav 55555! [[Wikipedia:Dobrodošli|Dobrodošli]] na [[Srpskohrvatska Wikipedija|Wikipediju]] na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]]!''' |- | style="background:#ffdec9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Nuvola apps ksig-vector.svg|18px|link=Wikipedia:Kurs/Tečaj]] [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|Uvodni kurs/tečaj]]</div> | rowspan="8" style="background:#f5fffa; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-bottomright:12px; -webkit-border-bottom-right-radius:12px; border-bottom-right-radius:12px; padding:0.5em 1em;" | Wikipedia je projekt slobodne internetske enciklopedije koju svako može uređivati. Ako se prvi put nalazite na Wikipediji i želite joj doprinositi, preporučamo da odvojite nešto vremena i proučite [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|pet osnovnih načela]], te se upoznate sa Wikipedijinim [[Wikipedia:Smernice i preporuke|smjernicama i preporukama]]. Ako vam zatreba pomoć pri uređivanju, možete da pregledate [[Pomoć:Sadržaj|stranice pomoći]] i prođete kroz [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|uvodni kurs/tečaj]]. Na [[Wikipedia:Stranica za razgovor|stranicama za razgovor]] uvijek se '''potpisujte''': bilo da utipkate 4 tilde <code><nowiki>~~~~</nowiki></code> bilo da kliknete na ikonu [[Datoteka:OOjs UI icon signature-ltr.svg|25px]] na traci za uređivanje. Izmjene [[Wikipedia:Što je članak?|članaka]] se '''nikad ne potpisuju'''. Na stranici [[Posebno:Recentchanges|Nedavnih izmjena]] možete saznati za nove zanimljive članke, ko je trenutno aktivan, odnosno šta se trenutno na Wikipediji radi. Na stranici [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijace]] možete pročitati o novostima na Wikipediji i obratiti se zajednici, bilo da sudjelujete u diskusijama ili postavljate pitanje. Nadamo se da će vam ovdje biti ugodno, te da ćete svojim doprinosima postati stalni saradnik - '''Wikipedijanac'''! Ako imate bilo kakva pitanja, slobodno se obratite meni ili drugim urednicima na [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijaci]]. Još jednom, dobrodošli na Wikipediju i sretan rad! <div style="border-bottom:1px solid #eee; padding-top:0.17em; padding-bottom:0.5em"></div> <div style="font-size: 90%;">[[Datoteka:English language.svg|25px]] Hello and welcome to the Serbo-Croatian Wikipedia! We appreciate your contributions. If you do not speak Serbo-Croatian, that's no problem. Talk to us via [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|our village pump]] in your native language or find and contact [[:Kategorija:Babel|users who speak your language]]. We hope you enjoy your time here!</div> |- | style="background:#fff5c9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Internet-group-help-faq.svg|18px|link=Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja]] [[Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja|Najčešće postavljana pitanja]]</div> |- | style="background:#edffc9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Accessories-text-editor.svg|18px|link=Wikipedia:Smjernice i preporuke]] [[Wikipedia:Smjernice i preporuke|Smjernice i preporuke]]</div> |- | style="background:#caffc9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Copyright-problem.svg|18px|link=Wikipedia:Autorska prava]] [[Wikipedia:Autorska prava|Autorska prava]]</div> |- | style="background:#c9d8ff; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Unesco Cultural Heritage logo.svg|18px|link=Wikipedia:Pet stubova Wikipedije]] [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|Pet stubova Wikipedije]]</div> |- | style="background:#e9c9ff; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-bottomleft:12px; -webkit-border-bottom-left-radius:12px; border-bottom-left-radius:12px; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Ambox warning yellow.svg|18px|link=Wikipedia:Šta Wikipedia nije]] [[Wikipedia:Šta Wikipedia nije|Šta Wikipedia nije]]</div> |}--[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 21:25, 19 februar-вељача 2014 (CET) == Upozorenje == {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |}--[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 21:25, 19 februar-вељача 2014 (CET) kc8wvzojmmdcpzf0ydu7lu1qodgfake 3 274367 42689252 1806177 2026-09-13T13:11:06Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689252 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |}--[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 23:17, 19 februar-вељача 2014 (CET) kh3evqp6krob8aj13imz59n0uvn10sq 3 274417 42689199 1808409 2026-09-13T13:06:05Z AcaBot 120650 /* Upozorenje */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689199 wikitext text/x-wiki == Upozorenje == {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |}--[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 18:50, 20 februar-вељача 2014 (CET) 0qr6fd08kiypgxefq3ufnq8qsv0zhhf 0 285372 42689558 42115853 2026-09-14T08:24:06Z Kontributor 2K 192569 +grb 42689558 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Francuskoj2 | mesto = Etrikur Manankur | originalni_naziv = Etricourt-Manancourt | slika = Etricourt-Manancourt (2).JPG | opis_slike = | grb = Blason famille fr de Rohan-Chabot.svg | država={{FRA}} | region = Pikardija | departman = Somme | prefektura = Peron | kanton = Kombl | gšir = 50.035 | gduž = 2.98611111111111 | nadm visina = 97 | maksimalna_nadmorska_visina = 145 | minimalna_nadmorska_visina = 77 | površina-km = 11,02 | površina-he = 1.102 | stanovništvo = 533<ref>{{Insee}}</ref> | godina_stanovništvo = 2011-01-01 | gustina = 48,37 | predsednik = | vreme_službovanja = | INSEE = 80298 | poštanski kod = 80360 }} '''Etrikur Manankur''' ({{jez-fra|Etricourt-Manancourt}}) je naselje i opština u severoistočnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Pikardija]], u departmanu [[Departman Soma u Francuskoj|Soma]] koja pripada prefekturi Peron. Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 400 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 36&nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 11,02&nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 97 metara (maksimalnoj 145 m, a minimalnoj 77 m). == Demografija == {{DemografijaFR| 1962=600| 1968=612| 1975=531| 1982=502| 1990=452| 1999=400| 2006=| 2011=533| sansdoublescomptes= 1962}} <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina'' <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1960 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960 PlotData = bar:900 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:600 color:gray1 from:start till:end bar:300 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(48,138)(84,136) color:blue width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 624 1968: 612 points:(84,136)(100,120) color:blue width:2 #1975: 531 points:(100,120)(128,115) color:blue width:2 #1982: 502 points:(128,115)(160,105) color:blue width:2 #1990: 452 points:(160,105)(196,96) color:blue width:2 #1999: 400 points:(196,96)(228,102) color:blue width:2 #2004/5 </timeline> </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}} * {{RobbDiscoveryOfFrance}} * {{ArdaghFrance}} * {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}} * {{SowerwineFranceSince1870}} * {{RobertsFrance}} {{refend}} == Vanjske veze == * Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}} * [http://etricourt.free.fr/?mode=query&req=Étricourt-Manancourt http://etricourt.free.fr/?mode=query&req=Étricourt-Manancourt] * [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=74542 Etricourt-Manancourt na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}} * [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=80&codecom=298 Etricourt-Manancourt na stranici organizacije INSEE] {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.873275491282342&RadLong1=0.0521174707220789 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=800298 Položaj mesta Etricourt-Manancourt na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=50.035&longitude=2.98611111111111&zoom=8 Plan naselja Etricourt-Manancourt na mapi (Mapquest)] {{Departman Soma u Francuskoj}} {{Departmani Francuske}} {{Klica-Francuska}} rjwrf6yuzx9ez5gyhegyledi3nccem3 14 287298 42689351 3831548 2026-09-13T13:39:10Z Aca 108187 42689351 wikitext text/x-wiki __HIDDENCAT__ {{prazna kategorija}} [[Kategorija:Članci o naseljima bez slika]] 5aauvwp27s8xmuswxynu9lr44anc08x 3 287466 42689323 41525102 2026-09-13T13:17:06Z AcaBot 120650 /* Upozorenje */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689323 wikitext text/x-wiki {| style="width:100%; background:transparent;" | style="background:#ffc9c9; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-topleft:12px; -webkit-border-top-left-radius:12px; border-top-left-radius:12px; width:20%; height:30px" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Gnome-help.svg|18px|link=Pomoć:Sadržaj]] [[Pomoć:Sadržaj|Pomoć]]</div> | style="background:#cef2e0; padding:0.5em 0.5em 0.5em 1em; font-size:130%; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-topright:12px; -webkit-border-top-right-radius:12px; border-top-right-radius:12px; width:80%; font-size: 120%;" | '''Pozdrav, Magdalena699! [[Wikipedia:Dobrodošli|Dobrodošli]] na [[Srpskohrvatska Wikipedija|Wikipediju]] na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]]!''' |- | style="background:#ffdec9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Nuvola apps ksig-vector.svg|18px|link=Wikipedia:Kurs/Tečaj]] [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|Uvodni kurs/tečaj]]</div> | rowspan="8" style="background:#f5fffa; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-bottomright:12px; -webkit-border-bottom-right-radius:12px; border-bottom-right-radius:12px; padding:0.5em 1em;" | Wikipedia je projekt slobodne internetske enciklopedije koju svako može uređivati. Ako se prvi put nalazite na Wikipediji i želite joj doprinositi, preporučamo da odvojite nešto vremena i proučite [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|pet osnovnih načela]], te se upoznate sa Wikipedijinim [[Wikipedia:Smernice i preporuke|smjernicama i preporukama]]. Ako vam zatreba pomoć pri uređivanju, možete da pregledate [[Pomoć:Sadržaj|stranice pomoći]] i prođete kroz [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|uvodni kurs/tečaj]]. Na [[Wikipedia:Stranica za razgovor|stranicama za razgovor]] uvijek se '''potpisujte''': bilo da utipkate 4 tilde <code><nowiki>~~~~</nowiki></code> bilo da kliknete na ikonu [[Datoteka:OOjs UI icon signature-ltr.svg|25px]] na traci za uređivanje. Izmjene [[Wikipedia:Što je članak?|članaka]] se '''nikad ne potpisuju'''. Na stranici [[Posebno:Recentchanges|Nedavnih izmjena]] možete saznati za nove zanimljive članke, ko je trenutno aktivan, odnosno šta se trenutno na Wikipediji radi. Na stranici [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijace]] možete pročitati o novostima na Wikipediji i obratiti se zajednici, bilo da sudjelujete u diskusijama ili postavljate pitanje. Nadamo se da će vam ovdje biti ugodno, te da ćete svojim doprinosima postati stalni saradnik - '''Wikipedijanac'''! Ako imate bilo kakva pitanja, slobodno se obratite meni ili drugim urednicima na [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijaci]]. Još jednom, dobrodošli na Wikipediju i sretan rad! <div style="border-bottom:1px solid #eee; padding-top:0.17em; padding-bottom:0.5em"></div> <div style="font-size: 90%;">[[Datoteka:English language.svg|25px]] Hello and welcome to the Serbo-Croatian Wikipedia! We appreciate your contributions. If you do not speak Serbo-Croatian, that's no problem. Talk to us via [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|our village pump]] in your native language or find and contact [[:Kategorija:Babel|users who speak your language]]. We hope you enjoy your time here!</div> |- | style="background:#fff5c9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Internet-group-help-faq.svg|18px|link=Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja]] [[Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja|Najčešće postavljana pitanja]]</div> |- | style="background:#edffc9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Accessories-text-editor.svg|18px|link=Wikipedia:Smjernice i preporuke]] [[Wikipedia:Smjernice i preporuke|Smjernice i preporuke]]</div> |- | style="background:#caffc9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Copyright-problem.svg|18px|link=Wikipedia:Autorska prava]] [[Wikipedia:Autorska prava|Autorska prava]]</div> |- | style="background:#c9d8ff; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Unesco Cultural Heritage logo.svg|18px|link=Wikipedia:Pet stubova Wikipedije]] [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|Pet stubova Wikipedije]]</div> |- | style="background:#e9c9ff; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-bottomleft:12px; -webkit-border-bottom-left-radius:12px; border-bottom-left-radius:12px; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Ambox warning yellow.svg|18px|link=Wikipedia:Šta Wikipedia nije]] [[Wikipedia:Šta Wikipedia nije|Šta Wikipedia nije]]</div> |}--[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 15:48, 27 februar-вељача 2014 (CET) == Upozorenje == {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |}--[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 15:48, 27 februar-вељача 2014 (CET) exo1am9ij7zux7amcs05kw82no933kd 0 624448 42689591 41248166 2026-09-14T09:52:33Z Д.Ильин 72356 42689591 wikitext text/x-wiki {{chembox-lat | verifiedrevid = 443366442 | Reference = <ref>[https://www.sigmaaldrich.com/IN/en/product/aldrich/165115 1,3-Acetonedicarboxylic acid] at Sigma-Aldrich (safety data sheet)</ref> | ImageFile = Acetonedicarboxylic acid.png | ImageSize = 180px | ImageName = Skeletal formula | ImageFile1 = Acetonedicarboxylic-acid-3D-balls.png | ImageSize1 = 210px | ImageName1 = Ball-and-stick model | IUPACName = 3-Oksopentandionska kiselina | OtherNames = 1,3-Acetondikarboksilna kiselina; 3-oksoglutarna kiselina; 3-ketoglutarna kiselina; β-ketoglutarna kiselina |Section1={{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 61623 | InChI1 = 1/C5H6O5/c6-3(1-4(7)8)2-5(9)10/h1-2H2,(H,7,8)(H,9,10) | InChIKey1 = OXTNCQMOKLOUAM-UHFFFAOYAR | SMILES1 = O=C(O)CC(=O)CC(=O)O | CASNo= | PubChem=68328 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI = 1S/C5H6O5/c6-3(1-4(7)8)2-5(9)10/h1-2H2,(H,7,8)(H,9,10) | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = | StdInChIKey = OXTNCQMOKLOUAM-UHFFFAOYSA-N | SMILES=C(C(=O)CC(=O)O)C(=O)O | EINECS = 208-797-9 }} |Section2={{Chembox Properties-lat | Formula=C₅H₆O₅ | MolarMass=146,09814 g/mol | Appearance= | Density=1,499 g/cm³ | MeltingPt=133&nbsp;°C (razlaže se) | BoilingPt=408,4&nbsp;°C (760mm Hg) | Solubility= }} |Section3={{Chembox Hazards-lat | MainHazards = | FlashPt =214,9&nbsp;°C | Autoignition = }} }} '''Acetondikarboksilna kiselina''' (''3-oksoglutarna kiselina'' je jednostavna [[karboksilna kiselina]], koja se može koristiti kao gradivni blok u [[organska hemija|organskoj hemiji]]. Ona je komercijalno dostupna.<ref>[http://depatisnet.dpma.de/DepatisNet/depatisnet?action=bibdat&docid=DE000000032245A German patent DE 32245 Farbwerke vormals Meister, Lucius und Brüning in Höchst a. M. (eingereicht 9. November 1884, erteilt 9. July 1885)]</ref> Ova kiselina se može pripremiti putem [[Karbonilacija|dekarbonilacije]] [[limunska kiselina]] u dimećoj [[sumporna kiselina|sumpornoj kiselini]]:<ref>{{OrgSynth | author = Roger Adams, H. M. Chiles, and C. F. Rassweiler | title = Acetonedicarboxylic Acid | collvol = 1 | collvolpages = 10 | year = 1941 | prep = cv1p0010}}</ref> :[[Datoteka:Acetonedicarboxylic acid from citric acid.svg|450px]] == Reference == {{reflist|2}} [[Kategorija:Ketoni]] [[Kategorija:Dikarboksilne kiseline]] 3q95upcipheboa8uywsox2qpm7d9n11 3 947307 42689334 2894088 2026-09-13T13:18:07Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689334 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju, kao što ste uradili na članku „[[:Simferopolj]]“. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |}--[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 20:40, 21 ožujak-март 2014 (CET) 3hoyuqwgib42d0ihb9pnksncobffgye 3 1010075 42689216 3044548 2026-09-13T13:07:20Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689216 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Molimo vas da prestanete. Ako nastavite [[WP:V|vandalizirati]] stranice, bit će vam zabranjeno uređivati Wikipediju. |}--[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 21:41, 22 ožujak-март 2014 (CET) Nemoj biti bezobrazan i vandalizovati članak ako hoćeš možeš konstruktivno da doprineseš. --[[Korisnik:Kolega2357|<font style="background: black" face="Courier" color="yellow">'''Kolega2357'''</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Kolega2357|<font style="background: black" face="Courier" color="yellow">''' Razgovor'''</font>]] 23:31, 22 ožujak-март 2014 (CET) :E ne pricas svasta. Ako hoces da doprineses ti imas stranu za razgovor. --[[Posebno:Doprinosi/79.175.98.250|79.175.98.250]] 23:38, 22 ožujak-март 2014 (CET) ::Dokle ćeš biti bezobrazan i terati inat ovde? Nemoj vandalizovati članak jer to nije dobro već loše. Nastavi da radiš ali korisniko biće OK. --[[Korisnik:Kolega2357|<font style="background: black" face="Courier" color="yellow">'''Kolega2357'''</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Kolega2357|<font style="background: black" face="Courier" color="yellow">''' Razgovor'''</font>]] 23:45, 22 ožujak-март 2014 (CET) r6x3nfgvdt7y9a0l3ttehqq1f6rrqmm 3 1186282 42689211 3427378 2026-09-13T13:07:09Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689211 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |}--[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 19:53, 25 ožujak-март 2014 (CET) hjvfakk3uajaypomnw3xf4kg8yttgy6 3 1227721 42689112 3614011 2026-09-13T12:56:38Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689112 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |}--[[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dcirovic|razgovor]]) 20:35, 30 ožujak-март 2014 (CEST) 5dxvgevkj6kvk93xx78jkv0ak73xmxc 3 1228343 42689139 3667552 2026-09-13T13:00:05Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689139 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |}--[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 21:16, 2 april-травањ 2014 (CEST) 98dt3u0vz0d7d50qjx1wt7f6ejseru5 0 1237646 42689472 42674636 2026-09-13T18:38:11Z Innerstream 161472 42689472 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | verifiedrevid = 448096412 | IUPAC_name = 1-[(7''R'')-3-bromo-2,5-dimetoksibiciklo[4.2.0]okta-1,3,5-trien-7-il]metanamin | image = (R)-TCB-2.svg | width = | image2 = | width2 = <!--Clinical data--> | tradename = | pregnancy_category = | legal_status = Nije kontrolisana supstanca | routes_of_administration = Oralno <!--Pharmacokinetic data--> | bioavailability = | metabolism = | elimination_half-life = | excretion = <!--Identifiers--> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = 912440-88-1 | CAS_supplemental = <br />912342-36-0 ([[Bromovodonična kiselina|hidrobromid]]) | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | PubChem = 16086382 | IUPHAR_ligand = | ChEMBL_Ref = | ChEMBL = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}} | DrugBank = <!--Chemical data--> | C=11 | H=14 | Br=1 | N=1 | O=2 | molecular_weight = 272,14 g/mol | smiles = COc1c(Br)cc(OC)c2c1CC2CN | InChI = | InChIKey = | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI = 1S/C11H14BrNO2/c1-14-9-4-8(12)11(15-2)7-3-6(5-13)10(7)9/h4,6H,3,5,13H2,1-2H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = MPBCKKVERDTCEL-UHFFFAOYSA-N }} '''TCB-2''' je (''2C-BCB'') [[halucinogen]].<ref>{{cite journal | author = Yu B, Becnel J, Zerfaoui M, Rohatgi R, Boulares AH, Nichols CD | title = Serotonin 5-hydroxytryptamine(2A) receptor activation suppresses tumor necrosis factor-alpha-induced inflammation with extraordinary potency | journal = J. Pharmacol. Exp. Ther. | volume = 327 | issue = 2 | pages = 316–23 |date=November 2008 | pmid = 18708586 | doi = 10.1124/jpet.108.143461 | url = }}</ref> On je [[hemijska struktura|konformaciono]] ograničen [[hemijski derivat|derivat]] [[fenetilamin]]a [[2C-B]], koji je takođe halucinogen, i deluje koa [[Potentnost (farmakologija)|potentan]] [[agonist]] za [[5-HT2A receptor|5-HT_2A]] i [[5-HT2C receptor|5-HT_2C]] [[Receptor (biohemija)|receptore]] sa [[konstanta disocijacije|K_i]] od 0,26 nM na ljudskom 5-HT_2A receptoru. == Reference == {{reflist|2}} == Povezano == * [[2CB-Ind]] * [[2CBCB-NBOMe]] == Vanjske veze == {{Portal-lat|Medicina|Hemija}} {{-}} {{Serotonergici-lat}} [[Kategorija:Psihodelični fenetilamini]] [[Kategorija:Organobromidi]] [[Kategorija:Fenolni etri]] [[Kategorija:Benzociklobuteni]] [[Kategorija:Amini]] rtikahtsafjemv3pvn57nampskyh60t 3 1263795 42689122 3769830 2026-09-13T12:58:17Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689122 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |}--[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 12:12, 8 april-травањ 2014 (CEST) 8bi20j26cx6l3gdzewzucsvq08xacvg 3 1263802 42689338 3776955 2026-09-13T13:18:14Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689338 wikitext text/x-wiki <div style="width:96%; align=left; padding:1em 2%;"> Pozdrav, '''{{PAGENAME}}'''! [[Wikipedia:Dobrodošli|Dobrodošli]] na [[Srpskohrvatska Wikipedija|Wikipediju]] na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]]! <br/> Za upoznavanje Wikipedije se preporuča stranica [[Special:Recentchanges|Nedavne izmjene]] na kojoj se najbrže može saznati za nove zanimljive članke, tko je trenutno aktivan, što trenutno radi, i što je u proteklom vremenu urađeno.</div> <div style="width:96%; align=left; padding:1em 2%; background: #f7f8ff; border: 1px dotted gray"> Savjetujemo vam da pročitate što [[Wikipedia|Wikipedija jest]], a što [[Wikipedia:Šta Wikipedia nije|Wikipedija nije]].<br/> Odgovori na neka od često postavljanih pitanja: * [[Pomoć:Uređivanje|Kako se uređuje članak]]? * [[Pomoć:Kako započeti novu stranicu|Kako započeti novi članak]]? * [[Pomoć:Sadržaj|Pomoć]] * [[Wikipedia:Uputstva|Uputstva]] Nadamo se da ćete uživati ovde, dajući svoj doprinos i da ćete postati stalni suradnik, '''Wikipedijanac'''! Molimo vas da se potpisujete na '''stranama za razgovor''' koristeći četiri tilde (<nowiki>~~~~</nowiki>); to daje Vaše ime, trenutno vrijeme i datum. Za sva dodatna obaveštenja možete me kontaktirati na [[User talk:Kolega2357|mojoj stranici za razgovor]], da postavite pitanje na stranici koju zovemo [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|pijaca]] ili se obratite administratorima na njihovoj korisničkoj stranici za razgovor. Još jednom, dobrodošli! {{#if:|{{{1}}}}} <br /> '''If you don't speak Serbo-Croatian:''' This is the welcome message sent to new users of sh.wikipedia. </div> <center>'''''[[Wikipedia:Jezičke kutijice/Sh-0|Don't speak Serbo-Croatian? Sh-0?]] -- talk with us via [[Wikipedia:Pijaca|our village pump in English]]''''' </center> </div>--[[Korisnik:Kolega2357|<font style="background: black" face="Courier" color="yellow">'''Kolega2357'''</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Kolega2357|<font style="background: black" face="Courier" color="yellow">''' Razgovor'''</font>]] 14:29, 8 april-травањ 2014 (CEST) ------ {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |}--[[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dcirovic|razgovor]]) 22:13, 8 april-травањ 2014 (CEST) 8abbvqmlyfq012obnvv793p4311gw5v 3 1263933 42689255 3778296 2026-09-13T13:11:11Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689255 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola.svg|30px]] | '''Vama je zabranjeno uređivati Wikipediju zbog ponovljenog [[WP:V|vandalizma]].''' Ako ili kada blokada istekne, slobodno se vratite, ali molimo vas da pravite korisne izmjene. Suzdržite se od vandaliziranja ili ćete se susresti sa dužim zabranama koje će imati uticaja na sve korisnike koji koriste ovaj račun odnosno IP adresu. |}--[[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dcirovic|razgovor]]) 00:03, 9 april-травањ 2014 (CEST) 1pfbrvbx0z0m4r81mz3jq5zyknq3kr1 3 1264337 42689278 3807841 2026-09-13T13:13:11Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689278 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |} jnkt1f987p0l2036yt9gjsbuxdjharw 0 1269469 42689471 42298193 2026-09-13T18:26:37Z Innerstream 161472 42689471 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = | Name = Holin hlorid | ImageFile = Choline chloride.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 67-48-1 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 522265 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 5974 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = 45I14D8O27 | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = 133341 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 282468 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = [Cl-].C[N+](C)(C)CCO | InChI = 1/C5H14NO.ClH/c1-6(2,3)4-5-7;/h7H,4-5H2,1-3H3;1H/q+1;/p-1 | StdInChI = 1S/C5H14NO.ClH/c1-6(2,3)4-5-7;/h7H,4-5H2,1-3H3;1H/q+1;/p-1 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = SGMZJAMFUVOLNK-UHFFFAOYSA-M | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=5 |H=14 |Cl=1 |N=1 |O=1 | MolarMass = 139,624 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Holin hlorid''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 5 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 139,624 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 2 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || -4,2 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -0,8 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|''Å''²]]) || 58,7 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} * {{Katritzky2nd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Choline chloride}} * {{PubChemInCheKey|SGMZJAMFUVOLNK-UHFFFAOYSA-M|Choline chloride}} [[Kategorija:Alkoholi]] [[Kategorija:Amini]] [[Kategorija:Kvaternarna amonijum jedinjenja]] [[Kategorija:Hloridi]] 5douckiow94juf58v9rfm1vb6f38j7r 14 1283422 42689354 4411456 2026-09-13T13:39:30Z Aca 108187 42689354 wikitext text/x-wiki __HIDDENCAT__{{prazna kategorija}} {{Wikipedia category}}{{CategoryTOC}} [[Kategorija:Nepoznate geografske koordinate|Francuska]] 4kg2tdbmnefwdw7392ox94wh1kobxid 3 1283752 42689339 41550303 2026-09-13T13:18:16Z AcaBot 120650 /* Upozorenje */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689339 wikitext text/x-wiki {| style="width:100%; background:transparent;" | style="background:#ffc9c9; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-topleft:12px; -webkit-border-top-left-radius:12px; border-top-left-radius:12px; width:20%; height:30px" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Gnome-help.svg|18px|link=Pomoć:Sadržaj]] [[Pomoć:Sadržaj|Pomoć]]</div> | style="background:#cef2e0; padding:0.5em 0.5em 0.5em 1em; font-size:130%; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-topright:12px; -webkit-border-top-right-radius:12px; border-top-right-radius:12px; width:80%; font-size: 120%;" | '''Pozdrav, Vujkovica! [[Wikipedia:Dobrodošli|Dobrodošli]] na [[Srpskohrvatska Wikipedija|Wikipediju]] na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]]!''' |- | style="background:#ffdec9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Nuvola apps ksig-vector.svg|18px|link=Wikipedia:Kurs/Tečaj]] [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|Uvodni kurs/tečaj]]</div> | rowspan="8" style="background:#f5fffa; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-bottomright:12px; -webkit-border-bottom-right-radius:12px; border-bottom-right-radius:12px; padding:0.5em 1em;" | Wikipedia je projekt slobodne internetske enciklopedije koju svako može uređivati. Ako se prvi put nalazite na Wikipediji i želite joj doprinositi, preporučamo da odvojite nešto vremena i proučite [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|pet osnovnih načela]], te se upoznate sa Wikipedijinim [[Wikipedia:Smernice i preporuke|smjernicama i preporukama]]. Ako vam zatreba pomoć pri uređivanju, možete da pregledate [[Pomoć:Sadržaj|stranice pomoći]] i prođete kroz [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|uvodni kurs/tečaj]]. Na [[Wikipedia:Stranica za razgovor|stranicama za razgovor]] uvijek se '''potpisujte''': bilo da utipkate 4 tilde <code><nowiki>~~~~</nowiki></code> bilo da kliknete na ikonu [[Datoteka:OOjs UI icon signature-ltr.svg|25px]] na traci za uređivanje. Izmjene [[Wikipedia:Što je članak?|članaka]] se '''nikad ne potpisuju'''. Na stranici [[Posebno:Recentchanges|Nedavnih izmjena]] možete saznati za nove zanimljive članke, ko je trenutno aktivan, odnosno šta se trenutno na Wikipediji radi. Na stranici [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijace]] možete pročitati o novostima na Wikipediji i obratiti se zajednici, bilo da sudjelujete u diskusijama ili postavljate pitanje. Nadamo se da će vam ovdje biti ugodno, te da ćete svojim doprinosima postati stalni saradnik - '''Wikipedijanac'''! Ako imate bilo kakva pitanja, slobodno se obratite meni ili drugim urednicima na [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijaci]]. Još jednom, dobrodošli na Wikipediju i sretan rad! <div style="border-bottom:1px solid #eee; padding-top:0.17em; padding-bottom:0.5em"></div> <div style="font-size: 90%;">[[Datoteka:English language.svg|25px]] Hello and welcome to the Serbo-Croatian Wikipedia! We appreciate your contributions. If you do not speak Serbo-Croatian, that's no problem. Talk to us via [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|our village pump]] in your native language or find and contact [[:Kategorija:Babel|users who speak your language]]. We hope you enjoy your time here!</div> |- | style="background:#fff5c9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Internet-group-help-faq.svg|18px|link=Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja]] [[Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja|Najčešće postavljana pitanja]]</div> |- | style="background:#edffc9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Accessories-text-editor.svg|18px|link=Wikipedia:Smjernice i preporuke]] [[Wikipedia:Smjernice i preporuke|Smjernice i preporuke]]</div> |- | style="background:#caffc9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Copyright-problem.svg|18px|link=Wikipedia:Autorska prava]] [[Wikipedia:Autorska prava|Autorska prava]]</div> |- | style="background:#c9d8ff; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Unesco Cultural Heritage logo.svg|18px|link=Wikipedia:Pet stubova Wikipedije]] [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|Pet stubova Wikipedije]]</div> |- | style="background:#e9c9ff; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-bottomleft:12px; -webkit-border-bottom-left-radius:12px; border-bottom-left-radius:12px; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Ambox warning yellow.svg|18px|link=Wikipedia:Šta Wikipedia nije]] [[Wikipedia:Šta Wikipedia nije|Šta Wikipedia nije]]</div> |}--[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 19:26, 16 april-травањ 2014 (CEST) == Upozorenje == {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |}--[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 19:26, 16 april-травањ 2014 (CEST) nvfrz2v4z2cxoj631mk796z1b3imtwl 3 1286372 42689194 4051231 2026-09-13T13:05:12Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689194 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |}--[[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dcirovic|razgovor]]) 17:49, 21 april-травањ 2014 (CEST) 5sxunq9oqe0c6x9wewxlr6znvwkfwmg 3 1314369 42689092 4083017 2026-09-13T12:54:16Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689092 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |}--[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 19:06, 23 april-травањ 2014 (CEST) 6sczoe047pvik4x1oy05szh9gp2y3yi 3 1314410 42689077 4083705 2026-09-13T12:53:03Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689077 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |}--[[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dcirovic|razgovor]]) 19:59, 23 april-травањ 2014 (CEST) t8m9mwd5bgwoj12hudvab55bp08d4l3 0 1320456 42689249 42282107 2026-09-13T13:10:30Z Aca 108187 + 42689249 wikitext text/x-wiki '''Fosfatidilinozitol 3,5-bisfosfat''' (''PtdIns(3,5)P2'') je jedan od sedam [[Fosfatidilinozitol|fosfoinozitida]] prisutnih u eukariotskim ćelijskim membranama.<ref>Di Paolo G, De Camilli P. Phosphoinositides in cell regulation and membrane dynamics. Nature. 2006 Oct 12;443(7112):651-7. {{PMID|17035995}}</ref> U ćelijama u stanju mirovanja, PtdIns(3,5)P2 nivoi su tipično najniži među konstitutivno prisutnim fosfoinozitidima. Oni su oko 3 do 5 puta niži od nivoa [[PtdIns3P]] i PtdIns5P ([[fosfatidilinozitol 5-fosfat]]a), i više od 100-puta niži od PtdIns4P ([[fosfatidilinozitol 4-fosfat]]a) i [[Fosfatidilinozitol 4,5-bisfosfat|PtdIns(4,5)P2]].<ref>Shisheva A. Regulating Glut4 vesicle dynamics by phosphoinositide kinases and phosphoinositide phosphatases. Front Biosci. 2003 Sep 1;8:s945-56. Review. {{PMID|12957825}}</ref> PtdIns(3,5)P2 je prvo nađen u [[fibroblast]]ima miša i kvascu [[Saccharomyces cerevisiae|S. cerevisiae]] [[1997]].<ref name="Whiteford1997">Whiteford CC, Brearley CA, Ulug ET. Phosphatidylinositol 3,5-bisphosphate defines a novel PI 3-kinase pathway in resting mouse fibroblasts. Biochem J. 1997 May 1;323 ( Pt 3):597-601. {{PMID|9169590}}</ref><ref name="Dove1997">Dove SK, Cooke FT, Douglas MR, Sayers LG, Parker PJ, Michell RH. Osmotic stress activates phosphatidylinositol-3,5-bisphosphate synthesis. Nature. 1997 Nov 13;390(6656):187-92. {{PMID|9367158}}</ref> U S. cerevisiae nivoi PtdIns(3,5)P2 se znatno povišavaju tokom hiperosmotskog šoka.<ref name="Dove1997" /><ref name="Sbrissa2005">Sbrissa D, Shisheva A. Acquisition of unprecedented phosphatidylinositol 3,5-bisphosphate rise in hyperosmotically stressed 3T3-L1 adipocytes, mediated by ArPIKfyve-PIKfyve pathway. J Biol Chem. 2005 Mar 4;280(9):7883-9. Epub 2004 Nov 16. {{PMID|15546865}}</ref> == Reference == {{Reflist|2}} == Vanjske veze == * {{MeshName|phosphatidylinositol+3,5-bisphosphate}} {{Fosfolipidi-lat}} [[Kategorija:Fosfolipidi]] t199akmr74aq6lhq8idnk4c8q3uetr4 3 1320557 42689145 4102539 2026-09-13T13:00:17Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689145 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |}--[[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dcirovic|razgovor]]) 20:54, 24 april-травањ 2014 (CEST) m4tojd45v0czgrwvpdebyz69u8b1nor 0 1320739 42689238 42170540 2026-09-13T13:09:33Z Aca 108187 42689238 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:FunktionelleGruppen Aldehyde.svg|desno|bezokvira|137x137piksel]] '''Formilacija''' je tip [[Posttranslaciona modifikacija|posttranslacione modifikacije]] u kojem se [[Aldehid|formil]] grupa is dodaje na [[N-terminus]] proteina.<ref name="VoetBiochemistry3rd">{{VoetBiochemistry3rd}}</ref> Najčešće izučavani mehanizam je N6-formilacija [[lizin]]a koja je asocirana sa [[histon]]om i drugim proteinima [[jedro|jedra]]. Posttranslationa modifikacija histona i drugih [[hromatin]]skih proteina ima uticaja na fiziologiju [[ekspresija gena|ekspresije gena]]. N6-formil-lizinski ostatak je [[endogen]]a histonska sekundarna modifikacija. Ona je hemijski slična sa N6-acetilacijom koja je značajna odrednica ekspresije gena u ćelijama [[Sisari|sisara]]. N6-formil modifikacija lizina ometa signalne funkcije acetilacije i metilacije, što utiče na fiziologiju oksidativnog i nitrozativnog stresa.<ref name="Nipselon">[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18056081?dopt=Abstract Nepsilon-formylation of lysine is a widespread post-translational modification of nuclear proteins occurring at residues involved in regulation of chromatin function] ({{PMID|18056081}}). Wisniewski JR, Zougman A, Mann M.</ref> == Reference == {{reflist|2}} == Povezano == * [[N-formilmetionin]] {{-}} {{Primarna struktura proteina-lat}} [[Kategorija:Proteini]] [[Kategorija:Posttranslacione modifikacije]] aj4fjk4hiuysxn7mdymybb3z4813erz 3 1338471 42689274 4151914 2026-09-13T13:13:03Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689274 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |}--[[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dcirovic|razgovor]]) 21:33, 27 april-травањ 2014 (CEST) hpi3acw42gou6gldvda07j9ojebxe6u 3 1348469 42689071 4167521 2026-09-13T12:51:57Z AcaBot 120650 /* Upozorenje */ supstitucija šablona {{WV}} 42689071 wikitext text/x-wiki == Upozorenje== {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |}--[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 18:03, 28 april-травањ 2014 (CEST) q7cl5rtiok0htdldz4uwtnwal9ov1j6 3 1351000 42689086 4187589 2026-09-13T12:53:50Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689086 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |}--[[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dcirovic|razgovor]]) 20:50, 29 april-травањ 2014 (CEST) 8tetargtlvdqyc2kqrvjknalknqfjv9 0 1352135 42689542 42309236 2026-09-14T02:41:21Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689542 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Buckminsterfullerene animated.gif|thumb|right|150px|Rotirajuči pogled na bakminsterfuleren C₆₀]] '''Nanomedicina''' je [[medicina|medicinska]] primena [[nanotehnologija|nanotehnolgije]].<ref name=Nanomed1>[http://www.nanomedicine.com/NMI.htm Nanomedicine, Volume I: Basic Capabilities], by Robert A. Freitas Jr. 1999, {{ISBN|1-57059-645-X}}</ref> Nanomedicina obuhvata medicinsku primena [[nanomaterijal]]a, [[Nanoelektronika|nanoelektronskih]] biosensora, i niza mogućih budućih primena [[moleklska nanotehnologija|molekulske nanotehnologije]]. Nanomedicina se isto tako bavi problemima [[Nanotoksikologija|nanotoksikologije]] i uticajem [[Nanomaterijal|nanoskalnih materijala]] na životnu sredinu. Nanomedicinsko istraživanje sponzira mnoštvo organizacija. Jedna od njih je američki [[Nacionalni institut za zdravlje]], koji ima petogodišnje planove za nekoliko nanomedicinskih centara. Procenjuje se da je u razvoju nekoliko stotina lekova i sistema njihove isporuke koji su bazirani na nanotehnologiji.<ref>{{cite journal |author=Editorial. |title=Nanomedicine: A matter of rhetoric? |journal= Nat Materials. |volume=5|issue=4|pages=243|year=2006 |doi=10.1038/nmat1625 |pmid=16582920 |url=http://www.nature.com/nmat/journal/v5/n4/full/nmat1625.html}}</ref> == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == == Povezano == {{columns-list| *[[Nanobiotehnologija]] *[[Nanosensor]] *[[Fotodinamička terapija]] *[[Nanobiofarmaceutski proizvodi]] }} == Vanjske veze == * [http://www.azonano.com/details.asp?ArticleID=1242 Uticaj nanotehnologije na biometričke nauke] * [http://www.jnanobiotechnology.com/content/pdf/1477-3155-2-3.pdf Primena nanočestica u biologiji i medicini] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120220105914/http://www.jnanobiotechnology.com/content/pdf/1477-3155-2-3.pdf |date=2012-02-20 }} [[Kategorija:Nanomedicina]] sq0g0vqytl66o38i002luhm9ct00ck3 3 1352747 42689269 4281641 2026-09-13T13:12:15Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689269 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |}--[[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dcirovic|razgovor]]) 01:01, 5 svibanj-мај 2014 (CEST) fqcxnt6xriosq45uqx77pb367m3d69d 3 1353285 42689298 4329396 2026-09-13T13:14:16Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689298 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |}--[[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dcirovic|razgovor]]) 19:21, 7 svibanj-мај 2014 (CEST) gs8s866er4xlxuuzvlfpdy4gf2t73o6 3 1355788 42689119 4358756 2026-09-13T12:57:11Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689119 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |}--[[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dcirovic|razgovor]]) 10:34, 9 svibanj-мај 2014 (CEST) i0zbatxtle4xr9scw8nv46m6zkv09p6 3 1356046 42689164 4364478 2026-09-13T13:02:15Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689164 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |}--[[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dcirovic|razgovor]]) 18:17, 9 svibanj-мај 2014 (CEST) lv4qtp6hoyh0rgeiyjnajgos8la8t1y 3 1359177 42689176 4419990 2026-09-13T13:03:20Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689176 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |}--[[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dcirovic|razgovor]]) 20:43, 12 svibanj-мај 2014 (CEST) 74abid5ing34v2e3z485wlden3ox1aa 3 1383393 42689074 4457178 2026-09-13T12:52:48Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689074 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |}--[[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dcirovic|razgovor]]) 19:39, 14 svibanj-мај 2014 (CEST) c85x1yy4c8v67nbqe20034nchc7md1d 3 1399526 42689105 4474538 2026-09-13T12:56:15Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689105 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:blue; clear: both; position:relative;" | [[image:Information.svg|30px]] | Hvala vam za eksperimentiranje na Wikipediji. Vaš test je radio, i vraćen je na prethodnu izmjenu ili uklonjen. Koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]] za bilo kakve testove koje želite raditi. Pogledajte stranicu [[Wikipedia:Uvod|dobrodošlice]] da naučite više o doprinosu našoj enciklopediji. |}--[[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dcirovic|razgovor]]) 18:40, 15 svibanj-мај 2014 (CEST) c70sz093v7xv4a0y99sw23ny0r16jyk 0 1402614 42689237 42680203 2026-09-13T13:09:24Z Aca 108187 42689237 wikitext text/x-wiki '''FMRF amid''' (Phe-Met-Arg-Phe) [[neuropeptid]] je široke familije FMRF amidima srodnih peptida (FaRPs). Oni imaju zajedničku -RF amidnu sekvencu na njihovom [[C-terminus]]u. Prvi put je bio identifikovan u školjci ''Mercenaria mercenaria''. Smatra se da ima važnu ulogu u regulaciji aktivnosti srca.<ref>López-Vera E, Aguilar MB, Heimer de la Cotera EP. (2008) FMRFamide and related peptides in the phylum mollusca. Peptides. 2008 Feb;29(2):310-7.</ref> Poznato je nekoliko FMRF amidu srodnih peptida, koji regulišu razne ćelijske funkcije i poseduju farmakološka svojstva, kao što su anti-opijatni efekti.<ref>Rőszer T, Bánfalvi G. (2011) FMRFamide-related peptides: Anti-opiate transmitters acting in apoptosis. Peptides. 2011 Apr 15. {{PMID|21524675}}</ref> FMRF amid je važan neuropeptid u više redova, među kojima su [[Insecta]], [[Nematoda]], [[Mollusca]] i [[Annelida]].<ref>{{cite journal |author=Oetken M, Bachmann J, Schulte-Oehlmann U, Oehlmann J |title=Evidence for endocrine disruption in invertebrates |journal=Int. Rev. Cytol. |volume=236 |issue= |pages=1–44 |year=2004 |pmid=15261735 |doi=10.1016/S0074-7696(04)36001-8 |url=}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [https://www.abcam.com/en-rs/products/primary-antibodies/npff-antibody-ab10352 FMRFamide antibody (ab10352) datasheet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240327084244/https://www.abcam.com/en-rs/products/primary-antibodies/npff-antibody-ab10352 |date=2024-03-27 }} {{Neuropeptidi-lat}} [[Kategorija:Neurotransmiteri]] nnztq49yf9ic5vm4fyxnp1hseubt9tp 3 1404616 42689132 4493263 2026-09-13T12:59:16Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689132 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:blue; clear: both; position:relative;" | [[image:Information.svg|30px]] | Hvala vam za eksperimentiranje na Wikipediji. Vaš test je radio, i vraćen je na prethodnu izmjenu ili uklonjen. Koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]] za bilo kakve testove koje želite raditi. Pogledajte stranicu [[Wikipedia:Uvod|dobrodošlice]] da naučite više o doprinosu našoj enciklopediji. |}--[[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dcirovic|razgovor]]) 18:44, 16 svibanj-мај 2014 (CEST) p2khdg3eaaleeggl42iimw6per996z5 3 1404617 42689242 4493272 2026-09-13T13:10:07Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689242 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:blue; clear: both; position:relative;" | [[image:Information.svg|30px]] | Hvala vam za eksperimentiranje na Wikipediji. Vaš test je radio, i vraćen je na prethodnu izmjenu ili uklonjen. Koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]] za bilo kakve testove koje želite raditi. Pogledajte stranicu [[Wikipedia:Uvod|dobrodošlice]] da naučite više o doprinosu našoj enciklopediji. |}--[[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dcirovic|razgovor]]) 18:45, 16 svibanj-мај 2014 (CEST) ny9v2oy5939j651648wqkiqm3g0s47b 3 1405230 42689149 4529580 2026-09-13T13:01:06Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689149 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |}--[[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dcirovic|razgovor]]) 19:58, 18 svibanj-мај 2014 (CEST) prxso8txuh9llbg8206sbom2s2ytuwh 3 1405594 42689234 4550482 2026-09-13T13:09:13Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689234 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:blue; clear: both; position:relative;" | [[image:Information.svg|30px]] | Hvala vam za eksperimentiranje na Wikipediji. Vaš test je radio, i vraćen je na prethodnu izmjenu ili uklonjen. Koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]] za bilo kakve testove koje želite raditi. Pogledajte stranicu [[Wikipedia:Uvod|dobrodošlice]] da naučite više o doprinosu našoj enciklopediji. |}--[[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dcirovic|razgovor]]) 00:24, 20 svibanj-мај 2014 (CEST) i95f8qnnim37z8wdomisvxnvna73hh3 3 1405854 42689073 4568174 2026-09-13T12:52:46Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689073 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:blue; clear: both; position:relative;" | [[image:Information.svg|30px]] | Hvala vam za eksperimentiranje na Wikipediji. Vaš test je radio, i vraćen je na prethodnu izmjenu ili uklonjen. Koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]] za bilo kakve testove koje želite raditi. Pogledajte stranicu [[Wikipedia:Uvod|dobrodošlice]] da naučite više o doprinosu našoj enciklopediji. |}--[[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dcirovic|razgovor]]) 00:27, 21 svibanj-мај 2014 (CEST) sidhwujuenqcyo5sbkt6x74ojeugbic 3 1405972 42689100 4583390 2026-09-13T12:55:24Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689100 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |}--[[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dcirovic|razgovor]]) 21:24, 21 svibanj-мај 2014 (CEST) lmj9o7w9pu2qju3yj5q77p2ofeizfzi 3 1406607 42689283 4616271 2026-09-13T13:13:19Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689283 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Molimo vas da prestanete. Ako nastavite [[WP:V|vandalizirati]] stranice, bit će vam zabranjeno uređivati Wikipediju. |}--[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 20:35, 23 svibanj-мај 2014 (CEST) 1271zgyqwwsk9bshg8jq7wuc7usatte 3 1407336 42689179 4628552 2026-09-13T13:04:06Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689179 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |}--[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 21:24, 25 svibanj-мај 2014 (CEST) r4819eab7ulvzvr8cjhdnoicnh8phmi 3 1407416 42689307 4629927 2026-09-13T13:15:11Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689307 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |}--[[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dcirovic|razgovor]]) 00:23, 27 svibanj-мај 2014 (CEST) f9b8lit57coq9x56ps0rrmlgivvneje 3 1409457 42689229 4827371 2026-09-13T13:09:05Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689229 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |}-- [[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dcirovic|razgovor]]) 15:17, 11 jun-липањ 2014 (CEST) gcnhiq0jhvsdny1mpnpgaiv9dupf095 3 1409739 42689231 4842756 2026-09-13T13:09:08Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689231 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |} [[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dcirovic|razgovor]]) 15:17, 11 jun-липањ 2014 (CEST) nmn85d5b114i556c2b37wesrmr7pgh2 3 1414126 42689131 5021527 2026-09-13T12:59:14Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689131 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:blue; clear: both; position:relative;" | [[image:Information.svg|30px]] | Hvala vam za eksperimentiranje na Wikipediji. Vaš test je radio, i vraćen je na prethodnu izmjenu ili uklonjen. Koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]] za bilo kakve testove koje želite raditi. Pogledajte stranicu [[Wikipedia:Uvod|dobrodošlice]] da naučite više o doprinosu našoj enciklopediji. |} --[[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dcirovic|razgovor]]) 01:16, 24 jun-липањ 2014 (CEST) jj3dfz04ft8qsrcgbqxripvsom0jkdn 0 1414559 42689062 42347391 2026-09-13T12:46:31Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689062 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:IBM_704_mainframe.gif|right|thumb|280px|Primer [[IBM 704]] mejnfrejma ([[1964]])]] '''Mejnfrejm računari''' (kolokvijalno se naziva „velikim gvožđem"<ref>{{cite web|url=http://www.theregister.co.uk/2005/07/20/ibm_mainframe_refresh/|title=IBM preps big iron fiesta|publisher=The Register|date=20. 7. 2005.|access-date=2014-06-27|archive-date=2013-12-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20131213105642/http://www.theregister.co.uk/2005/07/20/ibm_mainframe_refresh/|url-status=dead}}</ref>), su moćni računari koji se prvenstveno koriste u industrijskim i državnim organizacijama za kritične aplikacije, obradu podataka velikih razmera kao što popis stanovništva, industrijske i potrošačke statistike, planiranje resursa preduzeća i obrada transakcija. Termin je originalno potekao od velikih ormara u kojima je bila smeštena [[centralna procesorska jedinica]] i glavna memorija ranih računara.<ref>Oxford English Dictionary, on -line edition, ''mainframe, n''</ref><ref>{{cite web | last = Ebbers | first = Mike | last2 = O’Brien | first2 = W. | last3 = Ogden | first3 = B. | title = Introduction to the New Mainframe: z/OS Basics | publisher = IBM International Technical Support Organization | year = 2006 | format = pdf | url = http://publibz.boulder.ibm.com/zoslib/pdf/zosbasic.pdf | accessdate = 1. 6. 2007. | archive-date = 2017-07-02 | archive-url = https://web.archive.org/web/20170702062639/http://publibz.boulder.ibm.com/zoslib/pdf/zosbasic.pdf | dead-url = yes }}</ref> Kasnije je termin korišćen za razlikovanje moćnijih industrijskih mašina od manjih računara. Većina arhitekture velikih računarskih sistema potiče iz [[1960e|1960-ih]], ali se evolucija nastavlja == Način rada == Moderni mejnfrejmovi su stvoreni kako bi rešavali složene zadatke za vrlo kratko vreme i za: * Bezbednost u radu * Kompatibilnost sa starijim softverom Mejnfrejmovi mogu pokretati više operativnih sistema istovremeno. Ova tehnika se zove i tehnika [[virtuelne mašine]]. Sastoje se iz dva dela; '''logičke particije''' i '''virtuelne mašine'''. == Izgled == Do 1960. godine mejnfrejmovi nisu imali [[grafički korisnički interfejs]]. Koristili su bušene kartice, papirne i magentne trake za prenos podataka kroz programe. Rukovođeni su u beč modu (konzola) kako bi izvršavali kancelarijske poslove u bankama i državnim upravama. == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Mainframe computers}} * [http://ibm.com/zseries IBM eServer zSeries mejnfrejm računari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231106191007/https://www.ibm.com/servers |date=2023-11-06 }} * [http://www.technikum29.de/en/computer/univac9400 Univac 9400], [[Kategorija:Klase računara]] drn2uzzzzao3mpdh0ao0b2ikq16n7zd 3 1429125 42689085 5278120 2026-09-13T12:53:24Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689085 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |}--[[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dcirovic|razgovor]]) 21:26, 3 jul-српањ 2014 (CEST) miumw0zz7mxclnl202swu7no40tae1a 0 1445115 42689429 42493929 2026-09-13T17:16:39Z PopivodaUK 391723 Ispravka imena sela, nma nikakvoga stuba tamo osim od struje. Pravo ime sela je Lješev Stup. 42689429 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u CG |mesto=Lješev Stub |slika= |opis_slike= |opština=Cetinje |populacija=0 |gustina=0 |poštanski kod= |pozivni broj=041 |registarska oznaka=CT |gšir=42.508833 |gduž=18.908 }} '''Lješev Stup''' je pusto naselje u [[prijestonica Cetinje|opštini Cetinje]] u Crnoj Gori. Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2003. u Crnoj Gori|2003.]] nije bilo stanovnika (prema popisu iz [[Popis stanovništva 1991. u SFRJ|1991.]] bilo je 5 stanovnika). == Demografija == Ovo naselje nema više stanovnika (prema popisu iz [[2003]]. godine), a u poslednja četiri popisa je konstantno opadao broj stanovnika do konačne depopulacije. {| width="50%" style="background:transparent; " | valign="top" width="50%" style="border:1px solid black; " | <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka'' {| | style="border:1px solid gray; padding: 0;" | <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1940 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940 PlotData = bar:82 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:54 color:gray1 from:start till:end bar:27 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(62,119)(77,163) color:blue width:2 points:(77,163)(100,98) color:blue width:2 points:(100,98)(128,90) color:blue width:2 points:(128,90)(157,38) color:blue width:2 points:(157,38)(185,30) color:blue width:2 points:(185,30)(220,20) color:blue width:2 </timeline> |} </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> | valign="down" width="50%" | {{Popis-CG |izvor=<ref>Knjiga 9, ''Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8764176</ref> |p1948=48 |p1953=69 |p1961=38 |p1971=34 |p1981=9 |p1991=5 |p1991n=5 |p2003s=- |p2003=- }} |} {{DomaćinstvaNaseljaCG|12|13|9|7|3|2|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-}} {{BrakNaseljaSrbija|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-}} {{ZanimanjaNaseljaSrbija|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.fallingrain.com/world/MJ/00/Ljesev_Stub.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)] * [http://wikimapia.org/maps?ll=42.508833,18.908&spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)] * [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/crna-gora/ljesev-stub/ Gugl satelitska mapa (Maplandia)] * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=42.508833&longitude=18.908&zoom=8 Plan naselja na mapi (Mapquest)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071012124459/http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal |date=2007-10-12 }} {{Opština Cetinje}}{{GLAVNIRASPORED:Lješev Stup}} [[Kategorija:Opština Cetinje]] [[Kategorija:Pusta naselja u Crnoj Gori]] b4ebk32nh780094hzjo1d2lbc9e6wuk 42689432 42689429 2026-09-13T17:18:24Z ~2026-49396-98 391724 42689432 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u CG |mesto=Lješev Stup |slika= |opis_slike= |opština=Cetinje |populacija=0 |gustina=0 |poštanski kod= |pozivni broj=041 |registarska oznaka=CT |gšir=42.508833 |gduž=18.908 }} '''Lješev Stup''' je pusto naselje u [[prijestonica Cetinje|opštini Cetinje]] u Crnoj Gori. Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2003. u Crnoj Gori|2003.]] nije bilo stanovnika (prema popisu iz [[Popis stanovništva 1991. u SFRJ|1991.]] bilo je 5 stanovnika). == Demografija == Ovo naselje nema više stanovnika (prema popisu iz [[2003]]. godine), a u poslednja četiri popisa je konstantno opadao broj stanovnika do konačne depopulacije. {| width="50%" style="background:transparent; " | valign="top" width="50%" style="border:1px solid black; " | <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka'' {| | style="border:1px solid gray; padding: 0;" | <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1940 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940 PlotData = bar:82 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:54 color:gray1 from:start till:end bar:27 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(62,119)(77,163) color:blue width:2 points:(77,163)(100,98) color:blue width:2 points:(100,98)(128,90) color:blue width:2 points:(128,90)(157,38) color:blue width:2 points:(157,38)(185,30) color:blue width:2 points:(185,30)(220,20) color:blue width:2 </timeline> |} </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> | valign="down" width="50%" | {{Popis-CG |izvor=<ref>Knjiga 9, ''Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8764176</ref> |p1948=48 |p1953=69 |p1961=38 |p1971=34 |p1981=9 |p1991=5 |p1991n=5 |p2003s=- |p2003=- }} |} {{DomaćinstvaNaseljaCG|12|13|9|7|3|2|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-}} {{BrakNaseljaSrbija|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-}} {{ZanimanjaNaseljaSrbija|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.fallingrain.com/world/MJ/00/Ljesev_Stub.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)] * [http://wikimapia.org/maps?ll=42.508833,18.908&spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)] * [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/crna-gora/ljesev-stub/ Gugl satelitska mapa (Maplandia)] * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=42.508833&longitude=18.908&zoom=8 Plan naselja na mapi (Mapquest)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071012124459/http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal |date=2007-10-12 }} {{Opština Cetinje}}{{GLAVNIRASPORED:Lješev Stup}} [[Kategorija:Opština Cetinje]] [[Kategorija:Pusta naselja u Crnoj Gori]] 6gycwyikoz1eps7pwzqjwtlrz3xns52 42689436 42689432 2026-09-13T17:20:33Z ~2026-49396-98 391724 Dodat link na lokalni website sa vise informacija 42689436 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u CG |mesto=Lješev Stup |slika= |opis_slike= |opština=Cetinje |populacija=0 |gustina=0 |poštanski kod= |pozivni broj=041 |registarska oznaka=CT |gšir=42.508833 |gduž=18.908 }} '''Lješev Stup''' je pusto naselje u [[prijestonica Cetinje|opštini Cetinje]] u Crnoj Gori. Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2003. u Crnoj Gori|2003.]] nije bilo stanovnika (prema popisu iz [[Popis stanovništva 1991. u SFRJ|1991.]] bilo je 5 stanovnika). == Demografija == Ovo naselje nema više stanovnika (prema popisu iz [[2003]]. godine), a u poslednja četiri popisa je konstantno opadao broj stanovnika do konačne depopulacije. {| width="50%" style="background:transparent; " | valign="top" width="50%" style="border:1px solid black; " | <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka'' {| | style="border:1px solid gray; padding: 0;" | <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1940 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940 PlotData = bar:82 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:54 color:gray1 from:start till:end bar:27 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(62,119)(77,163) color:blue width:2 points:(77,163)(100,98) color:blue width:2 points:(100,98)(128,90) color:blue width:2 points:(128,90)(157,38) color:blue width:2 points:(157,38)(185,30) color:blue width:2 points:(185,30)(220,20) color:blue width:2 </timeline> |} </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> | valign="down" width="50%" | {{Popis-CG |izvor=<ref>Knjiga 9, ''Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8764176</ref> |p1948=48 |p1953=69 |p1961=38 |p1971=34 |p1981=9 |p1991=5 |p1991n=5 |p2003s=- |p2003=- }} |} {{DomaćinstvaNaseljaCG|12|13|9|7|3|2|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-}} {{BrakNaseljaSrbija|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-}} {{ZanimanjaNaseljaSrbija|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.fallingrain.com/world/MJ/00/Ljesev_Stub.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)] * [http://wikimapia.org/maps?ll=42.508833,18.908&spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)] * [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/crna-gora/ljesev-stub/ Gugl satelitska mapa (Maplandia)] * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=42.508833&longitude=18.908&zoom=8 Plan naselja na mapi (Mapquest)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071012124459/http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal |date=2007-10-12 }} * [https://popivoda.net/archive/Popivoda/03%20-%2001%20Ljesev%20Stup%2004.html Popivoda.net - https://popivoda.net/archive/Popivoda/03%20-%2001%20Ljesev%20Stup%2004.html] * {{Opština Cetinje}}{{GLAVNIRASPORED:Lješev Stup}} [[Kategorija:Opština Cetinje]] [[Kategorija:Pusta naselja u Crnoj Gori]] ea9qwj6ad1bqfyeltajubi4uxaohkii 42689526 42689436 2026-09-13T22:56:57Z Aca 108187 revert 42689526 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u CG |mesto=Lješev Stub |slika= |opis_slike= |opština=Cetinje |populacija=0 |gustina=0 |poštanski kod= |pozivni broj=041 |registarska oznaka=CT |gšir=42.508833 |gduž=18.908 }} '''Lješev Stub''' je pusto naselje u [[prijestonica Cetinje|opštini Cetinje]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2003. u Crnoj Gori|2003.]] nije bilo stanovnika (prema popisu iz [[Popis stanovništva 1991. u SFRJ|1991.]] bilo je 5 stanovnika). == Demografija == Ovo naselje nema više stanovnika (prema popisu iz [[2003]]. godine), a u poslednja četiri popisa je konstantno opadao broj stanovnika do konačne depopulacije. {| width="50%" style="background:transparent; " | valign="top" width="50%" style="border:1px solid black; " | <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka'' {| | style="border:1px solid gray; padding: 0;" | <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1940 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940 PlotData = bar:82 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:54 color:gray1 from:start till:end bar:27 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(62,119)(77,163) color:blue width:2 points:(77,163)(100,98) color:blue width:2 points:(100,98)(128,90) color:blue width:2 points:(128,90)(157,38) color:blue width:2 points:(157,38)(185,30) color:blue width:2 points:(185,30)(220,20) color:blue width:2 </timeline> |} </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> | valign="down" width="50%" | {{Popis-CG |izvor=<ref>Knjiga 9, ''Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8764176</ref> |p1948=48 |p1953=69 |p1961=38 |p1971=34 |p1981=9 |p1991=5 |p1991n=5 |p2003s=- |p2003=- }} |} {{DomaćinstvaNaseljaCG|12|13|9|7|3|2|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-}} {{BrakNaseljaSrbija|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-}} {{ZanimanjaNaseljaSrbija|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.fallingrain.com/world/MJ/00/Ljesev_Stub.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)] * [http://wikimapia.org/maps?ll=42.508833,18.908&spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)] * [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/crna-gora/ljesev-stub/ Gugl satelitska mapa (Maplandia)] * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=42.508833&longitude=18.908&zoom=8 Plan naselja na mapi (Mapquest)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071012124459/http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal |date=2007-10-12 }} {{Opština Cetinje}} [[Kategorija:Opština Cetinje]] [[Kategorija:Pusta naselja u Crnoj Gori]] s49wunfiaialq6kp9e5nebhbjwhsci6 0 1453675 42689414 42542910 2026-09-13T16:55:14Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689414 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Miloševo (razvrstavanje)}} {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Miloševo |izvorno_ime = <small>{{jez-mak|Милошево}}</small> |grb = |slika = Панорама на Милошево.jpg |opis_slike = |opština = Kruševo |populacija = 50 |nadm visina = 650 |gšir = 41.3089 |gduž = 21.3128 |pozivni broj = (+389) 48 |poštanski kod = 7550 |registarska oznaka =BT }} '''Miloševo''' ({{jez-mak|Милошево}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u zapadnom delu države. Miloševo pripada [[Opština Kruševo|opštini Kruševo]]. == Prirodni uslovi == Naselje Miloševo je smešteno u zapadnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg većeg grada, [[Prilep]]a, naselje je udaljeno 30&nbsp;km zapadno. Miloševo se nalazi na zapadnom obodu [[Pelagonija|Pelagonije]], najveće [[Visoravan|visoravni]] [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Naseljski atar je na istoku [[Ravnica|ravničarski]], dok se ka zapadu izdižu južna brda [[Buševa planina|Buševe planine]]. Kroz naselje protiče [[Crna Reka (Makedonija)|Crna reka]], koja na datom mestu iz [[Planina|planinskog]] ulazi u [[Ravnica|ravničarski]] predeo [[Pelagonija|Pelagonije]]. Nadmorska visina naselja je približno 650 metara. Klima u naselju je [[kontinentalna klima|kontinentalna]]. == Historija == == Stanovništvo == Po popisu stanovništva iz [[2002]]. godine Miloševo je imalo 50 stanovnika. Pretežno stanovništvo u naselju su politički [[Makedonci]] (76%), a manjina su etnički [[Srbi]] (24%). Većinska veroispovest u naselju je [[pravoslavlje]]. == Povezano == * [[Opština Kruševo]] * [[Srbi u Makedoniji]] == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == * [http://www.krusevo.gov.mk/ www.krusevo.gov.mk Zvanična stranica opštine Kruševo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201215010024/http://www.krusevo.gov.mk/ |date=2020-12-15 }} {{Opština Kruševo}} [[Kategorija:Opština Kruševo]] 7iehdwnn85iptu5083ljdv9orj6awv4 0 1453774 42689560 42355186 2026-09-14T08:55:14Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689560 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Norovo |izvorno_ime = <small>{{jez-mak|Норово}}</small> |grb = |slika = R1306 - Norovo - P1100176.JPG |opis_slike = |opština = Kruševo |populacija = 599 |nadm visina = 750 |gšir = 41.4 |gduž = 21.275 |pozivni broj = (+389) 48 |poštanski kod = 7550 |registarska oznaka =BT }} '''Norovo''' ({{jez-mak|Норово}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u zapadnom delu države. Norovo pripada [[Opština Kruševo|opštini Kruševo]]. == Prirodni uslovi == Naselje Norovo je smešteno u zapadnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg većeg grada, [[Prilep]]a, naselje je udaljeno 35&nbsp;km zapadno. Norovo se nalazi na zapadnom obodu [[Pelagonija|Pelagonije]], najveće [[Visoravan|visoravni]] [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Naselje je položeno u istočnom podnožju [[Buševa planina|Buševe planine]], dok se jugoistočno od naselja pruža [[polje]]. Nadmorska visina naselja je približno 750 metara. Klima u naselju je [[Planinska klima|planinska]] zbog znatne nadmorske visine. == Historija == == Stanovništvo == Po popisu stanovništva iz [[2002]]. godine Norovo je imalo 599 stanovnika. Pretežno stanovništvo u naselju su [[Albanci]] (98%). Većinska veroispovest u naselju je [[islam]]. == Povezano == * [[Opština Kruševo]] == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == * [http://www.krusevo.gov.mk/ www.krusevo.gov.mk Zvanična stranica opštine Kruševo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201215010024/http://www.krusevo.gov.mk/ |date=2020-12-15 }} {{Opština Kruševo}} [[Kategorija:Opština Kruševo]] krcue3kjj4dov0smzj7dlrjmnsg2t2r 3 1466579 42689279 5619465 2026-09-13T13:13:13Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689279 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:blue; clear: both; position:relative;" | [[image:Information.svg|30px]] | Hvala vam za eksperimentiranje na Wikipediji. Vaš test je radio, i vraćen je na prethodnu izmjenu ili uklonjen. Koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]] za bilo kakve testove koje želite raditi. Pogledajte stranicu [[Wikipedia:Uvod|dobrodošlice]] da naučite više o doprinosu našoj enciklopediji. |}--[[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dcirovic|razgovor]]) 18:35, 24 jul-српањ 2014 (CEST) 885b14kdfzt0oswov9x5nv4l48enovz 0 1467429 42689393 42671151 2026-09-13T15:58:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689393 wikitext text/x-wiki '''Milan Kerdić''' ([[Davor]], [[22. listopada]] [[1856.]] – Davor, [[25. lipnja]] [[1900.]]) je bio hrvatski [[novinar]] i [[političar]] iz [[Stranka prava|pravaških]] redova. Bio je prvi profesionalni novinar u [[Slavonski Brod|Brodu]]. Po struci je bio diplomirani pravnik. == Biografija == Rodio se u posavskom mjestu Davoru. U Zagrebu je studirao pravo. Još se u mladosti zagrijao za pravašku ideju. U Brod je došao iz [[Zagreb]]a. U Brodu je radio kao [[perovođa]] u odvjetničkim uredima dvaju poznatih odvjetnika, [[Ignjat Brlić|Ignjata]] i poslije [[Vatroslav Brlić|Vatroslava Brlića]]. Uređivao je [[Stranka prava|pravaški]] dnevnik [[Sloboda (Zagreb)|Slobodu]] od 1880. do 1884. godine, a u njoj je također bio pisao. 1880-ih se spominje i kao tiskar pravaških knjiga na [[Sušak]]u,<ref>[http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=068232&Baza=1 Katalog HAZU]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Hrvatska knjiga za godinu 1881. Napisala i izdala ju Hrvatska mladost Stranke prava. Sa slikom (Vjekoslav Bach). Sušak. Tiskom Milana Kerdića 1882.</ref> dok je [[Gavro Grünhut]] u isto vrijeme bio nakladnikom.<ref>[http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=110166&Baza=1 Katalog HAZU]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Knjižnica za zabavu. - Sušak : Naklada G. Grünhuta, 188-? - (Tisak Milana Kerdića). - sv. ; 8°.</ref> Siječnja 1894. postao je urednikom prvih brodskih lokalnih novina [[Posavska Hrvatska (Slavonski Brod)|Posavske Hrvatske]], glasila Stranke prava, čiji je izdavač bio [[Zefir Marac]]. List je pokrenut na inicijativu [[Vatroslav Brlić|Vatroslava Brlića]]. Kerdić je također pisao za taj list. Bio je dobar spisatelj, a kvalitetnim vodstvom i profesionalnim pristupom stvorio je vrlo dobar tjednik. Poslije siječnja 1898. povukao se iz uredništva u rodno mjesto. U razdoblju 1890-ih kad su diljem banske Hrvatske nizali se oporbeni prosvjedi protiv bilo kakva Vladina zadiranja u ''gradski'' Zakon, Kerdićev je Brod također bio takav. Osim što je grad držao do svojeg Ja, što se protivio postavljanju komesara iz Zagreba, Brod je bio jedan od rijetkih oporbenih gradova u tom dijelu Hrvatske. Pored toga, brodska je organizacija bila jedna od najbolje organiziranih oporbenih lokalnih stranačkih organizacija, čemu je potvrda bio kvalitetni tjednik koji je Klub Stranke prava izdavao, po čemu je Brod i Brod iskakao od istočnih dijelova Hrvatske (Slavonija, Srijem) u kojima su [[mađaroni]] držali vlast. Kerdić se spominje kao zapisničar građanske skupštine sazvane 29. srpnja 1895. koju je sazvao Klub Stranke prava na kojoj se prosvjedovalo protiv protiv najavljenih izmjena kojima se željelo okrnjiti autonomiju gradova banske Hrvatske. Kerdić se spominje u krugu osnivača Kluba hrvatskih književnika i umjetnika u Osijeku, prethodnikom današnjeg Ogranka [[DHK]] ([[Milan Cepelić]], [[Franjo Ciraki]], [[Vladoje Dukat]], [[August Harambašić]], [[Rudolf Horvat]], [[Julije Kempf]], Milan Kerdić, [[Vjekoslav Klaić]], [[Samuel Kocian]], [[Đuro Kovačević]]...<ref>[[Vladimir Rem]]: [http://www.tz-djakovo.hr/djnovine/52_2006-12-05.pdf Obilježeno 25 godina slavonsko-baranjsko-srijemskoga ogranka DHK. Šest književnika iz Đakovštine u 106 godina Društva hrvatskih književnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121023061306/http://www.tz-djakovo.hr/djnovine/52_2006-12-05.pdf |date=2012-10-23 }}, [[Đakovačke novine]], str. 15, 5. prosinca 2006.</ref> Danas u Slavonskom Brodu ulica nosi ime po ovom novinaru. == Objavljena djela == O Kerdiću je napisana monografija ''Milan Kerdić i "Posavska Hrvatska (1894. - 1898.)"''(priredio Stribor Uzelac Schwendemann, 2007.), {{ISBN|978-953-6929-75-7}}.<ref>[http://crolib.hr/cgi-bin/unicat.cgi?form=D1480528083 Crolib]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> == Izvori == *Branko Ostajmer: [http://hrcak.srce.hr/file/92307 Zakon o uređenju gradskih općina iz 1895. i položaj Broda na Savi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200620042034/https://hrcak.srce.hr/file/92307 |date=2020-06-20 }}, [[Scrinia slavonica]] 9 (2009), 257-27 *[[Mato Artuković]]: [http://hrcak.srce.hr/file/14188 "Posavska Hrvatska" o Brodu krajem 19. stoljeća]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Scrinia slavonica 2 (2002) *[http://www.brodportal.hr/vijesti/sb-kalendar/item/2327-hrvatska-proglasila-samostalnost Brodski portal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130908091410/http://www.brodportal.hr/vijesti/sb-kalendar/item/2327-hrvatska-proglasila-samostalnost |date=2013-09-08 }} SB kalendar - Hrvatska proglasila samostalnost {{izvori}} == Vanjske veze == *[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=130244 Ivan Peršić o Stjepanu Radiću: u povodu knjige Kroničarskih spisa Ivana Peršića] * [[Jasna Turkalj]]: [http://hrcak.srce.hr/file/151590 Gavro Gruenhut - pravaški nakladnik, publicist i agitator] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140322120203/http://hrcak.srce.hr/file/151590 |date=2014-03-22 }} God. 35., br. 3., 921.-942. (2003) * Zdenko Matošević: [http://dragovoljac.com/index.php?option=com_content&view=article&id=17585:nekad-kao-i-danas&catid=9:politika-i-drutvo&Itemid=11 Nekad kao i danas]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Dragovoljac.com (tekst u članku u cijelosti preuzet iz knjige Milan Kerdić i „Posavska Hrvatska“ (2007.) koju je priredio Stribor U. Schwendemann) {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kerdić, Milan}} [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski pravaški pokret]] [[Kategorija:Hrvatski političari]] [[Kategorija:Hrvatski pravnici]] [[Kategorija:Slavonski Brod]] 7hxjizszyp74a7wglr58ghfo4v4v10f 0 1467633 42689554 42334011 2026-09-14T07:45:49Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689554 wikitext text/x-wiki {{Filozof | regija = Hrvatska filozofija | era = Hrvatska filozofija 16.-19. stoljeća | slika = Nicolo.vito.gozze.gif | opis_slike = | ime = Nikola Vitov Gučetić | rođenje = [[1549.]] [[Dubrovnik]] | smrt = [[1610.]] | škola_tradicija = [[renesansa]] | glavni_interesi = [[filozofija]], [[teologija]], [[ekonomija]] | poznate_ideje = | utjecaji = [[Aristotel]] | utjecao_na = }} '''Nikola Vitov Gučetić''' ([[1549.]] - [[1610.]]) dubrovački je plemić, filozof, političar i polihistor, te jedan od najumnijih i najvažnijih Dubrovčana svoga vremena. Vrijednost njegova rada potvrđuje činjenica da se sav njegov golemi opus danas čuva u arhivima u [[Vatikan]]u i [[Pesara|Pesaru]]. Sve svoje spise napisao je na [[Latinski jezik|latinskom]] i [[Talijanski jezik|talijanskom]], jezicima učene Europe, što je bio i jedan od razloga zbog čega je dugo ostao nedostupan hrvatskoj kulturnoj i znanstvenoj javnosti. Kao tipičan predstavnik [[Renesansa|renesanse]] široko je obrazovan, te već za života stječe visoka znanstvena priznanja, a naslov doktora filozofije i teologije dobiva od [[Klement VIII.|pape Klementa VIII]]. == Biografija == Rođen je u uglednoj i bogatoj obitelji iz koje su potjecali mnogi teolozi, pjesnici, slikari, filozofi, glazbenici i povjesničari, a koja je dugo godina aktivno sudjelovala u dubrovačkoj vlasti. U dubrovačkim školama stječe [[humanizam|humanističko]] znanje, te u svom ljetnikovcu u [[Trsteno]]m prikuplja vrijednu filozofsku i književnu biblioteku i okuplja dubrovačke renesansne pjesnike i mislioce. Bio je visoki upravni i politički dužnosnik u Dubrovačkoj Republici, sedam puta knez. Oženio se [[Mara Gundulić Gučetić|Marom Gundulić Gučetić]] (''Maria Gondola Gozze''), koja se također bavila filozofijom, te je napisala ''La querelle des femmes u renesansnom Dubrovniku''. Bio je član Akademije [[Insenthorum]] u [[Perugia|Perugi]] i premda nikada nije napuštao Dubrovačku Republiku, filozofski dijalozi s njegovim dubrovačkim prijateljima, čitali su se i na ondašnjim talijanskim sveučilištima. == Znanstveni rad == Gučetić pokazuje interes za različite ogranke znanosti od kojih su mnoge, barem kao samostalne discipline, tada tek u začetku. Bavio se [[filozofija|filozofijom]], [[teologija|teologijom]], [[pedagogija|pedagogijom]], [[ekonomija|ekonomijom]], [[sociologija|sociologijom]], [[estetika|estetikom]], [[etika|etikom]], [[kozmologija|kozmologijom]] i [[politologija|politologijom]]. Što se filozofije i teologije tiče, nastoji objediniti posebno platonističku i aristotelovsku struju mišljenja sa stajališta kršćanskog teologa i kritičara heretika i protestanata. Nastoji kristijanizirati [[Aristotel]]a, te prevladati teološke razlike. Tumači Aristotelovu ''Retoriku'', te raspravlja o govorništvu i srodnim disciplinama izvodeći tezu o zajedništvu retorike i dijalektike; obrazloženjem govorničkog umijeća, stvaralačke uporabe jezika i sl. označava pomak od tradicionalne aristotelovske i ciceronijanske retorike pa svojim idejama anticipira baroknu poetiku. Također, obrađuje problematiku moralne teologije, te razmatra pitanja biblijsko-teološkog sadržaja, u kojima u duhu provatikanske polemike s protestantima raspravlja temeljne teze i formulacije; napada [[Martin Luther|Luthera]], [[Jean Calvin|Calvina]] i [[Philipp Melanchthon|Melanchtona]]. U ekonomskoj misli teoretičari ga smatraju utemeljiteljem radne teorije vrijednosti, koji je znatno prije od [[Adam Smith|Adama Smitha]] postulirao taj ekonomski princip. U djelu ''O upravljanju obitelji'' analizirao je i opisao sve obiteljske odnose koji se javljaju između muža i žene, roditelja i djece, kao i gospodara i slugu, te su ga stoga [[Đuro Basariček]] i [[Antun Radić]] opravdano proglasili prvim pedagoškim piscem u Hrvata. U politologiji on je prvi koji se bavi teorijom i praksom države, ali ne kao imaginarne utopije ili projicirane zajednice, nego konkretne empirijske činjenice, gradeći teoriju države i njezina ustroja, odnosno funkcioniranja. == Dialogo della Bellezza i Dialogo D'Amore (1581.) == ''O ljepoti'' i ''O ljubavi'' dva su Gučetićeva dijaloga pisana u duhu [[Platon]]a. Glavni protagonisti navedenih spisa su [[Mara Gundulić Gučetić]], Gučetićeva supruga, te njena prijateljica, dubrovačka pjesnikinja, književnica i humanistica [[Cvijeta Zuzorić]]. Veličanje klasičnog ideala lijepog i ljepote (istoznačnice dobrote) dovodi se u spregu s kršćanskim idealom vjere u najviše – najljepše – moralno najsavršenije biće. Gučetić ostaje neoaristotelovac, te pokušava učitati u Aristotelovu doktrinu [[Plotin]]ova i [[Proklo]]va učenja. Kad je riječ o estetici, nije napravio cjelovit teorijski sustav, nego radije piše fragmentirano i razrađuje fenomenologiju ljubavi. Ljubav prema ljepoti izvorište je razgovora o ljubavi, a o ljubavi su dostojne i sposobne govoriti samo božanske duše; ljubav postaje načelo univerzuma kojim se u Jednom pomiruje mnoštvo razina [[bitak|bitka]] i sjedinjenjem s inteligibilnom idejom postiže najviše dobro i sreća. Dijalog ujedno predstavlja i oslikava Gučetićev portret filozofski i umjetnički obrazovane istaknute žene, te je taj književno-filozofski razgovor od velikog povijesnog i kulturnog značenja. == Dello Stato delle Republiche == Ovo Gučetićevo djelo je vjerna i dosljedna interpretacija aristotelove [[Aristotelova Politika|Politike]]. U njemu prikazuje aristotelovo shvaćanje države, ali primarna etička pitanja povezuje s [[Platon]]ovom teorijom ideja i mislima o idealnoj državi. Cilj mu je osuvremeniti i razjasniti Aristotelovu doktrinu državnog uređenja i Aristotelovu praktičnu filozofiju. Djelo sadrži analize konkretnih oblika državnog uređenja, društvenih odnosa, vrline vladara, a na kraju daje naputke i upozorenja vladarima. Gučetić se zalaže za pučku (narodnu) državu u kojoj su vrhovna načela pravda i ravnopravnost građana pred zakonom. Osnova države počiva na slobodi. Nosioci vlasti ne smiju biti privilegirani kako se pojedinci ne bi osilili i pretvorili u tirane. Gučetićev opis ustrojstva vlasti je preuzet iz tadašnje organizacije vlasti Dubrovačke Republike, pa ima povijesnu vrijednost. Knjiga je tiskana u [[Venecija|Veneciji]] 1591. godine kod izdavača Aldo, te je postojeći primjerak još uvijek u odličnom stanju. == Djela == *''Commentaria in sermonem Auer. De substantia orbis, et in propositiones de causis'' [[1580]]. *''Dialogo d'amore detto Antos, secondo la mente di Platone'' [[1581]]. *''Dialogo della Bellezza detto Antos, secondo la mente di Platone'' [[1581]]. * ''Sopra le Metheore d' Aristotile'', prvo izdanje [[1584]]. i drugo [[1585]]., u [[Venecija|Veneciji]]. *''Dello stato delle republiche secondo la mente di Aristotele'' [[1591]]. *''Discorsi della penitenza'' [[1589]]. *''Governo della famiglia'' [[1589]] == Povezano == * [[Mara Gundulić Gučetić]] * [[Cvijeta Zuzorić]] == Vanjske veze == [http://hrcak.srce.hr/file/31738 Prikaz Gučetićeva glavnog djela ''O ustroju država''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151009032229/http://hrcak.srce.hr/file/31738 |date=2015-10-09 }}<br /> [http://www.matica.hr/Vijenac/Vij220.nsf/AllWebDocs/esej3 Članak u Vijencu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070822182642/http://www.matica.hr/Vijenac/Vij220.nsf/AllWebDocs/esej3 |date=2007-08-22 }} {{Matica hrvatska}} {{DEFAULTSORT:Gučetić, Nikola Vitov}} [[Kategorija:Biografije, Dubrovnik]] [[Kategorija:Hrvatski filozofi 16.-19. stoljeća]] 4dxynn7j353bl68mbsi0o55j4fzfvnu 0 1467695 42689384 41820385 2026-09-13T15:13:01Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689384 wikitext text/x-wiki '''Miho Monaldi''' (Dubrovnik, oko [[1540.]] {{--}} Dubrovnik, [[1592.]]), bio je [[hrvatska književnost|hrvatski]] [[renesansa|renesansni]] teolog, filozof, pjesnik i matematičar iz [[Dubrovnik]]a. Jedan od predstavnika »zlatnog vijeka« dubrovačke književnosti. Njegov opus ni do danas nije potpuno istražen, koji iako nevelik, značajan je i u europskim okvirima. Pisao je isključivo na talijanskom jeziku.<!-- ali ga isti autori navode u hrvatsku književnost --> Bio je član dubrovačke [[Akademija složnijeh|Akademije složnijeh]]. Objavio je u Rimu zbirku [[sonet]]a, [[madrigal]]a, [[sestina]] i [[kancona]]. Opjevao je pobjedu u [[Bitka kod Lepanta|bitci kod Lepanta]], napisao kratki spjev, pobožne pjesme te dijalog, [[neoplatonizam|neoplatonistički]] orijentirani spis ''Irene, ossia della bellezza''. Jedna od sugovornica u tom dijalogu je [[Cvijeta Zuzorić]]. Po ovom je djelu jednim od rijetkih hrvatskih autora koji je iza sebe ostavio cjelovit sustav filozofije umjetnosti. Ostavio je zanimljive teze o glazbi, po čemu je hrvatski renesansni teoretičar glazbe. == Izvori == *[http://mudrac.ffzg.hr/~ltatomir/skripte/skripte/starija%20hrvatska%20knjizevnost.rtf Skripte FFZG] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070612104418/http://mudrac.ffzg.hr/~ltatomir/skripte/skripte/starija%20hrvatska%20knjizevnost.rtf |date=2007-06-12 }} Starija hrvatska književnost - renesansa *[[Emil Čić]]: [http://emilcic.exactpages.com/monaldi.html Miho Monaldi: "Irene, ovvero della bellezza" - Filozofsko-povijesna analiza] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110217101405/http://emilcic.exactpages.com/monaldi.html |date=2011-02-17 }} *Ljerka Schiffler: [http://hrcak.srce.hr/file/111311 Renesansno umijeće dijaloga: Miho Monaldi, Rasprava o ljepoti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305140940/http://hrcak.srce.hr/file/111311 |date=2016-03-05 }}, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, sv.26. br.1-2 (51-52) prosinac 2000. {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Monaldi, Miho}} [[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]] [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] [[Kategorija:Hrvatski pjesnici 16. stoljeća]] [[Kategorija:Renesansa]] [[Kategorija:Biografije, Dubrovnik]] [[Kategorija:Hrvatski filozofi]] [[Kategorija:Hrvatski matematičari]] f5npwye08dgljztia5bzxpkcfqrmfhy 0 1468333 42689385 42484335 2026-09-13T15:18:16Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 4 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689385 wikitext text/x-wiki '''Mihovil Katanec''' ([[Karlovac]], [[1893.]] – [[Zagreb]], [[1973.]])<ref name="Mačković">(srpski) [http://suistorija.wordpress.com/o-hrvatima-u-subotici/izvestaj-vojnoj-obavestajnoj-sluzbi-o-bunjevcima-iz-1934-godine/ Subotica nekada] [[Stevan Mačković]]: Izveštaj vojnoj obaveštajnoj službi o Bunjevcima iz 1934. godine.</ref>, bio je [[kulturni radnik]] [[Hrvati u Vojvodini|vojvođanskih Hrvata]]. Po struci bio je [[pravnik]]. Rodio se u Karlovcu 1893. godine. Kao mladi odvjetnik doselio se u [[Subotica|Suboticu]] neposredno nakon sklopljenog primirja s Mađarskom, u isto vrijeme kad i ostatak gorljivih mladića koji su poveli i pomagali društveni, kulturni i prosvjetni život bačkih Hrvata:[[Dragan Mrljak]], [[Matej Jankač]], [[Marin Juras]], I. Šercer i dr.<ref name="HIC">[http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/sekulic.htm HIC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924030117/http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/sekulic.htm |date=2015-09-24 }} [[Ante Sekulić]]: Srpstvo u Podunavlju (1918.-1995.) - Medjunarodni znanstveni skup &quot;Jugoistocna Europa 1918.-1995.</ref> Istovremeno su u Sombor došli [[Ladislav Vlašić]], [[Vinko Žganec]], [[Mato Škrabalo]] i drugi.<ref name="HIC"/><ref>[http://hrcak.srce.hr/file/81814 Pro Tempore] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131207015456/http://hrcak.srce.hr/file/81814 |date=2013-12-07 }} Mario Bara: HSS u narodnom preporodu bačkih Hrvata</ref> == Politička djelatnost == 1920. je godine osnovao mjesnu organizaciju [[Hrvatska pučka stranka (1919.)|HPS-a]] zajedno s [[Ivo Kopilović|Ivom Kopilovićem]];<ref name="CPI">[http://www.cpi.hr/download/links/hr/7279.pdf CPI]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Robert Skenderović: Blaško Rajić i Hrvatska seljačka stranka – različiti koncepti nacionalnog identiteta bačkih Hrvata</ref> u Subotici je još čelnim bio [[Tomo Matković]] (koji je 1923. prešao u HRSS)<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/12712 God. 38., br. 3., 795.-816. (2006)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120528031306/http://hrcak.srce.hr/file/12712 |date=2012-05-28 }} Robert Skenderović: Bunjevačko-šokačka stranka 1920. - 1926.</ref> te u Tavankutu Franjo Skenderović,<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/batina/povijest/69-pregled-povijesti-hrvata-u-vojvodini?start=5 ZKVH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090515004941/http://www.zkvh.org.rs/index.php/batina/povijest/69-pregled-povijesti-hrvata-u-vojvodini?start=5 |date=2009-05-15 }} Mario Bara: Pregled povijesti Hrvata u Vojvodini</ref> no ubrzo se Katanec pridružio Bunjevačko-šokačkoj stranci, nakon čega je HPS-a nestao s bačke političke pozornice.<ref name="CPI"/> Nakon izbornih uspjeha u prvoj polovici 1920-ih, [[28. studenog]] [[1924.]] došla je kriza u [[Bunjevačko-šokačka stranka|Bunjevačko-šokačkoj stranci]] zbog podvojenosti viđenja budućeg organiziranog političkog života bačkih Hrvata, tako da su jedni članovi ostali na "odvojenom", t.zv. "pučkaškom" političkom pravcu, a druga skupina se politički primicala [[HRSS]]-u [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] (krilo kojem su pripadali [[Josip Đido Vuković|Josip Vuković Đido]], Mihovil Katanec i [[Mirko Ivković Ivandekić]], [[Stipan Vojnić Tunić]]). <ref name="Bara">[http://hrcak.srce.hr/file/12713 Časopis za suvremenu povijest God. 38., br. 3., 779.-793. (2006.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110523062823/http://hrcak.srce.hr/file/12713 |date=2011-05-23 }} Mario Bara: Somborska deklaracija i njezino značenje za bačke Hrvate, str. 780.-781.</ref> Još 1926. bio je uz Đidu Vukovića drugi glavni čovjek BŠS-a u Bačkoj, kad je dogovarao posjet Stjepana Radića Subotici.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/12713 God. 38., br. 3., 717.-1174]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Mario Bara: Somborska deklaracija i njezino značenje za bačke Hrvat</ref> 4. kolovoza 1928. [[Hrvatska seljačka stranka]] pokrenula je svoje glasilo na mađarskom jeziku [[Föld]] (''Zemlja''), koji je uređivao Mihovil Katanec. List je kratko izlazio. <ref>[http://www.radiosuboticadanas.info Radio Subotica na hrvatskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180808162211/http://radiosuboticadanas.info/|date=2018-08-08}} Na današnji dan, Priredoi [[Lazar Merković]], 4. kolovoza, preuzeto 4. kolovoza 2013.</ref> Nakon drugog svjetskog rata bio je davatelj podataka [[Juraj Andrassy|Jurju Andrassyju]] kod rješavanja pitanja [[Bajski trokut|Bajskog trokuta]] 1945. godine. Te je godine Federalna Hrvatska izaslala Jurja Andrassyja, a suradnici su mu za sjeveroistočne granice Hrvatske, odnosno za područje Bajskog trokuta bili [[Blaško Rajić]], [[Grga Skenderović]] i [[Vinko Žganec]]. Da bi se prikupilo podatke u svezi s mogućim novim razgraničenjem s Mađarskom, odnosno da bi se pomoglo uključiti Bajski trokuta u novu Jugoslaviju na osnovi gospodarskog, prometnog i etnografskog interesa, angažiralo se dobavljače podataka. Tu su bili stručnjaci i lokalci (v. [[Antifašistički front Slavena u Mađarskoj]]). Od stručnjaka bili su tu Katanec i [[Matija Evetović]], [[Lajčo Jaramazović]], [[Mato Škrabalo]] i drugi. S druge strane bio je [[Antun Karagić]] iz Gare. Nepovoljne političke okolnosti, sovjetsko protivljenje, nezainteresiranost jugoslavenskog državnog vrha odnosno kasnija odluka Vlade DF Jugoslavije da neće pokretati pitanje granice prema Mađarskoj ako Mađarska osigura jugoslavenskim manjinama autonomna prava u sferi kulture i obrazovanja, dovela je do toga da se pitanje tih granica više nikad nije pokretalo, a zatim kasniji sukob sa Staljinom, rezolucija Informbiroa zacementiralo je stanje.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/94880 Pro Tempore] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150224013507/http://hrcak.srce.hr/file/94880 |date=2015-02-24 }} Mario Bara: Đilasova komisija i sudbina bačkih Hrvata</ref> == Kulturna djelatnost == Bio je poznati subotički [[odvjetnik]], uz odvjetnika [[Matej Jankač|Mateja Jankača]]. [[Vojna obavještajna služba Kraljevine Jugoslavije]] izvijestila je 1934. da su njih dvojica, uz direktore banaka [[Dragan Mrljak|Mrljaka]] i [[Miroslav Mažgon|Mažgona]] te uz još nekoliko drugih Hrvata, sustavno radili i organizirali subotičke Hrvate.<ref name="Mačković"/> Jednim je od osoba koje su osnovale [[Hrvatsko pjevačko društvo Neven]].<ref name="Mačković"/> Bilo je to 4. prosinca 1920. godine. Ondje je Katanec bio zborovođom.<ref name="HIC"/> Bio je važan i u inim društvima bunjevačkih Hrvata. Bio je urednikom i izdavačem lista bunjevačkih Hrvata [[Neven (Subotica)|Nevena]] od 1930. godine.<ref name="Mačković"/> U [[Hrvatska kulturna zajednica (Subotica)|Hrvatskoj kulturnoj zajednici]], ustanova hrvatskih prosvjetnih radnika i društava iz Subotice koja je osnovana 1936. godine, čelne osobe bile su uz predsjednika i osnivača [[Blaško Rajić|Blaška Rajića]], [[Ivan Kujundžić]], [[Ive Prćić]], [[Ladislav Vlašić]] te ini, dok je Mihovil Katanec bio tajnik.<ref name="Merković">[http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php Radio Subotica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121225065804/http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php|date=2012-12-25}}, internetske stranice programa [[Radio Subotica|Radio Subotice]] na hrvatskom jeziku. Rubrika Na današnji dan, 23. siječnja. Preuzeto 23. siječnja 2012. (priredio: [[Lazar Merković]])</ref> Od 1935. do 1944. pisao je za časopis za književnost, umjetnost i znanost bačkih Hrvata [[Klasje naših ravni]]. 1936. su u odboru za proslavu 250. obljetnice dolaska jedne grupe Bunjevca i preuzimanja vlasti u Subotici bili [[Blaško Rajić]], [[Ivan Malagurski Tanar]], [[Miroslav Mažgon]], [[Petar Pekić]], dr Mihovil Katanec, [[Albe Šokčić]], [[Ivan Kujundžić]], [[Kata Taupert]] i drugi. Inicijator i pokrovitelj akcije bio je biskup [[Lajčo Budanović]], <ref>[http://www.matica.hr/HRRevija/revija2005_3.nsf/AllWebDocs/bunjevci Hrvatska revija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120208014003/http://www.matica.hr/HRRevija/revija2005_3.nsf/AllWebDocs/bunjevci |date=2012-02-08 }} [[Stevan Mačković]]: Proslava 250. obljetnice doseljavanja veće skupine Bunjevaca (1686.-1936.)</ref> == Izvori == {{izvori}} {{DEFAULTSORT:Katanec, Mihovil}} [[Kategorija:Hrvatski pravnici]] [[Kategorija:Biografije, Subotica]] [[Kategorija:Karlovac]] 76awvr50o6t11ljpsrru5m5lq68irov 0 1468464 42689555 42387643 2026-09-14T07:46:37Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689555 wikitext text/x-wiki [[File:Nikola Zdencaj 1885 Mayerhofer.png|thumb|Nikola Zdenčaj]] '''Nikola Zdenčaj Zahromićgradski''' ([[Veliki Raven]] pokraj [[Križevci|Križevaca]], [[6. prosinca]] [[1775]]. - Veliki Raven, [[28. travnja]] [[1854]].), [[Hrvatska|hrvatski]] političar. == Biografija == Završio je studij prava u [[Zagreb]]u, te je od [[1794]]. bio veliki odvjetnik i bilježnik [[Križevci|križevačke]] županije. Obavljao je i dužnost dvorskog kaptola zagrebačkog 1808.-1816. godine. Poslije se povukao na svoje imanje u Veliki Raven, a [[1827]]. bio je izabran za križevačkog podžupana,<ref name="krizevci.net">http://www.krizevci.net/hr/html/zdencaj.html</ref> da bi [[1830]]. bio hrvatski poslanik na [[ugarski sabor|Ugarskom saboru]]. Godine [[1836]]. imenovan je upraviteljem kraljevske komore u Zagrebu, a [[1838]]. [[župan|velikim županom]] [[zagrebačka županija|Zagrebačke županije]].<ref name="krizevci.net"/> Kao veliki župan zagrebački pridonio je izbornoj pobjedi [[ilirci|iliraca]] nad [[mađaroni]]ma. Godine [[1841]]. jedan je od osnivača i potpredsjednik ''Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva'' (do 1847.). Na zamolbu [[Fran Gundrum Oriovčanin|Frana Gundruma]] da ovjekovječi izgled i stanje grobova bračnog para Zdenčaja, a da se ne zaboravi značajnik i zaslužnik Nikola Zdenčaj, [[Dragutin Renarić]] naslikao je njihove grobove.<ref>Zoran Homen: [http://hrcak.srce.hr/file/137988 Doprinos očuvanju imena Nikole Zdenčaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305134811/http://hrcak.srce.hr/file/137988 |date=2016-03-05 }}, Cris, god. V., br. l/2003., str. 62.</ref><ref>[http://www.historiografija.hr/dokumenti/Bibliografijecasopisa00-04.pdf Bibliografije] str.206 Posljednje počivalište Nikole i Ane Zdenčaj, 1999. (fotografija) / I. Dečak, 63.</ref><ref>[http://www.historiografija.hr/dokumenti/Bibliografijecasopisa00-04.pdf Bibliografije] str.205 Nadgrobni spomenici Zdenčajevih, 1904. (crtež) / Dragutin Renarić, 63</ref> == Napomene == <references/> == Vanjske veze == * [http://www.krizevci.net/hr/html/zdencaj.html Nikola Zdenčaj] {{DEFAULTSORT:Zdenčaj, Nikola}} [[Kategorija:Hrvatski političari do 1918.|Zdenčaj, Nikola]] [[Kategorija:Biografije, Križevci]] 61m77v7687woinsd4pirfmg5hkekvdo 0 1468593 42689415 42447063 2026-09-13T16:59:55Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689415 wikitext text/x-wiki '''Milutin Cihlar Nehajev''' ([[Senj]], [[25. studenoga]] [[1880]]. - [[Zagreb]], [[7. travnja]] [[1931]].), [[Hrvatska|hrvatski]] [[književnik]] i [[novinar]]. == Biografija == Milutin Cihlar rodio se u Senju [[1880.]] godine. Pučku školu i gimnaziju do šestog razreda pohađao je u Senju a završio u Zagrebu.<ref name="znameniti">''[[Znameniti i zaslužni Hrvati]] 925.-1925.'', Odbor za izdavanje knjige "Zaslužni i znameniti Hrvati 925-1925.", ur. [[Emilij Laszowski]], Zagreb, 1925., str. 48.-49.</ref> Studirao je kemiju u [[Beč]]u. Doktorirao je filozofiju [[1903.]] godine u Beču.<ref name="znameniti" /> Radio je kao profesor u [[Zadar|Zadru]], gdje je [[1905]]. godine pokrenuo list ''Lovor'', a zatim u uredništvu časopisa ''[[Obzor (novine)|Obzor]]'' u Zagrebu (1905.) i ''[[Balkan (Trst)|Balkan]]'' u Trstu (1907.). Kao novinar radio je u ''[[Jutarnji list|Jutarnjem listu]]'', ''[[Obzor]]u'' i ''[[Agramer Tagblatt]]u'', a bio je i dopisnik iz [[Pariz]]a, [[Beograd]]a i [[Prag]]a. Godine [[1909.]] bio je asistent zemaljskog agrikulturnog zavoda u [[Križevci]]ma.<ref name="znameniti" /> Godine [[1912.]] vjenčao se s Paulom rođenom Vuksan (Zagreb, [[1. lipnja]] [[1891.]] – Zagreb, [[13. lipnja]] [[1965.]]) i imali su troje djece: Nedu, Zvonimira i Milutina.<ref name="Nikolić i Trinajstić">[http://hrcak.srce.hr/file/27456 Sonja Nikolić i Nenad Trinajstić: Milutin Cihlar Nehajev – hrvatski književnik i kemičar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141029035044/http://hrcak.srce.hr/file/27456 |date=2014-10-29 }}, preuzeto 14. veljače 2012.</ref> Godine [[1926.]] bio je izabran za predsjednika [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]].<ref name="Ante Bašić">[http://www.croatia.ch/kultura/knjizevnost/080313.php Ante Bašić: ''Pregled novije hrvatske književnosti'': Milutin Cihlar Nehajev (1880–1931)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120111153737/http://www.croatia.ch/kultura/knjizevnost/080313.php |date=2012-01-11 }} Preuzeto 25. prosinca 2011.</ref> ==Književno stvaralaštvo== Jedan je od najznačajnih predstavnika književnosti hrvatske moderne. Pisao je [[roman]]e, pripovijesti, [[novela|novele]] te [[drama|drame]] (''Život'', ''Spasitelj'', ''Klupa na mjesečini'') od kojih su dvije drame, ''Prielom'' i ''Svijećica'', izvedene [[1898.]] godine u [[Hrvatsko narodno kazalište|Hrvatskom narodnom kazalištu]].<ref name="Nikolić i Trinajstić" /> U mladosti je pisao pjesme i već sa šesnaest godina napisao je odu ''Senju gradu'' završavajući je sa stihovima:''"Dok god bude Nehaja i Senja, Vijat će se u njem stieg hrvatski!"''<ref name="Nikolić i Trinajstić" /> Veliki uspjeh postigao je novelama sakupljenim u zbirci ''Veliki grad'' u kojima fiksira moderne dekadentne intelektualce koji ne nalaze smisla u životu, nego se pasivno prepuštaju snatrenjima i lamentacijama. Povijesnoj tematici okrenuo se u romanu ''Vuci'' u kojem je interpretirao događaje iz hrvatske prošlosti i dao psihološki portret kneza krčkoga, senjskog i modruškog [[Krsto I. Frankapan Brinjski|Krste Frankopana]], a napisao ga je u spomen 400. obljetnice njegove smrti.<ref name="Nikolić i Trinajstić" /> Roman je najzanimljiviji s [[književna teorija|književnoteorijskoga]] gledišta jer se upravo u njemu rastače [[August Šenoa|šenoinska]] struktura [[povijesni roman|povijesnoga romana]] i nagovještava [[20. stoljeće|dvadesetostoljetni]] [[novopovijesni roman]]. Njegov roman ''Bijeg'' karakterizira izrazira defabularizacija i pripovijedanje u tri tipa narativnog diskurza. Često ga izdvajaju kao najbolji roman hrvatske moderne. Također pisao je i [[studija|studije]] i [[ogled]]e o hrvatskim političkim ljudima, hrvatskim književnicima i o istaknutim europskim književnicima.<ref name="Nikolić i Trinajstić" /> ==Djela== * ''Djela Milutina Nehajeva'', Zagreb, 1900. * ''Poraz i slavlje'', * ''Über den synthetischen Isopropylacetaldehyd und seine kondensationsprodukte'', 1903. * ''Bieg: povjest jednog našeg čovjeka / M. Nehajev'', Zagreb, 1909. * ''Studija o Hamletu / Milutin Nehajev'', Zagreb, 1915. * ''Veliki grad: novele / M. Nehajev'', Zagreb, 1919. * ''Vuci: o četiristotoj obljetnici smrti Krste Frankopana, kneza Krčkog, Senjskog i Modruškog: 27. IX. 1527 - 27. IX. 1927 / M. Nehajev'', Zagreb, 1928. ===Posmrtno=== * ''Rakovica: o 60. godišnjici smrti Eugena Kvaternika'', Zagreb, 1932. (priredio dr. [[Blaž Jurišić]]) * ''Knjiga eseja / Milutin Nehajev'', Matica hrvatska, Zagreb, 1936. * ''Djela Milutina Nehajeva'', 1-8, Zagreb, 1944., 9-13, Zagreb, 1945. (urednik [[Mirko Matijević]]) * ''Političke silhuete / Milutin Nehajev'', Hrvatski izdavalački bibliografski zavod, Zagreb, 1945. * ''Milutin Nehajev'', Matica hrvatska, Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 81., 82., Zagreb, 1964. * ''Vuci / Milutin Cihlar Nehajev'', Ljubljana, 1974. (priredio i pogovor napisao [[Krsto Špoljar]]) * ''Izabrani kazališni spisi'', Hrvatsko društvo kazališnih kritičara i teatrologa, Teatrologijska biblioteka, knj. 14., Zagreb, 1986. * ''Vuci / Milutin Cihlar Nehajev'', Eminex, Zagreb, 1993. * ''Vuci / Milutin Cihlar Nehajev'', Zagreb, 1995. (priredio [[Josip Vončina]], naslovnu stranicu i crteže izradio [[Zvonko Grbašić]]) * ''Bijeg / Milutin Nehajev'', Katarina Zrinska, Zagreb, 1996 . * ''Rakovica: o 125. godišnjici rakovičke bune i 125. godišnjici smrti Eugena Kvaternika / Milutin Nehajev'', Karlovac, 1996., (predgovor [[Anđelko Mijatović]]), (Pretisak) * ''Vuci / Milutin Cihlar Nehajev'', Vinkovci, 1997. (priredio [[Krešimir Nemec]]) ==Spomen== * Grad Senj podigao mu je spomenik u Parku pjesnika i stavio spomen-ploču na rodnoj kući.<ref name="Nikolić i Trinajstić" /> ==Zanimljivosti== * Često je pisao pod [[pseudonim]]om, kao što su: Milutin, M. Borišev, -šev, Hajev, H-v, M.H-v, Alpha, Sincerus, Nehajev (i skraćeno Nv).<ref name="Ante Bašić" /> * Pseudonim Nehajev uzeo je prema senjskoj uskočkoj kuli [[Nehaj]].<ref name="Ante Bašić" /> == Reference == {{izvori}} {{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}} {{Lifetime|1880|1931|Cihlar, Milutin Nehajev}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Cihlar, Milutin Nehajev}} [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski romanopisci]] [[Kategorija:Hrvatski novelisti]] [[Kategorija:Biografije, Senj]] [[Kategorija:Hrvatski kemičari]] b6847tocuel5j91nbjuvbbjzm9r6sav 0 1470428 42689396 42333874 2026-09-13T16:02:53Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689396 wikitext text/x-wiki '''Milan Tomić''' zvani '''Šerif''' ([[Split]], [[28. rujna]] [[1929.]] – [[Zagreb]], [[1. svibnja]] [[2013.]]) je bio [[hrvatsko kazalište|hrvatski kazališni]] djelatnik, svestrani [[pirotehnika|pirotehničar]], planinar i antifašistički borac. Rodni ga Split pamti kao vedra i velika čovjeka neiscrpne životne energije. == Biografija == Rodio se je u Splitu 1929. godine u splitskoj staroj bolnici. Od najranijeg djetinjstva morao se boriti s najtežim životnim okružjem, jer je bio sirotanom praktično od rođenja - pored živih roditelja. Mati mu nije bila udana za njegova oca, a bila je iz siromašne obitelji. Otac mu je bio iz bogatije obitelji iz [[Proložac|Prološca]]. Razlika u imovinskom statusu okrutno se okomila na njega i roditelje: nisu dali njegovim roditeljima da se uzmu, a mati nije smjela donijeti dijete jer nije bila vjenčana za njegova oca. Radi izbjegavanja strašne društvene stigme i sramote (takvu su djecu pogrdno označavalo ''mulcima''), dijete nije smjela donijeti kući. Tako ga je mati ostavila odmah nakon porođaja. Prve godine života odgajale su ga u staroj bolnici časne sestre i liječnici. Kad je navršio sedam godina, poslali su ga na [[Brač]] neka bude slugom nekom mesaru Tomašu i čuva mu ovce. Tako je ondje u [[Milna|Milnoj]] završio prva četiri razreda škole. Nakon toga je pobjegao, "jer mu je to bilo previše". Tako se je s 11 godina uputio na dalek put došavši čak do [[Bihać]]a. Ondje je došao do jedne kuće, pokucao na vrata i zapitao: "Treba li vam sluga?" U toj su ga bihaćkoj obitelji lijepo primili. Kako su bili povezani s [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|partizanima]], a izbio je rat, s 13 je godina postao kurirom [[Mosorski partizanski odred|Mosorskog odreda]]. Bio je jedan od najmlađih, ako ne i najmlađi partizanski kurir u Hrvatskoj, ali i u cijeloj NOVJ. Nosio je poštu na vrlo dalekim dionicama, čak od Bihaća do Biokova. Nikad ga nisu uhvatili, išao je sam, hranio se [[koromač]]em i [[maginje|maginjama]]. Dvaput je bio ranjen. Prvi put kod Drniša, a drugi put kad su bombarderi bombardirali otok [[Brač]]. Krhotine granate oštetile su mu pluća, napravila ine teške ozljede, jedna je krhotina završila u glavi. Dobio je plućnu infekciju, a nakon liječenja u savezničkim bolnicama u Italiji i Palestini izašao je bez šest rebara i jednog plućnog krila pa je živio samo s 30% pluća. Završio je kao 90% ratni vojni invalid. Pretkraj rata nosio je poštu [[Tito|Titu]] na Vis u [[Titova špilja|špilju]]. Tomić je bio i na Malti, u Izraelu i drugdje. Nakon rata jednu je godinu radio kao kurir u [[Slobodna Dalmacija|Slobodnoj Dalmaciji]]. Roditelje je uspio pronaći poslije rata. Preko suda uspio je dobiti pravo ovrhe nad očevim imanjem. Tomićeva skromnost i duševnost iskazala se i u tim trenutcima: kad je vidio kod oca sedmero male djece koja bi zbog ovrhe nad očevim imanjem oskudijevala, jednostavno je isparao sudsku presudu. Poslije rata bio je u vojnoj školi u [[Pančevo|Pančevu]] gdje je naučio osnove pirotehnike, a nešto je znao i od prije, jer Split ima tradiciju pirotehnike još od vremena [[Franjo Josip I.|Franje Josipa]]. U splitskome se je [[Hrvatsko narodno kazalište u Splitu|HNK]] zaposlio 1. veljače 1952. godine. Svojoj je kazališnoj kući ostao odan i poslije odlaska u mirovinu, sve do smrti. Prvo je radio kao rekviziter. Ondje je radio na mnogim radnim mjestima. Bio je čestim statistom u kazališnim predstavama, poneki put i glumio. Najradije je bio nabavljač (uvijek je promptno rješavao i uvijek je znao gdje je nešto najjeftinije, uštedivši kazalištu goleme novce) a osobito pirotehničar. Pirotehnika i specijalni efekti bili su mu osobita ljubav. Nadimak po kojemu ga je znao cijeli grad, Šerif, dobio je 1953. godine. Tad se je na splitskom [[karneval]]u maskirao u [[šerif]]a, dobio nagradu za najbolju masku, a od onda mu je ostao nadimak. Od onda je stalno nadahnut američkim čuvarima zakona: uvijek je šetao gradom noseći prepoznatljivi šešir, značku, pištolj (ima dozvolu!) i iskaznicu udruge američkih šerifa. Tomićeva pirotehničarska umijeća ono je po čemu ga Splićani pamte, a po vatrenim spektaklima pamte ga po brojnim malim i velikim mjestima u Hrvatskoj i po cijeloj bivšoj Jugoslaviji. Nekada je sam izrađivao baklje i inu pirotehniku, majstorski se snalazio s [[barut]]om, a imao je vlastite recepte i formule za [[baklja|baklje]], [[dimna zavjesa|dimne zavjese]], [[fitilj]]e i [[prskalica|prskalice]]. Postavio je brojne gradske [[vatromet]]e, pirotehniku za [[slet]]ove, svečane skupove i zabave, brojne proslave, [[pir]]eve, otvaranja, zatvaranja, porinuća brodova, političke skupove (osmislio je [[Franjo Tuđman|Franji Tuđmanu]] niz efekata s balonima i vatrometima za njegove političke nastupe). Po vlastitom svjedočenju na lokalnoj splitskoj televiziji 2012. godine, u cijeloj karijeri nikad nije imao nezgoda, iako je više od pola stoljeća radio s pirotehnikom. Osim u kazalištu, bio je nezaobilaznom osobom i sudionikom 61 kazališne sezone, svih [[Splitsko ljeto|Splitskih ljeta]] i [[Marulićevi dani|Marulićevih dana]]. Tomić je bio osoba koja je radila baklje za otvaranje [[Ljetna univerzijada 1987.|zagrebačke]] [[Univerzijada|Univerzijade]]: napravio je njih 180.<ref>[http://www.jadranboban.com/duhovisplita/?p=33 Jadran Boban]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Putopis od štorije (Duhovi Splita), razgovor u Šetača, 8. kolovoza 2011.</ref> Kad je bio Titov pogreb u Beogradu, obnašao je osebujnu zadaću. Bio je među mlađim borcima, pa je pazio na stare partizane, jer je nekima zbog prevelikih emocija znalo i pozliti. 1980-ih se je bio upustio u novu pustolovinu, koju je pratila [[Slobodna Dalmacija]]: onakav, invalid, pluća "ka u malog diteta" pošao je s kćerkama osvojiti najviši vrh Afrike, [[Kilimanjaro]]. U tome je i uspio. Zanimljivost je da je uspon u Africi ostvario prije svjetski poznatog splitskog planinara [[Stipe Božić]]a. Također je osvojio i najviši vrh Europe [[Mont Blanc]], [[Mount Everest]], a na [[Triglav]] se uspeo preko trideset puta. Radio je i nakon umirovljenja, sve do smrti. Bio je nezamjenjivim u HNK svih tih godina. Dobio je brojne potomke. Krizna vremena i nezaposlenost 2000-ih pridonijela su još jednom paradoksu: umjesto da se njegova unučad i praunučad skrbe za starije, ona to nisu mogla, budući da se nisu mogli zaposliti, pa ih je njihov djed i pradjed i u tako dubokoj starosti pomagao. Umro je u zagrebačkom Kliničkome bolničkom centru. Uvijek je bio ponosan na svoj partizanski borački staž, nikad nije bio u [[SKH|partiji]], a čak se oženio u crkvi. Bio je članom kluba pušača lule Magla. == Izvori == * <nowiki>http://www.hrt.hr/index.php?id=vijesti-clanak&tx_ttnews[tt_news]=209341&tx_ttnews[backPid]=866&cHash=a5bdc3c0fc</nowiki> Umro Milan Tomić Šerif, 61 godinu radio je u splitskome HNK, 2. svibnja 2013., pristupljeno 3. svibnja 2013. * D. N.: [http://www.dalmacijanews.com/Hrvatska/View/tabid/77/ID/117947/Umro-je-Milan-Tomic-Serif.aspx Umro je Milan Tomić Šerif]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Dalmacijanews, 2. svibnja 2013. * Jasmina Parić: [http://www.slobodnadalmacija.hr/Kultura/tabid/81/articleType/ArticleView/articleId/163562/Default.aspx Milan Tomić - šerif u splitskom kazalištu], 5. veljače 2012. * Merien Jelača: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040820/split04.asp Zlatni vatromet Šerifa Tomića. 50 godina rada čuvenoga pirotehničara u splitskome HNK], 20. kolovoza 2004. * PSD: [http://www.slobodnadalmacija.hr/Kultura/tabid/81/articleType/ArticleView/articleId/209109/Default.aspx Kultura: Preminuo najdugovječniji radnik splitskog teatra i jedan od najmlađih partizanskih kurira], [[Slobodna Dalmacija]], 2. svibnja 2013. {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.hnk-split.hr/Novosti/Serifovih-60-kazalisnih-godina Šerifovih 60 kazališnih godina]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Hrvatsko narodno kazalište Split, 1. veljače 2012. * [http://www.mixcloud.com/Izgubljenageneracija/323-07032007-milan-tomic-serif/ Snimak radijske emisije] Gostovanje Milana Tomića u radijskoj emisiji Izgubljena generacija 7. ožujka 2007. * (HINA): [http://www.novilist.hr/Kultura/Umro-Milan-Tomic-Serif-koji-61-godinu-radio-je-u-splitskome-HNK Umro Milan Tomić Šerif koji 61 godinu radio je u splitskome HNK], [[Novi list]], 2. svibnja 2013. (na fotografiji Tomić nosi zastavu 50. Splitskog ljeta) {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1929|2013|Tomić, Milan}} [[Kategorija:Jugoslavenski partizani]] [[Kategorija:Hrvatsko kazalište]] [[Kategorija:Pirotehnika]] [[Kategorija:Biografije, Split]] eku1klfos0cxes9jm91pfyp7zxchwp4 0 1470634 42689469 42333927 2026-09-13T18:01:44Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689469 wikitext text/x-wiki '''Miroslav Šicel''' ([[Varaždin]], [[16. kolovoza]] [[1926.]] – [[Zagreb]], [[25. studenoga]] [[2011.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[povijest književnosti|književni povjesničar]], [[esejist]], [[redaktor]], autor školskih udžbenika.<ref name="Šicel">Miroslav Šicel (priredio): ''Antologija hrvatskog književnog eseja XX. stoljeća'', Dio 2: ''Hrvatski književni esej 1950-2000.'' – (Biblioteka Četvrti zid; knj. 8.), Zagreb : Disput, 2002., {{ISBN|953-6770-27-X}} ({{ISBN|953-6770-25-3}} [cjelina]), str. 515.</ref> == Biografija == Osnovnu školu je pohađao u Varaždinu. Za svoje srednje školovanje se opredijelio za gimnaziju. Nakon srednje škole odlazi studirati u Zagreb, na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofski fakultet]], na kojemu diplomira jugoslavenske jezike i književnosti te ruski jezik i književnost. Nakon studija je predavao jedno vrijeme u zagrebačkim gimnazijama. 1957. se zapošljava kao asistent na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je na katedri za noviju hrvatsku književnost. Prvih je godina bio na specijalizaciji za metodologiju proučavanja književnosti u Krakovu. Doktorirao je 1962. na [[Franjo Kiš|Franji Kišu]]. Uskoro postaje docentom. Nekoliko godina poslije je jedno akademsko godište predavao u Kölnu na [[Slavenski institut u Kölnu|Slavenskom institutu]]. Vraća se u Zagreb, gdje 1974. postaje redovni predavač, a uskoro i šef katedre. Predavao je po pozivu na brojnim sveučilištima diljem Europe (Budimpešta, Moskva, Petrograd, Kopenhagen, Krakov, Varšava, Leipzig itd.). Kao književni povjesničar je značajan kao osoba koja je pratila t.zv. "male pisce", iako u njegovom radu prevladavaju prijegledi radova hrvatskih pisaca kao što su Matoš, Krleža, Nazor, Kranjčević i sl.. Na Filozofskom fakultetu je obnašao dužnost direktora Instituta za književnost još dok je bio docentom, a također je još kao docent postao predsjednikom [[Hrvatsko filološko društvo|Hrvatskoga filološkog društva]] i Saveza slavističkih društava Jugoslavije te ostala. Jednim je od urednika časopisa ''Croatica'' i ''Filologija''. 1983. je postao članom suradnikom HAZU (ondašnja JAZU), a od 1996. je postao redovnim članom [[HAZU]].<ref name="Šicel"/> == Nagrade i priznanja == Dobitnik je [[nagrada Božidar Adžija|nagrade Božidar Adžija]] 1974., [[nagrada Davorin Trestenjak|nagrade Davorin Trestenjak]] 1986., odličja Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića 1999., počasnog doktorata riječkog sveučilišta 2001., nagrade za životno djelo grada Varaždina 2005., a 2006. [[Nagrada Vladimir Nazor|nagradu Vladimir Nazor]] za životno djelo i ine. ==Najznačajnija djela== * "Pregled novije hrvatske književnosti" * "Književnost moderne" * "Hrvatska književnost" * zasebne monografije (Matoš, Gjalski, Kovačić) == Literatura == *[http://hrcak.srce.hr/file/13202 Radovi Zavoda za znanstveni rad - Varaždin, br.16-17, listopad 2006.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303212751/http://hrcak.srce.hr/file/13202 |date=2016-03-03 }} Krešimir Nemec: Životopis Miroslava Šicela, str.11-13 * http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=41493 == Izvori == {{Izvori}} {{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za književnost}} {{DEFAULTSORT:Šicel, Miroslav}} [[Kategorija:Biografije, Varaždin]] [[Kategorija:Akademici HAZU]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor]] [[Kategorija:Hrvatski književni povjesničari]] [[Kategorija:Autori udžbenika]] [[Kategorija:Kroatisti]] b5n6yy10sp7c7axoztc8p88nwh6gywl 0 1470874 42689547 42333990 2026-09-14T05:59:24Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689547 wikitext text/x-wiki '''Nevenka Košutić Brozović''' ([[Zagreb]], [[13. siječnja]] [[1929.]] {{--}} [[Zagreb]], [[2. listopada]] [[2013.]]) je hrvatska [[povijest umjetnosti|povjesničarka književnosti]], ugledna komparatistica, dugogodišnja profesorica svjetske književnosti na [[FFZD|Filozofskom fakultetu]] u Zadru. == Biografija == Rodila se je 1929. u Zagrebu. Iz poznate je obitelji: teta joj je bila hrvatska književnica [[Sida Košutić]], sestra političara [[August Košutić|Augusta Košutića]]. Nevenka Košutić je polazila njemačku osnovnu školu u Zagrebu, zbog čega je njemački jezik u ranoj mladosti dobro svladala, a poslije i niz inih jezika. U rodnom Zagrebu maturirala je na klasičnoj gimnaziji 1947. godine. Na [[FFZG|Filozofskom fakultetu]] u Zagrebu diplomirala je 1953. južnoslavenske jezike i književnosti te [[francuski jezik]] i [[francuska književnost|književnost]]. Apsolvirala je [[engleski jezik]] i književnost. Doktorirala je 1965. godine na matičnom fakultetu obranom dizertacije "''Francuske književne pobude u časopisima hrvatske moderne''". Bila je zaposlenica [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu|Nacionalne i sveučilišne knjižnice]] u Zagrebu od 1953. do 1956. godine. Radila je kao knjižničarka. Kad je položila stručne ispite i završila JAZU-ove tečaje iz latinske i slavenske [[paleografija|paleografije]], radila je u NSK na rizničnom odjelu rukopisa. Najviše je proučavala književnost hrvatske moderne s komparativnog aspekta. Proučavateljica je hrvatskoga književnog prevođenja u čemu je veliki autoritet u hrvatskoj znanosti. Istraživačica je rada hrvatskih književnih povjesničara. U znanstvenoj se literaturi pojavila u časopisu [[Krugovi (časopis)|Krugovima]] 1954. godine gdje je pisala o pjesništvu [[Antun Gustav Matoš|Antuna Gustava Matoša]] i [[Baudelaire]]a. Ostvarila je i uzoran nastavnički rad. Gotovo je cijeli radni staž provela na Filozofskom fakultetu u Zadru, od 1956. do 1995. godine. Predavala je svjetsku književnost. Desetak godina predavala je [[književna teorija|teoriju književnosti]]. U početku je bila asistentica pri katedri za francuski jezik i književnost, potom asistentica za svjetsku književnost na katedri za jugoslavenske književnosti. 1970-ih je neko vrijeme vodila katedru za [[komparativna književnost|komparativnu književnost]] te poslije još nekoliko stručnih komparatističkih kolegija. Organizirala je fakultetsku knjižnicu u Zadru. Predavala je [[knjižničarstvo]] na [[Pedagoška akademija u Zadru|Pedagoškoj akademiji]]. Skoro po pravilu redovno pohađala je sa suprugom [[Dalibor Brozović|Daliborom Brozovićem]] seminare slavenskih jezika: [[polonistika|polonistike]], [[bohemistika|bohemistike]], [[slovacistika|slovacistike]], [[bulgaristika|bulgaristike]] i [[makedonistika|makedonistike]]. Sa suprugom Daliborom Brozovićem dobila je troje djece: Ladu (1957.-2008.), [[Dunja Brozović-Rončević|Dunju]] (1960.) i Hrvoja (1965.). == Izvori == *[[Josip Lisac]]: [http://hrcak.srce.hr/49030 Profesorica Nevenka Košutić Brozović] [http://hrcak.srce.hr/file/75562] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131105030005/http://hrcak.srce.hr/file/75562 |date=2013-11-05 }} Croatica et Slavica Iadertina, Zadar, sv.5, br.5. (ožujak) 2010.; *Helena Peričić: Rastanak od velike komparatistice /In Memoriam: Nevenka Košutić Brozović (1929-2013)/, Vijenac, Zagreb, br. 512, (17. listopada) 2013. http://www.matica.hr/vijenac/512/Rastanak%20od%20velike%20komparatistice/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171008204944/http://www.matica.hr/vijenac/512/Rastanak%20od%20velike%20komparatistice/ |date=2017-10-08 }} {{DEFAULTSORT:Košutić Brozović, Nevenka}} [[Kategorija:Hrvatski povjesničari umjetnosti]] [[Kategorija:Bibliotekarstvo]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] [[Kategorija:Biografije, Zadar]] [[Kategorija:Hrvatski komparatisti]] dpq6haahjss5b5xjr1haxpengava5hr 0 1471871 42689464 42591247 2026-09-13T17:52:04Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689464 wikitext text/x-wiki '''Miroslav Brandt''' ([[Cerić]] kod [[Vinkovci|Vinkovaca]], [[2. ožujka]] [[1914]]. - [[Zagreb]], [[21. srpnja]] [[2002]]),<ref name="proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/natuknica.aspx?NID=13242 Proleksis enciklopedija: Brandt, Miroslav]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, preuzeto 5. travnja 2012.</ref> [[Hrvatska|hrvatski]] [[povjesničar]], [[pisac]], [[publicistika|publicist]], [[prevoditelj]] i kulturolog. Opseg djelatnosti Miroslava Brandta, kao i njegov utjecaj, golemi su. Velika erudicija, sistematičnost, te polivalentnost interesa omogućili su mu da ostvari kapitalna djela u više područja, te ostavi snažan pečat na raznorodnim, naizgled nepovezanim granama djelatnosti. == Biografija == Miroslav Brandt rodio se u Ceriću kod Vinkovaca [[1914.]] godine ali već iduće godine s obitelji seli u Zagreb gdje završava pučku školu te [[1932.]] godine realnu gimnaziju.<ref name="Pavličević">[http://hrcak.srce.hr/file/78375 Dragutin Pavličević: ''Prof. dr. Miroslav Btandt. Uz 80. obljeticu života (1914-1994)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200324144653/https://hrcak.srce.hr/file/78375 |date=2020-03-24 }}, preuzeto 5. travnja 2012.</ref> Na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu Zagrebačkoga sveučilišta]] je diplomirao [[1948.]] godine na predmetima [[povijest]], [[zemljopis]] i [[latinski jezik]], gdje je i doktorirao [[1954.]], tezom naslova ''Razvoj privrednih i društvenih odnosa u [[Split]]u do kraja [[14. stoljeće|14. stoljeća]]''. Radio je kao knjižničar [[NSK|Sveučilišne knjižnice]] (1946.), zatim kao kustos Muzeja NOB-a ([[Povijesni muzej|Povijesnog muzeja]]) (1946.-1947.), asistent u Povijesnom institutu [[HAZU|JAZU/HAZU]] (1949.-1952.), te kao dugogodišnji profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu (1952.-1984.),<ref name="proleksis"/> gdje je bio i [[prodekan]]. Bio je i potpredsjednik Matice hrvatske (1959.–1971.).<ref name="proleksis"/> Po 5 godina bio je gost-profesor na Filozofskom odnosno Pedagoškom fakultetu u [[Zadar|Zadru]] i [[Osijek]]u a 10 godina je bio predavač i voditelj medievalnih studija na Sveučilišnom Centru za poslijediplomske studije u [[Dubrovnik]]u.<ref name="Pavličević"/> == Povijest, religija i književnost == Djelo Miroslava Brandta obuhvaća velika sintetska djela, polemičko-publicističke spise i književne ostvaraje. U prvoj kategoriji nezaobilazna je monumentalna (oko 800 stranica) studija ''[[srednji vijek|Srednjovjekovno]] doba povijesnoga razvitka'', koja detaljni rasprava više stoljeća (počev od [[3. stoljeće|3. stoljeća]]) europske i [[Sredozemlje|mediteranske]] povijesti, s naglaskom na velikim civilizacijskim krugovima: [[zapadno kršćanstvo|zapadnokršćanskom]], [[bizant]]skom, [[islam]]skom i ostalim azijskima (autor je uključio i mezoameričke kulture). Taj pravi magnum opus obiluje raščlanama o gospodarstvu, kulturi, jeziku, umjetnosti, demografiji... To je pravo sintetsko djelo u rangu najboljih radova suvremenih povijesnih škola. Godine [[1989]]. izašla je i opsežna knjiga ''Izvori zla: dualističke teme'', u kojoj je [[auktor]] sabrao mnoštvo radova predočenih prije na međunarodnim i domaćim simpozijima. U toj je knjizi, bogatoj spoznajama i idejama, veoma vidljiv piščev interes za [[gnosticizam|gnostičko]]-[[dualizam (filozofija)|dualističke]] religijskopovijesne teme, tako da u njoj nalazimo i detaljnu analizu [[biblija|biblijskih]] knjiga (mit o stvaranju, Propovjednik), minucioznu raščlanu [[Tolteci|toltečke]] religije, [[Wycliff]]ove hereze, te domaćih heretičkih gibanja u [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Bosna|Bosni]]. Od ostalih opsežnijih povijesničarskih radova valja spomenuti i Brandtovu knjigu o [[Kijevska Rus'|Kijevskoj Rus'i]]. Sva ta djela odlikuje moderan kritički i polivalentni pristup u kojem se isprepliću arheologija, paleografija, povijest umjetnosti i druge pomoćne historiografske discipline. No, autorov angažman je sezao daleko preko medievalističkih i religijskofilozofskih studija. Prevodio je književna i znanstvena djela s njemačkog i francuskog jezika.<ref name="proleksis"/> Kao prevoditelj dijela [[Marcel Proust|Proustova]] ciklusa ''U traganju za izgubljenim vremenom'', Brandt je pokazao senzibilitet za književne i jezične pojave. Stoga nije čudo da je upravo on bio među sedmoricom sastavljača ''[[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaracije o položaju i nazivu hrvatskog književnog jezika]]'' (po svemu sudeći, izgleda da je sam Brandt osobno sastavio i napisao tekst ''Deklaracije''), [[1967]]. Onemogućivan poslije toga, ipak nije bio podvrgnut težim represalijama (uostalom, kao ni ostali autori ''Deklaracije''), nego mu je sužavano polje aktivnosti, te je gotovo dva desetljeća bio isključen iz javnog života<ref name="Pavličević"/>. == Polemike i autobiografija == Najznačajniji Brandtov povijesno-polemički spis je ''[[Antimemorandum]]'', tekst u kojem kritizira teze ''[[Memorandum SANU|Memoranduma SANU]]''. Kasnije je pisac bio glavni pokretač objavljivanja kompendija ''Izvori velikosrpske agresije'' (1991.), prevedenom na engleski i francuski, u kojem je objavljen i njegov ''Antimemorandum''. Autor je u poznim autobiografskim zapisima naziva ''Život sa suvremenicima'' dao pesimističku sliku svoga života, s ne baš laskavim ocjenama svojih kolega, poglavito iz povjesničarske struke - prije svega [[Jaroslav Šidak|Jaroslava Šidaka]] i [[Nada Klaić|Nade Klaić]]. Brandtovu tvrdnju da se zbog svoga građanskoga podrijetla, razvijene nacionalne samosvijesti i nekomunističkoga svjetonazora nije uklapao u kompartijski ideološki okvir, koji je bio potpuna protimba svemu onom što je Miroslav Brandt bio, nije lako provjeriti ili vrijednosno ocijeniti. Kako god bilo, u njegovim sjećanjima se nalazi objašnjenje zašto se nije bavio hrvatskim temama (osim marginalno), nego je svoju erudiciju i interes usmjerio na europsku i svjetsku povijest. Brandtova polemička teza je da je hrvatska historiografija u doba [[SFRJ]] svjesno reducirana na nacionalni minimalizam, navodno rušenje mitova i kritičku povjesnicu kakvu je reprezentirala [[Nada Klaić]]. Potkraj života Brandt se okrenuo književnosti. Osim spomenutih autobiografskih zapisa, napisao je i povijesno-politički [[traktat]] ''Triptih'',<ref name="Pavličević"/> u kojem obračunava s komunističkim totalitarizmom. Brandt je posljednje godine života proveo u rezignaciji i pesimizmu. Ni ostvarenje hrvatske državne samostalnosti, kojoj je toliko pridonio i za kojom je toliko čeznuo, nije ga, po dostupnim podatcima, izvuklo iz gliba letargije i osjećaja promašenosti kojim upravo zrače njegovi autobiografski zapisi. Uza sve rečeno, Miroslav Brandt ostaje jednim od najznačajnijih hrvatskih povjesničara i [[polihistor]]a, te vjerojatno polemičar čiji su tekstovi najviše utjecali na promjenu položaja hrvatskoga naroda u Jugoslaviji. == Djela == * ''Razvoj privrednih i društvenih odnosa u Splitu do kraja 14. stoljeća'', 1954. * ''Wyclifova hereza i socijalni pokreti u Splitu krajem XIV. st.'', 1955. * ''Kijevska Rusija: Ruske zemlje u Srednjem vijeku od XII. stoljeća do Ivana Groznog'', Zagreb, 1962. * ''Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka'', knj. 1, Zagreb, 1980., (2. izd. 1995.) * ''Povijest Rusije u srednjem vijeku'', Zagreb, 1981. * ''Izvori zla: dualističke teme'', 1989. * ''Izvori velikosrpske agresije'', Zagreb, 1991., (engl. izd. 1993.), (suautori [[Bože Čović]], [[Slaven Letica]], [[Radovan Pavić]], [[Zdravko Tomac]], [[Mirko Valentić]] i [[Stanko Žuljić]]) * ''Triptih'', Zagreb, 1992. * ''Doba očaja'', Zagreb, 1995. * ''Život sa suvremenicima: Političke uspomene i svjetonazor'', Zagreb 1996. * ''Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika: građa za povijest Deklaracije'', Zagreb, 1997., (suautori [[Jelena Hekman]] [[Dalibor Brozović]], [[Stjepan Babić]], [[Mladen Čaldarović]], [[Josip Pavičić]], [[Antun Šoljan]], [[Sineva Pasini]], [[Vlatko Pavletić]], [[Zvonimir Majdak]], [[Petar Šegedin]], [[Nataša Bašić]], [[Lovro Županović]]), (pripremila Jelena Hekman)<ref>[http://koha.ffzg.unizg.hr/cgi-bin/koha/opac-search.pl?q=au:Brandt,Miroslav Knjižnica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Brandt, Miroslav]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, preuzeto 5. travnja 2012.</ref> === Prijevodi === * Marcel Proust, ''Put k Swannu 1, Combray'', Zagreb, 1952. * [[Roger Martin du Gard]], ''Porodica Thibault: knjiga prva'', 1952. * Roger Martin du Gard, ''Porodica Thibault: knjiga druga'', 1953. * [[Henri Pirenne]], ''Povijest Evrope : od seobe naroda do XVI stoljeća'', Zagreb, 1956. * [[Josef Kulischer]], ''Opća ekonomska povijest srednjega i novoga vijeka, Sv. 1, Srednji vijek'', Zagreb, 1957. * Josef Kulischer, ''Opća ekonomska povijest srednjega i novoga vijeka, Sv. 2, Novi vijek'', Zagreb, 1957. * [[Marc Bloch]], ''Feudalno društvo'', Zagreb, 1958., 2001. * [[André Maurois]], ''Povijest Sjedinjenih Američkih Država: 1492-1954'', Zagreb, 1960. * Marcel Proust, ''Combray'', Zagreb, 1977. == Izvori == {{izvori}} {{Lifetime|1914|2002|Brandt, Miroslav}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Hrvatski povjesničari]] [[Kategorija:Hrvatski pisci]] [[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] ee1eye4waf3qp1jxpq1nahot7rinozn 3 1479527 42689341 41551274 2026-09-13T13:19:02Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689341 wikitext text/x-wiki {| style="width:100%; background:transparent;" | style="background:#ffc9c9; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-topleft:12px; -webkit-border-top-left-radius:12px; border-top-left-radius:12px; width:20%; height:30px" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Gnome-help.svg|18px|link=Pomoć:Sadržaj]] [[Pomoć:Sadržaj|Pomoć]]</div> | style="background:#cef2e0; padding:0.5em 0.5em 0.5em 1em; font-size:130%; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-topright:12px; -webkit-border-top-right-radius:12px; border-top-right-radius:12px; width:80%; font-size: 120%;" | '''Pozdrav, Wwwbeograd! [[Wikipedia:Dobrodošli|Dobrodošli]] na [[Srpskohrvatska Wikipedija|Wikipediju]] na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]]!''' |- | style="background:#ffdec9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Nuvola apps ksig-vector.svg|18px|link=Wikipedia:Kurs/Tečaj]] [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|Uvodni kurs/tečaj]]</div> | rowspan="8" style="background:#f5fffa; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-bottomright:12px; -webkit-border-bottom-right-radius:12px; border-bottom-right-radius:12px; padding:0.5em 1em;" | Wikipedia je projekt slobodne internetske enciklopedije koju svako može uređivati. Ako se prvi put nalazite na Wikipediji i želite joj doprinositi, preporučamo da odvojite nešto vremena i proučite [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|pet osnovnih načela]], te se upoznate sa Wikipedijinim [[Wikipedia:Smernice i preporuke|smjernicama i preporukama]]. Ako vam zatreba pomoć pri uređivanju, možete da pregledate [[Pomoć:Sadržaj|stranice pomoći]] i prođete kroz [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|uvodni kurs/tečaj]]. Na [[Wikipedia:Stranica za razgovor|stranicama za razgovor]] uvijek se '''potpisujte''': bilo da utipkate 4 tilde <code><nowiki>~~~~</nowiki></code> bilo da kliknete na ikonu [[Datoteka:OOjs UI icon signature-ltr.svg|25px]] na traci za uređivanje. Izmjene [[Wikipedia:Što je članak?|članaka]] se '''nikad ne potpisuju'''. Na stranici [[Posebno:Recentchanges|Nedavnih izmjena]] možete saznati za nove zanimljive članke, ko je trenutno aktivan, odnosno šta se trenutno na Wikipediji radi. Na stranici [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijace]] možete pročitati o novostima na Wikipediji i obratiti se zajednici, bilo da sudjelujete u diskusijama ili postavljate pitanje. Nadamo se da će vam ovdje biti ugodno, te da ćete svojim doprinosima postati stalni saradnik - '''Wikipedijanac'''! Ako imate bilo kakva pitanja, slobodno se obratite meni ili drugim urednicima na [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijaci]]. Još jednom, dobrodošli na Wikipediju i sretan rad! <div style="border-bottom:1px solid #eee; padding-top:0.17em; padding-bottom:0.5em"></div> <div style="font-size: 90%;">[[Datoteka:English language.svg|25px]] Hello and welcome to the Serbo-Croatian Wikipedia! We appreciate your contributions. If you do not speak Serbo-Croatian, that's no problem. Talk to us via [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|our village pump]] in your native language or find and contact [[:Kategorija:Babel|users who speak your language]]. We hope you enjoy your time here!</div> |- | style="background:#fff5c9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Internet-group-help-faq.svg|18px|link=Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja]] [[Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja|Najčešće postavljana pitanja]]</div> |- | style="background:#edffc9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Accessories-text-editor.svg|18px|link=Wikipedia:Smjernice i preporuke]] [[Wikipedia:Smjernice i preporuke|Smjernice i preporuke]]</div> |- | style="background:#caffc9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Copyright-problem.svg|18px|link=Wikipedia:Autorska prava]] [[Wikipedia:Autorska prava|Autorska prava]]</div> |- | style="background:#c9d8ff; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Unesco Cultural Heritage logo.svg|18px|link=Wikipedia:Pet stubova Wikipedije]] [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|Pet stubova Wikipedije]]</div> |- | style="background:#e9c9ff; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-bottomleft:12px; -webkit-border-bottom-left-radius:12px; border-bottom-left-radius:12px; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Ambox warning yellow.svg|18px|link=Wikipedia:Šta Wikipedia nije]] [[Wikipedia:Šta Wikipedia nije|Šta Wikipedia nije]]</div> |}-- [[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dcirovic|razgovor]]) 22:45, 31 jul-српањ 2014 (CEST) Nemojte da unosite reklamni sadržaj. --[[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dcirovic|razgovor]]) 02:20, 3 avgust-коловоз 2014 (CEST) {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |} -- [[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dcirovic|razgovor]]) 04:03, 4 avgust-коловоз 2014 (CEST) {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} : Blokirani ste na 24h zbog upornog unošenja reklamnog sadržaja. : Vikipedija je besprofitna enciklopedija. Upotreba njenih resursa za reklamne/promotivne svrhe nije dozvoljena. -- [[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dcirovic|razgovor]]) 01:42, 5 avgust-коловоз 2014 (CEST) 56f2afomuna0ol0ynjmdzfjbl34gtbm 10 1592069 42689528 42563716 2026-09-13T23:22:39Z Ekvatarina 270952 42689528 wikitext text/x-wiki {{Navbox | name = Pobjednici US Opena | title = Pobjednici [[US Open (tenis)|US Opena]] | state = {{{state<includeonly>|autocollapse</includeonly>}}} | bodyclass = hlist | nowrapitems = yes | titlestyle = background-color:#B2C8FF | basestyle = background: #B2C8FF | group1 = ''Pre-Open'' era | list1 = * {{flagicon|SAD|1877}} [[Richard Sears (teniser)|Richard Sears]] {{small|([[1881]])}} * {{flagicon|SAD|1877}} [[Richard Sears (teniser)|Richard Sears]] {{small|([[1882]])}} * {{flagicon|SAD|1877}} [[Richard Sears (teniser)|Richard Sears]] {{small|([[1883]])}} * {{flagicon|SAD|1877}} [[Richard Sears (teniser)|Richard Sears]] {{small|([[1884]])}} * {{flagicon|SAD|1877}} [[Richard Sears (teniser)|Richard Sears]] {{small|([[1885]])}} * {{flagicon|SAD|1877}} [[Richard Sears (teniser)|Richard Sears]] {{small|([[1886]])}} * {{flagicon|SAD|1877}} [[Richard Sears (teniser)|Richard Sears]] {{small|([[1887]])}} * {{flagicon|SAD|1877}} [[Henry Slocum (teniser)|Henry Slocum]] {{small|([[1888]])}} * {{flagicon|SAD|1877}} [[Henry Slocum (teniser)|Henry Slocum]] {{small|([[1889]])}} * {{flagicon|SAD|1890}} [[Oliver Campbell]] {{small|([[1890]])}} * {{flagicon|SAD|1891}} [[Oliver Campbell]] {{small|([[1891]])}} * {{flagicon|SAD|1891}} [[Oliver Campbell]] {{small|([[1892]])}} * {{flagicon|SAD|1891}} [[Robert Wrenn]] {{small|([[1893]])}} * {{flagicon|SAD|1891}} [[Robert Wrenn]] {{small|([[1894]])}} * {{flagicon|SAD|1891}} [[Frederick Hovey]] {{small|([[1895]])}} * {{flagicon|SAD|1896}} [[Robert Wrenn]] {{small|([[1896]])}} * {{flagicon|SAD|1896}} [[Robert Wrenn]] {{small|([[1897]])}} * {{flagicon|SAD|1896}} [[Malcolm Whitman]] {{small|([[1898]])}} * {{flagicon|SAD|1896}} [[Malcolm Whitman]] {{small|([[1899]])}} * {{flagicon|SAD|1896}} [[Malcolm Whitman]] {{small|([[1900]])}} * {{flagicon|SAD|1896}} [[William Larned]] {{small|([[1901]])}} * {{flagicon|SAD|1896}} [[William Larned]] {{small|([[1902]])}} * {{flagicon|UK}} [[Lawrence Doherty]] {{small|([[1903]])}} * {{flagicon|SAD|1896}} [[Holcombe Ward]] {{small|([[1904]])}} * {{flagicon|SAD|1896}} [[Beals Wright]] {{small|([[1905]])}} * {{flagicon|SAD|1896}} [[William Clothier]] {{small|([[1906]])}} * {{flagicon|SAD|1896}} [[William Larned]] {{small|([[1907]])}} * {{flagicon|SAD|1908}} [[William Larned]] {{small|([[1908]])}} * {{flagicon|SAD|1908}} [[William Larned]] {{small|([[1909]])}} * {{flagicon|SAD|1908}} [[William Larned]] {{small|([[1910]])}} * {{flagicon|SAD|1908}} [[William Larned]] {{small|([[1911]])}} * {{flagicon|SAD|1912}} [[Maurice McLoughlin]] {{small|([[1912]])}} * {{flagicon|SAD|1912}} [[Maurice McLoughlin]] {{small|([[1913]])}} * {{flagicon|SAD|1912}} [[Richard Norris Williams]] {{small|([[1914]])}} * {{flagicon|SAD|1912}} [[Bill Johnston (teniser)|Bill Johnston]] {{small|([[1915]])}} * {{flagicon|SAD|1912}} [[Richard Norris Williams]] {{small|([[1916]])}} * {{flagicon|SAD|1912}} [[Robert Lindley Murray]] {{small|([[1917]])}} * {{flagicon|SAD|1912}} [[Robert Lindley Murray]] {{small|([[1918]])}} * {{flagicon|SAD|1912}} [[Bill Johnston (teniser)|Bill Johnston]] {{small|([[1919]])}} * {{flagicon|SAD|1912}} [[Bill Tilden]] {{small|([[1920]])}} * {{flagicon|SAD|1912}} [[Bill Tilden]] {{small|([[1921]])}} * {{flagicon|SAD|1912}} [[Bill Tilden]] {{small|([[1922]])}} * {{flagicon|SAD|1912}} [[Bill Tilden]] {{small|([[1923]])}} * {{flagicon|SAD|1912}} [[Bill Tilden]] {{small|([[1924]])}} * {{flagicon|SAD|1912}} [[Bill Tilden]] {{small|([[1925]])}} * {{flagicon|FRA|1830}} [[René Lacoste]] {{small|([[1926]])}} * {{flagicon|FRA|1830}} [[René Lacoste]] {{small|([[1927]])}} * {{flagicon|FRA|1830}} [[Henri Cochet]] {{small|([[1928]])}} * {{flagicon|SAD|1912}} [[Bill Tilden]] {{small|([[1929]])}} * {{flagicon|SAD|1912}} [[John Doeg]] {{small|([[1930]])}} * {{flagicon|SAD|1912}} [[Ellsworth Vines]] {{small|([[1931]])}} * {{flagicon|SAD|1912}} [[Ellsworth Vines]] {{small|([[1932]])}} * {{flagicon|UK}} [[Fred Perry]] {{small|([[1933]])}} * {{flagicon|UK}} [[Fred Perry]] {{small|([[1934]])}} * {{flagicon|SAD|1912}} [[Wilmer Allison]] {{small|([[1935]])}} * {{flagicon|UK}} [[Fred Perry]] {{small|([[1936]])}} * {{flagicon|SAD|1912}} [[Don Budge]] {{small|([[1937]])}} * {{flagicon|SAD|1912}} [[Don Budge]] {{small|([[1938]])}} * {{flagicon|SAD|1912}} [[Bobby Riggs]] {{small|([[1939]])}} * {{flagicon|SAD|1912}} [[Don McNeill]] {{small|([[1940]])}} * {{flagicon|SAD|1912}} [[Bobby Riggs]] {{small|([[1941]])}} * {{flagicon|SAD|1912}} [[Ted Schroeder]] {{small|([[1942]])}} * {{flagicon|SAD|1912}} [[Joseph Hunt]] {{small|([[1943]])}} * {{flagicon|SAD|1912}} [[Frank Parker]] {{small|([[1944]])}} * {{flagicon|SAD|1912}} [[Frank Parker]] {{small|([[1945]])}} * {{flagicon|SAD|1912}} [[Jack Kramer]] {{small|([[1946]])}} * {{flagicon|SAD|1912}} [[Jack Kramer]] {{small|([[1947]])}} * {{flagicon|SAD|1912}} [[Pancho Gonzales]] {{small|([[1948]])}} * {{flagicon|SAD|1912}} [[Pancho Gonzales]] {{small|([[1949]])}} * {{flagicon|SAD|1912}} [[Arthur Larsen]] {{small|([[1950]])}} * {{flagicon|AUS}} [[Frank Sedgman]] {{small|([[1951]])}} * {{flagicon|AUS}} [[Frank Sedgman]] {{small|([[1952]])}} * {{flagicon|SAD|1912}} [[Tony Trabert]] {{small|([[1953]])}} * {{flagicon|SAD|1912}} [[Vic Seixas]] {{small|([[1954]])}} * {{flagicon|SAD|1912}} [[Tony Trabert]] {{small|([[1955]])}} * {{flagicon|AUS}} [[Ken Rosewall]] {{small|([[1956]])}} * {{flagicon|AUS}} [[Malcolm Anderson]] {{small|([[1957]])}} * {{flagicon|AUS}} [[Ashley Cooper (teniser)|Ashley Cooper]] {{small|([[1958]])}} * {{flagicon|AUS}} [[Neale Fraser]] {{small|([[1959]])}} * {{flagicon|AUS}} [[Neale Fraser]] {{small|([[1960]])}} * {{flagicon|AUS}} [[Roy Emerson]] {{small|([[1961]])}} * {{flagicon|AUS}} [[Rod Laver]] {{small|([[1962]])}} * {{flagicon|MEX}} [[Rafael Osuna]] {{small|([[1963]])}} * {{flagicon|AUS}} [[Roy Emerson]] {{small|([[1964]])}} * {{flagicon|ŠPA|1945}} [[Manuel Santana]] {{small|([[1965]])}} * {{flagicon|AUS}} [[Fred Stolle]] {{small|([[1966]])}} * {{flagicon|AUS}} [[John Newcombe]] {{small|([[1967]])}} | group2 = ''Open'' era | list2style = background: #FCFDFD; | list2 = * {{flagicon|SAD}} [[Arthur Ashe]] {{small|([[1968]])}} * {{flagicon|AUS}} [[Rod Laver]] {{small|([[1969]])}} * {{flagicon|AUS}} [[Ken Rosewall]] {{small|([[1970]])}} * {{flagicon|SAD}} [[Stan Smith]] {{small|([[1971]])}} * {{flagicon|RUM|1965}} [[Ilie Năstase]] {{small|([[1972]])}} * {{flagicon|AUS}} [[John Newcombe]] {{small|([[1973]])}} * {{flagicon|SAD}} [[Jimmy Connors]] {{small|([[1974]])}} * {{flagicon|ŠPA|1945}} [[Manuel Orantes]] {{small|([[1975]])}} * {{flagicon|SAD}} [[Jimmy Connors]] {{small|([[1976]])}} * {{flagicon|ARG}} [[Guillermo Vilas]] {{small|([[1977]])}} * {{flagicon|SAD}} [[Jimmy Connors]] {{small|([[1978]])}} * {{flagicon|SAD}} [[John McEnroe]] {{small|([[1979]])}} * {{flagicon|SAD}} [[John McEnroe]] {{small|([[1980]])}} * {{flagicon|SAD}} [[John McEnroe]] {{small|([[1981]])}} * {{flagicon|SAD}} [[Jimmy Connors]] {{small|([[1982]])}} * {{flagicon|SAD}} [[Jimmy Connors]] {{small|([[1983]])}} * {{flagicon|SAD}} [[John McEnroe]] {{small|([[1984]])}} * {{flagicon|ČSSR}} [[Ivan Lendl]] {{small|([[1985]])}} * {{flagicon|ČSSR}} [[Ivan Lendl]] {{small|([[1986]])}} * {{flagicon|ČSSR}} [[Ivan Lendl]] {{small|([[1987]])}} * {{flagicon|ŠVE}} [[Mats Wilander]] {{small|([[1988]])}} * {{flagicon|FRG}} [[Boris Becker]] {{small|([[1989]])}} * {{flagicon|SAD}} [[Pete Sampras]] {{small|([[1990]])}} * {{flagicon|ŠVE}} [[Stefan Edberg]] {{small|([[1991]])}} * {{flagicon|ŠVE}} [[Stefan Edberg]] {{small|([[1992]])}} * {{flagicon|SAD}} [[Pete Sampras]] {{small|([[1993]])}} * {{flagicon|SAD}} [[Andre Agassi]] {{small|([[1994]])}} * {{flagicon|SAD}} [[Pete Sampras]] {{small|([[1995]])}} * {{flagicon|SAD}} [[Pete Sampras]] {{small|([[1996]])}} * {{flagicon|AUS}} [[Patrick Rafter]] {{small|([[1997]])}} * {{flagicon|AUS}} [[Patrick Rafter]] {{small|([[1998]])}} * {{flagicon|SAD}} [[Andre Agassi]] {{small|([[1999]])}} * {{flagicon|RUS}} [[Marat Safin]] {{small|([[2000]])}} * {{flagicon|AUS}} [[Lleyton Hewitt]] {{small|([[2001]])}} * {{flagicon|SAD}} [[Pete Sampras]] {{small|([[2002]])}} * {{flagicon|SAD}} [[Andy Roddick]] {{small|([[2003]])}} * {{flagicon|ŠVI|size=17px}} [[Roger Federer]] {{small|([[2004]])}} * {{flagicon|ŠVI|size=17px}} [[Roger Federer]] {{small|([[2005]])}} * {{flagicon|ŠVI|size=17px}} [[Roger Federer]] {{small|([[2006]])}} * {{flagicon|ŠVI|size=17px}} [[Roger Federer]] {{small|([[2007]])}} * {{flagicon|ŠVI|size=17px}} [[Roger Federer]] {{small|([[2008]])}} * {{flagicon|ARG}} [[Juan Martín del Potro]] {{small|([[2009]])}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] {{small|([[2010]])}} * {{flagicon|SRB}} [[Novak Đoković]] {{small|([[2011]])}} * {{flagicon|UK}} [[Andy Murray]] {{small|([[2012]])}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] {{small|([[2013]])}} * {{flagicon|HRV}} [[Marin Čilić]] {{small|([[2014]])}} * {{flagicon|SRB}} [[Novak Đoković]] {{small|([[2015]])}} * {{flagicon|ŠVI|size=17px}} [[Stanislas Wawrinka]] {{small|([[2016]])}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] {{small|([[2017]])}} * {{flagicon|SRB}} [[Novak Đoković]] {{small|([[2018]])}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] {{small|([[2019]])}} * {{flagicon|AUT}} [[Dominic Thiem]] {{small|([[2020]])}} * {{flagicon|RUS}} [[Danil Medvedev]] {{small|([[2021]])}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] {{small|([[2022]])}} * {{flagicon|SRB}} [[Novak Đoković]] {{small|([[2023]])}} * {{flagicon|ITA}} [[Jannik Sinner]] {{small|([[2024]])}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] {{small|([[2025]])}} * {{flagicon|NJEM}} [[Alexander Zverev]] {{small|([[2026]])}} | below = }}<noinclude> [[Kategorija:Teniski šabloni]] [[Kategorija:Američki sportski šabloni]] </noinclude> 6tmahrk7njqrqe8q5oach0et1zhrnzc 0 1625330 42689583 41618744 2026-09-14T09:47:15Z SrpskiAnonimac 101643 42689583 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Ponikve (razvrstavanje)}} {{Naselje | ime =Ponikve | ime_genitiv = | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | translit_jezik2 = | translit_jezik2_vrsta = | translit_jezik2_info = | translit_jezik2_vrsta1 = | translit_jezik2_info1 = | translit_jezik2_vrsta2 = | translit_jezik2_info2 = | translit_jezik2_vrsta3 = | translit_jezik2_info3 = | translit_jezik2_vrsta4 = | translit_jezik2_info4 = | translit_jezik2_vrsta5 = | translit_jezik2_info5 = | translit_jezik2_vrsta6 = | translit_jezik2_info6 = | slika_panorama = | veličina_slike = | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = Slovenija | slika_lokacijska_karta_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = 45 | širina-minute = 50 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 15 | dužina-minute = 38 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = Država: | lokacija_info = {{flag|SLO}} [[Slovenija]] | lokacija1_ime = '''Pokrajina:''' | lokacija1_info = [[Dolenjska]] | lokacija2_ime = '''Regija:''' | lokacija2_info = [[Donjoposavska (regija)|Donjoposavska]] | lokacija3_ime = Općina | lokacija3_info = [[Općina Brežice|Brežice]] | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 376.4 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2002. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = naselje | stanovništvo_prazno2 = 100 | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 8261 Jesenice na Dolenjskem | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = | bilješke = }} '''Ponikve''' je naselje u [[Općina Brežice|Općini Brežice]] u istočnoj [[Slovenija|Sloveniji]]. Ponikve se nalazi u pokrajini [[Dolenjska|Dolenjskoj]] i statističkoj regiji [[Donjoposavska (regija)|Donjoposavskoj]]. ==Stanovništvo== Prema popisu stanovništva iz [[2002.]] godine Ponikve su imale 100 stanovnika. ===Etnički sastav=== 1991. godina: * [[Slovenci]]: 116 (92,1%) * [[Hrvati]]: 9 (7,1%) * Nepoznato: 1 {{Brežice}} {{Mrva-naselje-slovenija}} [[Kategorija:Naselja u Općini Brežice]] p3meri3mwk50xp29b15pag10c12a1xu 0 1774151 42689592 42497966 2026-09-14T09:53:11Z SrpskiAnonimac 101643 42689592 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Braničevo (razvrstavanje)}} {{Naseljeno mesto u Srbiji |mesto=Braničevo |slika= |opis_slike= |okrug=Braničevski |opština=Golubac |slika=Branicevo1.jpg |opis_slike=Zgrada zadruge u Braničevu |nadm visina=82 |populacija=942 |poštanski kod=12222 |pozivni broj=012 |registarska oznaka=PO |gšir=44.703 |gduž=21.536333 }} '''Braničevo''' je naselje u [[Srbija|Srbiji]] u [[opština Golubac|opštini Golubac]] u [[Braničevski okrug|Braničevskom okrugu]]. Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] bilo je 942 stanovnika (prema popisu iz [[Popis stanovništva 1991. u SFRJ|1991.]] bilo je 1093 stanovnika). Stari naziv naselja je '''Bikotince'''. == Demografija == U naselju Braničevo živi 770 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 43,8 godina (43,1 kod muškaraca i 44,5 kod žena). U naselju ima 240 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,93. Ovo naselje je velikim delom naseljeno [[Srbi]]ma (prema popisu iz [[2002]]. godine). {| width="50%" style="background:transparent; " | valign="top" width="50%" style="border:1px solid gray; " | <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka'' {| | style="padding: 0;" | <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1940 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940 PlotData = bar:1417 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:944 color:gray1 from:start till:end bar:472 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(62,159)(77,161) color:blue width:2 points:(77,161)(100,161) color:blue width:2 points:(100,161)(128,159) color:blue width:2 points:(128,159)(157,156) color:blue width:2 points:(157,156)(185,151) color:blue width:2 points:(185,151)(217,133) color:blue width:2 </timeline> |} </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> | valign="down" width="50%" | {{Popis |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 9}}</ref> |p1948=1161 |p1953=1181 |p1961=1181 |p1971=1164 |p1981=1138 |p1991=1093 |p1991n=980 |p2002s=1108 |p2002=942 }} |} {{Grafikon postoci |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 1}}</ref> |širina=300px |naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] |pozadina=#ddd |pozicija=left |šipke= {{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|854|90.65}} {{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]]|blue|5|0.53}} {{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]]|red|1|0.10}} {{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]]|green|1|0.10}} {{Vrsta sa postotkom|[[Jugosloveni]]|orange|1|0.10}} {{Vrsta sa postotkom|nepoznato|cyan|71|7.53}} }} {{Grafikon piramida |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 2}}</ref> |širina=300px |naslov= |pozadina=#eee |levo2=m |desno2=ž |šipke levo desno= {{Vrsta levo desno|?|gray|4|6.45|3.22|2}} {{Vrsta levo desno|80+|gray|17|27.41|33.87|21}} {{Vrsta levo desno|75-79|gray|20|32.25|62.90|39}} {{Vrsta levo desno|70-74|gray|24|38.70|32.25|20}} {{Vrsta levo desno|65-69|gray|22|35.48|40.32|25}} {{Vrsta levo desno|60-64|gray|30|48.38|59.67|37}} {{Vrsta levo desno|55-59|gray|34|54.83|66.12|41}} {{Vrsta levo desno|50-54|gray|52|83.87|61.29|38}} {{Vrsta levo desno|45-49|gray|24|38.70|40.32|25}} {{Vrsta levo desno|40-44|gray|35|56.45|53.22|33}} {{Vrsta levo desno|35-39|gray|34|54.83|53.22|33}} {{Vrsta levo desno|30-34|gray|16|25.80|56.45|35}} {{Vrsta levo desno|25-29|gray|22|35.48|45.16|28}} {{Vrsta levo desno|20-24|gray|26|41.93|30.64|19}} {{Vrsta levo desno|15-19|gray|21|33.87|35.48|22}} {{Vrsta levo desno|10-14|gray|24|38.70|50.0|31}} {{Vrsta levo desno|5-9|gray|28|45.16|37.09|23}} {{Vrsta levo desno|0-4|gray|18|29.03|30.64|19}} |prosekm=43.1 |prosekž=44.5 }} {{DomaćinstvaNaseljaSrbija|248|247|242|240|236|236|240|30|42|33|49|29|29|14|12|1|1|3.93}} {{BrakNaseljaSrbija|381|70|272|29|8|2|418|47|281|71|17|2}} {{ZanimanjaNaseljaSrbija|215|95|-|1|32|1|6|23|6|4|182|73|-|-|42|2|1|18|5|2|397|168|-|1|74|3|7|41|11|6|2|3|4|9|8|3|-|-|18|-|2|3|8|13|2|-|-|11|2|5|7|17|21|5|-|-|29}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{portal|Srbija}} {{Commonscat|Braničevo}} * [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Branicevo.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)] * [http://wikimapia.org/maps?ll=44.703,21.536333&spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)] * [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/srbija/branicevo/ Gugl satelitska mapa (Maplandia)] * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=44.703&longitude=21.536333&zoom=8 Plan naselja na mapi (Mapquest)]{{Dead link|date=September 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{Opština Golubac}} [[Kategorija:Opština Golubac]] [[Kategorija:Naselja u Braničevskom upravnom okrugu]] 1pwgvtukh6yc2ffg6m8le10xhbr29rz 0 1774231 42689580 42541771 2026-09-14T09:41:59Z SrpskiAnonimac 101643 42689580 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Klenje}} {{Naseljeno mesto u Srbiji |mesto=Klenje |slika=Wili.Zaleđe III Crkva Uspenja Presvete Bogorodice (Klenje, Golubac) 352.jpg |opis_slike=Crkva Uspenja [[Marija (majka Isusova)|Presvete Bogorodice]] u Klenju |okrug=Braničevski |opština=Golubac |nadm visina=181 |populacija=493 |poštanski kod=12258 |pozivni broj=012 |registarska oznaka=PO |gšir=44.6015 |gduž=21.524833 }} '''Klenje''' je naselje u [[Srbija|Srbiji]] u [[opština Golubac|opštini Golubac]] u [[Braničevski okrug|Braničevskom okrugu]]. Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] bilo je 493 stanovnika (prema popisu iz [[Popis stanovništva 1991. u SFRJ|1991.]] bilo je 655 stanovnika). == Demografija == U naselju Klenje živi 401 punoletni stanovnik, a prosečna starost stanovništva iznosi 43,9 godina (42,2 kod muškaraca i 45,4 kod žena). U naselju ima 140 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,50. Ovo naselje je velikim delom naseljeno [[Srbi]]ma (prema popisu iz [[2002]]. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika. {| width="50%" style="background:transparent; " | valign="top" width="50%" style="border:1px solid gray; " | <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka'' {| | style="padding: 0;" | <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1940 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940 PlotData = bar:1160 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:772 color:gray1 from:start till:end bar:386 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(62,149)(77,160) color:blue width:2 points:(77,160)(100,161) color:blue width:2 points:(100,161)(128,144) color:blue width:2 points:(128,144)(157,136) color:blue width:2 points:(157,136)(185,115) color:blue width:2 points:(185,115)(217,92) color:blue width:2 </timeline> |} </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> | valign="down" width="50%" | {{Popis |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 9}}</ref> |p1948=884 |p1953=960 |p1961=967 |p1971=852 |p1981=794 |p1991=655 |p1991n=552 |p2002s=637 |p2002=493 }} |} {{Grafikon postoci |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 1}}</ref> |širina=300px |naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] |pozadina=#ddd |pozicija=left |šipke= {{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|486|98.58}} {{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]]|blue|3|0.60}} {{Vrsta sa postotkom|[[Ukrajinci]]|red|1|0.20}} {{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]]|green|1|0.20}} {{Vrsta sa postotkom|nepoznato|orange|2|0.40}} }} {{Grafikon piramida |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 2}}</ref> |širina=300px |naslov= |pozadina=#eee |levo2=m |desno2=ž |šipke levo desno= {{Vrsta levo desno|?|gray|4|12.90|12.90|4}} {{Vrsta levo desno|80+|gray|6|19.35|32.25|10}} {{Vrsta levo desno|75-79|gray|18|58.06|77.41|24}} {{Vrsta levo desno|70-74|gray|14|45.16|83.87|26}} {{Vrsta levo desno|65-69|gray|14|45.16|45.16|14}} {{Vrsta levo desno|60-64|gray|11|35.48|38.70|12}} {{Vrsta levo desno|55-59|gray|20|64.51|51.61|16}} {{Vrsta levo desno|50-54|gray|16|51.61|48.38|15}} {{Vrsta levo desno|45-49|gray|10|32.25|45.16|14}} {{Vrsta levo desno|40-44|gray|15|48.38|25.80|8}} {{Vrsta levo desno|35-39|gray|15|48.38|54.83|17}} {{Vrsta levo desno|30-34|gray|20|64.51|64.51|20}} {{Vrsta levo desno|25-29|gray|11|35.48|54.83|17}} {{Vrsta levo desno|20-24|gray|11|35.48|29.03|9}} {{Vrsta levo desno|15-19|gray|15|48.38|22.58|7}} {{Vrsta levo desno|10-14|gray|11|35.48|35.48|11}} {{Vrsta levo desno|5-9|gray|12|38.70|48.38|15}} {{Vrsta levo desno|0-4|gray|16|51.61|48.38|15}} |prosekm=42.2 |prosekž=45.4 }} {{DomaćinstvaNaseljaSrbija|198|204|204|185|189|157|140|28|35|11|23|17|9|10|6|-|1|3.50}} {{BrakNaseljaSrbija|200|44|131|18|7|-|213|24|131|46|11|1}} {{ZanimanjaNaseljaSrbija|120|82|-|1|4|-|3|16|1|4|81|49|-|-|12|-|-|7|1|1|201|131|-|1|16|-|3|23|2|5|-|-|2|-|3|2|-|-|2|-|-|1|6|3|-|-|-|1|-|-|3|6|6|2|-|-|3}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{portal|Srbija}} * [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Klenje2.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)] * [http://wikimapia.org/maps?ll=44.6015,21.524833&spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)] * [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/srbija/klenje-44-36-9-n-21-31-49-e/ Gugl satelitska mapa (Maplandia)] * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=44.6015&longitude=21.524833&zoom=8 Plan naselja na mapi (Mapquest)]{{Dead link|date=September 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{Opština Golubac}} [[Kategorija:Opština Golubac]] [[Kategorija:Naselja u Braničevskom upravnom okrugu]] m6cs43krg9i2e41oej26m7nt9zp4zhz 0 1774568 42689582 42541769 2026-09-14T09:42:28Z SrpskiAnonimac 101643 42689582 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Klenje}} {{Naseljeno mesto u Srbiji |mesto=Klenje |slika= |opis_slike= |okrug=Pirotski |opština=Bela Palanka |nadm visina=348 |populacija=54 |poštanski kod= |pozivni broj=018 |registarska oznaka=PI |gšir=43.2365 |gduž=22.358 }} '''Klenje''' je naselje u [[Srbija|Srbiji]] u [[opština Bela Palanka|opštini Bela Palanka]] u [[Pirotski okrug|Pirotskom okrugu]]. Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] bilo je 54 stanovnika (prema popisu iz [[Popis stanovništva 1991. u SFRJ|1991.]] bilo je 72 stanovnika). == Demografija == U naselju Klenje živi 54 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 70,8 godina (68,4 kod muškaraca i 72,5 kod žena). U naselju ima 35 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 1,54. Ovo naselje je velikim delom naseljeno [[Srbi]]ma (prema popisu iz [[2002]]. godine). {| width="50%" style="background:transparent; " | valign="top" width="50%" style="border:1px solid gray; " | <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka'' {| | style="padding: 0;" | <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1940 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940 PlotData = bar:372 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:248 color:gray1 from:start till:end bar:124 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(62,161)(77,157) color:blue width:2 points:(77,157)(100,145) color:blue width:2 points:(100,145)(128,100) color:blue width:2 points:(128,100)(157,71) color:blue width:2 points:(157,71)(185,52) color:blue width:2 points:(185,52)(217,44) color:blue width:2 </timeline> |} </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> | valign="down" width="50%" | {{Popis |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 9}}</ref> |p1948=310 |p1953=300 |p1961=275 |p1971=176 |p1981=112 |p1991=72 |p1991n=72 |p2002s=54 |p2002=54 }} |} {{Grafikon postoci |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 1}}</ref> |širina=300px |naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] |pozadina=#ddd |pozicija=left |šipke= {{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|53|98.14}} {{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]|blue|1|1.85}} {{Vrsta sa postotkom|nepoznato|red|0|0.0}} }} {{Grafikon piramida |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 2}}</ref> |širina=300px |naslov= |pozadina=#eee |levo2=m |desno2=ž |šipke levo desno= {{Vrsta levo desno|?|gray|0|0.0|0.0|0}} {{Vrsta levo desno|80+|gray|1|10.0|60.0|6}} {{Vrsta levo desno|75-79|gray|5|50.0|90.0|9}} {{Vrsta levo desno|70-74|gray|5|50.0|50.0|5}} {{Vrsta levo desno|65-69|gray|7|70.0|40.0|4}} {{Vrsta levo desno|60-64|gray|1|10.0|60.0|6}} {{Vrsta levo desno|55-59|gray|1|10.0|10.0|1}} {{Vrsta levo desno|50-54|gray|1|10.0|0.0|0}} {{Vrsta levo desno|45-49|gray|0|0.0|0.0|0}} {{Vrsta levo desno|40-44|gray|0|0.0|10.0|1}} {{Vrsta levo desno|35-39|gray|0|0.0|0.0|0}} {{Vrsta levo desno|30-34|gray|0|0.0|0.0|0}} {{Vrsta levo desno|25-29|gray|0|0.0|0.0|0}} {{Vrsta levo desno|20-24|gray|0|0.0|0.0|0}} {{Vrsta levo desno|15-19|gray|1|10.0|0.0|0}} {{Vrsta levo desno|10-14|gray|0|0.0|0.0|0}} {{Vrsta levo desno|5-9|gray|0|0.0|0.0|0}} {{Vrsta levo desno|0-4|gray|0|0.0|0.0|0}} |prosekm=68.4 |prosekž=72.5 }} {{DomaćinstvaNaseljaSrbija|64|67|68|60|50|41|35|18|15|2|-|-|-|-|-|-|-|1.54}} {{BrakNaseljaSrbija|22|1|16|4|1|-|32|2|15|14|1|-}} {{ZanimanjaNaseljaSrbija|6|6|-|-|-|-|-|-|-|-|4|3|-|-|-|-|-|-|-|-|10|9|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|1|-|-|-|-|-|-|-|-|1}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{portal|Srbija}} * [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Klenje3.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)] * [http://wikimapia.org/maps?ll=43.2365,22.358&spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)] * [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/srbija/klenje-43-14-19-n-22-21-48-e/ Gugl satelitska mapa (Maplandia)] * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=43.2365&longitude=22.358&zoom=8 Plan naselja na mapi (Mapquest)] {{Opština Bela Palanka}} [[Kategorija:Opština Bela Palanka]] [[Kategorija:Naselja u Pirotskom upravnom okrugu]] 29cwn0t0adqaiwfen8nn0qib0uoeunl 0 1775707 42689575 42541658 2026-09-14T09:38:28Z SrpskiAnonimac 101643 42689575 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Kamenica}} {{Naseljeno mesto u Srbiji |mesto=Kamenica |slika= |opis_slike= |okrug=Zlatiborski |opština=Užice |geografska_širina= |geografska_dužina= |nadm visina=410 |populacija=272 |poštanski kod= |pozivni broj=031 |registarska oznaka=UE |gšir=43.8903 |gduž=19.9172 }} '''Kamenica''' je naselje u [[Srbija|Srbiji]] u [[opština Užice|opštini Užice]] u [[Zlatiborski okrug|Zlatiborskom okrugu]]. Posle Drugog svetskog rata ona je, u administrativnom pogledu, deo mesne zajednice Lunovo Selo. Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] bilo je 272 stanovnika (prema popisu iz [[Popis stanovništva 1991. u SFRJ|1991.]] bilo je 305 stanovnika). == Demografija == U naselju Kamenica živi 231 punoletni stanovnik, a prosečna starost stanovništva iznosi 45,6 godina (45,7 kod muškaraca i 45,6 kod žena). U naselju ima 84 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,24. Ovo naselje je u potpunosti naseljeno [[Srbi]]ma (prema popisu iz [[2002]]. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika. {| width="50%" style="background:transparent; " | valign="top" width="50%" style="border:1px solid gray; " | <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka'' {| | style="padding: 0;" | <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1940 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940 PlotData = bar:598 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:398 color:gray1 from:start till:end bar:199 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(62,161)(77,157) color:blue width:2 points:(77,157)(100,141) color:blue width:2 points:(100,141)(128,130) color:blue width:2 points:(128,130)(157,120) color:blue width:2 points:(157,120)(185,106) color:blue width:2 points:(185,106)(217,97) color:blue width:2 </timeline> |} </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> | valign="down" width="50%" | {{Popis |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 9}}</ref> |p1948=499 |p1953=484 |p1961=428 |p1971=389 |p1981=355 |p1991=305 |p1991n=305 |p2002s=281 |p2002=272 }} |} {{Grafikon postoci |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 1}}</ref> |širina=300px |naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] |pozadina=#ddd |pozicija=left |šipke= {{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|272|100.0}} {{Vrsta sa postotkom|nepoznato|blue|0|0.0}} }} {{Grafikon piramida |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 2}}</ref> |širina=300px |naslov= |pozadina=#eee |levo2=m |desno2=ž |šipke levo desno= {{Vrsta levo desno|?|gray|1|6.66|6.66|1}} {{Vrsta levo desno|80+|gray|4|26.66|40.0|6}} {{Vrsta levo desno|75-79|gray|3|20.0|53.33|8}} {{Vrsta levo desno|70-74|gray|11|73.33|86.66|13}} {{Vrsta levo desno|65-69|gray|8|53.33|80.0|12}} {{Vrsta levo desno|60-64|gray|11|73.33|73.33|11}} {{Vrsta levo desno|55-59|gray|8|53.33|53.33|8}} {{Vrsta levo desno|50-54|gray|13|86.66|86.66|13}} {{Vrsta levo desno|45-49|gray|7|46.66|66.66|10}} {{Vrsta levo desno|40-44|gray|9|60.0|40.0|6}} {{Vrsta levo desno|35-39|gray|12|80.0|53.33|8}} {{Vrsta levo desno|30-34|gray|4|26.66|60.0|9}} {{Vrsta levo desno|25-29|gray|6|40.0|53.33|8}} {{Vrsta levo desno|20-24|gray|4|26.66|73.33|11}} {{Vrsta levo desno|15-19|gray|8|53.33|60.0|9}} {{Vrsta levo desno|10-14|gray|3|20.0|60.0|9}} {{Vrsta levo desno|5-9|gray|7|46.66|40.0|6}} {{Vrsta levo desno|0-4|gray|3|20.0|13.33|2}} |prosekm=45.7 |prosekž=45.6 }} {{DomaćinstvaNaseljaSrbija|86|84|96|95|96|93|84|17|17|14|15|9|10|2|-|-|-|3.24}} {{BrakNaseljaSrbija|109|29|74|5|1|-|133|25|76|30|2|-}} {{ZanimanjaNaseljaSrbija|68|23|-|-|31|-|2|4|1|1|58|29|-|-|15|-|-|2|-|-|126|52|-|-|46|-|2|6|1|1|-|-|1|2|1|1|-|-|1|-|-|2|3|7|-|-|-|-|-|-|3|5|8|1|-|-|1}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{portal|Srbija}} * [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Kamenica5.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)] * [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/srbija/kamenica-43-53-25-n-19-55-2-e/ Gugl satelitska mapa (Maplandia)] {{Opština Užice}} [[Kategorija:Opština Užice]] [[Kategorija:Naselja u Zlatiborskom upravnom okrugu]] t09h116361tkfzwb2wqr1uvu944e2za 0 1775739 42689577 42541693 2026-09-14T09:39:50Z SrpskiAnonimac 101643 42689577 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Kačer (razvrstavanje)}} {{Naseljeno mesto u Srbiji |mesto=Kačer |slika= |opis_slike= |okrug=Zlatiborski |opština=Užice |nadm visina=623 |populacija=507 |poštanski kod= |pozivni broj=031 |registarska oznaka=UE |gšir=43.808833 |gduž=19.740166 }} '''Kačer''' je naselje u [[Srbija|Srbiji]] u [[opština Užice|opštini Užice]] u [[Zlatiborski okrug|Zlatiborskom okrugu]]. Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] bilo je 507 stanovnika (prema popisu iz [[Popis stanovništva 1991. u SFRJ|1991.]] bilo je 481 stanovnika). Centralni deo naselja oko puta [[Užice]]-[[Bistrica (Nova Varoš)|Bistrica]] se naziva Bela Zemlja. == Demografija == U naselju Kačer živi 420 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 42,8 godina (40,8 kod muškaraca i 44,6 kod žena). U naselju ima 161 domaćinstvo, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,15. Ovo naselje je velikim delom naseljeno [[Srbi]]ma (prema popisu iz [[2002]]. godine). {| width="50%" style="background:transparent; " | valign="top" width="50%" style="border:1px solid gray; " | <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka'' {| | style="padding: 0;" | <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1940 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940 PlotData = bar:1009 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:672 color:gray1 from:start till:end bar:336 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(62,161)(77,157) color:blue width:2 points:(77,157)(100,149) color:blue width:2 points:(100,149)(128,128) color:blue width:2 points:(128,128)(157,117) color:blue width:2 points:(157,117)(185,101) color:blue width:2 points:(185,101)(217,105) color:blue width:2 </timeline> |} </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> | valign="down" width="50%" | {{Popis |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 9}}</ref> |p1948=841 |p1953=817 |p1961=769 |p1971=642 |p1981=576 |p1991=481 |p1991n=479 |p2002s=507 |p2002=507 }} |} {{Grafikon postoci |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 1}}</ref> |širina=300px |naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] |pozadina=#ddd |pozicija=left |šipke= {{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|505|99.60}} {{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]|blue|1|0.19}} {{Vrsta sa postotkom|[[Slovenci]]|red|1|0.19}} {{Vrsta sa postotkom|nepoznato|green|0|0.0}} }} {{Grafikon piramida |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 2}}</ref> |širina=300px |naslov= |pozadina=#eee |levo2=m |desno2=ž |šipke levo desno= {{Vrsta levo desno|?|gray|3|7.89|7.89|3}} {{Vrsta levo desno|80+|gray|3|7.89|34.21|13}} {{Vrsta levo desno|75-79|gray|8|21.05|50.0|19}} {{Vrsta levo desno|70-74|gray|13|34.21|21.05|8}} {{Vrsta levo desno|65-69|gray|14|36.84|63.15|24}} {{Vrsta levo desno|60-64|gray|15|39.47|47.36|18}} {{Vrsta levo desno|55-59|gray|19|50.0|39.47|15}} {{Vrsta levo desno|50-54|gray|12|31.57|44.73|17}} {{Vrsta levo desno|45-49|gray|32|84.21|55.26|21}} {{Vrsta levo desno|40-44|gray|14|36.84|31.57|12}} {{Vrsta levo desno|35-39|gray|14|36.84|21.05|8}} {{Vrsta levo desno|30-34|gray|20|52.63|57.89|22}} {{Vrsta levo desno|25-29|gray|16|42.10|39.47|15}} {{Vrsta levo desno|20-24|gray|17|44.73|39.47|15}} {{Vrsta levo desno|15-19|gray|11|28.94|31.57|12}} {{Vrsta levo desno|10-14|gray|10|26.31|34.21|13}} {{Vrsta levo desno|5-9|gray|19|50.0|28.94|11}} {{Vrsta levo desno|0-4|gray|8|21.05|34.21|13}} |prosekm=40.8 |prosekž=44.6 }} {{DomaćinstvaNaseljaSrbija|138|136|150|143|140|129|161|28|43|21|37|18|8|4|2|-|-|3.15}} {{BrakNaseljaSrbija|211|59|138|6|7|1|222|33|137|47|4|1}} {{ZanimanjaNaseljaSrbija|121|42|-|-|43|2|8|7|-|6|47|24|-|-|5|-|-|7|1|-|168|66|-|-|48|2|8|14|1|6|-|4|4|-|3|1|-|-|1|-|-|2|3|5|-|-|-|-|-|4|6|3|8|1|-|-|1}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{portal|Srbija}} * [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Kacer.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)] * [http://wikimapia.org/maps?ll=43.808833,19.740166&spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)] * [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/srbija/kacer/ Gugl satelitska mapa (Maplandia)] * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=43.808833&longitude=19.740166&zoom=8 Plan naselja na mapi (Mapquest)]{{Dead link|date=September 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{Opština Užice}} [[Kategorija:Opština Užice]] [[Kategorija:Naselja u Zlatiborskom upravnom okrugu]] cdpbtsy68lt4zfgqt0pcsj8hyd5gwm6 0 1775762 42689470 42403669 2026-09-13T18:25:23Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689470 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Srbiji |mesto=Mitrovac na Tari |slika=Mitrovac na Tari.jpg |opis_slike=Mitrovac na Tari |okrug=Zlatiborski |grad= |nadm visina=1.082 |populacija=~10 |poštanski kod=31251 |pozivni broj=031 |registarska oznaka= |gšir=43.88 |gduž=19.55 }} '''Mitrovac na Tari''' je naseljeno mesto, udaljeno 26&nbsp;km od [[Bajina Bašta|Bajine Bašte]], najpoznatije po velikom dečjem odmaralištu.<ref name="nacionalni">Nacionalni park Mitrovac na Tari: [http://www.tara-zaovine.com/mitrovac.html Mitrovac na Tari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141028000326/http://www.tara-zaovine.com/mitrovac.html |date=2014-10-28 }}, pristup 13.5.2013</ref> Nalazi se na nadmorskoj visini 1.082 metra. Broj stanovnika je desetak, ali zahvaljujući pre svega dečjem odmaralištu, šumskoj sekciji, mnogobrojnim turistima broj onih koji borave na Mitrovcu se uvek meri stotinama.<ref name="nacionalni" /> Mitrovac je blago zatalasan proplanak veličine oko 150 [[hektar]]a, okružen stoletnom šumom u kojoj dominira [[smrča]], [[jela]] i [[bukva]].<ref name="nacionalni" /> Mitrovac je do [[1956]]. bio skoro nenaseljeno mesto kada ga je grupa prirodnjaka iz Akademije nauka izabrala za buduće dečje letovalište zbog stabilne klime, čistog vazduha, velikog broja sunčanih sati i naročito [[ruža vetrova|„ruže vetrova“]]. Naime na Mitrovcu stalno pirka [[povetarac]] donoseći čist vazduh i okolnog [[Nacionalni park Tara|nacionalnog parka Tara]] – 22.000 hektara uglavnom zimzelene šume. Ipak treba imati u vidu da je Tara za razliku od [[Zlatibor]]a „vlažna“ planina. Iako mali po dimenzijama i broju stanovnika Mitrovac ima sve karakteristike turističkog mesta: asfaltni put, koji se zimi čisti, te ostaje prohodan, pošta, [[ambulanta]], restorani, smeštaj u malom [[hotel]]u ili privatnom smeštaju, prodavnica prehrambenih proizvoda i [[diskoteka]]. Postoje i sportski sadržaji kao što su fudbalski [[stadion]], bazen, košarkaški, rukometni tereni, [[ski lift]] za početike skijaše, [[ribolov]] na obližnjim jezerima ([[pastrmka]], [[mladica]]...), lov na visoku divljač ([[medved]], [[divlja svinja]], [[srndać]]...) U neposrednoj blizini Mitrovca se nalazi Prirodni rezervat prve (najviše) kategorije [[Crveni potok]] a u okviru njega „[[Tepih livada]]“. U blizini Mitrovca su jezera: *Akumulacija – [[Jezero Zaovine]] (7&nbsp;km), *[[Jezero Perućac]] (12&nbsp;km) Vidikovci: *[[Đavolja stena]] (7&nbsp;km) *[[Kozja stena]] (7&nbsp;km) Na osnovu istraživanja i višegodišnjeg prikupljanja podataka, grupa lekara je došla do zaključka da mikroklima Mitrovca pozitivno utiče na: *opšti [[imunitet]] *[[krvna slika|krvnu sliku]] *respiratorne probleme *dobijanje [[apetit]]a == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{portal|Srbija}} * [http://wikimapia.org/maps?ll=43.9228,19.4272&spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)] * [http://www.tara-planina.com/mitrovac.html Mitrovac na Tari - sajt www.tara-planina.com] * [http://www.bbasta.org.rs/mitrovac.html O Mitrovcu sa sajta www.bbasta.org.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210091955/http://www.bbasta.org.rs/mitrovac.html |date=2008-12-10 }} * [http://www.tara-zaovine.com/mitrovac.html Mitrovac na Tari - sajt www.tara-zaovine.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141028000326/http://www.tara-zaovine.com/mitrovac.html |date=2014-10-28 }} * [http://www.360vr.rs/turizam/mitrovac-na-tari.php Mitrovac na Tari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141015184331/http://www.360vr.rs/turizam/mitrovac-na-tari.php |date=2014-10-15 }} Virtuelna šetnja, vidikovci, [[Crveni potok|Tepih livada]] [[Kategorija:Naselja u Zlatiborskom upravnom okrugu]] [[Kategorija:Turizam u Srbiji]] [[Kategorija:Opština Bajina Bašta]] fhj7f6kf99qtm1nyj7ay69b3s4eh7qv 0 1776263 42689581 42541770 2026-09-14T09:42:16Z SrpskiAnonimac 101643 42689581 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Klenje}} {{Naseljeno mesto u Srbiji |mesto=Klenje |slika=Центар Клења.JPG |opis_slike=Centar Klenja |okrug=Mačvanski |opština=Bogatić |nadm visina=92 |populacija={{decrease}} 2935 |poštanski kod=15357 |pozivni broj=015 |registarska oznaka=BĆ |gšir=44.804333 |gduž=19.434 }} '''Klenje''' je naselje u [[Srbija|Srbiji]] u [[opština Bogatić|opštini Bogatić]] u [[Mačvanski okrug|Mačvanskom okrugu]]. Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2011. u Srbiji|2011.]] bilo je 2935 stanovnika. == Demografija == U naselju Klenje živi 2610 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,0 godina (39,7 kod muškaraca i 42,3 kod žena). U naselju ima 957 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,40. Ovo naselje je velikim delom naseljeno [[Srbi]]ma (prema popisu iz [[2002]]. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika. U Klenju je rođen [[Ivan Kolarić]] (1952). {| width="50%" style="background:transparent; " | valign="top" width="50%" style="border:1px solid gray; " | <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka'' {| | style="padding: 0;" | <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1940 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940 PlotData = bar:4965 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:3310 color:gray1 from:start till:end bar:1655 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(62,157)(77,161) color:blue width:2 points:(77,161)(100,153) color:blue width:2 points:(100,153)(128,147) color:blue width:2 points:(128,147)(157,145) color:blue width:2 points:(157,145)(185,139) color:blue width:2 points:(185,139)(217,131) color:blue width:2 </timeline> |} </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> | valign="down" width="50%" | {{Popis |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 9}}</ref> |p1948=4024 |p1953=4138 |p1961=3901 |p1971=3725 |p1981=3653 |p1991=3476 |p1991n=3312 |p2002s=3498 |p2002=3253 }} |} {{Grafikon postoci |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 1}}</ref> |širina=300px |naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] |pozadina=#ddd |pozicija=left |šipke= {{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|3184|97.87}} {{Vrsta sa postotkom|[[Romi]]|blue|25|0.76}} {{Vrsta sa postotkom|[[Jugosloveni]]|red|11|0.33}} {{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]|green|2|0.06}} {{Vrsta sa postotkom|[[Slovenci]]|orange|1|0.03}} {{Vrsta sa postotkom|[[Rusi]]|cyan|1|0.03}} {{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]]|magenta|1|0.03}} {{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]]|black|1|0.03}} {{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]|gray|1|0.03}} {{Vrsta sa postotkom|nepoznato|pink|12|0.36}} }} {{Grafikon piramida |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 2}}</ref> |širina=300px |naslov= |pozadina=#eee |levo2=m |desno2=ž |šipke levo desno= {{Vrsta levo desno|?|gray|40|28.16|38.02|54}} {{Vrsta levo desno|80+|gray|21|14.78|25.35|36}} {{Vrsta levo desno|75-79|gray|42|29.57|57.04|81}} {{Vrsta levo desno|70-74|gray|91|64.08|76.05|108}} {{Vrsta levo desno|65-69|gray|110|77.46|83.80|119}} {{Vrsta levo desno|60-64|gray|107|75.35|64.78|92}} {{Vrsta levo desno|55-59|gray|86|60.56|55.63|79}} {{Vrsta levo desno|50-54|gray|115|80.98|74.64|106}} {{Vrsta levo desno|45-49|gray|107|75.35|83.09|118}} {{Vrsta levo desno|40-44|gray|117|82.39|69.71|99}} {{Vrsta levo desno|35-39|gray|106|74.64|66.19|94}} {{Vrsta levo desno|30-34|gray|106|74.64|65.49|93}} {{Vrsta levo desno|25-29|gray|119|83.80|76.76|109}} {{Vrsta levo desno|20-24|gray|85|59.85|65.49|93}} {{Vrsta levo desno|15-19|gray|106|74.64|62.67|89}} {{Vrsta levo desno|10-14|gray|93|65.49|61.26|87}} {{Vrsta levo desno|5-9|gray|110|77.46|61.26|87}} {{Vrsta levo desno|0-4|gray|78|54.92|49.29|70}} |prosekm=39.7 |prosekž=42.3 }} {{DomaćinstvaNaseljaSrbija|717|763|879|932|989|977|957|168|190|165|166|135|87|28|13|2|3|3.40}} {{BrakNaseljaSrbija|1358|400|829|78|45|6|1370|250|826|261|30|3}} {{ZanimanjaNaseljaSrbija|902|672|-|1|83|6|21|47|4|9|529|417|-|-|10|-|1|35|3|2|1431|1089|-|1|93|6|22|82|7|11|1|2|18|23|6|4|-|-|5|1|1|8|24|18|5|-|-|4|2|3|26|47|24|9|-|-|9}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{portal|Srbija}} {{Commonscat|Klenje (Bogatić)}} * [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Klenje.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)] * [http://wikimapia.org/maps?ll=44.804333,19.434&spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)] * [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/srbija/klenje-44-48-26-n-19-26-4-e/ Gugl satelitska mapa (Maplandia)] * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=44.804333&longitude=19.434&zoom=8 Plan naselja na mapi (Mapquest)]{{Dead link|date=September 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{Opština Bogatić}} [[Kategorija:Opština Bogatić]] [[Kategorija:Naselja u Mačvanskom upravnom okrugu]] k0vpdhkm40ky89v6wrgqakdghc8zi36 3 1790025 42689313 41495199 2026-09-13T13:16:04Z AcaBot 120650 /* Upozorenje */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689313 wikitext text/x-wiki {| style="width:100%; background:transparent;" | style="background:#ffc9c9; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-topleft:12px; -webkit-border-top-left-radius:12px; border-top-left-radius:12px; width:20%; height:30px" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Gnome-help.svg|18px|link=Pomoć:Sadržaj]] [[Pomoć:Sadržaj|Pomoć]]</div> | style="background:#cef2e0; padding:0.5em 0.5em 0.5em 1em; font-size:130%; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-topright:12px; -webkit-border-top-right-radius:12px; border-top-right-radius:12px; width:80%; font-size: 120%;" | '''Pozdrav, Ahil123! [[Wikipedia:Dobrodošli|Dobrodošli]] na [[Srpskohrvatska Wikipedija|Wikipediju]] na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]]!''' |- | style="background:#ffdec9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Nuvola apps ksig-vector.svg|18px|link=Wikipedia:Kurs/Tečaj]] [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|Uvodni kurs/tečaj]]</div> | rowspan="8" style="background:#f5fffa; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-bottomright:12px; -webkit-border-bottom-right-radius:12px; border-bottom-right-radius:12px; padding:0.5em 1em;" | Wikipedia je projekt slobodne internetske enciklopedije koju svako može uređivati. Ako se prvi put nalazite na Wikipediji i želite joj doprinositi, preporučamo da odvojite nešto vremena i proučite [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|pet osnovnih načela]], te se upoznate sa Wikipedijinim [[Wikipedia:Smernice i preporuke|smjernicama i preporukama]]. Ako vam zatreba pomoć pri uređivanju, možete da pregledate [[Pomoć:Sadržaj|stranice pomoći]] i prođete kroz [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|uvodni kurs/tečaj]]. Na [[Wikipedia:Stranica za razgovor|stranicama za razgovor]] uvijek se '''potpisujte''': bilo da utipkate 4 tilde <code><nowiki>~~~~</nowiki></code> bilo da kliknete na ikonu [[Datoteka:OOjs UI icon signature-ltr.svg|25px]] na traci za uređivanje. Izmjene [[Wikipedia:Što je članak?|članaka]] se '''nikad ne potpisuju'''. Na stranici [[Posebno:Recentchanges|Nedavnih izmjena]] možete saznati za nove zanimljive članke, ko je trenutno aktivan, odnosno šta se trenutno na Wikipediji radi. Na stranici [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijace]] možete pročitati o novostima na Wikipediji i obratiti se zajednici, bilo da sudjelujete u diskusijama ili postavljate pitanje. Nadamo se da će vam ovdje biti ugodno, te da ćete svojim doprinosima postati stalni saradnik - '''Wikipedijanac'''! Ako imate bilo kakva pitanja, slobodno se obratite meni ili drugim urednicima na [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijaci]]. Još jednom, dobrodošli na Wikipediju i sretan rad! <div style="border-bottom:1px solid #eee; padding-top:0.17em; padding-bottom:0.5em"></div> <div style="font-size: 90%;">[[Datoteka:English language.svg|25px]] Hello and welcome to the Serbo-Croatian Wikipedia! We appreciate your contributions. If you do not speak Serbo-Croatian, that's no problem. Talk to us via [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|our village pump]] in your native language or find and contact [[:Kategorija:Babel|users who speak your language]]. We hope you enjoy your time here!</div> |- | style="background:#fff5c9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Internet-group-help-faq.svg|18px|link=Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja]] [[Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja|Najčešće postavljana pitanja]]</div> |- | style="background:#edffc9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Accessories-text-editor.svg|18px|link=Wikipedia:Smjernice i preporuke]] [[Wikipedia:Smjernice i preporuke|Smjernice i preporuke]]</div> |- | style="background:#caffc9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Copyright-problem.svg|18px|link=Wikipedia:Autorska prava]] [[Wikipedia:Autorska prava|Autorska prava]]</div> |- | style="background:#c9d8ff; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Unesco Cultural Heritage logo.svg|18px|link=Wikipedia:Pet stubova Wikipedije]] [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|Pet stubova Wikipedije]]</div> |- | style="background:#e9c9ff; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-bottomleft:12px; -webkit-border-bottom-left-radius:12px; border-bottom-left-radius:12px; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Ambox warning yellow.svg|18px|link=Wikipedia:Šta Wikipedia nije]] [[Wikipedia:Šta Wikipedia nije|Šta Wikipedia nije]]</div> |}-- [[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dcirovic|razgovor]]) 01:13, 25 avgust-коловоз 2014 (CEST) == Upozorenje == {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |} --[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 12:08, 27 oktobar-листопад 2014 (CET) 70g8ft832zpssawcu0djg3kq9zfcdx5 0 1889545 42689565 42214381 2026-09-14T09:11:18Z SrpskiAnonimac 101643 Promijenjeno odredište preusmjerenja sa [[Kačer]] na [[Kačer (razvrstavanje)]] 42689565 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Kačer (razvrstavanje)]] 2yhopanwuhfgqhd6ppaibkok3jraqup 0 1889548 42689561 42213482 2026-09-14T08:58:26Z SrpskiAnonimac 101643 SrpskiAnonimac premješta stranicu [[Kačer]] na [[Kačer (razvrstavanje)]] 42190892 wikitext text/x-wiki '''Kačer''' može biti: * [[Kačer (Užice)]], naselje grada Užica, Srbija * [[Kačer (oblast)]], oblast u Šumadiji, Srbija * [[Kačer (reka)]], reka u Šumadiji, Srbija {{razvrstavanje}} azkz28oz36043s2rd428x5lz7u15o1c 42689569 42689561 2026-09-14T09:13:15Z SrpskiAnonimac 101643 42689569 wikitext text/x-wiki '''Kačer''' može biti: * [[Kačer (oblast)]], oblast u Šumadiji, Srbija. * [[Kačer (Užice)]], naseljeno mesto grada Užica, Srbija. * [[Kačer (reka)]], reka u Šumadiji, Srbija. {{razvrstavanje}} 6e59aj2f3uzvdhc5s61ao33brkogqtb 42689570 42689569 2026-09-14T09:14:09Z SrpskiAnonimac 101643 42689570 wikitext text/x-wiki '''Kačer''' može biti: * [[Kačer]], oblast u Šumadiji, Srbija. * [[Kačer (Užice)]], naseljeno mesto grada Užica, Srbija. * [[Kačer (reka)]], reka u Šumadiji, Srbija. {{razvrstavanje}} jpvg8a73r55e1hz64zsemac8g8vv4og 0 1889569 42689578 42541694 2026-09-14T09:40:17Z SrpskiAnonimac 101643 42689578 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe}} '''Kačer''' (ili ''Kačerski kraj'') je oblast u [[Šumadija|Šumadiji]], koja obuhvata basen reke [[Kačer (reka)|Kačer]]. Nekada je činio [[srez]] u okviru [[Rudnički okrug|Rudničkog okruga]].<ref>[[Borisav Čeliković]], priređivač: ''Rudnički okrug, Rudnička Morava''. {{ISBN|978-86-519-0961-3}}.</ref> Najznačajnija naselje u Kačeru su [[Ljig]], [[Belanovica]] i [[Rudnik]].<ref name=kacer>{{Cite web |title=Kačerski kraj |url=http://www.belanovica.org/kacerski-kraj/ |access-date=2014-09-01 |archivedate=2013-05-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130516084029/http://www.belanovica.org/kacerski-kraj/ |deadurl=yes }}</ref> Na jugu je ograničena Rudnikom, a na severu dopire do [[Vagan]]a. Na istoku se graniči sa [[Jarmenovci]]ma i [[Bosuta|Bosutom]], a na zapadu sa [[Kadina Luka|Kadinom Lukom]], [[Slavkovica|Slavkovicom]] i [[Cvetanovac|Cvetanovcima]].<ref name=kacer/> Kačer se deli na: visoki, sa selima oko Rudnika; gornji, sa Belanovicom i okolinom i donji, gde je Ljig.<ref name=kacer/> == Reference == {{reflist}} {{klica-geografija}} [[Kategorija:Šumadija]] [[Kategorija:Opština Aranđelovac]] [[Kategorija:Opština Gornji Milanovac]] [[Kategorija:Opština Ljig]] [[Kategorija:Oblasti Srbije]] [[Kategorija:Planina Rudnik]] tdct9gvit7bu6xmsckcrrdy73i8x987 0 1981238 42689563 41844464 2026-09-14T09:09:34Z SrpskiAnonimac 101643 Promijenjeno odredište preusmjerenja sa [[Pomoravlje]] na [[Pomoravlje (razvrstavanje)]] 42689563 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Pomoravlje (razvrstavanje)]] 0zn571f7m2qpsdmnll9l6x1f4y88x4i 0 2061954 42689587 6403097 2026-09-14T09:49:26Z SrpskiAnonimac 101643 Promijenjeno odredište preusmjerenja sa [[Ponikve]] na [[Ponikve (razvrstavanje)]] 42689587 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Ponikve (razvrstavanje)]] brd6ogboaxx5dto09arj97t0yxpx5vu 0 2064341 42689522 42316632 2026-09-13T22:09:40Z SrpskiAnonimac 101643 SrpskiAnonimac premješta stranicu [[Braničevo]] na [[Braničevo (razvrstavanje)]] 42316632 wikitext text/x-wiki '''Braničevo''' može biti: * [[Braničevo (oblast)]], oblast u Srbiji * [[Braničevo (Golubac)]], naselje u opštini Golubac, Braničevski okrug, Srbija * [[Braničevo (tvrđava)]], tvrđava u selu Kostolac * ''[[Braničevo (časopis)|''Braničevo'' (časopis)]]'', časopis koji izlazi u Požarevcu == Povezano == * [[Braničevski upravni okrug|Braničevski okrug]], okrug u Srbiji * [[Eparhija braničevska|Braničevska eparhija]], eparhija Srpske pravoslavne crkve * [[Braničevska banovina]], srednjovekovna banovina u oblasti Braničevo {{razvrstavanje}} josfonr7psraxmicq00nk41oy9ltj7j 42689572 42689522 2026-09-14T09:35:02Z SrpskiAnonimac 101643 42689572 wikitext text/x-wiki '''Braničevo''' može biti: * [[Braničevo (oblast)]], oblast u Srbiji. * [[Braničevo (Golubac)]], naselje u opštini Golubac, Braničevski okrug, Srbija. * [[Braničevo (tvrđava)]], tvrđava u selu Kostolac. * ''[[Braničevo (časopis)|''Braničevo'' (časopis)]]'', časopis koji izlazi u Požarevcu. == Povezano == * [[Braničevski upravni okrug|Braničevski okrug]], okrug u Srbiji. * [[Eparhija braničevska|Braničevska eparhija]], eparhija Srpske pravoslavne crkve. * [[Braničevska banovina]], srednjovekovna banovina u oblasti Braničevo. {{razvrstavanje}} kea9bmdefi5gws36obh2yea7o5zolcq 42689593 42689572 2026-09-14T09:53:28Z SrpskiAnonimac 101643 /* Povezano */ 42689593 wikitext text/x-wiki '''Braničevo''' može biti: * [[Braničevo (oblast)]], oblast u Srbiji. * [[Braničevo (Golubac)]], naselje u opštini Golubac, Braničevski okrug, Srbija. * [[Braničevo (tvrđava)]], tvrđava u selu Kostolac. * ''[[Braničevo (časopis)|''Braničevo'' (časopis)]]'', časopis koji izlazi u Požarevcu. == Povezano == * [[Braničevski upravni okrug|Braničevski okrug]], okrug Srbije. * [[Eparhija braničevska|Braničevska eparhija]], eparhija Srpske pravoslavne crkve. * [[Braničevska banovina]], srednjovekovna banovina u oblasti Braničevo. {{razvrstavanje}} 2mxak70pefx47874hel66yjudaz4rym 42689596 42689593 2026-09-14T11:01:43Z SrpskiAnonimac 101643 42689596 wikitext text/x-wiki '''Braničevo''' može biti: * [[Braničevo]], oblast u Srbiji. * [[Braničevo (Golubac)]], naselje u opštini Golubac, Braničevski okrug, Srbija. * [[Braničevo (tvrđava)]], tvrđava u selu Kostolac. * ''[[Braničevo (časopis)|''Braničevo'' (časopis)]]'', časopis koji izlazi u Požarevcu. == Povezano == * [[Braničevski upravni okrug|Braničevski okrug]], okrug Srbije. * [[Eparhija braničevska|Braničevska eparhija]], eparhija Srpske pravoslavne crkve. * [[Braničevska banovina]], srednjovekovna banovina u oblasti Braničevo. {{razvrstavanje}} 865m0738mzbcpf3bc1bw4pzxucc3tf6 0 2311115 42689546 42068429 2026-09-14T05:57:14Z MrKeefeJohn 122587 Santuario Madonna della Neve di Pietravolta - Frassinoro, Modena, Italia - 25 Giugno 2022 01.jpg 42689546 wikitext text/x-wiki {{Naselje u Italiji | naziv = Madonna di Pietravolta | izvorni_naziv = | država = {{flag|Italija}} [[Italija]] | regija = [[Emilia-Romagna]] | okrug = [[Modena (provincija)|Modena]] | slika = Santuario Madonna della Neve di Pietravolta - Frassinoro, Modena, Italia - 25 Giugno 2022 01.jpg | opis_slike = | grb = | gradska_zastava = | osnivanje = | stanovništvo = 36 | godina_stanovništvo = 2011 | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | gustina = | površina = | vremenska_zona = | poštanski_kod = | pozivni_broj = | registarska_oznaka = | ostalo1l = | ostalo1 = | veb-strana = | gradonačelnik = | stranka = | gšir = 44.25788 | gduž = 10.53131 | nadmorska_visina = 1143 | geonameid = 8966959 }} '''Madonna di Pietravolta''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Modena (provincija)|Modena]], u regiji [[Emilia-Romagna]]. Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 36 stanovnika.<ref name="GeoNames">{{GeoNames}}</ref><ref name="Istat">{{Istat}}</ref> Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 1143 m. == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}} * {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}} * {{GuicciardiniHistoryOfItaly}} * {{DomenicoRegionsOfItaly}} * {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}} * {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Madonna di Pietravolta}} {{Wikiatlas|Italy}} * [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }} * [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways] * [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks] * [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents] * [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy] * [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210815124837/http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html |date=2021-08-15 }} at IUE {{Italijanska provincija Modena}} {{Spisak provincija u Italiji}} {{Naselje-Italija-začetak}} [[Kategorija:Naselja u provinciji Modena]] ngv25v7f0j6fu8pbljdub9tgsrrj02n 3 2378545 42689170 6725525 2026-09-13T13:03:08Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689170 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |} --[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 09:21, 30 rujan-септембар 2014 (CEST) qv47rry56c21nctje23qex5lmu53xem 0 2552739 42689524 42502276 2026-09-13T22:27:31Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689524 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Iasoru republic.png|mini|300px|Približna lokacija Municipijuma Jasorum ili Republike Jasorum]] '''Municipijum Jasorum''' ili '''Res publika Jasorum''' ({{jez-lat|Res publica Iasorum, Respublica Iassorum, Municipium Iasorum}}) je bila administrativna teritorija u antičkoj [[Rimsko carstvo|rimskoj]] [[Panonija|Panoniji]]. Nalazila se na području današnjeg [[Daruvar]]a (i u njegovoj široj okolini), na prostoru današnje [[Slavonija|Slavonije]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Administrativni centar teritorije bio je grad -{Municipium Iasorum}- (poznat i kao -{Aquae Balissae}-, -{Jasi}- i Jazora), a nalazio se na mestu ili u blizini današnjeg Daruvara. Teritorija Municipijuma Jasorum prostirala se između [[Sava|Save]] i [[Drava|Drave]]. == Ime == Nazivi -{Res Publica Iasorum}- i -{Municipium Iasorum}- (bukv. gradska opština Jasâ, municipija/gradska samouprava Jasâ) odnosili su se kako na samu teritoriju, tako i na njen administrativni centar. == Historija == Prvi pisani izvori pominju na ovom području [[Panonci|panonsko]] ([[Iliri|ilirsko]])-[[Kelti|keltsko]] pleme pod nazivom [[Jasi]]. Jasi su bili autohtoni stanovnici Panonije, ali postoji mogućnost njihovog dalekog [[Iranski narodi|iranskog]] porekla, s obzirom na sličnost njihovog imena sa imenom [[Sarmati|sarmatskih]] [[Jazigi|Jaziga]]. Jasi su, prema [[Plinije|Pliniju]], stanovali na obe obale reke [[Drava|Drave]]. Prvi kontakt Jasa sa [[Rimljani]]ma dogodio se u vreme rimskog osvajanja naselja -{Segestica}-, 159. ili 156. godine p. n. e. Posle suzbijanja [[Baton]]ovog ustanka (6-9. godina nove ere), Rimljani osnivaju vojni logor u daruvarskom basenu, na mestu nekadašnjeg jaškog opiduma. Tokom procesa [[romanizacija|romanizacije]], plemensko naselje stiče status opštine. Podelom Panonije na početku 2. veka, naselje je pripalo provinciji [[Gornja Panonija|Gornjoj Panoniji]]. U vreme [[Hadrijan]]ove vladavine, [[Italija (provincija)|italski]] imigranti, veterani i drugi strani nosioci prava rimskih građana, zajedno sa domaćim stanovništvom, organizuju -{Municipium Iasorum}- na mestu antičkog opiduma. Grad je bio administrativni centar Jasa, na čijoj su velikoj teritoriji formirana i druga naselja, kao što su -{Aquae Iasae}- i -{Civitas Iovia}-. == Natpisi == Prema pronađenom natpisu u ostacima rimskog kupatila u blizini Daruvara, Res publika Jasorum je ovo kupatilo posvetila caru [[Komod]]u (vladao od 180. do 192. godine nove ere). Natpis na latinskom jeziku glasi: * -{DIVO LUC(io) AUREL(io)}- * -{COMMODO CAES(ari)}- * -{PATRI PATRIAE}- * -{HAS THERMAS}- * -{DEDICA+VIT}- * -{RESPUBLIK(a) IASORU(m)}- (U prevodu na srpsko-hrvatski: Božanskom cezaru Luciju Aureliju Komodu, ocu otadžbine, ove terme posvetila je jaska opština) Na drugom natpisu je upisano sledeće: * -{THERMAE}- (terme) * -{IASORVENSES H(erculi). C(onsecratae).}- (Jaske terme posvećene Herkulu) Na ovom arheološkom lokalitetu pronađeni su i mnogobrojni komadi rimskog novca, od kojih su svi zlatni primerci kovani pod carem Komodusom. == Izvori == * -{Friedrich Wilhelm von Taube, Historische und geographische Beschreibung des Königreiches SLAVONIEN und des Herzogthumes SIRMIEN, sowohl nach ihrer natürlichen Beschaffenheit, als auch nach ihrer iBigen Verfassung und neuen Einrichtung in kirlichen, bürgerlichen und militarichen Dingen I, II, III Bücher, Leipzig, 1777, 1778.}- * Fridrih Vilhelm fon Taube, Istorijski i geografski opis KRALjEVINE SLAVONIJE i VOJVODSTVA SREMA kako s obzirom na njihove prirodne osobine tako i na njihovo sadašnje ustrojstvo i novo uređenje u crkvenim, građanskim i vojnim stvarima: iz sopstvenog posmatranja i zapažanja učinjenih u samoj zemlji, Novi Sad, 1998. == Vanjske veze == {{portal|Antički Rim}} * [http://bib.irb.hr/datoteka/235573.SITULA_-_Aquae_Balissae.pdf Berislav Schejbal, Municipium Iasorum (Aquae Balissae)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170808032045/http://bib.irb.hr/datoteka/235573.SITULA_-_Aquae_Balissae.pdf |date=2017-08-08 }} * [http://hrcak.srce.hr/file/76831 Antun Mayer, Iasi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150618221008/http://hrcak.srce.hr/file/76831 |date=2015-06-18 }} * [http://suvlin.ffzg.hr/index.php/suvlin/article/viewFile/465/376 Dunja Brozović-Rončević, O jednom "iranizmu" u hrvatskom, Zavod za lingvistička istraživanja HAZU, Zagreb, 1993.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120307002304/http://suvlin.ffzg.hr/index.php/suvlin/article/viewFile/465/376 |date=2012-03-07 }} * [http://www.scribd.com/doc/28787686/Hrvatska-etnogeneza-pregled-komponentnih-etapa-i-interpretacija-s-naglaskom-na-euroazijskenomadske-sadr%C5%BEaje Emil Heršak - Boris Nikšić, Hrvatska etnogeneza: pregled komponentnih etapa i interpretacija (s naglaskom na euroazijske/nomadske sadržaje), Institut za migracije i narodnosti, Zagreb, 2007.] * [http://www.magtudin.org/Arthur%20part%201.htm Susan V. Tomory, A NEW VIEW OF THE ARTHURIAN LEGENDS] [[Kategorija:Historija Hrvatske]] [[Kategorija:Povijest Slavonije]] [[Kategorija:Rimsko carstvo]] 2pp9lpcqerdhfbmb0fk3iowu1i6jvn7 3 2684866 42689245 7144392 2026-09-13T13:10:13Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689245 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |} -- [[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dcirovic|razgovor]]) 16:33, 20 oktobar-листопад 2014 (CEST) kwkvh9jnsdh6vnbn1naesg1iz2kjmh4 3 2684899 42689180 7144426 2026-09-13T13:04:08Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689180 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |} -- [[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dcirovic|razgovor]]) 16:36, 20 oktobar-листопад 2014 (CEST) 5r8yjxg6tf0n3cox9tu6a2t4p69qxz2 3 2705484 42689076 7165224 2026-09-13T12:53:01Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689076 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |} -- [[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dcirovic|razgovor]]) 18:03, 21 oktobar-листопад 2014 (CEST) 77fzq1gy7uo4eiindksxokfnccbvgac 3 2720493 42689235 7187320 2026-09-13T13:09:15Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689235 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |} -- [[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dcirovic|razgovor]]) 21:29, 22 oktobar-листопад 2014 (CEST) 7eifa3f50hb85i0zgg8nhl9a4uo8yyp 3 2871128 42689147 7440212 2026-09-13T13:01:02Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689147 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |}--[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 22:44, 3 студени-novembar 2014 (CET) o0tiyyqhl1afvmvigebv28m1bgfqki5 3 2889321 42689321 41521562 2026-09-13T13:17:02Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689321 wikitext text/x-wiki {| style="width:100%; background:transparent;" | style="background:#ffc9c9; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-topleft:12px; -webkit-border-top-left-radius:12px; border-top-left-radius:12px; width:20%; height:30px" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Gnome-help.svg|18px|link=Pomoć:Sadržaj]] [[Pomoć:Sadržaj|Pomoć]]</div> | style="background:#cef2e0; padding:0.5em 0.5em 0.5em 1em; font-size:130%; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-topright:12px; -webkit-border-top-right-radius:12px; border-top-right-radius:12px; width:80%; font-size: 120%;" | '''Pozdrav, Korektor73! [[Wikipedia:Dobrodošli|Dobrodošli]] na [[Srpskohrvatska Wikipedija|Wikipediju]] na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]]!''' |- | style="background:#ffdec9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Nuvola apps ksig-vector.svg|18px|link=Wikipedia:Kurs/Tečaj]] [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|Uvodni kurs/tečaj]]</div> | rowspan="8" style="background:#f5fffa; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-bottomright:12px; -webkit-border-bottom-right-radius:12px; border-bottom-right-radius:12px; padding:0.5em 1em;" | Wikipedia je projekt slobodne internetske enciklopedije koju svako može uređivati. Ako se prvi put nalazite na Wikipediji i želite joj doprinositi, preporučamo da odvojite nešto vremena i proučite [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|pet osnovnih načela]], te se upoznate sa Wikipedijinim [[Wikipedia:Smernice i preporuke|smjernicama i preporukama]]. Ako vam zatreba pomoć pri uređivanju, možete da pregledate [[Pomoć:Sadržaj|stranice pomoći]] i prođete kroz [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|uvodni kurs/tečaj]]. Na [[Wikipedia:Stranica za razgovor|stranicama za razgovor]] uvijek se '''potpisujte''': bilo da utipkate 4 tilde <code><nowiki>~~~~</nowiki></code> bilo da kliknete na ikonu [[Datoteka:OOjs UI icon signature-ltr.svg|25px]] na traci za uređivanje. Izmjene [[Wikipedia:Što je članak?|članaka]] se '''nikad ne potpisuju'''. Na stranici [[Posebno:Recentchanges|Nedavnih izmjena]] možete saznati za nove zanimljive članke, ko je trenutno aktivan, odnosno šta se trenutno na Wikipediji radi. Na stranici [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijace]] možete pročitati o novostima na Wikipediji i obratiti se zajednici, bilo da sudjelujete u diskusijama ili postavljate pitanje. Nadamo se da će vam ovdje biti ugodno, te da ćete svojim doprinosima postati stalni saradnik - '''Wikipedijanac'''! Ako imate bilo kakva pitanja, slobodno se obratite meni ili drugim urednicima na [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijaci]]. Još jednom, dobrodošli na Wikipediju i sretan rad! <div style="border-bottom:1px solid #eee; padding-top:0.17em; padding-bottom:0.5em"></div> <div style="font-size: 90%;">[[Datoteka:English language.svg|25px]] Hello and welcome to the Serbo-Croatian Wikipedia! We appreciate your contributions. If you do not speak Serbo-Croatian, that's no problem. Talk to us via [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|our village pump]] in your native language or find and contact [[:Kategorija:Babel|users who speak your language]]. We hope you enjoy your time here!</div> |- | style="background:#fff5c9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Internet-group-help-faq.svg|18px|link=Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja]] [[Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja|Najčešće postavljana pitanja]]</div> |- | style="background:#edffc9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Accessories-text-editor.svg|18px|link=Wikipedia:Smjernice i preporuke]] [[Wikipedia:Smjernice i preporuke|Smjernice i preporuke]]</div> |- | style="background:#caffc9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Copyright-problem.svg|18px|link=Wikipedia:Autorska prava]] [[Wikipedia:Autorska prava|Autorska prava]]</div> |- | style="background:#c9d8ff; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Unesco Cultural Heritage logo.svg|18px|link=Wikipedia:Pet stubova Wikipedije]] [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|Pet stubova Wikipedije]]</div> |- | style="background:#e9c9ff; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-bottomleft:12px; -webkit-border-bottom-left-radius:12px; border-bottom-left-radius:12px; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Ambox warning yellow.svg|18px|link=Wikipedia:Šta Wikipedia nije]] [[Wikipedia:Šta Wikipedia nije|Šta Wikipedia nije]]</div> |}-- [[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dcirovic|razgovor]]) 17:35, 17 студени-novembar 2014 (CET) ----- {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |} --[[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dcirovic|razgovor]]) 17:44, 17 студени-novembar 2014 (CET) sgvzo587l26paj24ykzked4fkn4c604 3 2889351 42689155 7697014 2026-09-13T13:01:17Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689155 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:blue; clear: both; position:relative;" | [[image:Information.svg|30px]] | Hvala vam za eksperimentiranje na Wikipediji. Vaš test je radio, i vraćen je na prethodnu izmjenu ili uklonjen. Koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]] za bilo kakve testove koje želite raditi. Pogledajte stranicu [[Wikipedia:Uvod|dobrodošlice]] da naučite više o doprinosu našoj enciklopediji. |}--[[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dcirovic|razgovor]]) 19:07, 17 студени-novembar 2014 (CET) azdmt8j4qat95xbnzp7l86ae1fnv3ic 3 2889364 42689329 7699365 2026-09-13T13:17:17Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689329 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |}--[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 22:14, 17 студени-novembar 2014 (CET) 875j35515whq4jve4m058wilbu5wp0t 2 2889981 42689510 7815236 2026-09-13T20:31:32Z EmausBot 19426 Bot: Neispravno preusmjerenje prema premještenoj stranici [[Korisnik:Renamed user 3fca64aafa7b8a1b76dfb43eec7607d9]] 42689510 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Korisnik:Renamed user 3fca64aafa7b8a1b76dfb43eec7607d9]] 0u9rzi0g7718mo90dn8uoqvg5zslnec 3 2889982 42689511 7815238 2026-09-13T20:31:42Z EmausBot 19426 Bot: Neispravno preusmjerenje prema premještenoj stranici [[Razgovor s korisnikom:Renamed user 3fca64aafa7b8a1b76dfb43eec7607d9]] 42689511 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Razgovor s korisnikom:Renamed user 3fca64aafa7b8a1b76dfb43eec7607d9]] mqg1z60rr1ewbk2j9y85cd2c4ltqtzj 3 2890243 42689169 7874516 2026-09-13T13:03:06Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689169 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je zabranjeno uređivati Wikipediju na period od 3 dana zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 18:13, 24 студени-novembar 2014 (CET) 8yzivwzb3f1m7wzwm176ulb10t21hxl 3 2890898 42689343 41553518 2026-09-13T13:19:06Z AcaBot 120650 /* Upozorenje (2) */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689343 wikitext text/x-wiki {| style="width:100%; background:transparent;" | style="background:#ffc9c9; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-topleft:12px; -webkit-border-top-left-radius:12px; border-top-left-radius:12px; width:20%; height:30px" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Gnome-help.svg|18px|link=Pomoć:Sadržaj]] [[Pomoć:Sadržaj|Pomoć]]</div> | style="background:#cef2e0; padding:0.5em 0.5em 0.5em 1em; font-size:130%; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-topright:12px; -webkit-border-top-right-radius:12px; border-top-right-radius:12px; width:80%; font-size: 120%;" | '''Pozdrav, Андрија! [[Wikipedia:Dobrodošli|Dobrodošli]] na [[Srpskohrvatska Wikipedija|Wikipediju]] na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]]!''' |- | style="background:#ffdec9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Nuvola apps ksig-vector.svg|18px|link=Wikipedia:Kurs/Tečaj]] [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|Uvodni kurs/tečaj]]</div> | rowspan="8" style="background:#f5fffa; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-bottomright:12px; -webkit-border-bottom-right-radius:12px; border-bottom-right-radius:12px; padding:0.5em 1em;" | Wikipedia je projekt slobodne internetske enciklopedije koju svako može uređivati. Ako se prvi put nalazite na Wikipediji i želite joj doprinositi, preporučamo da odvojite nešto vremena i proučite [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|pet osnovnih načela]], te se upoznate sa Wikipedijinim [[Wikipedia:Smernice i preporuke|smjernicama i preporukama]]. Ako vam zatreba pomoć pri uređivanju, možete da pregledate [[Pomoć:Sadržaj|stranice pomoći]] i prođete kroz [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|uvodni kurs/tečaj]]. Na [[Wikipedia:Stranica za razgovor|stranicama za razgovor]] uvijek se '''potpisujte''': bilo da utipkate 4 tilde <code><nowiki>~~~~</nowiki></code> bilo da kliknete na ikonu [[Datoteka:OOjs UI icon signature-ltr.svg|25px]] na traci za uređivanje. Izmjene [[Wikipedia:Što je članak?|članaka]] se '''nikad ne potpisuju'''. Na stranici [[Posebno:Recentchanges|Nedavnih izmjena]] možete saznati za nove zanimljive članke, ko je trenutno aktivan, odnosno šta se trenutno na Wikipediji radi. Na stranici [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijace]] možete pročitati o novostima na Wikipediji i obratiti se zajednici, bilo da sudjelujete u diskusijama ili postavljate pitanje. Nadamo se da će vam ovdje biti ugodno, te da ćete svojim doprinosima postati stalni saradnik - '''Wikipedijanac'''! Ako imate bilo kakva pitanja, slobodno se obratite meni ili drugim urednicima na [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijaci]]. Još jednom, dobrodošli na Wikipediju i sretan rad! <div style="border-bottom:1px solid #eee; padding-top:0.17em; padding-bottom:0.5em"></div> <div style="font-size: 90%;">[[Datoteka:English language.svg|25px]] Hello and welcome to the Serbo-Croatian Wikipedia! We appreciate your contributions. If you do not speak Serbo-Croatian, that's no problem. Talk to us via [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|our village pump]] in your native language or find and contact [[:Kategorija:Babel|users who speak your language]]. We hope you enjoy your time here!</div> |- | style="background:#fff5c9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Internet-group-help-faq.svg|18px|link=Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja]] [[Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja|Najčešće postavljana pitanja]]</div> |- | style="background:#edffc9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Accessories-text-editor.svg|18px|link=Wikipedia:Smjernice i preporuke]] [[Wikipedia:Smjernice i preporuke|Smjernice i preporuke]]</div> |- | style="background:#caffc9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Copyright-problem.svg|18px|link=Wikipedia:Autorska prava]] [[Wikipedia:Autorska prava|Autorska prava]]</div> |- | style="background:#c9d8ff; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Unesco Cultural Heritage logo.svg|18px|link=Wikipedia:Pet stubova Wikipedije]] [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|Pet stubova Wikipedije]]</div> |- | style="background:#e9c9ff; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-bottomleft:12px; -webkit-border-bottom-left-radius:12px; border-bottom-left-radius:12px; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Ambox warning yellow.svg|18px|link=Wikipedia:Šta Wikipedia nije]] [[Wikipedia:Šta Wikipedia nije|Šta Wikipedia nije]]</div> |}-- [[Korisnik:Dcirovic|Dcirovic]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dcirovic|razgovor]]) 02:33, 30 студени-novembar 2014 (CET) [[Pobratimstvo]] == Ćirilica == Može se pisati i na latinici i na ćirilici, samo se ne treba miješati isto i pisati 2 članka. To se rješava preusmjerenjima :) --[[Korisnik:Munjanes|Munjanes]] ([[Razgovor sa korisnikom:Munjanes|razgovor]]) 17:04, 20 decembar-просинац 2014 (CET) :Ali eseje o antičkoj starodrevnosti Srba i Hrvata ne bi trebalo pisati ni jednim pismom. Zašto ne pišete članke o pravoj istoriji umesto da se bavite pseudoistorijom? Svi će takvi članci biti obrisani, pa samo gubite vreme i energiju. Predlažem vam da pišete o stvarnim istorijskim događajima, a ne o izmišljenim. --[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 18:40, 20 decembar-просинац 2014 To nije nista izmišljeno,već su to činjenice nedovoljno istražene.Da bi to nazvao pseudoistorijom morao bi dokazati da je tako,a zvanične istoriografije,poznato je,ispolitizovane su i mjenjaju se kako i režimi. Ja ne vidim šta je tu pseudo kada se kaže za Srbe da su antički ratnički staleži Evrope? Sve na to ukazuje. --[[Korisnik:Андрија|Андрија]] ([[Razgovor sa korisnikom:Андрија|razgovor]]) 20:39, 20 decembar-просинац 2014 (CET) == Aleksandar == Grčko ime "Aleksandar" ({{grčki|Ἀλέξανδρος}}) potiče od grčkog glagola {{grčki|ἀλέξω}} ("braniti", "odbijati") i imenice {{grčki|ἀνήρ}} ("čovek") te doslovno znači "branilac ljudi". Nema nikakve veze sa šumom. Još jednom vas molim da ne izmišljate iz glave istoriju zasnovanu na [[Lažna etimologija|amaterskoj etimologiji]]. --[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 15:29, 21 decembar-просинац 2014 (CET) Problem i je u tome sto su sve etimologije na stetu slavena.pogledaj samo moralci i moreja. Cak je i Tirolac Jakob Philipp Fallmerayer smatrao da je Moreja od more,a i morlaci nisu neki crni vlasi,vec pomorski,mor-vlasi.i latinsko ime je od vlaskog imena, vLASI=LAtI-ni... ako aleksandar nije dar sume,sta je bozidar?pa cak je i Bagdad,od bog dade,bozji dar,na mnogo daljem podrucju,a ti osporavas ovo sto ima i istorijsku i etimolosku logiku,naime Aleksandar je bio Lehsandar,kako pise Gundulic u Osmanu,a nije li bio ostavljen u sumi,na planini Idi?nisam li naveo da su tracke rijeci identicke mnoge slavenskim,kao sibica,brijanje,zetva...slicnosti ima i sa rijecima u danasnjem grckom kao dar-doros,talasa=more,od talasi...itd itd..Pliton je Jelenu Dragas na sahrani nazivao Tracankom,iako zna da je Slavenska,Srbkinja. Prema tome,smatram da je nuzno za objektivnost navesti i drugu etimologiju. Odakle takvi kulturocidni porivi? Jos je Ljudevid Gaj pisao da srodnost jezika slavena,grka,germana,dokazuje da smo jedni pored drugih zivjeli jako dugo,a ne da smo samo mi neki dodjosi u Evropi. Jedno je politika a drugo cinjnice. Jesmo bili zaostali i mnogi su nasi ljudi helenizirani preko pravoslavlja a germanizovani preko katolicizma,ostatak su bogumili bili,koji su izcezli i presli u islam.pa ako se i u drugim etimologijama ostavljaju 2-3 opcije,npr za grad rim,sto ne i ovdje? Ja ne vidim razlog! Ti ces svakako reci da je Bozidar prijveod sa grckog Teodor,ali ja imam dijametralno suprotan stav, da su to Grci preveli od nas,jer sam Pliton kaze da su Tracani rod veliki od baltika do jadrana i crnog mora.dakle salvene tako naziva, i da su grci od njih uzeli kulturu,bogove i sl..a znamo da su tracani prethodili grcima na ovim prostorima. Da se grcko favorizuje na stetu slavena dokaz su i rijeci npr fotografija,mjesto svjetlopis.nije fotografije bilo u antici,ali se novije rijeci forsiraju nenarodno,kao svjetlopis.u hr vidim umjesto zemljopis uveli si opet geografija..itd.zasto? nije slucajno! Prema tome,recite mi da li jesvaka istina koja ide u prilog slavenima ovdje neprihvatljiva,jer tako gazde nalazu ili zaista smatrate slavene tako kulturno niskom rasom da nas nigdje nema i da smo sve dobili od Grka? --[[Korisnik:Андрија|Андрија]] ([[Razgovor sa korisnikom:Андрија|razgovor]]) 16:31, 21 decembar-просинац 2014 (CET) Uostalim o Pitija u Delfima je bila ona koju su isli piatti za sudbinu,i pater je pitar,otac,papas,koga se sve pita,kamen temeljac porodice.Ne zaboravi da je granicna rijeka izmedju Persijanaca i Makedoncaca bila rijeka Granik,kod Dradanela,i da je tu bila bitka kod granika.Nijemci isto kazu granica kao i mi,a grci ne kazu. prema tome,Aleks.mk je bio heleniziani makedonac,slaven,i to je nesporno.Gundulic ga cak u Osmanu zove srbljaninom, iako to u starini znaci vladar,plemic a ne pripadnik srb naroda,u danasnjem smislu. --[[Korisnik:Андрија|Андрија]] ([[Razgovor sa korisnikom:Андрија|razgovor]]) 16:34, 21 decembar-просинац 2014 (CET) == Granik == Zašto je reka Granik [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Bitka_na_Graniku&diff=8654307&oldid=4966576 "granična"]? --[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 17:30, 21 decembar-просинац 2014 (CET) Zato sto su rijeke cesto granice. Zato sto se bitka odigrala na granicnom prostoru a ne u dubini makedonske ili persijske teritorije, jer su vojske uglavnom stacionairane u krajinama,pogranicnim krajevima i stite osvojene teritorije s cilje da idu dalje. JOSEF HOLEČEK - "CRNA GORA U MIRU", 1883.-1884.g.pise na str> 285. izasao sam jednom predvece u setnju na Granicu, gdje se dijeli Rijecka nahija od Katunske,zbog cega je ovo mjesto dobilo to ime. A da je naziv granica vise nas slavenski i njemacki no grcki treba li dokazivati? https://de.wikipedia.org/wiki/Grenze Prema tome,nema sumnje da granicna rijeka nosi to ime zbog cinjence da je granica! --[[Korisnik:Андрија|Андрија]] ([[Razgovor sa korisnikom:Андрија|razgovor]]) 17:47, 21 decembar-просинац 2014 (CET) :Odgovor je pogrešan. Vraćam vašu izmenu. --[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 17:50, 21 decembar-просинац 2014 (CET) Odgovor nije pogresan. Diodor Sicilijski je zapisao:*automatski prevod> Taj račun bitke izravno proturječi Diodorus Siculus koji kaže: "Kad je Aleksandar doznao koncentracije perzijskih snaga, on je brzo napredovao i utabori nasuprot neprijatelju, tako da Granicus tekla +++između taborištima+++. https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_the_Granicus#The_Battle starogrčki : Γρανικὸς ποταμός , Granikòs Potamos ). na grcko granica se tako ne kaze vec Σύνορα --[[Korisnik:Андрија|Андрија]] ([[Razgovor sa korisnikom:Андрија|razgovor]]) 18:02, 21 decembar-просинац 2014 (CET) ==Upozorenje== Ja doista ne znam zezate li se vi ili ozbiljno mislite ove gluposti (a to je eufemizam) koje pišete, ali smatram da bi bilo dosta. Kolega Igor ima s vama više strpljenja nego što je to potrebno, ali je evidentno da u članke unosite notorne neistine koje nemaju veze ni sa kakvim činjenicama ili izvorima, a predstavljaju fikciju i fabriciranu, nepostojeću logiku o jasnim činjenicama. Ukoliko nastavite unositi takve gluposti u članke, bit ćete blokirani od uređivanja sadržaja na Wikipediji na određeni vremenski period. Ukoliko imate pitanja, slobodno se javite nekom od administratora --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Biljezim se sa štovanjem</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">,Poe</font>]] 21:47, 21 decembar-просинац 2014 (CET) Najbolji dokaz da neko nije u pravu je uopstavanje.Kažeš: gluposti,notorne neistine bez veze sa činjenicama ili izvorima,fikcija,nepostojeća logika itd... Takve diskvalifikacije i netrpljevost veoma vrijedjaju ako se ne navede konkretan primjer, šta i zašto. Npr. kada sam napisao da je Skadar i skenderijska oblast po Aleksnadru dobila ime,kao i Skenderbeg,šta tu ima neistinito,glupo,neosonovano? Apsolutno ništa! Naporotiv, brisanje toga je neosnovano, glupo, primitivno. Prema tome, suzdrži se od površne i neosnovane osude,ako već ne možeš da se udubiš u problematiku. Igor se možda ipak bolje od tebe razumije u antiku,i ako je u startu kao i ti ismijavao ovakvo viđenje istorijskih činjenica,već polako mijenja stav,jer je očigledno da se ne zezam i da ne pišem besmislice, ma koliko se to tako činilo nekome ko stvari ne poznaje a želi da sudi,bez navođenja i jednog jeding argumenta protiv. Dakle,nisam se ja ovdje ničim izblamiao,već ti,koji sudiš po kratkom postupku,inkvizitorski. Kao da si papa koji spaljuje naučnije jer se neke stvari ne uklapaju u nečije dogme.--[[Korisnik:Андрија|Андрија]] ([[Razgovor sa korisnikom:Андрија|razgovor]]) 21:55, 21 decembar-просинац 2014 (CET) :Ako si ti najučeniji, onda ću ja rado biti taj papa :D --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Biljezim se sa štovanjem</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">,Poe</font>]] 22:10, 21 decembar-просинац 2014 (CET) A čemu primitivizam,kada se može raspravljati o konkretnim stvarima? Ja nisam pobornik blaćenja ikoga na osnovu uopštavanja. Ako ti to želiš,to je tvoje pravo. To jeste ispod mog nivoa ophođenja prema sagovornicima. --[[Korisnik:Андрија|Андрија]] ([[Razgovor sa korisnikom:Андрија|razgovor]]) 22:11, 21 decembar-просинац 2014 (CET) ==Blok== Kao što je gore rečeno, dobili ste trodnevni blok zbog, ne nužno redom: unošenja lažnih informacija, unošenja gluposti i besmislica, ignoriranja konstruktivnih prijedloga, ignoriranja upozorenja, agresivnog ophođenja, optuživanja, vrijeđanja, etiketiranja i omalovažavanja kolega, opetovano vraćanje podataka iako su oni s razlogom uklonjeni, unošenje spornih podataka bez izvora. Mislim da je to sve. Ovo je, dakako, dovoljno i za duži blok, ali s obzirom na upozorenje i to da je ovo prvi put, blok je ovako kratak. Sljedeći neće biti --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Biljezim se sa štovanjem</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">,Poe</font>]] 22:56, 21 decembar-просинац 2014 (CET) == Upozorenje (2) == {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |}--[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 15:24, 25 decembar-просинац 2014 (CET) Besmislice su da su Neretljani Hrvati što stalno vračaš,i besmislica je da tvrđava Lesandro ne nosi ime po Aleksadru,kao i skenderijska oblast. I to Lehsandru Srbljaninu,kako ga Gundulić zove u Osmanu, na vašu veliku žalost. --[[Korisnik:Андрија|Андрија]] ([[Razgovor sa korisnikom:Андрија|razgovor]]) 15:29, 25 decembar-просинац 2014 (CET) A i riječ vandalizam je skovan od naših neprijatelja kojima vi služite,naime, Vendi,Vindi je germanski naziv za Slavene,koji ste vi samo još po imenu,ali ste po sluganstvu njihovim, analogni poturicama... Bijedni broci protiv istina i klevetnici (osobina palih) na svoju sopstvenu propast. Wiki treba da prosvjećuje a ne pomraćuje i da služi ideologijama i politikama,što vidim da je vaš grijeh. --[[Korisnik:Андрија|Андрија]] ([[Razgovor sa korisnikom:Андрија|razgovor]]) 15:49, 25 decembar-просинац 2014 (CET) ==Blok, ''take'' 2== Dakle, kao što ste ranije upozoreni - ukoliko nastavite s besmislenim izmjenama, bit ćete nanovo blokirani i to na duži rok. Nakon isteka prethodnog bloka, vi ne da niste sačekali ili se nekome obratili, već ste odmah nagrnuli na iste izmjene i iste besmislice kao i ranije. Upozoreni ste već od strane kolege Igora, ništa vam to nije značilo. Sukladno tome, a temeljem istih razloga kao i ranije, blokirani ste na '''sedam dana''' zbog opetovanog vandalizma. Nadamo se da ćete nakon isteka bloka nastaviti s konstruktivnim izmjenama --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Biljezim se sa štovanjem</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">,Poe</font>]] 17:54, 25 decembar-просинац 2014 (CET) ==Blok, ili ''three's a charm''== Vratili ste se i prvo ste napisali nekoliko potpuno suludih i nesuvislih članaka, koji su obrisani, ali vam, unatoč ranijemu, to nisam zamjerio. Onda ste danas napisali, odnosno prenijeli članke u kojima ste nastavili ubacivati besmislice (osmrtnice i Facebook grupe - da, Facebook je relevantan izvor), što vam je opet tolerirano unatoč ranijem. Onda ste prenijeli članak i počeli u isti unositi svoja tumačenja i vršiti nekakve nepotrebne propagandne jezične distikncije koje faktički nemaju nekog jasnog smisla. To što ste neki tekst pročitali ne znači da ste kvalificirani da ga tumačite, a pogotovo ne u propagandnom kontekstu i pisanju o talijanskim pretenzijama. No, to je samo dodatak zašto je blok ovako dug. Ovoga ste puta primarno blokirani zbog napadačkog ponašanja, vikanja u stranici za razgovor te vrijeđanja i blaćenja na nacionalnoj osnovi, što je na ovoj Wikipediji strogo zabranjeno. Blok je ovako dug zbog akumuliranih razloga i jer je treći blok u kratkom vremenu. Zapravo, svaki put kada dođete dobijete blok iz određenog razloga, što je apsurdno samo po sebi --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Biljezim se sa štovanjem</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">,Poe</font>]] 19:32, 5 januar-сијечањ 2015 (CET) ==Upozorenje (3), ili drago mi je da si nazad== Evo, vidim, nazad si! :) Opet si fino počeo petljati, ali u duhu dobre namjere, neću intervenirati nakon ovih izmjena jer, budimo realni, one kod onog kralja i Pitije su sitne, a kod SANU ti se, hajde, omaklo. Ostalo su bile slike koje sam pobrirao pa bih samo, ''pro forma'', objasnio zašto. Naime, slike su bile nesređene i kao takve ne udovoljavaju kriterijima ove Wikipedije. Uz to, sve su slike CC pa bi, sukladno tome trebale ići na Wikimedia Commons, a ne ovdje. Dakako, nastave li se optimistične izmjene, morat ćemo ponovo intervenirati :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Biljezim se sa štovanjem</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">,Poe</font>]] 16:54, 22 februar-вељача 2015 (CET) == Edgar Allan Poe ekspresno obrisao svjetlopise i neke recenice == https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Pitija&diff=9054518&oldid=9054469 https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Antonija_Bla%C4%87e&diff=9054520&oldid=9054476 https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Srpska_akademija_nauka_i_umetnosti&diff=9054524&oldid=9054514 https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Manastir_Orahovica&diff=9054521&oldid=9054487 Upozorenje (3), ili drago mi je da si nazad Evo, vidim, nazad si! :) Opet si fino počeo petljati, ali u duhu dobre namjere, neću intervenirati nakon ovih izmjena jer, budimo realni, one kod onog kralja i Pitije su sitne, a kod SANU ti se, hajde, omaklo. Ostalo su bile slike koje sam pobrirao pa bih samo, pro forma, objasnio zašto. Naime, slike su bile nesređene i kao takve ne udovoljavaju kriterijima ove Wikipedije. Uz to, sve su slike CC pa bi, sukladno tome trebale ići na Wikimedia Commons, a ne ovdje. Dakako, nastave li se optimistične izmjene, morat ćemo ponovo intervenirati :) --Biljezim se sa štovanjem,Poe 16:54, 22 februar-вељача 2015 (CET) Sta je petljanje u navedenom? Nista mi se nije omaklo, sve izjave su potkrepljenje svjetlopisima,linkovima,citati... Ne znam sta znaci slike su bile nesredjene? Sto se tice CC oko toga nisam upucen. Nema potrebe da trosite vrijeme, jasno mi je kakva je politika ovdje,i ko je tu gazda, pa nemam sta ovdje ni da trazim. Sam cu otici. Vidim identicnost na sh, hr i sr viki... Sustinski razlike nema,tako da mi je jasno sve,i ne moras manifestovati svoje licemjerje i pokvarenost, posto su mi ne vidljivi vec opipljivi. Jedni su dobili zadatak da izvrse genocid,a eto neke ustase ovdje su zaduzene za etnocit/kulturocin...Nista novo, kad moze u SANU sto ne na CIA projektu WIKI. --[[Korisnik:Андрија|Андрија]] ([[Razgovor sa korisnikom:Андрија|razgovor]]) 17:03, 22 februar-вељача 2015 (CET) ==Blok #4== Ovi blokovi postaju kao filmovi o Rambu... svakako, blokiran si na 6 mjeseci zbog, primarno, napadačkog ponašanja. Direktne vrede i optužbe prema meni iznesene gore, tvoje paranoidne idiotarije i teorije zavjere koje nemaju nikakvog racionalnog utemljenja i tvoje infantilno ponašanje, dostojno derleta u osnovnoj školi, ovdje neće biti tolerirane, pogotovo ne nakon toliko pogrešaka. Ovome bi valjalo nadodati i gluposti u člancima Pitija i SANU kojima si pokazao kako nemaš namjeru odustati od ranijeg ''modus operandija''. Ovaj blok je zasad na pola godine pa se možda vidimo tamo na ljeto. Ako, pak, se i tada budu ponavljale ove gluposti, bit ćeš trajno blokiran od uređivanja na ovoj Wikipediji. Srdačno! --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Biljezim se sa štovanjem</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">,Poe</font>]] 19:59, 22 februar-вељача 2015 (CET) 47tvinufkwzcuixbh2q6mvexsopa89y 3 2921464 42689195 8230636 2026-09-13T13:05:14Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689195 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Molimo vas da prestanete. Ako nastavite [[WP:V|vandalizirati]] stranice, bit će vam zabranjeno uređivati Wikipediju. |}--[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 13:12, 7 decembar-просинац 2014 (CET) smp28n7sq0j41fbdmeydehrqzumxu1a 3 2933955 42689337 12074076 2026-09-13T13:18:13Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689337 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |}--[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 20:04, 8 decembar-просинац 2014 (CET) == Vaš račun će biti preimenovan == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="sh" dir="ltr"> Zdravo, Razvojni tim Wikimedije pravi određene promjene u načinu djelovanja računa, kao dio naših napora da pružimo nove i bolje alate za naše korisnike kao što su prekowikijevske notifikacije. Ove promjene znače da imate jedno korisničko ime svuda. Ovo će nam omogućiti da vam damo nove opcije koje će vam pomoći da bolje uređujete i raspravljate i koje dozvoljavaju fleksibilnije korisničke dozvole za alate. Jedan od sporednih efekata je taj da će korisnički računi sada biti jedinstveni na svih 900 wikija Mediawikija. V. [[m:Special:MyLanguage/Single User Login finalisation announcement|objavu]] za više informacija. Na žalost, vaš račun se sudara sa drugim računom koji se također zove Velja. Da bi bili sigurni kako oboje možete koristi Wikimedijine wikije u budućnost, preimenovat ćemo vaš račun u Velja~shwiki. Vaš račun će biti preimenovan u aprilu 2015. godine, zajedno s brojnim drugima. Vaš račun će još uvijek raditi kao i ranije, i bit će vam i dalje pripisana sva dosada napravljena uređivanja, ali ćete morati koristi novo korisničko ime kad se budete prijavljivali. Ako vam se ne sviđa vaše novo korisničko ime, možete zahtijevati da vaš račun bude ponovno preimenovan na [[Special:GlobalRenameRequest]]. Žao nam je zbog neugodnosti. Vaš<br />[[m:User:Keegan (WMF)|Keegan Peterzell]]<br />Veza sa zajednicom, Fondacija Wikimedia </div> 09:28, 20 mart-ожујак 2015 (CET) <!-- SUL finalisation notification --> == Renamed == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr”> This account has been renamed as part of [[m:Special:MyLanguage/Single User Login finalisation announcement|single-user login finalisation]]. If you own this account you can [[{{#special:userlogin}}|log in using your previous username and password]] for more information. If you do not like this account's new name, you can choose your own using this form after logging in: [[{{#special:GlobalRenameRequest}}]]. -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) </div> 00:53, 23 april-травањ 2015 (CEST) <!-- SUL post-rename notification --> kfcjuwpzdzslcufdvtnd4f3hxmcsejy 3 2963471 42689202 8361834 2026-09-13T13:06:11Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689202 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |}--[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 23:35, 11 decembar-просинац 2014 (CET) g6cutnehrm9kopswg5a70fkzndg7kuv 3 3004310 42689206 8440278 2026-09-13T13:06:18Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689206 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |}--[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 15:03, 14 decembar-просинац 2014 (CET) 39hciuq3cszeg9nq6tuorsk59q8avgu 3 3026596 42689193 8475381 2026-09-13T13:05:10Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689193 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Molimo vas da prestanete. Ako nastavite [[WP:V|vandalizirati]] stranice, bit će vam zabranjeno uređivati Wikipediju. |}--[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 18:48, 15 decembar-просинац 2014 (CET) d75job5mj13s2vs88ceysa9aef1yuav 3 3076013 42689130 41031928 2026-09-13T12:59:13Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689130 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Molimo vas da prestanete. Ako nastavite [[WP:V|vandalizirati]] stranice, bit će vam zabranjeno uređivati Wikipediju. |}--[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 13:13, 17 decembar-просинац 2014 (CET) nmfbkl2d8vvfeg6t6gvq70fuf2jo8y1 3 3107891 42689318 41031912 2026-09-13T13:16:14Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689318 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Molimo vas da prestanete. Ako nastavite [[WP:V|vandalizirati]] stranice, bit će vam zabranjeno uređivati Wikipediju. |} --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 16:13, 18 decembar-просинац 2014 (CET) {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Datoteka:Stop hand nuvola.svg|30px]] | Ovo je '''zadnje upozorenje'''. <br />Kada sljedeći put [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizirate]] stranicu, bit će vam zabranjeno uređivati Wikipediju. |}--[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 21:12, 18 decembar-просинац 2014 (CET) i94vun5lpenlahhhxw8ul0mh1r3qci2 0 3397648 42689518 42687820 2026-09-13T21:34:50Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689518 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Michael Jackson death certificate.jpg|mini|Smrtovnica [[Michael Jackson|Michaela Jacksona]]]] '''Mrtvozornik''' (po [[Anglosaksonci|anglosaksonskim]] zemljama ''coroner'') je [[država|državni]] činovnik, koji vrši službeni pregled svih umrlih osoba izvan [[bolnica|bolničkih]] ustanova, konstatira smrt i izdaje bez daljnjeg sudskog postupka dokument o [[smrt]]i.<ref name=lex>{{cite web |url=http://www.hrleksikon.info/definicija/mrtvozorstvo.html |title = ''mrtvozorstvo'' |publisher = Hrvatski leksikon |language = hrvatski |accessdate = 26. 12. 2014}}</ref> U slučaju kad nije siguran o uzrocima smrti (nasilje, trovanje) šalje tijelo na [[obdukcija|obdukciju]] i uz pomoć suradnika provodi istragu o uzrocima smrti. Mrtvozornici su najčešće [[ljekar|liječnici]]<ref name=prav/> iako to nije u svim zemljama tako, u nekima to obavljaju [[Pravnik|pravnici]] ili [[policija|policijski]] specijalisti. Po [[zakon]]u se ni jedan umrli, odnosno mrtvorođeni ne smije pokopati dok se nad njim ne obavi pregled i utvrdi uzrok smrti, a u slučaju kremiranja i kontrolni pregled.<ref name=prav/> Mrtvozornike imenuju njihove jedinice regionalne samouprave, dakle [[grad]]ovi i [[općina|općine]].<ref name=prav>{{cite web |url = http://www.propisi.hr/print.php?id=3314 |title = ''Pravilnik o načinu pregleda umrlih te utvrđivanja vremena i uzroka smrti'' |publisher = Narodne novine |language = hrvatski |accessdate = 28. 12. 2014 }}{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> ==Karakteristike i historija== ===Engleska=== Taj institut nastao je u [[Engleska|Engleskoj]] nakon [[Normansko osvajanje Engleske|Normanskog osvajanja]], prvi put je dokumentiran u statutu iz [[1194]]. (iako ima naznaka da je postojao i ranije) na [[latinski|latinskom]] - custos placitorum coronae (čuvar molbi krune).<ref name=brit/> Iz tog je kraćenjem nastajalo ''crowner'' pa ''coronator'' i nakraju - ''coroner''.<ref name=brit/> On se ispočetka bavio zaštitom [[kralj]]eve imovine i interesa u pojedinoj [[County|grofoviji]] i stolovao kod tada vrlo moćnih [[šerif]]a, kao provjeritelj svih njegovih postupaka.<ref name=brit/> (Šerifi su kriminalce uobičajeno kažnjavali oduzimanjem imovine u kraljevu korist). Nije ga postavljao monarh već su ga birali [[feud]]alci te grofovije.<ref name=brit/> Kako [[Normani]] nisu baš previše vjerovali [[Sasi]]ma, vrlo su pažljivo ispitivali svaku neobičnu smrt svojih ljudi Zakonodavnim izmjenama u [[19. vijek]]u izbačeno je puno radnji koje su coroneri prije tog vršili. Izmjenama zakona (Coroners Amendment Act ) iz [[1926]]. njihov rad je ograničen na utvrđivanje smrtnih slučajeva u njihovim okruzima i proveđenje istraga u slučaju nasilnih i neprirodnih smrti, ili smrti zatvorenika, a i kod slučajeva koji zahtijevaju istragu zbog drugih propisa.<ref name=brit/> Zakonom su utvrđene kvalifikacije koje se zahtjevaju za to mjesto, to mora biti [[advokat]] (barrister ili solicitor) ili [[liječnik]] sa [[pravo|pravničkim]] kvalifikacijama. U praksi se to svodi na to [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] coroneri trebaju imati i pravne i [[Medicina|medicinske]] kvalifikacije da bi bili postavljeni na tu dužnost.<ref name=brit/> ===Kanada=== U [[Kanada|Kanadi]] sve coronere imenuju njihova [[Kanadske provincije|provincijska]] vijeća, a ukaz o tom potpisuje zamjenik [[guverner]]a. ===Sjedinjene Američke Države=== U [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] coronere se obično bira, ali ima nekih [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|država]] u kojima ih se imenuje. Oko polovice država imaju sistem sa coronerima, dok u drugoj polovici te poslove obavljaju [[šerif]]i ili mirovni suci, a ima i onih u kojima je to posao [[ljekar|lječnika]] [[Patologija|patologa]]. Otprilike jedna trećina američkih država koriste sistem sa coronerima zajedno uz sistem [[Sudska medicina|Sudske medicine]]. U nekoliko država coronersko osoblje sastavljeno je od [[Patologija|patologa]], [[toksikologija|toksikologa]] i [[kemičar]]a.<ref name=brit/> U nekim američkim državama coroneri moraju biti [[Patologija|patolozi]], dok se u drugima za taj položaj ne traži nikakva posebna kvalifikacija, pa oni kad im zatreba angažiraju [[ljekar|lječnike]] da im obave [[obdukcija|obdukciju]]. U većini država coroner ima ovlasti izdati nalog za [[hapšenje]] osoba osumnjičenih za smrt kriminalnom radnjom i ima sve ovlasti suca istražitelja.<ref name=brit>{{cite web |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/138338/coroner |title = ''Coroner'' |publisher = Encyclopædia Britannica |language = engleski |accessdate = 26. 12. 2014}}</ref> ===Mrvozornici na južnoslavenskim prostorima=== Mrtvozornici su se prvo pojavili u onim krajevima koji su pripadali [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj Monarhiji]] krajem [[18. vijek]]a, kad je objavljen zdravstveni zakonik - [[Normativum Sanitatum Generale]] [[Maria Theresia|Marije Terezije]] i Gerharda van Swietena - [[2. januar]]a [[1770]]. Nakon njegove objave postepeno je bilo zabranjeno pokapati umrle, bez pismenog dokumenta kojeg je izdavao mrtvozornik.<ref name=maria>{{cite web |url = http://hrcak.srce.hr/file/158595 |title = ''Prilog povijesti sudske medicine i mrtvozorstva i gradu Bjelovaru'' |publisher = Dubravko Habek |language = hrvatski |accessdate = 28. 12. 2014 |archive-date = 2024-05-28 |archive-url = https://web.archive.org/web/20240528134731/https://hrcak.srce.hr/file/158595 |url-status = dead }}</ref> U [[Slovenija|Sloveniji]] se mrvozornik zove ''Mrliški preglednik''<ref name=slov>{{cite web |url = http://www.ljubljana.si/si/zivljenje-v-ljubljani/smrt-zalovanje/ |title = ''Ko nastopi smrt doma'' |publisher = ljubljana |language = slovenski |accessdate = 28. 12. 2014 |archive-date = 2015-05-04 |archive-url = https://web.archive.org/web/20150504193208/http://www.ljubljana.si/si/zivljenje-v-ljubljani/smrt-zalovanje/ |dead-url = yes }}</ref> ===Francuska=== U [[francuska|Francuskoj]] je mrtvozornik ''Médecin légiste'', oni se pojavljuju u [[17. vijek]]u za vladavine [[Henri IV od Francuske|Henria IV]]. ===Zemlje njemačkog govornog područja=== Po njemačkim zemljama se mrtvozornik zove ''Amtsarzt'', iako ima i varijanti, u [[Austrija|Austiji]] je to kadkad ''Beamtete Leiter'' a u [[Švicarska|Švicarskoj]] ''Leiter des Gesundheitsdienstes''. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Death certificates}} * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/138338/coroner ''Coroner'' na portalu Encyclopædia Britannica] {{en icon}} [[Kategorija:Forenzika]] [[Kategorija:Smrt]] [[Kategorija:Administracija]] op92013sewfhw1kqrs0bil0i4202215 3 3550175 42689320 41519124 2026-09-13T13:16:18Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689320 wikitext text/x-wiki {| style="width:100%; background:transparent;" | style="background:#ffc9c9; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-topleft:12px; -webkit-border-top-left-radius:12px; border-top-left-radius:12px; width:20%; height:30px" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Gnome-help.svg|18px|link=Pomoć:Sadržaj]] [[Pomoć:Sadržaj|Pomoć]]</div> | style="background:#cef2e0; padding:0.5em 0.5em 0.5em 1em; font-size:130%; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-topright:12px; -webkit-border-top-right-radius:12px; border-top-right-radius:12px; width:80%; font-size: 120%;" | '''Pozdrav, Jonasxcv1! [[Wikipedia:Dobrodošli|Dobrodošli]] na [[Srpskohrvatska Wikipedija|Wikipediju]] na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]]!''' |- | style="background:#ffdec9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Nuvola apps ksig-vector.svg|18px|link=Wikipedia:Kurs/Tečaj]] [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|Uvodni kurs/tečaj]]</div> | rowspan="8" style="background:#f5fffa; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-bottomright:12px; -webkit-border-bottom-right-radius:12px; border-bottom-right-radius:12px; padding:0.5em 1em;" | Wikipedia je projekt slobodne internetske enciklopedije koju svako može uređivati. Ako se prvi put nalazite na Wikipediji i želite joj doprinositi, preporučamo da odvojite nešto vremena i proučite [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|pet osnovnih načela]], te se upoznate sa Wikipedijinim [[Wikipedia:Smernice i preporuke|smjernicama i preporukama]]. Ako vam zatreba pomoć pri uređivanju, možete da pregledate [[Pomoć:Sadržaj|stranice pomoći]] i prođete kroz [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|uvodni kurs/tečaj]]. Na [[Wikipedia:Stranica za razgovor|stranicama za razgovor]] uvijek se '''potpisujte''': bilo da utipkate 4 tilde <code><nowiki>~~~~</nowiki></code> bilo da kliknete na ikonu [[Datoteka:OOjs UI icon signature-ltr.svg|25px]] na traci za uređivanje. Izmjene [[Wikipedia:Što je članak?|članaka]] se '''nikad ne potpisuju'''. Na stranici [[Posebno:Recentchanges|Nedavnih izmjena]] možete saznati za nove zanimljive članke, ko je trenutno aktivan, odnosno šta se trenutno na Wikipediji radi. Na stranici [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijace]] možete pročitati o novostima na Wikipediji i obratiti se zajednici, bilo da sudjelujete u diskusijama ili postavljate pitanje. Nadamo se da će vam ovdje biti ugodno, te da ćete svojim doprinosima postati stalni saradnik - '''Wikipedijanac'''! Ako imate bilo kakva pitanja, slobodno se obratite meni ili drugim urednicima na [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijaci]]. Još jednom, dobrodošli na Wikipediju i sretan rad! <div style="border-bottom:1px solid #eee; padding-top:0.17em; padding-bottom:0.5em"></div> <div style="font-size: 90%;">[[Datoteka:English language.svg|25px]] Hello and welcome to the Serbo-Croatian Wikipedia! We appreciate your contributions. If you do not speak Serbo-Croatian, that's no problem. Talk to us via [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|our village pump]] in your native language or find and contact [[:Kategorija:Babel|users who speak your language]]. We hope you enjoy your time here!</div> |- | style="background:#fff5c9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Internet-group-help-faq.svg|18px|link=Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja]] [[Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja|Najčešće postavljana pitanja]]</div> |- | style="background:#edffc9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Accessories-text-editor.svg|18px|link=Wikipedia:Smjernice i preporuke]] [[Wikipedia:Smjernice i preporuke|Smjernice i preporuke]]</div> |- | style="background:#caffc9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Copyright-problem.svg|18px|link=Wikipedia:Autorska prava]] [[Wikipedia:Autorska prava|Autorska prava]]</div> |- | style="background:#c9d8ff; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Unesco Cultural Heritage logo.svg|18px|link=Wikipedia:Pet stubova Wikipedije]] [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|Pet stubova Wikipedije]]</div> |- | style="background:#e9c9ff; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-bottomleft:12px; -webkit-border-bottom-left-radius:12px; border-bottom-left-radius:12px; height:30px; padding-left:1em" | <div class="center" style="width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;">[[File:Ambox warning yellow.svg|18px|link=Wikipedia:Šta Wikipedia nije]] [[Wikipedia:Šta Wikipedia nije|Šta Wikipedia nije]]</div> |}--[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 20:48, 17 januar-сијечањ 2015 (CET) {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:blue; clear: both; position:relative;" | [[image:Information.svg|30px]] | Hvala vam za eksperimentiranje na Wikipediji. Vaš test je radio, i vraćen je na prethodnu izmjenu ili uklonjen. Koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]] za bilo kakve testove koje želite raditi. Pogledajte stranicu [[Wikipedia:Uvod|dobrodošlice]] da naučite više o doprinosu našoj enciklopediji. |}--[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 20:49, 17 januar-сијечањ 2015 (CET) ersvnky2ehudz73r3d8i8p8zq8oa78z 14 3553660 42689282 42558090 2026-09-13T13:13:17Z Aca 108187 42689282 wikitext text/x-wiki __HIDDENCAT__ {{prazna kategorija}} Ovu kategoriju popunjava šablon {{tl|Radovi u toku}}. [[Kategorija:Održavanje Wikipedije]] 48gfkztn6pdwve28cenke2r52ubjlom 14 3556312 42689352 42558089 2026-09-13T13:39:19Z Aca 108187 42689352 wikitext text/x-wiki __HIDDENCAT__ {{prazna kategorija}} Ovu kategoriju popunjava šablon {{tl|Podjela}}. [[Kategorija:Održavanje Wikipedije]] 4wqi55zqwrxixhzidkaz0ysm9snhf3d 14 3558993 42689285 9074812 2026-09-13T13:13:31Z Aca 108187 42689285 wikitext text/x-wiki __HIDDENCAT__ {{prazna kategorija}} [[Kategorija:Održavanje Wikipedije]] hac95jhdfvd4y5xwwtgcc7ehun6r4om 42689286 42689285 2026-09-13T13:13:43Z Aca 108187 42689286 wikitext text/x-wiki __HIDDENCAT__{{prazna kategorija}} [[Kategorija:Održavanje Wikipedije]] 1yl2lbc5c361rj1ceaybc0zk45cfvmi 3 4021130 42689328 9980917 2026-09-13T13:17:15Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689328 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Nemojte dodavati besmislice na Wikipediju. To se smatra [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizmom]]. Ako želite eksperimentisati, koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]]. Hvala vam. |} jnkt1f987p0l2036yt9gjsbuxdjharw 3 4021251 42689165 10065545 2026-09-13T13:02:17Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689165 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Molimo vas da prestanete. Ako nastavite [[WP:V|vandalizirati]] stranice, bit će vam zabranjeno uređivati Wikipediju. |} 4exi0cv50tqajjn1u4gl0rmyb7w4krw 3 4021252 42689188 10065622 2026-09-13T13:05:02Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689188 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Molimo vas da prestanete. Ako nastavite [[WP:V|vandalizirati]] stranice, bit će vam zabranjeno uređivati Wikipediju. |} 4exi0cv50tqajjn1u4gl0rmyb7w4krw 3 4021811 42689134 10164573 2026-09-13T12:59:19Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689134 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:blue; clear: both; position:relative;" | [[image:Information.svg|30px]] | Hvala vam za eksperimentiranje na Wikipediji. Vaš test je radio, i vraćen je na prethodnu izmjenu ili uklonjen. Koristite [[Wikipedia:Igralište|igralište]] za bilo kakve testove koje želite raditi. Pogledajte stranicu [[Wikipedia:Uvod|dobrodošlice]] da naučite više o doprinosu našoj enciklopediji. |} 1rixtluj2meceyxfjjku16ffnvsnur6 828 4029125 42689359 42547032 2026-09-13T13:58:44Z Aca 108187 kraj kategorizacije! 42689359 Scribunto text/plain require('strict') local function getCatForId( id ) return '' end local function viafLink( id ) if not string.match( id, '^%d+$' ) then return false end return '[https://viaf.org/viaf/' .. id .. ' ' .. id .. ']' .. getCatForId( 'VIAF' ) end local function kulturnavLink( id ) return '[http://kulturnav.org/language/en/' .. id .. ' id]' end local function sikartLink( id ) return '[http://www.sikart.ch/KuenstlerInnen.aspx?id=' .. id .. '&lng=en ' .. id .. ']' end local function tlsLink( id ) local id2 = mw.ustring.gsub(id, '%s', function(s) return mw.uri.encode(s, 'WIKI') end) return '[http://tls.theaterwissenschaft.ch/wiki/' .. id2 .. ' ' .. id .. ']' end local function ciniiLink( id ) return '[http://ci.nii.ac.jp/author/' .. id .. '?l=en ' .. id .. ']' end local function bneLink( id ) return '[http://catalogo.bne.es/uhtbin/authoritybrowse.cgi?action=display&authority_id=' .. id .. ' ' .. id .. ']' end local function uscongressLink( id ) return '[http://bioguide.congress.gov/scripts/biodisplay.pl?index=' .. id .. ' ' .. id .. ']' end local function narapersonLink( id ) return '[https://research.archives.gov/person/' .. id .. ' ' .. id .. ']' end local function naraorganizationLink( id ) return '[https://research.archives.gov/organization/' .. id .. ' ' .. id .. ']' end local function botanistLink( id ) local id2 = mw.ustring.gsub(id, '%s', function(s) return mw.uri.encode(s, 'PATH') end) return '[http://www.ipni.org/ipni/advAuthorSearch.do?find_abbreviation=' .. id2 .. ' ' .. id .. ']' end local function mgpLink( id ) -- TODO Implement some sanity checking regex return '[http://www.genealogy.ams.org/id.php?id=' .. id .. ' ' .. id .. ']' end local function rslLink( id ) -- TODO Implement some sanity checking regex return '[http://aleph.rsl.ru/F?func=find-b&find_code=SYS&adjacent=Y&local_base=RSL11&request=' .. id .. '&CON_LNG=ENG ' .. id .. ']' end -- --local function sbnLink( id ) -- if not string.match( id, '^IT\\ICCU\\%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d$' ) and not string.match( id, '^IT\\ICCU\\%u%u[%d%u]%u\\%d%d%d%d%d%d$' ) then -- return false -- end -- return '[http://opac.sbn.it/opacsbn/opac/iccu/scheda_authority.jsp?bid=' .. id .. ' ' .. id .. ']' .. getCatForId( 'SBN' ) --end local function nkcLink( id ) return '[http://aleph.nkp.cz/F/?func=find-c&local_base=aut&ccl_term=ica=' .. id .. '&CON_LNG=ENG ' .. id .. ']' end local function nclLink( id ) if not string.match( id, '^%d+$' ) then return false end return '[http://aleweb.ncl.edu.tw/F/?func=accref&acc_sequence=' .. id .. '&CON_LNG=ENG ' .. id .. ']' end local function ndlLink( id ) return '[http://id.ndl.go.jp/auth/ndlna/' .. id .. ' ' .. id .. ']' end local function sudocLink( id ) if not string.match( id, '^%d%d%d%d%d%d%d%d[%dxX]$' ) then return false end return '[http://www.idref.fr/' .. id .. ' ' .. id .. ']' end local function hlsLink( id ) if not string.match( id, '^%d+$' ) then return false end return '[http://www.hls-dhs-dss.ch/textes/f/F' .. id .. '.php ' .. id .. ']' end local function lirLink( id ) if not string.match( id, '^%d+$' ) then return false end return '[http://www.e-lir.ch/e-LIR___Lexicon.' .. id .. '.450.0.html ' .. id .. ']' end local function splitLccn( id ) if id:match( '^%l%l?%l?%d%d%d%d%d%d%d%d%d?%d?$' ) then id = id:gsub( '^(%l+)(%d+)(%d%d%d%d%d%d)$', '%1/%2/%3' ) end if id:match( '^%l%l?%l?/%d%d%d?%d?/%d+$' ) then return mw.text.split( id, '/' ) end return false end local function append(str, c, length) while str:len() < length do str = c .. str end return str end local function lccnLink( id ) local parts = splitLccn( id ) if not parts then return false end local lccnType = parts[1] ~= 'sh' and 'names' or 'subjects' id = parts[1] .. parts[2] .. append( parts[3], '0', 6 ) return '[http://id.loc.gov/authorities/' .. lccnType .. '/' .. id .. ' ' .. id .. ']' .. getCatForId( 'LCCN' ) end local function mbLink( id ) -- TODO Implement some sanity checking regex return '[//musicbrainz.org/artist/' .. id .. ' ' .. id .. ']' .. getCatForId( 'MusicBrainz' ) end --Returns the ISNI check digit isni must be a string where the 15 first elements are digits local function getIsniCheckDigit( isni ) local total = 0 for i = 1, 15 do local digit = isni:byte( i ) - 48 --Get integer value total = (total + digit) * 2 end local remainder = total % 11 local result = (12 - remainder) % 11 if result == 10 then return "X" end return tostring( result ) end --Validate ISNI (and ORCID) and retuns it as a 16 characters string or returns false if it's invalid --See http://support.orcid.org/knowledgebase/articles/116780-structure-of-the-orcid-identifier local function validateIsni( id ) id = id:gsub( '[ %-]', '' ):upper() if not id:match( '^%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d%d[%dX]$' ) then return false end if getIsniCheckDigit( id ) ~= string.char( id:byte( 16 ) ) then return false end return id end local function isniLink( id ) id = validateIsni( id ) if not id then return false end return '[http://isni.org/isni/' .. id .. ' ' .. id:sub( 1, 4 ) .. ' ' .. id:sub( 5, 8 ) .. ' ' .. id:sub( 9, 12 ) .. ' ' .. id:sub( 13, 16 ) .. ']' .. getCatForId( 'ISNI' ) end local function orcidLink( id ) id = validateIsni( id ) if not id then return false end id = id:sub( 1, 4 ) .. '-' .. id:sub( 5, 8 ) .. '-' .. id:sub( 9, 12 ) .. '-' .. id:sub( 13, 16 ) return '[http://orcid.org/' .. id .. ' ' .. id .. ']' .. getCatForId( 'ORCID' ) end local function gndLink( id ) return '[http://d-nb.info/gnd/' .. id .. ' ' .. id .. ']' .. getCatForId( 'GND' ) end local function selibrLink( id ) if not string.match( id, '^%d+$' ) then return false end return '[//libris.kb.se/auth/' .. id .. ' ' .. id .. ']' .. getCatForId( 'SELIBR' ) end local function bnfLink( id ) --Add cb prefix if it has been removed if not string.match( id, '^cb.+$' ) then id = 'cb' .. id end return '[http://catalogue.bnf.fr/ark:/12148/' .. id .. ' ' .. id .. '] [http://data.bnf.fr/ark:/12148/' .. id .. ' (podaci)]' .. getCatForId( 'BNF' ) end local function bpnLink( id ) if not string.match( id, '^%d+$' ) then return false end return '[http://www.biografischportaal.nl/en/persoon/' .. id .. ' ' .. id .. ']' .. getCatForId( 'BPN' ) end local function ridLink( id ) return '[http://www.researcherid.com/rid/' .. id .. ' ' .. id .. ']' .. getCatForId( 'RID' ) end local function bibsysLink( id ) return '[http://ask.bibsys.no/ask/action/result?cmd=&kilde=biblio&cql=bs.autid+%3D+' .. id .. '&feltselect=bs.autid ' .. id .. ']' .. getCatForId( 'BIBSYS' ) end local function ulanLink( id ) return '[//www.getty.edu/vow/ULANFullDisplay?find=&role=&nation=&subjectid=' .. id .. ' ' .. id .. ']' .. getCatForId( 'ULAN' ) end local function nlaLink( id ) return '[//nla.gov.au/anbd.aut-an' .. id .. ' ' .. id .. ']' .. getCatForId( 'NLA' ) end local function rkdartistsLink( id ) return '[https://rkd.nl/en/explore/artists/' .. id .. ' ' .. id .. ']' .. getCatForId( 'RKDartists' ) end local function conorLink( id ) if not string.match( id, '^%d+$' ) then return false end return '[http://www.cobiss.si/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=CONOR&rid=' .. id .. ' ' .. id .. ']' .. getCatForId( 'CONOR.SI' ) end local function nskLink( id ) if not string.match( id, '^%d%d%d%d%d%d%d%d%d$' ) then return false end return '[http://katalog.nsk.hr/F/?func=direct&doc_number=' .. id .. '&local_base=nsk10 ' .. id .. ']' .. getCatForId( 'NSK' ) --no https as of 9/2019 end local function mmartistsLink( id ) return '[https://www.musixmatch.com/artist/' .. id .. ' ' .. id .. ']' .. getCatForId( 'MusixMatch' ) end local function getIdsFromWikidata( item, property ) local ids = {} if not item.claims[property] then return ids end for _, statement in pairs( item:getBestStatements( property )) do if statement.mainsnak.datavalue then table.insert( ids, statement.mainsnak.datavalue.value ) end end return ids end local function matchesWikidataRequirements( item, reqs ) for _, group in pairs( reqs ) do local property = 'p' .. group[1] local qid = group[2] if item.claims[property] ~= nil then for _, statement in pairs ( item.claims[property] ) do if statement.mainsnak.datavalue ~= nil then if statement.mainsnak.datavalue.value['numeric-id'] == qid then return true end end end end end return false end local function createRow( id, label, rawValue, link, withUid ) if link then if withUid then return '* ' .. label .. ' <span class="uid">' .. link .. '</span>\n' else return '* ' .. label .. ' ' .. link .. '\n' end else return '* <span class="error">ID ' .. id .. ' id ' .. rawValue .. ' nije validan.</span>[[Category:Wikipedia articles with faulty authority control identifiers (' .. id .. ')]]\n' end end --In this order: name of the parameter, label, propertyId in Wikidata, formatting function local conf = { { 'VIAF', '[[Virtual International Authority File|VIAF]]', 214, viafLink }, { 'LCCN', '[[Library of Congress Control Number|LCCN]]', 244, lccnLink }, { 'ISNI', '[[International Standard Name Identifier|ISNI]]', 213, isniLink }, { 'ORCID', '[[ORCID]]', 496, orcidLink }, { 'GND', '[[Gemeinsame Normdatei|GND]]', 227, gndLink }, { 'SELIBR', '[[LIBRIS|SELIBR]]', 906, selibrLink }, { 'SUDOC', '[[Système universitaire de documentation|SUDOC]]', 269, sudocLink }, { 'BNF', '[[Bibliothèque nationale de France|BNF]]', 268, bnfLink }, { 'BPN', '[[Biografisch Portaal|BPN]]', 651, bpnLink }, { 'RID', '[[ResearcherID]]', 1053, ridLink }, { 'BIBSYS', '[[BIBSYS]]', 1015, bibsysLink }, { 'ULAN', '[[Union List of Artist Names|ULAN]]', 245, ulanLink }, { 'HDS', '[[Historical Dictionary of Switzerland|HDS]]', 902, hlsLink }, { 'LIR', '[[Historical Dictionary of Switzerland#Lexicon_Istoric_Retic|LIR]]', 886, lirLink }, { 'MBA', '[[MusicBrainz]]', 434, mbLink }, { 'MGP', '[[Mathematics Genealogy Project|MGP]]', 549, mgpLink }, { 'NLA', '[[National Library of Australia|NLA]]', 409, nlaLink }, { 'NDL', '[[National Diet Library|NDL]]', 349, ndlLink }, { 'NCL', '[[National Central Library|NCL]]', 1048, nclLink }, { 'NKC', '[[NKC]]', 691, nkcLink }, -- { 'SBN', '[[Istituto Centrale per il Catalogo Unico|ICCU]]', 396, sbnLink }, { 'RSL', '[[Ruska državna biblioteka|RSL]]', 947, rslLink }, { 'Botanist', '[[Author citation (botany)|Botanist]]', 428, botanistLink }, { 'NARA-person', '[[National Archives and Records Administration|NARA]]', 1222, narapersonLink }, { 'NARA-organization', '[[National Archives and Records Administration|NARA]]', 1223, naraorganizationLink }, { 'USCongress', '[[Biographical Directory of the United States Congress|US Congress]]', 1157, uscongressLink }, { 'BNE', '[[Biblioteca Nacional de España|BNE]]', 950, bneLink }, { 'CINII', '[[CiNii]]', 271, ciniiLink }, { 'TLS', '[[Theaterlexikon der Schweiz|TLS]]', 1362, tlsLink }, { 'SIKART', '[[SIKART]]', 781, sikartLink }, { 'KULTURNAV', '[[KulturNav]]', 1248, kulturnavLink }, { 'RKDartists', '[[Netherlands Institute for Art History#Online artist pages|RKD]]', 650, rkdartistsLink }, { 'CONOR.SI', '[[CONOR|CONOR.SI]]', 1280, conorLink }, { 'NSK', '[[NSK]]', 1375, nskLink }, { 'MusixMatch', '[[:sr:MusixMatch|MusixMatch]]', 6874, mmartistsLink } } -- Check that the Wikidata item has this property-->value before adding it local reqs = {} local p = {} function p.authorityControl( frame ) local parentArgs = frame:getParent().args --Create rows local elements = {} --redirect PND to GND if (parentArgs.GND == nil or parentArgs.GND == '') and parentArgs.PND ~= nil and parentArgs.PND ~= '' then parentArgs.GND = parentArgs.PND end --Wikidata fallback if requested local item = mw.wikibase.getEntityObject() if item ~= nil and item.claims ~= nil then for _, params in pairs( conf ) do if params[3] ~= 0 then local val = parentArgs[params[1]] if not val or val == '' then local canUseWikidata = nil if reqs[params[1]] ~= nil then canUseWikidata = matchesWikidataRequirements( item, reqs[params[1]] ) else canUseWikidata = true end if canUseWikidata then local wikidataIds = getIdsFromWikidata( item, 'P' .. params[3] ) if wikidataIds[1] then parentArgs[params[1]] = wikidataIds[1] end end end end end end --Worldcat if parentArgs['WORLDCATID'] and parentArgs['WORLDCATID'] ~= '' then table.insert( elements, createRow( 'WORLDCATID', '', parentArgs['WORLDCATID'], '[//www.worldcat.org/identities/' .. parentArgs['WORLDCATID'] .. ' WorldCat identiteti]', false ) ) --Validation? elseif parentArgs['VIAF'] and string.match( parentArgs['VIAF'], '^%d+$' ) then -- Hackishly copy the validation code; this should go away when we move to using P1793 and P1630 table.insert( elements, createRow( 'VIAF', '', parentArgs['VIAF'], '[//www.worldcat.org/identities/containsVIAFID/' .. parentArgs['VIAF'] .. ' WorldCat identiteti]', false ) ) elseif parentArgs['LCCN'] and parentArgs['LCCN'] ~= '' then local lccnParts = splitLccn( parentArgs['LCCN'] ) if lccnParts and lccnParts[1] ~= 'sh' then table.insert( elements, createRow( 'LCCN', '', parentArgs['LCCN'], '[//www.worldcat.org/identities/lccn-' .. lccnParts[1] .. lccnParts[2] .. '-' .. lccnParts[3] .. ' WorldCat identiteti]', false ) ) end end --Configured rows local rct = 0 for k, params in pairs( conf ) do local val = parentArgs[params[1]] if val and val ~= '' then table.insert( elements, createRow( params[1], params[2] .. ':', val, params[4]( val ), true ) ) rct = rct + 1 end end local Navbox = require('Module:Navbox') local elementscats = '' local args = {} local pencil = frame:expandTemplate{ title = 'EditAtWikidata', args = args} if #elements ~= 0 then return Navbox._navbox( { name = 'Authority control', bodyclass = 'hlist', group1 = '[[Pomoć:Normativna kontrola|Normativna kontrola]]' .. pencil .. elementscats, list1 = table.concat( elements ) } ) else return "" end end return p gqhjdztfwvci7xpv9i2z0jytgwfnghn 3 4029636 42689157 20277790 2026-09-13T13:02:02Z AcaBot 120650 /* Blokada */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689157 wikitext text/x-wiki == Blockade == (I write in English, because I have reasons to believe you might not properly understand if I write in Serbo-Croatian.) {{u|Edgar Allan Poe}}, Serbo-Croatian Wikipedia administrator, has blocked your IP because, in his view, you "added gibberish to the pages". While his view (or whether your contributions are "gibberish" or not) might be open for debate, articles about American cartoon features you created, at least in the form you created, are next to useless for Serbo-Croatian Wikipedia users. Simply mentioning the title of a certain film isn't enough for the article to stand on this Wikipedia. If you want those articles in this Wikipedia (and your contributions to make some sort sense and have use for its readers) you'll have to put additional effort - in other words, provide at least some additional informations related to those links - single sentence describing film, copying infobox data from English Wikipedia ([[:en:Template:Infobox film]] it is mostly compatible with {{tl|Infokutija film}}) or adding IMDb links and categories. I hope you will accept these suggestions next time you choose to contribute to this Wikipedia. --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 08:10, 18 april-травањ 2015 (CEST) == Warning (varning) == (I write in English because I have reasons to believe that you don't understand Serbo-Croatian. I also add Google-translated version of text in Swedish, in case you don't understand English either.) You were previously blocked because you created articles with "gibberish" instead of useful information. In case of [[The Jungle Book (1942 film)|this article]], you did just that. The information about article is only partially correct, and in some instances (marking the film animated, when it is not) downright false. Adding false information is forbidden on Serbo-Croatian Wikipedia, and, if it happens again, your IP address with be blocked for some time. Du var tidigare blockerats eftersom du skapade artiklar med "rappakalja" istället för användbar information. Vid [[The Jungle Book (1942 film)|artikeln]], du gjorde just detta. Informationen om artikeln är bara delvis korrekt, och i vissa fall (markering filmen animerade, när det inte är) rent falsk. Lägga falsk information är förbjuden på serbokroatiska Wikipedia, och, om det händer igen, din IP-adress med blockeras under en viss tid. --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 15:01, 30 avgust-коловоз 2015 (CEST) == Blokada == Junge Book 2 *wasn't* distributed in Croatia under title ''Jungle Book 2''. This is obviously false information, and, therefore, according to previous warning and rules of this Wikipedia, you are blocked. Google translate in Swedish: Junge Book 2 * inte * distribueras i Kroatien enligt titeln ''Jungle Book 2''. Detta är uppenbarligen falsk information, och därför, enligt tidigare varning och reglerna i denna Wikipedia, är du blockerat. {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je zabranjeno uređivati Wikipediju na period od 7 dana zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 10:14, 2 rujan-септембар 2015 (CEST) == Vandalizmi == {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Molimo vas da prestanete. Ako nastavite [[WP:V|vandalizirati]] stranice, {{#if:|kao što ste uradili na članku „[[:{{{1}}}]]“,}} bit će vam zabranjeno uređivati Wikipediju. {{#if:|{{{2}}}}}<!-- Template:WV4 (Upozorenje za prestanak) --> |}[[Kategorija:Stranice sa templateom WV]] --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 22:24, 6 januar-сијечањ 2016 (CET) 0tetxwlvybyn2id2lzh6zr3omrfcwb9 14 4031980 42689350 13219717 2026-09-13T13:39:01Z Aca 108187 42689350 wikitext text/x-wiki __HIDDENCAT__ {{prazna kategorija}} [[Kategorija:Članci bez slika|Kriminalna organizacija]] 8bpkqv3ohp2hgd50shvdw2tptpmuepe 14 4476261 42689349 14795069 2026-09-13T13:38:55Z Aca 108187 42689349 wikitext text/x-wiki __HIDDENCAT__ {{prazna kategorija}} [[Kategorija:Članci bez slika|Koncentracioni logor]] mkdu0jc2bv5rz5r05j55z4nz3hcuri8 0 4497768 42689502 42583511 2026-09-13T19:26:36Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689502 wikitext text/x-wiki {{Klasična mehanika}} '''Moment inercije''' ili '''moment tromosti''' mjera je [[tromost]]i za [[rotacijsko gibanje]]. Može se reći da je moment inercije rotacijska analogija [[masa|mase]]. Što je moment inercije nekog tijela veći to ga je teže pokrenuti u rotaciju ili zaustaviti njegovu rotaciju.<ref name="Marion 1995">{{cite book |last=Marion |first=JB |last2=Thornton |first2=ST |year=1995 |title=Classical dynamics of particles & systems |url=https://archive.org/details/classicaldynamic00mari_0 |edition=4th |publisher=Thomson |isbn=0-03-097302-3}}</ref><ref name="Symon 1971">{{cite book |last=Symon |first=KR |year=1971 |title=Mechanics |url=https://archive.org/details/mechanics0003symo |edition=3rd |publisher=Addison-Wesley |isbn=0-201-07392-7}}</ref><ref name="mach">{{cite book |last=Mach |first=Ernst |title=The Science of Mechanics |year=1919 |pages=173&ndash;187. |url=http://archive.org/details/scienceofmechani005860mbp |accessdate=November 21, 2014}}</ref> Međutim, za razliku od mase, moment inercije nije neka nepromijenjiva veličina; on ovisi o osi oko koje se dešava rotacija tijela. Matematička definicija momenta inercije materijalne točke mase ''m'' za neku os ''a'' je: :<math>J_a=mr^2\,</math> gdje je ''r'' udaljenost te točke od osi rotacije. Mjerna jedinica za moment inercije je [[kg]][[m&sup2;]]. Za neko tijelo sastavljeno od N materijalnih čestica moment inercije za neku os je jednak zbroju momenata inercije svih materijalnih čestica za tu istu os: :<math>J_a=\sum_{i=1}^{N} m_i{r_i}^2</math> Ovo je nepraktičan izraz za neko kontinuirano tijelo za koji bi trebalo znati točan broj i položaj svih čestica. Umjesto toga [[integral|integriraju]] se momenati inercije svih diferencijalnih masa ''dm'': :<math>J_a=\int r^2dm=\int r^2\rho dV</math> Uz pretpostavku da je [[gustoća]] tijela ''&rho;'' po cijelom volumenu jednaka, dobivamo: :<math>J_a=\rho\int r^2dV=\rho\iiint r^2dxdydz</math> Momenti inercije za osi koje prolaze kroz [[težište]] tijela nazivaju se '''vlastitim momentima inercije'''. Iako gornja matematička formulacija vrijedi posve općenito, moment inercije za neku os koja prolazi izvan težišta tijela se može izračunati pomoću '''Steinerovog pravila''' koje možemo ovako sročiti: :''Moment inercije tijela za neku os koja ne prolazi težištem jednak je zbroju vlastitog momenta inercije za os paralelnu s traženom osi i umnoška mase tijela s kvadratom udaljenosti težišta tijela od tražene osi ''. Ovo je pravilo vrlo važno i elementarno. Umnožak mase tijela i kvadrata udaljenosti težišta tijela od tražene osi se naziva '''položajni moment inercije'''. Matematički izričaj Steinerovog pravila možemo zapisati na sljedeći način: :<math>J=J_{vl}+mr^2=J_{vl}+J_{pol}\,</math> Iz svega izloženoga treba uočiti nekoliko činjenica bitnih za razumijevanje materije: *Što je neka masa udaljenija od osi rotacije, to je teže vršiti rotaciju. *Inertnost mase pri rotaciji raste s kvadratom udaljenosti od osi rotacije. *Materijalna točka nema vlastitih momenata inercije jer nema protežnost. *Za dovoljno kompaktna tijela (npr. mala kugla) u nekim slučajevima možemo aproksimirati da nemaju vlastitih momenata inercije. *Moment inercije nekog tijela ne ovisi samo o negovoj masi i udaljenosti njegovog težišta od osi rotacije, već i o obliku. *Steinerovo pravilo se primjenjuje bez obzira na to da li os rotacije prolazi kroz tijelo ili se nalazi izvan njega, bitan je samo odnos osi prema težištu. == Reference == {{Reflist}} == References == {{Refbegin|2}} * {{cite book|last=Goldstein|first=H.|year=1980|title=Classical Mechanics|url=https://archive.org/details/classicalmechani02edgold|edition=2nd|publisher=Addison-Wesley|isbn=0-201-02918-9}}. * {{cite book|last1=Landau|first1=LD|last2=Lifshitz|first=EM|year=1976|title=Mechanics|edition=3rd|publisher=Pergamon Press|isbn=0-08-021022-8}} * {{cite book|last1=Marion|first1=JB|last2=Thornton|first2=ST. |year=1995|title=Classical Dynamics of Systems and Particles|url=https://archive.org/details/classicaldynamic00mari_0|edition=4th|publisher=Thomson|isbn=0-03-097302-3}}. * {{citation|last=Sylvester|first=J J |authorlink= | title=A demonstration of the theorem that every homogeneous quadratic polynomial is reducible by real orthogonal substitutions to the form of a sum of positive and negative squares | journal=Philosophical Magazine | volume=IV | pages=138–142 | year=1852 | url=http://www.maths.ed.ac.uk/~aar/sylv/inertia.pdf | accessdate=Junbe 27, 2008}} * {{cite book|last=Symon|first=KR|year=1971|title=Mechanics|url=https://archive.org/details/mechanics0003symo|edition=3rd|publisher=Addison-Wesley|isbn=0-201-07392-7}}. * {{cite book|last=Tenenbaum|first=RA|year=2004|title=Fundamentals of Applied Dynamics|url=https://archive.org/details/springer_10.1007-b97616|publisher=Springer|isbn=0-387-00887-X}}. * Paul A. Tipler: ''Physik''. 3. korrigierter Nachdruck der 1. Auflage 1994, Spektrum Akademischer Verlag Heidelberg Berlin, 2000, {{ISBN|3-86025-122-8}} * Ernst W. Otten: ''Repetitorium Experimentalphysik''. Springer-Verlag Berlin Heidelberg, 1998, {{ISBN|3-540-62987-4}} * Torsten Fließbach: ''Mechanik''. 3. Auflage, Spektrum Akademischer Verlag, Heidelberg 1999, {{ISBN|3-8274-0546-7}} * Herbert Goldstein, Charles Poole, John Safko: ''Classical mechanics''. International Edition, 3. Auflage, Pearson/Addison-Wesley, Upper Saddle River, N.J., 2002, {{ISBN|0-321-18897-7}} * Wolfgang Demtröder: ''Experimentalphysik 1''. 5. neu bearbeitete und aktualisierte Auflage, Springer-Verlag Berlin Heidelberg, 2008, {{ISBN|978-3-540-79294-9}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commons category|Moments of inertia}} * [http://www.lightandmatter.com/html_books/0sn/ch04/ch04.html Angular momentum and rigid-body rotation in two and three dimensions] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100329113035/http://www.lightandmatter.com/html_books/0sn/ch04/ch04.html |date=2010-03-29 }} * [http://hyperphysics.phy-astr.gsu.edu/hbase/mi.html Lecture notes on rigid-body rotation and moments of inertia] * [http://kwon3d.com/theory/moi/iten.html The moment of inertia tensor] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090228181049/http://kwon3d.com/theory/moi/iten.html |date=2009-02-28 }} * [http://www.phy.hk/wiki/englishhtm/Balance.htm An introductory lesson on moment of inertia: keeping a vertical pole not falling down (Java simulation)] * [http://hypertextbook.com/physics/mechanics/rotational-inertia/ Tutorial on finding moments of inertia, with problems and solutions on various basic shapes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090814083636/http://hypertextbook.com/physics/mechanics/rotational-inertia/ |date=2009-08-14 }} * [http://www.cs.cmu.edu/afs/cs/academic/class/16741-s07/www/ Notes on mechanics of manipulation: the angular inertia tensor] * [http://matheplanet.com/matheplanet/nuke/html/article.php?sid=851 Trägheitsmomente geometrischer Körper bei Matheplanet] – Anleitungen zum Berechnen diverser Trägheitsmomente mit Beispielen. * [http://www.settleback.de/applets/traegheitsmoment/ Interaktives Java-Applet mit 3D-Visualisierung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130125205334/http://www.settleback.de/applets/traegheitsmoment/ |date=2013-01-25 }} – Näherung der Trägheitsmomente frei definierbarer Körper mit diversen Beispielen. [[Kategorija:Klasična mehanika]] bzewh60t4613so2h8nzfr2l2ndnnp3p 3 4543666 42689244 20253587 2026-09-13T13:10:11Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689244 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je zabranjeno uređivati Wikipediju na period od 14 dana zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 11:41, 17 oktobar-листопад 2015 (CEST) 7fs2axjkq6qisf8azt5a9zc0wkwg3dg 3 4545721 42689173 20263160 2026-09-13T13:03:14Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689173 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je zabranjeno uređivati Wikipediju na period od 7 dana zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 00:39, 20 студени-novembar 2015 (CET) 122bos9a9v5jzq2ql2ttdr7hztno112 0 4549017 42689557 42683939 2026-09-14T08:10:45Z Zavičajac 76707 42689557 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Chewa mask - Malawi.jpg|mini|Ritulana maska koja se koristi u ritualu [[Gule Wamkulu]] kulta naroda [[Chewa]] u [[Malavi]]ju, [[Zambija|Zambiji]] i [[Mozambik]]u.]] '''Popis nematerijalne svjetske baštine u Africi''' čini [[UNESCO]]-va [[nematerijalna svjetska baština]] [[Afrika|afričkih]] država, prema abecednom redu i godini upisa. Oznakom (*) je označena [[Popis nematerijalne svjetske baštine za hitnu zaštitu|nematerijalna baština na popisu hitne zaštite]]. === Alžir === * 2008. - [[Ahelil]] * 2012. - [[Običaji i umješnost svadbenih kostima u Tlemcenu]] * 2013. - [[Anualno hodočašće do mauzoleja Sidi Čeika]] * 2013. - [[Imzad]] * 2014. - [[Sebeiba]] * 2015. - [[Sbua]] * 2018. - [[Znanje i vještine mjerača vode fogara]] * 2020. - [[Proizvodnja i potrošnja kuskusa]] * 2021. - [[Arapska kaligrafija]] * 2021. - [[Narodna pjesma Rai u Alžiru]] * 2023. - [[Graviranje|Graviranje metala]] * 2024. - [[Ženski svečani kostimi u Alžiru]] * 2024. - [[Hena]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/algeria-DZ Nematerijalna kulturna baština u Alžiru - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. avgust 2026.]</ref> === Angola === * 2021. - [[Sona]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/angola-AO Nematerijalna kulturna baština u Angoli - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. avgust 2026.]</ref> === Benin === * 2008. - [[Usmena baština naroda Gelede]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/benin-BJ Nematerijalna kulturna baština u Beninu - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. avgust 2026.]</ref> === Bocuana === * 2012. - [[Kgatleng porcelan]] * 2017. - [[Dikopelo folk muzika]] * 2019. - [[Narodna igra Seperu]] * 2012. - [[Vosala]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/botswana-BW Nematerijalna kulturna baština u Bocuani - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. avgust 2026.]</ref> === Burkina Faso === * 2024. - [[Običaji i izričaji na balafonu naroda Senufo]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/burkina-faso-BF Nematerijalna kulturna baština u Borkuni Faso - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. avgust 2026.]</ref> === Burundi === * 2014. - [[Ritualni ples kraljevskog bubnja]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/burundi-BI Nematerijalna kulturna baština u Burundiju - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. avgust 2026.]</ref> === Čad === * 2025. - [[Guruna]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/chad-TD Nematerijalna kulturna baština u Čadu - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. avgust 2026.]</ref> === Egipat === * 2008. - [[Ep]] [[Al-Sirah Al-Hilaliyyah]] * 2021. - [[Arapska kaligrafija]] === Etiopija === * 2013. - [[Proslava pronalaska Pravog Križa]] * 2015. - [[Fichee-Chambalaalla]], novogodišnji festival naroda [[Sidama]] === Gambija === * 2008. - [[Kankurang]], inicijacijski ritual naroda [[Manding]] [[Datoteka:Kaya-skog.jpg|mini|Šuma [[Kaya svetišta]] naroda [[Mijikenda]], [[Kenija]]]] === Gvineja === * 2008. - Kulturni prostor [[Sosso-Bala]] === Kamerun === * 2023. - [[Nguon]] * 2024. - [[Ngondo]] * 2021. - [[Guruna]] * 2021. - [[Mvet Ovena]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/cameroon-CM Nematerijalna kulturna baština u Kamerunu - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]</ref> === Kenija === * 2009. - Tradicije i običaji naroda [[Mijikenda]] u [[Kaya svetišta]]-šumama* * 2014. - [[Isukuti]] ples zajednica [[Isukha]] i [[Idakho]] u zapadnoj Keniji === Komori === * 2025. - [[Zaffa u tradicionalnom vjenčanju]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/comoros-KM Nematerijalna kulturna baština u Komorima - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. avgust 2026.]</ref> === Kongo === * 2021. - [[Kongoanska rumba]] * 2025. - [[Mvet Oyeng]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/congo-CG Nematerijalna kulturna baština u Kongu - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. avgust 2026.]</ref> === Madagaskar === [[Datoteka:Zafimaniry house.JPG|mini|Tradicionalna drvena kuća naroda [[Zafimaniry]], [[Madagaskar]]]] * 2008. - Drvorezbarstvo naroda [[Zafimaniry]] === Malavi === * 2008. - Ritualni ples [[Gule Wamkulu]] kulta naroda [[Chewa]] u [[Malavi]]ju, [[Zambija|Zambiji]] i [[Mozambik]]u * 2008. - [[Vimbuza]] ples za izliječenje * 2014. - [[Tchopa]], žrtveni ples naroda [[Lhomwe]] iz južnog Malavija === Mali === * 2008. - [[Yaral]] i [[Degal]] * 2009. - [[Sedmogodišnje krovopokrivanje Kamablona]] * 2009. - [[Povelja Manden]] * 2009. - [[Sanké mon]] * 2011. - [[Kôrêdugaw]] * 2013. - [[Imzad]], * 2014. - [[Dolazak maski i lutaka kod Markala]] * 2021. - [[M’Bolon]] * 2024. - [[Običaji i izričaji na balafonu naroda Senufo]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/mali-ML Nematerijalna kulturna baština u Maliju - ich.unesco.org - Pristupljeno 19. avgust 2026.]</ref> === Maroko === [[Datoteka:Djemaa_el_Fna,_evening.JPG|mini|Trg [[Džama el Fna]] u [[Marakeš]]u ([[Maroko]])]] * 2008. - Anualno okupljanje stanovnika [[Sahara|Sahare]] [[Moussem]] u [[Tan-Tan]]u * 2008. - Kulturni prostor trga [[Jemaa el-Fna]] u [[Marakeš]]u * 2010. - [[Mediteranska prehrana]]<ref name=Med>Zajednička svjetska baština Grčke, Španjolske, Italije i Maroka [http://www.unesco.org/culture/ich/index.php?lg=en&pg=00011&RL=00394 Mediterranean diet] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 5. studenog 2012.</ref> * 2012. - [[Festival trešnje u Safrou]] * 2012. - [[Sokolarstvo]] * 2021. - [[Arapska kaligrafija]] * 2023. - [[Graviranje|Graviranje metala]] === Mauritanija === * 2011. - [[Mauri|Maurski]] [[ep]] [[T’heydinn]] * 2021. - [[Arapska kaligrafija]] * 2023. - [[Graviranje|Graviranje metala]] === Mozambik === * 2008. - Ritualni ples [[Gule Wamkulu]] kulta naroda [[Chewa]] u [[Malavi]]ju, [[Zambija|Zambiji]] i [[Mozambik]]u * 2008. - [[Chopi Timbila]], glazba na tradicionalnim [[ksilofon]]ima naroda [[Chopi]] [[Datoteka:Yoruba divination board.jpg|mini|Drvena ploča bogova naroda [[Ife]], [[Nigerija]]]] === Namibija === * 2015. - [[Oshituthi shomagongo]], festival voća [[marula]] === Niger === * 2008. - [[Usmena baština naroda Gelede]] * 2008. - Sustav bogoštovlja naroda [[Ife]] * 2009. - Maskarada [[Ijele]] * 2013. - [[Imzad]], običaji i znanja [[Tuarezi|tuareške]] zajednice * 2015. - [[Prakse i izričaji šaljivih veza u Nigeru]] === Obala Bjelokosti === * 2008. - Glazba i povorke [[Gbofe]] u [[Afounkaha|Afounkahi]] zajednice [[Tagbana]] * 2024. - [[Običaji i izričaji na balafon]]u naroda Senufo]] === Senegal === * 2008. - [[Kankurang]], inicijacijski ritual naroda [[Manding]] * 2013. - [[Xooy]], ceremonija obožavanja bogova naroda [[Serer]] === Srednjoafrička Republika === * 2008. - [[Polifono pjevanje Aka Pigmeja]] <ref>[https://ich.unesco.org/en/state/central-african-republic-CF Nematerijalna kulturna baština u Srednjoafričkoj Republici - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]</ref> === Sudan === * 2021. - [[Arapska kaligrafija]] * 2023. - [[Graviranje|Graviranje metala]] === Togo === * 2008. - Usmena baština naroda [[Gelede]] [[Datoteka:FatuIva TapaMaking 4 20061111.jpg|mini|Pravljenje Bark tkanina, [[Uganda]]]] === Tunis === * 2021. - [[Arapska kaligrafija]] * 2023. - [[Graviranje|Graviranje metala]] === Uganda === * 2008. - Tradicionalno pravljenje tkanina [[Bark]] naroda [[Baganda]] * 2011. - [[Bigwala]], glazba tikvi i ples kraljevstva [[Busoga]]* * 2013. - [[Empaako]] običaj naroda [[Batooro]], [[Banyoro]], [[Batuku]], [[Batagwenda]] i [[Banyabindi]] iz zapadne [[Uganda|Ugande]] * 2014. - Čišćenje beba dječaka naroda [[Lango]] u središnjoj sjevernoj Ugandi* * 2015. - [[Koogere]] oralna tradicija naroda [[Basongora]], [[Banyabindi]] i [[Batooro]]* === Zambija === * 2008. - Ritualni ples [[Gule Wamkulu]] kulta naroda [[Chewa]] u [[Malavi]]ju, [[Zambija|Zambiji]] i [[Mozambik]]u * 2008. - Maskarada [[Makishi]] === Zelenortska Ostrva === * 2021. - [[Morna]]<ref>[https://ich.unesco.org/en/state/cabo-verde-CV Nematerijalna kulturna baština u Zelenortskim Ostrvima - ich.unesco.org - Pristupljeno 14. septembar 2026.]</ref> === Zimbabve === * 2008. - Ples [[Mbende Jerusarema]] naroda [[Zezuru Šona]] == Povezano == * [[Popis nematerijalne svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] * [[Popis nematerijalne svjetske baštine u Americi]] * [[Popis nematerijalne svjetske baštine u Evropi]] * [[Popis nematerijalne svjetske baštine za hitnu zaštitu]] == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.unesco.org/culture/ich/index.php?lg=en&pg=00001 UNESCO Nematerijalna svjetska baština] - službene stranice [[Kategorija:Svjetska baština u Africi|#]] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Africi]] [[Kategorija:Liste svjetske baštine|Afrika]] 755f49e7b93nmzdq4z246kdp79usdmw 0 4559769 42689413 42494447 2026-09-13T16:50:07Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689413 wikitext text/x-wiki '''Milovan Miković''' ([[Subotica]], [[17. srpnja]] [[1947]].) je [[Hrvati u Vojvodini|hrvatski]] [[književnost|književnik]] iz [[Vojvodina|Vojvodine]]. == O Mikoviću == Piše [[pjesništvo|pjesme]], [[pripovijetka|pripovijetke]], [[roman]]esknu [[proza|prozu]], [[književna kritika|kritike]], [[roman]]e, [[esej]]e, studije, rasprave te [[Publicistika|publicističke]] tekstove. Jednim je od utemeljitelja [[Radio Subotica|Radio Subotice]] (1968.), gdje je isprve spiker-novinar, potom [[novinar]], te urednik, a potom glavni i odgovorni urednik Programa na srpsko-hrvatskom jeziku, do ožujka 1983. kada postaje zaposlenik Novinsko-izdavačkog poduzeća ''[[Subotičke novine]]'' gdje je urednik književnog časopisa ''[[Rukovet]]'' (1983.-1994.) i Nakladništa, a od travnja 1992. je glavni i odgovorni urednik - od siječnja 1994. također i ravnatelj - do listopada 2003. godine. Od 2004. je glavni urednik književnog časopisa ''[[Klasje naših ravni]]'', a od rujna 2005. je i urednik Nakladničke djelatnosti Novinsko izdavačke ustanove ''[[Hrvatska riječ (novine, Subotica)|Hrvatska riječ]]''. == Književni rad == Prve pjesme stvara i objelodanjuje [[1965.]], a pjesničke, prozne tekstove i kritiku objavljuje u književnoj periodici od [[1967.]] godine. Prvu knjigu, pjesničku zbirku ''Ispitivanje izdaje'' objavio je [[1989.]] godine, i od tada do danas je, sveukupno sa ponovljenim izdanjima, objavio 22 knjige. U mladosti je pisao na [[srpski jezik|srpskom jeziku]], a prve tekstove napisane standardnim [[Hrvatski jezik|hrvatskim jezikom]] objavljuje od početka devedesetih godina. Piše i [[dijalektna poezija|dijalektnu poeziju]], na novoštokavskoj [[Bačka|bačkoj]] [[Bunjevci|bunjevačkoj]] [[ikavica|ikavici]]. Od nje valja spomenuti poemu ''Avaške godine'', čije je prvo izdanje tiskano u Rijeci [[1991.]], a peto prošireno izdanje objavljeno je u Zagrebu nakladom Dore Krupićeve, [[2005.]]. Poznat je kao briljantni esejist. Napisao je tri velike knjige eseja, studija, rasprava i kritika. Suradnik je Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, na projektu [[Hrvatska književna enciklopedija|Hrvatske književne enciklopedije]] i Vojvođanske akademija nauka i umetnosti na projektu [[Enciklopedija Vojvodine|Enciklopedije Vojvodine]]. Za svoj književni rad dobio je [[Antušova nagrada|Antušovu nagradu]] (1999.) i [[Nagrada Ferenc Bodrogvári|Nagradu Dr Ferenc Bodrogvári]] za knjigu iz 1999. ''Život i smrt u gradu'' (2000.)<ref>[http://www.zvonik.rs/arhiva/651/ZV07.html Zvonik br.3/2000.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006091211/http://www.zvonik.rs/arhiva/651/ZV07.html |date=2014-10-06 }} Jedno veče u Somboru, ožujak 2000., preuzeto 21. ožujka 2011.</ref>. Kasnije je bio i predsjednikom Komisije za dodjelu Nagrade i Priznanja «Dr. Ferenc Bodrogvari».<ref>[http://www.zvonik.rs/arhiva/891/ZV07.html Zvonik br.3/2002.]{{Dead link|date=May 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Nagrada ”Dr Ferenc Bodrogvari” članu uredničkog vijeća ”Zvonika” Alojziju Stantiću, ožujak 2002., preuzeto 22. ožujka 2011.</ref>. Dobitnik je i «Nagrade Dušan Lopašić» za uređivanje časopisa [[Klasje naših ravni]], Nagrade za životno djelo na područj književnosti , Trijenalnu nagradu Antun Gustav Matoš za najbolju knjigu poezije od 2014- do 2016. i dr. Urednik je književnog časopisa [[Subotica|subotičkog]] ogranka [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] ''[[Klasje naših ravni]]''. Kao nakladnik i urednik objavio je preko 150 književnih djela, mahom u NIP Subotičke novine, NIU Hrvatska riječ i [[Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost|Katoličkom institutu za kulturu, povijest i duhovnost]] i dr. Svojim pjesmama je zastupljen u: ''[[Lipe riči]]'', zbornik, Zagreb 1994, str. 62-63; , ''[[Antologija najlepših pesama o ljubavi]]'', I–V, ''[[Velika tajna]]'', što ju je pripremio i uredio Pero Zubac, IV tom, Beograd 1997, 37–39; , ''[[Mostovi prijateljstva]]'', zbornik, pripremila i uredila Milka Knežević, Varaždin, 2008., str. 307.-308; , ''[[Budi svoj]]'', izbor suvremenog hrvatskog pjesništva, Vijenac, 2009., broj. 400., str., te je [[2009.]] ušao u antologiju poezije nacionalnih manjina u Srbiji ''[[Trajnik]]''<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/o-zavodu/107-i-hrvatski-pjesnici-iz-vojvodine-u-antologiji-poezije-nacionalnih-manjina-u-srbiji Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714195546/http://www.zkvh.org.rs/index.php/o-zavodu/107-i-hrvatski-pjesnici-iz-vojvodine-u-antologiji-poezije-nacionalnih-manjina-u-srbiji |date=2014-07-14 }} I hrvatski pjesnici iz Vojvodine u antologiji poezije nacionalnih manjina u Srbiji</ref>, koju je priredio [[Makedonija|makedonski]] pjesnik iz Srbije [[Risto Vasilevski]]). Član je [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]] i [[Društvo književnika Vojvodine|Društva književnika Vojvodine]]. == Djela == * ''Ispitivanje izdaje'' (zbirka pjesama), 1989. * ''Iza ne'' (zbirka pjesama), 1990. * ''Avaške godine- krhotine poeme u nastajanju'' (zbirka pjesama), 1991. (dva izd. 1992., 4. dop. izd. 1993., 5. dop. izd. 2005.) * ''Az árulás vizsgálata'' (zbirka pjesama), 1991. * ''Metež'' (zbirka pjesama), 1992. * ''Praznina'' (zbirka pjesama), 1993. * ''Koreni stvari'' (zbirka pjesama), 1996. * ''Grad je reč'' (eseji), 1996. * ''Život i smrt u gradu'' (eseji), 1999. * ''Iznad žita nebo'' (eseji), 2003. * ''Slušaj; zemlja, riječi'', (poezija), 2007. * ''Razgovori s Antom Sekulićem'', (zajedno s [[Andrija Kopilović|Andrijom Kopilovićem]]), 2008. * ''Roman u književnosti Hrvata u Vojvodini'', (antologija, obuhvaćeni su hrvatski romanopisci u Vojvodini od 1875. godine), 2008. * ''Jedući srce žive zvijeri'' (pjesme), 2014. * Prah obiteljske srebrnine, (pjesme) 2015. * Otići nekamo. (roman), 2017. * Nocturno. (roman), 2018. * Motrišta, rasprave, ogledi, 2019., * Među mnoštvom lica, 2019. == Priredio == * [[Ante Sekulić]], [[Izabrane pjesme]], Subotica, 2004. * [[Ante Sekulić]], [[Bilješke iz književnosti 1953.-1963.]], Subotica, 2010. * [[Ante Sekulić]], [[Prilozi povijesti hrvatske književnosti]], Subotica, 2011. * [[Matija Poljaković]], [[Izabrane drame]], Subotica, 2008. * [[Matija Poljaković]], [[Izabrane drame]], 2. Subotica, 2010. * [[Matija Poljaković]], [[Izabrane drame]], 3. Subotica, 2011. * [[Ljubica Kolarić-Dumić]], [[Uz baku je raslo moje djetinjstvo]], Subotica, 2011 * [[Ante Jakšić]], [[Izbor iz sonetnog opusa]], Subotica, 2012. * [[Ante Jakšić]], [[Soneti]], Zagreb, 2012. * [[Jakov Kopilović]], [[Molitve vremena sadašnjeg]], Subotica, 2012. * [[Matija Molcer]], [[Označena tišina]], Subotica, 2012. * [[Lazar Francišković]], [[Eseji]], Subotica, 2012. * [[Ante Sekulić]], [[Jezikoslovne rasprave]], Subotica, 2015. == Prijevodi == Cjelokupno do sada tiskano Mikovićevo pjesničko djelo preveo je na mađarski jezik [[Matija Molcer]], a dio njegova opusa na njemački jezik preveli su [[Matija Molcer]], prof. [[Gašpar Ulmer]] i dr. [[Marthe Pfeiffer]]. Na engleski jezik Mikovićevu poeziju i druge tekstove prevodili su prof. [[Matija Štefko]], [[Brana Lišić]] i prof. [[Marjorie Boulton]], a na ruski jezik prof. [[Eva Pavletić]]. Prozu, eseje i publicistiku na mađarski jezik prevodili su: [[Ildikó Lovas]], [[István Brasnyó]], [[Tibor Mácsai]], dr. [[György Papp]] i dr. Prijevodi na esperanto [[Đorđe Dragojlović]]. == Izabrani radovi == 1983. * Istoriografija nije jednosmerna ulica, razgovor sa dr. Perom Damjanovićem, Rukovet 4/1983, 77-92 (zajedno sa M. Popadićem) * Do Akonkagve i nazad, razgovor sa Tiborom Sekeljom, Rukovet 5/1983, 60-72. (zajedno sa P. Vukovim) 1984. * Budite mirni i nemirni, razgovor sa dr. Draškom Ređepom, Rukovet 4/1984, 383-400 (zajedno s B. Kovačevićem) 1985. * Oktobar, godine, pesme, Rukovet 5/1985, 453-454. * Izazov prevazilaženja, Rukovet 3/1985, 202-204. * Opčinjenost rečima, razgovor sa Vesnom Parun, Rukovet 4/1985, 361-369. * Časopis od postojećeg ka mogućem, Rukovet 5/1985, 447-461. 1986. * Između starog i novog pozorišta, Rukovet 1/1986, strana 12-17. * Smrt tragedije ili Šekspir pred slikom raspadnutog sveta, Rukovet 4/1986, 318-322. * Tragajući za odgovorima, Rukovet 5/1986, 407-409. * Pohod iz sveta plesa, razgovor sa Nadom Kokotović, Rukovet 6/1986, 403-515. 1988. * Nedovršeni razgovor sa Balintom Vujkovim, Rukovet 2/1988, 197-216. 1989. * Može li se napustiti laž, razgovor sa Péterom Esterházyijem, Rukovet 1/1989, 130-135. * Tragovi i znaci, razgovor sa Belom Durancijem, Rukovet 2/1989, 285-297. 1994. * Slike otvaranja u simbolima predanja, Rukovet 6-7/1994, 29-32. 1995. * Opera i balet na subotičkoj sceni od 1951. do 1953/54. godine, Rukovet, 1-2-3/1995, 26-32. * Nešto nas još uvek održava u životu, a mi ne znamo pouzdano šta je to, Rukovet, 4-5-6/1995, 21-24. * Isprekidani kontinuiteti subotičkih književnih listova i časopisa, Rukovet, 7-8-9/1995, 1-12. * Sećaju se minulog života mali i veliki, Rukovet, 10-11-12/1995, 36-39. 1996. * Strane reči u ikavskom izrazu (I-VII), Žig, br. 42, 10. II 1996. * Dug i mučan povratak Artura Munka, Rukovet, 4-5-6/1996, 12-15. * Életjel, mi, akik itt élünk, és a világ, Életjel, évkönyv 6, 217-219. * Szabadka város törtenete, Életjel évkönyv 6, 318. * Régi tanítványok, elmúlt emlékezve - Túri Gábor fordítása (tanulmány), Üzenet, 1996, szeptember, XXVI. évf., 9. szám, 536-543 * Beleške uz dramsko delo čitano - njegovim odbacivanjem, Rukovet, 10-11-12/1996., 18-19. 1997. * Valójában miért is rombolták le a Behringer-kastélyt (Boško Krstić: Kastel Beringer), Üzenet, 1997. május-június, XXVII. évfolyam, 5-6. szám, 386-391. * Danica – najstariji subotički godišnjak, Rad je pročitan na skupu Izdavačkog odjela Katoličkog instituta za kulturu povijest i duhovnost Ivan Antunović, održanom u čitaonici Gradske biblioteke u Subotici, 3. Ožujka 1997; Život i smrt u gradu, Subotica, 1999., 5.-16. 1998. * O ljudima i zduhačima, Đorđe Kuburić: Gradovnik, Prosveta, Beograd 1997., Subotičke novine, LIII, 4. 30. I. 1998., 9. * Pjesnički i znanstveni opus Ante Sekulića nezaobilazni prinos obrani kulturnih tečevina i očuvanja identiteta, pogovor uz knjigu u povodu šezdesete obljetnice pjesničkog i znanstvenog rada Ante Sekulića in: Marija Zaić Kubatović: Naš čovik, Katolički institut za kulturu, duhovnost i povijest «Ivan Antunović», Subotica, 1998., 131.-138. * A rothadt márványról, Tolnai Ottó: Rothadt márvány Jugoplasztika, Budapest 1997, Tóth Andrea fordítása, Üzenet, 1998. március, XXVIII. évfolyam, 3. szám, 107-113. * Samovanja, šutnje i pjevanja Lazara Franciškovića, Rukovet, 1-2-3/1998., 69.-71., godište XLIV. * Subotička književna glasila između dva svjetska rata, Tjedan Hrvata iz Vojvodine, Zagreb 15.-21. lipnja 1998., 52.-63; Život i smrt u gradu, Subotica, 1999., 4, 17.- 35. * Svjedočenje o sebi, svojemu vremenu i zavičaju, Korabljica, prinosi za povijest književnosti u Hrvata. Broj 4, godište VIII., posvećen Anti Sekuliću, Zagreb 1998., 81.-88. * O epu «Slava» Blaška Rajića, Blaško Rajić: Slava, Subotica 1998., 119.-124. (pod pseudonimom Jakov Basch) * Marko Peić «Javorova smrt» ep u dvajest jednom pivanju prema motivima epa ««Slava» Blaška Rajića, Marko Peić: Javorova smrt, Subotica 1998., 119.-124. (pod pseudonimom Jakov Basch) * Prihvatanje drugosti – pohvala drugosti, Subotičke novine, 16. septembar 1998., broj 37., 9. * Pisma drži sve kajase, Rukovet, 7-8-9/1998., 33.-37. * Smrt Grge Bajića, Rukovet, 10-11-12/1998., 13.-18. 1999. * Smrt Grge Bajića, Orbis, časopis za književnost, umetnost i kulturu, Kanjiža, proleće 1999., god. IV., broj 1., 23-29. * Što nam, danas, znači A. G. Matoš? (rad pročitan na književnoj večeri posvećenoj A. G. Matošu, što ga je Književni klub «Miroljub» pri Katoličkom institutu za kulturu, povijest i duhovnost «Ivan Antunović» upriličio u HKC Bunjevačko kolo 5. kolovoza 1999. godine, u povodu «Dužijance '99.») * Az alázat és gátlástalan gôg között (részlet) Új kanizsai újság, VI. évf. (138) 18. szám, Kanizsa, 1999. szeptember 9., 3. * Mrak, zima i glad na ispraćaju stoljeća i dočeku trećeg milenija, Subotičke novine, god. LIV., broj 37., 17. septembar 1999., 9. * Od poniznosti do jetkog prkosa i nazad, Orbis , časopis za književnost, umetnost i kulturu, Kanjiža, zima 1999., god,. IV., br. 4., 5.-10. * O dekapitaciji, o mučnini, o mudrosti opstanka (rad pročitan je na I. redovitoj i svečanoj sjednici Skupštine HAD-a, 13. ožujka 1999. godine, u Velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici). Subotička Danica (nova), kalendar za 2000., god. LXXIX., Subotica, 1999., 217.-223. * Tavankutske i druge pripovijesti, Čudan jendek i druge bunjevačke pripovitke, Katolički institut za kulturu, duhovnost i povijest «Ivan Antunović», Subotica 1999. 119.-120. 2000. * «Na lijepo mjesto zaveo me put», izlaganje na susretu «Hrvatski književnici iz Bačke u Društvu hrvatskih književnika», tribina «Srijedom u podne» DHK, 14. lipnja 2000. Sudionici: J. Buljovčić, L. Merković, M. Miković, A. Novakovića, A. Sekulić i T. Žigmanov. * O filološkom, kritičarskom i prevoditeljskom radu mr. Josipa Buljovčića (rad pročitan pred učesnicima i gostima Likovne kolonije Bunarić, na salašu Paje Đuraševića, 19. kolovoza 2000., nakon čega je mr. Josip Buljovčić odgovarao na pitanja potpisnika i slušatelja). * Razmeđe Blaška Rajića u rasvjeti jednog sjećanja s ljubavlju (rad tiskan kao recenzija uz knjigu S. M. Blaženke Vojnić Mijatov: Mile uspomene, Subotica, 2000., 121.-138.) * Razlozi koji nalažu pokretanje književnog časopisa za Hrvate u SRJ, CMK informator, Novi Sad, 17. decembar 2000., 7.-11. (Pretiskano u spec. prilogu tjednika Odgovor, Kontakt Hrvatska, broj 13, januar 2001., 12.-13. 2001. * O jednom pokušaju odstranjivanja zavičajne bajke i njenoj zamjeni odsječkom stvarnosti, Snješka Souček: Felice spechiamento/Sretno zrcaljenje, Bari, 1995. Rukovet, broj 5.-6.-7./2001., god. XLVII., 83. 2002. * Background operation, KNR, 1.-2., 2002., 39.-42. * Blagi smiješak i lijepe riječi – prof. Bela Gabrić, KNR, 1.-2., 2002., 81.-82. * Ta riječ, ipak traje – mr. Josip Buljovčić, KNR, 1.-2., 2002., 83.-84. * Znalac trajnih vrednota iz prošlosti Bačke – Gašpar Ulmer, KNR, 1.-2., 2002., 86.-87. * 200. obljetnica rođenja bana Josipa Jelačića, KNR, 1.-2., 2002., 88.-89. * Svijet na platnima Stipana Kopilovića (1877.-1924.), KNR, 1.-2., 2002., 109.-110. * Književnost Hrvata u Bačkoj – nestajanja i nastajanja u obzoru njene oksimoronske prirode, Hrvatski znanstveni zbornik, Pečuh, 2001.-2002., IV-V/1.-2., 14.-23. * Vrijeme kao prostor igre, CD s tekstovima prve i druge Virtualne kolonije magazina zEtna, kao i književne radionice četrdesetdevete i pedesete Kolonije književnika u Knjiži * Književnost Hrvata u Bačkoj – nestajanja i nastajanja u obzoru njene oksimoronske naravi, KNR, 3.-4., 2002., 37.-45. * Prvi suvremeni antologičar podunavskih Hrvata – Geza Kikić (1925.–2002.), KNR, 3.-4., 2002., 75. * Roman u književnosti podunavskih Hrvata, KNR, 5.-6., 2002., 5.-14. 13. Pjevanje plaćeno životom, KNR, 5.-6., 2002., 24.-27. 14. Nepotrošena moć riječi, KNR, 5.-6., 2002., 66.-74. * Čiste i jasne misli i djela, Marija Grasl (1942.–2002.), KNR, 5.-6., 2002., 82.-83. * Vrijeme kao prostor igre, CD s tekstovima prve i druge Virtualne kolonije magazina zEtna, kao i književne radionice četrdesetdevete i pedesete Kolonije književnika u Knjiži 2003. * O opusu Balinta Vujkova kao nepristajanju na zaborav neponovljivog života, KNR, 1.-2., 2003., 14.-21. * Krećući se nikamo – Uspavanka mraku * Kuća s velikim oknom * Lopovska pjesma * Moj ujače * Palićki trag praznine * Subotička utvrda u crnini noći, KNR, 1.-2., 2003., 52.-55. * Povratak izbrisanoga slikara – Gustav Matković (1922.-1990.), 1.-2., 2003., 107.-109. * Sedam romana hrvatske podunavske književnosti, između dva svjetska rata, KNR, 3.-4., 2003., 3.-16. * Slušaj; zemlja, riječi , KNR, 5.-6., 2003., 35.-38. * Pjesme tjeskobe i nade, Josip Dumendžić Šokačke radosti i tuge, Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost «Ivan Antunović», Subotica, 2002. (Hrvatsko Slovo, god. IX., broj 412., Zagreb, 14. ožujka 2003., 24.) * Knjiga o svecima, Stjepan Beretić Božji prijatelji s nama na putu, Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost «Ivan Antunović», Subotica, 2002. (Hrvatsko Slovo, god. IX., broj 414., Zagreb, 28. ožujka 2003., 24.) * Primati i uzvraćati ljubav, Lazar Novaković Pismo(a) Isusu Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost «Ivan Antunović», Subotica, 2002., (Hrvatsko Slovo, god. IX., broj 417., Zagreb, 18. travnja 2003., 25.) * O poraznoj svakodnevici, Vojislav Sekelj Uzmi dodaj, HKC Bunjevačko kolo, Subotica, 2002. (Hrvatsko Slovo, god. IX., broj 425., Zagreb, 13. lipnja 2003., 24.-25. 2004. * O izboru jezika u djelima Balinta Vujkova, KNR, 1.-2., 2004., 27.-31. * Bogatstvo, raznovrsnost i slojevitost djela A. G. Matoša, KNR, 1.-2., 2004., 54.-59. * Prikaz hrvatskog nakladništva u 2003. godini, Subotička Danica (nova), Kalendar, 2004., 169.-172. * Samozatajni pjesnik i ustrajni znanstvenik, Hrvatsko Slovo, 27. veljače 2004. 25. * Pregled hrvatskog nakladništva u 2003., KNR, 1.-2., 2004., 71.-74. * Subotičko kazalište krajem pedesetih i početkom šezdesetih godina 20. stoljeća, KNR, 3.-4., 2004., 39.-48. * O knjigama i drugim djelima (i činima) svestranog umjetnika P. Vojnića Purčara, KNR, 5.-6., 2004., 26.-28. * Romanopisac nije etnočistunac, Subotičke novine, god. LIX, br. 48., 3. 12. 2004., 4. * Mala protumadžarska pornografija, Hrvatska riječ, broj 77, 23. srpnja 2004., 18.-19. * Kis magyarellenes pornográfia, Magyar Szó, 2004. augusztus 7.,8., szombat-vasárnap – Hétvége, V. * Razgovor – nutarnje načelo zajednice, Zbornik radova o biskupu Lajči Budanoviću, Subotica, 2004., 271.-.277. * Szinházi lapok, Üzenet, 2004./1.. XXXIV. évf., 25. * Az 1941 és 1944 közötti időszak, Üzenet, 2004./1.. XXXIV. évf., 26.-29. * Zenés-táncos darabok 1953/54, Üzenet, 2004./1.. XXXIV. évf., 30.-37. * Duna-menti horvát irók művei, Üzenet, 2004./1.. XXXIV. évf., 38.-39. * Megválaszolatlan kérdések, Üzenet, 2004./1.. XXXIV. évf., 40.-43. * A Szabadkai Szinhaz az ötvenes évek végén a hatvanas ávek elején, Üzenet, 2004./1.. XXXIV. évf., 44.-50. 2005. * Hrvatski roman u Bačkoj i Srijemu, KNR, 5.-6., 2005., 3.-8. * Pjesnički trag proživljenoga, KNR, 5.-6., 2004., 62.-71. *Roman, pripovijesti i drame Milivoja Prćića, KNR, 1.-2., 2005., 57.-59. * Palimpsestni govor u djelima Balinta Vujkova, KNR, 3.-4., 2005., 53.-57. * Kako predstaviti pjesnika Lazara Franciškovića, KNR, 3.-4., 2005., 2005., 65.-67. * Tri balkanska poljupca, plus tri puta po tri riječi, KNR, 3.-4., 2005., 90.-95. * Ovisnici o divoti rasula, KNR, 5.-6., 2005., 95.-107. * U kamenu sačuvana predaja – dr. Csúszó Dezső, Könyőrgesünk szirhelyei I-II-III., Subotica, 2003., 2004., 2005., nakladom Életjela, KNR, 7.-8., 2005., 106.-107. * Roman o varljivoj stalnosti, Subotičke novine, god. CXI, br. 2., 14. 1. 2005., 4. 2006. * Ugasiti život stvoren za stoljeća, KNR, 3.-4., 2006., 15.-24. * Neriješen slučaj nepoznatog Baloga * Predsmrtne slike svijeta, KNR, 5.-6., 2006., 41.-50. * Prolegomena za antologiju dvadesetorice, ili tridesetorice? – ne i četrdesetorice?, KNR, 7.-8., 2006., 33.-43. * Urbani aspekti hrvatskobunjevačkog kulturnog identiteta između lijeve obale Dunava i desne obale Tise, Urbani Šokci 1, Zbornik, Osijek 2006., 67.-79. * Kriteriji uređivačke politike časopisa KNR, 7.-8., 2006., 109.-113. * Trljanja Blaška Rajića i Balinta Vujkova, KNR, 9.-10., 2006., 85.-91. * Lazar Merković između životne i književne istine, KNR, 11.-12., 2006., 3.-19. 2007. * Slijedi neminovna katarza – Razgovor s Antom Sekulićem, istaknutim hrvatskim književnikom i znanstvenikom, KNR, 1.-2., 2007., 9.-34. * Jedino riječ ostaje, KNR, 5.-6., 2007., 20.-21. * «Mi više ne postojimo?» – Željka Zelić, Bezdan, NIU Hrvatska riječ, Subotica 2006., KNR, 5.-6., 2007., 57.-59. * Kolo igra, tamburica svira, piva Bačka … pripelica siva, Urbani Šokci 2, Zbornik, Osijek 2007., 237.-243. 2008. * O otvorenosti za razlike, KNR, 1.-12., 2008., 64.-66. * Knjiga zavičajnog govora bačkih Hrvata, KNR, 5.-6., 2008., 69.-71. * O prekovremenosti u romanu Prosjački banket Zvonka Sarića, KNR, 8.-9., 2008., 72.-74. * Jurigini morski krajobrazi, KNR, 9.-10., 2008., 120. 2009. * Mnogostranosti Matije Molcera, KNR, 3.-4., 2009., 117.-120. * Povezivanje rubova s maticom, KNR, 5.-6., 2009., 6.-16. * Hrvatska književna panorama – danas, KNR, 7.-8., 2009., 60.-62. * Divani iz Sonte Ruže Silađev, Subotička Danica (nova), Kalendar 2009., 140.-141. * Putovanje kao metafora o nasilju, izolaciji i otuđenosti, Hrvatska riječ, broj 307., 23. siječnja 2009., 32.-33. * O hrvatskim književnim časopisima Bunjevačko kolo, Klasje naših ravni, Njiva i Rukovet, KNR, 11.-12., 2009., 8.-16. * O glasilu subotičkog kazališta Naša pozornica – A mi színpadunk (A szabadkai színház Naša pozornica – A mi színpadunk című kiadványa, Pečuški horizont/Pécsi horizont, 2009./1., broj/szám:3, 55.-58. 2010. * Kultura i identitet vojvođanskih Hrvata, KNR, 1.-2., 2010., 42.-46. * Jednom, KNR, 5.-6., 2010., 31.-33. * Tražeći odgovore – O pjesništvu Matije Evetovića, KNR, 7.-8., 2010., 48.-51. * Sadržaj časopisa za književnost, umjetnost i znanost «Klasje naših ravni» 1935.-1944. i 1996.-2001., KNR, 7.-8., 2010., 90.-101. * Sadržaj časopisa za književnost, umjetnost i znanost «Klasje naših ravni» 2002.-2010., KNR, 9.-10., 2010., 86.-100. * Imenski registar časopisa Klasje naših ravni, KNR, 11.-12., 2010., 70.-87. 2011. * O dvjema najnovijim knjigama Nace Zelića, KNR, 1.-2., 2011., 39.-40. *Ante Jakšić, darovit, plodan, nepravedno zapostavljen, Marulić, 2., 2011., 130.-144. * O radu Uredništva «KNR», KNR, 3.-4., 2011., 122.-124. * «Subotički hrvatski književni krug» u ozračju uredničkog i pjesničkog stvaralaštva Lazara Merkovića, KNR, 5.-6., 2011., 22.-36. * O lijepom i poetološkom u pjesništvu Lazara Franciškovića, KNR, 7.-8., 2011. * Klasje naših ravni (2002.-2011.) – zastupljeni autori i broj stranica, KNR, 7.-8., 2011., 119.-120. * Dandanas još lutaju svijetom, KNR, 9.-10., 2011., 57.-80. * Hrvatska književnost iz Vojvodine u dvama ozračjima – književno-kritičke prakse i bibliografske neosviještenosti, KNR, 9.-10., 2011., 93.-98. * Jezičnost osobnog i povijesnog iskustva – O pjesništvu Vojislava Sekelja, KNR, 11.-12., 2011., 72.-81. * Ukanjižen, KNR, 11.-12., 2011., 101.-102. * O značajkama hrvatske književnosti u Vojvodini, KNR, 11.-12., 2011., 105.-109. * Sustav osobnih imena kod vojvođanskih Hrvata, Iz riznice multijezičke Vojvodine – priredile: Danijela Stanojević i Svenka Savić, Pedagoški zavod Vojvodine, Novi Sad, 2011., 46.-58 2012. * Ante Jakšić, Izbor iz sonetnog opusa, (u povodu stote obljetnice rođenja) priredio M. Miković, KNR, 1.-2., 2012., 3.-42. * O ostvarenosti vanjsko-unutarnje uzajamnosti u sonetima Ante Jakšića, KNR, 1.-2., 2012., 55.-61. * Kako čitamo druge i kako oni čitaju nas, pjesništvo Lajče Perušića, KNR, 1.-2., 2012., 91.-96. * Hrvatski pjesnički iziričaj u Bačkoj s kraja XIX. i početkom XX. stoljeća, KNR, 3.-4., 2012., 55.-78. * Uz 150. obljetnicu rođenja Ante Evetovića Miroljuba, KNR, 5.-6., 2012., 57.-66. * Poezija zvučne suverenosti, KNR, 5.-6., 2012., 86.-88. 2013. * Starije hrvatsko bačko pjesništvo, KNR, 1.-2., 2013., 30.-40. 2014. * Posuđenice u govorima bunjevačkih Hrvata nakon doseljenja u Bačku, Deveti Neretvanski književni, znanstveni i kulturni susret Petar Tutavac Bilić, Zbornik, Zagreb, 2014, 177.-195. == Pseudonimi == '''Jakov Basch''' i '''Samu Kertész'''. == Povezano == * [[Ante Sekulić]], [[Književnost podunavskih Hrvata u XX. stoljeću|Književnost podunavskih Hrvata u Bačkoj]], 1996. * [[Jasna Melvinger]], Dionizijska zbilja [[Avaške godine|Avaških godina]] Milovana Mikovića, u: [[Rukovet]], 1.-2., 1992., 9.-75., i u: [[Moderna i njena mimikrija u postmoderni]], Zagreb, 2003., 329.-355. * [[Tomislav Žigmanov]], Bibliografija Hrvata u Vojvodini 1990. - 2002., 2005. * [[Branimir Donat]], Poslovi i dani Milovana Mikovića, Geopolitika hrvatske književnosti, 2005., 2006. * [[Sanja Vulić]], O književnom djelu i jeziku Milovana Mikovića, Riječ, god. XII., sv. 1., Rijeka, 2006., str. 114..128 * [[Tomislav Žigmanov]], Hrvati u Vojvodini danas, 2006. * [[Petar Vuković]], Tri povratka u jedan svijet (o tri knjige suvremene ikavske poezije u Bačkoj), diplomski rad, mentor prof. dr. [[Krešimir Nemec]], Zagreb, rujna 1999. http://www.academia.edu/1644244/Dijalektalno_pjesnistvo_u_backih_Bunjevaca * [[Zlatko Žužić]], Četiri desetljeća književnog stvaralaštva, Klasje naših ravni, 5.-6., 2008., 10.-11. * [[Sanja Vulić]], Nakladnik u trci s vremenom, Klasje naših ravni, 5.-6., 2008., * [[Jasna Ivančić]], Lutanje pjesništvom Milovana Mikovića, Klasje naših ravni, 5.-6., 2008., 18. * [[Đuro Vidmarović]], Četiri desetljeća izložen asimilaciji, Klasje naših ravni, 5.-6., 2008., 19.-22. * [[Naco Zelić]], Milovan Miković - prinosi književnosti bačkih Hrvata, Klasje naših ravni, 5.-6., 2008., 23.-27. * [[Jelena Gazivoda]], Bez riječi i jezika nema čovjeka, niti naroda, Klasje naših ravni, 5.-6., 2008., 28. * [[Sanja Vulić]], O pjesničkom jeziku Milovana Mikovića u: [[Vitezovi hrvatskog jezika u Bačkoj]], NIU Hrvatska riječ, 2009. 189.-207. * [[Tomislav Žigmanov]], ''Suvremeno pjesništvo vojvođanskih Hrvata'', Kolo, 5.-6., 2010., 73.-78. * [[Juditha Plankos]], ''U traganju za vlastitim granicama - Poetsko pamćenje stvarnosti u djelu Milovana Mikovića'', Klasje naših ravni, 11.-12., 2012., 96.-100. * [[Zvonko Sarić]], ''Putujući prema kraju noći'' Klasje naših ravni, 11.-12., 2012., 103.-104. * [[Subotički književni krug]] * [[Subotički hrvatski književni krug]] * [[Katarina Čeliković]], ''Dani Balinta Vujkova, dani hrvatske knjige i riječi'', Zbornik radova, Subotica 2011.-2012., * [[Pero Zubac]], ''O vremenu i nevremenu'', Bačka Palanka, 2012. * [[Tomislav Šovagović]], ''25 nasjboljih kratkih priča Glasa Koncila'', Zagreb, 2013. * [[Đuro Vidmarović]], ''Poeta doctus iz Subotice, uz knjigu Milovana Mikovća, Jedući srce žive zvijeri, Vijenac, broj 548, Zagreb, 2015. [http://www.culturenet.hr/UserDocsImages/dijana/Mikovic%20Milovan%20O%20znacajkama%20hrvatske%20knjizevnosti%20u%20Vojvodini.pdf] O značajkama suvremene hrvatske književnosti u Vojvodini == Izvori == * [https://web.archive.org/web/20070716094531/http://www.maticahr-klasje.co.yu/1-2/1.htm Klasje naših ravni] [[Lazar Razora]]: Suvremena književnost Hrvata u Vojvodini - gledana iz još jednog počela, br.1-2/2002. {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://openlibrary.org/b/OL19301711M/Ava%C5%A1ke_godine] Avaške godine, krhotine poeme u nastajanju by Milovan Miković, Published in 2005, Dora Krupićeva (Zagreb) * [http://www.hnv.org.yu/avaskegodine/html/index.php?show=biobibliografija HNV Srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071007133501/http://www.hnv.org.yu/avaskegodine/html/index.php?show=biobibliografija |date=2007-10-07 }} zbirka pjesama na ikavici Milovana Mikovića Avaške godine * [http://www.hnv.org.rs/avaskegodine/html/index.php Avaške godine]{{Dead link|date=January 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.hnv.org.rs/knjiznica/iznad_zita_nebo.pdf Iznad žita nebo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111104201935/http://www.hnv.org.rs/knjiznica/iznad_zita_nebo.pdf |date=2011-11-04 }}, autor Milovan Miković, ur. [[Katarina Čeliković]] i [[Branimir Donat]], [[Hrvatska čitaonica (Subotica)]]/Dora Krupićeva - Zagreb, Subotica, stranice [[Hrvatsko narodno vijeće Republike Srbije|HNV RS]], {{ISBN|86-84783-01-8}}, {{COBISS.SR|id=189805575}} * [http://www.subotica.info/eventview.php?event_id=9821]{{Dead link|date=January 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.hrvatskarijec.rs/arhiva.php?zg=2282179&no=163 Članak u "Hrvatskoj riječi"] Šest novih knjiga u hrvatskom kulturnom mozaiku * [http://www.matis.hr/vijesti.php?id=1217]{{Dead link|date=August 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Susret pisaca i nakladnika na zagrebačkom Interliberu * [http://www.matis.hr/vijesti.php?id=1622]{{Dead link|date=August 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Okrugli stol u Hrvatskoj matici iseljenika o Milovanu Mikoviću u povodu četrdesete obljetnice književnog rada * [http://www.matis.hr/eng/vijesti.php?id=1622]{{Dead link|date=August 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Round table at CHF about Milovan Miković * [http://www.matis.hr/vijesti.php?id=2274]{{Dead link|date=July 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Pregled proze Hrvata u Vojvodini * [http://www.subotica.info/eventview.php?event_id=27210&tag_id=4308]{{Dead link|date=January 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Predstavljanje antologije Milovana Mikovića, Roman u književnosti Hrvata u Vojvodini * [http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac396.nsf/AllWebDocs/Klasju_nasih_ravni Nagrada Dušan Lopašić Vijenac br. 369/2009.]{{Dead link|date=May 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac400.nsf/AllWebDocs/Budi_svoj Vijenac br.400/2009.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090717084210/http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac400.nsf/AllWebDocs/Budi_svoj |date=2009-07-17 }} Budi svoj - Izbor iz suvremenoga hrvatskog pjesništva u Vojvodini (1990–2009) * [http://www.subotica.info/eventview.php?event_id=29929&tag_id=4308 Subotica.info]{{Dead link|date=January 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Predstavljanje zbirke pjesama Milovana Mikovića, Slušaj; zemlja, riječi - na tri jezika. * [http://www.hrvatskarijec.rs/source/index.php/Priznanje-hrvatskoj-knjizi-izvan-Hrvatske.html Hrvatska riječ]{{Dead link|date=January 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Priznanje hrvatskoj knjizi izvan Hrvatske - razgovor s M. Mikovićem * [http://www.dkv.org.rs/index.php?option=com_content&task=view&id=153&Itemid=6 Društvo književnika Vojvodine] Milovan Miković * [http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=6713] Poeziji i prozi još nije isteklo vrijeme, jezik čovjeka čini * [http://www.zkvh.org.rs/index.php/component/content/article/30-hrvatska-zajednica-u-vojvodini/898-odrana-knjievna-veer-milovana-mikovia {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210126114514/http://www.zkvh.org.rs/index.php/component/content/article/30-hrvatska-zajednica-u-vojvodini/898-odrana-knjievna-veer-milovana-mikovia |date=2021-01-26 }}] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210126114514/http://www.zkvh.org.rs/index.php/component/content/article/30-hrvatska-zajednica-u-vojvodini/898-odrana-knjievna-veer-milovana-mikovia |date=2021-01-26 }} Održana književna večer Milovana Mikovića * [http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=44807] Web centar hrvatske kulture - Knjige i časopisi vojvođanskih Hrvata * [http://hrcak.srce.hr/file/108825 Geopolitika hrvatske književnosti. Poslovi i dani Milovana Mikovića (tavankutak jednoga političkog triangla)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191022195028/https://hrcak.srce.hr/file/108825 |date=2019-10-22 }}, piše [[Branimir Donat]] {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1947||Miković, Milovan}} [[Kategorija:Hrvatski romanopisci]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] [[Kategorija:Hrvatski književni kritičari]] [[Kategorija:Srpski novinari]] [[Kategorija:Srpski pisci]] [[Kategorija:Biografije, Subotica]] 6evfbtm6h50yfx6l4bfgrbry8kjr3jz 0 4565206 42689553 42661479 2026-09-14T07:39:32Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689553 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Nikola Kovačević – Čudnovski | slika = Nikola Kovačević revolucionar.jpg | opis_slike= | datum_rođenja =[[6. decembra]] [[1894]]. | mesto_rođenja =[[Derventa]] | država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}} | datum_smrti =[[30. septembra]] [[1979]]. ('''84''' god.) | mesto_smrti =[[Beograd]] | država_smrti ={{zas|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] |profesija=kožarski radnik, revolucionar |KPSS=[[1918]]. |KPJ=[[1919]]. }} '''Nikola Kovačević - Čudnovski''' ([[ćirilica]]: Никола Ковачевић – Чудновски; [[Derventa]], [[6. decembra]] [[1894]]. – [[Beograd]], [[30. septembra]] [[1979]].) je bio [[Jugosloveni u Oktobarskoj revoluciji|učesnik Oktobarske revolucije]] i jedan od vođa prve [[Jugoslovenska komunistička grupa|Jugoslovenske komunističke grupe]], osnovane [[1918]]. u Moskvi. Bio je [[narodni poslanik]] [[Vidovdanski ustav|Ustavotvorne skupštine]] [[Kraljevina SHS|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] i sekretar Oblasnog komiteta KPJ za [[Vojvodina|Vojvodinu]]. Prema izveštajima policije Kraljevine SHS, bio je »''najsposobniji i najopasniji boljševik''«.{{sfn|Očak|1976|p=214}} 1930-ih je [[Jugosloveni u Španskom građanskom ratu|učestvovao]] u Španskom građanskom ratu, a tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]] borio se u [[Francuski pokret otpora|francuskim partizanima]]. Posle oslobođenja i revolucije, vratio se u Jugoslaviju, gde je [[1948]]. godine zatvoren kao pristalica [[Raskol Tita i Staljina|Rezolucije Informbiroa]]. U zatvorima i na [[Goli otok|Golom otoku]] je proveo pet i po godina, i ostatak života živeo je u relativnoj anonimnosti. U Sovjetskom Savezu živi pod imenom '''Alfred Vidovič Čudnovski''', a u Španiji se bori pod imenom '''Nikita Mendes'''. Pisao je i pod pseudonimima '''Kresoja''' i '''Kresojević'''.{{sfn|Vujošević|1975|p=172}} == Biografija == Rođen je u [[Derventa|Derventi]] 6. decembra 1894. godine u radničkoj porodici, od oca Vida. Po nacionalnosti je bio [[Hrvati|Hrvat]].<ref>Kosta Nikolić, ''Mit o partizanskom jugoslovenstvu'' (Beograd: Zavod za udžbenike, 2015), 6.</ref> Po zanimanju je bio kožarski radnik - bavio se saračkim zanatom, odnosno izradom [[Sedlo|sedala]] i druge opreme za konje. Izvesno je da je, kao i mnogi u to vreme, bio primoran da radi od ranog detinjstva, pošto je već sa šesnaest godina postao član [[Socijaldemokratska stranka Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratske stranke Bosne i Hercegovine]].<ref name="crsvj">Toma Milenković (ur.), ''Dokumenti Centralnog radničkog sindikalnog veća Jugoslavije, 1919-1921'' (Beograd: Komunist, 1983), 520.</ref> Po nekim izvorima, postao je član Socijaldemokratske partije već [[1909]]. godine, sa samo petnaest godina.{{sfn|Kovačev|1987|p=60}} U svakom slučaju, po sopstvenoj izjavi, bio je sindikalno organizovani radnik počevši od [[1911]]. godine.{{sfn|Kecić|Palić|1971|p=237}} Svoje ideološko formiranje je kasnije opisivao kao reformističko i isticao značaj iskustva Ruske revolucije za svoju radikalizaciju: {{citat|Mi smo već do 1917. godine bili sudionici austrijskog i njemačkog "marksizma", koji je do malog mozga prožet revizionizmom, [[Karl Kautsky|kautskijanstvom]] ili, u najboljem slučaju, pogrešnim direktivama lijevih radikala.{{sfn|Očak|1976|p=28}}}} Tokom [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]] mobilisan je u [[Austro-ugarska vojska|Austro-ugarsku vojsku]]. Po sopstvenim tvrdnjama, već u momentu mobilizacije doneo je odluku da prvom prilikom dezertira i preda se Rusima.{{sfn|Очак|1966|p=14}} [[1916]]. borio se na [[Istočni front (Prvi svjetski rat)|Istočnom frontu]], kada je negde u [[Galicija|Galiciji]] pao u rusko zarobljeništvo.<ref name="Radanović"> Milan Radanović, "Jugoslovenski interbrigadisti pred Kontrolnom komisijom CK KPJ 1945-1949. (Diplomski rad, Univerzitet u Beogradu, 2016), 26-28.</ref> === Ruska revolucija === {{main|Jugosloveni u Oktobarskoj revoluciji|Komunistička partija (boljševika) Srba, Hrvata i Slovenaca}} Kao ratni zarobljenik, Kovačević, kao i mnogi [[Južni Sloveni]], stupa u Srpski dobrovoljački korpus sa sedištem u [[Odesa|Odesi]]. Međutim, borci su bili izrazito nezadovoljni lošim uslovima i maltretiranjem od strane oficira [[Ruska carska vojska|Ruske carske vojske]]. Neke je to politički radikalizovalo ka socijalizmu, dok su neki, poput Kovačevića, već bili na socijalističkim pozicijama. Stoga je Kovačević još pre revolucije učestvovao u organizaciji ilegalne socijalističke grupe u kojoj su bili još i [[Maksim Čanak]], [[Aleksa Dundić]], [[Nikola Grulović]] i [[Emil Čop]]. Kovačević je s njima bio jedan od vođa istupanja iz Srpskog dobrovoljačkog korpusa.{{sfn|Očak|1979|pp=209-210}}{{sfn|Очак|1966|pp=27, 42}}<ref name="Grulović">Nikola Grulović, ''Jugosloveni u ratu i oktobarskoj revoluciji'', Beograd 1962.</ref> U vreme [[Februarska revolucija|Februarske revolucije]], Nikola Grulović je bio predsednik Komiteta disidenata, a Nikola Kovačević njegov sekretar. Ovaj Komitet borio se za demokratizaciju korpusa, zbog već navedenog zlostavljanja od strane oficira, kao i diskriminacije nesrpskih članova korpusa na nacionalnoj osnovi. Posle Februarske revolucije, Komitet pristaje uz novu, Privremenu vladu, i osniva Revolucionarni jugoslovenski bataljon na teritoriji današnje [[Ukrajina|Ukrajine]]. Bataljon je brojao oko 700 boraca. {{sfn|Манусевич|1967|p=77}}<ref name="Grulović">Nikola Grulović, ''Jugosloveni u ratu i oktobarskoj revoluciji'', Beograd 1962.</ref> Grulović i Kovačević u aprilu osnivaju vojnički [[Sovjet|sovjet]] i pripremaju proslave [[Međunarodni praznik rada|1. maja]].{{sfn|Зеленин|1977|p=47}} U maju 1917. godine, Kovačević je na zboru vojnika održao govor u kom je istakao da je njihov cilj stvaranje ujedinjene Jugoslavije, ali bez [[Petar I Karađorđević|kralja Petra]] i žandarma.<ref>{{Cite web |url=https://hrcak.srce.hr/file/315358 |title=Bogumil Hrabak, "Koncepcije federativne i konfederativne Jugoslavije među Jugoslovenima u Rusiji (od aprila 1916. do aprila 1918. godine)", ''Časopis za suvremenu povijest'' 21/1-3 (1989), 11. |access-date=2024-10-14 |archive-date=2022-06-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220618175458/https://hrcak.srce.hr/file/315358 |url-status=dead }}</ref> Ista ova grupa socijalista osnovala je, u junu [[1917]]. godine, Jugoslovenski revolucionarni savez (JRS) u [[Kijev]]u, čiji je Kovačević bio sekretar, a Čanak predsednik.<ref name="Grulović"/> Savez je bio mnogo masovniji od bataljona, i po nekim procenama je brojao i do 20.000 ljudi. Stoga je bio i politički raznovrsniji, te je okupljao sve Južne Slovene pristalice Februarske revolucije, bez obzira na to da li su se zalagali za nastavak borbe za socijalizam ili ne. Kovačević će kasnije opisati JRS kao masovnu nacionalno-demokratsku organizaciju "sa svim sitnoburžoaskim lutanjima, kolebanjima i predrasudama koje uz to idu."{{sfn|Манусевич|1967|p=77}} Savez je, zahvaljujući zalaganjima Kovačevića i Čanka, postao blizak ukrajinskim boljševicima i radikalizovao se u levo. Bataljon je pod njegovom komandom odbio da učestvuje u pokušaju kontrarevolucionarnog puča koji je u avgustu 1917. godine poveo [[Lavr Kornilov]].{{sfn|Манусевич|1967|pp=82-83}} [[File:January uprising.jpg|thumb|350px|Radnici u Kijevu tokom boljševičkog ustanka u januaru 1918. U uličnim borbama učestvovao je i Nikola Kovačević.]] U vreme Oktobarske revolucije, Kovačević se nalazio u Kijevu. Početkom [[1918]]. godine, radio je na formiranju jugoslovenske Crvene garde, čisto boljševičke vojne formacije i učestvovao u borbama za pobedu sovjetske vlasti u Kijevu. Učestvovao je u borbama za zauzimanje čuvene fabrike "Arsenal" u Kijevu.{{sfn|Очак|1966|pp=210–212}} U vreme boljševičkog preuzimanja vlasti u Ukrajini, bio je jedan od vođa akcije oslobođenja boljševika [[Grigorij Isakovič Čudnovski|Grigorija Isakoviča Čudnovskog]], organizatora juriša na Zimski dvorac. Posle pogibije Čudnovskog u aprilu 1918, Nikola Kovačević će njegovo prezime uzeti kao pseudonim.{{sfn|Зеленин|1977|pp=83-84}} Jugoslovenska crvena garda se, pod komandom Kovačevića, borila za zauzimanje grada [[Berdičev|Berdičeva]] u martu 1918.{{sfn|Манусевич|1967|p=144}} Tokom pregovora o separatnom miru sa [[Njemačko Carstvo|Nemačkom]] i Austro-Ugarskom, počele su da kolaju glasine da će ratni zarobljenici sa tih teritorija biti vraćeni kućama kada mir bude potpisan. Kovačević je bio među revolucionarima koji su odbijali povratak u rodni kraj i insistirali da ostanu u Rusiji i bore se na strani boljševika. Posle potpisivanja [[Mir u Brest-Litovsku|Mira u Brest-Litovsku]] odlazi u Odesu da se bori sa tamošnjim boljševicima i da tako izbegne potencijalnu deportaciju u Austro-Ugarsku nakon nemačkog osvajanja Kijeva.{{sfn|Манусевич|1967|pp=378-382}} Ovim je Jugoslovenski revolucionarni savez de fakto rasformiran. Iz Odese Kovačević odlazi u Moskvu, gde se povezuje sa predstavnicima boljševičkih struja među jugoslovenskim ratnim zarobljenicima iz raznih krajeva bivšeg Ruskog carstva. Tamo u aprilu 1918. godine postaje član novoosnovane Jugoslovenske komunističke grupe pri [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Boljševičkoj partiji]].{{sfn|Манусевич|1967|pp=378-382}} U leto, po izbijanju [[Ruski građanski rat|građanskog rata]], Kovačević i [[Vladimir Ćopić]] učestvuju u rasturanju organizacije Jugoslovenske revolucionarne federacije, grupe koja je podržavala politiku [[Kraljevina Srbija|srpske vlade]] i [[Antanta|Antante]]. Potom putuje po centralnoj Rusiji i agituje među južnoslovenskim ratnim zarobljenicima za priključenje [[Crvena armija|Crvenoj armiji]].{{sfn|Зеленин|1977|pp=146-151}} U novembru iste godine, Kovačević, učestvuje na osnivačkoj konferenciji [[Komunistička partija (boljševika) Srba, Hrvata i Slovenaca|Komunističke partije (boljševika) Srba, Hrvata i Slovenaca]], koja se razvila iz Jugoslovenske komunističke grupe, i postaje sekretar njenog Centralnog komiteta. Politički program KP(b) SHS bio je: {{citat|1. stvaranje, osim ilegalnih, i legalnih partijskih organizacija. Rasprostranjenje ilegalnog partijskog rada i u kraljevskoj vojsci, 2. uspostavljanje diktature proletarijata, na temeljima revolucionarne borbe, 3. obrana prve države radnika i seljaka u svijetu - Sovjetske Rusije, 4. osuda izdajica-rukovodilaca [[Druga internacionala|II intemacionale]]. Uz to, postarati se da se ne odbiju mase koje su išle za socijaldemokratskim strankama i bile na poziciji II intemacionale.{{sfn|Očak|1976|p=204}}}} Jugoslovenski komunisti tada donose odluku o odlasku u novoformiranu [[Kraljevina SHS|Kraljevinu SHS]], gde će dalje raditi na širenju komunističkih ideja i organizovanju revolucije.{{sfn|Манусевич|1967|pp=387-388}} Kovačević, zajedno sa Vladimirom Ćopićem, vodi komisiju za organizovanje povratka Jugoslovena u zemlju. Istovremeno je delegiran za jednog od vođa ilegalne komunističke organizacije u novoj državi, koja treba da postoji do formalnog organizovanja prve partijske konferencije{{sfn|Očak|1976|pp=100-102}}{{sfn|Очак|1966|pp=137–138}} === Revolucionarni rad u Kraljevini SHS === {{main|Jugoslovenski komunistički revolucionarni savez Pelagić|Afera Diamantstein}} U drugoj polovini novembra 1918. godine, nakon sastanka sa [[Feliks Dzeržinski|Feliksom Dzeržinskim]], Kovačević i Ćopić su krenuli za Jugoslaviju. Kovačević se upućuje u [[Zagreb]], preko Nemačke i Austrije, gde su tada isto buknule [[Novembarska revolucija|revolucije]]. Ćopić i Kovačević u [[Berlin|Berlinu]] [[15. decembra]] prisustvuju velikoj radničkoj demonstraciji povodom Prvog svenemačkog kongresa sovjeta.{{sfn|Očak|1980|pp=66, 68}} Kasnije se razdvajaju, da bi se u Zagrebu ponovo povezali i nastavili zajednički rad. Njih dvojica bili su zaduženi za formiranje komunističkih organizacija u centralnoj Hrvatskoj. Potkraj decembra 1918. Ćopić i Kovačević poslali su u Moskvu izveštaj o uspešnom organizovanju komunističkih grupa u Zagrebu. Povezali su se sa levim socijaldemokratama, kao i sa bivšim jugoslovenskim nacionalistima koje je rat radikalizovao ka komunizmu, poput [[Miroslav Krleža|Miroslava Krleže]], [[August Cesarec|Augusta Cesarca]] i [[Simo Miljuš|Sime Miljuša]]. Napravili su zajedničku političku platformu koja je za osnovu imala odbijanje "ministerijalizma", odnosno odbijanje učešća socijalističkih vođa u građanskim vladama. Već je radio na organizovanju ilegalnih partijskih grupa, koje su, po uzoru na boljševike, nazivane "ćelijama". Pošto je i sam bio Bosanac, Kovačević je održavao i stalnu vezu sa Bosnom i Hercegovinom.{{sfn|Očak|1976|pp=158-159, 205-206}} [[File:Nova ves 62, Zagreb.jpg|thumb|250px|Zgrada u [[Nova Ves (Zagreb)|Novoj Vesi]] u Zagrebu u kojoj je Kovačević živeo krajem 1918. i početkom 1919. godine. Odavde je organizovao komunističke ćelije i raznosio političku literaturu.]] Kovačević je potkraj decembra stigao u [[Slavonski Brod]], gde se sastao s mesnim socijal-demokratama. Program komunista bio je dobro primljen, te se pristupilo organizovanju ilegalne ćelije i povezivanju radnika u gradovima sa politički organizovanim seljacima iz okolnih mesta. U Brodu je takođe razvio energičnu agitaciju među mornarima na rečnim monitorima. Putem šifre obavestio je Simu Miljuša u Zagrebu da će posada u slučaju prevrata zajedno s boljševicima "bombardirati Beograd". Potom je sličnu komunističku ćeiliju osnovao i u Derventi.{{sfn|Očak|1976|pp=209-211}} Kovačević je intenzivno radio na uspostavljanju komunističkih vojnih formacija. Prema kasnijem svedočenju Vitomira Kozjaka, Kovačević mu je naložio da osnuje formaciju pod imenom Crvena garda ili Crna ruka, i prikuplja oružje "jer će doći dan kada će se podignuti čitava Jugoslavija". Prema Kovačevićevom sećanju, odredi "Crvene garde" i "Građanske garde" bili su organizovani u Slavonskom Brodu, Osijeku, Đurđevcu, Vrdniku, Subotici i drugim mestima.{{sfn|Očak|1976|p=212}} Pored organizacionog rada, bavi se i agitacionim, te piše afirmativne članke o Oktobarskoj revoluciji i životu u postrevolucionarnoj Rusiji za [[Sarajevo|sarajevski]] ''Glas slobode'' i [[Novi Sad|novosadski]] ''Radnički list''.{{sfn|Očak|1976|pp=189-190}} Za radnike u Derventi drži predavanja o [[Imperijalizam|imperijalizmu]] kao glavnom uzroku Svetskog rata.{{sfn|Očak|1976|p=209}} Policija je pokušavala da prati njegov rad, ali je imala zakasnele informacije i dugo je mislila da Kovačević i Ćopić još nisu ni stigli u zemlju. Međutim, januara [[1919]]. godine obojica su provaljeni i uhapšeni, ali su ubrzo pušteni na slobodu zbog nedostatka dokaza.{{sfn|Očak|1976|pp=158-159}} Početkom 1919. godine, Nikola Kovačević je deo rukovodeće "trojke" jugoslovenskih komunista čiji cilj je organizovanje komunističke partije, i koju su pored njega sačinjavali Vladimir Ćopić i [[Filip Filipović]]. Zamenici su im bili [[Đuro Đaković]] i [[Lazar Vukičević|Lazar Vukićević]].{{sfn|Očak|1976|p=216}}. Kovačević je bio i jedan od organizatora tajne [[Jugoslovenski komunistički revolucionarni savez Pelagić|komunističke grupe "Pelagić"]], osnovane početkom marta [[1919]]. godine na [[Stražilovo|Stražilovu]]. Osnovan po ugledu na Savez Spartak koji je prerastao u [[Komunistička partija Njemačke|Komunističku partiju Nemačke]], Savez Pelagić zalagao se za uspostavljanje sovjetske republike u Jugoslaviji, zasnovane na vlasti radničkih veća (sovjeta) umesto građanskog parlamenta, šestočasovni radni dan sa perspektivom potpunog ukidanja najamnog rada i stvaranje radničke vojske bez oficirskog kadra.<ref name="pelagićevci">{{Cite web |title=Lazar Vukićević i Nikola Grulović, "Šta hoće Pelagićevci?", ''Novi plamen'' |url=https://www.noviplamen.net/glavna/sta-hoce-pelagicevci/ |access-date=2024-10-10 |archive-date=2024-10-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241007095341/https://www.noviplamen.net/glavna/sta-hoce-pelagicevci/ }}</ref> Iako nije učestvovao na osnivačkom kongresu na Stražilovu, Kovačević je pomogao u njegovoj pripremi, te je u odsustvu izabran za člana Centralnog komiteta.{{sfn|Očak|1976|p=234}} Nakon uspostavljanja [[Mađarska Sovjetska Republika|Mađarske Sovjetske Republike]], [[Franjo Drobni]] javlja Nikoli Kovačeviću da su osnovana "tajna vojnička vijeća" u [[Osijek|Osijeku]], Zagrebu i Sarajevu, kao i vojni odredi na [[Fruška Gora|Fruškoj Gori]] i [[Krndija|Krndiji]]. Uspostavlja se veza sa boljševičkom vladom [[Béla Kun|Bele Kuna]], od koje jugoslovenski komunisti primaju novac za dalje akcije sa ciljem preuzimanja vlasti u Kraljevini SHS.{{sfn|Očak|1976|p=211}} Kovačević radi na osnivanju partijskih organizacija u Vojvodini, gde je uticaj desnih socijalista bio najjači, i pokušava da okrene tamošnje radništvo prema revolucionarnom radničkom pokretu.{{sfn|Očak|1976|p=224}} U aprilu 1919. godine, Kovačević prisustvuje [[Kongres ujedinjenja|Kongresu ujedinjenja]] u [[Beograd|Beogradu]], na kom je formalno osnovana [[Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista)]]. Izabran je kao delegat kožarskih radnika Zagreba, ali je na kongresu istupao i kao predstavnik "pelagićevaca".{{sfn|Očak|1980|pp=81-82}} Na kongresu je jedan od predvodnika radikalne, komunističke struje i učestvuje u debati sa desnim socijalistom [[Mijo Radošević|Mijom Radoševićem]], takođe povratnikom iz Sovjetske Rusije. Desni socijalisti osporavali su legitimnost pelagićevaca i njihovih mandata na kongresu. Radilo se o političkom sukobu, jer je desnim socijalistima smetala pre svega revolucionarna linija za koju su se zalagali pelagićevci.{{sfn|Očak|1976|p=242}} Kovačevićev poziv na revoluciju karakterističan je primer tadašnjih gledišta krajnjeg levog krila novoosnovane partije: {{citat|Ja sam bio svjedok ruske revolucije i mogu vam reći da vi niste sposobni da napravite revoluciju kao rusku. Treba ju praviti odmah, ne gubeći vremena i to sa svim sredstvima kojima raspolažemo. Ne treba više protestovati, činiti predstavke i manifestovati, treba sami sebi da budemo sudije. Mi ćemo moći, ako uzdignemo Crvenu zastavu sa uzvikom napred, oboriti buržoaziju, koja je sada suviše slaba da stupi u borbu s nama.{{sfn|Očak|1976|p=241}}}} Pelagićevci su bili jedina grupa koja se zalagala za momentalno nazivanje partije komunističkom, bez prideva "socijalistička", i za osnivanje ilegalnih grupa. Oni su ilegalne grupe već bili formirali, ali kongres nije mogao da otvoreno raspravlja o tom pitanju zbog nadzora policije.{{sfn|Očak|1976|p=246}} Kovačević je i posle Kongresa ujedinjenja nastavio sa organizovanjem isključivo ilegalnog aparata partije. 4. i 5. jula 1919. godine priprema tajnu konferenciju u Novom Sadu čiji cilj je objedinjavanje i koordinacija svih ilegalnih partijskih organizacija na teritoriji Kraljevine SHS. Partijske ćelije sastavljene od po troje ili petoro ljudi trebale su da pripreme osnivanje radničkih i seljačkih sovjeta, kao i da počnu da rade na organizovanju oružanog ustanka protiv monarhije. Pored Kovačevića, poznatiji komunisti koji su prisustvovali konferenciji bili su Simo Miljuš, Nikola Grulović, Franjo Drobni, [[Spasoje Stejić]], [[Lajoš Čaki]], [[Andrija Polgar]] i [[Jovan Šipoš]]. Konferencija je održana uz saglasnost i podršku Vladimira Ćopića i Filipa Filipovića.{{sfn|Očak|1976|pp=301-302}} Uz partijsko organizovanje, Kovačević se vratio i sindikalnom organizovanju. Bio je član uprave Saveza kožarskih radnika, ali je radio i u sindikatima van svoje struke. U Vojvodini je radio kao sekretar Saveza poljoprivrednih radnika, koji je već okupljao revolucionarno orijentisane seljake.<ref name="crsvj"/><ref>[https://tokovi.istorije.rs/cir/uploaded/1-1967/1-1968/1968_3_04_Palic.pdf Milenko Palić, "Savez poljoprivrednih radnika Jugoslavije 1921–1929", ''Tokovi revolucije'' 1/1968, 182.]</ref> Kovačević je tako radio na povezivanju industrijskog radništva sa seljaštvom. Dok se predratna [[Socijaldemokratija|socijaldemokratija]] nije interesovala za selo, u Rusiji je ono bilo jedna od glavnih pokretačkih snaga revolucije, i Kovačević je očigledno pokušavao da to iskustvo primeni i na Jugoslaviju. [[File:Radnički dom zrenjanin.jpg|thumb|300px|Zgrada Radničkog doma u [[Zrenjanin|Velikom Bečkereku]], gde je Kovačević formirao ilegalne partijske organizacije.]] U avgustu 1919. godine, Kovačević je uhapšen na početku [[Afera Diamantstein|Afere Diamantstein]]. Sam [[Alfred Diamantstein]] o Kovačeviću je rekao sledeće: {{citat|Po mom mišljenju Nikola Kovačević je najveći boljševik u Jugoslaviji, a po njegovoj vlastitoj izjavi nemože ga nitko, i ništa sa tog puta skrenuti, već naprotiv, da svaka smetnja i proganjanje tim više čeliči i oduševljava na rad.{{sfn|Očak|1976|p=311}}}} Terećen je za pripremanje državnog udara, za primanje novca od Bele Kuna iz Sovjetske Mađarske, kao i za ilegalni politički rad i pravljenje ilegalne političke organizacije. Međutim, većina priznanja koja su Kovačevića teretila dobijeno je pod batinama i prisilom, a policijski pretresi vršeni su neprofesionalno, što je otežalo dokazivanje krivice Kovačevića i drugih optuženih. Uprkos tome, Kovačević je, kao i drugi komunisti, koristio sudski proces za vođenje propagande: nije poricao ni svoj komunizam ni svoju borbu protiv rata, a jugoslovenske vlasti je optužio da su "advokati [[Centralne sile|Centralnih sila]]", pošto im je imperijalistički rat protiv Austro-Ugarske i Nemačke bio u interesu i od njega su u konačnici profitirali. Posle dvodnevnog suđenja, 22. i 23. novembra 1919. godine, Kovačević i još četvorica vojvođanskih komunista osuđeni su na po šest godina zatvora. Uložili su žalbu, ali je ponovljeno suđenje održano više od osam meseci kasnije, 29. i 30. jula [[1920]]. godine. Na ponovljenom suđenju, sva petorica su oslobođeni.{{sfn|Očak|1976|pp=320-321}} Pošto je bio u zatvoru, Kovačević nije bio u mogućnosti da prisustvuje [[Vukovarski kongres|Drugom kongresu SRPJ(k)]] u [[Vukovar|Vukovaru]], na kom je partija preimenovana u Komunistička partija Jugoslavije. Jedino je mogao da drugovima maše crvenom zastavom sa prozora zatvora u [[Petrovaradinska tvrđava|Petrovaradinskoj tvrđavi]], dok su okićenim parobrodima išli na kongres.{{sfn|Očak|1976|p=333}} Nakon izlaska iz zatvora, Nikola Kovačević ponovo je izabran u partijsko rukovodstvo u Novom Sadu.{{sfn|Kecić|Palić|1971|p=150}} Nastupa na zborovima za odbranu prava na štrajk, koje je vlada htela da ograniči novim uredbama.{{sfn|Kecić|Palić|1971|pp=158-159}} Nedugo nakon toga istupa kao kandidat KPJ na izborima za Ustavotvornu skupštinu za područje Sudebnog stola [[Kikinda|Velika Kikinda]]-[[Zrenjanin|Veliki Bečkerek]]. Uprkos zastrašivanju birača, nasilju režima na komunističkim predizbornim skupovima i oduzimanja prava glasa pripadnicima manjinskih naroda, bio je jedan od dvojice komunista iz tog kraja izabranih za narodne poslanike. Komunisti su u kikindsko-bečkerečkom okrugu osvojili 5.600 od 21.669 glasova, odnosno 25,84%. Bili su treća najjača partija posle [[Narodna radikalna stranka|Narodne radikalne stranke]] i [[Demokratska stranka (Jugoslavija)|Demokratske stranke]], s tim što su osvojili samo 197 glasova manje od Demokrata. Kovačević je istovremeno izabran za Oblasnog sekretara KPJ za Vojvodinu.<ref>[https://tokovi.istorije.rs/cir/uploaded/1-1967/1967_2_02_Kecic.pdf Danilo Kecić, "Кomunisti Vojvodine u izborima za Кonstituantu 1920. godine", ''Tokovi revolucije'' 2/1967, 116-117.]</ref> === Partijski rad posle Obznane === [[File:Former Yugoslav Communist Members of Parliament in Prison in Požarevac, 1922.jpg|thumb|450px|Grupa jugoslovenskih komunista u zatvoru u Požarevcu 1922. godine. Kovačević stoji treći s desna.]] U kratkom periodu legalnosti KPJ, Nikola Kovačević bio je komuni­stički poslanik. Međutim, već [[30. decembra]] 1920. godine Vlada je [[Obznana|Obznanom]] zabranila rad Komunističke partije. Kovačević je odmah pristupio stvaranju ilegalnih partijskih organizacija na području Velikog Bečkereka i okoline.{{sfn|Nikolić|1979|pp=114-115}} Istovremeno, koristio je svoj poslanički imunitet da protiv Obznane javno protestuje kod Ministra unutrašnjih poslova [[Milorad Drašković|Milorada Draškovića]] i pred Ustavotvornom skupštinom. U svojim izveštajima navodio je u detalje ilegalni policijski teror prouzrokovan Obznanom, poput nezakonitog zauzimanja Radničkog doma u Bečkereku od strane policije, prebijanja žene čoveka osumnjičenog da je komunista, i maltretiranje ljudi samo zato što su glasali za KPJ na izborima.{{sfn|Očak|1976|p=345}} Uprkos poslaničkom imunitetu, Nikola Kovačević ponovo je uhapšen [[1. jula]] [[1921]]. godine, nakon neuspelog [[Atentat na regenta Aleksandra Karađorđevića (1921)|atentata na regenta Aleksandra]] od strane njegovog druga, povratnika iz Rusije Spasoja Stejića. Sa Kovačevićem su tog dana, na izlasku iz Narodne skupštine, uhapšeni i Ćopić i Filipović, nakon što je skupštinska većina glasala da im se oduzme poslanički imunitet.{{sfn|Nikolić|1979|p=127}} Iako komunisti nisu odobravali individualni [[teror]], smatrajući da se treba boriti protiv opresivnih struktura, a ne pojedinaca, mlađi radikalni članovi partije su kao odgovor na Obznanu organizovali niz političkih atentata. To je kulminiralo [[Alija Alijagić|ubistvom]] Ministra policije Milorada Draškovića tri nedelje nakon Kovačevićevog hapšenja. Rukovodeća trojka KPJ nije imala veze sa atentatom na Draškovića, mada pitanje da li su znali i odobravali pokušaj atentata na regenta Aleksandra ostaje otvoreno.{{sfn|Očak|1976|pp=351-352}} Prema izjavama samog Nikole Kovačevića, on je bio inicijator ideje da se ubije regent Aleksandar, što je predložio Simi Miljušu još na ilegalnoj konferenciji u Novom Sadu u julu 1919. godine. Ideja je tada odbačena, ali su je komunisti posle Obznane ponovo razmotrili. Po svemu sudeći, Kovačević je, kao najradikalniji od trojice rukovodilaca KPJ, za plan ubistva Aleksandra Karađorđevića znao i odobravao ga je, dok Filipović i Ćopić nisu odobravali individualne atentate, a malo je verovatno da su uopšte znali za postojanje takvog plana.<ref name="Milenković">Toma Milenković, "O sukobima između umerene i radikalne struje u oblasnom odboru KPJ u Novom Sadu i ulozi poslednje u vidovdanskom atentatu" u: Zdravko Krnić (ur.), ''Drugi kongres Komunističke partije Jugoslavije. Vukovar, 1920'' (Slavonski Brod: Historijski institut Slavonije, 1972), 303-304.</ref> Filipović i Ćopić uhapšeni su jer su i formalno bili vođe partije, te je time Kraljevina pokušavala da za atentat direktno okrivi celu KPJ. Obojica su, kao i Kovačević, prvobitno držani u zatvoru na [[Čukarica|Čukarici]]. Iako su bili narodni poslanici, tretirani su oštro, što je bilo protivno zakonu. Kovačević je držan u maloj betonskoj ćeliji bez prozora.{{sfn|Očak|1980|pp=122-123}} Na takozvanom "Vidovdanskom procesu" [[1922]]. godine, Spasoje Stejić i [[Lajoš Čaki]] osuđeni su na po 20 godina zatvora za pokušaj ubistva regenta. Iako za Kovačevića, Ćopića i Filipovića nije dokazana nikakva krivica ni znanje o atentatu, svaki je dobio po dve godine zatvora za članstvo u političkoj organizaciji čiji je proklamovani cilj revolucija.{{sfn|Nikolić|1979|p=244}} Kovačević je na suđenju izjavio: {{citat|Ja se ponosim što sam stao uz rusku oktobarsku revoluciju. I ako radi toga hoćete da me pošaljete na robiju, ja ću ponosnije obući robijaško odelo nego što bih obukao generalsku uniformu, uveren da služim čovečanstvu.{{sfn|Očak|1976|p=353}}}} Nakon presude, Nikola Kovačević je upućen u zatvor u [[Požarevac|Požarevcu]]. Sa njime su robijali Ćopić i Salaj, a kasnije su im se pridružili Filip Filipović i [[Sima Marković]]. Kovačević je boravak u zatvoru koristio kako za sopstveno političko obrazovanje, tako i za političko "prosvećivanje" seljaka koji su bili u zatvoru zbog raznih zločina. Svi rukovodioci partije su zajedno izučavali literaturu i održavali vezu sa članstvom izvan zatvora u onoj meri koliko je to bilo moguće u uslovima nadzora i policijske cenzure. Iako su mogli da koriste zatvor za političko obrazovanje, uslovi su često bili oštri. Čak je i građanska liberalna štampa protestovala jer Kovačeviću, kada se razboleo, nije pružena adekvatna medicinska nega.{{sfn|Očak|1980|pp=129-131}} Politički zatvorenici u Požarevcu bavili su se prinudnim radom, koji su obično obavljali po deset sati dnevno. Oni koju si bili radnici, poput Kovačevića, bavili su se zanatom za koji su obučeni, dok su se intelektualni radnici bavili poljoprivrednim poslovima.<ref>Filip Filipović, "Rad političkih zatvorenika u Jugoslaviji", ''Sabrana dela, Tom 7 (januar 1921 – kraj maja 1924)'', ur. Vujica Kovačev (Beograd: Institut za savremenu istoriju, 1987), 226.</ref> Oktobra 1922. godine, nakon godinu dana provedenih u zatvoru, stekli su uslove za uslovni otpust (koje je država pokušala da ospori, što je bilo protivzakonito). Međutim, vođe KPJ su svakako odbile da mole za uslovni otpust iz zatvora, jer su to smatrali "poniženjem".{{sfn|Očak|1980|pp=134-135}} [[File:Pelagićev grob.png|thumb|300px|Oslobođeni jugoslovenski komunisti na grobu Vase Pelagića. Stoje u sredini, s leva na desno, Vladimir Ćopić, Filip Filipović (sa šeširima u rukama) i Nikola Kovačević.]] Rukovodioci KPJ pušteni su iz zatvora tek [[3. septembra]] [[1923]]. godine. Ispred zatvora ih je dočekala veća grupa radnika, koja je kada su izašli sa njima zapevala [[Internacionala (himna)|Internacionalu]]. Potom su radnici sa vođama KPJ otišli na obližnje groblje da posete grob [[Vaso Pelagić|Vase Pelagića]]. Žandarmi su pokušali da ih rasteraju, te ponovo uhapsili Kovačevića, Ćopića, Filipovića i Salaja. Međutim, odmah su morali da ih puste. Uveče je u gradu za njih pripremljena proslava, a potom su se vratili u Beograd. Slične demonstracije pratile su i njihov dolazak u Beograd. Kovačević je onda proteran u rodnu Derventu.{{sfn|Očak|1980|pp=136-137}} Neposredno nakon povratka u Derventu, Kovačević se vratio u Novi Sad i nastavio sa partijskom aktivnošću tamo. Postao je sekretar KPJ za Bačku i severni Srem. U [[Januar|januaru]] [[1924]]. godine, Kovačević je prisustvovao [[Treća zemaljska konferencija KPJ|Trećoj zemaljskoj konferenciji KPJ]], na kojoj je pobedu odnela partijska "levica" sa platformom samoopredeljenja do otcepljenja i stvaranja [[Balkanska federacija|Balkanske federacije radničko-seljačkih republika]]. Kovačević je, kao vojvođanski delegat, glasao za platformu samoopredeljenja, a po seljačkom pitanju glasao je za program podele zemlje bezemljašima bez naknade zemljoposednicima.<ref>Milenko Palić, ''Radnički pokret u Vojvodini 1921-1929'' (Novi Sad: Institut za izučavanje istorije Vojvodine, 1972), 122.</ref> Par nedelja kasnije, u [[Subotica|Subotici]] je odležao u zatvoru 14 dana, jer je, povodom smrti [[Vladimir Lenjin|Lenjina]], nosio bedž sa njegovim likom.{{sfn|Očak|1980|p=147}} U Novom Sadu se bavio teorijskim obrazovanjem [[SKOJ|skojevaca]] i obnavljanjem organizacije uništene policijskom represijom. Marta 1924. godine prisustvuje na Oblasnoj konferenciji KPJ za Vojvodinu i istupa kao referent o stanju u partiji. KPJ, koja je pre Obznane imala desetine hiljada članova, 1924. je u Vojvodini u svojim redovima imala samo 188 osoba.{{sfn|Čobanski|Golubović|Kumanov|1976|pp=83-84}} Kovačević Istovremeno radi na organizovanju legalne komunističke organizacije [[Nezavisna radnička partija Jugoslavije|Nezavisne radničke partije Jugoslavije]].{{sfn|Palić|1970|p=224}} Kao Oblasni sekretar za Bačku i severni Srem ilegalne KPJ, preuzeo je istu funkciju i u legalnoj NRPJ.{{sfn|Palić|1970|p=229}} Policijska represija se nastavila i Kovačević je jula 1924. godine, nakon još jednog hapšenja, proteran iz grada i nateran da ponovo živi u Derventi.{{sfn|Čobanski|Golubović|Kumanov|1976|pp=86-88}} Tamo formira marksistički kružok za lokalne radnike.<ref>[https://znaci.org/00003/827.pdf Midhat Dizdarević, ''Radnički pokret i NOR Dervente (Dokumenti i sjećanja)'' (Derventa: Opštinski odbor SUBNOR Derventa, 1972), 40.]</ref> Posle povratka u Derventu, Kovačević je održavao kontakt sa drugovima iz Vojvodine i Srbije pismenim putem i bio aktivno uključen u partijska dešavanja, te čak radio i kao svojevrsni savetnik novog Oblasnog sekretara KPJ, [[Nikola Crvenčić|Nikole Crvenčića]]. U to vreme se razbuktala unutarpartijska borba između levice i desnice, koje su imale neslaganja po nizu strateških pitanja, poput seljačkog, nacionalnog i sindikalnog. Kovačević je podržao pozicije partijske desnice, koja se protivila pravu na samoopredeljenje do otcepljenja kao osnovi radničko-seljačkog saveza i saradnji sa [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatskom seljačkom strankom]], a kao alternativu predstavljala artikulisanje klasnih zahteva seljaštva umesto nacionalnih. Bio je potpisnik pisma "desničara" iz oktobra 1924. godine, u kojem je izrečen stav "da se nacionalnom pitanju ne sme pridavati toliki značaj da se zapostave socijalno-ekonomski i klasni interesi proletarijata", te da "se prema buržoaskom nacionalizmu mora da zauzme kritički stav".<ref>[https://digitalna.nb.rs/view/URN:NB:RS:SD_587E161B3C45CCBBAE738405F7D67B5E-1924-10-08 ''Radnik: Centralni organ Nezavisne Radničke Partije Jugoslavije'', broj 140, 8. oktobar 1924, 2.]</ref> Kovačević se protivio izbacivanju [[Života Milojković|Živote Milojkovića]] iz partije od strane "levičara" i pozivao na očuvanje partijskog jedinstva. Sa svojom reputacijom iskusnog revolucionara, privukao je na stranu partijske desnice neke od najvećih partijskih organizacija u Vojvodini - novosadsku, velikobečkerečku i [[Kumane (Novi Bečej)|kumansku]].{{sfn|Palić|1970|pp=258-260}} Nikola Kovačević bio je nosilac liste Radničko-seljačke republikanske stranke za Veliki Bečkerek i Kikindu na izborima u februaru [[1925]]. godine, zajedno sa partijskim drugom iz Bečkereka [[Jozef Hermal|Jozefom Hermalom]]. Međutim, nakon pola decenije policijske represije, partija koja je 1920. godine osvojila preko 20.000 glasova dobila je ovaj put samo 1.187 glasova i nije ušla u Skupštinu. U toku izborne kampanje, Života Milojković, koji je izbačen iz partije, pokreće novi list i počinje da radi na osnivanju svoje političke organizacije, nakon čega se Kovačević i većina partijske desnice distanciraju od njega.{{sfn|Palić|1970|pp=267-270}} Kovačević je trebao da prisustvuje [[Treći kongres KPJ|Trećem kongresu KPJ]] u [[Beč|Beču]] maja [[1926]]. godine, na kojem je postignut kompromis između leve i desne frakcije, ali je ponovo uhapšen.{{sfn|Čobanski|Golubović|Kumanov|1976|p=93}} Sve do jeseni [[1927]]. godine ostao je jedan od rukovodilaca Saveza poljoprivrednih radnika Jugoslavije.<ref>[https://tokovi.istorije.rs/cir/uploaded/1-1967/1-1968/1968_3_04_Palic.pdf Milenko Palić, "Savez poljoprivrednih radnika Jugoslavije 1921–1929", ''Tokovi revolucije'' 1/1968, 241.]</ref> U septembru 1927, Kovačević je bio kandidat Republikanskog radničko-seljačkog bloka u [[Pančevo|pančevačkom]] okrugu na [[Parlamentarni izbori u Kraljevini SHS 1927.|parlamentarnim izborima]].<ref>Filip Filipović, "Zemaljskom sekretarijatu balkanskih komunističkih partija, 30. avgust 1927", ''Sabrana dela, Tom 10 (januar 1927 – decembar 1928)'', ur. Branislav Gligorijević (Beograd: Institut za savremenu istoriju, 1988), 144.</ref> === Emigracija u SSSR === {{main|Jugoslovenska politička emigracija u SSSR}} [[File:Čudnovski.png|thumb|Nikola Kovačević (Alfred Čudnovski) u SSSR-u ranih tridesetih.]] 1927. godine, zbog konstantnih hapšenja, KPJ donosi odluku da Kovačević treba da emigrira u SSSR, gde će živeti narednih osam godina. Tamo se školovao na [[Međunarodna lenjinska škola|Međunarodnoj lenjinskoj školi]]. U školi se ponovo sreo sa starim prijateljima Vladimirom Ćopićem i Đurom Đakovićem, koji su se iste godine preselili u Sovjetski Savez. Upravo u to vreme će Đaković, na inicijativu Kovačevića i Ćopića, uzeti pseudonim ''Bosnić'' pod kojim će biti aktivan sve do svoje smrti.{{sfn|Vujošević|1975|p=151}} Kao i drugi polaznici MLŠ, paralelno je predavao mlađim studentima komunistima koji su pohađali [[KUNMZ|Komunistički univerzitet nacionalnih manjina zapada]] (KUNMZ).<ref>{{Cite web |url=https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Jovan%20Bojovic/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Starog%20(154)/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Sta%20-%20Jovan%20Bojovic.pdf |title=Jovan R. Bojović (prir.), ''Kazivanja Nikole Kovačevića Starog'' (Nikšić: Centar za kulturu, 1981), 12. |access-date=2024-10-13 |archive-date=2025-02-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250219084539/https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Jovan%20Bojovic/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Starog%20(154)/Kazivanja%20Nikole%20Kovacevica%20Sta%20-%20Jovan%20Bojovic.pdf |url-status=dead }}</ref> Kada je [[1931]]. godine završio Međunarodnu lenjinsku školu, Kovačević je dobio posao u u Crvenoj sindikalnoj internacionali (Profinterni), gde je radio do [[1933]]. godine.<ref name="crsvj"/> Pisao je za [[Proleter (novine)|Proleter]] o organizovanju nezaposlenih radnika i seljaka za vreme [[Velika ekonomska kriza|Velike depresije]].<ref>{{Cite web |url=https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Pero%20Moraca/Proleter_%20Organ%20Centralnog%20komiteta%20(48)/Proleter_%20Organ%20Centralnog%20komi%20-%20Pero%20Moraca.pdf |title=Čudnovski, "Organizacija besposlenih i borba protiv intervencije", ''Proleter'' br. 20, juli 1931, u: Pero Morača (ur.) ''Proleter 1929-1942'' (Beograd: Institut za izučavanje radničkog pokreta, 1968), 110-111. |access-date=2024-10-14 |archive-date=2024-12-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241203061626/https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Pero%20Moraca/Proleter_%20Organ%20Centralnog%20komiteta%20(48)/Proleter_%20Organ%20Centralnog%20komi%20-%20Pero%20Moraca.pdf |url-status=dead }}</ref> Praktično svake godine pisao je po jedan nekrolog Đuri Đakoviću za emigrantsku štampu u SSSR-u, [[Čikago|Čikagu]] i [[Toronto|Torontu]].{{sfn|Vujošević|1975|p=140}} Bio je aktivni član udruženja Jugoslovena veterana Oktobarske revolucije i Građanskog rata, i učestvovao je na sastancima udruženja na kojima je prikupljana memoarska građa o revoluciji, te je i sam ostavio detaljna sećanja o svom radu.<ref name="Očak4"> Иван Очак, "Югославянские коммунистические группы РКП(б) в 1918 г." u: Михаил Абрамович Бирман (ред.) ''Интернационалисты в боях за власть Советов'' (Москва: Мысль, 1965), 251.</ref> Neko vreme radio je i u Seljačkoj internacionali (Krestinerni). Pred odlazak u Španiju, bio je upravnik Moskovskog kožarskog preduzeća.<ref name="Radanović"/> === Španski građanski rat i Drugi svetski rat === {{main|Španski građanski rat|Jugosloveni u Španskom građanskom ratu}} Kovačević je bio među prvim dobrovoljcima iz Jugoslavije u [[Španski građanski rat|Španskom građanskom ratu]]. Stigao je u Španiju iz Sovjetskog Saveza već [[1. oktobra]] [[1936]]. godine.{{sfn|Vukliš|2024|p=118}} Prvo je kraće vreme (približno desetak dana) proveo na frontu u [[Ekstremadura|Ekstremaduru]] kao [[Diverzija|diverzant]], a potom je [[28. oktobra]] poslat u [[Albacete]], gde se nalazila Baza [[Internacionalne brigade|Internacionalnih brigada]].{{sfn|Vukliš|2024|p=122-123, 136}}<ref name="ribar">{{Cite web |url=https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Cedo%20Kapor/Spanija%202_%20zbornik%20secanja%20jugoslov%20(276)/Spanija%202_%20zbornik%20secanja%20jugo%20-%20Cedo%20Kapor.pdf |title=Veljko Ribar, “Iz Bataljona "Edgar Andre" u Bazu Internacionalnih brigada,” u: Čedo Kapor (ur.), ''Španija 1936-1939: Zbornik sećanja jugoslovenskih dobrovoljaca u Španskom građanskom ratu, Knjiga druga'' (Beograd: Vojnoizdavaĉki zavod, 1971), 356-357. |access-date=2024-10-14 |archive-date=2024-12-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241203061201/https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Cedo%20Kapor/Spanija%202_%20zbornik%20secanja%20jugoslov%20(276)/Spanija%202_%20zbornik%20secanja%20jugo%20-%20Cedo%20Kapor.pdf |url-status=dead }}</ref><ref>Rodoljub Čolaković, ''Kazivanje o jednom pokoljenju, Knjiga treća'' (Sarajevo: Svjetlost, 1972), 210-215.</ref> Iz Baze, Kovačević je upućen u XII. Internacionalnu brigadu, gde je služio kao [[intendant]], odnosno bio zadužen za opskrbu vojnih jedinica. Na tom položaju bio je od novembra 1936. do jula [[1937]]. godine. Nakon toga je vraćen u Štab Interbrigada u Albaceti, gde će u novembru postati šef celokupne intendanture Internacionalnih brigada. U to vreme, počeo je da propagira stav da komunističke kadrove u Španiji treba čuvati i da ih ne treba slati u borbu, što su prihvatili i neki od jugoslovenskih drugova koji su s njim došli iz SSSR-a.{{sfn|Vukliš|2024|p=365}} Bio je jedan od najviše rangiranih Jugoslovena u Internacionalnim brigadama, gde je stekao čin [[Major|majora]].{{sfn|Vukliš|2024|p=307}} [[File:Španci u albaceti.png|thumb|400px|Jugoslovenski borci u Španiji. Kovačević prvi s desna u donjem redu.]] U Španiji je Kovačević bio uključen u unutarpartijski sukob nakon što se našao na čelu grupe koja se neformalno nazivala "povratnici", a koju su pored njega vodili još [[Roman Filipčev]] i [[Dimitrije Stanisavljević – Krka]]. U septembru 1937. godine, [[Josip Broz Tito]] se iz [[Pariz|Pariza]] žalio [[Ivan Gržetić|Ivanu Gržetiću – Fleischeru]] da je Kovačević vođa i "ideolog" grupe vojnika koji odbijaju da se bore i koji pokušavaju da se vrate u Sovjetski Savez. Vladimir Ćopić se kasnije žalio na svog prijatelja Kovačevića tvrdeći da je u Španiji postao poznat po izjavi "Ušli smo u povijest – sada je pitanje kako iz nje izaći". Odbijanje "povratnika" da se bore je kasnije pravdano navodnom brigom da je [[Milan Gorkić]], koji je u avgustu 1937. godine uhapšen u SSSR-u pod lažnim optužbama za špijunažu, rešio da šalje komuniste u Španiju da bi tamo poginuli. Međutim, Kovačevićevo odbijanje da se bori počelo je mnogo pre Gorkićevog hapšenja.{{sfn|Gužvica|2020|pp=106-107}} Stoga istoričar Vladan Vukliš ocenjuje da je grupa bila uperena prvenstveno protiv [[Božidar Maslarić|Božidara Maslarića]], te da je bila "interesna, a ne politička".{{sfn|Vukliš|2024|p=372}} Sam Maslarić je tvrdio da se Kovačevićevo gledište razvilo pod uticajem [[Bugari|bugarskih]] komunista koji su hteli da čuvaju kadrove za buduću revoluciju na Balkanu, što je on smatrao oportunizmom i tražio da svi budu poslati na front da brane Španiju. Zbog toga su Kovačević i Stanisavljević počeli da napadaju Maslarića kao "Gorkićevog čoveka."<ref>Božidar Maslarić, "U zemlji borbe", u: Pero Morača (ur.), ''Četrdeset godina: zbornik sećanja aktivista jugoslovenskog revolucionarnog radničkog pokreta, Četvrti tom, 1935-1941 (II deo)'' (Beograd: Kultura, 1960), 152.</ref> Zauzvrat, Maslarić je Kovačevića pogrdno nazivao "predsjednik društva povratnika u domovinu."{{sfn|Vukliš|2024|p=365}} Na sastanku jugoslovenskih komunista u [[Barcelona|Barceloni]] u avgustu [[1938]]. godine, na kojem je raspravljano o sukobu Maslarića i "povratnika", donešena je odluka da se Kovačević, da bi se izbeglo produbljivanje sukoba, pošalje nazad u Sovjetski Savez.{{sfn|Vukliš|2024|p=426}} Međutim, taj plan će osujetiti skori kolaps [[Druga Španska Republika|Španske Republike]] i odluka o povlačenju Interbrigada koje je počelo nedugo potom. Par dana nakon barcelonskog sastanka, Kovačević se privatno našao sa Vladimirom Ćopićem, neposredno pre Ćopićevog povratka u Moskvu. Prema Kovačeviću, obojica su izrazili zabrinutost zbog masovnih hapšenja koja se dešavaju u Moskvi, i Ćopić se poverio starom drugu da se oseća "kao u zatvoru" zbog predstojećeg puta u Moskvu. Kovačević je predlagao Ćopiću da ostane u Parizu dok se situacija u SSSR-u ne smiri, ali obojica su znali da se direktive partije ne mogu odbiti ni ignorisati.{{sfn|Očak|1980|p=352}} Ćopić je otišao u Moskvu, gde je novembra 1938. godine uhapšen, a potom streljan pod lažnim optužbama za špijunažu. Paralelno sa [[KPJ tokom Velike čistke|čistkama]] u Sovjetskom Savezu, trajala je unutarpartijska borba izazvana hapšenjem i ubistvom Milana Gorkića. Grupa Filipčeva, Stanisavljevića i Kovačevića je, na Stanisavljevićev predlog, rešila da se poveže sa [[Labud Kusovac|Labudom Kusovcem]], koji je bio vođa takozvanog "Paralelnog centra" u Parizu, koji se protivio Titovom dolasku na čelo partije. Tito je stoga u maju [[1939]]. godine preporučio da se Kovačević izoluje od ostalih partijaca i boraca koji su se vratili iz Španije.{{sfn|Vukliš|2024|p=501}} Čudnovski se, kao i mnogi španski borci, posle pada Španske Republike, obreo u [[Francuska|Francuskoj]], te ga je francuska građanska vlada, kao i ostale interbrigadiste, uputila u koncentracioni logor Vernet. U logoru mu je saopšteno da je zbog frakcijske borbe u Španiji na šest meseci isključen iz KPJ.{{sfn|Đorđević Lopačov|1994|p=178}} U junu [[1942]]. godine, okupacijske vlasti prebacile su ih u zatvor u gradu [[Castres|Kastr]].{{sfn|Đorđević Lopačov|1994|p=183}} Kada su septembra [[1943]]. godine [[Vlajko Begović]], [[Ljubo Ilić]] i [[Milan Kalafatić]] organizovali akciju bekstva iz zatvora, Kovačević-Čudnovski i ostali "frakcionaši" nisu bili uključeni u plan, te partijci iz zatvora beže bez njih.{{sfn|Đorđević Lopačov|1994|p=188-191}}{{sfn|Vukliš|2024|p=545-546}} Potom su prebačeni u zatvor u [[Gaillac|Gajaku]], odakle će tek u leto [[1944]]. godine biti oslobođeni iz zatvora i pridružiti se francuskim partizanima.<ref name="Radanović"/> Kovačević i njegovi saborci učestvovali su u oslobođenju mesta oko [[Toulouse|Tuluza]], a potom su demobilisani.{{sfn|Đorđević Lopačov|1994|p=198-206}} === Povratak u Jugoslaviju === Nakon oslobođenja Francuske, Kovačević se na kratko vreme vratio u Sovjetski Savez da bi se video sa ženom i ćerkom, a potom je, krajem [[1945]]. godine, došao u Jugoslaviju. Pošto je identifikovan kao jedan od nosilaca frakcijske borbe među jugoslovenskim interbrigadistima, Kovačević je po dolasku u Jugoslaviju zatvoren u [[Glavnjača|Glavnjači]], gde je držan bez suđenja pola godine. Kada je pušten na slobodu, nije mu bilo dozvoljeno da se bavi političkim radom, te se zaposlio kao snabdevač jednog restorana na [[Kalemegdan|Kalemegdanu]].<ref name="Radanović"/> Kontrolna komisija KPJ isključila ga je iz partije zbog ponašanja u Španiji koje je smatrano za izraz frakcionaštva i nediscipline.{{sfn|Vukliš|2024|p=553}} Čudnovski je bio među prvim starim komunistima uhapšenim zbog sumnje u vezu sa Sovjetskim Savezom, [[4. avgusta]] [[1948]]. godine.{{sfn|Previšić|2022|p=440}} Poslat je na Goli otok, gde je, kao i mnogi stari komunisti, bio na "Radilištu 101", poznatijem kao "Petrova rupa", gde su držani oni koji su se smatrali "nepopravljivim" pristalicama SSSR-a i koji su podvrgavani posebno brutalnoj torturi, prisilnom radu i poniženjima. Čak i tamo, bio je među najstarijim logorašima, pošto je u trenutku hapšenja imao nepune 54 godine. Kao i mnogi zatvorenici Petrove rupe, Čudnovski je odbio da revidira svoj stav i ostao je pristalica SSSR-a i [[Josif Staljin|Staljina]].{{sfn|Previšić|2022|pp=457-459}} Na Golom otoku je teško oboleo.<ref>Ljubinka Škodrić, ''Žene Golog otoka'' (Beograd: Vukotić Media, 2025), 169.</ref> Nikola Kovačević je pušten na slobodu [[1954]]. godine, ali je kao jedan od najžešćih pristalica Sovjetskog Saveza i dalje bio šikaniran. Izgubio je stan koji je dobio nakon povratka u zemlju, i morali su da ga izdržavaju stari partijski drugovi.{{sfn|Previšić|2022|pp=507-508}} [[1967]]. godine, Nikola Kovačević – Čudnovski je, sa [[Franjo Novak|Franjom Novakom]], [[Pavle Gregorić|Pavlom Gregorićem]] i [[Ilija Milkić|Ilijom Milkićem]], bio je jedan od samo šest jugoslovenskih delegata na zvaničnoj proslavi pedesetogodišnjice Oktobarske revolucije u Moskvi. Na osnovu ovoga se može pretpostaviti da je u tom trenutku bio društveno i politički rehabilitovan.{{sfn|Očak|1979|pp=86, 186}} Prema [[Ivan Očak|Ivanu Očaku]], posle puštanja sa Golog otoka je u jednom trenutku ponovo primljen u članstvo [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]].<ref name="Očak3"> Иван Очак, "Югославянские коммунистические группы РКП(б) в 1918 г." u: Михаил Абрамович Бирман (ред.) ''Интернационалисты в боях за власть Советов'' (Москва: Мысль, 1965), 236.</ref> Iza sebe je ostavio opširna sećanja o svom revolucionarnom radu i o istoriji KPJ, koja se danas čuvaju u [[Arhiv Jugoslavije|Arhivu Jugoslavije]] u Beogradu i ličnom fondu Ivana Očaka u [[Hrvatski državni arhiv|Hrvatskom državnom arhivu]] u Zagrebu. Između ostalog, Kovačević je bio izvor [[Vladimir Dedijer|Vladimira Dedijera]] za kontroverznu tvrdnju da je najpoznatiji jugoslovenski španski borac, [[Blagoje Parović]], ubijen od strane samih komunista, što istoričari Vladan Vukliš i Stefan Gužvica odbacuju kao nedokazanu [[Teorija zavjere|teoriju zavere]].<ref>[https://inis.bg.ac.rs/lat/uploaded/tematski%20zbornici/2024/Jugoslovenski%20dobrovoljci/10.%20Vuklis,%20Guzvica.pdf Vladan Vukliš, Stefan Gužvica, “Muške fantazije: Smrt Blagoja Parovića”, u Olga Manojlović Pintar (ur.) ''Jugoslovenski dobrovoljci u odbrani Španske republike: tematski zbornik radova'' (Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije, 2024) 187–249.]</ref> Umro je u Beogradu, 30. septembra 1979. godine, i kremiran je na [[Novo groblje (Beograd)|Novom groblju]].<ref>''Politika'', broj 23705, sreda, 3. oktobar 1979, 28.</ref> == Reference == {{Izvori|2}} === Literatura === * {{cite book |last1=Čobanski|first1=Mila|last2=Golubović|first2=Zvonimir |last3=Kumanov|first3=Živan|title=Novi Sad u ratu i revoluciji, 1941-1945|date=1976|publisher=Institut za izučavanje istorije Vojvodine|location=Novi Sad|url=https://znaci.org/00003/849.pdf |ref=harv}} * {{cite book |last1=Đorđević Lopačov|first1=Svetislav|title=Sećanja|date=1994|publisher=Politika|location=Beograd|ref=harv}} * {{cite book |last1=Gužvica|first1=Stefan|title=Prije Tita: Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije, 1936-1940|date=2020|publisher=Srednja Europa|location=Zagreb|url=https://znaci.org/00002/Guzvica_Komunisticka_partija_Jugoslavije_drugi_print.pdf |ref=harv}} * {{cite book |last1=Kecić|first1=Danilo|last2=Palić|first2=Milenko|title=Komunistička partija i revolucionarni radnički pokret u Vojvodini, 1919-1941, Tom I: 1919-1929|date=1971|publisher=Institut za izučavanje istorije Vojvodine|location=Novi Sad, Sremski Karlovci|ref=harv}} * {{cite book |last1=Kovačev|first1=Vujica|title=Na zajedničkom frontu revolucije. Veza između jugoslovenskih i mađarskih komunista 1918-1919. i učešće Jugoslovena u mađarskoj revoluciji 1919. godine|date=1987|publisher=Institut za savremenu istoriju|location=Beograd|url=https://www.pisi.co.rs/h-content/uploads/2020/09/Na-zajedni--kom-frontu-revolucije-final-pisi.pdf |ref=harv}} * {{cite book |last1=Nikolić|first1=Miroslav|title=Komunistička partija Jugoslavije od Obznane do osnivanja Nezavisne radničke partije Jugoslavije|date=1979|publisher=Rad|location=Beograd |ref=harv}} * {{cite book |last1=Očak |first1=Ivan |title=U borbi za ideje Oktobra: Jugoslavenski povratnici iz Sovjetske Rusije (1918-1921) |date=1976 |publisher=Svetlost |location=Zagreb |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/U%20borbi%20za%20ideje%20Oktobra%20_%20Jugoslavenski%20povratnici%20iz%20Sovjetske%20Rusije%201918-1921%20(759)/U%20borbi%20za%20ideje%20Oktobra%20_%20Jugoslavenski%20p%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |ref=harv |access-date=2024-10-13 |archive-date=2024-12-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241203065645/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/U%20borbi%20za%20ideje%20Oktobra%20_%20Jugoslavenski%20povratnici%20iz%20Sovjetske%20Rusije%201918-1921%20(759)/U%20borbi%20za%20ideje%20Oktobra%20_%20Jugoslavenski%20p%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }} * {{cite book |last1=Očak |first1=Ivan |title=Jugoslavenski Oktobarci: Likovi i sudbine |date=1979 |publisher=Školska knjiga |location=Zagreb |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Jugoslavenski%20oktobarci%20_%20Likovi%20i%20sudbine%20(758)/Jugoslavenski%20oktobarci%20_%20Likovi%20i%20sudbine%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |ref=harv |access-date=2024-10-13 |archive-date=2025-02-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250225090126/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Jugoslavenski%20oktobarci%20_%20Likovi%20i%20sudbine%20(758)/Jugoslavenski%20oktobarci%20_%20Likovi%20i%20sudbine%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }} *{{cite book |last1=Očak |first1=Ivan |title=Vojnik revolucije: život i rad Vladimira Ćopića |date=1980 |publisher=Spektar |location=Zagreb |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Vojnik%20revolucije%20_%20Zivot%20i%20rad%20Vladimira%20Copica%20(760)/Vojnik%20revolucije%20_%20Zivot%20i%20rad%20Vladimira%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |ref=harv |access-date=2024-10-13 |archive-date=2024-12-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241203064759/https://kok.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Vojnik%20revolucije%20_%20Zivot%20i%20rad%20Vladimira%20Copica%20%28760%29/Vojnik%20revolucije%20_%20Zivot%20i%20rad%20Vladimira%20-%20Ivan%20Ocak.pdf |url-status=dead }} * {{cite journal |last1=Palić|first1=Milenko|title=Nezavisna radnička partija Jugoslavije u Vojvodini|journal=Tokovi revolucije |date=1970|issue=1 |pages=209-277|issn=0350-8374 |url=https://tokovi.istorije.rs/cir/uploaded/1-1970/1970_5_04_Palic.pdf |ref=harv}} * {{cite book |last1=Previšić|first1=Martin |title=Goli otok: Istorija|date=2022|publisher=Vukotić Media|location=Beograd |ref=harv}} * {{cite journal |last1=Vujošević|first1=Ubavka|title=Tri nepoznata spisa Đure Đakovića o frakcijskim borbama u KPJ (Prilog za biografiju Đure Đakovića)|journal=Zbornik. Historijski institut Slavonije i Baranje|date=1975|issue=12 |pages=139–199|ref=harv}} * {{cite book |last1=Vukliš|first1=Vladan|title=Jugosloveni i Španski građanski rat|date=2024|publisher=Arhiv Republike Srpske, Čigoja štampa, Udruženje arhivskih radnika Republike Srpske|location=Banja Luka, Beograd |ref=harv}} * {{cite book |last1=Зеленин |first1=Владимир Владимирович |title=Под красным знаменем Октября: Югославянские интернационалисты в Советской России, 1917—1921|date=1977 |publisher=Мысль |location=Москва |ref=harv}} * {{cite book |last1=Манусевич |first1=Александр Яковлевич |title=Интернационалисты: Участие трудящихся стран Центральной и Юго-Восточной Европы в борьбе за Власть Советов в России|date=1967 |publisher=Наука |location=Москва |ref=harv}} * {{cite book |last1=Очак|first1=Иван|title=Югославянские интернационалисты в борьбе за победу Советской власти в России, 1917-1921 годы |date=1966 |publisher=МГУ|location=Москва|ref=harv}} == Povezano == * [[Jugosloveni u Oktobarskoj revoluciji]] * [[Komunistička partija (boljševika) Srba, Hrvata i Slovenaca]] * [[Afera Diamantstein]] {{Authority control}} {{Izabran}} {{Lifetime|1894|1979|Kovačević, Nikola}} [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Jugosloveni u Oktobarskoj revoluciji]] [[Kategorija:Jugoslovenska politička emigracija u SSSR]] [[Kategorija:Španski borci]] [[Kategorija:Afera Diamantstein]] ntte09bag33mdap0iaor4y70go03lm9 0 4568847 42689517 42265212 2026-09-13T21:29:04Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689517 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Mr. T |slika = Mr T WWE Hall of Fame 2014 (cropped).jpg |veličina = |opis slike = Mr. T |rodno ime = Laurence Tureaud |pseudonim = |rođenje = [[21. svibnja]] [[1952.]] |mjesto rođenja = [[Chicago]] |smrt = |mjesto smrti = |godine rada = [[1982]].-danas |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = [[Rocky III]] |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Mr. T''' ([[Chicago]], [[21. 5.|21. svibnja]] [[1952]].), pravim imenom '''Laurence Tureaud''' je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] glumac, te bivši profesionalni hrvač. Najpoznatiji je kao lik iz televizijske serije ''The A-Team'', te po ulozi boksača ''Jamesa "Udarača" Langa'' u filmu [[Rocky III]]. Mr. T je prepoznatljiv po irokez frizuri, zlatnom nakitu, te po svom grubijanskom stavu. Također je sudjelovao u [[reality show]]u ''I Pitty the Fool'' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] "Žalim budalu"), nazvanog prema njegovoj poznatoj frazi iz filma [[Rocky III|Rocky]]. == Filmografija == * ''Penitentiary II'' (1982.) * ''[[Rocky III]]'' (1982.) * ''Twilight Theatre'' (1982) * ''[[The A-Team]]'' (1983.-1987.) * ''D.C. Cab'' (1983.) * ''Mister T'' (1983.) * ''Diff'rent Strokes'' (1983.) * ''[[Alvin i vjeverice]]'' (1983.) * ''The Toughest Man in the World'' (1984.) * ''Be Somebody... or Be Somebody's Fool!'' (1984.) * ''WWF Superstars of Wrestling'' (1984.-1986., 1988.) * ''WrestleMania'' (1985.) * ''WrestleMania 2'' (1986.) * ''T. and T.'' (1988.) * ''Freaked'' (1993.) * ''The Terrible Thunderlizards'' (1993.) * ''Blossom'' (1994.) * ''Magic of the Golden Bear: Goldy III'' (1994) * ''Kids Against Crime'' (1995.) (TBN) * ''Špijuniraj muški'' (1996.) * ''[[Saturday Night Live]]: The Best of [[Eddie Murphy]]'' (1998.) * ''Inspektor Gadget'' (1999.) * ''Ovo nije još jedan film za mlade'' (2001.) * ''Judgment'' (2001.) * ''The Proud Family'' (2001.) * ''Johnny Bravo'' ''Get Shovelized!/T is for Trouble'' (2004.) * ''[[The Simpsons|Simpsoni]]'' (2004.) * ''Return of the Lads'' (2005.) * ''I Pity the Fool'' (2006.) == Vanjske veze == * [http://www.mohawkmedia.co.uk Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181230123039/http://www.mohawkmedia.co.uk/ |date=2018-12-30 }} [[Kategorija:Američki filmski glumci]] [[Kategorija:Rođeni 1952.]] [[Kategorija:Bokseri]] [[Kategorija:Bodibilderi]] nbn5ag1q8epohpw8wg6943znalnav0x 0 4578310 42689532 42679057 2026-09-14T00:48:39Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 2 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689532 wikitext text/x-wiki '''Nacionalna srpska klarinetistička asocijacija''' ([[Engleski jezik|engl.]] National Serbian Clarinet Association, [[Skraćenica|skrać.]] [[NSCA]]) je neprofitno strukovno udruženje, koje su 2015. godine osnovali srpski klarinetisti, mahom [[Član|članovi]] srpskih ogranaka međunarodnih [[Udruženje|udruženja]] [[Međunarodna klarinetistička asocijacija|International Clarinet Association]] ([[ICA]]) i European Clarinet Association (ECA). ==Oblast ostvarivanja ciljeva== Nacionalna srpska klarinetistička asocijacija ostvaruje ciljeve u oblasti [[Kultura|kulture]], [[Umetnost|umetnosti]], [[Nauka|nauke]] i [[Obrazovanje|obrazovanja]]. ==Upravni odbor== Upravni odbor Nacionalne srpske klarinetističke asocijacije čine: * Andrija Blagojević,<ref>[https://www.art.pr.ac.rs/wp-content/uploads/documents/izbor_u_zvanje/Klarinet_izvestaj_13.05.2024.pdf Andrija Blagojević]</ref> vanredni profesor za umetničku oblast [[Klarinet]] na Fakultetu umetnosti u Kosovskoj Mitrovici,<ref>{{Cite web |title=Fakultet umetnosti - Nastavnici i saradnici - Andrija Blagojević |url=https://www.art.pr.ac.rs/images/biografije/muzicki/andrija_blagojevic.pdf |access-date=2021-10-01 |archive-date=2021-10-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211019210127/https://www.art.pr.ac.rs/images/biografije/muzicki/andrija_blagojevic.pdf |dead-url=yes }}</ref><ref>{{Cite web |title=Fakultet umetnosti - Izbori u zvanje - Andrija Blagojević |url=https://www.art.pr.ac.rs/images/doc/izbor_nastavnika/andrija_blagojevic_vp.pdf |access-date=2021-10-01 |archive-date=2021-10-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211001224554/https://www.art.pr.ac.rs/images/doc/izbor_nastavnika/andrija_blagojevic_vp.pdf |dead-url=yes }}</ref><ref>[https://drive.google.com/file/d/1FtjSufe8VdKn1P_tONZn8iz1gs7JMr_F/view Andrija Blagojević - CV na sajtu Fakulteta umetnosti]</ref>prvi [[Klarinetisti u Srbiji|klarinetista iz Srbije]] primljen u članstvo [[ICA]] i ECA, predsedavajući za Srbiju [[Međunarodna klarinetistička asocijacija|Međunarodne klarinetističke asocijacije]],<ref>[https://clarinet.org/international-chairs/ International Clarinet Association - International Chairs]</ref> urednik biltena<ref>[https://us9.campaign-archive.com/?u=d931706c1a7a57ba4f9a3e80c&id=c203701baa European Clarinet Association Newsflash July 2016]</ref> i član Borda direktora Evropske klarinetističke asocijacije,<ref>{{Cite web |title=European Clarinet Association - About |url=http://europeanclarinetassociation.eu/about.html |access-date=2017-09-08 |archive-date=2018-08-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180829225459/http://europeanclarinetassociation.eu/about.html }}</ref><ref>[https://www.kurir.rs/vesti/srbija/4352510/evropsko-priznanje-za-profesora-iz-krusevca-andrija-blagojevic-izabran-za-clana-borda-direktora-european-clarinet-association EVROPSKO PRIZNANJE ZA PROFESORA IZ KRUŠEVCA: Andrija Blagojević izabran za člana Borda direktora European Clarinet Association], Kurir, 10.02.2024.</ref> * Predrag Nedeljković, bas klarinetista [[Beogradska filharmonija|Beogradske filharmonije]],<ref>[http://www.bgf.rs/orkestar_cp/predrag-nedeljkovic/ Beogradska filharmonija - Predrag Nedeljković]</ref> * Milan Orlović, [[Diploma|diplomirani]] [[muzičar]]-[[klarinetista]], prvi [[klarinetista]] [[Niš|Vojnog orkestra "Niš"]], * Darko Perčević, profesor klarineta u Muzičkoj školi "Vojislav-Lale Stefanović" u Užicu,<ref>{{Cite web |title=Darko Perčević - biografija |url=http://darkopercevic.com/sr/biografija/ |access-date=2020-02-28 |archive-date=2020-02-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200228020822/http://darkopercevic.com/sr/biografija/ }}</ref> * Mihailo Samoran, klarinetista [[Beogradska filharmonija|Beogradske filharmonije]]<ref>[http://www.bgf.rs/lt/orkestar_cp/mihailo-samoran Beogradska filharmonija - Mihailo Samoran]/</ref>. ==Savet== Međunarodni Savet Asocijacije čine: Nicholas Cox ([[Velika Britanija]]), Heike Fricke ([[Nemačka]]), James Gillespie ([[Sadam Husein|SAD]]), Andrea Massimo Grassi ([[Italija]]), Alan R. Kay ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]), Jože Kotar ([[Slovenija]]), Milan Milošević ([[Kanada]]), Jean-Marie Paul ([[Francuska]]), Kyrill Rybakov ([[Rusija]]), Vladimir Skorohodov ([[Belorusija]]), Robert Spring ([[SAD]]), Stephan Vermeersch ([[Belgija]]), Eva Wasserman-Margolis ([[Izrael]]), Anton Weinberg ([[Velika Britanija]]) i Floyd Williams ([[Australia, Villa Corzo|Australija]]).<ref>[https://us9.campaign-archive.com/?u=d931706c1a7a57ba4f9a3e80c&id=ca2d78d8b4&e=309118bb1d ECA Newsletter, 16 July 2016]</ref> == Serbian Clarinet Academy and Festival == Na skupštini Asocijacije, održanoj 17. 10. 2015. godine u Beogradu, doneta je odluka o pokretanju serije koncerata, predavanja i seminara u različitim gradovima u Srbiji, u okviru međunarodnog projekta Nacionalne srpske klarinetističke asocijacije, pod nazivom ''Serbian Clarinet Academy and Festival''. Od 2016. godine do danas, u koncertnim salama i muzičkim školama u Beogradu, Kruševcu, Trsteniku, Vrnjačkoj Banji, Kraljevu... gostovali su srpski i strani umetnici (Stephan Vermeersch, Marcin Domagała, Hedwig Swimberghe, Andrea Massimo Grassi, Anna Quaranta, Gregory Barrett, Rebecca Rischin, Andrija Blagojević...).<ref>[https://www.politika.rs/sr/clanak/376162/Beograd/Hedvig-Svimberg-pred-beogradskom-publikom Hedvig Svimberg pred beogradskom publikom], [[Politika]], 14. 03. 2017</ref><ref>[https://www.skc.org.rs/koncerti/hedwig-swimberghe-klarinet-i-katarina-radovanovic-jeremic-klavir.html Hedwig Swimberghe, klarinet i Katarina Radovanović Jeremić, klavir ], [[SKC]], 13. 02. 2017</ref><ref>[https://studentski2.rssing.com/chan-9967440/article302.html Prvi koncert Hedwig Swimberghe u Srbiji u okviru međunarodne manifestacije Nacionalne srpske klarinetističke asocijacije, pod nazivom Serbian Clarinet Academy and Festival]]</ref><ref>[https://www.kck.org.rs/novosti/aktuelniprogram/muzika/1747-koncert-hedwig-swimberghe KONCERT HEDWIG SWIMBERGHE ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250217134846/https://www.kck.org.rs/novosti/aktuelniprogram/muzika/1747-koncert-hedwig-swimberghe |date=2025-02-17 }} u Narodnom muzeju u Kruševcu, 14. 03. 2017</ref><ref>[https://www.rtk.rs/2017/03/15/koncert-belgijskog-klarinetiste-hedviga-svimberga-u-krusevcu/ Koncert belgijskog klarinetiste Hedviga Svimberga u Kruševcu], RTK, 15. 03. 2017</ref><ref>[https://mokranjac-kraljevo.com/koncert-hedvig-svimberg/17353572_1870775559833220_2215196233728859158_n/ Hedvig Svimberg u Muzičkoj školi "Mokranjac" u Kraljevu]</ref><ref>[https://www.kucadjurejaksica.rs/?p=2248 Концерт -Хедвиг Свимберг, кларинет (Белгија), Петак, 17.март 2017 ]</ref><ref>[https://www.kcb.org.rs/en-us/2017/04/andrea-massimo-grassi-clarinet-and-anna-quaranta-piano/ Andrea Massimo Grassi, clarinet and Anna Quaranta, piano - Concert is organized in cooperation with the Italian Institute of Culture in Belgrade and Serbian Clarinet Academy and Festival. ]</ref><ref>[https://iicbelgrado.esteri.it/sr/gli_eventi/calendario/concerto-del-duo-andrea-massimo-2/ Koncert dua Andrea Masimo Grasi & Ana Kvaranta - u okviru manifestacije Serbian Clarinet Academy and Festival.] </ref><ref>[https://www.kck.org.rs/novosti/aktuelniprogram/muzika/1889-odrzan-koncert-gregory-barrett-usa-klarinet Održan koncert- Gregory Barrett (USA), klarinet]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, KCK, 19. 05. 2017</ref><ref>[https://www.kcb.org.rs/2018/05/5924/ Koncert klarinetistkinje Rebeke Rišin i pijanistkinje Mione Barbul - Koncert je deo međunarodnog projekta Serbian Clarinet Academy and Festival, u saradnji sa Nacionalnom srpskom klarinetističkom asocijacijom. Osim u Beogradu, čuvena američka klarinetistkinja će održati koncerte, seminare i predstavljanje svoje knjige i u Vrnjačkoj Banji, Kruševcu, Trsteniku i Pančevu.], KCB, 21. 05. 2018</ref><ref>[https://www.rtvtrstenik.rs/2019/11/26/koncert-zaklarinet/ Koncert za klarinet], RTV Trstenik, 26. 11. 2019 </ref><ref>[https://www.kck.org.rs/novosti/aktuelniprogram/muzika/3168-koncert-m-a-r-c-i-n-domagala-pol-j-s-k-a-klarinet-bas-klarinet-2KONCERT Marcin Domagała (Poljska) ~ klarinet & bas klarinet]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, KCK, 28. 11. 2019</ref><ref>[https://www.dksg.rs/lat/marcin-domagala MARCIN DOMAGALA], DKSG Beograd, 29. 11. 2019</ref><ref>[https://krusevacgrad.rs/medjunarodna-saradnja-krusevackog-klarinetiste/ Međunrodna saradnja kruševačkog klarinetiste], Grad, 16.08.2023</ref><ref>[https://www.art.pr.ac.rs/wp-content/uploads/documents/izbor_u_zvanje/Klarinet_izvestaj_13.05.2024.pdf Izveštaj o izboru u zvanje - Andrija Blagojević], Fakultet umetnosti u Kosovskoj Mitrovici, 13. 05. 2024</ref> == Reference == {{reflist}} ==Vanjske veze== * [http://www.europeanclarinetassociation.org/index.php?id=47 European Clarinet Association - News] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161129082722/http://europeanclarinetassociation.org/index.php?id=47 |date=2016-11-29 }} [[Kategorija:Udruženja umjetnika]] [[Kategorija:Udruženja]] 7qyu7vq4wrcmakw1utvvx1bsppe8obs 3 4581375 42689207 40699879 2026-09-13T13:07:01Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689207 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je zabranjeno uređivati Wikipediju na period od 7 dana zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |}--[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 06:41, 16 april 2017 (CEST) 8v4sdq4q7nk5q34t5v8yb8xwkydajes 0 4597828 42689445 42670923 2026-09-13T17:29:10Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Biografije, Panamá|Biografije, Panamá]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42689445 wikitext text/x-wiki {{Vojno lice | ime = Manuel Norijega | slika =Manuel Noriega mug shot.jpg | opis_slike = Manuel Norijega nakon zarobljavanja | datum_rođenja = {{birthdate|1934|2|11|df=y}} | mesto_rođenja = [[Panama (grad)|Panama]] | država_rođenja = [[Panama]] | datum_smrti = {{dda|2017|5|29|1934|2|11|df=y}} | mesto_smrti = | država_smrti = | škola = [[Western Hemisphere Institute for Security Cooperation]] | vojska = | godine_služenja = | čin = | rod = | jedinica = | bitke = | nagrade = | kasniji_rad = | potpis = }} '''Manuel Antonio Norijega Moreno''' ({{jez-špa|Manuel Antonio Noriega Moreno}}; rođen [[11. februar]]a [[1934]] - [[29. maj]]a [[2017]]) je bio general i [[vojni diktator]] [[Panama|Paname]] od [[1983]]. do [[1989]]. godine. Norijega je od kraja 1950ih bio saradnik [[Centralna obaveštajna agencija|Cije]]. Vlast je preuzeo 1983. i bio je jedan od najvažnijih američkih saveznika sve do [[Invazija SAD na Panamu|Američke invazije Paname]] 1989. godine kada su ga su se Sjedinjene Države odrekle zbog optužbi za trgovinu drogom i pranje novca. Norijega je zarobljen u akciji i prebačen u SAD. Suđeno mu je 1992, a svoju kaznu je odležao 2007. godine. SAD su ga isporučile [[Francuska|Francuskoj]] 27. aprila 2010. godine da bi mu se i tamo sudilo za pranje novca. == Biografija == Norijega je rođen u [[Panama Siti]]ju 11. februara 1934. godine. Opredelio se za karijeru profesionalnog vojnika. Najveći deo obrazovanja dobio je u [[peru]]anskoj Vojnoj školi Horiolos u [[Lima|Limi]]. Takođe je prošao obuku iz obaveštajnog i kontraobaveštajnog rada u Školi Amerika u Fort Galiku 1967, kao i kurs psiholoških operacija u [[Fort Brag (Severna Karolina)|Fort Bragu]], [[Severna Karolina]]. Promovisan je u pripadnika Panamske nacionalne grade 1967, a u čin poručnika je unapređen 1968. Tvrdi se da je bio vojničke zavere da se ukloni sa vlasti [[Arnulfo Arijas]], mada po Norijegi, ni on ni njegov mentor [[Omar Torrijos]] nisu bili umešani. U borbi za vlast nakon koja je usledila, uključujući i neuspeli puč iz 1969, Norijega je podržavao Torihosa. Torijos ga je unapredio u čin potpukovnika i postavio za šefa vojne obaveštajne službe. Omara Torihosa je na mestu komandanta Panamske nacionalne garde nasledio [[Florensio Flores Agilar]]. Njega je sledeće godine nasledio [[Ruben Dario Paredes]], a Norijega je postao šef štaba. Paredes je podneo ostavku na to mesto kako bi se kandidovao za predsednika i imenovao Norijegu za svog naslednika. === Saradnja sa Cijom === Iako Norijega nije bio ugovorom povezan sa Cijom do 1967, Norijega je sarađivao sa njom od kraja 1950ih do 1989, a na njenom platnom spisku je bio do 5. februara 1988., kada je služba za borbu protiv trgovinu narkoticima podigla optužnice protiv njega. Godine 1988. senatski podkomitet za terorizam, narkotike i međunarodne operacije zaključila da „saga o panamskom generalu Manuelu Antoniju Norijegi predstavlja jedan od najvećih spoljnopolitičkih promašaja za Sjedinjene Države. Tokom 1970ih i 1980ih, Norijega je uspevao da manipuliše američkom politikom prema svojoj zemlji, dok je u isto vreme vešto gomilao skoro apsolutnu vlast u Panami. Jasno je da je svaka agencija vlade SAD koja je bila povezana sa Norijegom zažmurila na njegovu korupciju i trgovinu drogom, iako je on postajao ključni igrač u korist kartela iz [[Medeljin]]a (čiji je jedan član bio poznati kolumbijski narko bos [[Pablo Eskobar]])“. Norijegi je bilo dozvoljeno „da uspostavi prvu narkokleptokratiju na ovoj hemisferi“.<ref>{{cite paper |url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB113/north06.pdf |title=Drugs, Law Enforcement and Foreign Policy |publisher= [[United States Government Printing Office]] |year=1988 |page=3 |format= [[PDF]]}}</ref> === De fakto vladar Paname === Norijega je učvrstio svoj položaj de fakto vladara u avgustu 1983. kada je unapredio sebe u čin generala. Pružio je Sjedinjenim Državama nove povlastice, i, uprkos sporazumima o [[Panamski kanal|Panamskom kanalu]], dozvolio je SAD da uspostave stanice za prisluškivanje u Panami. Pomagao je proameričke gerilce u Nikaragvi kao posrednik u slanju američkog nova i oružja po nekim tvrdnjama. Međutim, Norijega tvrdi da je njegov stav u tom periodu bio neutralan, pošto je dopuštao gerilcima sa obe strane slobodan prolaz kroz Panamu, pod uslovom da ne koriste Panamu kao bazu za vojne operacije. Skupština Paname je imenovala Norijegu za „glavnog izvršnog oficira“ vlade, formalizujući stanje koje je postojalo već 6 godina.<ref name="ToT">{{Cite book |title=In the Time of the Tyrants: Panama, 1968–1990|url=https://archive.org/details/intimeoftyrantsp00kost|last=Koster|first=R.M. |authorlink= |coauthors=Guillermo Sánchez |year=1990 |publisher=Norton |location=New York City | isbn = 978-0-393-02696-2 }}</ref> U oktobru 1984. Norijega je dozvolio prve predsedniče izbore u poslednjih 16 godina. Kada su početni rezultati pokazivali da će bivši predsednik Arnulfo Arijas zabeležiti pobedu, Norijega je zaustavio prebrojavanje. Vlada je kasnije izdala saopštenje u kojem stoji da je kandidat Demokrastke revolucionarne partije [[Nikolas Ardito Bartleta Valarion]] osvojio tesnu većinu od 1.713 glasova. Nezavisne procene su govorile da bi Arijas pobedio sa razlikom od 50.000 glasova da su izbori sprovedeni regularno.<ref name="ToT"/> Otprilike u isto vreme, [[Hugo Spadafora]], jedan od najglasnijih kritičara Norijege koji je živeo u inostranstvu, je optužio Norijegu da je umešan u trgovinu drogom i da namerava da se vrati u Panamu da bi mu se suprotstavio. Spadafora je otet iz autobusa na [[kostarika]]nskoj granici. Kasnije je pronađeno njegovo obezglavljeno telo, sa znacima teškog mučenja, umotano u poštansku vreću. Njegova porodica i druge grupe su zatražili istragu ubistva, ali je Norijega odbio svaki pokušaj istrage. On je u vreme ubistva bio u [[Pariz]]u, za koje je optiživan komandant pokrajine [[Čirikaj]], Luis Kordoba. Snimljen je razgovor između Norijege (iz Pariza) i Kordobe: * Kordoba: „Imamo besnog psa“. * Norijega: „A šta neko radi sa psom koji ima besnilo?“<ref name="ToT"/> Predsednik Paname Bartleta je u to vreme bio u poseti Njujorku. Jedan novinar mu je postavio pitanje o Spadaforinom ubistvu i on je obećao istragu. Nakon povratka u Panamu, pozvan je u štab panasske vojske i naređeno mu je da podnese ostavku. Kao prijatelj i bivši student [[Džordž Šuldž|Džordža Šulca]], Bartletu su SAD smatrale nedodirljivim, a njegova ostavka je bila prekretnica u odnosima SAD i Norijege.<ref name="ToT"/> === Izbori 1989. godine === Izbore 1989. godine pratile su kontroverze. Koalicija predvođena [[Demokratska revolucionarna partija|Demokratskom revolucionarnom partijom]] je nominovala Karlosa Dukua, izdavača najstarijih novina u državi, „La Estrelja de Panama“. Većina ostalih partija se ujedilo oko [[Giljermo Endara|Giljerma Endare]], člana Arijasove Partija Panamaca, uz kandidate ua potpredsednika Rikarda Arijasa Kalderona i Giljerma Forma.<ref name="ToT"/> === Američka invazija Paname === {{Main|Američka invazija Paname}} SAD su uvele Panami ekonomske sankcije, a odnosi između američke vojske stacionirane u zoni Panamskog kanala i Norijeginih trupa su se pogoršali. Dana 15. decembra 1989. u skupštini Paname konstatovano je da su Sjedinjene Države i Panama u stanju rata. Norijega je kasnije tvrdio da ova izjava se odnosi na američke akcije protiv Paname i da ne predstavljaju objavu rata.<ref name="APman">Noriega, Manuel and Eisner, Peter. America's Prisoner—The Memoirs of Manuel Noriega. Random House, 1997.</ref> Američka vojska je nastavila da nesmetano vrši manevre i operacije kao što su operacija Peščana buva i operacija Purpurna oluja. Američko akcije su bile opravdavane sporazumom o Panamskom kanalu iz 1980. između Torihosa i [[Džimi Karter|Džimija Kartera]], koji je garantovao američkim vojnicima slobodan prolaz u slučaju odbrane Panamskog kanala. Panama je ovo videla kao kršenje ugovora. Sa druge strane, i Norijegine snage su zaustavljale američke vojnike i civile. Tri incidenta koja su se dogodila neposredno pred početak invazije je spomenuo američki predsednik [[Džordž H. V. Buš|Džordž Buš]] kao razloge za operaciju.<ref>{{cite web |title=Fighting in Panama: The President; A Transcript of Bush's Address on the Decision to Use Force in Panama |url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=950DE4D8143FF932A15751C1A96F948260 |author=Federal News Service |date=21 Dec 1989 |publisher=New York Times}}</ref> U incidenu koji se odigrao 16. decembra, četvoro američkih vojnika je zaustavljeno u gradu Panami. Američki sekretarijat odbrane je tvrdio da su vojnici bili nenaoružani i u civilnom vozilu i da su pokušali da pobegnu tek kada su njihovo vozilo opkolili civili i panamski vojnici. U tom incidentu je ubijeno jedan američki marinac.<ref>{{cite journal |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m0IAV/is_1_90/ai_70777165 |title=The Battle for Coco Solo Panama, 1989 |first=Evan A. |last=Huelfer |journal=Infantry Magazine |year=2000 |archiveurl=https://archive.today/20120710122117/http://findarticles.com/p/articles/mi_m0IAV/is_1_90/ai_70777165/ |archivedate=2012-07-10 |access-date=2017-05-30 |dead-url=no |archive-date=2006-05-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060523021134/http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m0IAV/is_1_90/ai_70777165/print |url-status=dead }}</ref> Panamska vojska je tvrdila da su Američki vojnici bili naoružani i da su bili izviđačkoj misiji. Američka invazija Paname je pokrenuta 20. decembra 1989. godine. Gubici na američkoj strani su bili 24 poginula vojnika i tri civila, dok broj panamskih gubitaka nije utvrđen. Generalna skupština Ujedinjenih nacija je većinom od 75:20 uz 40 uzdržanih osudila invaziju kao kršenje međunarodnog prava.<ref>International Development Research Centre, "The Responsibility to Protect", December 2001, http://www.idrc.ca/openebooks/963-1/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071213081648/http://www.idrc.ca/openebooks/963-1/ |date=2007-12-13 }}</ref><ref>New York Times, "After Noriega: United Nations; Deal Is Reached at U.N. on Panama Seat as Invasion Is Condemned", December 1989, http://www.nytimes.com/1989/12/30/world/after-noriega-united-nations-deal-reached-un-panama-seat-invasion-condemned.html?pagewanted=1</ref> Norijega je pobegao tokom invazije i za njim je pokrenuta potera. Pretio je da će pokrenuti [[mali rat|gerilski rat]] ako mu [[vatikan]]ski [[nuncij]] ne pruži utočište. Otkriveno je da se Norijega sakrio u vatikansku ambasadu u Panami. Predao se 3. januara 1990.<ref>[http://www.dtic.mil/doctrine/jel/jfq_pubs/1220.pdf Operation Just Cause: Panama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120603155912/http://www.dtic.mil/doctrine/jel/jfq_pubs/1220.pdf |date=2012-06-03 }} Office of the Chairman of the Joint Chiefs of Staff</ref> Zadržan je kao ratni zarobljenik i kasnije je prebačen u Sjedinjene Države. === Suđenje === Suđenje je održavno pred okružnim sudom u [[Majami]]ju. Norijea je osuđen po osam tačaka za trgovinu drogom, reketiranje i pranje novca. Na suđenju Norijega je pokušao da se odbrani predstavljajući kriminalna dela za koje je optužen kao deo rada za Ciju. Vlada SAD nije dozvolila bilo kakvo obelodavanje razloga zašto su Sjedinjene Države plaćale Norijegu jer je ova informacija proglašena tajnom i njeno otkrivanje bi bilo protiv interesa SAD. Na preeliminarnom saslušanju, vlada je izjavila da je Norijega dobio 320.000 dolara od američke vojske i Cije, dok je Norijega insistirao da je „stvarna suma blizu 10.000.000 dolara i da bi mu bilo potrebno dozvoliti da otkrije zadatke koje je vršio za SAD“. Okružni sud je zauzeo stav da je informacija o sadržaju tajnih misija u kojima je Norijega učestvovao u zamenu za navodne isplate bilo irelevantno za njegovu odbranu. Sud je presudio da bi predstavljanje dokaza o Norijeginoj ulozi u Ciji „zbunilo porotu“.<ref name=F3d.1206>{{cite web |url= http://ftp.resource.org/courts.gov/c/F3/117/117.F3d.1206.92-4687.96-4471.html |title= United States Court of Appeals, Eleventh Circuit. Nos. 92-4687, 96-4471. UNITED STATES of America, Plaintiff-Appellee, v. Manuel Antonio NORIEGA, Defendant-Appellant. |date= 7. 7. 1997. |accessdate= 28. 4. 2010. |archivedate= 2010-07-16 |archiveurl= https://www.webcitation.org/5rH6U90BM?url=http://ftp.resource.org/courts.gov/c/F3/117/117.F3d.1206.92-4687.96-4471.html |deadurl= yes }}</ref> == Reference == {{reflist}} == Literatura == * {{Cite book |ref= harv|title=In the Time of the Tyrants: Panama, 1968–1990|url= https://archive.org/details/intimeoftyrantsp00kost|last=Koster|first=R.M. |authorlink= |coauthors=Guillermo Sánchez |year=1990 |publisher=Norton |location=New York City | isbn = 978-0-393-02696-2 }} == Vanjske veze == {{Commonscat|Manuel Noriega}} * [http://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=50251 Radio-televizija Republike Srpske: Odobreno izručenje Manuela Norijege, 23. 11. 2011.] {{Državni poglavari Paname}} {{Osobe Hladnoga rata}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1934|2017|Noriega, Manuel}} [[Kategorija:Panamski političari]] [[Kategorija:Krijumčari narkotika]] [[Kategorija:Biografije, Hladni rat]] [[Kategorija:Biografije, Panamá]] gn9j2gqgu84k068svkt43qhuldxk6yr 3 4601182 42689317 40758639 2026-09-13T13:16:12Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689317 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je zabranjeno uređivati Wikipediju na period od 31 dan zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |}[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 05:06, 14 juli 2017 (CEST) 2ztyvie2o1u639xvvfaeybvfor8ob29 0 4604246 42689608 41751408 2026-09-14T11:27:50Z Edgar Allan Poe 29250 42689608 wikitext text/x-wiki {{Politički vođa |ime=Rafael Urdaneta |datum rođenja=[[24. listopada]] [[1788.]] |mjesto rođenja={{flagicon|VEN}} [[Maracaibo]], [[Venezuela]]<br>{{small|(tada {{flagicon image|Flag of Cross of Burgundy.svg}} [[Španjolski Imperij]])}} |datum smrti=[[23. kolovoza]] [[1845.]] |mjesto smrti={{flagicon|FRA|1830}} [[Pariz]], [[Francuska]] |malaslika= |opis male slike= |slika=Rafael Urdaneta 2012 000.jpg |veličina= |opis slike= |stranka= |potpis= |supruga=[[Dolores Vargas París]] |zanimanje= |fusnote= |položaj = 3. [[Velika Kolumbija|predsjednik Velike Kolumbije]] |mandat_start = [[5. rujna]] [[1830.]] |mandat_kraj = [[30. travnja]] [[1831.]] |podpredsjednik = |podpremijer = |zamjenik = |premijer1 = |predsjednik1 = |prethodnik = [[Joaquín Mosquera]] |nasljednik = [[Domingo Caycedo]] |čin2 = |mandat_start2 = |mandat_kraj2 = |podpredsjednik2 = |podpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = |predsjednik = |prethodnik2 = |nasljednik2 = |čin3 = |mandat_start3 = |mandat_kraj3 = |podpredsjednik3 = |podpremijer3 = |zamjenik3 = |premijer3 = |predsjednik3 = |prethodnik3 = |nasljednik3 = |čin4 = |mandat_start4 = |mandat_kraj4 = |podpredsjednik4 = |podpremijer4 = |zamjenik4 = |premijer4 = |predsjednik4 = |nasljednik4 = |prethodnik4 = |čin5 = |mandat_start5 = |mandat_kraj5 = |podpredsjednik5 = |podpremijer5 = |zamjenik5 = |premijer5 = |predsjednik5 = |prethodnik5 = |nasljednik5 = |vjera= }} '''Rafael José Urdaneta y Faría''' ([[Maracaibo]], [[24. listopada]] [[1788.]] – [[Pariz]], [[23. kolovoza]] [[1845.]]) bio je [[venezuela]]nski vojskovođa i političar, jedan od najvažnijih sudionika [[Borba za nezavisnost Latinske Amerike|borbe za nezavisnost Latinske Amerike]]. Urdaneta je bio vatreni pobornik [[Simón Bolívar|Simóna Bolívara]] i jedan od njegovih najodanijih suradnika. Tokom njegova predsjedničkom mandata, Urdaneta je bio ministar obrane [[Velika Kolumbija|Velike Kolumbije]], a kasnije i njezin kratkotrajni predsjednik; kasnije je služio kao ministar obrane u administraciji [[Venezuela|Venezuele]]. Rodio se [[1788.]] u [[Maracaibo|Maracaibu]] kao sin Miguela Geronima de Urdanete y Troconisa i njegove supruge Marije Alejandrine Faria. Osnovnu školu završio je u rodnom gradu, a kasnije se školovao u sjemeništu u [[Caracas]]u. Godine [[1804.]] preselio se u [[Bogotá|Bogotu]], gdje je nastavio školovanje i gdje će se [[1822.]] godine oženiti s [[Dolores Vargas París]], mladom heroinom revolucionarnog pokreta. Sam Urdaneta se već [[1810.]] godine pridružio revolucionarnom pokretu i ubrzo je postao blizak suradnik [[Simón Bolívar|Simóna Bolívara]], s kojim je sudjelovao u [[Venezuelanski rat za nezavisnost|borbama za oslobođenje svoje rodne zemlje]]. Nakon uspjeha revolucionarnog pokreta i formiranja [[Velika Kolumbija|Velike Kolumbije]], Urdaneta se priključio Bolívarovoj administraciji u svojstvu ministra obrane. Kada je Bolívar u svibnju [[1830.]] godine podnio ostavku na mjesto predsjednika, faktičnu vlast u državi preuzeo je [[Domingo Caycedo]]. U tom su periodu u Bogoti bila stacionirana dva bataljuna – jedan venezuelanski, odan Bolívaru i Urdaneti, te jedan kolumbijski, odan [[Francisco de Paula Santander|Franciscu de Pauli Santanderu]]. Kada je, u strahu od pobune, Caycedo naredio da se venezuelanski bataljun premjesti iz glavnoga grada, došlo je do sukoba u kojemu su venezuelanske trupe izašle kao pobjednici. Caycedo je svrgnut, a Urdaneta se [[5. rujna]] [[1830.]] godine proglasio predsjednikom kako bi spasio zemlju od kolapsa, ali i pokušao nagovoriti Bolívara da se vrati na čelo Velike Kolumbije. Međutim, stabilizacija nikada nije ostvarena. Kolumbijski generali su odbili podržati Urdanetu i pokrenuli ustanak protiv njega, tokom kojega su osvojili jug zemlje i prisilili [[diktator]]a na pregovore. Generali su proglasili Cayceda legitimnim predsjednikom i zahtijevali Urdanetinu ostavku. Nakon što je u travnju [[1831.]] godine potpisan mirovni sporazum između dvaju strana, Urdaneta se povukao s pozicije i vratio vlast Caycedu. Nakon raspada Velike Kolumbije, Urdaneta i njegova obitelj su se vratili u [[Venezuela|Venezuelu]]. On je kratko sudjelovao u administraciji novonastale države, da bi [[1845.]] godine bio imenovan posebnim poslanikom Venezuele u [[Španjolska|Španjolskoj]]. Međutim, umro je [[23. kolovoza]] [[1845.]] u [[Pariz]]u, od komplikacija s bubrežnim kamencem, prije nego je uopće došao do Španjolske. Njegovo tijelo pokopano je u [[Nacionalni panteon Venezuele|Nacionalnom panteonu]] u [[Caracas]]u. {{Commonscat|Rafael Urdaneta}} {{Predsjednici Kolumbije}} {{Normativna kontrola}} {{Životni vijek|1788|1845|Urdaneta, Rafael}} [[Kategorija:Venezuelanski političari]] [[Kategorija:Venezuelanski diplomati]] [[Kategorija:Pučisti]] [[Kategorija:Biografije, Venezuelanski rat za nezavisnost]] [[Kategorija:Biografije, Maracaibo]] pme9yre3nz3tbb43h80xwynlqcnr9g7 0 4613773 42689612 42685580 2026-09-14T11:37:14Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689612 wikitext text/x-wiki {{Orphan|date=septembar 2026}} {{Infookvir političar |ime=Obren Petrović |slika=Obren-Petrovic 17-02-16.jpg |veličina= |opis slike=Obren Petrović, političar iz Doboja |malaslika= |opis male slike= |datum rođenja={{Birth date and age|1957|5|11|df=y}} |datum smrti= |položaj=Gradonačelnik Doboja |mandat_start=2016 |mandat_kraj= |podpredsjednik= |podpremijer= |zamjenik= |premijer1= |predsjednik1= |prethodnik= |nasljednik= |čin2=Načelnik opštine Doboj |mandat_start2=2002 |mandat_kraj2=2004 |podpredsjednik2= |podpremijer2= |zamjenik2= |premijer2= |predsjednik= |prethodnik2= |nasljednik2= |čin3=Načelnik opštine Doboj |mandat_start3=2004 |mandat_kraj3=2008 |podpredsjednik3= |podpremijer3= |zamjenik3= |premijer3= |predsjednik3= |prethodnik3= |nasljednik3= |čin4=Načelnik opštine Doboj |mandat_start4=2008 |mandat_kraj4=2012 |podpredsjednik4= |podpremijer4= |zamjenik4= |premijer4= |predsjednik4= |nasljednik4= |prethodnik4= |čin5=Gradonačelnik Doboja |mandat_start5=2012 |mandat_kraj5=2016 |podpredsjednik5= |podpremijer5= |zamjenik5= |premijer5= |predsjednik5= |prethodnik5= |nasljednik5= |stranka=[[Srpska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina)]] |supruga= |zanimanje= |fusnote= }} '''Obren Petrović''' ([[Doboj]], [[FNRJ]], [[11. maj]] [[1957]]) je političar iz Doboja u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Trenutno obavlja funkciju gradonačelnika Doboja. Član je [[Srpska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina)|Srpske demokratske stranke]]. == Biografija == Obren Petrović je rođen u Doboju, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Studirao je i diplomirao 24. decembra [[1988]]. godine na [[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu|Fakultetu političkih nauka u Zagrebu]] (smjer profesor odbrane i zaštite). Veći dio radnog vijeka do ratnih sukoba devedesetih proveo je u opštinskom Sekretarijatu za narodnu odbranu, te u Centru javne bezbjednosti Doboj gdje je obavljao različite poslove. Nakon penzionisanja u [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske]] prelazi u Administrativnu službu opštine Doboj, na mjesto šefa Odsjeka za civilnu zaštitu opštine Doboj. Nakon što su odlukama [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini]] smijenjena dva njegova prethodnika, odlukom Skupštine opštine Doboj Obren Petrović imenovan je na funkciju načelnika opštine 2002. godine. Na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2004.|Lokalnim izborima održanim 2004.]]<ref>http://www.izbori.ba/Documents/Documents/Rezultati%20izbora%2096-2002/Rezultati2004/Kratki/Nacelnici%20opstina%20u%20Republici%20Srpskoj.pdf</ref> godine, kao i na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2008.|Lokalnim izborima 2008.]] godine<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.izbori.ba/Mandati27102008/ShowMunicipality.asp?MunicipalityCode=038 |access-date=2018-03-10 |archive-date=2021-07-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210716072746/http://www.izbori.ba/mandati27102008/ShowMunicipality.asp?MunicipalityCode=038 |dead-url=yes }}</ref> biran je za načelnika opštine. Nekadašnja opština Doboj dobila je status Grada 18. jula 2012. godine kada je [[Narodna skupština Republike Srpske]] usvojila Zakon o Gradu Doboj<ref>{{Cite web |url=http://www.narodnaskupstinars.net/?q=la/akti/usvojeni-zakoni/zakon-o-gradu-doboj |title=Archive copy |access-date=2018-03-11 |archive-date=2019-02-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190225044846/http://www.narodnaskupstinars.net/?q=la/akti/usvojeni-zakoni/zakon-o-gradu-doboj |url-status=dead }}</ref>, tačnije [http://www.narodnaskupstinars.net/?q=la/akti/usvojeni-zakoni/zakon-o-lokalnoj-samoupravi-0 Zakon o lokalnoj samoupravi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180210180119/http://www.narodnaskupstinars.net/?q=la/akti/usvojeni-zakoni/zakon-o-lokalnoj-samoupravi-0 |date=2018-02-10 }}. Iste te godine održani su [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2012.|Lokalni izbori 2012]]<ref>https://izbori.ba/Rezultati/RezultatiPotvrdjeni/files/Glavni_report_trka_8_opstina_038.html</ref>, kada su građani izabrali Obrena Petrovića za prvog gradonačelnika Doboja. Na [[Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2016.|lokalnim izborima 2016. godine]]<ref>https://izbori.ba/rezultati_izbora_2016/?resId=13&langId=4#/8/38/0</ref> Petrović je po drugi put izabran za gradonačelnika Doboja. == Reference == {{reference}} == Vanjske veze == * [https://doboj.gov.ba Službena stranica Grada Doboj] * [http://www.sdsrs.com Srpska demokratska stranka - službena internet prezentacija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180310185835/http://www.sdsrs.com/ |date=2018-03-10 }} * [http://www.narodnaskupstinars.net Narodna skupština Republike Srpske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210227123253/http://www.narodnaskupstinars.net/ |date=2021-02-27 }} * [https://izbori.ba Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine] {{Lifetime|1957||Petrović, Obren}} [[Kategorija:Političari Republike Srpske]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački gradonačelnici]] [[Kategorija:Biografije, Doboj]] 5icqoylgyypqs6yicrb58x6mjn0nukl 0 4617359 42689549 42333991 2026-09-14T06:56:05Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689549 wikitext text/x-wiki {{Muzičar |ime = Nianell |slika = |opis_slike = |širina_slike = |pejzažno = |boja_pozadine = solista |ime_po_rođenju = Sonia Aletta Nel<ref>[http://www.rock.co.za/files/sarealnames.html Born to Sing], by Nianell.</ref> |alijas = |datum_rođenja = {{birth date and age|1971|9|25|df=y}} |mesto_rođenja = [[Omaruru]] |država_rođenja = [[Namibija]] |datum_smrti = |mesto_smrti = |država_smrti = |instrument = vokali, klavir, gitara |žanr = [[Pop muzika|pop]], [[Adult contemporary muzika|adult contemporary]] |zanimanje = [[Pjevanje|pjevačica]], [[tekstopisac]], [[motivacioni govornik]], autor<ref>[http://www.healyourlife.com/articles/author/nianell "Nianell's Articles"] at Heal Your Life.</ref> |aktivni_period = 1990 - sad |izdavačka_kuća = Nianell Enterprises |vezani_članci = [[Romanz]], [[Riana Nel]], Dozi |vebsajt = [http://www.nianell.co.za/ nianell.co.za] }} '''Nianell''' (rođena [[25. septembar|25. rujna]] [[1971]]. kao '''Sonia Aletta Nel''' u [[Omaruru]]u, [[Namibija]]) [[Afrikaans|afrikanerska]] je pjevačica, pijanistica, gitaristica i skladateljica, koja trenutno živi i radi u Južnoj Africi. U međunarodnim krugovima proslavile su je pjesme poput ''Who Painted The Moon'' i ''Angel Tongue''. Od njenih [[afrikaans]] hitova poznate su ''Magaliesburgse Aandlied'' i ''Sal Jy Onthou''. Njena pjesma ''I Hold the Sun and the Moon in my Hands'' je nominirana 2010. godine za pjesmu godine na ''LA Music Awards''.<ref>[http://www.nuus24.com/Vermaak/Nianell-gaan-Hollywood-toe-20100623 Nianell gaan Hollywood toe]{{Dead link|date=November 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Nuus24.</ref> == Biografija == Nakon odrastanja u [[Windhoek]]u i trogodišnje diplome iz lagane glazbe sa Pretoria Technikona u Južnoj Africi, Nianell je studirala klasičnu glazbu na [[Trinity College London|Trinity College]]u u [[London]]u i na [[Univerzitet Južne Afrike|Univerzitetu Južne Afrike]].<ref name="fiery">{{Cite web |title=Fresh Music - Nianell Biography |url=http://www.freshmusic.co.za/Nianell%20bio.htm |access-date=2018-05-01 |archive-date=2007-02-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070215041045/http://www.freshmusic.co.za/Nianell%20bio.htm |dead-url=yes }}</ref> Sama sklada svoju glazbu, pjeva na [[afrikaans]]u i na [[Engleski jezik|engleskom]] i svira [[klavir]] i [[Akustična gitara|akustičnu gitaru]]. Ima glasovni raspon od četiri oktave<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.nianell.co.za/about/ |access-date=2018-05-01 |archivedate=2018-04-28 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180428012028/http://www.nianell.co.za/about/ |deadurl=yes }}</ref> i njene pjesme se opisuju kao kombinacija "elemenata folka, popa, R&B-ja, countryja, klasične pa čak i keltske glazbe".<ref>{{Cite web |title=Famous Faces - Nianell |url=http://www.famousfaces.co.za/Artist.aspx/Id/7401/Nianell__/Active/Entertainer_Cabaret/Entertainer_Music_Solo_Artist/hide |access-date=2018-05-01 |archivedate=2016-08-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160808015802/http://www.famousfaces.co.za/Artist.aspx/Id/7401/Nianell__/Active/Entertainer_Cabaret/Entertainer_Music_Solo_Artist/hide |deadurl=yes }}</ref> Četiri njena albuma (''Who Painted The Moon'', ''Angel Tongue'', ''Life's Gift'' i ''I Know I'm Lucky'') su dostigla platinum status u Južnoj Africi. Nianellin prvi međunarodni platinum hit bila je pjesma ''Who Painted the Moon''. Pjesma ''Isn’t It?'' sa njenog prvog albuma ''Who Painted the Moon?'' postala je međunarodno poznata i puštala se na radio postajama u Kanadi i SAD. Sa pjesmama ''Have Faith'', ''Isn’t It?'', ''As One'', ''Just for Tonight'' i ''Who Painted the Moon?'' Nianell je imala pet Top 20 radio hitova u Južnoj Africi.<ref name="fiery" /> Novozelandska pjevačica [[Hayley Westernra]] je uradila ''cover'' pjesme ''Who Painted The Moon'' na svom albumu ''Pure''. Album se prodao u više od 2 milijuna primjeraka. Njen drugi album ''Angel Tongue'' (2004) je dostigao gold status u njenoj domovini. Osvojila je dvije [[South African Music Awards|SAMA nagrade]] 2005. godine: za ''Angel Tongue'' je osvojila ''Najbolji engleski contemporary album'', a za "We'll Find a Way" je osvojila ''Najbolji ženski tekstopisac''. Izdala je duet album sa [[Dozi (pjevač)|Dozijem]] 2009. godine. U travnju 2011. godine, izdala je svoj prvi album u Sjedinjenim Državama.<ref name=celinedion>[http://www.celinedion.com/blog/south-african-superstar-nianell-releases-her-debut-us-album "South African Superstar Nianell Releases Her Debut U.S. Album!"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120310112827/http://www.celinedion.com/blog/south-african-superstar-nianell-releases-her-debut-us-album |date=2012-03-10 }}, CelineDion.com.</ref>. Svoj duet album izdaje sa sastavom [[Romanz]] u svibnju 2011. godine.<ref name=celinedion /> Nianell je uspješna izvođačica uživo i redovno putuje [[Južna Afrika (regija)|južnom Afrikom]], ali također nastupa i u inozemstvu, kao npr. na ''UK Kasie Festival'' u ''[[Royal Albert Hall]]u'' u [[London]]u 2004. godine. ==Privatni život== Nianell i njen bivši muž,<ref>http://www.channel24.co.za/The-Juice/Nianell-gets-candid-about-her-failed-marriage-20150330</ref> Andrew Thompson, imaju trojke, sve djevojčice.<ref>[http://www.you.co.za/articles/Celebs/Magical-moments-for-Nianell "Magical moments for Nianell"], ''You''.</ref> Godine 1998., igrala je [[netball]] u namibijskom nacionalnom timu.<ref>{{Cite web |title=Who's Who SA - Nianell Nel-Thompson |url=http://www.whoswhosa.co.za/nianell-nel-thompson-6574 |access-date=2018-05-01 |archivedate=2011-07-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110711124419/http://www.whoswhosa.co.za/nianell-nel-thompson-6574 |deadurl=yes }}</ref> Nianellina mlađa sestra, [[Riana Nel]], također je cijenjena pjevačica i tekstopisac, ali se uglavnom bavi duhovnom glazbom. Sestre su u nekoliko prilika nastupale zajedno. ==Diskografija== ===Albumi=== *2002 - ''Who Painted the Moon'' (CD) *2004 - ''Angel Tongue'' (CD)<ref>[http://nianell.co.za/albums/angel-tongue "Angel Tongue"]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, nianell.co.za.</ref> *2006 - ''Life's Gift'' (CD)<ref>[http://nianell.co.za/albums/lifes-gift "Life's Gift"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170305091857/http://nianell.co.za/albums/lifes-gift/ |date=2017-03-05 }}, nianell.co.za.</ref> *2007 - ''As One'' (Live DVD, koncert u Emperor's Palace, [[Johannesburg]]) *2008 - ''I Know I'm Lucky'' (CD)<ref>[http://nianell.co.za/albums/i-know-im-lucky "I Know I'm Lucky"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170305133435/http://nianell.co.za/albums/i-know-im-lucky/ |date=2017-03-05 }}, nianell.co.za.</ref> *2009 - ''It Takes Two'', sa Dozijem (CD i DVD)<ref>[http://nianell.co.za/albums/it-takes-two "It Takes Two"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170305133518/http://nianell.co.za/albums/it-takes-two/ |date=2017-03-05 }}, nianell.co.za.</ref> *2010 - ''Sand & Water''<ref>[http://nianell.co.za/albums/sand-and-water "Sand & Water"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170305133245/http://nianell.co.za/albums/sand-and-water/ |date=2017-03-05 }}, nianell.co.za.</ref> *2011 - ''Who Painted the Moon'' (SAD kompilacijski album)<ref>{{Cite web |title=Mog.com - South African Superstar Nianell Releases Her Debut U.S. Album |url=http://mog.com/Music440/blog/2919962 |access-date=2018-05-01 |archivedate=2012-04-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120402135511/http://mog.com/Music440/blog/2919962 |deadurl=yes }}</ref><ref>[http://nianell.co.za/albums/who-painted-the-moon-us-compilation "Who Painted The Moon"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170305133301/http://nianell.co.za/albums/who-painted-the-moon-us-compilation/ |date=2017-03-05 }}, nianell.co.za.</ref> *2011 - ''[['N Duisend Drome]]''<ref>[http://nianell.co.za/albums/n-duisend-drome "'N Duisend Drome"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170305112043/http://nianell.co.za/albums/n-duisend-drome/ |date=2017-03-05 }}, nianell.co.za.</ref> *2012 - ''You're the One That I Want - Take 2''<ref>[http://nianell.co.za/albums/youre-the-one-that-i-want-take-2 "You're The One That I Want - Take 2"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170305133855/http://nianell.co.za/albums/youre-the-one-that-i-want-take-2/ |date=2017-03-05 }}, nianell.co.za.</ref> *2012 - ''My Heart''<ref>[http://nianell.co.za/albums/my-heart "My Heart"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170116193656/http://nianell.co.za/albums/my-heart/ |date=2017-01-16 }}, nianell.co.za.</ref> *2014 - ''Just Be''<ref>[http://nianell.co.za/albums/just-be "Just Be"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161024073803/http://nianell.co.za/albums/just-be/ |date=2016-10-24 }}, nianell.co.za.</ref> ==Izvori== {{reflist|30em}} == Vanjske veze == * [http://www.nianell.co.za/ Nianellina službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180429230827/http://www.nianell.co.za/ |date=2018-04-29 }} ===Glazbeni spotovi=== * {{YouTube|3g4IrkpTwg0|Angel Tongue}} * {{YouTube|jfOW3uOTZJY|Who Painted The Moon}} * {{YouTube|kiHhMpHSsVw|Magaliesburgse Aandlied}} * {{YouTube|YpeSKD_u5D8|Wense}} * {{YouTube|wE3aYNJlykw|'n Duisend Drome}} * {{YouTube|RtpLkyuprEg|Die Stem/La Voix}} {{Authority control}} [[Kategorija:Rođeni 1971.]] [[Kategorija:Južnoafričke pjevačice]] [[Kategorija:Afrikanerske pjevačice]] [[Kategorija:Namibijske pjevačice]] phkr71if7id1lspu03j10onpdc70874 0 4620364 42689611 40936549 2026-09-14T11:35:05Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689611 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Schulen Wegweiser.jpg|mini|Znak pred jednom od škola sa raznim opcijama koje učenici mogu da biraju.]] '''Obrazovanje u [[Njemačka|Njemačkoj]]''' primarno je u nadležnosti [[Njemačke pokrajine|njemačkih saveznih zemalja]] dok federalna vlada u [[Berlin|Berlinu]] igra sporednu ulogu. Predškolsko vrtićko obrazovanje je neobavezno i organizira se za djecu od jedne do šest godina starosti, dok je nakon šeste godine pohađanje škole obavezno. Obrazovni sistem u Njemačkoj je veoma šarolik budući da svaka od saveznih zemalja samostalno odlučuje o vlastitoj obrazovnoj politici. Unatoč tome, velika većina djece prvo u dobi od 6 do 11 godina pohađa takozvane ''Grundschule''. Srednjoškolsko obrazovanje u Njemačkoj grana se na 5 različitih vrsta srednjih škola. [[Gimnazija|Gimnazije]] za cilj imaju da pripreme učenike za dalje pohađanje visokog obrazovanja i završavaju se nakon 12. ili 13. razreda školovanja sa [[Matura|maturom]] koja se naziva ''Abitur''. ''Realschule'' je tip škole koji je na [[Južni Slaveni|južnoslavenskim]] prostorima nekadašnje [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] postojao pod nazivom ''realne gimnazije''. One imaju širi opseg obrazovnih ciljeva od pripreme za visoko obrazovanje, namijenjene su učenicima sa prosječnim uspjehom i završavaju se nakon 10. razreda školovanja sa ''Mittlere Reife'' ispitom. Ovaj ispit ne omogućuje upis na jedan od [[Lista univerziteta u Njemačkoj|univerziteta u Njemačkoj]] ali učenici mogu naknadno da polože abituru kako bi se kvalificirali za upis na institucije visokog obrazovanja. ''Hauptschule'' je treći oblik srednjih škola koji se na kraju 9. godine školovanja mogu završiti sa Hauptschulabschluss ispitom ili nakon 10. godine školovanja sa Realschulabschluss ispitom. Svi učenici sa završenim osnovnim obrazovanjem u Njemačkoj mogu pohađati ''Hauptschule'' tip srednjih škola dok upis u gimnazije i ''realschule'' ovisi o dotadašnjem uspjehu učenika. Uz ova tri tipa, postoji još i ''Gesamtschule'' tip škola koje kombiniraju prethodna tri tipa i ''Förder- or Sonderschulen'' tip škola koji je prilagođen za učenike sa posebnim potrebama. Velika većina institucija koje pružaju visoko obrazovanje u Njemačkoj ne naplaćuje školarine stranim i domaćim studentima ili su njihovi troškovi razmjerno mali čak i u poređenju sa sličnim troškovima u zemljama [[Istočna Evropa|istočne]] i [[Južna Evropa|južne Evrope]] ili zemljama bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Studenti često moraju unaprijed dokazati svoju kvalificiranost za upis na željeni studij putem polaganja prijemnog ispita. Opšte pravilo je da je Njemačkim studentima za upis univerziteta neophodna položena abitura, ali je od 2009. godine studentima sa najvišim stručnim tehničkim kvalifikacijama omogućeno da se prijavljuju. Studenti koji žele da se upišu na jednu od brojnih visokih škola (''Fachhochschule'') moraju imati položenu abituru, ''Fachhochschulreife'' ili ''Meisterbrief''. Ukoliko ne posjeduju jednu od ovih kvalifikacija studenti i dalje mogu upisati jednu od visokih škola ukoliko prije toga polože posebne prijemne ispite (''Begabtenprüfung'' ili ''Hochbegabtenstudium''). Poseban paralelni sistem šegrtskog obrazovanja kroz trening na radnom mjestu ''Duale Ausbildung'' postoji paralelno i u državnim školama i u nekim od kompanija. == Vanjske veze == {{Commonscat|Education in Germany}} * [https://www.daad.de/de/ Njemačka služba za akademsku razmjenu DAAD] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050212021359/http://www2.daad.de/ |date=2005-02-12 }} ''(na njemačkom i engleskom)'' {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Obrazovanje u Njemačkoj| ]] [[Kategorija:Njemačka]] [[Kategorija:Obrazovanje po državama|Njemačka]] e2ddne3sjpwqgk4f5as5g17az3p8fw9 0 4620483 42689447 41802200 2026-09-13T17:30:05Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Biografije, Panamá|Biografije, Panamá]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42689447 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Felipe Baloy | slika = Felipe Baloy.jpg | punoime = Felipe Abdiel Baloy Ramírez | nadimak = | datumrođenja = [[24. veljače]] [[1981.]] | rodnigrad = {{flagicon|PAN}} [[Ciudad de Panamá|Panamá]] | rodnadržava = [[Panama]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = Panama | visina = 1.85 m | pozicija = branič | trenutniklub = {{flagicon|GUA}} [[C.S.D. Municipal|Municipal]] | brojnadresu = 23 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 1999 | klubovi1 = {{flagicon|PAN}} [[A.F.C. Euro Kickers|Euro Kickers]] | nastupi(golovi)1 = 25 (3) | godine2 = 2000 | klubovi2 = {{flagicon|PAN}} [[Sporting San Miguelito|Sporting '89]] | nastupi(golovi)2 = 30 (4) | godine3 = 2001 – 2002 | klubovi3 = {{flagicon|KOL}} [[Envigado F.C.|Envigado]] | nastupi(golovi)3 = 37 (3) | godine4 = 2003 | klubovi4 = {{nowrap|{{flagicon|KOL}} [[Independiente Medellín]]}} | nastupi(golovi)4 = 9 (0) | godine5 = 2003 – 2004 | klubovi5 = {{flagicon|BRA}} [[Grêmio Foot-Ball Porto Alegrense|Grêmio]] | nastupi(golovi)5 = 50 (3) | godine6 = 2005 | klubovi6 = {{flagicon|BRA}} [[Clube Atlético Paranaense|Atlético Paranaense]] | nastupi(golovi)6 = 5 (0) | godine7 = 2005 – 2009 | klubovi7 = {{flagicon|MEX}} [[C.F. Monterrey|Monterrey]] | nastupi(golovi)7 = 145 (10) | godine8 = {{nowrap|2010 – 2013}} | klubovi8 = {{flagicon|MEX}} [[Santos Laguna]] | nastupi(golovi)8 = 125 (4) | godine9 = 2014 – 2016 | klubovi9 = {{flagicon|MEX}} [[Monarcas Morelia]] | nastupi(golovi)9 = 13 (0) | godine10 = 2015 – 2016 | klubovi10 = → {{flagicon|MEX}} [[Club Atlas|Atlas]] | nastupi(golovi)10 = 19 (2) | godine11 = 2016 – 2017 | klubovi11 = {{flagicon|KOL}} [[Rionegro Águilas]] | nastupi(golovi)11 = 13 (0) | godine12 = 2017 | klubovi12 = {{flagicon|PAN}} [[Tauro F.C.|Tauro]] | nastupi(golovi)12 = 5 (2) | godine13 = 2017 – | klubovi13 = {{flagicon|GUA}} [[C.S.D. Municipal|Municipal]] | nastupi(golovi)13 = 19 (1) | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | godine16 = | klubovi16 = | nastupi(golovi)16 = | godine17 = | klubovi17 = | nastupi(golovi)17 = | godine18 = | klubovi18 = | nastupi(golovi)18 = | godine19 = | klubovi19 = | nastupi(golovi)19 = | godine20 = | klubovi20 = | nastupi(golovi)20 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2001 – 2018 | nacionalneekipe1 = {{NogRep|PAN}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 99 (4) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 25.6.2018 }} '''Felipe Abdiel Baloy Ramírez''' ([[Ciudad de Panamá]], [[24. veljače]] [[1981.]]) je [[Panama|panamski]] nogometaš i bivši reprezentativac koji igra kao branič za [[Gvatemala|gvatemalski]] klub [[C.S.D. Municipal]]. Cijelu svoju klupsku karijeru proveo je u različitim zemljama [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]], od [[Meksiko|Meksika]] do [[Brazil]]a. Za [[Panamska nogometna reprezentacija|reprezentaciju Paname]] debitirao je još [[2001.]] godine, a kasnije je bio dio reprezentacije na njezinom debitantskom nastupu na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|Svjetskom prvenstvu 2018.]] godine u [[Rusija|Rusiji]]. U utakmici protiv [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]], koju je Panama na koncu izgubila 6:1, Baloy je postigao počasni gol za svoju zemlju i tako postao prvi reprezentativac Paname koji je postigao gol na tom natjecanju. Uz to je, sa svojih 37 godina, ušao u historiju kao jedan od najstarijih strijelaca u historiji [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetskih prvenstava]]. Nakon prvenstva se povukao iz reprezentacije. {{Sastav Panama 2018 SP}} {{Životni vijek|1981||Baloy, Felipe}} {{Commonscat}} [[Kategorija:Panamski fudbaleri]] [[Kategorija:Biografije, Panamá]] c2ac3khvc8z1dwnco7fkovpfftimklt 3 4624536 42689110 40846941 2026-09-13T12:56:35Z AcaBot 120650 /* top */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689110 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[image:Nuvola apps important.svg|30px]] | Molimo vas da prestanete. Ako nastavite [[WP:V|vandalizirati]] stranice, {{#if:|kao što ste uradili na članku „[[:{{{1}}}]]“,}} bit će vam zabranjeno uređivati Wikipediju. {{#if:|{{{2}}}}}<!-- Template:WV4 (Upozorenje za prestanak) --> |}[[Kategorija:Stranice sa templateom WV]] --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 13:30, 7 rujan-септембар 2018 (CEST) {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je zabranjeno uređivati Wikipediju na period od 30 dana zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |} --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 11:43, 8 rujan-септембар 2018 (CEST) bw5f1hfi4l24s0kpw71o85evkmez2gv 14 4634856 42689355 41565068 2026-09-13T13:42:08Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[Kategorija:Stranice s čarobnim linkovima za ISBN]] na [[Kategorija:Stranice s čarobnim vezama za ISBN]] bez ostavljanja preusmjerenja 41565068 wikitext text/x-wiki __HIDDENCAT__ U ovu kategoriju za praćenje smještaju se stranice koje sadrže čarobne linkove za međunarodni standardni knjižni broj ([[ISBN]]). Radi uklanjanja stranice iz kategorije molimo vas da učinite ovo: * Vikitekst <code><nowiki>ISBN BROJ</nowiki></code> zamijenite kodom <code><nowiki>{{ISBN|BROJ}}</nowiki></code> '''Primjer''': * Vikitekst <code><nowiki>ISBN 0-7475-3269-9</nowiki></code> treba zamijeniti kodom <code><nowiki>{{ISBN|0-7475-3269-9}}</nowiki></code> == Povezane kategorije == * [[:Kategorija:Stranice s čarobnim linkovima za PMID]] * [[:Kategorija:Stranice s čarobnim linkovima za RFC]] g9uq2wjitgmvakjkokxtlccp7zs82yv 42689356 42689355 2026-09-13T13:42:22Z Aca 108187 42689356 wikitext text/x-wiki __HIDDENCAT__ U ovu kategoriju za praćenje smještaju se stranice koje sadrže čarobne linkove za međunarodni standardni knjižni broj ([[ISBN]]). Radi uklanjanja stranice iz kategorije molimo vas da učinite ovo: * Vikitekst <code><nowiki>ISBN BROJ</nowiki></code> zamijenite kodom <code><nowiki>{{ISBN|BROJ}}</nowiki></code> '''Primjer''': * Vikitekst <code><nowiki>ISBN 0-7475-3269-9</nowiki></code> treba zamijeniti kodom <code><nowiki>{{ISBN|0-7475-3269-9}}</nowiki></code> == Povezane kategorije == * [[:Kategorija:Stranice s čarobnim vezama za PMID]] * [[:Kategorija:Stranice s čarobnim vezama za RFC]] cnnt309f9n6u5z4j76ldqdp9awotd8h 42689357 42689356 2026-09-13T13:42:54Z Aca 108187 42689357 wikitext text/x-wiki __HIDDENCAT__ {{prazna kategorija}} U ovu kategoriju za praćenje smještaju se stranice koje sadrže čarobne linkove za međunarodni standardni knjižni broj ([[ISBN]]). Radi uklanjanja stranice iz kategorije molimo vas da učinite ovo: * Vikitekst <code><nowiki>ISBN BROJ</nowiki></code> zamijenite kodom <code><nowiki>{{ISBN|BROJ}}</nowiki></code> '''Primjer''': * Vikitekst <code><nowiki>ISBN 0-7475-3269-9</nowiki></code> treba zamijeniti kodom <code><nowiki>{{ISBN|0-7475-3269-9}}</nowiki></code> == Povezane kategorije == * [[:Kategorija:Stranice s čarobnim vezama za PMID]] * [[:Kategorija:Stranice s čarobnim vezama za RFC]] 6o9bq263e7ooqfy6j8nsowyub54dd2z 3 4644241 42689316 40921444 2026-09-13T13:16:10Z AcaBot 120650 /* Blokada */ supstitucija šablona {{WVn}} 42689316 wikitext text/x-wiki <div style="width:100%; line-height: 18px; border: 2px solid #a3bfb1; margin-bottom: 3px; background-color: #f5fffa; text-align:left;"> <div style="background-color:#cef2e0; padding:1em 0.4em 0px; text-align:center; line-height: 25px;"> <div style="font-size:120%;">'''Pozdrav, {{PAGENAME}}! [[Wikipedia:Dobrodošli|Dobro došli]] na [[Srpskohrvatska Wikipedija|Wikipediju]] na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]]!'''</div> <div style="padding-top:4px;">[[Datoteka:English language.svg|25px]] Don't speak Serbo-Croatian? Talk to us in English on [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|our village pump]].</div> </div> <div style="padding: 1em;">Prije nego što počnete raditi na Wikipediji, preporučamo da pogledate stranicu [[Posebno:Recentchanges|Nedavne izmjene]] na kojoj se najbrže može saznati za nove zanimljive članke, ko je trenutno aktivan, odnosno šta i kako se trenutno radi.<br /><br />Također preporučamo da prije početka rada na Wikipediji pročitate sljedeće stranice:</div> <div style="min-width:380px;width:50%;float:left;"><div style="padding-left:3em;"> {| cellpadding="6" style="background:transparent" | [[Datoteka:Gnome-help.svg|30px|link=Wikipedia:Kurs/Tečaj]] | [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|'''Kurs ili tečaj''']]<br />Upoznajte se s osnovama Wikipedije! |- | [[Datoteka:Simple Information.svg|30px|link=Pomoć:Sadržaj]] | [[Pomoć:Sadržaj|'''Stranice za pomoć''']]<br />Ovdje se nalazi sadržaj svih stranica za pomoć. |- | [[Datoteka:Internet-group-help-faq.svg|30px|link=Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja]] | [[Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja|'''Najčešće postavljana pitanja''']]<br />Ovo je spisak najčešće postavljenih pitanja. |- | [[Datoteka:Notepad icon wide.svg|30px|link=Wikipedia:Kako uređivati stranicu]] | [[Wikipedia:Kako uređivati stranicu|'''Kako uređivati stranicu''']]<br />Upoznajte se s osnovama uređivanja! |} </div></div> <div style="min-width:380px;width:50%;float:left;"><div style="padding-left:3em;"> {| cellpadding="6" style="background:transparent" | [[Datoteka:Sandbox.svg|30px|link=Wikipedia:Igralište]] | [[Wikipedia:Igralište|'''Igralište''']]<br />Ovdje možete eksperimentirati. |- | [[Datoteka:Nuvola apps kuser.svg|30px|link=Wikipedia:Pijaca-Пијаца]] | [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|'''Pijaca''']]<br />Ovo je forum za rasprave među korisnicima. |- | [[Datoteka:Unesco Cultural Heritage logo.svg|30px|link=Wikipedia:Pet stubova Wikipedije]] | [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|'''Pet stubova Wikipedije''']]<br />Upoznajte se s pet stuba koji određuju karakter Wikipedije. |- | [[Datoteka:Ambox warning yellow.svg|30px|link=Wikipedia:Šta Wikipedia nije]] | [[Wikipedia:Šta Wikipedia nije|'''Šta Wikipedia nije''']]<br />Pogledajte čemu nije mjesto na Wikipediji. |} </div></div> <div style="padding: 1em 1em 0em; clear:both">Na [[Wikipedia:Stranica za razgovor|stranici za razgovor]] se '''potpisujte''': bilo da utipkate 4&#160;tilde <code><nowiki>~~~~</nowiki></code> bilo da kliknete na ikonu [[Datoteka:Insert-signature2.svg|25px]] na traci za uređivanje. Izmjene [[Wikipedia:Što je članak?|članaka]] se '''nikad ne potpisuju'''.</div> ---- <div style="padding: 0.5em 1em 0.7em 1em; text-align:center"> Nadamo se da ćete ovdje uživati, dajući svoj doprinos i da ćete postati stalni saradnik, '''Wikipedijanac'''! Ako imate bilo kakva pitanja, slobodno se obratite meni ili drugim urednicima na [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijaci]]. Još jednom, dobro došli na Wikipediju, projekt slobodne enciklopedije. Sretan rad! </div> </div> --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 14:55, 5 oktobar 2019 (CEST) ==Blokada== {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Image:Stop x nuvola with clock.svg|40px]] | '''Vama je zabranjeno uređivati Wikipediju na period od 7 dana zbog razornih izmjena.''' Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da [[WP:V|vandalizam]] (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja [[Wikipedia:Neutralno gledište|neutralnog gledišta]]) neće biti tolerisana. |}--[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 14:56, 5 oktobar 2019 (CEST) d4kfqpj9q72bvo0uxz18n9xctyfnvgt 0 4656799 42689534 40998515 2026-09-14T01:11:11Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689534 wikitext text/x-wiki {{Nacionalni park | naziv = Nacionalni park Toubkal | orginalni naziv = اخنيفيس الوطني جبل | slika = Imlil,_Marrocos.jpg | slika_opis = [[Pejzaž]] parka | karta=Toubkal_National_Park_map.png | širina-stupnjevi = 31 | širina-minute = 5 | širina-sekunde =0 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 7 | dužina-minute =5 | dužina-sekunde =0 | dužina-oznaka = W | lokacija = [[Marrakesh-Safi|Regija Marrakesh-Safi]] ([[Visoki Atlas]]) | površina = 380 | država = {{flag|Maroko}} | najbliži grad = [[Marakeš]] | osnovan = [[1942]]. | broj posjetitelja = | službena stranica =[http://parc-national-toubkal.ma/ Parc National Toubkal] }} '''Nacionalni park Toubkal''' ([[Arapski jezik|arapski]]: اخنيفيس الوطني جبل) je [[nacionalni park]] na [[jugozapad]]u [[Maroko|Maroka]] u [[planinski masiv|planinskom masivu]] [[Visoki Atlas]] u [[Marrakesh-Safi|Regiji Marrakesh-Safi]]. ==Historija i karakteristike == Najviši [[vrh]] [[Sjeverna Afrika|Sjeverne Afrike]] [[Toubkal]], [[visina|visok]] 4.165 [[metar]]a, je svoje [[ime]] dobio je po prvom [[nacionalni park|nacionalnom parku]] u [[Maroko|Kraljevini Maroko]], osnovanom [[1942]].<ref name=brit/> On je i najveća atrakcija [[Nacionalni park|nacionalnog parka]], koji je pored tog poznat po [[Skijanje|skijanju]] [[Zima|zimi]] a [[ljeto|ljeti]] po [[Planinarstvo|planinarenju]].<ref name=alp>{{cite web | url =https://www.summitpost.org/jbel-toubkal/150232 | title =''Jbel Toubkal'' | accessdate = 3. 6. 2020 | language=engleski | publisher=SummitPost}}</ref> [[Nacionalni park]] Toubkal prostire se na 380 [[km²]], udaljen 70 [[km]] [[jug|južno]] od [[grad]]a [[Marakeš]]a.<ref name=brit/> Pored izuzetne [[bioraznolikost]]i, ovaj park nudi posjetiteljima šetnje po [[visoravan|visoravnima]] i duž [[rijeka (vodotok)|riječnih]] [[klisura]] sa kristalno čistom [[pitka voda|vodom]]. Kao i svim ostalim zaštićenim područjima u Maroku, i Nacionalnim parkom Toubkal, upravlja resor za vode i šume - Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva, ruralnog razvoja, voda i šuma.<ref name=brit>{{cite web | url =http://parc-national-toubkal.ma/ | title =''Parc National de Toubkal'' | accessdate =4. 6. 2020 | language =francuski | publisher =Parc National de Toubkal | archive-date =2020-06-12 | archive-url =https://web.archive.org/web/20200612200800/http://parc-national-toubkal.ma/ | url-status =dead }}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Toubkal National Park}} * [http://parc-national-toubkal.ma/ ''Parc National de Toubkal'']{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr icon}} [[Kategorija:Nacionalni parkovi u Maroku|Nacionalni park Toubkal]] nzim6q1eogb10f86dg7fnqjti56wvk9 0 4669648 42689525 42591551 2026-09-13T22:48:47Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689525 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Mustafa Busuladžić | slika = Mustafa_Busuladzic.jpg | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = [[1. april]] [[1914.]] | mjesto_rođenja = [[Trebinje]], [[Austro-Ugarska]] | datum_smrti = [[29. juni]] 1945. | mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[FNRJ]] | nacionalnost = [[Bošnjak]] | druga_imena = | zanimanje = pisac | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajni_radovi = }} '''Mustafa Busuladžić''' (1. april 1914 – 29. juni 1945) bio je pisac, naučnik i nacistički ideolog. Bio je nosilac ideje [[Nacionalizam|nacionalističkog]] i [[Panislamizam|panislamskog]] pokreta [[Mladi muslimani]],<ref>{{cite web |url=https://akos.ba/moze-li-skola-nositi-ime-po-mustafi-busuladzicu-najveci-bosnjacki-intelektualac-20-st/ |title=Može li škola nositi ime po Mustafi Busuladžiću: Najveći bošnjački intelektualac 20. vijeka |work=AKOS.ba |access-date=19. 8. 2017 |archive-date=2021-01-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210123005644/https://akos.ba/moze-li-skola-nositi-ime-po-mustafi-busuladzicu-najveci-bosnjacki-intelektualac-20-st/ |dead-url=yes }}</ref><ref>{{cite web |url=http://saff.ba/ambasadi-sad-u-bih-smeta-antifasista-busuladzic-a-prihvatljiv-im-je-draza-mihailovic/ |title=Ambasadi SAD u BiH smeta antifašista Busuladžić, a prihvatljiv im je Draža Mihailović |work=SAFF.ba |access-date= 19. 8. 2017}}</ref><ref>{{cite web |url=http://saff.ba/mustafa-busuladzic-nasa-tolerancija/ |title=Mustafa Busuladžić: Naša tolerancija |work=SAFF.ba |access-date= 19. 8. 2017}}</ref><ref>{{cite web |url=https://akos.ba/david-kamhi-ugledni-bosansko-sefardski-intelektualac-o-mustafi-busuladzicu/ |title=David Kamhi ugledni bosansko-sefardski intelektualac o Mustafi Busuladžiću |work=AKOS.ba |access-date= 19. 8. 2017}}</ref><ref>{{cite web |url=https://akos.ba/kako-je-i-zasto-osuden-mustafa-busuladzic/ |title=Kako je i zašto osuđen Mustafa Busuladžić |work=AKOS.ba |access-date= 19. 8. 2017}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/mulaosmanovic-zaboravljanjem-spahe-i-busuladzica-bosnjaci-sami-sebe-ruse/140629079 |title=Mulaosmanović: Zaboravljanjem Spahe i Busuladžića Bošnjaci sami sebe ruše |work=klix.ba |access-date= 19. 8. 2017}}</ref><ref>{{cite web |url=http://bosnjaci.net/prilog.php?pid=42271 |title=MUSTAFA BUSULADŽIĆ - ALIM KOJI JE NADIŠAO SVOJE VRIJEME! |work=bosnjaci.net |access-date=19. 8. 2017 |archive-date=2018-09-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180924033627/http://bosnjaci.net/prilog.php?pid=42271 }}</ref> antikomunist i antisemitist.<ref>{{cite web |url=http://www.mm.co.ba/index.php/bs/aktuelno/vijesti-iz-bih/586-na-dananji-dan-29061945-ubijen-je-mustafa-busuladi |title=Na današnji dan, 29. 6. 1945. ubijen je Mustafa Busuladžić |work=mm.co.ba |access-date=18. 8. 2017 |archive-date=2018-03-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180309120258/http://www.mm.co.ba/index.php/bs/aktuelno/vijesti-iz-bih/586-na-dananji-dan-29061945-ubijen-je-mustafa-busuladi }}</ref><ref name="STAV">{{cite web |url=http://stav.ba/kako-je-i-zasto-osuden-mustafa-busuladzic |title=KAKO JE I ZAŠTO OSUĐEN MUSTAFA BUSULADŽIĆ |work=STAV.ba |access-date= 18. 8. 2017}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.nap.ba/new/vijest.php?id=13529 |title=Prije 70 godina u Sarajevu kod Željezničke stanice strijeljan Mustafa Busuladžić |work=nap.ba |access-date=18. 8. 2017 |archive-date=2018-03-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180309054209/http://www.nap.ba/new/vijest.php?id=13529 |url-status=dead }}</ref> Podržavao je stavove [[Nacizam|nacističke]] i ustaške propagande i progona [[Jevreji u Bosni i Hercegovini|Jevreja u Sarajevu]], te je svojim pisanim djelima i esejima u novinama [[Osvit (novine)|Osvit]] podržavao [[Ustaše|Ustaški pokret]].<ref name="STAV"/> Pored maternjeg [[Bosanski jezik|bosanskog jezika]] govorio je i [[Arapski jezik|arapski]], [[Turski jezik|turski]], [[Njemački jezik|njemački]], [[Francuski jezik|francuski]] i [[Italijanski jezik|italijanski]] jezik.<ref>{{cite web |url=https://akos.ba/kroz-mustafu-busuladzica-do-spoznaje-o-uzvisenosti-istine/ |title=Kroz Mustafu Busuladžića do spoznaje o uzvišenosti istine |work=[[AKOS]].ba |access-date=18. 8. 2017 |archive-date=2017-08-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170821043737/https://akos.ba/kroz-mustafu-busuladzica-do-spoznaje-o-uzvisenosti-istine/ |dead-url=yes }}</ref> == Biografija == === Obrazovanje === Rođen je 1. aprila 1914. godine u Gorici kod [[Trebinje|Trebinja]], od oca Smaila i majke Emine.<ref>{{cite web |url=https://hanefijskimezheb.wixsite.com/bosna/single-post/2017/06/07/Mustafa-Busulad%C5%BEi%C4%87 |title=Mustafa Busuladžić |work=hanefijskimezheb.com |access-date=18. 8. 2017 |archive-date=25. 2. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190225161957/https://hanefijskimezheb.wixsite.com/bosna/single-post/2017/06/07/Mustafa-Busulad%C5%BEi%C4%87 |url-status=dead }}</ref> [[Mekteb]] i osnovnu školu pohađao je u rodnom mjestu nakon čega odlazi u [[Travnik]] gdje se upisuje u [[Elči Ibrahim-pašina medresa|Elči Ibrahim-pašinu medresu]]. Poslije jedne ili dvije godine provedene u travničkoj medresi, prebacuje se na dalje školovanje u [[Gazi Husrev-beg]]ovu medresu u [[Sarajevo|Sarajevu]] gdje i maturira [[1936]]. godine. Kao učenik medrese objavljivao je svoje tekstove u ''[[Islamski glas|Islamskom glasu]]'', ''[[Novi behar|Novom Beharu]]'', ''[[Obzor]]u'', ''[[Svijest (časopis)|Svijesti]]'', ''[[El-Hidaja|El-Hidaji]]'', ''[[Glasnik VIS|Glasniku VIS-a]]'', ''[[Naša domovina|Našoj domovini]]'' i drugim publikacijama. Nakon završene [[medresa|medrese]] upisao se na Višu islamsku šerijatsku školu u [[Sarajevo|Sarajevu]] gdje je diplomirao [[1941.]] godine. Iza toga proveo je dvije godine u [[Rim]]u na postdiplomskom studiju iz orijentalistike. Tada je bio saradnik [[italija]]nskih časopisa ''[[Mondo Arabo]]'' i ''[[Oriente Moderno]]''. U Rimu je radio kao prevodilac vijesti i spiker na radiostanici.<ref name="STAV"/> Bio je zaposlen u [[Sarajevo|Sarajevu]] kao [[profesor]] u [[Šerijat]]skoj [[gimnazija|gimnaziji]], a honorarno je radio u Ženskoj [[medresa|medresi]], Realnoj gimnaziji i Srednjoj tehničkoj školi. Pored prosvjetnog i pedagoškog rada mnogo je pisao i prevodio. U vrijeme kada su [[Mladi muslimani]] djelovali kao podružnica [[El-Hidaja|El-Hidaje]], organizacije islamskog svećenstva [[NDH|Nezavisne države Hrvatske]] Mustafa Busuladžić je u Sarajevu bio njihov zvanični predsjednik (poslije [[Kasim Dobrača|Kasima Dobrače]], a na prijedlog [[Mehmed Handžić|Mehmeda Handžića]]). Mustafa Busuladžić je bio jedan od [[musliman]]skih [[pisac]]a u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], a iz njegovog opusa izdvaja se brošura ''Muslimani u Sovjetskoj Rusiji'' u kojoj je opisao teško stanje [[musliman]]a u [[Rusko carstvo|Ruskom carstvu]] koje se još više pogoršalo nakon dolaska boljševika na vlast. U svojim osvrtima objavljenih u Osvitu nakon progona Židova u Sarajevu napisao je:{{izdvojeni citat|Kod nas su se ljudi borili protiv Židova i njihovih špekulacija, protiv njihovih prevara i izrabljivanja. Njih je nestalo iz čaršije, ali je u čaršiji ostao židovski duh špekulacije, podvaljivanja, nabijanja cijena i lihvarenja u tolikoj mjeri da pokvarenost stanovitih trgovaca, bez obzira na vjeru, zasjenjuje rad nestalih Židova.<ref>[http://www.zurnal.info/novost/20099/zasto-ste-uvrijedili-nevine-zrtve-i-pravednike-koji-su-nam-spasavali-obraz Argumenti oko Mustafe Busuladžića: Zašto ste uvrijedili nevine žrtve i pravednike koji su nam spašavali obraz?]</ref>}} == Suđenje == S obzirom na to da je Mustafa bio jedan od protivnika komunizma što je potvrdio i objavljivanjem djela o muslimanima u bivšem SSSR-u, nova vlast ga je ubrzo uhapsila i prebacila u vojni zatvor. Nakon oslobođenja Sarajeva i dolaskom komunista na vlast, uhapšen je polovinom aprila 1945, a suđeno mu je pred vojnim sudom 22-23. maja u tadašnjoj Osman-pašinoj kasarni. Optužen je kao suradnik okupatora, zbog suradnje sa jeruzalemskim [[muftija|muftijom]] i članom [[SS]]-a [[Mohammed Amin al-Husseini|al-Husseinija]], te zato što je bio nastavnik u školi imama [[SS]] divizije. Kao dokazni materijal tužilac je priložio antikomunističku brošuru "Muslimani u sovjetskoj Rusiji", kopiju pisma protiv Srba [[Mehmed Handžić|Mehmeda Handžića]] koje je preveo i predao al-Husseiniju, kopiju pisma koju je predao muftiji zbog zarobljenika zatvorenih u Zagrebu, članak ''Naša tolerancija'' objavljen u ''Osvitu'', u kom ukazuje da su [[Židovi]] zajednički neprijatelji Arapa, muslimana i kršćana, te pozdravno pismo,<ref name="STAV"/> napisano 11. maja 1941 na svečanoj sjednici [[El-Hidaja|El-Hidaje]] upućeno [[poglavnik]]u [[NDH]] [[Ante Pavelić|Anti Paveliću]], podpredsjedniku vlade Nezavisne države Hrvatske [[Osmanbeg Kulenović|Osmanbegu Kulenoviću]], doglavniku i ministru za bogoštovlje i nastavu [[Mile Budak|Mili Budaku]] i doglavniku [[Ademagi Mešiću]],<ref name="TAC"/> te govor protiv Srba koji je pročitan pred [[Careva džamija (Sarajevo)|Carevom džamijom]] u Sarajevu.<ref name="STAV"/> Vojni ga je sud skupa s [[Atif Hadžikadić|Atifom Hadžikadićem]], tadašnjim gradonačelnikom osudio na smrt strijeljanjem. Strijeljanje je izvršeno noću u sarajevskom naselju [[Velešići]] iza željezničke stanice.<ref>{{cite web |url=http://bosnae.info/index.php/mustafa-busuladzic-najbrilijantniji-bosnjacki-um-xx-stoljeca-cija-je-ideja-nadzivjela-komunisticki-sistem-koji-ga-je-likvidirao |title=Mustafa Busuladžić – najbrilijantniji bošnjački um XX stoljeća čija je ideja nadživjela komunistički sistem koji ga je likvidirao |work=bosnae.info |access-date=18. 8. 2017 |archive-date=2017-08-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170819021549/http://bosnae.info/index.php/mustafa-busuladzic-najbrilijantniji-bosnjacki-um-xx-stoljeca-cija-je-ideja-nadzivjela-komunisticki-sistem-koji-ga-je-likvidirao |url-status=dead }}</ref> == Kontroverze == Danas jedna ulica u [[Sarajevo|sarajevskom]] naselju [[Breka]] na [[Koševo (Sarajevo)|Koševu]] nosi njegovo ime. Ulica je prije nosila ime [[Narodni heroj|narodnog heroja]] [[SFRJ]] [[Fuad Midžić|Fuada Midžića]].<ref name="TAC">{{cite web |url=http://tacno.net/kolumna/bosnjaci-i-fasizam/ |work=tacno.net |title=Bošnjaci i fašizam |access-date=18. 8. 2017 |archive-date=2017-08-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170819020011/http://www.tacno.net/kolumna/bosnjaci-i-fasizam/ |url-status=dead }}</ref> [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupnički dom Parlamenta BiH]] usvojio je 11. januara 2021. godine poslaničku inicijativu zastupnika [[Naša stranka|Naše stranke]] Damira Arnauta u kojoj se traži od općina i gradova u Bosni i Hercegovini zamijene nacistički i fašistički nazivi ulica, škola i drugih javnih površina.<ref name="KL">{{cite web | url = https://www.klix.ba/vijesti/bih/damir-arnaut-pocetak-kraja-nazivima-ulica-i-skola-po-nacistima-i-fasistima/210112025| title = Damir Arnaut: Početak kraja nazivima ulica i škola po nacistima i fašistima| last = | first = | date =12. 1. 2021 | website = klix.ba| publisher = | access-date =17. 1. 2021| language =}}</ref><ref name="FA">{{cite web | url =https://www.faktor.ba/vijest/neprovodiva-arnautova-inicijativa-snsd-brani-vojvode-hoce-li-nasa-stranka-i-nip-mijenjati-nazive-ulica-u-sarajevu/111876 | title =(Ne)provodiva Arnautova inicijativa: SNSD brani vojvode, hoće li Naša stranka i NiP mijenjati nazive ulica u Sarajevu? | last = | first = | date =15. 1. 2021 | website =faktor.ba | publisher = | access-date =17. 1. 2021 | language = }}</ref> U inicijativi je pored ostalih{{efn|name=ini|U inicijativi se navode imena: [[Mile Budak]], [[Draža Mihailović]], [[Osman Rastoder]], [[Rade Radić]], [[Sulejman Pačariz]], [[Jure Francetić]], Mustafa Busuladžić, [[Mladen Lorković|Lorković]]-[[Ante Vokić|Vokić]], [[Uroš Drenović]], [[Ivo Zelenika Tovarnik]], [[Dragiša Vasić]], [[Avdaga Hasić]], [[Stevan Moljević]], [[Husein Đozo]], [[Đuro Spužević]], [[Muhamed Panđa]], [[Rafael Boban]], [[Pavle Đurišić]].}} spomenut i Busuladžić.<ref name="KL"/> Osnovnoj školi Dobroševići u općini [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] 2016. godine promijenjeno je ime u ''Javna ustanova Osnovna škola "Mustafa Busuladžić"'', što je manjim dijelom izazvalo negodovanje među zastupnicima Skupštine Novog Grada, zbog Busuladžićevog podržavanja [[Ustaše|ustaškog pokreta]], [[Antisemitizam|antisemitizma]] i izjava o [[Židovi]]ma gdje ističe ''"židovski duh špekulacije, podvaljivanja, nabijanja cijena i lihvarenja"'' i veličanju [[Nacizam|nacionalsocijalizma]] za vrijeme Drugog svjetskog rata.<ref>{{cite web |url=http://avaz.ba/vijesti/259549/preimenovanja-skola-i-ulica-u-sarajevu-os-dobrosevici-postala-os-mustafa-busuladzic |title=Preimenovanja škola i ulica u Sarajevu: OŠ Dobroševići postala OŠ Mustafa Busuladžić |work=avaz.ba |access-date=20. 8. 2017 }}</ref> Marta 2018. godine Skupština Kantona Sarajevo je donijela odluku o promjeni naziva škole na prijašnje ime "OŠ Dobroševići".<ref name="SlEv">{{cite web |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/skola-mustafa-busuladzic-sarajevo/29082495.html|work=slobodnaevropa.org |title=Antifašistička tradicija ponovo pobijedila Busuladžića | date =8. 3. 2018|access-date= 17. 1. 2021}}</ref><ref name="NG">{{cite web |url=https://www.novigradsarajevo.ba/osnovne-skole|work=novigradsarajevo.ba |title=Osnovne škole | date =|access-date= 17. 1. 2021}}</ref> U Sarajevu i dalje postoji nekoliko ulica koji nose imena bivših čelnika [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], među kojima je jedna ulica Mustafe Busuladžića koja se nalazi u sjevernom dijelu općine [[Centar (Sarajevo)|Centar]].<ref>{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/kanton-sarajevo-ulice-nazivi-busuladžić-budak/30676034.html|title=Sarajlije i dalje hodaju ulicama poklonika fašizma|website=Radio Slobodna Evropa|language=sh|access-date=2021-07-05}}</ref> == Bibliografija == * ''Muslimani u Evropi - izabrani spisi'', Sejtarija, 1997. * ''Muslimani u Rusiji'', 1997. == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjske veze == * [https://www.researchgate.net/publication/334208506_Slucaj_Mustafe_Busuladzica_-_sa_povijesne_margine_ka_politikantskom_centru_The_Example_of_Mustafa_Busuladzic_-_From_the_Marginal_Historical_Person_to_the_Political_Center Slučaj Mustafe Busuladžića – sa povijesne margine ka politikantskom centru] – [[Husnija Kamberović]], [[Univerzitet u Sarajevu]] {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1914|1945|Busuladžić, Mustafa}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Islamski teolozi]] [[Kategorija:Kvislinzi]] [[Kategorija:Nacisti]] [[Kategorija:Antikomunisti]] [[Kategorija:Antisemitizam]] [[Kategorija:Biografije, Trebinje]] t0mc856xuupoyfk3zuwcuepaepvbst3 0 4672571 42689504 42645250 2026-09-13T19:51:51Z Fertile Snowcent 268167 Dodavanje točaka rednim brojevima te brisanje (greškom?) udvostručenog dijela. 42689504 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Речник САНУ - велики пројекат Института.jpg|thumb|upright=1.2|Rečnik SANU koji je još u izradi, do 2023. je otštampan u 22 toma i završen do slova [[П|P]].]] '''Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika''', poznat i kao '''Rečnik SANU''', najobimniji je i najpotpuniji standardni rečnik [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]], koji izrađuje [[Institut za srpski jezik]] [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauke i umetnosti]]. Rečnik obuhvata leksičku građu celokupnog [[štokavski|štokavskog narečja]], kako u [[ekavski izgovor|ekavskoj]], tako i u [[ijekavski izgovor|ijekavskoj]] varijanti. Predstavlja jedan od najvažnijih i najzahtevnijih dugoročnih projekata srpske nauke i kulture. Rečnik je [[tezaurus]]nog i akademijskog tipa, a njegova koncepcija je da obuhvati celokupnu [[leksika|leksiku]] srpskohrvatskog jezika zabeleženu tokom protekla dva veka. Uključuje književne reči, reči iz narodnih govora, [[žargon]]izme, [[frazeološki obrt|frazeološke obrte]], [[izraz]]e i [[poslovica|poslovice]], te pozajmljeno nasleđe iz drugih jezika, uz jasnu napomenu koje pripadaju [[standardni jezik|standardnom jeziku]]. Prvi tom rečnika je otštampan [[1959]]. godine sa [[Aleksandar Belić|Aleksandrom Belićem]] u svojstvu glavnog urednika. Do 2015. godine završen je do ćirilićnog slova [[П|P]] u ukupno 19 tomova,<ref name="NOV">{{cite web |url=https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:743132-Recnik-SANU-Jos-pola-veka-do-slova-S |title=Rečnik SANU: Još pola veka do slova "Š" |last=Bogutović |first=Dragan |date=10. augusta 2018 |publisher=novosti.rs |accessdate=2. juna 2022}}</ref> a 2023. godine je izašao 22. tom. Kada bude završen, rečnik bi trebao imati 35–40 tomova i oko 500.000 odrednica; 2018. godine se procenilo da će za to biti potrebno bar još pola veka. U okviru Leksikografskog odseka je 2016. godine započet rad na digitalizaciji svih rečničkih resursa, građe za izradu i samog rečnika, što će omogućiti osavremenjivanje postojećih papirnih tomova, ubrzati radni tempo i napraviti rečnik dostupnim u elektronskom izdanju celom svetu.<ref name="SANU">{{cite web |url=https://www.isj.sanu.ac.rs/projekti/rsanu/ |title=Rečnik SANU |publisher=Institut za srpski jezik SANU |accessdate=2. juna 2022 |archive-date=2022-06-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220602042555/http://www.isj.sanu.ac.rs/projekti/rsanu/ |dead-url=yes }}</ref> == Historija == [[Datoteka:Stojan Novaković with signature.jpg|thumb|upright=1|[[Stojan Novaković]], srpski filolog, inicijator ideje o stvaranju Rečnika srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika]] Izradu rečnika prvi put je inicirao 10. septembra 1888. [[Stojan Novaković]] povodom stogodišnjice rođendana [[Vuk Stefanović Karadžić|Vuka Stefanovića Karadžića]], uputivši poslanicu Akademiji pod naslovom ''Srpska kraljevska akademija i negovanje jezika srpskog'', sa predlogom izrade, sadržaja te načina savremenog rečnika srpskog jezika koji bi obuhvatao vreme između [[Dositej Obradović|Dositeja Obradovića]] i Vuka Stefanovića Karadžića.<ref name="SANU" /><ref>{{cite web |url=http://www.planeta.rs/29/13%20temebroja%20jezici2.htm |title=Rečnik SANU |last=Jovanović |first=Nataša |date=2009 |publisher=planeta.rs |accessdate=2. juna 2022}}</ref> Rad na sakupljanju materijala započeo je tek 1893. godine ponovnim predlogom da se započne rad na rečniku i da se ustanovi Leksikografski odsek, koji bi radio na određivanju zadataka rečnika. Prvi sekretar Leksikografskog odseka bio je [[Momčilo Ivanić]], a odradio je prvu oglednu svesku 1913. godine. Međutim, svetski ratovi su dva puta zadesili rad na rečniku, pa su se uslovi za postojani rad na pripremi prvog toma stekli nakon još jednog oglednog sveska 1944. i osnivanjem [[Institut za srpski jezik|Instituta za srpski jezik]] 1947. godine. Kao glavni urednik prvog toma rečnika izdatog 1959. godine bio je filolog [[Aleksandar Belić]], tada predsednik SANU, da bi nakon njegove smrti od 1960. godine uredništvo bilo preneseno na Uređivački odbor rečnika.<ref name="SANU" /> Na čelu odbora sve do desetog toma bio je [[Mihailo Stevanović]], od jedanaestog do šesnaestog toma [[Mitar Pešikan]], šesnaestog [[Miroslav Nikolić]], sedamnaestog [[Milica Radović Tešić]], osamnaestog i devetnaestog [[Stana Ristić]],<ref name="SANU"/> a u vreme izrade dvadesetog i dvadesetprvog toma na čelu odbora bila je [[Rada Stijović]].<ref name="NOV" /> Naslov se rečnika višestruko menjao: u 19. veku - ''Akademijski srpski rečnik'' i ''Rečnik književnog jezika srpskoga''; početkom 20. veka - ''Akademijski rečnik narodnoga i književnoga jezika'', 1913. - ''Srpski rečnik književnoga i narodnoga jezika'', 1915. - ''Rečnik književnog jezika srpskoga'', do 1938. - ''Rečnik narodnog književnog jezika srpskohrvatskog'', 1944. - ''Rečnik srpskoga književnog i narodnog jezika'', 1953. - ''Rečnik srpskohrvatskog književnog jezika''. 1959. godine rečnik je dobio sadašnje ime ''Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika''. Iako je nakon [[Raspad SFR Jugoslavije|raspada SFRJ]] svaka nova država kodificirala svoj jezik i zvanično umirovila srpskohrvatski lingvonim, rečnik nije promenio ime niti se ograničio na ikoje govorno područje, nego ostaje multinacionalnog karaktera i nastavlja prikupljati zbirke reči iz svih krajeva. Izdavanje rečnika propisuje ''Zakon o Rečniku Srpske akademije nauka i umetnosti''.<ref>{{cite web |url=http://www.pravno-informacioni-sistem.rs/SlGlasnikPortal/eli/rep/sgrs/skupstina/zakon/2005/110/4/reg |title=Zakon o Rečniku Srpske akademije nauka i umetnosti: 110/2005-27 |publisher=Službeni glasnik Republike Srbije |year=2005 |access-date=15. oktobra 2022}}</ref> == Obim rečnika == U rečniku bi trebalo biti obuhvaćeno 500.000 rečničkih natuknica u trideset pet tomova.<ref name="SANU"/> Usporedbe radi, [[Oksfordski engleski rečnik]] ({{jez-en|Oxford English Dictionary}}) ima oko 600.000 pojmova, nemački [[Deutsches Wörterbuch]] 320.000, ukrajinski [[Veliki pravopisni rečnik modernog ukrajinskog rečnika]] 253.000, češki [[Priručnik za češki jezik]] 250.000, a ruski [[Objasnidbeni rečnik živog velikoruskog jezika]] 220,000. U sedamnaestom tomu je natuknica ''oko'' obrađena na 180 frazeoloških varijanti i idioma, te obuhvaća 12 stranica sitnokucanog dvostubačnog teksta.<ref name="Politika2">{{cite web |url=https://www.politika.rs/sr/clanak/3048/Слика-развоја-српског-језика |title=Slika razvoja srpskog jezika |date=14. jula 2007 |publisher=www.politika.rs |accessdate=2. juna 2022}}</ref> Sa 18 tomova obrađeno je oko 200.000 reči, a pod slovom O je oko 10.000 pojmova. U devetnaestom tomu, koji započinje slovom P, u 165 kutija je oko 4000–4500 kartica, koje će zauzeti 5-8 tomova.<ref name="Politika3">{{cite web |url=https://www.politika.rs/sr/clanak/339615/Лексикографи-стигли-до-петогласника |title=Leksikografi stigli do „petoglasnika” |date=29. septembra 2015 |publisher=www.politika.rs |accessdate=2. juna 2022}}</ref> 20. tom je izašao tačno 130 godina nakon inicijacije, a kojim se obradilo 243.000 pojmova.<ref name="NOV"/> Izlaskom 21. toma je obrađeno 250.000, što predstavlja otprilike polovinu zamišljenih pojmova, a tom je obogaćen terminologijom iz digitalnog marketinga, nove enciklopedije društvenih nauka, geografije, ornitologije, iz likovne umetnosti i arhitekture.<ref>{{cite web |url=https://www.isj.sanu.ac.rs/2021/10/07/%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B0%D1%9A%D0%B5-21-%D1%82%D0%BE%D0%BC%D0%B0-%D1%80%D0%B5%D1%87%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0-%D1%81%D0%B0%D0%BD%D1%83-%D1%83-%D1%81%D1%80%D0%BF/ |title=Predstavljanje 21. Toma Rečnika SANU u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti |publisher=Institut za srpski jezik SANU |date=7. oktobra 2021 |accessdate=2. juna 2022 |archive-date=2022-06-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220602042552/https://www.isj.sanu.ac.rs/2021/10/07/%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B0%D1%9A%D0%B5-21-%D1%82%D0%BE%D0%BC%D0%B0-%D1%80%D0%B5%D1%87%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0-%D1%81%D0%B0%D0%BD%D1%83-%D1%83-%D1%81%D1%80%D0%BF/ }}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.novosti.rs/kultura/vesti/1042342/azbucnik-srpskog-pamcenja-svecanoj-sali-sanu-predstavljen-21-tom-recnika-srpskohrvatskog-knjizevnog-narodnog-jezika |title=AZBUČNIK SRPSKOG PAMĆENJA: U svečanoj sali SANU predstavljen 21. tom Rečnika srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika |publisher=novosti.rs |date=6. oktobra 2021 |accessdate=2. juna 2022.}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.politika.rs/sr/clanak/472462/Novi-tom-Recnika-srpskoga-jezika |title=Novi tom Rečnika srpskoga jezika |publisher=www.politika.rs |date=7. februara 2021 |accessdate=2. juna 2022}}</ref> U građu rečnika ulaze i pojmovi iz drugih, već objavljenih rečnika, kao što su rečnici Matice srpske, ''[[Rječnik JAZU]]'' (trenutačno najveći s između 250–400 hiljada reči prema proceni<ref>{{cite web |url=http://ihjj.hr/iz-povijesti/rjecnik-hrvatskoga-ili-srpskoga-jezika-tzv-akademijin-rjecnik/40/ |title=Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika (tzv. Akademijin rječnik) |publisher=[[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje]] |quote=Premda se u literaturi navodi da ima oko 250 000 riječi (obrada započinje natuknicom A, a završava s natuknicom žvući i žvuknuti), prema mišljenju D. Malić, koja je proučavala i opisivala Akademijin Rječnik, on obuhvaća oko 400 000 riječi. |access-date=29. oktobra 2022}}</ref>), ''Veliki rječnik stranih riječi i izraza'' Ivana Klajna, ''[[Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku]]'' [[Abdulah Škaljić|Abdulaha Škaljića]], kao i dijalektski rečnici. Osim toga koriste se i terminološki rečnici, kao što su ''Botanički rečnik'' D. Simonovića, ''Hircov rječnik narodnih imena riba, zmija i ptica'', ''Srpskohrvatske leksike ribarstva'' V. Mihajlovića i G. Vukovića, kao i [[Mala enciklopedija Prosveta|Prosvetina enciklopedija]] i [[Opća enciklopedija JLZ|Enciklopedija jugoslavenskog leksikografskog zavoda]].<ref name="SANU"/> == Tomovi == Rečnik je štampan [[srpskohrvatska ćirilica|srpskohrvatskom ćirilicom]], te su lekseme složene po redosledu [[Srpskohrvatska azbuka|srpskohrvatske azbuke]]: {| class="wikitable" style="text-align: center;" |+ ! Tom ! Godina izdavanja ! Broj stranica ! Početni pojam ! Poslednji pojam |- | 1. | 1959. | 694 | ''A'' | ''Bogoljub'' |- | 2. | 1962. | 800 | ''Bogoljub'' | ''vražogrnci'' |- | 3. | 1962. | 794 | ''vraznuti'' | ''guščurina'' |- | 4. | 1966. | 798 | ''D'' | ''dugulja'' |- | 5. | 1968. | 798 | ''duguljan'' | ''zaključiti'' |- | 6. | 1969. | 798 | ''zaključnica'' | ''zemljen'' |- | 7. | 1971. | 798 | ''zemljenast'' | ''intoniranje'' |- | 8. | 1973. | 800 | ''intonirati'' | ''jurve'' |- | 9. | 1975. | 800 | ''jurget'' | ''kolitva'' |- | 10. | 1978. | 800 | ''koliti'' | ''kukutica'' |- | 11. | 1981. | 800 | ''kukutka'' | ''makva'' |- | 12. | 1984. | 800 | ''makven'' | ''mozurica'' |- | 13. | 1988. | 800 | ''moire'' | ''naklapuša'' |- | 14. | 1989. | 800 | ''naklasati'' | ''nedotruo'' |- | 15. | 1996. | 799 | ''nedošuiav'' | ''nokavac'' |- | 16. | 2001. | 781 | ''nokaš'' | ''odvrzivaši'' |- | 17. | 2006. | 800 | ''odvrkao'' | ''Opovo'' |- | 18. | 2010. | 800 | ''opovrgavanje'' | ''ocariti'' |- | 19. | 2014. | 800 | ''ocat'' | ''petoglasnik'' |- | 20. | 2018. | 800 | ''petogodan'' | ''pogdegod'' |- | 21. | 2020. | 800 | ''pogdekada'' | ''pokupiti'' |- | 22. | 2023. | 800 | ''pokupić'' | ''poslužiteljstvo'' |} == Vanjske veze == * [http://www.isj.sanu.ac.rs/projekti/rsanu/ Rečnik SANU] - Institut za srpski jezik SANU ([https://web.archive.org/web/20220808182155/http://www.isj.sanu.ac.rs/projekti/rsanu/ arhivirana stranica]) == Izvori == {{izvori}} {{naslov u kurzivu}} [[Kategorija:Rječnici srpskohrvatskog jezika]] [[Kategorija:Knjige 1959.]] [[Kategorija:Knjige 1962.]] [[Kategorija:Knjige 1966.]] [[Kategorija:Knjige 1968.]] [[Kategorija:Knjige 1969.]] [[Kategorija:Knjige 1971.]] [[Kategorija:Knjige 1973.]] [[Kategorija:Knjige 1975.]] [[Kategorija:Knjige 1978.]] [[Kategorija:Knjige 1981.]] [[Kategorija:Knjige 1984.]] [[Kategorija:Knjige 1988.]] [[Kategorija:Knjige 1989.]] [[Kategorija:Knjige 1996.]] [[Kategorija:Knjige 2001.]] [[Kategorija:Knjige 2006.]] [[Kategorija:Knjige 2010.]] [[Kategorija:Knjige 2014.]] [[Kategorija:Knjige 2018.]] [[Kategorija:Knjige 2020.]] [[Kategorija:Knjige 2023.]] [[Kategorija:SANU]] r9xtl0m1fe3xzw5bmg41766owf98g0r 0 4673408 42689614 42582618 2026-09-14T11:51:52Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689614 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Konferencija Pokreta nesvrstanih 1961. godine.jpg|mini|Prva konferencija Pokreta nesvrstanih u Beogradu 1961.]] '''[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]]''' bila je jedna od zemalja osnivača vanblokovskog '''[[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih zemalja]]''' u periodu [[Hladni rat|Hladnog rata]]. [[Glavni grad]] Jugoslavije, [[Beograd]], ugostio je u septembru 1961. godine [[Prva konferencija Pokreta nesvrstanih|Prvu konferenciju Pokreta nesvrstanih]], a bio je i prvi grad koji je konferenciju ugostio dva puta kada je u septembru 1989. u Beogradu organizovana i [[Deveta konferencija pokreta nesvrstanih]]. Politika nesvrstavanja uz aktivno učestvovanje u pokretu bila je kamen temeljac jugoslovenske hladnoratovske vanjske politike i jedan od osnovnih ideoloških postulata jugoslovenske federacije.<ref name="Pakistan Horizon 1983">{{cite journal |last1=Martinović |first1=S. |date=1983 |title=Foreign Policy of Yugoslavia |url=https://archive.org/details/sim_pakistan-horizon_1983_36_1/page/28 |journal=[[Pakistan Horizon]] |volume=36 |issue=1 |pages=28–31 |jstor=41394717 }}</ref> Kao jedina vanblokovska [[Evropa|evropska]] [[socijalistička zemlja]] socioekonomski blisko vezana za [[Zapadna Evropa|zapadnu Evropu]], Jugoslavija je odabirala politiku balansiranja i oprezne ekvidistance<ref name="UNT Digital Library">{{cite thesis |last=Iheanacho |first=Vitalis Akujiobi |date=1987 |title=Nonalignment: Cuba and Yugoslavia in the Nonaligned Movement 1979-1986 |type=Master's Thesis |publisher=[[North Texas State University]] |url=https://digital.library.unt.edu/ark:/67531/metadc501237/ |access-date=12 May 2020}}</ref> prema [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] i [[Kina|Kini]] pri čemu je nesvrstanost doživljavana kao kolektivna garancija bezbednosti i nezavisnosti zemlje.<ref name="NYT1964">{{cite journal |date=28 December 1964 |title='Yugocentrism': Belgrade's Balancing Actas Friend of East, West and Nations In Between |url=https://www.nytimes.com/1964/12/28/archives/yugocentrism-belgrades-balancing-actas-friend-of-east-west-and.html |journal=[[New York Times]] |pages=12 }}</ref> Pokret nesvrstanih je uz to otvarao i dodatni manevarski prostor u duboko podeljenoj i tim podelama politički ograničenoj hladnoratovskoj Evropi u kojoj su [[neutralne zemlje]] bile dodatno izložene situaciji faktički ograničenog suvereniteta (vidi primer [[Finlandizacja|finlandizacije]]).<ref name="Kullaa">{{cite book |last=Kullaa |first=Rinna |date=2012|title=Non-alignment and Its Origins in Cold War Europe: Yugoslavia, Finland and the Soviet Challenge |publisher=[[I.B. Tauris]] }}</ref> Kraj Hladnog rata i [[raspad Jugoslavije]] doveli su u pitanje i sam opstanak Pokreta nesvrstanih koji je izbegao prestanak aktivnosti samo uz pomoć politički pragmatičnog vodstva [[Indonezija|Indonezije]].<ref name="International Organizations 2008">{{cite book |last=Schiavone |first=Giuseppe |date=2008 |title=International Organizations: A dictionary and directory |url=https://archive.org/details/internationalorg0000schi_s3q4 |edition=Seventh |publisher=[[Palgrave Macmillan]] |page=[https://archive.org/details/internationalorg0000schi_s3q4/page/250 250] |isbn=978-0-230-57322-2 }}</ref> == Historija == [[Datoteka:Poseta premijera Indije Džavaharlala Nehrua Jugoslaviji.jpg|mini|Poseta premijera Indije Džavaharlal Nehrua Jugoslaviji 1955. godine]] [[Datoteka:Stevan Kragujevic, Car Haile Selasije i Josip Broz Tito, Beogad, 1963.jpg|mini|Hajle Selasije i Josip Broz Tito u Beogradu 1963. godine]] ===Razlaz sa SSSR-om 1948. godine i vanjska politika do početka nesvrstavanja=== U periodu [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]] [[Jugoslovenski partizani|jugoslovenski su partizani]] oslobodili svoju zemlju uz tek manju pomoć [[SSSR]]-a i [[Zapadni saveznici|zapadnih saveznika]]. To je nove [[Savez komunista Jugoslavije|komunističke vlasti]] vodilo prema ubeđenju da suprotno drugim zemljama u [[Istočna Evropa|istočnoj Evropi]] njima pripada pravo na slobodniji socijalistički razvoj. Nasuprot većini drugih komunističkih partija u istočoj Evropi, jugoslovenski komunisti mogli su da računaju na lojalnost lokalnih vojnih i policijskih snaga kao i na relativno visok stepen legitimnosti među brojnim jugoslovenskim narodima i narodnostima. Jugoslavija sebe nije doživljavala kao klijenta već kao saveznika SSSR-a pri čemu je Beograd bio spreman da inicira ratobornije politike od Moskve koja je pre početka Hladnog rata nastojala oržavati veze sa zapadnim saveznicima. Ta odvažnija jugoslovenska politika bila je vidljiva po pitanju [[Slobodni Teritorij Trsta|Slobodnog teritorija Trsta]], ideje [[Balkanska federacija|Balkanske federacije]], uplitanja u [[Grčki građanski rat]], Austo-slovenski sukob u Koruškoj kao i u infiltraciji i usmeravanju [[Narodnooslobodilačka borba Albanije|Narodnooslobodilačkog pokreta Albanije]]. Nezavisna i odvažna politika Beograda podizala je tenzije u odnosima sa SSSR-om koje su eskalirale 1948. godine u sukobu Tita i Staljina gde je Jugoslavija završila i gotovo potpunoj međunarodnoj izolaciji nakon prekida odnosa sa istočnim blokom. U potrazi za novim saveznicima Jugoslavija se prvo orjentisala prema zapadnom bloku pri čemu je 1953. potpisala Balkanski pakt sa [[NATO]] članimaca [[Grčka|Grčkom]] i [[Turska|Turskom]]. Nakon [[Staljin]]ove smrti jugoslovenski odnosi sa SSSR-om su se delomično popravili što je dovelo čak i do verbalne podrške [[Mađarska revolucija 1956|intervenciji u Mađarskoj]] (suprotno oštroj osudi [[Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku|intervencije u Čehoslovačkoj 1968.]]). Beogradska deklaracija iz 1955. dovela je do smanjenja značaja i postepenog prestanka delovanja Balkanskog pakta. Kako je Jugoslavija ipak želela da sačuva novostečenu nezavisnost u tom je periodu došlo i do usmeravanja na razvoj odnosa sa neutralnim evropskim zemljama kao što je Finska. Jugoslavija se nije učlanila ni u [[Varšavski pakt]] osnovan u maju 1955. godine. Kako bi izbegla izolaciju u duboko podeljenoj Evropi, Jugoslavija je prvi put potražila nove saveznike među novooslobođenim kolonijama i mandatnim teritorijama.<ref name="Trültzsch">{{cite web |url=https://www.sylff.org/news_voices/23943/ |title=An Almost Forgotten Legacy: Non-Aligned Yugoslavia in the United Nations and in the Making of Contemporary International Law |last=Trültzsch |first=Arno }}</ref> Jugoslavija je podržala [[Egipat]] u toku [[Suecka kriza|Suecke krize]], zemlje koja će uz Jugoslaviju postati jedna od osnivačica pokreta. Odnosi sa Indijom, drugim inicijatorom osnivanja pokreta, razvijani su još od vremena zajedničkog mandata u Savetu bezbernosti UN-a od 1949. godine.<ref name="Mišković2009">{{cite journal |last1=Mišković |first1=Nataša |date=2009 |title=The Pre-history of the Non-Aligned Movement: India's First Contacts with the Communist Yugoslavia, 1948–50 |journal=[[India Quarterly]] |volume=65 |issue=2 |pages=185–200 |doi=10.1177/097492840906500206 |s2cid=154101021 |url=https://www.zora.uzh.ch/id/eprint/20770/2/Miskovic.pdf |access-date=2022-08-16 |archive-date=2022-01-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220113070738/https://www.zora.uzh.ch/id/eprint/20770/2/Miskovic.pdf |dead-url=yes }}</ref> ===Izvori nesvrstavanja=== Sledeće 1950. godine jugoslovenski ministar inostranih poslova [[Edvard Kardelj]] je za vreme [[Opšta skupština UN-a|opšte skupštine UN-a]] izjavio kako „''Jugoslavija ne može da prihvati da čovečansto mora da obadire između dominacije jedne ili druge sile''”.<ref name="UNT Digital Library"/> Termin nesvrstanost po prvi je puta upotrebljen iste godine kada su [[Indija]] i Jugoslavija odbile da se svrstaju po pitanju [[Korejski rat|Korejskog rata]].<ref name="Goldstein">{{cite book |author1= [[Ivo Goldstein]] |author2=[[Slavko Goldstein]] |date=2020 |title=Tito |trans-title=Tito |pages=636–647 |url= |language=hr |location=Zagreb |publisher=Profil |isbn=978-953-313-750-6}}</ref> 1951. [[Josip Broz Tito]] je izjavio kako se nikada neće složiti sa tezom kako samo velike sile trebaju da određuju sudbinu sveta čime je efektivno odbio tezu [[Kominterna|Kominterne]] o dihotomijskoj podeli sveta.<ref name="Goldstein"/> Tada je i odbacio tvrdnje kako Indija i Jugoslavija žele da osnuju treći blok. U avgustu 1954 predsednica Opšte skupštine UN-a Vidžaja Lakšmi Pandit je posetila Jugoslaviju i pozvala Tita na uzvratni poset Indiji. Poziv je prihvaćen pa su na susretu 22. decembra 1954. u [[Nju Delhi]]ju indijski premijer [[Džavaharlal Nehru]] i predsednik jugoslavije Tito potpisali zajedničku izjavu u kojoj iznose kako „''politika nesvrstanosti koju su usvojile i provode njihove dve zemlje nije neutralnost ili neutralizam i zato posivnost, kako se to ponekad insiuniše, već pozitivna, aktivna i konstruktivna politika koja nastoji da osigura vođstvo ka kolektivnom miru''”.<ref name="Mišković2009"/> ===Od susreta na Brionima 1956. do Beogradske konferencije 1961. godine=== [[Datoteka:Jawaharlal Nehru’s tour of Belgrade, Yugoslavia, 1961 (02).jpg|mini|Susret na Brijunima.]] Trilateralni susret predsednika Jugoslavije Tita, indijskog premijera Nehrua i predsednika Egipta [[Gamal Abdel Naser|Gamala Abdela Nasera]] organizovan je 19. jula 1956. godine na [[Brioni]]ma u [[SR Hrvatska|SR Hrvatskoj]].<ref name="Povijest.hr-Brijuni1956">{{cite journal |last1=Krajcar |first1=Dražem |title=Tito, Nehru i Naser na Brijunima dogovorili osnivanje Pokreta nesvrstanih – 1956. |journal=Povijest.hr |url=https://povijest.hr/nadanasnjidan/tito-nehru-i-naser-na-brijunima-dogovorili-osnivanje-pokreta-nesvrstanih-1956/ }}</ref> Tri lidera potpisali su dokument kojim ističu da „''Mir ne može da se postigne kroz podele, već kroz nast''ojanja da se postigne kolektivna bezbednost na svetskom nivou. Postignut kroz širenje prostora sloboda kao i okončanje dominacije jedne zemlje nad drugom.”<ref name="Povijest.hr-Brijuni1956"/> Krajem 1958. i početkom 1959. Tito je sa brojnom delegacijom pošao na važnu tromesečnu međunarodnu turneju na jugoslovenskom brodu Galeb.<ref name="Jakovina-Treća strana">{{cite book |last=Jakovina |first=Tvrtko |date=2011|title=Treća strana Hladnog rata |publisher=Fraktura |isbn=978-953-266-203-0 }}</ref> Predsednik Tito tom je prilikom posetio [[Indonezija|Indoneziju]], [[Indija|Indiju]], [[Burma|Burmu]], [[Cejlon]], [[Etiopija|Etiopiju]], [[Sudan]], [[Egipat]] i [[Sirija|Siriju]].<ref name="Jakovina-Treća strana"/> Indonezijski predsednik Sukarno nazvao je Tita građaninom sveta, dok je Tito Konferenciju u Bandungu opisao kao mesto sa kojega je potekao novi duh koji objedinjuje čovečanstvo.<ref name="Jakovina-Treća strana"/> Za vreme svog boravka u Indoneziji predsednik Tito je primio i počasni doktorat u pravnim naukama na Univerzitetu u Bandungu.<ref name="Jakovina-Treća strana"/> ===Beogradska konferencija 1961. godine=== [[Datoteka:Belgrade Conference, 1961.jpg|mini|Učesnici Beogradske konferencije.]] Beogradska konferencija šefova država i vlada nesvrstanih zemalja 1961. godine bio je prvi službeni samit Pokreta nesvrstanih.<ref name="Ancic">{{cite journal |last1=Ancic |first1=Ivana |date=17 August 2017 |title=Belgrade, The 1961 Non-Aligned Conference |publisher=[[University of Virginia]] |journal=Global South Studies |url=https://globalsouthstudies.as.virginia.edu/key-moments/belgrade-1961-non-aligned-conference |archive-date=2022-09-29 |access-date=2022-08-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220929105305/https://globalsouthstudies.as.virginia.edu/key-moments/belgrade-1961-non-aligned-conference |url-status=dead }}</ref> Proces [[Dekolonizacija|dekolonizacije]] uvelike je doprineo u organizaciji događaja omogućivši učestvovanje većeg broja tek oslobođenih afričkih zemalja.<ref name="Ancic"/> Neki su komentari zbog toga sam događaj nazvali i Jalta trećeg sveta povlačeći paralelu sa Konferencijom u Jalti 1945. godine.<ref name="Ancic"/> Ukupno 25 zemalja učestvovalo je u Beogradskoj konferenciji uključujući Avganistan, Alžir, Burmu, Etiopiju, Ganu, Gvineju, Indiju, Indoneziju, Irak, Jemen, Jugoslaviju, Kambodžu, Kipar, Tunis, Ujedinjenu Arapsku Republiku i Cejlon dok su tri države učestvovale u svojstvu posmatrača i to su bile Bolivija, Brazil i Ekvador.<ref name="Arhiv Jugoslavije katalog">{{cite journal |last1=Pantelic |first1=Nada |date=2011 |title=The First Conference of Heads of State or Government of Non-Aligned Countries (in Serbian and English) |publisher=[[Archives of Yugoslavia]] |journal=Exhibition Catalog |isbn=978-86-80099-35-4 |url=http://www.arhivyu.gov.rs/index.php?download_command=attachment&file_command=download&file_id=436935&file_type=oFile&modul=Core%3A%3AFileManagement%3A%3AcFileModul |access-date=2022-08-16 |archive-date=2022-08-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220806015100/http://arhivyu.gov.rs/index.php?download_command=attachment&file_command=download&file_id=436935&file_type=oFile&modul=Core%3A%3AFileManagement%3A%3AcFileModul |dead-url=yes }}</ref> Pripremni susret pred sami događaj organizovan je u [[Kairo|Kairu]] od 5. do 12. juna 1961.<ref name="RJ1960Kairo">{{cite web |url=http://www.arhivyu.gov.rs/active/en/home/glavna_navigacija/izlozbe/izlozbe_arhiva/Nesvrstani_prva_konferencija.html |title=2011.- "The first conference of the Heads of state or Government of Non-aligned countries, Belgrade 1961" |publisher=[[Archives of Yugoslavia]] |access-date=28 July 2020 |archive-date=2020-07-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200728095335/http://www.arhivyu.gov.rs/active/en/home/glavna_navigacija/izlozbe/izlozbe_arhiva/Nesvrstani_prva_konferencija.html |dead-url=yes }}</ref> Jedan od prvih izaziva bila je i podela među novooslobođenim državama Afrike po pitanju Krize u Kongu na konzervativne zemlje u Grupi Brazavil i radikalne nacionalističke zemlje u Grupi Kazablanka.<ref name="Ancic"/> Sve zemlje Kazablanka grupe učestvovale su u konferenciji dok ni jedna od zemalja iz grupe Brazavil nije.<ref name="Ancic"/> ===Konferencija u Havani 1979. godine=== Sve do 1978. godine deo konzervativnijih članica pokreta vodilo je neformalnu kampanju protiv kubanskog domaćinstva konferencije.<ref name="Riechers">{{cite thesis |last=Riechers |first=C. Russell |date=2012 |title=Cuba and the Non-Aligned Movement: Interactions of Pragmatic Idealism |type=Independent Capstone |publisher=[[American University]] |url=https://dra.american.edu/islandora/object/1112capstones%3A95/datastream/PDF/view |access-date=7 May 2021 |archive-date=2022-03-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220331123825/https://dra.american.edu/islandora/object/1112capstones%3A95/datastream/PDF/view }}</ref> Jugoslavija je odbila da zagovara promenu zemlje domaćina iako je i sama bila veoma kritična prema onome što je doživela kao kubansku podršku novim oblicima blokovske zavisnosti u Africi te je kritikovala i komunistički hegemonizam i kapitalistički imperijalizam u zemljama trećeg sveta.<ref name="Riechers"/> Predsednik Tito, poslednji preživeli od velike generacije osnivača pokreta, započeo je dalekosežnu kampanju u cilju da se pokret sačuva nezavisnim od oba bloka.<ref name="Michael Dobbs">{{cite web |url=https://www.washingtonpost.com/archive/politics/1979/06/10/tito-fears-for-independence-of-nonaligned-group/1a38b38d-23a8-45bc-be79-bde161d8f2a3/ |author=Michael Dobbs |date= 10 June 1979 |title=Tito Fears for Independence of Nonaligned Group |work=[[Washington Post]] |access-date=7 May 2021}}</ref> Beograd je želeo da osigura svoju teško stečenu nezavisnost od SSSR-a kao i da spreči nameru nekih arapskih i radikalnih zemalja u nameri da izbace Egipat iz članstva nakon potpisivanja mira sa [[Izrael]]om<ref name="Michael Dobbs"/> SSSR je u isto vreme optuživao Jugoslaviju da vodi nepravednu kampanju protiv Kube i [[Vijetnam]]a<ref name="Michael Dobbs"/> Dok su se pogledi [[Fidel Castro|Fidela Kastra]] i Tita oštro razlikovali obojica lidera javno su podvlačili potrebu da se očuva jedinstvo pokreta.<ref name="Riechers"/> U svom govoru predsednik Tito osudio je Kubansku tezu o postojanju prirodne alijanse između nesvrstanih i komunističkog bloka podvlačeći kako pokret ne može da bude rezerva za bilo koji od blokova.<ref name="Michael Dobbs"/> Putovanje u Havanu bilo je i poslednje putovanje u inostranstvo predsednika Tita koje je doprinelo i pogoršanju njegovog zdravstvenog stanja pred kraj života.<ref name="Poslednje veliko putovanje">{{cite news|date=26 May 2005 |title=Poslednje veliko putovanje |publisher=[[Večernje novosti]] |url=https://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:277191-Poslednje-veliko-putovanje |access-date=6 February 2022}}</ref> Odbacivanje teze o pripodnoj alijansi u tom je trenutku pozitivno uticalo na odnose SFR Jugoslavije sa SAD-om.<ref name="John R. Lampe">{{cite journal |last=Lampe |first= John R. |date=2013 |title=Yugoslavia’s Foreign Policy in Balkan Perspective: Tracking between the Superpowers and Non-Alignment |journal=[[The East Central Europe]] |url=https://doi.org/10.1163/18763308-04001001 |pages=97–113 |volume=40 |issue=1-2 |access-date=6 February 2022}}</ref> Kuba je u isto vreme verovala kako Jugoslaviji kao relativno maloj i razvijenoj beloj evropskoj zemlji sa globalnog severa ne treba da pripada tako važno mesto u pokretu ali su nastojanja da ju se izolira bila neuspešna.<ref name="Jakovina-Lončar"/> ===Beogradska konferencija 1989. godine=== [[Datoteka:Sava Centar plenary hall.jpg|mini|Opšta skupština Devetog samita održana je u Sava centru]] U nastojanju da iskoristi uspehe na međunarodnom planu za obnovu i jačanje unutrašnje kohezije jugoslovenska diplomatija je usmerila snage na organizovanje i učestvovanje u većem broju značajnih multilateralnih inicijativa. Jedno od ovih nastojanja bilo je i uspešno kandidovanje za organizovanje konferencije pokreta nesvrstanih u Beogradu čime je jugoslovenski glavni grad postao prvi grad koji je sastanak na vrhu ugostio dva puta. Inicijativa za organizovanje konferencije u Jugoslaviji došla je od novog jugoslovenskog ministra inostranih poslova [[Budimir Lončar|Budimira Lončara]] koji će od 1993. do 1996. biti i posebni savetnik glavnog sekretara UN-a za nesvrstane.<ref name="Jakovina-Treća strana"/> Inicijalno se očekivala kandidacija neke od članica u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]], ali kako je radikalna članica [[Nikaragva]] jedina snažno lobirala da organizuju konferenciju to je dovelo do zabrinutosti u većem broju nesvrstanih glavnih gradova.<ref name="Jakovina-Treća strana"/> Konferencija je zato konačno organizovana u Beogradu u periodu od 4. do 7. septembra 1989.<ref name="Final Document">{{cite journal |last1= |first1= |date=1989 |title=9th Summit Conference of Heads of State or Government of the Non-Aligned Movement |publisher=[James Martin Center for Nonproliferation Studies |url=http://cns.miis.edu/nam/documents/Official_Document/9th_Summit_FD_Belgrade_Declaration_1989_Whole.pdf}}</ref> Jugoslavija je nakon neformalnih razmatranja više potencijalnih kandidata na kraju izabrana jednoglasno na ministarskom susretu Pokreta nesvrstanih u Nikoziji 1988. godine.<ref name="UPI">{{cite web |url=https://www.upi.com/Archives/1988/09/11/Foreign-ministers-of-the-non-aligned-group-of-nations-early/2562589953600/ |title=Foreign ministers of the non-aligned group of nations early... |date=11 September 1988 |publisher=[[United Press International]] |access-date=23 September 2021 }}</ref> Dok je sekretarijat za inostrane poslove bio zadovoljan rezultatom u [[Nikozija|Nikoziji]] predsedništvo Jugoslavije (kolektivni šef države) pokazivali su skepsu prema organizovanju konferencije ali ju je [[Josip Vrhovec]] na kraju prihvatio u strahu da bi odustajanje od izbora pokazalo dubinu krize sa kojom se Jugoslavija već suočavala.<ref name="Jakovina-Treća strana"/> Uspeh konferencije u Beogradu ponekad eopisuje i kao labuđi pev ugledne hladnoratovske jugoslovenske diplomatije.<ref name="Jakovina-Treća strana"/> Konferenciju u Sava centru otvorio je [[Janez Drnovšek]] uvodnim govorom na [[Slovenski jezik|slovenačkom jeziku]].<ref name="Jakovina-Lončar">{{cite book |last=Jakovina |first=Tvrtko |author-link=Tvrtko Jakovina |page=292 |date=2020 |title=Budimir Lončar: Od Preka do vrha svijeta |trans-title=Budimir Lončar: From Preko to the top of the World |url=https://fraktura.hr/budimir-loncar.html |language=Croatian |location=[[Zaprešić]], [[Croatia]] |publisher=Fraktura |isbn=978-953358239-9}}</ref> ===Raspad Jugoslavije=== [[Datoteka:Breakup of Yugoslavia-TRY2.gif|mini|Animirana mapa raspada Jugoslavije]] U periodu jugoslovenske krize i raspada zemlje Jugoslavija je bila na kraju svog predsedavanja Pokretom nesvrstanih koje je trajalo od 1989. do 1992. godine i nakon kojega je predsedavanje trebala da preuzme Indonezija. Zbog kompleksnog i konferalizovanog ustavnog uređenja Jugoslavije u periodu od 1989. do kraja jugoslovenskog predsedavanja rotacijom je izmenjeno čak pet predsedavajućih šefova države što je bio i najdinamičniji period u izmeni predsedavajućeg pokretom ikada. Jugoslovenska kriza stvorila je i praktične logistike i pravne izazove u glatkom transferu predsedavanja na Indoneziju. U vreme samita u [[Džakarta|Džakarti]] od 1. do 6. septembra 1992. godine već su započeli i jugoslovenski ratovi. Bivše jugoslovenske republike [[Hrvatska]], [[Slovenija]] i [[Bosna i Hercegovina]] već su ušle u članstvo [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] dok je [[SR Jugoslavija]] bila izložena snažnim međunarodnim sankcijama. SR Jugoslavija (sačinjena od Srbije i Crne Gore) za sebe je tražila priznanje pune i ekskluzivne pravne sukcesije bivše SFR Jugoslavije (zahtev koji je osporen svega nekoliko dana nakon samita u Džakarti u Rezoluciji Saveta bezbednosti 777). Jugoslovenska kriza tako je stvorila do tada neviđenu situaciju u kojoj je predsedavajući pokreta ([[Dobrica Ćosić]] koji se u tom trenutku nalazio u [[London]]u) bio odsutan sa konferencije u Džakarti na kojoj je trebao Indoneziji da preda predsedavanje.<ref name="Jakovina-Treća strana"/> Jugoslovenska delegacija, koja iz Beograda nije primala nikakve detaljne instrukcije, bila je vođena od strane crnogorskog diplomata Branka Lukovca.<ref name="Jakovina-Treća strana"/> Uz izostanak odgovora iz Beograda delegacija je pristala da nove postjugoslovenske zemlje mogu da učestvuju u samitu u svojstvu posmatrača iako ih Beograd do tada još uvek nije formalno priznavao kao nezavisne države.<ref name="Jakovina-Treća strana"/> U delimično haotičnim okolnostima jugoslovenska (de fakto srpska i crnogorska) delegacija uspela je da postigne rezultate koje je egipatski ministar inostranih poslova [[Amr Musa]] opisao kao bolje po Jugoslaviju od onoga što se uskoro može očekivati u Ujedinjenim nacijama.<ref name="Jakovina-Treća strana"/> Pokret je odlučio da Jugoslaviju ne izbaci iz članstva već da za nju ostavi praznu stolicu koja će biti korišćena sve do obaranja Slobodana Miloševića i odustajanja SR Jugoslavije od zahteva da ju se prizna kao jedinu pravnu naslednicu SFR Jugoslavije već je pristala da bude jedina od nekoliko zemalja koje to nasleđe dele.<ref name="Jakovina-Treća strana"/> SR Jugoslavija prema odluci Pokreta nesvrstanih nije trebala biti pozivana na samite osim u slučaju da se raspravlja o pitanjima koja je se direktno dotiču.<ref name="Jakovina-Treća strana"/> Poslednja jugoslovenska delegacija na samitu nesvrstanih se u povratku iz Džakarte suočila i sa logističkim problemima zbog režima sankcija u kome je poslednji deo puta od Budimpešte do Beograda putovala autobusom zbog režima zabrane letova.<ref name="Jakovina-Treća strana"/> ==Ideologija== ===Zemlje baze Pokreta nesvrstanih=== Jugoslavija je kao jedna od zagovornica ekvidistance prema oba bloka implicitno dovodila u pitanje nesvrstani stav nekih od zemalja članica pokreta. Jugoslavija je u obrani svojih stavova često blisko sarađivala sa samoproglašenim zemljama baze pokreta kao što su Indija, [[Šri Lanka]] i Egipat, a nasuprot samoproglašenim i istočnom bloku sklonim progresivnim članicama (npr. Kuba i Vijetnam) i zapadnom bloku sklonim ali manje aktivnim konzervativnim članicama (npr. [[Saudijska Arabija]]). Beograd je strahovao kako bliska sovjetska saveznica Kuba, zajedno sa drugim samoproglašenim progresivnim članicama nastoje da približe celi pokret Istočnom bloku kroz prihvatanje [[Lenjin]]ove teze o prirodnoj bliskosti u interesima između sovjetskog socijalizma i oslobodilačkih pokreta kolonijanizovanih naroda u Africi i Aziji.<ref name="The World Today 1979">{{cite journal |last1=Cviic |first1=K. F. |date=1979 |title=Note of the Month |url=https://archive.org/details/sim_world-today_1979-10_35_10/page/387 |journal=[[The World Today (magazine)|The World Today]] |volume=35 |issue=10 |pages=387–390 |jstor=40395078 }}</ref> Pred kraj 1970-ih Latinska Amerika došla je na red da ugosti konferenciju pokreta nakon što su je do tada ugostile Evropa (jednom), Azija (jednom) i Afrika (tri puta).<ref name="The World Today 1979"/> Dok je očekivanje i nadanje među zemljama baze pokreta bilo da će konferenciju ugostiti [[Peru]], od te se ideje odustalo kada je došlo do državnog udara protiv predsednika [[Juan Velasco Alvarado|Juana Velasca Alvaradoa]].<ref name="The World Today 1979"/> Nakon odabira Havane za domaćina konferencije Jugoslavija i Indija zajedno su predložile veliki broj amandmana u uspešnom nastojanju da se izbegne neprihvatljivo pristrana i pro-Sovjetska finalna rezolucija koja bi pokret nesvrstanih učinila svrstanim.<ref name="The World Today 1979"/> Nezadovoljni delovanjem Jugoslavije i Indije Kuba, Iran i Irak bile su odsutne sa konferencije u Beogradu 1989. godine.<ref name="International Organizations 2008"/> ===Evropski i mediteranski aspekt nesvrstanosti=== Dvadeset i pet delegacija učestvovalo je na Prvoj konferenciji Pokreta nesvrstanih zemalja u Beogradu od kojih su iz evro-mediteranskog prostora prisutne bile Liban, Tunis, Ujedinjena Arapska Republika, Maroko, Alžir, Kipar i Jugoslavija. Jugoslovenska diplomatija pokazivala jeodređeno nepoverenje prema isključivim trikontinentalnim inicijativama koje su okupljale samo zemlje Afrike, Azije i Latinske Amerike, a za koje je Beograd verovao da predstavljaju sovjetska nastojanja da se umanji jugoslovensko i mediteransko mesto u okviru pokreta nesvrstanih zemalja trećeg sveta. U svojoj široj strategiji Jugoslavija je blisko sarađivala sa ostalim nesvrstanim ali i neutralnim zemljama Evrope kroz Konferenciju o bezbednosti i saradnji u Evropi (prethodnica OEBS-a) u nastojanjima da se očuvaju postignuća Helsinških sporazuma.<ref name="Pakistan Horizon 1983"/> Jugoslavija je u tom okviru sarađivala sa [[Austrija|Austrijom]] i [[Finska|Finskom]] u pružanju medijacije za sukobljene blokove, 1977. godineorganizovala je drugi samit nakon Helsinške konferencije i predložila nacrte evropskih dokumenata o zaštiti nacionalnih manjima koje su do danas temelj i integralni deo evropskog sistema zaštite manjina.<ref name="Trültzsch"/> Jugoslovenski ministar inostranih poslova [[Miloš Minić]] isticao je kako je „''Jugoslavija evropska, mediteranska, nesvrstana i zemlja u razvoju''”.<ref name="TWT 1980">{{cite journal |last1=Singleton |first1=F. B. |date=1980 |title=Yugoslavia without Tito |url=https://archive.org/details/sim_world-today_1980-06_36_6/page/204 |journal=[[The World Today (magazine)|The World Today]] |volume=36 |issue=6 |pages=204–208 |jstor=40395190 }}</ref> Prilikom susreta i putovanja u druge nesvrstane zemlje predsednik Tito je isticao potrebu da se Mediteran učini zonom mira.<ref name="Sabiha Hasan 1981">{{cite journal |last1=Hasan |first1=Sabiha |date=1981 |title=Yugoslavia's Foreign Policy Under Tito (1945-1980) - II |url=https://archive.org/details/sim_pakistan-horizon_1981_34_4/page/62 |journal=[[Pakistan Horizon]] |volume=34 |issue=4 |pages=62–103 |jstor=41394138 }}</ref> Zbog toga što se povremeno doživljavalo kao [[evrocentrizam]] Jugoslavija je povremeno kritikovana zbog prevelikog opreza u pružanju direktne potpore oslobodilačkim pokretima pri čemu je Jugoslavija najveću i najnesebičniju pomoć dala uravo oslobodilačkom pokretu u Alžiru dok je drugde pomoć bila opreznija i čest usmerena na diplomatske inicijative kroz Ujedinjene nacije.<ref name="UNT Digital Library"/> Jugoslavija je sa druge strane isticala kako njezina istorijska iskustva sa stranom dominacijom od strane dve imperije ([[Austro-Ugarska]] i [[Osmansko Carstvo]]), izazovi sa kojima se suočava kao [[zemlja u razvoju]] kao i kompleksna multietnička federalna struktura povezuje Jugoslaviju u iskustvima sa brojnim novooslobođenim kolonijama. ==Kulturna i naučna saradnja== [[Datoteka:Свјетлопис обелиска несврстаних земаља у Биограду.jpg|mini|Komemorativni obelisk na konferenciju 1961. godide u [[Novi Beograd|Novom Beogradu]]]] ===Mediji=== U januaru 1975. [[Tanjug]] je inicirao osnivanje [[Pul nesvrstanih novinskih agencija|Pula nesvrstanih novinskih agencija]].<ref name="UNT Digital Library"/> ===Saradnja lokalnih samouprava=== Dok su u praksi jugoslovenske opštine počele svoje samostalne aktivnosti međunarodne saradnje već u 1950-im, njihovo pravo na učestvovanje u vanjskim odnosima zemlje zaštićeni su ustavom iz 1974. godine, nekoliko decenija pre nego što su slične garancije uvrštene u zapadne ustavne sustave kao što je [[Belgija|belgijski]].<ref name="Unkovski-Korica">{{cite journal |last1=Unkovski-Korica |first1=Vladimir |date=2021 |title=Non-aligned Cities in the Cold War: Municipal Internationalism, Town Twinning and the Standing Conference of Towns of Yugoslavia, c.1950–c.1985 |publisher= |journal=[[The International History Review]] |url=https://doi.org/10.1080/07075332.2021.1960585 |volume= |issue= |pages= |doi=10.1080/07075332.2021.1960585 }}</ref> Na sastanku Međunarodne unije lokalnih vlasti u Hagu 1957. godine jugoslovenska se delegacija pridružila delegacijama iz Afrike i Azije u protivljenju nastavku dotadašnje prakse da izvršni komitet na odlasku predlaže naslednika što je u praksi osiguravalo dominaciju globalnog severa.<ref name="Unkovski-Korica"/> 1959. godine jugoslovenski predstavnici inicirali su posetu Sveindijske federacije lokalnih vlasti Jugoslaviji.<ref name="Unkovski-Korica"/> Do kraja 1969. godine 60 jugoslovenskih gradova već je uspostavilo formalne odnose sa 150 gradova u 20 zemalja.<ref name="Unkovski-Korica"/> Koordinacija saveza gradova Jugoslavije aktivno je promovisala saradnju sa nesvrstanim zemljama.<ref name="Unkovski-Korica"/> Od 16 sporazuma sa lokalnim jedinicama iz zemalja trećeg sveta potpisanih do 1977. godine njih osam potpisale su opštine iz Srbije, pet iz Hrvatske i po jedan iz Slovenije, Bosne i Hercegovine i Makedonije.<ref name="Unkovski-Korica"/> Do 1982. taj je broj porastao na 33 sporazuma sa 22 sporazuma potpisanim u Srbiji, 5 u Hrvatskoj, 4 u Sloveniji i po 1 u Bosni i Hercegovini i Makedoniji.<ref name="Unkovski-Korica"/> U to su vreme jugoslovenske opštine ukupno potpisale 343 ugovora o međunarodnoj saradnji od kojih 86 u Hrvatskoj i 81 u Sloveniji, sa većinom ugovora sa nesvrstanima u Srbiji i sa velikom većinom svih ugovora potpisanih od strane opština u ove tri jugoslovenske republike.<ref name="Unkovski-Korica"/> ==Ekonomska saradnja== ; Značajni jugoslovenski projekti u nesvrstanim zemljama *[[Hotel Rotana Babilon]] ([[Bagdad]], {{Zastava|Irak}}) (1969–1982)<ref name="The Spomenik Database">{{cite web |url=https://www.spomenikdatabase.org/post/10-works-of-yugoslav-modernist-architecture-in-africa-the-middle-east |title=10 Works of Yugoslav Modernist Architecture in Africa & the Middle East |last=Niebyl |first=Donald |date=29 March 2020 |website=The Spomenik Database |publisher=The Spomenik Database |access-date=31 March 2020 }}</ref> *[[Luka u Um Kasru]] ([[Um Kasr]], {{Zastava|Irak}})<ref name="Gatarić">{{cite web|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/u-iraku-je-radilo-100000-radnika-iz-sfrj-732836 |last=Gatarić |first=Ljubica |title=U Iraku je radilo 100.000 radnika iz SFRJ |work=[[Večernji list]] |date=22 March 2003 |access-date=8 March 2022}}</ref> *Fabrika oružja ([[Jusufija]], {{Zastava|Irak}})<ref name="Salihbegović">{{cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/jugoslavija-je-gradila-vojni-kompleks-u-iraku-kojega-se-docepala-al-qaida-1957860 |last=Salihbegović |first=Ahmed |title=Jugoslavija je gradila vojni kompleks u Iraku kojega se dočepala Al-Qa'ida |work=[[Jutarnji list]] |date=11 January 2011 |access-date=8 March 2022}}</ref> *[[Međunarodni aerodrom Entebe]] ([[Entebe]], {{Zastava|Uganda}}) (1975)<ref name="The Spomenik Database"/> *[[Kuća FINDECO]] ([[Lusaka]], {{Zastava|Zambija}})<ref name="The Spomenik Database"/> *Međunarodni konferencijski centar u Hotelu Serena ([[Kampala]], {{Zastava|Uganda}}) (1975)<ref name="The Spomenik Database"/> *[[Međunarodni sajam u Lagosu]] ([[Lagos]], {{Zastava|Nigerija}}) (1974–1977)<ref name="The Spomenik Database"/> *Stara zgrada nigerijskog parlamenta ([[Lagos]], {{Zastava|Nigerija}})<ref name="Jovana Georgievski">{{cite web |url=https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-52753755 |title=Jugoslavija, Tito i nesvrstani: Kako je socijalistička arhitektura osvojila Afriku |trans-title=Yugoslavia, Tito and the Non-Aligned: How Socialist Architecture Conquered Africa|language=sr|last=Georgievski |first=Jovana |date=28 May 2020 |website= |publisher=BBC Serbian |access-date=7 March 2022 |archive-date=22 February 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220222200231/https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-52753755 |url-status=live }}</ref> *Ministarstvo transporta i komunikacija Etiopije zaposlilo je [[Branko Petrović|Branka Petrovića]] kao glavnog arhitekta u izradi novog sedišta. ([[Adis Abeba]], {{Zastava|Etiopija}})<ref name="Novosti: Pulig">{{cite web |url=https://www.portalnovosti.com/kako-smo-gradili-treci-svijet |title= Kako smo gradili Treći svijet |last=Pulig |first=Srećko |date=16 December 2020 |publisher=[[Novosti (Croatia)]] |access-date=16 December 2020 }}</ref> *[[Univerzitet nauke i tehnologije Knyame Nkrumah]] zaposlio je [[Miro Marasović|Miru Marasovića]] kao vodećeg arhitekta u izgradnji kampusa. ([[Kabwe]], {{Zastava|Zambija}})<ref name="Novosti: Pulig"/> *[[Nacionalni muzej u Alepu]] ([[Alepo]], {{Zastava|Sirija}})<ref name="Novosti: Pulig"/> *Delimično implementiran generalni urbanistički plan grada [[Konakri]] ([[Konakri]], {{Zastava|Gvineja}}) (1961-1963)<ref name="Novosti: Pulig"/> *Vojna luka i rezidencijalno područje ([[Homs]], {{Zastava|Libija}})<ref name="Novosti: Pulig"/> *[[Hidrocentrala Kirirom 1]] ([[Nacionalni park Kirirom]], {{Zastava|Kambodža}})<ref name="Gašpert">{{cite thesis |last=Gašpert |first=Maja |date=2018 |title=Pol Potova Kampućija i Titova Jugoslavija Crveni Kmeri, Jugoslavija i pokret nesvrstanih zemalja |type=Thesis |publisher=[[University of Zagreb]] |url=http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/10439/1/DIPLOMSKI%20RAD%20-%20Maja%20Ga%C5%A1pert.pdf |access-date=14 March 2021}}</ref> *[[Spomenik žrtvama fašizma, Adis Abeba]] ([[Adis Abeba]], {{Zastava|Etiopija}}) ==Nasleđe nakon raspada Jugoslavije i kraja Hladnog rata== Po završetku Hladnog rata i [[Jugoslavenski ratovi|jugoslovenskih ratova]] šest bivših republika i pravnih naslednica jugoslovenske federacije pokazale su različito interesovanje za učestvovanje u aktivnostima Pokreta nesvrstanih. Jugoslovensko članstvo, koje je za sebe zahtevala novoosnovana [[Savezna Republika Jugoslavija]] (2003. godine reorganizovana kao [[Srbija i Crna Gora]]) i čiji zahtev nije bio široko prihvaćen, službeno je suspendovano 1992. godine bez formalnog brisanja iz liste članica.<ref name="MFA.GOV.RS.NAM">{{cite web |url=http://www.mfa.gov.rs/sr/index.php/spoljna-politika/multilaterala/pnz?lang=lat |title=Republika Srbija u Pokretu Nesvrstanih Zemalja (PNZ) |publisher=[[Ministry of Foreign Affairs (Serbia)]] |access-date=8 April 2020 }}</ref> 2001. godine Koordinacioni biro Pokreta nesvrstanih priznao je Saveznu Republiku Jugoslaviju kao zemlju posmatrača u okviru pokreta.<ref name="MFA.GOV.RS.NAM"/> Od šest bivših republika njih četiri imaju status posmatrača i to su [[Bosna i Hercegovina]], [[Hrvatska]], [[Srbija]] i [[Crna Gora]]. Niti jedna od njih nije punopravna članica pokreta uz to što je kandidatura Bosne i Hercegovine odbačena 1995. godine. Samo Srbija spada u kategoriju formalno vojno neutralnih zemalja dok su Severna Makedonija, Slovenija, Crna Gora i Hrvatska članice NATO saveza, a Bosna i Hercegovina zemlja kandidat za članstvo. Sve su ili članice ili zemlje koje teže članstvu u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]]. Dve ranije članice pokreta koje su ušle u članstvo EU ([[Kipar]] i [[Malta]]) su prilikom učlanjenja napustile pokret, uz isticanje Vlade Kipra da će zemalja zadržati bliske veze sa pokretom. Uz 6 jugoslovenskih republika, od 2008. godine [[Kosovo]] je jednostrano proglasilo nezavisnost uz veliku većinu članica Pokreta nesvrstanih koje tu nezavisnost nisu priznale (uključujući Indiju, Indoneziju, Kubu, JAR... ali uprkos tome pokret je i dalje ostao bez zajedničkog usaglašenog stava po ovome pitanju. [[Datoteka:Serbian National Assembly building in Belgrade (747112184).jpg|mini|Skupština Srbije, mesto prve konferencije 1961. godine, ugostila je i komemorativni susret u povodu pedesete godišnjice pokreta 2011. godine.]] :{{Zastava|Srbija}}: 2010. godine, prvi put od kraja jugoslovenskih ratova, Srbija je inicirala program stipendiranja inostranih studenata iz nesvrstanih zemalja pod nazivom Svet u Srbiji - 100 stipendija za studente iz zemalja članica Pokreta nesvrstanih.<ref name="MFA.GOV.RS.NAM"/> 5. i 6. septembra 2011. Pokret je organizovao obeležavanje 50 godina od svoga osnivanja dodatnim komemorativnim susretom u Beogradu.<ref name="RTS-NAM">{{cite web|url=http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/9/Politika/950474/Nesvrstani%20ponovo%20u%20Beogradu.html|title=Nesvrstani ponovo u Beogradu|first=RTS, Radio televizija Srbije, Radio Television of|last=Serbia|access-date=18 September 2016}}</ref><ref name="UN-NAM">{{cite web|url=https://www.un.org/sg/statements/index.asp?nid=5488|title=Secretary-General's Message to Additional Commemorative Meeting of the Non-Aligned Movement – United Nations Secretary-General Ban Ki-moon|access-date=18 September 2016|date=5 September 2011}}</ref> 106 delegacija potvrdilo je učestvovanje u ovome događaju.<ref name="RTS-NAM"/> Ideja za organizovanje susreta došla je od [[Predsednik Srbije|predstavnika Srbije]] [[Boris Tadić|Borisa Tadića]] na marginama 15. samita Pokreta nesvrstanih u Egiptu.<ref name="Vojvodina-Tadić-NAM">{{cite web |url=http://www.rtv.rs/sr_ci/politika/tadic-nesvrstani-ponovo-u-beogradu-2011._138118.html |title=Tadić: Nesvrstani ponovo u Beogradu 2011. |date=16 July 2009 |publisher=[[Radio Television of Vojvodina]] |access-date=8 April 2020 }}</ref> Srpski ministar inostranih poslova [[Ivica Dačić]] učestvovao je u 17. samitu pokreta u Venecueli<ref name="UN-NAM"/> Dačić je učestvovao i na ministarskoj konferenciji u Azerbejdžanu gde je istakao važnost pokreta za Srbiju kao i važnost očuvanja uspomene na ostavštinu bivše Jugoslavije i predsednika Tita uz izražavanje žaljenja što je njegova zemlja samo posmatrač i nadu da je bliža saradnja moguća u budućnosti.<ref name="Dačić-Novosti.rs-NAM">{{cite web |url=https://www.novosti.rs/vesti/naslovna/politika/aktuelno.289.html:720809-Dacic-Imamo-veliku-podrsku-zemalja-Pokreta-nesvrstanih |title=Nesvrstani su uvek uz nas |last=Milinković |first=Danijelal |date=6 April 2018 |publisher=[[Večernje novosti]] |access-date=8 April 2020 }}</ref> :{{Zastava|Hrvatska}}: [[Predsednik Hrvatske]] [[Stjepan Mesić]] učestvovao je na konferenciji Pokreta nesvrstanih u Havani 2009. godine.<ref name="Mesić-NAM">{{cite web |url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/nesvrstanima-hrvatski-zbogom-nakon-ulaska-u-eu-91105 |title=Nesvrstanima hrvatski zbogom nakon ulaska u EU |date=7 March 2010 |publisher=[[Slobodna Dalmacija]] |access-date=31 March 2020 }}</ref> Saradnju kancelarije predsednika Mesića sa zemljama pokreta pomagao je iskusni jugoslovenski diplomata, poslednji ministar inostranih poslova i osoba godinama aktivna u razvoju pokreta [[Budimir Lončar]].<ref name="Mesić-NAM"/> Neočekivani izbor Hrvatske kao istočnoevropskog kandidata za privremeno članstvo u Savetu bezbednosti UN-a 2008. i 2009. godine (u otvorenom takmičenju sa većom državom [[Češka|Češkom]] koja je već tada nasuprot Hrvatskoj bila članica EU i NATO-a) bilo je pripisano uspešnom lobiranju predsednika Mesića i ministarstva inostranih i evropskih poslova među zemljama članicama Pokreta nesvrstanih.<ref name="UNSC-NAM">{{cite web |url=https://www.dw.com/hr/hrvatska-izabrana-u-vije%C4%87e-sigurnosti-un-a-kao-nestalna-%C4%8Dlanica/a-2828233 |title=Hrvatska izabrana u Vijeće sigurnosti UN-a kao nestalna članica |last=Avdović |first=Erol |date=17 October 2007 |publisher=[[Deutsche Welle]] |access-date=31 March 2020 }}</ref> == Povezano == * [[Muzej Jugoslavije]] * [[Muzej afričke umetnosti (Beograd)]] * [[Arhiv Jugoslavije]] * [[Park prijateljstva u Novom Beogradu]] * [[Spisak ministara inostranih poslova Jugoslavije]] == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Pokret nesvrstanih]] [[Kategorija:Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] [[Kategorija:Međunarodni odnosi Jugoslavije]] l7h15fco612ebb0xmm77so8f8t4jemp 10 4674609 42689363 42680479 2026-09-13T14:20:51Z Aca 108187 + 42689363 wikitext text/x-wiki {{ safesubst:<noinclude/>ifsubst||<templatestyles src="Zaglavlje rasprave/styles.css"/>}}<div class="boilerplate archived archive-top mw-archivedtalk {{{class|}}}" style="{{safesubst:<noinclude />#if:{{{bg|}}}|background-color: {{{bg|}}}; color:{{Greater color contrast ratio|{{{bg|}}}|#FFF|#000}}}}">{{safesubst:<noinclude />#if:{{{tekst_zaključka|{{{1|}}}}}} |{{Side box | above = {{safesubst:<noinclude />ucfirst:{{{naslov_zaključka|{{{2|}}}}}}}} | abovestyle = background-color: var(--background-color-option-purple, #f0ecf6) !important; color: #000; text-align: center; font-size: 110%; font-weight: bold; padding:2px 0 !important; margin-bottom:0.45em; | text = {{{tekst_zaključka|{{{1|}}}}}} | textstyle = padding: 0; | textclass = <!-- remove default 'plainlist', this parameter must not be empty or it is ignored --><nowiki /> | style = padding: 10px; line-height: inherit; background-color: var(--background-color-base, #fff) !important; border-radius: 2px; | class=archive-top-result }} }} <div class="boilerplate-header" style="margin: 0.9em 0.3em 0 0.3em; font-style: italic;"> Donja rasprava ili anketa je zatvorena. <strong style="color:red">Ne mijenjajte je.</strong> Naknadne komentare ostavljajte u novom odjeljku{{namespace detect|talk=|other=&nbsp;ili na stranici za razgovor}}. </div> ---- <noinclude></div> <!-- Oznaka div namjerno je ostavljena iza oznake noinclude. --> {{dokumentacija}} </noinclude> 6w2eeqz9gri41m00les7fuzajavggx7 10 4674610 42689361 42424989 2026-09-13T14:14:14Z Aca 108187 + 42689361 sanitized-css text/css .archive-top { background-color: #EDEAFF; color: inherit; padding: 0 0.6em; border: 1px solid #8779DD; border-radius: 2px; } .archive-top-result .side-box-abovebelow { background-color: #c3c3c3; color: inherit; text-align: center; font-size: 110%; font-weight: bold; } @media screen { html.skin-theme-clientpref-night .archive-top { background-color: #181424; border: 1px solid #8072d6; color: #fff; } html.skin-theme-clientpref-night .archive-top-result .side-box-abovebelow { background-color: #141126; color: #fff; } } @media screen and (prefers-color-scheme: dark) { html.skin-theme-clientpref-os .archive-top { background-color: #181424; border: 1px solid #8072d6; color: #fff; } html.skin-theme-clientpref-os .archive-top-result .side-box-abovebelow { background-color: #141126; color: #fff; } } @media (min-width: 640px) { .archive-top-result { width: 30%; } } 6yroo50nm21pqkexrq57cfwex211qme 14 4675575 42689346 42558051 2026-09-13T13:38:29Z Aca 108187 42689346 wikitext text/x-wiki {{prazna kategorija}} Ovu kategoriju popunjava šablon {{Tl|Članak za brisanje}}. [[Kategorija:Članci predloženi za brisanje]] __HIDDENCAT____EXPECTUNUSEDCATEGORY__ rkq63sedukgu99cek5vzs880vlqtec1 2 4676787 42689058 42688502 2026-09-13T12:24:12Z Zavičajac 76707 42689058 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Nacionalni rezervat divljih životinja Okefenokee | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = IV | slika = Okefenokee National Wildlife Refuge closed due to West Mims fire (34380581105).jpg | širina_slike = | opis_slike = | karta = | lokacija = | najbliži_grad = [[Charlton County, Georgia|Charlton]], Ware, and Clinch, [[Georgia|Džordžija]], i [[Baker County, Florida|Bejker]], [[Florida]], {{flag|SAD}} | koordinate = {{coord|30|44|11|N|82|07|19|W|type:landmark|display=inline}} | površina = 2.030 | oznaka = | ovlaštenje = | osnivanje = 1937.<ref name="GljiveUredba">{{Cite web |url= http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2013_12/t12_0411.htm|title= Zaštićeno stanište Gljive Ade Ciganlije - Uredba o proglašenju |work= Službeni list grada Beograda br. 57-I/2013. |accessdate= 17. 2. 2025}}</ref> | utemeljenje = | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = | vlasnik = | svjetska_baština = Da | url = | ugrađeno = {{UNESCO-svjetska baština | dijete = da | godina = 2026. | vrst baštine = Prirodno dobro | mjerilo = ix, x, | poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1751 }} }} '''Okefenokee''' je Nacionalni rezervat divljih životinja Sa svojim raznolikim staništima, Okefenokee je postao područje poznato po obilju biljaka i životinja. U močvari raste 621 vrsta biljaka, uključujući dugolisni bor. Životinje uključuju 39 vrsta riba, 37 vodozemaca, 64 gmizavaca, 234 ptice i 50 vrsta sisavaca. Močvara Okefenokee svjetski je poznata po svojim populacijama vodozemaca koje su biopokazatelji globalnog zdravlja. Divlje životinjske vrste uključuju floridske rakune, ptice močvarice, patke, američke aligatore i druge gmazove, razne vodozemce, sjevernoameričke riječne vidre, floridske risove, grabljivice, istočnoameričke crvene lisice, divlje svinje, obične kune, virginijske bijelorepe jelene, sive lisice, floridske tvorove, floridske crne medvjed i ptice pjevice. Močvarno stanište također pruža stanište ugroženim i zaštićenim vrstama, poput [[Crvenorepi djatlić|crvenorepog djetlića]] (''Leuconotopicus borealis''), Američka šumska roda|američke šumske rode (''Mycteria americana''), indigo zmija (''Drymarchon''), [[kornjača gofer|kornjače gofer]] (Gopherus polyphemus) i širokog spektra drugih životinjskih vrsta. <ref name="nomin">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/172304 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> == Svjetska baština == Okefenokee je 2026. god. uvršten na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="okefe">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1751 |title= Okefenokee |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]].<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}</ref><ref name="Sjedinjene Američke države">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/us |title= Ujedinjeni Arapski Emirati, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> === Galerija === <gallery> File:WoodStorkWhole.JPG|Šumska roda (''Mycteria americana'') File:Eastern Indigo Snake.jpg|Indigo zmija File:Gopher Tortoise - Gopherus polyphemus, Lake June-in-Winter Scrub State Park, Lake Placid, Florida - 31527638716.jpg|Kornjača gofer </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Okefenokee National Wildlife Refuge}} [[Kategorija:Svjetska baština u Sjedinjenim Američkim Državam] {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Wadi Wurayah |image = Wadi Wurayah Dam - Reservoir - 6.jpg |godina = 2026. |vrst baštine = prirodno dobro |mjerilo = ix |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1724 |država = {{flag|Ujedinjeni Arapski Emirati}} }} 20yi8vo6z42tqn8v1qz8f0qfgl5gode 42689061 42689058 2026-09-13T12:44:21Z Zavičajac 76707 42689061 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Nacionalni rezervat divljih životinja Okefenokee | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = IV | slika = Okefenokee National Wildlife Refuge closed due to West Mims fire (34380581105).jpg | širina_slike = | opis_slike = | karta = | lokacija = | najbliži_grad = [[Charlton County, Georgia|Charlton]], Ware, and Clinch, [[Georgia|Džordžija]], i [[Baker County, Florida|Bejker]], [[Florida]], {{flag|SAD}} | koordinate = {{coord|30|44|11|N|82|07|19|W|type:landmark|display=inline}} | površina = 2.030 | oznaka = | ovlaštenje = | osnivanje = 1937.<ref name="GljiveUredba">{{Cite web |url= http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2013_12/t12_0411.htm|title= Zaštićeno stanište Gljive Ade Ciganlije - Uredba o proglašenju |work= Službeni list grada Beograda br. 57-I/2013. |accessdate= 17. 2. 2025}}</ref> | utemeljenje = | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = | vlasnik = | svjetska_baština = Da | url = | ugrađeno = {{UNESCO-svjetska baština | dijete = da | godina = 2026. | vrst baštine = Prirodno dobro | mjerilo = ix, x, | poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1751 }} }} '''Okefenokee''' je Nacionalni rezervat divljih životinja Sa svojim raznolikim staništima, Okefenokee je postao područje poznato po obilju biljaka i životinja. U močvari raste 621 vrsta biljaka, uključujući dugolisni bor. Životinje uključuju 39 vrsta riba, 37 vodozemaca, 64 gmizavaca, 234 ptice i 50 vrsta sisavaca. Močvara Okefenokee svjetski je poznata po svojim populacijama vodozemaca koje su biopokazatelji globalnog zdravlja. Divlje životinjske vrste uključuju floridske rakune, ptice močvarice, patke, američke aligatore i druge gmazove, razne vodozemce, sjevernoameričke riječne vidre, floridske risove, grabljivice, istočnoameričke crvene lisice, divlje svinje, obične kune, virginijske bijelorepe jelene, sive lisice, floridske tvorove, floridske crne medvjed i ptice pjevice. Močvarno stanište također pruža stanište ugroženim i zaštićenim vrstama, poput [[Crvenorepi djatlić|crvenorepog djetlića]] (''Leuconotopicus borealis''), Američka šumska roda|američke šumske rode (''Mycteria americana''), indigo zmija (''Drymarchon''), [[kornjača gofer|kornjače gofer]] (Gopherus polyphemus) i širokog spektra drugih životinjskih vrsta.<ref name="nomin">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/172304 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Za zaštićeno područje dolina je proglašena 1997. god, odlukom šeika Hamada ibn Muhammada al-Sharqija. Odlukom [[Međunarodna unija za očuvanje prirode|Međunarodne unije za očuvanje prirode]] (IUCN), dolina je proglašena za [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|zaštićeno područje IV]] kategorije - [[nacionalni park]]. Godine 2010. wadi je također proglašen [[Ramsarska konvencija|Ramsarskim područjem]] pod brojem 1932.<ref name="Ramsar">{{Cite web |url= https://rsis.ramsar.org/ris/1932?__goaway_challenge=resource-load&__goaway_id=075655385480349df1f966f4f16478cc&__goaway_referer=https%3A%2F%2Fde.wikipedia.org%2F |title= Wadi Wurayah nacinalni park |work= Ramsarska mjesta |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> == Svjetska baština == Okefenokee je 2026. god. uvršten na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="okefe">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1751 |title= Okefenokee |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]].<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}</ref><ref name="Sjedinjene Američke države">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/us |title= Sjedinjene Američke države, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> === Galerija === <gallery> File:WoodStorkWhole.JPG|Šumska roda (''Mycteria americana'') File:Eastern Indigo Snake.jpg|Indigo zmija File:Gopher Tortoise - Gopherus polyphemus, Lake June-in-Winter Scrub State Park, Lake Placid, Florida - 31527638716.jpg|Kornjača gofer </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Okefenokee National Wildlife Refuge}} [[Kategorija:Svjetska baština u Sjedinjenim Američkim Državam] {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Wadi Wurayah |image = Wadi Wurayah Dam - Reservoir - 6.jpg |godina = 2026. |vrst baštine = prirodno dobro |mjerilo = ix |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1724 |država = {{flag|Ujedinjeni Arapski Emirati}} }} iglelykirf405iagy545ylu79yly3db 42689388 42689061 2026-09-13T15:41:15Z Zavičajac 76707 42689388 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Nacionalni rezervat divljih životinja Okefenokee | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = IV | slika = Okefenokee National Wildlife Refuge closed due to West Mims fire (34380581105).jpg | širina_slike = | opis_slike = | karta = | lokacija = | najbliži_grad = [[Charlton County, Georgia|Charlton]], Ware, and Clinch, [[Georgia|Džordžija]], i [[Baker County, Florida|Bejker]], [[Florida]], {{flag|SAD}} | koordinate = {{coord|30|44|11|N|82|07|19|W|type:landmark|display=inline}} | površina = 2.030 | oznaka = | ovlaštenje = | osnivanje = 1937.<ref name="GljiveUredba">{{Cite web |url= http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2013_12/t12_0411.htm|title= Zaštićeno stanište Gljive Ade Ciganlije - Uredba o proglašenju |work= Službeni list grada Beograda br. 57-I/2013. |accessdate= 17. 2. 2025}}</ref> | utemeljenje = | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = | vlasnik = | svjetska_baština = Da | url = | ugrađeno = {{UNESCO-svjetska baština | dijete = da | godina = 2026. | vrst baštine = Prirodno dobro | mjerilo = ix, x, | poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1751 }} }} '''Okefenokee''' je naziv [[Močvara|močvare]] i nacionalnog rezervata divljih životinja, smješten u jugoistočnoj [[Georgia|Džordžiji]] i sjeveroistočnoj [[Florida|Floridi]], u [[Sjedinjene Američkie Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] Najveće je nizinsko slatkovodno tresetište u suptropskoj zoni na svijetu. Sa svojim raznolikim staništima, Okefenokee je postao područje poznato po obilju biljaka i životinja. U močvari raste 621 vrsta biljaka, uključujući dugolisni bor. Životinje uključuju 39 vrsta riba, 37 vodozemaca, 64 gmizavaca, 234 ptice i 50 vrsta sisavaca. Močvara Okefenokee svjetski je poznata po svojim populacijama vodozemaca koje su biopokazatelji globalnog zdravlja. Divlje životinjske vrste uključuju floridske rakune, ptice močvarice, patke, američke aligatore i druge gmazove, razne vodozemce, sjevernoameričke riječne vidre, floridske risove, grabljivice, istočnoameričke crvene lisice, divlje svinje, obične kune, virginijske bijelorepe jelene, sive lisice, floridske tvorove, floridske crne medvjed i ptice pjevice. Močvarno stanište također pruža stanište ugroženim i zaštićenim vrstama, poput [[Crvenorepi djatlić|crvenorepog djetlića]] (''Leuconotopicus borealis''), Američka šumska roda|američke šumske rode (''Mycteria americana''), indigo zmija (''Drymarchon''), [[kornjača gofer|kornjače gofer]] (Gopherus polyphemus) i širokog spektra drugih životinjskih vrsta.<ref name="nomin">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/172304 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> == Zaštićeno područje == Za zaštićeno područje Okefenokee je proglašen 1937. god, zvršnom naredbom 7593 (kasnije i 7994), predsjednik Franklin Delano Roosevelt, označivši ga kao "utočište i mjesto za razmnožavanje migratornih ptica i druge divljači". Osnivanje rezervata Okefenokee 1937. označilo je vrhunac pokreta koji je barem 25 godina ranije pokrenula grupa naučnika sa Univerziteta Cornell koji su prepoznali obrazovne, naučne i rekreacione vrijednosti područja. Odlukom [[Međunarodna unija za očuvanje prirode|Međunarodne unije za očuvanje prirode]] (IUCN), dobio je status [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|zaštićenog područja IV]] kategorije - [[zaštićeno stanište]]. Godine 1986. Okefenokee je proglašen i [[Ramsarska konvencija|Ramsarskim područjem]] pod brojem 350, ukupne površine 1626,35 km².<ref name="Ramsar">{{Cite web |url= https://rsis.ramsar.org/ris/350 |title= Nacionalni rezervat divljih životinja Okefenokee |work= Ramsarska mjesta |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> == Svjetska baština == Okefenokee je 2026. god. uvršten na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="okefe">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1751 |title= Okefenokee |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]].<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}</ref><ref name="Sjedinjene Američke države">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/us |title= Sjedinjene Američke države, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> === Galerija === <gallery> File:WoodStorkWhole.JPG|Šumska roda (''Mycteria americana'') File:Eastern Indigo Snake.jpg|Indigo zmija File:Gopher Tortoise - Gopherus polyphemus, Lake June-in-Winter Scrub State Park, Lake Placid, Florida - 31527638716.jpg|Kornjača gofer </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Okefenokee National Wildlife Refuge}} [[Kategorija:Svjetska baština u Sjedinjenim Američkim Državam] {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Wadi Wurayah |image = Wadi Wurayah Dam - Reservoir - 6.jpg |godina = 2026. |vrst baštine = prirodno dobro |mjerilo = ix |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1724 |država = {{flag|Ujedinjeni Arapski Emirati}} }} ry2zlecu7uvi9ogh3bjld96ghxlb347 42689391 42689388 2026-09-13T15:52:19Z Zavičajac 76707 42689391 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Nacionalni rezervat divljih životinja Okefenokee | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = IV | slika = Okefenokee National Wildlife Refuge closed due to West Mims fire (34380581105).jpg | širina_slike = | opis_slike = | karta = | lokacija = | najbliži_grad = [[Charlton County, Georgia|Charlton]], Ware, and Clinch, [[Georgia|Džordžija]], i [[Baker County, Florida|Bejker]], [[Florida]], {{flag|SAD}} | koordinate = {{coord|30|44|11|N|82|07|19|W|type:landmark|display=inline}} | površina = 2.030 | oznaka = | ovlaštenje = | osnivanje = 1937.<ref name="GljiveUredba">{{Cite web |url= http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2013_12/t12_0411.htm|title= Zaštićeno stanište Gljive Ade Ciganlije - Uredba o proglašenju |work= Službeni list grada Beograda br. 57-I/2013. |accessdate= 17. 2. 2025}}</ref> | utemeljenje = | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = | vlasnik = | svjetska_baština = Da | url = | ugrađeno = {{UNESCO-svjetska baština | dijete = da | godina = 2026. | vrst baštine = Prirodno dobro | mjerilo = ix, x, | poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1751 }} }} '''Okefenokee''' je naziv [[Močvara|močvare]] i nacionalnog rezervata divljih životinja, smješten u jugoistočnoj [[Georgia|Džordžiji]] i sjeveroistočnoj [[Florida|Floridi]], u [[Sjedinjene Američkie Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] Najveće je nizinsko slatkovodno tresetište u suptropskoj zoni na svijetu. Sa svojim raznolikim staništima, Okefenokee je postao područje poznato po obilju biljaka i životinja. U močvari raste 621 vrsta biljaka, uključujući dugolisni bor. Životinje uključuju 39 vrsta riba, 37 vodozemaca, 64 gmizavaca, 234 ptice i 50 vrsta sisavaca. Močvara Okefenokee svjetski je poznata po svojim populacijama vodozemaca koje su biopokazatelji globalnog zdravlja.<ref name="nomin">{{Cite web |url= https://www.fws.gov/sites/default/files/documents/okfmam.pdf |title= Okefenoki Nacionalni rezervat za divlje životinje - Spisak vodozemaca, riba, sisara i gmizavaca |work= U.S. Fish & Wildlife Service - www.fws.gov |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Divlje životinjske vrste uključuju floridske rakune, ptice močvarice, patke, američke aligatore i druge gmazove, razne vodozemce, sjevernoameričke riječne vidre, floridske risove, grabljivice, istočnoameričke crvene lisice, divlje svinje, obične kune, virginijske bijelorepe jelene, sive lisice, floridske tvorove, floridske crne medvjed i ptice pjevice. Močvarno stanište također pruža stanište ugroženim i zaštićenim vrstama, poput [[Crvenorepi djatlić|crvenorepog djetlića]] (''Leuconotopicus borealis''), Američka šumska roda|američke šumske rode (''Mycteria americana''), indigo zmija (''Drymarchon''), [[kornjača gofer|kornjače gofer]] (Gopherus polyphemus) i širokog spektra drugih životinjskih vrsta.<ref name="nomin">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/172304 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> == Zaštićeno područje == Za zaštićeno područje Okefenokee je proglašen 1937. god, zvršnom naredbom 7593 (kasnije i 7994), predsjednik Franklin Delano Roosevelt, označivši ga kao "utočište i mjesto za razmnožavanje migratornih ptica i druge divljači". Osnivanje rezervata Okefenokee 1937. označilo je vrhunac pokreta koji je barem 25 godina ranije pokrenula grupa naučnika sa Univerziteta Cornell koji su prepoznali obrazovne, naučne i rekreacione vrijednosti područja. Odlukom [[Međunarodna unija za očuvanje prirode|Međunarodne unije za očuvanje prirode]] (IUCN), dobio je status [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|zaštićenog područja IV]] kategorije - [[zaštićeno stanište]]. Godine 1986. Okefenokee je proglašen i [[Ramsarska konvencija|Ramsarskim područjem]] pod brojem 350, ukupne površine 1626,35 km².<ref name="Ramsar">{{Cite web |url= https://rsis.ramsar.org/ris/350 |title= Nacionalni rezervat divljih životinja Okefenokee |work= Ramsarska mjesta |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> == Svjetska baština == Okefenokee je 2026. god. uvršten na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="okefe">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1751 |title= Okefenokee |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]].<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}</ref><ref name="Sjedinjene Američke države">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/us |title= Sjedinjene Američke države, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> === Galerija === <gallery> File:WoodStorkWhole.JPG|Šumska roda (''Mycteria americana'') File:Eastern Indigo Snake.jpg|Indigo zmija File:Gopher Tortoise - Gopherus polyphemus, Lake June-in-Winter Scrub State Park, Lake Placid, Florida - 31527638716.jpg|Kornjača gofer </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Okefenokee National Wildlife Refuge}} [[Kategorija:Svjetska baština u Sjedinjenim Američkim Državam] {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Wadi Wurayah |image = Wadi Wurayah Dam - Reservoir - 6.jpg |godina = 2026. |vrst baštine = prirodno dobro |mjerilo = ix |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1724 |država = {{flag|Ujedinjeni Arapski Emirati}} }} gw5nrcos5uzclw2ztq9ayv1fiajokgd 42689406 42689391 2026-09-13T16:34:30Z Zavičajac 76707 42689406 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Nacionalni rezervat divljih životinja Okefenokee | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = IV | slika = Okefenokee National Wildlife Refuge closed due to West Mims fire (34380581105).jpg | širina_slike = | opis_slike = | karta = | lokacija = | najbliži_grad = [[Charlton County, Georgia|Charlton]], Ware, and Clinch, [[Georgia|Džordžija]], i [[Baker County, Florida|Bejker]], [[Florida]], {{flag|SAD}} | koordinate = {{coord|30|44|11|N|82|07|19|W|type:landmark|display=inline}} | površina = 2.030 | oznaka = | ovlaštenje = | osnivanje = 1937. | utemeljenje = | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = | vlasnik = | svjetska_baština = Da | url = | ugrađeno = {{UNESCO-svjetska baština | dijete = da | godina = 2026. | vrst baštine = Prirodno dobro | mjerilo = ix, x, | poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1751 }} }} '''Okefenokee''' je naziv [[Močvara|močvare]] i nacionalnog rezervata divljih životinja, smješten u jugoistočnoj [[Georgia|Džordžiji]] i sjeveroistočnoj [[Florida|Floridi]], u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] Najveće je nizinsko slatkovodno tresetište u suptropskoj zoni na svijetu. Sa svojim raznolikim staništima, Okefenokee je postao područje poznato po obilju biljaka i životinja. U močvari raste 621 vrsta biljaka, uključujući dugolisni bor. Životinje uključuju 39 vrsta riba, 37 vodozemaca, 64 gmizavaca, 234 ptice i 50 vrsta sisavaca. Močvara Okefenokee svjetski je poznata po svojim populacijama vodozemaca koje su biopokazatelji globalnog zdravlja.<ref name="spisak">{{Cite web |url= https://www.fws.gov/sites/default/files/documents/okfmam.pdf |title= Okefenoki Nacionalni rezervat za divlje životinje - Spisak vodozemaca, riba, sisara i gmizavaca |work= U.S. Fish & Wildlife Service - www.fws.gov |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Divlje životinjske vrste uključuju floridske rakune, ptice močvarice, patke, američke aligatore i druge gmazove, razne vodozemce, sjevernoameričke riječne vidre, floridske risove, grabljivice, istočnoameričke crvene lisice, divlje svinje, obične kune, virginijske bijelorepe jelene, sive lisice, floridske tvorove, floridske crne medvjed i ptice pjevice. Močvarno stanište također pruža stanište ugroženim i zaštićenim vrstama, poput [[Crvenorepi djatlić|crvenorepog djetlića]] (''Leuconotopicus borealis''), Američka šumska roda|američke šumske rode (''Mycteria americana''), indigo zmija (''Drymarchon''), [[kornjača gofer|kornjače gofer]] (Gopherus polyphemus) i širokog spektra drugih životinjskih vrsta.<ref name="nomin">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/219644 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> == Zaštićeno područje == Za zaštićeno područje Okefenokee je proglašen 1937. god, zvršnom naredbom 7593 (kasnije i 7994), predsjednik [[Franklin Delano Roosevelt]], označivši ga kao "utočište i mjesto za razmnožavanje migratornih ptica i druge divljači". Osnivanje rezervata Okefenokee 1937. označilo je vrhunac pokreta koji je barem 25 godina ranije pokrenula grupa naučnika sa Univerziteta Cornell koji su prepoznali obrazovne, naučne i rekreacione vrijednosti područja. Odlukom [[Međunarodna unija za očuvanje prirode|Međunarodne unije za očuvanje prirode]] (IUCN), dobio je status [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|zaštićenog područja IV]] kategorije - [[zaštićeno stanište]]. Godine 1986. Okefenokee je proglašen i [[Ramsarska konvencija|Ramsarskim područjem]] pod brojem 350, ukupne površine 1626,35 km².<ref name="Ramsar">{{Cite web |url= https://rsis.ramsar.org/ris/350 |title= Nacionalni rezervat divljih životinja Okefenokee |work= Ramsarska mjesta |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> == Svjetska baština == Okefenokee je 2026. god. uvršten na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="okefe">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1751 |title= Okefenokee |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]].<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}</ref><ref name="Sjedinjene Američke države">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/us |title= Sjedinjene Američke države, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> === Galerija === <gallery> File:WoodStorkWhole.JPG|Šumska roda (''Mycteria americana'') File:Eastern Indigo Snake.jpg|Indigo zmija File:Gopher Tortoise - Gopherus polyphemus, Lake June-in-Winter Scrub State Park, Lake Placid, Florida - 31527638716.jpg|Kornjača gofer </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Okefenokee National Wildlife Refuge}} [[Kategorija:Svjetska baština u Sjedinjenim Američkim Državam] {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Wadi Wurayah |image = Wadi Wurayah Dam - Reservoir - 6.jpg |godina = 2026. |vrst baštine = prirodno dobro |mjerilo = ix |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1724 |država = {{flag|Ujedinjeni Arapski Emirati}} }} curtc1f0h22tsjqga3yrocj6zoj94zj 42689407 42689406 2026-09-13T16:40:20Z Zavičajac 76707 42689407 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Nacionalni rezervat divljih životinja Okefenokee | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = IV | slika = Okefenokee National Wildlife Refuge closed due to West Mims fire (34380581105).jpg | širina_slike = | opis_slike = | karta = | lokacija = | najbliži_grad = [[Charlton County, Georgia|Charlton]], Ware, and Clinch, [[Georgia|Džordžija]], i [[Baker County, Florida|Bejker]], [[Florida]], {{flag|SAD}} | koordinate = {{coord|30|44|11|N|82|07|19|W|type:landmark|display=inline}} | površina = 2.030 | oznaka = | ovlaštenje = | osnivanje = 1937. | utemeljenje = | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = | vlasnik = | svjetska_baština = Da | url = | ugrađeno = {{UNESCO-svjetska baština | dijete = da | godina = 2026. | vrst baštine = Prirodno dobro | mjerilo = ix, x, | poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1751 }} }} '''Okefenokee''' je naziv [[Močvara|močvare]] i nacionalnog rezervata divljih životinja, smješten u jugoistočnoj [[Georgia|Džordžiji]] i sjeveroistočnoj [[Florida|Floridi]], u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] Najveće je nizinsko slatkovodno tresetište u suptropskoj zoni na svijetu. Sa svojim raznolikim staništima, Okefenokee je postao područje poznato po obilju biljaka i životinja. U močvari raste 621 vrsta biljaka, uključujući dugolisni bor. Životinje uključuju 39 vrsta riba, 37 vodozemaca, 64 gmizavaca, 234 ptice i 50 vrsta sisavaca. Močvara Okefenokee svjetski je poznata po svojim populacijama vodozemaca koje su biopokazatelji globalnog zdravlja.<ref name="spisak">{{Cite web |url= https://www.fws.gov/sites/default/files/documents/okfmam.pdf |title= Okefenoki Nacionalni rezervat za divlje životinje - Spisak vodozemaca, riba, sisara i gmizavaca |work= U.S. Fish & Wildlife Service - www.fws.gov |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Divlje životinjske vrste uključuju floridske rakune, ptice močvarice, patke, američke aligatore i druge gmazove, razne vodozemce, sjevernoameričke riječne vidre, floridske risove, grabljivice, istočnoameričke crvene lisice, divlje svinje, obične kune, virginijske bijelorepe jelene, sive lisice, floridske tvorove, floridske crne medvjed i ptice pjevice. Močvarno stanište također pruža stanište ugroženim i zaštićenim vrstama, poput [[Crvenorepi djatlić|crvenorepog djetlića]] (''Leuconotopicus borealis''), Američka šumska roda|američke šumske rode (''Mycteria americana''), indigo zmija (''Drymarchon''), [[kornjača gofer|kornjače gofer]] (Gopherus polyphemus) i širokog spektra drugih životinjskih vrsta.<ref name="nomin">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/219644 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> == Zaštićeno područje == Za zaštićeno područje Okefenokee je proglašen 1937. god, zvršnom naredbom 7593 (kasnije i 7994), predsjednik [[Franklin Delano Roosevelt]], označivši ga kao "utočište i mjesto za razmnožavanje migratornih ptica i druge divljači". Osnivanje rezervata Okefenokee 1937. označilo je vrhunac pokreta koji je barem 25 godina ranije pokrenula grupa naučnika sa Univerziteta Cornell koji su prepoznali obrazovne, naučne i rekreacione vrijednosti područja. Odlukom [[Međunarodna unija za očuvanje prirode|Međunarodne unije za očuvanje prirode]] (IUCN), dobio je status [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|zaštićenog područja IV]] kategorije - [[zaštićeno stanište]]. Godine 1986. Okefenokee je proglašen i [[Ramsarska konvencija|Ramsarskim područjem]] pod brojem 350, ukupne površine 1626,35 km².<ref name="Ramsar">{{Cite web |url= https://rsis.ramsar.org/ris/350 |title= Nacionalni rezervat divljih životinja Okefenokee |work= Ramsarska mjesta |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> == Svjetska baština == Okefenokee je 2026. god. uvršten na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="okefe">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1751 |title= Okefenokee |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]].<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}</ref><ref name="Sjedinjene Američke države">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/us |title= Sjedinjene Američke države, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Svjetska baština Okefenoki štiti močvaru Okefenoki, koja je ključno uporište biodiverziteta u okviru Sjevernoameričke obalske ravnice. Odlikuje se čvrstom i neprekidnom interakcijom vode, vatre, flore i faune, koje pokreću specifične procese stvaranja [[treset]]a i rezultiraju izuzetno visokim nivoom biodiverziteta. Kao ogroman, divlji i uglavnom nepristupačan ekosistem smešten u regionu koji je inače u velikoj meri izmenjen ljudskim djelovanjem, ovo je predeo svetskog glasa: mesto od dubokog kulturnog i duhovnog značaja, kao i snažan izvor misterije i inspiracije za ljude širom sveta. === Galerija === <gallery> File:WoodStorkWhole.JPG|Šumska roda (''Mycteria americana'') File:Eastern Indigo Snake.jpg|Indigo zmija File:Gopher Tortoise - Gopherus polyphemus, Lake June-in-Winter Scrub State Park, Lake Placid, Florida - 31527638716.jpg|Kornjača gofer </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Okefenokee National Wildlife Refuge}} [[Kategorija:Svjetska baština u Sjedinjenim Američkim Državam] {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Wadi Wurayah |image = Wadi Wurayah Dam - Reservoir - 6.jpg |godina = 2026. |vrst baštine = prirodno dobro |mjerilo = ix |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1724 |država = {{flag|Ujedinjeni Arapski Emirati}} }} jgvq0rycizyb7zvwqhylnegvferh50c 42689408 42689407 2026-09-13T16:44:18Z Zavičajac 76707 42689408 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Nacionalni rezervat divljih životinja Okefenokee | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = IV | slika = Okefenokee National Wildlife Refuge closed due to West Mims fire (34380581105).jpg | širina_slike = | opis_slike = | karta = | lokacija = | najbliži_grad = [[Charlton County, Georgia|Charlton]], Ware, and Clinch, [[Georgia|Džordžija]], i [[Baker County, Florida|Bejker]], [[Florida]], {{flag|SAD}} | koordinate = {{coord|30|44|11|N|82|07|19|W|type:landmark|display=inline}} | površina = 2.030 | oznaka = | ovlaštenje = | osnivanje = 1937. | utemeljenje = | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = | vlasnik = | svjetska_baština = Da | url = | ugrađeno = {{UNESCO-svjetska baština | dijete = da | godina = 2026. | vrst baštine = Prirodno dobro | mjerilo = ix, x, | poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1751 }} }} '''Okefenokee''' je naziv [[Močvara|močvare]] i nacionalnog rezervata divljih životinja, smješten u jugoistočnoj [[Georgia|Džordžiji]] i sjeveroistočnoj [[Florida|Floridi]], u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] Najveće je nizinsko slatkovodno tresetište u suptropskoj zoni na svijetu. Sa svojim raznolikim staništima, Okefenokee je postao područje poznato po obilju biljaka i životinja. U močvari raste 621 vrsta biljaka, uključujući dugolisni bor. Životinje uključuju 39 vrsta riba, 37 vodozemaca, 64 gmizavaca, 234 ptice i 50 vrsta sisavaca. Močvara Okefenokee svjetski je poznata po svojim populacijama vodozemaca koje su biopokazatelji globalnog zdravlja.<ref name="spisak">{{Cite web |url= https://www.fws.gov/sites/default/files/documents/okfmam.pdf |title= Okefenoki Nacionalni rezervat za divlje životinje - Spisak vodozemaca, riba, sisara i gmizavaca |work= U.S. Fish & Wildlife Service - www.fws.gov |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Divlje životinjske vrste uključuju floridske rakune, ptice močvarice, patke, američke aligatore i druge gmazove, razne vodozemce, sjevernoameričke riječne vidre, floridske risove, grabljivice, istočnoameričke crvene lisice, divlje svinje, obične kune, virginijske bijelorepe jelene, sive lisice, floridske tvorove, floridske crne medvjed i ptice pjevice. Močvarno stanište također pruža stanište ugroženim i zaštićenim vrstama, poput [[Crvenorepi djatlić|crvenorepog djetlića]] (''Leuconotopicus borealis''), Američka šumska roda|američke šumske rode (''Mycteria americana''), indigo zmija (''Drymarchon''), [[kornjača gofer|kornjače gofer]] (Gopherus polyphemus) i širokog spektra drugih životinjskih vrsta.<ref name="nomin">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/219644 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> == Zaštićeno područje == Za zaštićeno područje Okefenokee je proglašen 1937. god, zvršnom naredbom 7593 (kasnije i 7994), predsjednik [[Franklin Delano Roosevelt]], označivši ga kao "utočište i mjesto za razmnožavanje migratornih ptica i druge divljači". Osnivanje rezervata Okefenokee 1937. označilo je vrhunac pokreta koji je barem 25 godina ranije pokrenula grupa naučnika sa Univerziteta Cornell koji su prepoznali obrazovne, naučne i rekreacione vrijednosti područja. Odlukom [[Međunarodna unija za očuvanje prirode|Međunarodne unije za očuvanje prirode]] (IUCN), dobio je status [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|zaštićenog područja IV]] kategorije - [[zaštićeno stanište]]. Godine 1986. Okefenokee je proglašen i [[Ramsarska konvencija|Ramsarskim područjem]] pod brojem 350, ukupne površine 1626,35 km².<ref name="Ramsar">{{Cite web |url= https://rsis.ramsar.org/ris/350 |title= Nacionalni rezervat divljih životinja Okefenokee |work= Ramsarska mjesta |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> == Svjetska baština == Okefenokee je 2026. god. uvršten na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="okefe">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1751 |title= Okefenokee |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]].<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}</ref><ref name="Sjedinjene Američke države">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/us |title= Sjedinjene Američke države, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Svjetska baština Okefenoki štiti močvaru Okefenoki, koja je ključno uporište biodiverziteta u okviru Sjevernoameričke obalske ravnice. Odlikuje se čvrstom i neprekidnom interakcijom vode, vatre, flore i faune, koje pokreću specifične procese stvaranja [[treset]]a i rezultiraju izuzetno visokim nivoom biodiverziteta. Kao ogroman, divlji i uglavnom nepristupačan ekosistem smešten u regionu koji je inače u velikoj meri izmenjen ljudskim djelovanjem, ovo je predeo svetskog glasa: mesto od dubokog kulturnog i duhovnog značaja, kao i snažan izvor misterije i inspiracije za ljude širom sveta. ONWR štiti više od 856 vrsta vaskularnih biljaka i 415 vrsta kičmenjaka, što čini 14%, odnosno 59% ukupnog broja vrsta u ovom žarištu biodiverziteta. Impresivan je podatak da ovo područje štiti 41% vrsta gmizavaca i vodozemaca endemičnih za ovo žarište, zbog čega ono ima poseban globalni značaj. Ovi procenti su izuzetni s obzirom na to da ONWR zauzima svega 0,15% Florističke provincije obalske ravnice (Coastal Plain Floristic Province), čija ukupna površina iznosi 1,06 miliona km². ONWR takođe štiti značajne površine savana sa dugolisnim borom (*Pinus palustris*) – kritično ugroženim ekosistemom koji se javlja isključivo na jugoistoku SAD i od kojeg je preostalo manje od 4% prvobitne površine. === Galerija === <gallery> File:WoodStorkWhole.JPG|Šumska roda (''Mycteria americana'') File:Eastern Indigo Snake.jpg|Indigo zmija File:Gopher Tortoise - Gopherus polyphemus, Lake June-in-Winter Scrub State Park, Lake Placid, Florida - 31527638716.jpg|Kornjača gofer </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Okefenokee National Wildlife Refuge}} [[Kategorija:Svjetska baština u Sjedinjenim Američkim Državam] {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Wadi Wurayah |image = Wadi Wurayah Dam - Reservoir - 6.jpg |godina = 2026. |vrst baštine = prirodno dobro |mjerilo = ix |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1724 |država = {{flag|Ujedinjeni Arapski Emirati}} }} 9a8aoqomcl9w7opc5u7b3jzmhz56dzj 42689505 42689408 2026-09-13T19:57:26Z Zavičajac 76707 42689505 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Nacionalni rezervat divljih životinja Okefenokee | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = IV | slika = Okefenokee National Wildlife Refuge closed due to West Mims fire (34380581105).jpg | širina_slike = | opis_slike = | karta = | lokacija = | najbliži_grad = [[Charlton County, Georgia|Charlton]], Ware, and Clinch, [[Georgia|Džordžija]], i [[Baker County, Florida|Bejker]], [[Florida]], {{flag|SAD}} | koordinate = {{coord|30|44|11|N|82|07|19|W|type:landmark|display=inline}} | površina = 2.030 | oznaka = | ovlaštenje = | osnivanje = 1937. | utemeljenje = | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = | vlasnik = | svjetska_baština = Da | url = | ugrađeno = {{UNESCO-svjetska baština | dijete = da | godina = 2026. | vrst baštine = Prirodno dobro | mjerilo = ix, x, | poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1751 }} }} '''Okefenokee''' je naziv [[Močvara|močvare]] i nacionalnog rezervata divljih životinja, smješten u jugoistočnoj [[Georgia|Džordžiji]] i sjeveroistočnoj [[Florida|Floridi]], u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] Najveće je nizinsko slatkovodno tresetište u suptropskoj zoni na svijetu. Sa svojim raznolikim staništima, Okefenokee je postao područje poznato po obilju biljaka i životinja. U močvari raste 621 vrsta biljaka, uključujući dugolisni bor. Životinje uključuju 39 vrsta riba, 37 vodozemaca, 64 gmizavaca, 234 ptice i 50 vrsta sisavaca. Močvara Okefenokee svjetski je poznata po svojim populacijama vodozemaca koje su biopokazatelji globalnog zdravlja.<ref name="spisak">{{Cite web |url= https://www.fws.gov/sites/default/files/documents/okfmam.pdf |title= Okefenoki Nacionalni rezervat za divlje životinje - Spisak vodozemaca, riba, sisara i gmizavaca |work= U.S. Fish & Wildlife Service - www.fws.gov |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Divlje životinjske vrste uključuju floridske rakune, ptice močvarice, patke, američke aligatore i druge gmazove, razne vodozemce, sjevernoameričke riječne vidre, floridske risove, grabljivice, istočnoameričke crvene lisice, divlje svinje, obične kune, virginijske bijelorepe jelene, sive lisice, floridske tvorove, floridske crne medvjed i ptice pjevice. [[File:GA - Okefenokee Refuge (7256122028).jpg|mini|lijevo|200px|Okefenokee]] Močvarno stanište također pruža stanište ugroženim i zaštićenim vrstama, poput [[Crvenorepi djetlić|crvenorepog djetlića]] (''Leuconotopicus borealis''), [[Američka šumska roda|američke šumske rode]] (''Mycteria americana''), [[indigo zmija|indigo zmije]] (''Drymarchon''), [[kornjača gofer|kornjače gofer]] (Gopherus polyphemus) i širokog spektra drugih životinjskih vrsta.<ref name="nomin">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/219644 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> == Zaštićeno područje == Za zaštićeno područje Okefenokee je proglašen 1937. god, zvršnom naredbom 7593 (kasnije i 7994), predsjednik [[Franklin Delano Roosevelt]], označivši ga kao "utočište i mjesto za razmnožavanje migratornih ptica i druge divljači". Osnivanje rezervata Okefenokee 1937. označilo je vrhunac pokreta koji je barem 25 godina ranije pokrenula grupa naučnika sa Univerziteta Cornell koji su prepoznali obrazovne, naučne i rekreacione vrijednosti područja. Odlukom [[Međunarodna unija za očuvanje prirode|Međunarodne unije za očuvanje prirode]] (IUCN), dobio je status [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|zaštićenog područja IV]] kategorije - [[zaštićeno stanište]]. Godine 1986. Okefenokee je proglašen i [[Ramsarska konvencija|Ramsarskim područjem]] pod brojem 350, ukupne površine 1626,35 km².<ref name="Ramsar">{{Cite web |url= https://rsis.ramsar.org/ris/350 |title= Nacionalni rezervat divljih životinja Okefenokee |work= Ramsarska mjesta |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> == Svjetska baština == Okefenokee je 2026. god. uvršten na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="okefe">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1751 |title= Okefenokee |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]].<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}</ref><ref name="Sjedinjene Američke države">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/us |title= Sjedinjene Američke države, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> [[File:Pinus palustris grass-stage.jpg|mini|lijevo|200px|Dugolisni bor (''Pinus palustris'')]] Svjetska baština Okefenoki i močvara Okefenoki je ključno uporište biodiverziteta u okviru Sjevernoameričke obalske ravnice. Odlikuje se čvrstom i neprekidnom interakcijom vode, vatre, [[flore|flore]] i [[Fauna|faune]], koja se zasniva na specifičnom procese stvaranja [[treset]]a i rezultira visokim nivoom biodiverziteta. Iako je ogroman, divlji i uglavnom nepristupačan ekosistem u velikoj meri izmenjen je prirodnim i ljudskim djelovanjem. Ovisan je o padavinama, a tokom perioda suše područje postaje podložno požarima. Požar koji je započeo 5. maja 2007, uzrokovan udarom groma u sredini područja, zajedno s drugim šumskim požarom koji je započeo u Waycrossu 16. aprila, pretvorio je površinu od 2400 km² u pepeo. Okefenoki štiti više od 856 vrsta vaskularnih biljaka i 415 vrsta kičmenjaka, 41% vrsta gmizavaca i vodozemaca endemičnih za sjevernoameričku obalsku ravnicu, čija ukupna površina iznosi 1,06 miliona km². Stanište štiti i značajne površine [[savana]] sa [[Dugolisni bor|dugolisnim borom]] (''Pinus palustris'') – kritično ugroženim ekosistemom koji se javlja isključivo na jugoistoku SAD i od kojeg je preostalo manje od 4% prvobitne površine.<ref name="nomin"/> === Galerija === <gallery> File:Dryobates borealis 363629234.jpg|[[Crvenorepi djetlić]] (''Leuconotopicus borealis'') File:WoodStorkWhole.JPG|Šumska roda (''Mycteria americana'') File:Eastern Indigo Snake.jpg|Indigo zmija (''Drymarchon'') File:Gopher Tortoise - Gopherus polyphemus, Lake June-in-Winter Scrub State Park, Lake Placid, Florida - 31527638716.jpg|[[Kornjača gofer]] (''Gopherus polyphemus'') </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Okefenokee National Wildlife Refuge}} [[Kategorija:Svjetska baština u Sjedinjenim Američkim Državam] {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Wadi Wurayah |image = Wadi Wurayah Dam - Reservoir - 6.jpg |godina = 2026. |vrst baštine = prirodno dobro |mjerilo = ix |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1724 |država = {{flag|Ujedinjeni Arapski Emirati}} }} f734qhtcsdando3gl6rniwgd5w32hdn 42689519 42689505 2026-09-13T22:07:53Z Zavičajac 76707 42689519 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Nacionalni rezervat divljih životinja Okefenokee | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = IV | slika = Okefenokee National Wildlife Refuge closed due to West Mims fire (34380581105).jpg | širina_slike = | opis_slike = | karta = | lokacija = | najbliži_grad = [[Charlton County, Georgia|Charlton]], Ware, and Clinch, [[Georgia|Džordžija]], i [[Baker County, Florida|Bejker]], [[Florida]], {{flag|SAD}} | koordinate = {{coord|30|44|11|N|82|07|19|W|type:landmark|display=inline}} | površina = 2.030 | oznaka = | ovlaštenje = | osnivanje = 1937. | utemeljenje = | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = | vlasnik = | svjetska_baština = Da | url = | ugrađeno = {{UNESCO-svjetska baština | dijete = da | godina = 2026. | vrst baštine = Prirodno dobro | mjerilo = ix, x, | poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1751 }} }} '''Okefenokee''' je naziv [[Močvara|močvare]] i nacionalnog rezervata divljih životinja, smješten u jugoistočnoj [[Georgia|Džordžiji]] i sjeveroistočnoj [[Florida|Floridi]], u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] Najveće je nizinsko slatkovodno tresetište u suptropskoj zoni na svijetu. Sa svojim raznolikim staništima, Okefenokee je postao područje poznato po obilju biljaka i životinja. U močvari raste 621 vrsta biljaka, uključujući dugolisni bor. Životinje uključuju 39 vrsta riba, 37 vodozemaca, 64 gmizavaca, 234 ptice i 50 vrsta sisavaca. Močvara Okefenokee svjetski je poznata po svojim populacijama vodozemaca koje su biopokazatelji globalnog zdravlja.<ref name="spisak">{{Cite web |url= https://www.fws.gov/sites/default/files/documents/okfmam.pdf |title= Okefenoki Nacionalni rezervat za divlje životinje - Spisak vodozemaca, riba, sisara i gmizavaca |work= U.S. Fish & Wildlife Service - www.fws.gov |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Divlje životinjske vrste uključuju floridske rakune, ptice močvarice, patke, američke aligatore i druge gmazove, razne vodozemce, sjevernoameričke riječne vidre, floridske risove, grabljivice, istočnoameričke crvene lisice, divlje svinje, obične kune, virginijske bijelorepe jelene, sive lisice, floridske tvorove, floridske crne medvjed i ptice pjevice. [[File:GA - Okefenokee Refuge (7256122028).jpg|mini|lijevo|200px|Okefenokee]] Močvarno stanište također pruža stanište ugroženim i zaštićenim vrstama, poput [[Crvenorepi djetlić|crvenorepog djetlića]] (''Leuconotopicus borealis''), [[Američka šumska roda|američke šumske rode]] (''Mycteria americana''), [[indigo zmija|indigo zmije]] (''Drymarchon''), [[kornjača gofer|kornjače gofer]] (Gopherus polyphemus) i širokog spektra drugih životinjskih vrsta.<ref name="nomin">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/219644 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> == Zaštićeno područje == Za zaštićeno područje Okefenokee je proglašen 1937. god, zvršnom naredbom 7593 (kasnije i 7994), predsjednik [[Franklin Delano Roosevelt]], označivši ga kao "utočište i mjesto za razmnožavanje migratornih ptica i druge divljači". Osnivanje rezervata Okefenokee 1937. označilo je vrhunac pokreta koji je barem 25 godina ranije pokrenula grupa naučnika sa Univerziteta Cornell koji su prepoznali obrazovne, naučne i rekreacione vrijednosti područja. Odlukom [[Međunarodna unija za očuvanje prirode|Međunarodne unije za očuvanje prirode]] (IUCN), dobio je status [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|zaštićenog područja IV]] kategorije - [[zaštićeno stanište]]. Godine 1986. Okefenokee je proglašen i [[Ramsarska konvencija|Ramsarskim područjem]] pod brojem 350, ukupne površine 1626,35 km².<ref name="Ramsar">{{Cite web |url= https://rsis.ramsar.org/ris/350 |title= Nacionalni rezervat divljih životinja Okefenokee |work= Ramsarska mjesta |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> == Svjetska baština == Okefenokee je 2026. god. uvršten na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="okefe">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1751 |title= Okefenokee |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]].<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}</ref><ref name="Sjedinjene Američke države">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/us |title= Sjedinjene Američke države, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> [[File:Pinus palustris grass-stage.jpg|mini|lijevo|200px|Dugolisni bor (''Pinus palustris'')]] Svjetska baština Okefenoki i močvara Okefenoki je ključno uporište biodiverziteta u okviru Sjevernoameričke obalske ravnice. Odlikuje se čvrstom i neprekidnom interakcijom vode, vatre, [[flore|flore]] i [[Fauna|faune]], koja se zasniva na specifičnom procese stvaranja [[treset]]a i rezultira visokim nivoom biodiverziteta. Iako je ogroman, divlji i uglavnom nepristupačan ekosistem u velikoj meri izmenjen je prirodnim i ljudskim djelovanjem. Ovisan je o padavinama, a tokom perioda suše područje postaje podložno požarima. Požar koji je započeo 5. maja 2007, uzrokovan udarom groma u sredini područja, zajedno s drugim šumskim požarom koji je započeo u Waycrossu 16. aprila, pretvorio je površinu od 2400 km² u pepeo. Okefenoki štiti više od 856 vrsta vaskularnih biljaka i 415 vrsta kičmenjaka, 41% vrsta gmizavaca i vodozemaca endemičnih za sjevernoameričku obalsku ravnicu, čija ukupna površina iznosi 1,06 miliona km². Stanište štiti i značajne površine [[savana]] sa [[Dugolisni bor|dugolisnim borom]] (''Pinus palustris'') – kritično ugroženim ekosistemom koji se javlja isključivo na jugoistoku SAD i od kojeg je preostalo manje od 4% prvobitne površine.<ref name="nomin"/> === Galerija === <gallery> File:Dryobates borealis 363629234.jpg|[[Crvenorepi djetlić]] (''Leuconotopicus borealis'') File:WoodStorkWhole.JPG|Šumska roda (''Mycteria americana'') File:Eastern Indigo Snake.jpg|Indigo zmija (''Drymarchon'') File:Gopher Tortoise - Gopherus polyphemus, Lake June-in-Winter Scrub State Park, Lake Placid, Florida - 31527638716.jpg|[[Kornjača gofer]] (''Gopherus polyphemus'') </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Okefenokee National Wildlife Refuge}} [[Kategorija:Svjetska baština u Sjedinjenim Američkim Državam] [[Kategorija:Zaštićena područja u Sjedinjenim Američkim Državama] {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Wadi Wurayah |image = Wadi Wurayah Dam - Reservoir - 6.jpg |godina = 2026. |vrst baštine = prirodno dobro |mjerilo = ix |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1724 |država = {{flag|Ujedinjeni Arapski Emirati}} }} 9q78ksxjrlvu9gg77pb8eff43z0bgcc 0 4676818 42689527 42688202 2026-09-13T22:58:12Z Dwina744 178014 +izv. 42689527 wikitext text/x-wiki Ovo je spisak značajnih osoba koji se identificiraju kao [[Jugoslaveni]] – ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali.{{Efn|Navedene su također osobe koje su se do 1840-ih godina izjašnjavale kao ''Iliri'', nazivom kojim su se do tada označavali Jugoslaveni.|group=α}} Jugoslovenski se identitet danas najčešće javlja kao nadnacionalni, kulturni<ref name=primjer-kulturnjugoslav>Usp. npr. [https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''<br>''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''</ref>, nacionalni odnosno etnički<ref name=primjer-nacionjugoslav>Usp. npr. [https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''<br>''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''</ref>, ali i kao anacionalni ili politički identitet. U ogromnoj većini slučajeva on egzistira pored drugih (nacionalnih) identiteta (Srbin, Hrvat, Bošnjak, Makedonac, Albanac, itd.)<ref name=studija-pavlakovic>Usp. Pavlaković, Vjeran: Ispunjenje tisućljetnog sna: Strategije simbolične izgradnje nacije u Hrvatskoj, u: Pavlaković, Vjeran/Korov, Goran (ur.): Strategije simbolične izgradnje nacije u državama jugoistočne Europe. Zagreb 2016, str. 27-60</ref>, u rijetkim slučajevima kao identitet koji te identitete ne uzima u obzir. Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali "prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima". Druga po brojnosti kategorija su bili "oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati". Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.<ref name=jugoslavenstvo69>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.</ref> == Arhitektura == * [[Mia David]], arhitekta, scenograf<ref name=miadavid1>[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''<br>''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''</ref> * [[Miša David]], arhitekta<ref name=mišadavid1>[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''<br>''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''</ref> * [[Radivoje Dinulović]], arhitekt<ref name=dinulovic1>[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''<br>''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''</ref> * [[Vlado Milunić]], arhitekt<ref name=milunic1>[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''<br>''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''</ref><ref name=milunic2>[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''<br>''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as "a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore."''</ref> * [[Aljoša Šegvić]], arhitekta<ref name=segvic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.<br>''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Milica Šterić]], arhitekta<ref name=steric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.<br>''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije "Energoprojekt" - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Josip Svoboda]], arhitekta<ref name=svoboda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.<br>''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Danilo Udovički]], arhitekta<ref name=dudovicki1>[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''<br>''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić </gallery> </center> == Diplomacija == * [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar<ref name=abebler1>VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.<br>''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''</ref> * [[Salih Fejić]], diplomata<ref name=fejic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.<br>''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Rexhai Surroi]], diplomat<ref name=surroi1>Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.<br>''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privгžen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privгžen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privгžen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''</ref> * [[Zdenko Štambuk]], diplomata<ref name=zstambuk>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''<br>''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler </gallery> </center> == Film i pozorište == * [[Vjekoslav Afrić]], glumac<ref name=afric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.<br>''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Neda Arnerić]], glumica<ref name=arneric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.<br>''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare "Atrijum", Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Darko Bajić]], redatelj<ref name=dbajic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.<br>''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dbajic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.<br>''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Primož Bebler]], redatelj<ref name=pbebler1>[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''<br>''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''</ref><ref name=pbebler2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.<br>''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''</ref><ref name=pbebler3>[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''<br>''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''</ref> * [[Ivan Bekjarev]], glumac<ref name=bekjarev1>[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''<br>''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''</ref> * [[Miroslav Benka]], redatelj<ref name=benka1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.<br>''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''</ref> * [[Melita Bihali]], glumica<ref name=bihali1>[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''<br>''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''</ref><ref name=bihali2>[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''<br>''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''</ref> * [[Predrag Bjelac]], glumac<ref name=bjelac1>[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''<br>''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''</ref><ref name=bjelac2>[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: "Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''<br>''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''</ref> * [[Jelica Bjeli]], glumica<ref name=bjeli1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac<ref name=bjelogrlic1>[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film "Toma" se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''<br>''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''</ref><ref name=bjelogrlic2>[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''<br>''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''</ref><ref name=bjelogrlic3>[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''<br>''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''</ref> * [[Bogić Bošković]], glumac<ref name=bboskovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.<br>''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''</ref> * [[Tanja Bošković]], glumica<ref name=tboskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.<br>''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''</ref> * [[Karlo Bulić]], glumac<ref name=bulic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.<br>''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''</ref> * [[Branko Cvejić]], glumac<ref name=cvejic1>[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: "Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje"] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.<br>''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''</ref> * [[Svetozar Cvetković]], glumac<ref name=scvetkovic1>[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''<br>''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''</ref><ref name=scvetkovic2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''<br>''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic3>[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''<br>''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic4>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''<br>''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''</ref><ref name=scvetkovic5>[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''<br>''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''</ref><ref name=scvetkovic6>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.<br>''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic7>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.<br>''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator<ref name=dovnikovic1>[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''<br>''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''</ref> * [[Srđan Dragojević]], redatelj<ref name=dragojevic1>[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''<br>''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''</ref><ref name=dragojevic2>[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''<br>''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''</ref><ref name=dragojevic3>[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''<br>''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''</ref><ref name=dragojevic4>[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''<br>''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''</ref> * [[Jasna Đuričić]], glumica<ref name=djuricic1>[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''<br>''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''</ref><ref name=djuricic2>[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''<br>''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''</ref> * [[Predrag Ejdus]], glumac<ref name=ejdus1>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''<br>''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''</ref><ref name=ejdus2>[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''<br>''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''</ref><ref name=ejdus3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.<br>''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ejdus4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.<br>''“Ejdus Lj. Predrag, glumac, član i v. d. direktora Drame Narodnog pozorišta u Beogradu (r. 24. VII 1947, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Mira Erceg]], reditelj<ref name=erceg1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.<br>''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Bekim Fehmiu]], glumac<ref name=fehmiu1>[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''<br>''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”</ref> * [[Dragomir Felba]], glumac<ref name=felba1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.<br>''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ognjen Glavonić]], redatelj<ref name=glavonic1>[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''<br>''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.</ref> * [[Srđan Grahovac]], glumac<ref name=grahovac1>[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''<br>''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''</ref> * [[Aleksandar Gruden]], glumac<ref name=agruden1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.<br>''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Srđan Hadžić]], reditelj, pisac<ref name=hadzic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160.<br>''“Hadžić Srđan, reditelj i pisac; član Akademije filmske umetnosti i nauke. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Željko Hubač]], dramski pisac<ref name=hubac1>[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''<br>''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''</ref> * [[Boris Isaković]], glumac<ref name=bisakovic1>[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''<br>''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''</ref><ref name=bisakovic2>[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''<br>''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''</ref><ref name=bisakovic3>[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''<br>''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''</ref> * [[Feđa Isović]], scenarista<ref name=fisovic1>[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''<br>''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''</ref><ref name=fisovic2>[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''<br>''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''</ref><ref name=fisovic3>[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''<br>''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''</ref><ref name=fisovic4>[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za "Avaz": Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''<br>''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''</ref> * [[Ita Rina]], glumica<ref name=itarina>[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''<br>''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''</ref> * [[Davor Janjić]], glumac<ref name=janjic>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''<br>''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''</ref> * [[Đorđe Kadijević]], redatelj<ref name=kadijevic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''<br>''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''</ref><ref name=kadijevic2>[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''<br>''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''</ref><ref name=kadijevic3>[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''<br>''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''</ref><ref name=kadijevic4>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.<br>''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''</ref> * [[Rialda Kadrić]], glumica<ref name=kadric1>[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''<br>''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''</ref> * [[Stefan Kapičić]], glumac<ref name=kapicic1>[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''<br>''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''</ref> * [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja<ref name=kapic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.<br>''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=kapic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.<br>''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Milutin Karadžić]], glumac<ref name=karadzic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.<br>''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Mirjana Karanović]], glumica<ref name=mkaranovic1>[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''<br>''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''</ref> * [[Srđan Karanović]], redatelj<ref name=skaranovic1>[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''<br>''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''</ref> * [[Miljen Kljaković]], scenarista<ref name=kljakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.<br>''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nada Kokotović]], reditelj<ref name=kokotovic1>[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.<br>''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''</ref><ref name=kokotovic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.<br>''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Dejan Kosanović]], reditelj<ref name=dkosanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.<br>''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik<ref name=leskovar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.<br>''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Leon Lučev]], glumac<ref name=lucev1>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.</ref> * [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj<ref name=majdak1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.<br>''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj<ref name=mandic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.<br>''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''</ref> * [[Milenko Maričić]], reditelj<ref name=maricic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.<br>''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Gordan Matić]], reditelj<ref name=matic1>[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''<br>''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''</ref> * [[Mladen Matičević]], reditelj<ref name=maticevic1>[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''<br>''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''</ref> * [[Irfan Mensur]], glumac<ref name=mensur1>[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''<br>''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''</ref><ref name=mensur2>[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''<br>''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''</ref><ref name=mensur3>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''<br>''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''</ref><ref name=mensur4>[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''<br>''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''</ref><ref name=mensur5>[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''<br>''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''</ref><ref name=mensur6>[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''<br>''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''</ref><ref name=mensur7>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.<br>''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mensur8>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.<br>''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''</ref> * [[Ognjenka Milićević]], rediteljka<ref name=milicevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.<br>''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Kokan Mladenović]], redatelj<ref name=kokan1>[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''</ref><ref name=kokan2>[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''</ref><ref name=kokan3>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''</ref><ref name=kokan4>[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''</ref> * [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica<ref name=mrkic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.<br>''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar<ref name=munitic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.<br>''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Dino Mustafić]], reditelj<ref name=mustafic1>[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''<br>''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''</ref><ref name=mustafic2>[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''</ref><ref name=mustafic3>[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''<br>''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''</ref> * [[Goran Paskaljević]], reditelj<ref name=paskaljevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.<br>''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''</ref><ref name=paskaljevic2>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.<br>''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''</ref> * [[Borka Pavićević]], dramaturškinja<ref name=pavicevic1>[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''<br>''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''</ref><ref name=pavicevic2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''<br>''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''</ref> * [[Josip Pejaković]], glumac<ref name=pejakovic>[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu "Ućerivanje"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''<br>''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''</ref> * [[Katarina Pejović]], dramaturškinja<ref name=pejovic1>[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''<br>''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''</ref> * [[Darko Perić]], glumac<ref name=dperic1>[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2018&mm=09&dd=24&nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2018&mm=09&dd=24&nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''<br>''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''</ref> * [[Vladimir Pogačić]], reditelj<ref name=pogacic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.<br>''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Radko Polič]], glumac<ref name=polic1>[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''</ref><ref name=polic2>[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''<br>''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''</ref> * [[Mladen Popović]], dramaturg<ref name=mladenpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.<br>''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nenad Prokić]], dramaturg<ref name=prokic1>[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''</ref> * [[Ljubiša Ristić]], režiser<ref name=ristic1>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''<br>''“Nacionalnost - Jugosloven.”''</ref><ref name=ristic2>[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''<br>''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''</ref><ref name=ristic3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.<br>''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Olga Savić]], glumica<ref name=olgasavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.<br>''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Egon Savin]], redatelj<ref name=savin1>[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''<br>''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''</ref><ref name=savin2>[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''<br>''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''</ref> * [[Žorž Skrigin]], reditelj<ref name=skrigin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.<br>''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Gorčin Stojanović]], reditelj<ref name=gstojanovic1>[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''<br>''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''</ref><ref name=gstojanovic2>[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''<br>''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''</ref> * [[Abdurrahman Šalja]], glumac<ref name=salja1>[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''<br>''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji, mrtvi, odlaze nekuda na plutajućem ostrvu.”''</ref> * [[Slavko Štimac]], glumac<ref name=stimac1>[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''<br>''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''</ref> * [[Feđa Štukan]], glumac<ref name=stukan1>[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''<br>''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''</ref><ref name=stukan2>[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''<br>''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''</ref><ref name=stukan3>[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''<br>''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''</ref> * [[Jelena Tinska]], glumica<ref name=tinska>[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''</ref> * [[Darko Trešnjak]], režiser<ref name=tresnjak1>[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''<br>''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''</ref> * [[Sergej Trifunović]], glumac<ref name=strifunovic1>[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''</ref> * [[Renata Ulmanski]], glumica<ref name=ulmanski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.<br>''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Mlađa Veselinović]], glumac<ref name=veselinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.<br>''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar<ref name=volk1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.<br>''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Stjepan Zaninović]], reditelj<ref name=zaninovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.<br>''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Stevo Žigon]], glumac<ref name=zigon1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.<br>''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''</ref> * [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar<ref name=zmukic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.<br>''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon </gallery> </center> == Fotografija == * [[Ivo Eterović]], fotograf<ref name=eterovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.<br>''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''</ref> * [[Stevan Kragujević]], fotoreporter<ref name=kragujevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.<br>''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''</ref> * [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan<ref name=surla1>[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''<br>''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''</ref><ref name=surla2>[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''<br>''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''</ref><ref name=surla3>[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''<br>''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević </gallery> </center> == Književnost i pjesništvo== * [[Olja Alvir]], književnica<ref name=alvir1>[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''<br>''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''</ref> * [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata<ref name=ristic-andric-davico>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 182.<br>''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''</ref><ref name=andric2>Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.<br>''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''</ref> * [[Vladimir Arsenijević]], književnik<ref name=arsenijevic1>[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''<br>''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''</ref> * [[Anton Aškerc]], pesnik<ref name=askerc1>Aškerc, Anton: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-YNVE4FUC/ecf67f53-f5ca-416a-a350-bc79be7c6661/PDF Hrvaški »Salon«.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 2 (1899), str. 132.<br>''“Zakaj nismo vsaj vsi Jugoslovani edini v jeziku, v književnosti in umetnosti? Čemu se cepimo in slabimo sami? Čemu? . . .”''</ref> * [[Goran Babić]], književnik<ref name=babic1>[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''<br>''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno "proljećarske" devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao "zadrti šuvarovac" i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''</ref><ref name=babic2>[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''<br>''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - "Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici."''</ref><ref name=babic3>[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''<br>''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''</ref><ref name=babic4>[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''<br>''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''</ref> * [[Vladislav Bajac]], književnik<ref name=bajac1>[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''<br>''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''</ref> * [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja<ref name=bajindjukanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.<br>''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vjera Benkova]], književnica<ref name=benkova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.<br>''“Benkova Vjera, pisac i književni prevodilac; novinar, saradnik Slovačke redakcije Radio N. Sada (od '80). […] P: Slovakinja jugosl. porekla..”''</ref> * [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti<ref name=bihalji1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.<br>''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''</ref> * [[Laslo Blašković]], književnik<ref name=blaskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.<br>''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač<ref name=bodirogic1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''<br>''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''</ref><ref name=bodirogic2>[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''<br>''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''</ref> * [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja<ref name=bogavac1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''<br>''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''</ref> * [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka<ref name=bojicic1>[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''</ref> * [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar<ref name=cicvara1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.<br>''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''</ref> * [[Milan Ćurčin]], pjesnik<ref name=curcin1>[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''<br>''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''</ref> * [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik<ref name=ristic-andric-davico/><ref name=davico>[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''<br>''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''</ref> * [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš<ref name=ergic1>[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''<br>''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''</ref><ref name=ergic2>[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''<br>''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''</ref><ref name=ergic3>[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''<br>''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''</ref><ref name=ergic4>[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''<br>''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''</ref> * [[Zdenka Feđver]], književnica<ref name=fedjver1>[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''<br>''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''</ref> * [[Frida Filipović]], književnik<ref name=filipovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.<br>''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''</ref> * [[Hristo Georgijevski]], književnik<ref name=georgijevski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.<br>''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Vesna Goldsworthy]], književnica<ref name=goldsvorti1>[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''<br>''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''</ref><ref name=goldsvorti2>[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''<br>''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''</ref> * [[Mustafa Karahasan]], književnik<ref name=karahasan1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.<br>''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''</ref> * [[Danilo Kiš]], književnik<ref name=kis1>Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.<br>''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''</ref> * [[Božo Koprivica]], književnik<ref name=koprivica1>[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''<br>''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''</ref><ref name=koprivica2>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''<br>''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''</ref> * [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista<ref name=krleza1>Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.<br>''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''</ref><ref name=krleza2>Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.<br>''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''</ref> * [[Zofka Kveder]], književnica<ref name=kveder1>Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).<br>''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''</ref> * [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik<ref name=levicnik1>Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.<br>''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''</ref> * [[Milenko Maticki]], književnik, novinar<ref name=maticki1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.<br>''“Maticki Milenko, književnik; urednik "Politikinog" podlistka "Politika za decu". […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Predrag Matvejević]], književnik<ref name=matvejevic1>Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom) <br>''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''</ref><ref name=matvejevic2>[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''<br>''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''</ref><ref name=matvejevic3>[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''<br>''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''</ref><ref name=matvejevic4>[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''<br>''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''</ref> * [[Antun Mihanović]], književnik, pravnik, diplomata<ref name=mihanovic1>Шишић, Фердо: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/1937-Jugoslovenska-Misao.pdf Југословенска мисао. Историја идеје југословенског народног уједињења и ослобођења од 1790-1918.] Београд 1937, стр. 79.<br>''“Поносим се и тиме, што сам дошао и к Вашој Пресвијетлости, као к једином кнезу (владаоцу) нашега илирског народа.”</ref> * [[Milan Milišić]], pesnik<ref name=milisic1>Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.<br>''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''</ref><ref name=milisic2>[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''<br>''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''</ref><ref name=milisic3>[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''</ref> * [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor<ref name=muzijevic1>[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''<br>''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''</ref> * [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik<ref name=nazor1>Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.<br>''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''</ref> * [[Elvedin Nezirović]], književnik<ref name=nezirovic1>[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''<br>''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''</ref> * [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist<ref name=nikolaidis>[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''<br>''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''</ref> * [[Grozdana Olujić]], književnica<ref name=olujic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.<br>''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Muharem Omerović]], pjesnik<ref name=omerovic1>[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''<br>''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije "ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata"!”''</ref> * [[Eliezer Papo]], književnik i rabin<ref name=papo1>[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''<br>''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''</ref> * [[Siniša Pavić]], scenarista<ref name=pavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.<br>''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Muharem Pervić]], književni kritičar<ref name=pervic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.<br>''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik<ref name=pukmeister1>Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.<br>''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''</ref> * [[Dušan Radović]], književnik<ref name=radovic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''<br>''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''</ref> * [[Vujica Rešin Tucić]], književnik<ref name=resintucic1>Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.<br>''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''</ref><ref name=resintucic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.<br>''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Marko Ristić]], književnik i diplomata<ref name=ristic-andric-davico/> * [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik<ref name=sarajlic1>[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''<br>''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''</ref> * [[Bekim Sejranović]], književnik<ref name=sejranovic1>[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''<br>''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''</ref> * [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac<ref name=tiagostankovic1>[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''<br>''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''</ref><ref name=tiagostankovic2>[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''<br>''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''</ref> * [[Vlada Stojiljković]], književnik<ref name=stojiljkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.<br>''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture<ref name=suvin1>[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''<br>''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''</ref> * [[August Šenoa]], književnik<ref name=senoa1>Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.<br>''“Osim što je bio jedan od najvećih hrvatskih književnika, Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''</ref><ref name=senoa2>Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.<br>''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''</ref> * [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac<ref name=scepanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.<br>''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost "Erazmo"; urednik IP "Prometej", N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Zvonimir Šubić]], književnik<ref name=subic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.<br>''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''</ref> * [[Gvido Tartalja]], književnik<ref name=tartalja1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.<br>''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''</ref> * [[Slobodan Tišma]], književnik<ref name=stisma1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''<br>''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''</ref><ref name=stisma2>[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''<br>''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''</ref> * [[Dragan Todorović]], književnik, novinar<ref name=dtodorovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.<br>''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Lovro Toman]], pjesnik, političar<ref name=toman1>Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.<br>''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''</ref> * [[Marko Tomaš]], pjesnik<ref name=mtomas1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''<br>''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''</ref><ref name=mtomas2>[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''<br>''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''</ref> * [[Janez Trdina]], književnik<ref name=trdina1>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 302.<br>''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''</ref> * [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik<ref name=mvesovic1>[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''<br>''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''</ref><ref name=mvesovic2>[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''<br>''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''</ref><ref name=mvesovic3>[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''<br>''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''</ref> * [[Radonja Vešović]], književnik<ref name=rvesovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.<br>''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''</ref><ref name=rvesovic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.<br>''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''</ref> * [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište"<ref name=vidakovicpetrov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.<br>''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf<ref name=viskovic1>[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''<br>''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''</ref> * [[Slobodan Zubanović]], književnik<ref name=zubanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.<br>''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nina Živančević]], pjesnikinja<ref name=zivancevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.<br>''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević Datoteka:Anton Aškerc.jpg|Anton Aškerc Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević Datoteka:ANTUN-MIHANOVIC.jpg|Antun Mihanović Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina </gallery> </center> == Komedija == * [[Peđa Bajović]], stand-up komičar<ref name=bajovic1>[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: "U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''<br>''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''</ref><ref name=bajovic2>[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''<br>''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''</ref><ref name=bajovic3>[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''<br>''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a koji su sve dio mog identiteta. Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''</ref><ref name=bajovic4>[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''<br>''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''</ref> == Kulinarstvo == * [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje<ref name=stanisic1>[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&nav_id=653173&yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&mm=11&nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''<br>''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''</ref><ref name=stanisic2>[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.<br>''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić </gallery> </center> == Ljekarstvo == * [[Ljubica Božinović]], kardiolog<ref name=bozinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.<br>''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar<ref name=dulic1>Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)<br>''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''</ref> * [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar<ref name=sgruden1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.<br>''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Ilanković]], neuropsihijatar, univ. profesor<ref name=ilankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 167.<br>''“Ilanković Nikola, načelnik Odeljenja za organske moždane bolesti u Institutu za psihijatriju KCS; profesor Medic. fakulteta, Bg.; šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja; preds. Sekcije za EEG i kliničku neurofiziologiju SLD; osnivač Laboratorije BU za kognitivne neuronauke i neuroinžinjering ('95). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica<ref name=misakovic1>[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''<br>''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''</ref> * [[Valentin Janežič]], lekar, pisac<ref name=vjanezic>Janežič, Valentin (Balant): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TX6C8UZR/fb80cf9c-4262-4b58-b163-3ba39b58d90b/PDF Adam Janoša z Roščiševa Roščiševsky], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 42 (1852), str. 341.<br>''“Gotovo je bila ta prikazen vsim Slovanom, posebno pa nam Jugoslavenom neobičajna in nenadjana, ker se navadno naši žlahtniki svojega naroda sramujejo, ga zapuščajo in mnogokrat […].”''</ref> * [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor<ref name=juzbasic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.<br>''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar<ref name=moricpetrovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.<br>''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''</ref> * [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar<ref name=vpopadic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.<br>''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''</ref> * [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor<ref name=draganpopovic1>Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.<br>''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''</ref> * [[Igor Radosavljević]], psihijatar<ref name=iradosavljevic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''<br>''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''</ref> * [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor<ref name=msimic1>[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''<br>''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''</ref><ref name=msimic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.<br>''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=msimic3>[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''<br>''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''</ref><ref name=msimic4>[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''<br>''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić Datoteka:Dr. Valentin Janežič Büste, Sankt Jakob im Rosental, Kärnten.jpg|Valentin Janežič Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav "Mirko" Simić </gallery> </center> == Muzika == * [[Ernest Ačkun]], klarinetista<ref name=ackun1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.<br>''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''</ref><ref name=ackun2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.<br>''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''</ref> * [[Husein Alijević]], pjevač<ref name=alijevic1>[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''<br>''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''</ref> * [[Šaban Bajramović]], pjevač<ref name=bajramovic1>[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''<br>''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''</ref> * [[Bebi Dol]], pevačica<ref name=bebidol1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.<br>''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Beki Bekić]], pevač<ref name=bekic1>[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''<br>''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''</ref> * [[Sergije Beljajev]], dirigent<ref name=beljajev1>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''<br>''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''</ref> * [[Bruno Bjelinski]], kompozitor<ref name=bjelinski2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.<br>''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''</ref> * [[Dara Bubamara]], pjevačica<ref name=darabubamara1>[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za "Avaz": Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''<br>''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''</ref> * [[Đorđe Ðogani]], pjevač<ref name=djogani1>[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''<br>''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''</ref> * [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor<ref name=dojcinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.<br>''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ "J. Slavenski", Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Vladimir Furduj]], muzičar<ref name=furduj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.<br>''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=furduj2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 131.<br>''“Furduj M. Vladimir, muzičar - bubnjar (r. 6. XI 1945, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac<ref name=glisic1>[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''<br>''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''</ref> * [[Zafir Hadžimanov]], pjevač<ref name=hadzimanov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.<br>''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''</ref> * [[Bojan Hreljac]], muzičar<ref name=hreljac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.<br>''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Ekrem Jevrić]], pevač<ref name=jevric1>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''<br>''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''</ref> * [[Vladimir Janković]], muzičar<ref name=vjankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.<br>''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Zoran Kalezić]], pevač<ref name=kalezic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.<br>''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Rastislav Kambasković]], kompozitor<ref name=kambaskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.<br>''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Boris Kovač]], glazbenik<ref name=bkovac>[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''<br>''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''</ref> * [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor<ref name=kkovac1>[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''<br>''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''</ref> * [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač<ref name=hoki1>[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''<br>''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''</ref><ref name=hoki2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''</ref><ref name=hoki3>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''<br>''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''</ref> * [[Lepa Brena]], pevačica<ref name=brena1>[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''<br>''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''</ref><ref name=brena2>[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''<br>''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''</ref><ref name=brena3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.<br>''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=brena4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.<br>''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj<ref name=lisinski1>[http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html Himna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190119121531/http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html |date=2019-01-19 }} Arhiv Jugoslavije<br>''“Pesmu "Hej Sloveni" napisao je u Pragu 1834, u vreme panslavističkog pokreta, Samuel-Samo Tomašik, Slovak po nacionalnosti. […] Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Lokner]], muzičar<ref name=lokner1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.<br>''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe "Bajaga i instruktori". […] P: Jugosloven”''</ref> * [[Dženan Lončarević]], pjevač<ref name=loncarevic1>[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''<br>''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''</ref><ref name=loncarevic2>[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''<br>''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''</ref> * [[Magnifico]], pjevač<ref name=magnifico1>[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''<br>''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''</ref><ref name=magnifico2>[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''<br>''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''</ref> * [[Milivoje Marković]], kompozitor<ref name=mmarkovic-sepe-181>[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''<br>''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''</ref><ref name=mmarkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.<br>''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar<ref name=mladenovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.<br>''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Redžo Mulić]], kompozitor<ref name=mulic1>[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''<br>''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''</ref><ref name=mulic2>[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''<br>''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''</ref> * [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik<ref name=nemecek1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.<br>''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV "Pink". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Istra Pečvari]], pijanistkinja<ref name=pecvari1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.<br>''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''</ref> * [[Vlastimir Peričić]], kompozitor<ref name=pericic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.<br>''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=pericic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.<br>''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''</ref> * [[Šako Polumenta]], pevač<ref name=špolumenta1>[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html "Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve": Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''<br>''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''</ref> * [[Esma Redžepova]], pevačica<ref name=eredzepova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.<br>''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Usnija Redžepova]], pjevačica<ref name=uredzepova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.<br>''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Senidah]], pevačica<ref name=senidah1>[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''<br>''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''</ref> * [[Mojmir Sepe]], kompozitor<ref name=mmarkovic-sepe-181/> * [[Šemsa Suljaković]], pevačica<ref name=suljakovic1>[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''<br>''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ivan Švager]], saksofonista<ref name=svager1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.<br>''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i "Dzezteta Ivana Švagera". […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dado Topić]], pjevač i muzičar<ref name=topic1>[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest "A sad adio" i muzika iz "Otpisanih": U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''<br>''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''</ref><ref name=topic2>[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''</ref><ref name=topic3>[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''<br>''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''</ref> * [[Bisera Veletanlić]], pjevačica<ref name=bveletanlic1>[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''<br>''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''</ref><ref name=bveletanlic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=bveletanlic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Senka Veletanlić]], pevačica<ref name=sveletanlic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=sveletanlic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac<ref name=vunturisevic1>[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''<br>''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''</ref> * [[Toma Zdravković]], pjevač<ref name=zdravkovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.<br>''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković </gallery> </center> == Nauka == * [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor<ref name=ahmetovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.<br>''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac<ref name=babukic1>Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.<br>''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''</ref><ref name=jdraskovic-babukic/> * [[Jovo Bakić]], sociolog<ref name=bakic1>[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''<br>''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''</ref> * [[Dževad Belkić]], fizičar<ref name=belkic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.<br>''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti<ref name=blazevic1>[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''<br>''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''</ref> * [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar<ref name=borojevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.<br>''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref> * [[Franjo Bradaška]], historičar<ref name=bradaska1>Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.<br>''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''</ref> * [[Boris Buden]], filozof<ref name=buden1>[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''<br>''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''</ref> * [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik<ref name=caf1>Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.<br>''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu slavne […].”''</ref><ref name=caf2>Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7SVW981B/03fb9f28-9e2b-425a-b964-56a4fc584b38/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 25 (1852), str. 205.<br>''“Bodi nam Jugoslavenom tedaj pravilo: I. r med konsonanti ino na kraju […].”''</ref> * [[Ivan Čolović]], etnolog<ref name=icolovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.<br>''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=colovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.<br>''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Vladimir Ćorović]], povjesničar<ref name=corovic1>Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.<br>''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''</ref> * [[Aleksa Đilas]], sociolog<ref name=adjilas1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''<br>''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''</ref><ref name=adjilas2>[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''<br>''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''</ref><ref name=adjilas3>[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''<br>''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”</ref><ref name=adjilas4>Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&printsec=frontcover&dq=editions:I4_wUiRXowIC&hl=de&sa=X&ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.<br>''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''</ref><ref name=djilas5>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.<br>''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=adjilas6>[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''</ref><ref name=adjilas7>[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''</ref> * [[Dejan Đokić]], historičar<ref name=djokic1>[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''<br>''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''</ref> * [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog<ref name=dvornikovic1>[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''<br>''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''</ref> * [[Egon Fekete]], lingvista<ref name=fekete1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.<br>''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik<ref name=ifilipovic1>Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.<br>''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''</ref> * [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog<ref name=garasanin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.<br>''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Andrej Grubačić]], sociolog<ref name=grubacic1>Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&printsec=frontcover&dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&hl=de&sa=X&ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.<br>''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''</ref> * [[Katica Hedrih]], mašinski inženjer, univ. profesorica<ref name=hedrih1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.<br>''“Hedrih (Stevanović) Katica, redovni profesor (za pr. Elastidinamika, Otpornost materijala i Teorija nelinearnih oscilacija) i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta, Niš; gl. i odg. urednik časopisa "Facta Universitatis"; nauč. saradnik Matemat. instituta SANU; ekspert Sav. ministarstva za nauku i tehnologiju. […] P: Jugoslovenka, srpske nacionalnosti; […].”''</ref> * [[Fedor Herbut]], fizičar<ref name=herbut1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.<br>''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''</ref><ref name=herbut2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.<br>''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''</ref> * [[Jelisaveta Ibrovac]], profesor, prevoditelj<ref name=ibrovac1>Ибровац, Јелисавета (Демирова, Мирка): [https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_E74E1D9A175FE5728805716D3DEA6D36/1922/k001?fullscreen#page/492/mode/1up Молиерова прослава у Паризу], у: Српски књижевни гласник, Нова серија, књ. V бр. 1 (1922), стр. 463.<br>''“Ми Југословени смо са поносом могли истаћи да је наш песник и народни мученик Франкопан дао један од првих превода Молиера у опште.”''</ref> * [[Fran Ilešič]], književni povjesničar, publicist<ref name=ilesic1>Ilešič, Fr.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-P2B6NX9A/099c4d73-b7c1-4486-9729-7487689a5bd4/PDF Vse pleše. Balada — ballata.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 1 (1899), str. 49.<br>''“Pohlevno nasprotujoč, je nekdo iz ozadja izrekel svoje pomisleke o Čukovem modrovanju, češ, mi Jugoslovani s svojim »kolom« se pač dobro vrtimo v krogu, a naprej ne pridemo, ne napredujemo.”''</ref> * [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor<ref name=ivic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.<br>''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Anton Janežič]], filolog<ref name=janezic1>Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.<br>''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''</ref> * [[Božidar Jezernik]], etnolog<ref name=jezernik1>[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''<br>''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''</ref> * [[Đokica Jovanović]], sociolog<ref name=jovanovic1>[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''<br>''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''</ref> * [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar<ref name=kakas1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.<br>''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog<ref name=kisjuhas1>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''<br>''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''</ref> * [[Ivan Klajn]], jezikoslovac<ref name=klajn1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.<br>''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Maja Korać]], sociolog<ref name=korac1> Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.<br>''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''</ref> * [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar<ref name=kotevska1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.<br>''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika "Bis"; […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Boško Kovačević]], sociolog<ref name=kovacevic1>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''<br>''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''</ref> * [[Fran Kovačič]], teolog, historičar<ref name=kovačič1>Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&newbks=1&newbks_redir=0&printsec=frontcover&hl=de#v=onepage&q&f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.<br>''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''</ref> * [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar<ref name=kraljevicbalalic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.<br>''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''</ref> * [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar<ref name=sakcinski1>I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.<br>''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''</ref><ref name=sakcinski2>Smičiklas, Tade; Marković, Franjo: Matica Hrvatska od godine 1842. do godine 1892. Spomen-knjiga. Zagreb 1892, str. 160.<br>''“Očekivamo pako od nje, da nam one strane što brže pridruži, koje po historiji i zakonu ili po krvi i poreklu našoj državi ili našemu jugoslavenskomu narodu pripadaju.”''</ref> * [[Đuro Kurepa]], fizičar<ref name=djkurepa1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.<br>''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''</ref> * [[Milan Kurepa]], fizičar<ref name=mkurepa1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.<br>''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''</ref><ref name=mkurepa2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.<br>''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''</ref> * [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog<ref name=ljubic1>Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)<br>“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].</ref> * [[Ivan Macun]], književni povjesničar<ref name=macun1>Macun, Ivan: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TZWJKXHW/f39ff886-a3b5-4dc5-967b-8f5d499a8755/PDF Cvetje slovenskiga pesničtva.] Trst 1850, str. 4.<br>''“Poglej samo nekaj malo na polje slavjanskih narodnih pesem in boš vidil u Čehih, Poljakih in posebno u nas Jugoslavjanih množinu sadja najlepšega, z katerim bo se težko kater si bodi drugi narod hvaliti zamogel.”''</ref> * [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti<ref name=madjaric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.<br>''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''</ref> * [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac<ref name=majar1>Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.<br>''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''</ref> * [[Petar Matković]], geograf<ref name=pmatkovic1>Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.<br>''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''</ref> * [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor<ref name=mesinger1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.<br>''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nada Milašin]], naučnik<ref name=milasin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.<br>''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vojin Milić]], sociolog<ref name=milic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.<br>''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Miljanić]], inženjer elektrotehnike, univ. profesor<ref name=miljanic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 348.<br>''“Miljanić Petar, akademik, sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehn. fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Navratil]], jezikoslovac<ref name=navratil1>N., J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7IS7KTWC/de1d2076-efac-45c3-b8f8-6afcd0997ccc/PDF Želja jezikoznanska o novem letu vsim Slovencom, posebno pisateljem slovenskim v prevdarek], u: Slovenska bčela, letnik 4, številka 8 (1853), str. 63.<br>''“Tudi govorimo vsi Slovenci in Jugoslovani; Ne dam mu naj manje […].”''</ref> * [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar<ref name=anikolic1>[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.<br>''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''</ref> * [[Viktor Novak]], istoričar<ref name=novak1>[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''<br>''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''</ref> * [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor<ref name=opavski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.<br>''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=opavski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.<br>''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''</ref> * [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor<ref name=panic1>[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''<br>''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''</ref><ref name=panic2>[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''<br>''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''</ref> * [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva<ref name=pavlovski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.<br>''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar<ref name=pavlowitch1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''<br>''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''</ref> * [[Miljenko Perić]], fizikohemičar<ref name=mperic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 413.<br>''“Perić Miljenko, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF, Bg. (za pr. Kvantna hemija i molekulske strukture); šef Katedre za molekulske strukture; prodekan za nastavu. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Vesna Pešić]], sociološkinja<ref name=vpesic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''<br>''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''</ref> * [[Nebojša Popov]], sociolog<ref name=popov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.<br>''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista "Republika" (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor<ref name=tpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.<br>''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Dušan Puhalo]], anglista<ref name=puhalo1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.<br>''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik<ref name=racki1>Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.<br>''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''</ref><ref name=racki2>Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.<br>''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''</ref><ref name=strossmayer-racki/><ref name=racki31>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 216.<br>''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''</ref> * [[Ivan Radetić]], jezikoslovac<ref name=radetic1>Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.<br>''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''</ref> * [[Božo Radman]], agronom<ref name=radman1>[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''<br>''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''</ref> * [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine<ref name=dradosavljevic>[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.<br>''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''</ref> * [[Ljubiša Rajić]], lingvist<ref name=rajic1>[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''<br>''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''</ref><ref name=rajic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.<br>''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar<ref name=sribnikar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.<br>''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nikola Rot]], profesor psihologije<ref name=rot1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.<br>''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Obrad Savić]], filozof<ref name=obradsavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.<br>''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa "The Belgrade circle". […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja<ref name=ssavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.<br>''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica<ref name=simakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.<br>''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Đorđe Stanković]], povjesničar<ref name=djstankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.<br>''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka<ref name=dstojanovic1>[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''<br>''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''</ref><ref name=dstojanovic2>[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''<br>''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''</ref> * [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava<ref name=skaric1>[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''</ref><ref name=skaric2>[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&id=9&setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''</ref> * [[Slobodan Šoja]], historičar<ref name=soja1>[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''<br>''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''</ref> * [[Jorjo Tadić]], istoričar<ref name=jtadic1>Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&printsec=frontcover&hl=de&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.<br>''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''</ref><ref name=tadic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.<br>''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''</ref> * [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar<ref name=ntadic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.<br>''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Tesla]], izumitelj<ref name=tesla1>[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.<br>''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''</ref> * [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar<ref name=tomovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.<br>''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka<ref name=trgovcevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.<br>''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=trgovcevic2>[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''<br>''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''</ref> * [[Milan Trtanj]], fizikohemičar<ref name=trtanj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.<br>''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke "Vinca". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Vladeta Urošević]], fizičar<ref name=urosevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.<br>''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća "Metrologia". […] P: Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Vejvoda]], politikolog<ref name=vejvoda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vejvoda2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar<ref name=vernic1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.<br>''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''</ref> * [[Radina Vučetić]], historičarka<ref name=vucetic1>[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''<br>''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''</ref><ref name=vucetic2>[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''<br>''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''</ref> * [[Sreten Vujović]], sociolog<ref name=svujovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.<br>''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Emir Zelenhasić]], univerzitetski profesor<ref name=zelenhasic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 643-644.<br>''“Zelenhasić Emir, redovni profesor Građevinskog fakulteta, Subotica (za pr. Hidrologija i Osnovi hidrotehnike); šef Katedre za hidrotehniku. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić Datoteka:Fran Ilešič.jpg|Fran Ilešič Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić Datoteka:MacunIvan.jpg|Ivan Macun Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić Datoteka:Ivan Navratil.jpg|Ivan Navratil Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda </gallery> </center> == Novinarstvo i publicistika == * [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor<ref name=bjelica1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Olga Božičković]], novinarka<ref name=bozickovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Božičković Olga, slobodni novinar. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Burzan]], novinar<ref name=burzan1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 68.<br>''“Burzan Nikola, novinar; urednik-komentator u Spoljno-političkoj rubrici "Naše Borbe". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Angelina Čakširan]], novinarka<ref name=caksiran1>[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''<br>''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''</ref> * [[Đorđe Dragojlović]], novinar<ref name=dragojlovic1>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''</ref> * [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar<ref name=mdjilas1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''<br>''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''</ref> * [[Jug Grizelj]], novinar<ref name=grizelj1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.<br>''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''</ref><ref name=grizelj2>[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''<br>''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''</ref> * [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor<ref name=gruhonjic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''<br>''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''</ref><ref name=gruhonjic2>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''<br>''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''</ref><ref name=gruhonjic3>[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''<br>''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''</ref> * [[Zdravko Huber]], novinar, urednik<ref name=huber1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.<br>''“Huber Zdravko, novinar, urednik u "Našoj Borbi". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik<ref name=dilic1>[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''<br>''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''</ref> * [[Viktor Ivančić]], novinar<ref name=ivancic1>[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''<br>''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''</ref> * [[Željko Ivanović]], novinar<ref name=zivanovic1>[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''<br>''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''</ref> * [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar<ref name=kirigin1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.<br>''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''</ref> * [[Ferdo Kočevar]], publicist<ref name=kocevar1>Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.<br>''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''</ref> * [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist<ref name=konjhodzic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.<br>''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''</ref> * [[Anton Kos]], publicist<ref name=kos1>A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.<br>''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''</ref> * [[Boro Krivokapić]], novinar<ref name=krivokapic1>[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''<br>''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''</ref> * [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor<ref name=lukac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.<br>''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''</ref> * [[Svetlana Lukić]], novinarka<ref name=lukic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.<br>''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija "B-92" (od '96). [...] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Petar Luković]], novinar<ref name=lukovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.<br>''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista "Vreme". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik<ref name=tmarkovic1>[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''<br>''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''</ref> * [[Rusko Matulić]], publicista<ref name=matulic1>[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''<br>''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''</ref> * [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident<ref name=mihajlov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.<br>''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''</ref> * [[Živko Milić]], novinar, publicista<ref name=milic>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.<br>''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''</ref> * [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar<ref name=mujcinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.<br>''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu "Politika ekspres", Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ivan Rizinger]], novinar<ref name=rizinger1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije "Pobeda" (od '90) i diskografske kuće "Take It Or Leave It", Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Teofil Pančić]], novinar<ref name=pancic1>[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''<br>''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''</ref><ref name=pancic2>[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''<br>''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''</ref> * [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Milorad Roganović]], novinar<ref name=roganovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Roganović Milorad, novinar. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik<ref name=sabljakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.<br>''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dragoslav Simić]], novinar<ref name=dsimic1>[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''<br>''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''</ref> * [[Tamara Skrozza]], novinarka<ref name=skrozza1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''<br>''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''</ref> * [[Karel Slanc]], publicista, političar<ref name=slanc1>Slanc, Karel: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-S4HN0TV0/959837c4-8301-4745-ada5-32ea3243c15d/PDF Avstrijski Jugoslovani in morje.] Gorica 1912, str. 11.<br>''“Zdaj, ko ste Avstriji priklopljeni Bosna in Hercegovina, nas je v državi precej Jugoslovanov.”''</ref> * [[Jelena Sofronijevic]], novinarka<ref name=sofronijevic1>[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''<br>''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''</ref> * [[Grujica Spasović]], novinar, urednik<ref name=spasovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.<br>''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''</ref> * [[Gordana Suša]], novinarka<ref name=susa1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.<br>''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu "Naša Borba"; urednik Video nedeljnika "VIN"; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Hari Štajner]], novinar<ref name=stajner1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.<br>''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista "Vreme"; direktor "Medija centra", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Zaharije Trnavčević]], novinar<ref name=trnavcevic1>[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''<br>''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''</ref> * [[Pavel Turner]], publicist<ref name=turner1>Turner, Pavel (Dr. Ahasverus): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-FNQV7UL2/a4dbb24c-fb60-4883-89f7-5642a8a8d5d0/PDF Beseda o jugoslovanskih razmerah], u: Kres, godina 1 br. 7 (1881), str. 396.<br>''“Mi Jugoslovani bi se vselej morali naravno najbližje rodne brate čutiti in po tem čutenji bi se moralo naše strmljenje in občenje med seboj ravnati, pa je li tako?”''</ref> * [[Boris Varga]], novinar, politolog<ref name=varga1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''<br>''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''</ref> * [[Vekoslav Vakaj]], publicist<ref name=vakaj1>Vakaj, Vekoslav: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-RSB1W1PC/7e8d6513-919f-4967-b288-eaa869d44904/PDF Jugoslovani v zlati Pragi in slavnem Velegradu. Potopisne črtice.] Maribor 1886, str. 58.<br>''“Jugoslovani smo obljubili tukaj pri altarju slovanske vzajemnosti: da se hočemo napiti tukaj slovanskega rodo- in domoljubja.''</ref> * [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica<ref name=gvujovic1>[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''<br>''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić Datoteka:Karel Slanc.jpg|Karel Slanc Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević </gallery> </center> == Obaveštajstvo == * [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar<ref name=djurasinovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.<br>''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''</ref> == Odvjetništvo == * [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava<ref name=spopovic1>Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.<br>''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''</ref><ref name=spopovic2>[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''<br>''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem "s tom vrstom identifikacije".”''</ref><ref name=spopovic3>[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''<br>''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''</ref><ref name=spopovic4>[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''<br>''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović </gallery> </center> == Politika == === 21. vijek === * [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat<ref name=kopecni1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.<br>''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke "Vinča". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Đorđe Subotić]], politički aktivista<ref name=subotic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''<br>''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''</ref> === 20. vek === * [[Božidar Adžija]], političar, revolucionar, publicist<ref name=adzija1>Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.<br>''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''</ref> * [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar<ref name=agbaba1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.<br>''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''</ref><ref name=agbaba2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.<br>''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''</ref> * [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar<ref name=bijedic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.<br>''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa<ref name=Tito1>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.<br>''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''</ref><ref name=Tito2>Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.<br>''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«</ref> * [[Vice Buljan]], političar, revolucionar<ref name=buljan1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.<br>''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.<br>''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''</ref> * [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar<ref name=danilovic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.<br>''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar<ref name=dapcevic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.<br>''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar<ref name=dugonjic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.<br>''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Đuro Đaković]], politički djelatnik<ref name=djakovic1>Broz Tito, Josip: Sekretar mjesnog komiteta, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_1.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 1. Zagreb 1982, str. 17.<br>''»Ne treba zaboraviti ni to da mi Jugoslaveni imamo jednu rđavu osobinu«, rekao je Đaković, »a to je da sve odluke i prijedloge jednoglasno usvajamo ali ih ne provodimo u djelo«.''</ref> * [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Sava Kosanović]], političar, diplomata<ref name=skosanovic1>Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.<br>''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''</ref> * [[Hinko Krizman]], političar<ref name=krizman1>Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.<br>''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''</ref> * [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general<ref name=krstulovic1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.<br>''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''</ref><ref name=krstulovic2>Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''<br>''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Grga Jankes]], političar, revolucionar<ref name=jankes1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.<br>''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''</ref><ref name=jankes2>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.<br>''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Romano Moric]], političar, revolucionar<ref name=moric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.<br>''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''</ref> * [[Radovan Papić]], političar, revolucionar<ref name=rpapic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.<br>''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''</ref> * [[Puniša Perović]], političar, revolucionar<ref name=perovic1>VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.<br>''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''</ref> * [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore<ref>''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”</ref><ref>''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”</ref> * [[Moša Pijade]], političar, revolucionar<ref name=pijade1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.<br>''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''</ref> * [[Svetozar Pribićević]], političar<ref name=pribicevic1>Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.<br>''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''</ref> * [[Gavrilo Princip]], revolucionar<ref name=princip1>Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.<br>''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''</ref><ref name=princip2>[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''<br>''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''</ref><ref name=princip3>[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave "Mali mi je ovaj grob": Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''<br>''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''</ref> * [[Vaso Radić]], političar, revolucionar<ref name=vradic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.<br>''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar<ref name=rankovic1>VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.<br>''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''</ref> * [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=ivanribar1>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. LXII.<br>''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''</ref> * [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=jribar1>Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.<br>''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''</ref><ref name=jribar2>Petričević, Jurica Ribar, str. 99.<br>''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''</ref> * [[Paško Romac]], političar, revolucionar<ref name=romac1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.<br>''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''</ref> * [[Frano Supilo]], političar<ref name=supilo1>Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230810230215/https://hrcak.srce.hr/file/333440 |date=2023-08-10 }}, u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.<br>''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''</ref> * [[Zaim Šarac]], političar<ref name=sarac1>Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)<br>''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Pero Šoć]], političar, književnik<ref name=soc1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.<br>''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''</ref> * [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=vlahovicl>Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.<br>''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''</ref> * [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar<ref name=vlatkovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.<br>''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''</ref> * [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Gregor Žerjav]], političar<ref name=zerjav1>[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''<br>''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''</ref> === 19. vijek === * [[Janko Drašković]], političar<ref name=jdraskovic-babukic>Ивић, Алекса: Архивска грађа о југословенским књижевним и културним радницима. Књига четврта. 1723–1887. Београд 1935, стр. 250.<br>''“Za Vaše pomnjive i neumorne trude koje Vi do sada pišući svakoverstne članke u različitih žurnalih, za razsvetlenje istinitih i čovečanstvu za bolji i plemenitii život neobhodno potrebitih koristnih stvarih, ne manje za uzdržanje i obranjenje našega naroda slavjanskoga u obće, a ilirskoga napose od nasilnih zlotvorah izkazaste: ne možemo mi prepustiti, da Vama, usled zaključka našega u obćenitom 24 sečnja t. g. obderžavanom saboru u ime celoga našega „družtva Čitaonice ilirske zagrebačke ne zahvalimo i u napredak i u Vašu nama dragocenu ljubav i prijateljstvo ne preporučimo.” * [[Andrej Einspieler]], političar, publicist<ref name=einspieler1>Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.<br>''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''</ref> * [[Janez Bleiweis]], političar, publicist<ref name=bleiweis1>Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.<br>''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''</ref> * [[Josip Jelačić]], državnik, general<ref name=jelacic1>Šidak, Jaroslav: [https://hrcak.srce.hr/file/76682 Prilozi hrvatskoj povijesti za revolucije 1848.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220617222234/https://hrcak.srce.hr/file/76682 |date=2022-06-17 }}, u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, knj. 9, br. 1 (1976), str. 60.<br>''“Pri okolnostima takovim dakle, samo ako mi Jugoslaveni budemo složni i jedan drugoga budemo pomagali, naša pravedna stvar mora srećnim uspěhom uvienčana biti.”''</ref> * [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist<ref name=ljubusak1>Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&pg=PR7&dq=istocno+blago+ljubusak&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&q&f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.<br>''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''</ref> * [[Lovro Monti]], političar<ref name=monti1>Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.<br>''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''</ref> * [[Radoslav Razlag]], političar, pisac<ref name=razlag1>Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.<br>''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''</ref> * [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik<ref name=zarnik1>Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.<br>''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''</ref><ref name=zarnik2>Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.<br>''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin Datoteka:Draskovicj.png|Janko Drašković Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić Datoteka:Đuro Đaković.JPG|Đuro Đaković Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler Datoteka:Ban-josip-jelacic.jpg|Josip Jelačić Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav </gallery> </center> == Privreda == * [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji<ref name=dcvetkovic1>[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''<br>''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''</ref><ref name=ajosipovic2>[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''<br>''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''</ref> * [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista<ref name=vivanovic1>Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)<br>''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''</ref><ref name=vivanovic2>[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''<br>''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''</ref><ref name=vivanovic3>[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''<br>''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''</ref> * [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač<ref name=aleksandarjosipovic1>[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''<br>''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''</ref><ref name=ajosipovic2/> * [[Milan Popović]], poduzetnik<ref name=milanpopovic1>[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''<br>''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''</ref> * [[Petar Tutavac]], privrednik<ref name=tutavac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.<br>''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista<ref name=vukobrat1>[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.<br>''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''</ref><ref name=vukobrat2>[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''<br>''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''</ref> * [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek<ref name=šimunec1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.<br>''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović </gallery> </center> == Religija == * [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar<ref name=jusufspahic1>[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar "Vreme"; broj 844, 08.03.2007.''<br>''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''</ref><ref name=jusufspahic2>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''<br>''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''</ref> * [[Nedeljko Kačavenda]], pastor<ref name=kacavenda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.<br>''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref> * [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar<ref name=simandl1>Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.<br>''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''</ref> * [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar<ref name=strossmayer1>Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.<br>''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''</ref><ref name=strossmayer2>Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.<br>''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''</ref><ref name=strossmayer-racki>Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.<br>''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''</ref><ref name=strossmayer3>Grbešić, Grgo: [https://hrcak.srce.hr/file/146668 Od ilirskoga pokreta i jugoslavenske ideje do neuralgičnih točaka u hrvatsko-srpskim odnosima u 20. stoljeću], u: Diacovensia, god. 21 br. 1 (2013), str. 90.<br>''Prigodom stogodišnjice Matice srpske (1826.-1926.) Ljubomir Lotić zapisao je o Strossmayeru sljedeće: »Ovaj veliki Jugoslaven dao je Matici srpskoj legat od 1000 kruna. […]«''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer </gallery> </center> == Sport == * [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak<ref name=alagic1>[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''<br>''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''</ref> * [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser<ref name=armenulic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.<br>''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Marijan Beneš]], boksač<ref name=benes1>[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''<br>''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''</ref><ref name=benes2>[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''<br>''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''</ref><ref name=benes3>[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za "Blic" Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''<br>''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''</ref> * [[Stjepan Bobek]], fudbaler<ref name=bobek1>[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''<br>''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''</ref> * [[Miodrag Božović]], nogometni trener<ref name=bozovic1>[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''<br>''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''</ref><ref name=bozovic2>[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio "orlove": Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''<br>''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''</ref> * [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš<ref name=damjanovic1>[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog "paketa", za "Glas": Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''<br>''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''</ref> * [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš<ref name=gudelj1>[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''<br>''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''</ref> * [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener<ref name=ivkov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.<br>''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Anton Josipović]], bokser<ref name=antonjosipovic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''<br>''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku "nacionalnost" upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''</ref><ref name=antonjosipovic2>[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''<br>''Brzo mu je u olimpijskom selu "skrenuta" pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''</ref> * [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš<ref name=karabatic1>[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''<br>''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''</ref> * [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser<ref name=karakasevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.<br>''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač<ref name=karasi1>[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''<br>''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za "Dan".''</ref> * [[Dane Korica]], atletičar<ref name=korica1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.<br>''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK "Crvena zvezda", Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''</ref> * [[Refik Kozić]], bivši nogometaš<ref name=kozic1>[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''<br>''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''</ref> * [[Ivan Matošević]], reli vozač<ref name=matosevic1>[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''<br>''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''</ref> * [[Franjo Mihalić]], atletičar<ref name=mihalic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.<br>''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu "Partizan". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš<ref name=mijatovic1>[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima "Ja sam Jugosloven": Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''<br>''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''</ref> * [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač<ref name=nikic1>[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''<br>''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''</ref> * [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener<ref name=osim1>[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''<br>''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''</ref><ref name=osim2>[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest "Pijanac", penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''<br>''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''</ref> * [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener<ref name=paunovic1>[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.<br>''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''</ref> * [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]<ref name=mpesic>[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''<br>''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''</ref> * [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener<ref name=spesic1>[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''<br>''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''</ref><ref name=spesic2>[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&mm=01&dd=19&nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''<br>''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''</ref><ref name=spesic3>[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html "Ich bleibe Jugoslawe!"] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''<br>''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''</ref><ref name=spesic4>[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: "Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia"] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''<br>''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''</ref> * [[Velimir Petković]], rukometni trener<ref name=petkovic1>[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''<br>''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''</ref> * [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista<ref name=dusanpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.<br>''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven”''</ref> * [[Dževad Prekazi]], fudbaler<ref name=prekazi1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''<br>''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''</ref><ref name=prekazi2>[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''<br>''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''</ref> * [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista<ref name=radjenovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.<br>''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK "Roma" (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Monika Seleš]], bivša tenisačica<ref name=seles1>[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''<br>''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''</ref> * [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener<ref name=slavnic1>[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za "Blic": Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''<br>''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''</ref> * [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista<ref name=sostar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.<br>''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK "Barselona", Barselona. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener<ref name=tanjevic1>[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''<br>''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''</ref><ref name=tanjevic2>[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''<br>''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''</ref><ref name=tanjevic3>[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''<br>''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''</ref><ref name=tanjevic4>[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''</ref> * [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener<ref name=tirnanic>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.<br>''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Trifunović]], šahist<ref name=ptrifunovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.<br>''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''</ref> * [[Eleonora Vild]], košarkašica<ref name=vild1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.<br>''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK "Vemeks", Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Duško Vujošević]], košarkaški trener<ref name=vujosevic1>[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''</ref><ref name=vujosevic2>[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''<br>''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''</ref><ref name=vujosevic3>[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''</ref> * [[Veselin Vujović]], rukometni trener<ref name=vvujovic1>[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''<br>''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''</ref><ref name=vvujovic2>[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''</ref><ref name=vvujovic3>[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''<br>''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović Datoteka:Duško Vujošević.jpg|Duško Vujošević Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović </gallery> </center> == Televizija i radio == * [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka<ref name=kuzet1>[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''<br>''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''</ref><ref name=kuzet2>[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''<br>''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''</ref> * [[Daško Milinović]], radijski voditelj<ref name=milinovic1>[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''<br>''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''</ref><ref name=milinovic2>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''<br>''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''</ref><ref name=milinovic3>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''<br>''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović </gallery> </center> == Umetnost == * [[Marina Abramović]], umjetnica performansa<ref name=abramovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.<br>''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf<ref name=aleksic1>[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''</ref> * [[Mrđan Bajić]], vajar<ref name=mbajic1>[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''<br>''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''</ref><ref name=mbajic2>[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''<br>''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka "Nepouzdani pripovedač", da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''</ref><ref name=mbajic3>[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''<br>''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''</ref> * [[Danica Basta]], slikarka<ref name=basta1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.<br>''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vjera Biller]], slikarica<ref name=biller1>Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.<br>''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“</ref> * [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica<ref name=ebregovic1>[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''</ref><ref name=ebregovic2>[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - "Ne treba tražiti nove razloge za podjele"] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''<br>''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''</ref><ref name=ebregovic3>[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! "Ja sam Jugoslovenka", a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''<br>''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''</ref> * [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner<ref name=cehovin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.<br>''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Božidar Damjanovski]], slikar<ref name=damjanovski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.<br>''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik<ref name=demnievska1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.<br>''“Demnievska Evgenija, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Emir Dragulj]], grafičar<ref name=dragulj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.<br>''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nikola Džafo]], slikar<ref name=dzafo1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.<br>''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista "Republika". […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Branko Gavrić]], grafički dizajner<ref name=gavric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.<br>''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme "Total Design" DOO. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nandor Glid]], vajar<ref name=glid1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.<br>''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''</ref><ref name=glid2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 137.<br>''“Glid A. Nandor, vajar; redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna - u penziji (r. 12. XII 1924, Subotica). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''</ref> * [[Đorđe Ilić]], slikar, univ. profesor<ref name=djilic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 168.<br>''“Ilić Đorđe, slikar; redovni profesor Arhitektonskog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven, […].”''</ref> * [[Darija Kačić]], slikarka<ref name=kacic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.<br>''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner<ref name=kostandinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.<br>''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista<ref name=krizanic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.<br>''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''</ref> * [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka<ref name=opresnik1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.<br>''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Gradimir Pankov]], balet majstor<ref name=pankov1>[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''<br>''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''</ref> * [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik<ref name=dpapic1>[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]]. ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''<br>''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''</ref> * [[Ljuba Popović]], slikar<ref name=ljpopovic1>[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''<br>''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''</ref> * [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka<ref name=rakocevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.<br>''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ivan Rendić]], kipar<ref name=rendic1>Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.<br>''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''</ref> * [[Mateja Rodiči]], slikar<ref name=rodici1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor<ref name=aslijepcevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.<br>''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''</ref> * [[Marija Tišma]], slikarka<ref name=mtisma1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.<br>''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Emma Varga]], dizajner stakla<ref name=varga-marodic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.<br>''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vladimir Veličković]], slikar<ref name=velickovic1>[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''<br>''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''</ref><ref name=velickovic2>[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''<br>''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''</ref> * [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina<ref name=vukicevic1>[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''<br>''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković </gallery> </center> == Vojska == * [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar<ref name=antic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.<br>''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''</ref> * [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine<ref name=buzov1>[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''<br>''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''</ref><ref name=buzov2>[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''<br>''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''</ref> * [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar<ref name=nkaranovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.<br>''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''</ref> * [[Vlado Lončarić]], partizanski i španski borac<ref name=loncaric1>Lončarić, Vlado: Ponovo u Zagrebu, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_3.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 3. Zagreb 1984, str. 49.<br>''“Poslije neuspjeha oružane borbe demokratskih i progresivnih snaga, mi Jugoslaveni bili smo u logorima u Francuskoj oko 28 mjeseci.”''</ref> * [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar<ref name=mmatkovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.<br>''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''</ref> * [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar<ref name=nadj1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.<br>''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar<ref name=primorac>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.<br>''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''</ref> * [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj<ref name=radicevic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''<br>''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac </gallery> </center> == Druge oblasti == * [[Anton Bezenšek]], stenograf, prevodilac<ref name=bezensek1>Bezenšek, Ant. J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-76POZL0A/a287f66c-8022-4d9f-80fb-dfd3c5294854/PDF Vabilo k naročbi], u: Slovenec, god. 4 br. 13. (1876), str. 4.<br>''“Ozrimo se na naše severne brate Čehe, Ruse in Poljake, koji so vže pred več leti začeli gojiti to Rimljanom in Grkom znano, a v novejem času od Nemcev iz nova prerojeno in modernim jezikom priredeno umetnost – stenografijo, pa primerjajmo naše delovanje na tem polju z njihovim, to moramo priznati, da smo zares precej zaostali, in da je skrajni čas, da se tudi v tem obziru prebudimo k delu in napredovanju, a to vsi Jugoslaveni zajedno v duhu bratske sloge in vzajemnosti.”''</ref> * [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat<ref name=biserko1>Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.<br>''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''</ref><ref name=biserko2>Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, skice za portret. Beograd 2018, str. 33.<br>''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''</ref> * [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka<ref name=acorovic1>[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''<br>''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''</ref><ref name=corovic2>[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''<br>''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja<ref name=dabizinovic1>Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.<br>''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''</ref> * [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka<ref name=haas1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.<br>''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''</ref> * [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner<ref name=ille1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.<br>''“Ille Eduard, direktor "Jugokoncerta", Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar<ref name=kostrencic1>Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220618015253/https://hrcak.srce.hr/file/314359 |date=2022-06-18 }}, u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.<br>''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''</ref> * [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite<ref name=krnjajic1>[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''<br>''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''</ref> * [[Ašok Murti]], poznati stilista<ref name=murti1>[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''<br>''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''</ref><ref name=murti2>[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online<br>''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''</ref> * [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik<ref name=schedlich1>[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''<br>''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''</ref> * [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a<ref name=jslijepcevic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''<br>''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''</ref> * [[Maja Veseli]], kulturni radnik<ref name=veseli1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.<br>''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Anton Bezenšek2.jpg|Anton Bezenšek Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas </gallery> </center> == Povezano == * [[Jugoslaveni]] * [[Jugoslavenstvo]] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist|colwidth=30em}} [[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]] [[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]] lq8n6hjn31yu286d2ykfnln66y2yquq 42689529 42689527 2026-09-13T23:34:42Z Dwina744 178014 +izv. 42689529 wikitext text/x-wiki Ovo je spisak značajnih osoba koji se identificiraju kao [[Jugoslaveni]] – ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali.{{Efn|Navedene su također osobe koje su se do 1840-ih godina izjašnjavale kao ''Iliri'', nazivom kojim su se do tada označavali Jugoslaveni.|group=α}} Jugoslovenski se identitet danas najčešće javlja kao nadnacionalni, kulturni<ref name=primjer-kulturnjugoslav>Usp. npr. [https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''<br>''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''</ref>, nacionalni odnosno etnički<ref name=primjer-nacionjugoslav>Usp. npr. [https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''<br>''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''</ref>, ali i kao anacionalni ili politički identitet. U ogromnoj većini slučajeva on egzistira pored drugih (nacionalnih) identiteta (Srbin, Hrvat, Bošnjak, Makedonac, Albanac, itd.)<ref name=studija-pavlakovic>Usp. Pavlaković, Vjeran: Ispunjenje tisućljetnog sna: Strategije simbolične izgradnje nacije u Hrvatskoj, u: Pavlaković, Vjeran/Korov, Goran (ur.): Strategije simbolične izgradnje nacije u državama jugoistočne Europe. Zagreb 2016, str. 27-60</ref>, u rijetkim slučajevima kao identitet koji te identitete ne uzima u obzir. Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali "prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima". Druga po brojnosti kategorija su bili "oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati". Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.<ref name=jugoslavenstvo69>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.</ref> == Arhitektura == * [[Mia David]], arhitekta, scenograf<ref name=miadavid1>[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''<br>''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''</ref> * [[Miša David]], arhitekta<ref name=mišadavid1>[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''<br>''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''</ref> * [[Radivoje Dinulović]], arhitekt<ref name=dinulovic1>[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''<br>''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''</ref> * [[Vlado Milunić]], arhitekt<ref name=milunic1>[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''<br>''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''</ref><ref name=milunic2>[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''<br>''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as "a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore."''</ref> * [[Aljoša Šegvić]], arhitekta<ref name=segvic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.<br>''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Milica Šterić]], arhitekta<ref name=steric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.<br>''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije "Energoprojekt" - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Josip Svoboda]], arhitekta<ref name=svoboda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.<br>''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Danilo Udovički]], arhitekta<ref name=dudovicki1>[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''<br>''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić </gallery> </center> == Diplomacija == * [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar<ref name=abebler1>VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.<br>''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''</ref> * [[Salih Fejić]], diplomata<ref name=fejic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.<br>''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Rexhai Surroi]], diplomat<ref name=surroi1>Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.<br>''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privгžen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privгžen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privгžen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''</ref> * [[Zdenko Štambuk]], diplomata<ref name=zstambuk>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''<br>''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler </gallery> </center> == Film i pozorište == * [[Vjekoslav Afrić]], glumac<ref name=afric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.<br>''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Neda Arnerić]], glumica<ref name=arneric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.<br>''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare "Atrijum", Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Darko Bajić]], redatelj<ref name=dbajic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.<br>''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dbajic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.<br>''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Primož Bebler]], redatelj<ref name=pbebler1>[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''<br>''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''</ref><ref name=pbebler2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.<br>''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''</ref><ref name=pbebler3>[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''<br>''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''</ref> * [[Ivan Bekjarev]], glumac<ref name=bekjarev1>[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''<br>''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''</ref> * [[Miroslav Benka]], redatelj<ref name=benka1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.<br>''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''</ref> * [[Melita Bihali]], glumica<ref name=bihali1>[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''<br>''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''</ref><ref name=bihali2>[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''<br>''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''</ref> * [[Predrag Bjelac]], glumac<ref name=bjelac1>[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''<br>''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''</ref><ref name=bjelac2>[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: "Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''<br>''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''</ref> * [[Jelica Bjeli]], glumica<ref name=bjeli1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac<ref name=bjelogrlic1>[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film "Toma" se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''<br>''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''</ref><ref name=bjelogrlic2>[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''<br>''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''</ref><ref name=bjelogrlic3>[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''<br>''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''</ref> * [[Bogić Bošković]], glumac<ref name=bboskovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.<br>''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''</ref> * [[Tanja Bošković]], glumica<ref name=tboskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.<br>''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''</ref> * [[Karlo Bulić]], glumac<ref name=bulic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.<br>''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''</ref> * [[Branko Cvejić]], glumac<ref name=cvejic1>[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: "Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje"] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.<br>''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''</ref> * [[Svetozar Cvetković]], glumac<ref name=scvetkovic1>[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''<br>''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''</ref><ref name=scvetkovic2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''<br>''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic3>[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''<br>''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic4>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''<br>''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''</ref><ref name=scvetkovic5>[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''<br>''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''</ref><ref name=scvetkovic6>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.<br>''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic7>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.<br>''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator<ref name=dovnikovic1>[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''<br>''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''</ref> * [[Srđan Dragojević]], redatelj<ref name=dragojevic1>[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''<br>''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''</ref><ref name=dragojevic2>[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''<br>''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''</ref><ref name=dragojevic3>[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''<br>''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''</ref><ref name=dragojevic4>[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''<br>''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''</ref> * [[Jasna Đuričić]], glumica<ref name=djuricic1>[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''<br>''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''</ref><ref name=djuricic2>[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''<br>''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''</ref> * [[Predrag Ejdus]], glumac<ref name=ejdus1>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''<br>''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''</ref><ref name=ejdus2>[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''<br>''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''</ref><ref name=ejdus3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.<br>''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ejdus4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.<br>''“Ejdus Lj. Predrag, glumac, član i v. d. direktora Drame Narodnog pozorišta u Beogradu (r. 24. VII 1947, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Mira Erceg]], reditelj<ref name=erceg1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.<br>''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Bekim Fehmiu]], glumac<ref name=fehmiu1>[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''<br>''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”</ref> * [[Dragomir Felba]], glumac<ref name=felba1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.<br>''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ognjen Glavonić]], redatelj<ref name=glavonic1>[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''<br>''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.</ref> * [[Srđan Grahovac]], glumac<ref name=grahovac1>[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''<br>''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''</ref> * [[Aleksandar Gruden]], glumac<ref name=agruden1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.<br>''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Srđan Hadžić]], reditelj, pisac<ref name=hadzic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160.<br>''“Hadžić Srđan, reditelj i pisac; član Akademije filmske umetnosti i nauke. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Željko Hubač]], dramski pisac<ref name=hubac1>[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''<br>''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''</ref> * [[Boris Isaković]], glumac<ref name=bisakovic1>[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''<br>''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''</ref><ref name=bisakovic2>[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''<br>''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''</ref><ref name=bisakovic3>[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''<br>''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''</ref> * [[Feđa Isović]], scenarista<ref name=fisovic1>[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''<br>''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''</ref><ref name=fisovic2>[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''<br>''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''</ref><ref name=fisovic3>[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''<br>''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''</ref><ref name=fisovic4>[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za "Avaz": Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''<br>''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''</ref> * [[Ita Rina]], glumica<ref name=itarina>[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''<br>''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''</ref> * [[Davor Janjić]], glumac<ref name=janjic>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''<br>''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''</ref> * [[Đorđe Kadijević]], redatelj<ref name=kadijevic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''<br>''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''</ref><ref name=kadijevic2>[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''<br>''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''</ref><ref name=kadijevic3>[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''<br>''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''</ref><ref name=kadijevic4>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.<br>''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''</ref> * [[Rialda Kadrić]], glumica<ref name=kadric1>[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''<br>''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''</ref> * [[Stefan Kapičić]], glumac<ref name=kapicic1>[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''<br>''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''</ref> * [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja<ref name=kapic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.<br>''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=kapic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.<br>''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Milutin Karadžić]], glumac<ref name=karadzic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.<br>''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Mirjana Karanović]], glumica<ref name=mkaranovic1>[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''<br>''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''</ref> * [[Srđan Karanović]], redatelj<ref name=skaranovic1>[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''<br>''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''</ref> * [[Miljen Kljaković]], scenarista<ref name=kljakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.<br>''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nada Kokotović]], reditelj<ref name=kokotovic1>[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.<br>''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''</ref><ref name=kokotovic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.<br>''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Dejan Kosanović]], reditelj<ref name=dkosanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.<br>''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik<ref name=leskovar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.<br>''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Leon Lučev]], glumac<ref name=lucev1>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.</ref> * [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj<ref name=majdak1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.<br>''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj<ref name=mandic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.<br>''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''</ref> * [[Milenko Maričić]], reditelj<ref name=maricic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.<br>''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Gordan Matić]], reditelj<ref name=matic1>[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''<br>''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''</ref> * [[Mladen Matičević]], reditelj<ref name=maticevic1>[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''<br>''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''</ref> * [[Irfan Mensur]], glumac<ref name=mensur1>[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''<br>''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''</ref><ref name=mensur2>[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''<br>''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''</ref><ref name=mensur3>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''<br>''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''</ref><ref name=mensur4>[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''<br>''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''</ref><ref name=mensur5>[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''<br>''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''</ref><ref name=mensur6>[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''<br>''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''</ref><ref name=mensur7>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.<br>''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mensur8>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.<br>''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''</ref> * [[Ognjenka Milićević]], rediteljka<ref name=milicevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.<br>''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Kokan Mladenović]], redatelj<ref name=kokan1>[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''</ref><ref name=kokan2>[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''</ref><ref name=kokan3>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''</ref><ref name=kokan4>[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''</ref> * [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica<ref name=mrkic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.<br>''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar<ref name=munitic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.<br>''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Dino Mustafić]], reditelj<ref name=mustafic1>[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''<br>''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''</ref><ref name=mustafic2>[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''</ref><ref name=mustafic3>[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''<br>''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''</ref> * [[Goran Paskaljević]], reditelj<ref name=paskaljevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.<br>''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''</ref><ref name=paskaljevic2>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.<br>''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''</ref> * [[Borka Pavićević]], dramaturškinja<ref name=pavicevic1>[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''<br>''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''</ref><ref name=pavicevic2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''<br>''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''</ref> * [[Josip Pejaković]], glumac<ref name=pejakovic>[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu "Ućerivanje"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''<br>''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''</ref> * [[Katarina Pejović]], dramaturškinja<ref name=pejovic1>[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''<br>''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''</ref> * [[Darko Perić]], glumac<ref name=dperic1>[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2018&mm=09&dd=24&nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2018&mm=09&dd=24&nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''<br>''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''</ref> * [[Vladimir Pogačić]], reditelj<ref name=pogacic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.<br>''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Radko Polič]], glumac<ref name=polic1>[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''</ref><ref name=polic2>[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''<br>''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''</ref> * [[Mladen Popović]], dramaturg<ref name=mladenpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.<br>''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nenad Prokić]], dramaturg<ref name=prokic1>[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''</ref> * [[Ljubiša Ristić]], režiser<ref name=ristic1>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''<br>''“Nacionalnost - Jugosloven.”''</ref><ref name=ristic2>[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''<br>''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''</ref><ref name=ristic3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.<br>''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Olga Savić]], glumica<ref name=olgasavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.<br>''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Egon Savin]], redatelj<ref name=savin1>[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''<br>''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''</ref><ref name=savin2>[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''<br>''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''</ref> * [[Žorž Skrigin]], reditelj<ref name=skrigin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.<br>''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Gorčin Stojanović]], reditelj<ref name=gstojanovic1>[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''<br>''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''</ref><ref name=gstojanovic2>[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''<br>''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''</ref> * [[Abdurrahman Šalja]], glumac<ref name=salja1>[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''<br>''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji, mrtvi, odlaze nekuda na plutajućem ostrvu.”''</ref> * [[Slavko Štimac]], glumac<ref name=stimac1>[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''<br>''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''</ref> * [[Feđa Štukan]], glumac<ref name=stukan1>[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''<br>''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''</ref><ref name=stukan2>[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''<br>''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''</ref><ref name=stukan3>[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''<br>''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''</ref> * [[Jelena Tinska]], glumica<ref name=tinska>[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''</ref> * [[Darko Trešnjak]], režiser<ref name=tresnjak1>[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''<br>''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''</ref> * [[Sergej Trifunović]], glumac<ref name=strifunovic1>[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''</ref> * [[Renata Ulmanski]], glumica<ref name=ulmanski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.<br>''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Mlađa Veselinović]], glumac<ref name=veselinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.<br>''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar<ref name=volk1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.<br>''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Stjepan Zaninović]], reditelj<ref name=zaninovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.<br>''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Stevo Žigon]], glumac<ref name=zigon1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.<br>''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''</ref> * [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar<ref name=zmukic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.<br>''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon </gallery> </center> == Fotografija == * [[Ivo Eterović]], fotograf<ref name=eterovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.<br>''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''</ref> * [[Stevan Kragujević]], fotoreporter<ref name=kragujevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.<br>''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''</ref> * [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan<ref name=surla1>[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''<br>''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''</ref><ref name=surla2>[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''<br>''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''</ref><ref name=surla3>[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''<br>''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević </gallery> </center> == Književnost i pjesništvo== * [[Olja Alvir]], književnica<ref name=alvir1>[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''<br>''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''</ref> * [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata<ref name=ristic-andric-davico>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 182.<br>''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''</ref><ref name=andric2>Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.<br>''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''</ref> * [[Vladimir Arsenijević]], književnik<ref name=arsenijevic1>[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''<br>''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''</ref> * [[Anton Aškerc]], pesnik<ref name=askerc1>Aškerc, Anton: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-YNVE4FUC/ecf67f53-f5ca-416a-a350-bc79be7c6661/PDF Hrvaški »Salon«.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 2 (1899), str. 132.<br>''“Zakaj nismo vsaj vsi Jugoslovani edini v jeziku, v književnosti in umetnosti? Čemu se cepimo in slabimo sami? Čemu? . . .”''</ref> * [[Goran Babić]], književnik<ref name=babic1>[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''<br>''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno "proljećarske" devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao "zadrti šuvarovac" i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''</ref><ref name=babic2>[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''<br>''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - "Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici."''</ref><ref name=babic3>[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''<br>''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''</ref><ref name=babic4>[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''<br>''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''</ref> * [[Vladislav Bajac]], književnik<ref name=bajac1>[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''<br>''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''</ref> * [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja<ref name=bajindjukanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.<br>''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vjera Benkova]], književnica<ref name=benkova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.<br>''“Benkova Vjera, pisac i književni prevodilac; novinar, saradnik Slovačke redakcije Radio N. Sada (od '80). […] P: Slovakinja jugosl. porekla..”''</ref> * [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti<ref name=bihalji1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.<br>''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''</ref> * [[Laslo Blašković]], književnik<ref name=blaskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.<br>''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač<ref name=bodirogic1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''<br>''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''</ref><ref name=bodirogic2>[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''<br>''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''</ref> * [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja<ref name=bogavac1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''<br>''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''</ref> * [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka<ref name=bojicic1>[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''</ref> * [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar<ref name=cicvara1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.<br>''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''</ref> * [[Milan Ćurčin]], pjesnik<ref name=curcin1>[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''<br>''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''</ref> * [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik<ref name=ristic-andric-davico/><ref name=davico>[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''<br>''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''</ref> * [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš<ref name=ergic1>[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''<br>''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''</ref><ref name=ergic2>[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''<br>''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''</ref><ref name=ergic3>[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''<br>''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''</ref><ref name=ergic4>[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''<br>''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''</ref> * [[Zdenka Feđver]], književnica<ref name=fedjver1>[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''<br>''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''</ref> * [[Frida Filipović]], književnik<ref name=filipovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.<br>''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''</ref> * [[Hristo Georgijevski]], književnik<ref name=georgijevski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.<br>''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Vesna Goldsworthy]], književnica<ref name=goldsvorti1>[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''<br>''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''</ref><ref name=goldsvorti2>[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''<br>''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''</ref> * [[Mustafa Karahasan]], književnik<ref name=karahasan1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.<br>''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''</ref> * [[Danilo Kiš]], književnik<ref name=kis1>Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.<br>''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''</ref> * [[Božo Koprivica]], književnik<ref name=koprivica1>[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''<br>''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''</ref><ref name=koprivica2>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''<br>''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''</ref> * [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista<ref name=krleza1>Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.<br>''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''</ref><ref name=krleza2>Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.<br>''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''</ref> * [[Zofka Kveder]], književnica<ref name=kveder1>Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).<br>''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''</ref> * [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik<ref name=levicnik1>Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.<br>''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''</ref> * [[Milenko Maticki]], književnik, novinar<ref name=maticki1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.<br>''“Maticki Milenko, književnik; urednik "Politikinog" podlistka "Politika za decu". […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Predrag Matvejević]], književnik<ref name=matvejevic1>Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom) <br>''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''</ref><ref name=matvejevic2>[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''<br>''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''</ref><ref name=matvejevic3>[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''<br>''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''</ref><ref name=matvejevic4>[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''<br>''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''</ref> * [[Antun Mihanović]], književnik, pravnik, diplomata<ref name=mihanovic1>Шишић, Фердо: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/1937-Jugoslovenska-Misao.pdf Југословенска мисао. Историја идеје југословенског народног уједињења и ослобођења од 1790-1918.] Београд 1937, стр. 79.<br>''“Поносим се и тиме, што сам дошао и к Вашој Пресвијетлости, као к једином кнезу (владаоцу) нашега илирског народа.”</ref> * [[Milan Milišić]], pesnik<ref name=milisic1>Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.<br>''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''</ref><ref name=milisic2>[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''<br>''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''</ref><ref name=milisic3>[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''</ref> * [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor<ref name=muzijevic1>[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''<br>''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''</ref> * [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik<ref name=nazor1>Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.<br>''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''</ref> * [[Elvedin Nezirović]], književnik<ref name=nezirovic1>[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''<br>''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''</ref> * [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist<ref name=nikolaidis>[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''<br>''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''</ref> * [[Grozdana Olujić]], književnica<ref name=olujic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.<br>''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Muharem Omerović]], pjesnik<ref name=omerovic1>[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''<br>''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije "ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata"!”''</ref> * [[Eliezer Papo]], književnik i rabin<ref name=papo1>[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''<br>''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''</ref> * [[Siniša Pavić]], scenarista<ref name=pavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.<br>''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Muharem Pervić]], književni kritičar<ref name=pervic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.<br>''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik<ref name=pukmeister1>Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.<br>''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''</ref> * [[Dušan Radović]], književnik<ref name=radovic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''<br>''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''</ref> * [[Vujica Rešin Tucić]], književnik<ref name=resintucic1>Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.<br>''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''</ref><ref name=resintucic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.<br>''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Marko Ristić]], književnik i diplomata<ref name=ristic-andric-davico/> * [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik<ref name=sarajlic1>[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''<br>''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''</ref> * [[Bekim Sejranović]], književnik<ref name=sejranovic1>[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''<br>''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''</ref> * [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac<ref name=tiagostankovic1>[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''<br>''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''</ref><ref name=tiagostankovic2>[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''<br>''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''</ref> * [[Vlada Stojiljković]], književnik<ref name=stojiljkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.<br>''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture<ref name=suvin1>[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''<br>''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''</ref> * [[August Šenoa]], književnik<ref name=senoa1>Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.<br>''“Osim što je bio jedan od najvećih hrvatskih književnika, Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''</ref><ref name=senoa2>Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.<br>''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''</ref> * [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac<ref name=scepanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.<br>''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost "Erazmo"; urednik IP "Prometej", N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Zvonimir Šubić]], književnik<ref name=subic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.<br>''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''</ref> * [[Gvido Tartalja]], književnik<ref name=tartalja1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.<br>''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''</ref> * [[Slobodan Tišma]], književnik<ref name=stisma1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''<br>''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''</ref><ref name=stisma2>[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''<br>''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''</ref> * [[Dragan Todorović]], književnik, novinar<ref name=dtodorovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.<br>''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Lovro Toman]], pjesnik, političar<ref name=toman1>Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.<br>''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''</ref> * [[Marko Tomaš]], pjesnik<ref name=mtomas1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''<br>''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''</ref><ref name=mtomas2>[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''<br>''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''</ref> * [[Janez Trdina]], književnik<ref name=trdina1>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 302.<br>''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''</ref> * [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik<ref name=mvesovic1>[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''<br>''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''</ref><ref name=mvesovic2>[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''<br>''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''</ref><ref name=mvesovic3>[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''<br>''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''</ref> * [[Radonja Vešović]], književnik<ref name=rvesovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.<br>''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''</ref><ref name=rvesovic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.<br>''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''</ref> * [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište"<ref name=vidakovicpetrov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.<br>''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf<ref name=viskovic1>[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''<br>''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''</ref> * [[Slobodan Zubanović]], književnik<ref name=zubanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.<br>''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nina Živančević]], pjesnikinja<ref name=zivancevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.<br>''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević Datoteka:Anton Aškerc.jpg|Anton Aškerc Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević Datoteka:ANTUN-MIHANOVIC.jpg|Antun Mihanović Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina </gallery> </center> == Komedija == * [[Peđa Bajović]], stand-up komičar<ref name=bajovic1>[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: "U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''<br>''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''</ref><ref name=bajovic2>[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''<br>''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''</ref><ref name=bajovic3>[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''<br>''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a koji su sve dio mog identiteta. Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''</ref><ref name=bajovic4>[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''<br>''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''</ref> == Kulinarstvo == * [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje<ref name=stanisic1>[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&nav_id=653173&yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&mm=11&nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''<br>''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''</ref><ref name=stanisic2>[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.<br>''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić </gallery> </center> == Ljekarstvo == * [[Ljubica Božinović]], kardiolog<ref name=bozinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.<br>''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar<ref name=dulic1>Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)<br>''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''</ref> * [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar<ref name=sgruden1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.<br>''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Ilanković]], neuropsihijatar, univ. profesor<ref name=ilankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 167.<br>''“Ilanković Nikola, načelnik Odeljenja za organske moždane bolesti u Institutu za psihijatriju KCS; profesor Medic. fakulteta, Bg.; šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja; preds. Sekcije za EEG i kliničku neurofiziologiju SLD; osnivač Laboratorije BU za kognitivne neuronauke i neuroinžinjering ('95). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica<ref name=misakovic1>[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''<br>''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''</ref> * [[Valentin Janežič]], lekar, pisac<ref name=vjanezic>Janežič, Valentin (Balant): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TX6C8UZR/fb80cf9c-4262-4b58-b163-3ba39b58d90b/PDF Adam Janoša z Roščiševa Roščiševsky], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 42 (1852), str. 341.<br>''“Gotovo je bila ta prikazen vsim Slovanom, posebno pa nam Jugoslavenom neobičajna in nenadjana, ker se navadno naši žlahtniki svojega naroda sramujejo, ga zapuščajo in mnogokrat […].”''</ref> * [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor<ref name=juzbasic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.<br>''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar<ref name=moricpetrovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.<br>''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''</ref> * [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar<ref name=vpopadic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.<br>''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''</ref> * [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor<ref name=draganpopovic1>Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.<br>''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''</ref> * [[Igor Radosavljević]], psihijatar<ref name=iradosavljevic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''<br>''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''</ref> * [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor<ref name=msimic1>[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''<br>''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''</ref><ref name=msimic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.<br>''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=msimic3>[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''<br>''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''</ref><ref name=msimic4>[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''<br>''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić Datoteka:Dr. Valentin Janežič Büste, Sankt Jakob im Rosental, Kärnten.jpg|Valentin Janežič Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav "Mirko" Simić </gallery> </center> == Muzika == * [[Ernest Ačkun]], klarinetista<ref name=ackun1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.<br>''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''</ref><ref name=ackun2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.<br>''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''</ref> * [[Husein Alijević]], pjevač<ref name=alijevic1>[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''<br>''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''</ref> * [[Šaban Bajramović]], pjevač<ref name=bajramovic1>[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''<br>''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''</ref> * [[Bebi Dol]], pevačica<ref name=bebidol1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.<br>''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Beki Bekić]], pevač<ref name=bekic1>[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''<br>''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''</ref> * [[Sergije Beljajev]], dirigent<ref name=beljajev1>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''<br>''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''</ref> * [[Bruno Bjelinski]], kompozitor<ref name=bjelinski2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.<br>''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''</ref> * [[Dara Bubamara]], pjevačica<ref name=darabubamara1>[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za "Avaz": Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''<br>''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''</ref> * [[Đorđe Ðogani]], pjevač<ref name=djogani1>[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''<br>''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''</ref> * [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor<ref name=dojcinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.<br>''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ "J. Slavenski", Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Vladimir Furduj]], muzičar<ref name=furduj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.<br>''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=furduj2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 131.<br>''“Furduj M. Vladimir, muzičar - bubnjar (r. 6. XI 1945, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac<ref name=glisic1>[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''<br>''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''</ref> * [[Zafir Hadžimanov]], pjevač<ref name=hadzimanov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.<br>''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''</ref> * [[Bojan Hreljac]], muzičar<ref name=hreljac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.<br>''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Ekrem Jevrić]], pevač<ref name=jevric1>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''<br>''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''</ref> * [[Vladimir Janković]], muzičar<ref name=vjankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.<br>''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Zoran Kalezić]], pevač<ref name=kalezic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.<br>''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Rastislav Kambasković]], kompozitor<ref name=kambaskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.<br>''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Boris Kovač]], glazbenik<ref name=bkovac>[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''<br>''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''</ref> * [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor<ref name=kkovac1>[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''<br>''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''</ref> * [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač<ref name=hoki1>[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''<br>''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''</ref><ref name=hoki2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''</ref><ref name=hoki3>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''<br>''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''</ref> * [[Lepa Brena]], pevačica<ref name=brena1>[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''<br>''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''</ref><ref name=brena2>[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''<br>''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''</ref><ref name=brena3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.<br>''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=brena4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.<br>''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj<ref name=lisinski1>[http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html Himna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190119121531/http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html |date=2019-01-19 }} Arhiv Jugoslavije<br>''“Pesmu "Hej Sloveni" napisao je u Pragu 1834, u vreme panslavističkog pokreta, Samuel-Samo Tomašik, Slovak po nacionalnosti. […] Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Lokner]], muzičar<ref name=lokner1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.<br>''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe "Bajaga i instruktori". […] P: Jugosloven”''</ref> * [[Dženan Lončarević]], pjevač<ref name=loncarevic1>[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''<br>''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''</ref><ref name=loncarevic2>[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''<br>''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''</ref> * [[Magnifico]], pjevač<ref name=magnifico1>[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''<br>''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''</ref><ref name=magnifico2>[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''<br>''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''</ref> * [[Milivoje Marković]], kompozitor<ref name=mmarkovic-sepe-181>[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''<br>''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''</ref><ref name=mmarkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.<br>''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar<ref name=mladenovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.<br>''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Redžo Mulić]], kompozitor<ref name=mulic1>[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''<br>''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''</ref><ref name=mulic2>[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''<br>''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''</ref> * [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik<ref name=nemecek1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.<br>''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV "Pink". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Istra Pečvari]], pijanistkinja<ref name=pecvari1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.<br>''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''</ref> * [[Vlastimir Peričić]], kompozitor<ref name=pericic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.<br>''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=pericic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.<br>''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''</ref> * [[Šako Polumenta]], pevač<ref name=špolumenta1>[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html "Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve": Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''<br>''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''</ref> * [[Esma Redžepova]], pevačica<ref name=eredzepova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.<br>''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Usnija Redžepova]], pjevačica<ref name=uredzepova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.<br>''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Senidah]], pevačica<ref name=senidah1>[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''<br>''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''</ref> * [[Mojmir Sepe]], kompozitor<ref name=mmarkovic-sepe-181/> * [[Šemsa Suljaković]], pevačica<ref name=suljakovic1>[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''<br>''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ivan Švager]], saksofonista<ref name=svager1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.<br>''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i "Dzezteta Ivana Švagera". […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dado Topić]], pjevač i muzičar<ref name=topic1>[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest "A sad adio" i muzika iz "Otpisanih": U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''<br>''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''</ref><ref name=topic2>[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''</ref><ref name=topic3>[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''<br>''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''</ref> * [[Bisera Veletanlić]], pjevačica<ref name=bveletanlic1>[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''<br>''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''</ref><ref name=bveletanlic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=bveletanlic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Senka Veletanlić]], pevačica<ref name=sveletanlic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=sveletanlic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac<ref name=vunturisevic1>[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''<br>''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''</ref> * [[Toma Zdravković]], pjevač<ref name=zdravkovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.<br>''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković </gallery> </center> == Nauka == * [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor<ref name=ahmetovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.<br>''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac<ref name=babukic1>Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.<br>''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''</ref><ref name=jdraskovic-babukic/> * [[Jovo Bakić]], sociolog<ref name=bakic1>[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''<br>''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''</ref> * [[Dževad Belkić]], fizičar<ref name=belkic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.<br>''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti<ref name=blazevic1>[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''<br>''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''</ref> * [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar<ref name=borojevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.<br>''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref> * [[Franjo Bradaška]], historičar<ref name=bradaska1>Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.<br>''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''</ref> * [[Boris Buden]], filozof<ref name=buden1>[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''<br>''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''</ref> * [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik<ref name=caf1>Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.<br>''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu slavne […].”''</ref><ref name=caf2>Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7SVW981B/03fb9f28-9e2b-425a-b964-56a4fc584b38/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 25 (1852), str. 205.<br>''“Bodi nam Jugoslavenom tedaj pravilo: I. r med konsonanti ino na kraju […].”''</ref> * [[Ivan Čolović]], etnolog<ref name=icolovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.<br>''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=colovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.<br>''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Vladimir Ćorović]], povjesničar<ref name=corovic1>Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.<br>''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''</ref> * [[Aleksa Đilas]], sociolog<ref name=adjilas1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''<br>''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''</ref><ref name=adjilas2>[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''<br>''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''</ref><ref name=adjilas3>[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''<br>''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”</ref><ref name=adjilas4>Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&printsec=frontcover&dq=editions:I4_wUiRXowIC&hl=de&sa=X&ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.<br>''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''</ref><ref name=djilas5>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.<br>''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=adjilas6>[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''</ref><ref name=adjilas7>[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''</ref> * [[Dejan Đokić]], historičar<ref name=djokic1>[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''<br>''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''</ref> * [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog<ref name=dvornikovic1>[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''<br>''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''</ref> * [[Egon Fekete]], lingvista<ref name=fekete1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.<br>''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=fekete2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.<br>''“Fekete B. Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf, naučni savetnik u Institutu za srpskohrvatski jezik u Beogradu (r. 11. VI 1931, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik<ref name=ifilipovic1>Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.<br>''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''</ref> * [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog<ref name=garasanin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.<br>''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Andrej Grubačić]], sociolog<ref name=grubacic1>Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&printsec=frontcover&dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&hl=de&sa=X&ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.<br>''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''</ref> * [[Katica Hedrih]], mašinski inženjer, univ. profesorica<ref name=hedrih1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.<br>''“Hedrih (Stevanović) Katica, redovni profesor (za pr. Elastidinamika, Otpornost materijala i Teorija nelinearnih oscilacija) i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta, Niš; gl. i odg. urednik časopisa "Facta Universitatis"; nauč. saradnik Matemat. instituta SANU; ekspert Sav. ministarstva za nauku i tehnologiju. […] P: Jugoslovenka, srpske nacionalnosti; […].”''</ref> * [[Fedor Herbut]], fizičar<ref name=herbut1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.<br>''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''</ref><ref name=herbut2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.<br>''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''</ref> * [[Jelisaveta Ibrovac]], profesor, prevoditelj<ref name=ibrovac1>Ибровац, Јелисавета (Демирова, Мирка): [https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_E74E1D9A175FE5728805716D3DEA6D36/1922/k001?fullscreen#page/492/mode/1up Молиерова прослава у Паризу], у: Српски књижевни гласник, Нова серија, књ. V бр. 1 (1922), стр. 463.<br>''“Ми Југословени смо са поносом могли истаћи да је наш песник и народни мученик Франкопан дао један од првих превода Молиера у опште.”''</ref> * [[Fran Ilešič]], književni povjesničar, publicist<ref name=ilesic1>Ilešič, Fr.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-P2B6NX9A/099c4d73-b7c1-4486-9729-7487689a5bd4/PDF Vse pleše. Balada — ballata.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 1 (1899), str. 49.<br>''“Pohlevno nasprotujoč, je nekdo iz ozadja izrekel svoje pomisleke o Čukovem modrovanju, češ, mi Jugoslovani s svojim »kolom« se pač dobro vrtimo v krogu, a naprej ne pridemo, ne napredujemo.”''</ref> * [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor<ref name=ivic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.<br>''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Anton Janežič]], filolog<ref name=janezic1>Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.<br>''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''</ref> * [[Božidar Jezernik]], etnolog<ref name=jezernik1>[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''<br>''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''</ref> * [[Đokica Jovanović]], sociolog<ref name=jovanovic1>[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''<br>''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''</ref> * [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar<ref name=kakas1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.<br>''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog<ref name=kisjuhas1>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''<br>''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''</ref> * [[Ivan Klajn]], jezikoslovac<ref name=klajn1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.<br>''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Maja Korać]], sociolog<ref name=korac1> Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.<br>''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''</ref> * [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar<ref name=kotevska1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.<br>''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika "Bis"; […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Boško Kovačević]], sociolog<ref name=kovacevic1>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''<br>''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''</ref> * [[Fran Kovačič]], teolog, historičar<ref name=kovačič1>Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&newbks=1&newbks_redir=0&printsec=frontcover&hl=de#v=onepage&q&f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.<br>''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''</ref> * [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar<ref name=kraljevicbalalic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.<br>''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''</ref> * [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar<ref name=sakcinski1>I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.<br>''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''</ref><ref name=sakcinski2>Smičiklas, Tade; Marković, Franjo: Matica Hrvatska od godine 1842. do godine 1892. Spomen-knjiga. Zagreb 1892, str. 160.<br>''“Očekivamo pako od nje, da nam one strane što brže pridruži, koje po historiji i zakonu ili po krvi i poreklu našoj državi ili našemu jugoslavenskomu narodu pripadaju.”''</ref> * [[Đuro Kurepa]], fizičar<ref name=djkurepa1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.<br>''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''</ref> * [[Milan Kurepa]], fizičar<ref name=mkurepa1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.<br>''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''</ref><ref name=mkurepa2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.<br>''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''</ref> * [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog<ref name=ljubic1>Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)<br>“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].</ref> * [[Ivan Macun]], književni povjesničar<ref name=macun1>Macun, Ivan: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TZWJKXHW/f39ff886-a3b5-4dc5-967b-8f5d499a8755/PDF Cvetje slovenskiga pesničtva.] Trst 1850, str. 4.<br>''“Poglej samo nekaj malo na polje slavjanskih narodnih pesem in boš vidil u Čehih, Poljakih in posebno u nas Jugoslavjanih množinu sadja najlepšega, z katerim bo se težko kater si bodi drugi narod hvaliti zamogel.”''</ref> * [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti<ref name=madjaric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.<br>''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''</ref> * [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac<ref name=majar1>Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.<br>''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''</ref> * [[Petar Matković]], geograf<ref name=pmatkovic1>Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.<br>''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''</ref> * [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor<ref name=mesinger1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.<br>''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nada Milašin]], naučnik<ref name=milasin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.<br>''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vojin Milić]], sociolog<ref name=milic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.<br>''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Miljanić]], inženjer elektrotehnike, univ. profesor<ref name=miljanic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 348.<br>''“Miljanić Petar, akademik, sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehn. fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Navratil]], jezikoslovac<ref name=navratil1>N., J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7IS7KTWC/de1d2076-efac-45c3-b8f8-6afcd0997ccc/PDF Želja jezikoznanska o novem letu vsim Slovencom, posebno pisateljem slovenskim v prevdarek], u: Slovenska bčela, letnik 4, številka 8 (1853), str. 63.<br>''“Tudi govorimo vsi Slovenci in Jugoslovani; Ne dam mu naj manje […].”''</ref> * [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar<ref name=anikolic1>[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.<br>''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''</ref> * [[Viktor Novak]], istoričar<ref name=novak1>[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''<br>''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''</ref> * [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor<ref name=opavski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.<br>''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=opavski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.<br>''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''</ref> * [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor<ref name=panic1>[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''<br>''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''</ref><ref name=panic2>[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''<br>''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''</ref> * [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva<ref name=pavlovski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.<br>''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar<ref name=pavlowitch1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''<br>''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''</ref> * [[Miljenko Perić]], fizikohemičar<ref name=mperic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 413.<br>''“Perić Miljenko, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF, Bg. (za pr. Kvantna hemija i molekulske strukture); šef Katedre za molekulske strukture; prodekan za nastavu. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Vesna Pešić]], sociološkinja<ref name=vpesic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''<br>''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''</ref> * [[Nebojša Popov]], sociolog<ref name=popov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.<br>''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista "Republika" (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor<ref name=tpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.<br>''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Dušan Puhalo]], anglista<ref name=puhalo1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.<br>''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik<ref name=racki1>Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.<br>''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''</ref><ref name=racki2>Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.<br>''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''</ref><ref name=strossmayer-racki/><ref name=racki31>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 216.<br>''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''</ref> * [[Ivan Radetić]], jezikoslovac<ref name=radetic1>Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.<br>''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''</ref> * [[Božo Radman]], agronom<ref name=radman1>[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''<br>''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''</ref> * [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine<ref name=dradosavljevic>[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.<br>''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''</ref> * [[Ljubiša Rajić]], lingvist<ref name=rajic1>[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''<br>''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''</ref><ref name=rajic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.<br>''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar<ref name=sribnikar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.<br>''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nikola Rot]], profesor psihologije<ref name=rot1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.<br>''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Obrad Savić]], filozof<ref name=obradsavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.<br>''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa "The Belgrade circle". […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja<ref name=ssavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.<br>''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica<ref name=simakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.<br>''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Đorđe Stanković]], povjesničar<ref name=djstankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.<br>''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka<ref name=dstojanovic1>[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''<br>''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''</ref><ref name=dstojanovic2>[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''<br>''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''</ref> * [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava<ref name=skaric1>[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''</ref><ref name=skaric2>[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&id=9&setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''</ref> * [[Slobodan Šoja]], historičar<ref name=soja1>[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''<br>''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''</ref> * [[Jorjo Tadić]], istoričar<ref name=jtadic1>Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&printsec=frontcover&hl=de&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.<br>''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''</ref><ref name=tadic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.<br>''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''</ref> * [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar<ref name=ntadic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.<br>''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Tesla]], izumitelj<ref name=tesla1>[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.<br>''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''</ref> * [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar<ref name=tomovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.<br>''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka<ref name=trgovcevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.<br>''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=trgovcevic2>[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''<br>''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''</ref> * [[Milan Trtanj]], fizikohemičar<ref name=trtanj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.<br>''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke "Vinca". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Vladeta Urošević]], fizičar<ref name=urosevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.<br>''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća "Metrologia". […] P: Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Vejvoda]], politikolog<ref name=vejvoda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vejvoda2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar<ref name=vernic1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.<br>''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''</ref> * [[Radina Vučetić]], historičarka<ref name=vucetic1>[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''<br>''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''</ref><ref name=vucetic2>[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''<br>''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''</ref> * [[Sreten Vujović]], sociolog<ref name=svujovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.<br>''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Emir Zelenhasić]], univerzitetski profesor<ref name=zelenhasic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 643-644.<br>''“Zelenhasić Emir, redovni profesor Građevinskog fakulteta, Subotica (za pr. Hidrologija i Osnovi hidrotehnike); šef Katedre za hidrotehniku. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić Datoteka:Fran Ilešič.jpg|Fran Ilešič Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić Datoteka:MacunIvan.jpg|Ivan Macun Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić Datoteka:Ivan Navratil.jpg|Ivan Navratil Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda </gallery> </center> == Novinarstvo i publicistika == * [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor<ref name=bjelica1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Olga Božičković]], novinarka<ref name=bozickovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Božičković Olga, slobodni novinar. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Burzan]], novinar<ref name=burzan1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 68.<br>''“Burzan Nikola, novinar; urednik-komentator u Spoljno-političkoj rubrici "Naše Borbe". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Angelina Čakširan]], novinarka<ref name=caksiran1>[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''<br>''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''</ref> * [[Đorđe Dragojlović]], novinar<ref name=dragojlovic1>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''</ref> * [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar<ref name=mdjilas1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''<br>''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''</ref> * [[Jug Grizelj]], novinar<ref name=grizelj1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.<br>''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''</ref><ref name=grizelj2>[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''<br>''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''</ref> * [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor<ref name=gruhonjic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''<br>''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''</ref><ref name=gruhonjic2>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''<br>''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''</ref><ref name=gruhonjic3>[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''<br>''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''</ref> * [[Zdravko Huber]], novinar, urednik<ref name=huber1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.<br>''“Huber Zdravko, novinar, urednik u "Našoj Borbi". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik<ref name=dilic1>[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''<br>''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''</ref> * [[Viktor Ivančić]], novinar<ref name=ivancic1>[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''<br>''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''</ref> * [[Željko Ivanović]], novinar<ref name=zivanovic1>[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''<br>''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''</ref> * [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar<ref name=kirigin1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.<br>''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''</ref> * [[Ferdo Kočevar]], publicist<ref name=kocevar1>Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.<br>''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''</ref> * [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist<ref name=konjhodzic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.<br>''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''</ref> * [[Anton Kos]], publicist<ref name=kos1>A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.<br>''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''</ref> * [[Boro Krivokapić]], novinar<ref name=krivokapic1>[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''<br>''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''</ref> * [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor<ref name=lukac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.<br>''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''</ref> * [[Svetlana Lukić]], novinarka<ref name=lukic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.<br>''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija "B-92" (od '96). [...] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Petar Luković]], novinar<ref name=lukovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.<br>''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista "Vreme". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik<ref name=tmarkovic1>[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''<br>''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''</ref> * [[Rusko Matulić]], publicista<ref name=matulic1>[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''<br>''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''</ref> * [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident<ref name=mihajlov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.<br>''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''</ref> * [[Živko Milić]], novinar, publicista<ref name=milic>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.<br>''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''</ref> * [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar<ref name=mujcinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.<br>''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu "Politika ekspres", Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ivan Rizinger]], novinar<ref name=rizinger1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije "Pobeda" (od '90) i diskografske kuće "Take It Or Leave It", Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Teofil Pančić]], novinar<ref name=pancic1>[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''<br>''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''</ref><ref name=pancic2>[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''<br>''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''</ref> * [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Milorad Roganović]], novinar<ref name=roganovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Roganović Milorad, novinar. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik<ref name=sabljakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.<br>''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dragoslav Simić]], novinar<ref name=dsimic1>[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''<br>''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''</ref> * [[Tamara Skrozza]], novinarka<ref name=skrozza1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''<br>''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''</ref> * [[Karel Slanc]], publicista, političar<ref name=slanc1>Slanc, Karel: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-S4HN0TV0/959837c4-8301-4745-ada5-32ea3243c15d/PDF Avstrijski Jugoslovani in morje.] Gorica 1912, str. 11.<br>''“Zdaj, ko ste Avstriji priklopljeni Bosna in Hercegovina, nas je v državi precej Jugoslovanov.”''</ref> * [[Jelena Sofronijevic]], novinarka<ref name=sofronijevic1>[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''<br>''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''</ref> * [[Grujica Spasović]], novinar, urednik<ref name=spasovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.<br>''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''</ref> * [[Gordana Suša]], novinarka<ref name=susa1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.<br>''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu "Naša Borba"; urednik Video nedeljnika "VIN"; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Hari Štajner]], novinar<ref name=stajner1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.<br>''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista "Vreme"; direktor "Medija centra", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Zaharije Trnavčević]], novinar<ref name=trnavcevic1>[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''<br>''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''</ref> * [[Pavel Turner]], publicist<ref name=turner1>Turner, Pavel (Dr. Ahasverus): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-FNQV7UL2/a4dbb24c-fb60-4883-89f7-5642a8a8d5d0/PDF Beseda o jugoslovanskih razmerah], u: Kres, godina 1 br. 7 (1881), str. 396.<br>''“Mi Jugoslovani bi se vselej morali naravno najbližje rodne brate čutiti in po tem čutenji bi se moralo naše strmljenje in občenje med seboj ravnati, pa je li tako?”''</ref> * [[Boris Varga]], novinar, politolog<ref name=varga1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''<br>''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''</ref> * [[Vekoslav Vakaj]], publicist<ref name=vakaj1>Vakaj, Vekoslav: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-RSB1W1PC/7e8d6513-919f-4967-b288-eaa869d44904/PDF Jugoslovani v zlati Pragi in slavnem Velegradu. Potopisne črtice.] Maribor 1886, str. 58.<br>''“Jugoslovani smo obljubili tukaj pri altarju slovanske vzajemnosti: da se hočemo napiti tukaj slovanskega rodo- in domoljubja.''</ref> * [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica<ref name=gvujovic1>[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''<br>''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić Datoteka:Karel Slanc.jpg|Karel Slanc Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević </gallery> </center> == Obaveštajstvo == * [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar<ref name=djurasinovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.<br>''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''</ref> == Odvjetništvo == * [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava<ref name=spopovic1>Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.<br>''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''</ref><ref name=spopovic2>[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''<br>''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem "s tom vrstom identifikacije".”''</ref><ref name=spopovic3>[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''<br>''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''</ref><ref name=spopovic4>[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''<br>''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović </gallery> </center> == Politika == === 21. vijek === * [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat<ref name=kopecni1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.<br>''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke "Vinča". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Đorđe Subotić]], politički aktivista<ref name=subotic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''<br>''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''</ref> === 20. vek === * [[Božidar Adžija]], političar, revolucionar, publicist<ref name=adzija1>Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.<br>''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''</ref> * [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar<ref name=agbaba1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.<br>''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''</ref><ref name=agbaba2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.<br>''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''</ref> * [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar<ref name=bijedic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.<br>''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa<ref name=Tito1>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.<br>''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''</ref><ref name=Tito2>Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.<br>''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«</ref> * [[Vice Buljan]], političar, revolucionar<ref name=buljan1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.<br>''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.<br>''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''</ref> * [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar<ref name=danilovic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.<br>''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar<ref name=dapcevic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.<br>''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar<ref name=dugonjic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.<br>''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Đuro Đaković]], politički djelatnik<ref name=djakovic1>Broz Tito, Josip: Sekretar mjesnog komiteta, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_1.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 1. Zagreb 1982, str. 17.<br>''»Ne treba zaboraviti ni to da mi Jugoslaveni imamo jednu rđavu osobinu«, rekao je Đaković, »a to je da sve odluke i prijedloge jednoglasno usvajamo ali ih ne provodimo u djelo«.''</ref> * [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Sava Kosanović]], političar, diplomata<ref name=skosanovic1>Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.<br>''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''</ref> * [[Hinko Krizman]], političar<ref name=krizman1>Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.<br>''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''</ref> * [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general<ref name=krstulovic1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.<br>''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''</ref><ref name=krstulovic2>Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''<br>''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Grga Jankes]], političar, revolucionar<ref name=jankes1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.<br>''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''</ref><ref name=jankes2>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.<br>''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Romano Moric]], političar, revolucionar<ref name=moric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.<br>''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''</ref> * [[Radovan Papić]], političar, revolucionar<ref name=rpapic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.<br>''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''</ref> * [[Puniša Perović]], političar, revolucionar<ref name=perovic1>VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.<br>''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''</ref> * [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore<ref>''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”</ref><ref>''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”</ref> * [[Moša Pijade]], političar, revolucionar<ref name=pijade1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.<br>''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''</ref> * [[Svetozar Pribićević]], političar<ref name=pribicevic1>Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.<br>''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''</ref> * [[Gavrilo Princip]], revolucionar<ref name=princip1>Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.<br>''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''</ref><ref name=princip2>[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''<br>''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''</ref><ref name=princip3>[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave "Mali mi je ovaj grob": Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''<br>''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''</ref> * [[Vaso Radić]], političar, revolucionar<ref name=vradic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.<br>''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar<ref name=rankovic1>VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.<br>''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''</ref> * [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=ivanribar1>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. LXII.<br>''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''</ref> * [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=jribar1>Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.<br>''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''</ref><ref name=jribar2>Petričević, Jurica Ribar, str. 99.<br>''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''</ref> * [[Paško Romac]], političar, revolucionar<ref name=romac1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.<br>''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''</ref> * [[Frano Supilo]], političar<ref name=supilo1>Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230810230215/https://hrcak.srce.hr/file/333440 |date=2023-08-10 }}, u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.<br>''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''</ref> * [[Zaim Šarac]], političar<ref name=sarac1>Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)<br>''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Pero Šoć]], političar, književnik<ref name=soc1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.<br>''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''</ref> * [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=vlahovicl>Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.<br>''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''</ref> * [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar<ref name=vlatkovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.<br>''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''</ref> * [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Gregor Žerjav]], političar<ref name=zerjav1>[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''<br>''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''</ref> === 19. vijek === * [[Janko Drašković]], političar<ref name=jdraskovic-babukic>Ивић, Алекса: Архивска грађа о југословенским књижевним и културним радницима. Књига четврта. 1723–1887. Београд 1935, стр. 250.<br>''“Za Vaše pomnjive i neumorne trude koje Vi do sada pišući svakoverstne članke u različitih žurnalih, za razsvetlenje istinitih i čovečanstvu za bolji i plemenitii život neobhodno potrebitih koristnih stvarih, ne manje za uzdržanje i obranjenje našega naroda slavjanskoga u obće, a ilirskoga napose od nasilnih zlotvorah izkazaste: ne možemo mi prepustiti, da Vama, usled zaključka našega u obćenitom 24 sečnja t. g. obderžavanom saboru u ime celoga našega „družtva Čitaonice ilirske zagrebačke ne zahvalimo i u napredak i u Vašu nama dragocenu ljubav i prijateljstvo ne preporučimo.” * [[Andrej Einspieler]], političar, publicist<ref name=einspieler1>Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.<br>''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''</ref> * [[Janez Bleiweis]], političar, publicist<ref name=bleiweis1>Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.<br>''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''</ref> * [[Josip Jelačić]], državnik, general<ref name=jelacic1>Šidak, Jaroslav: [https://hrcak.srce.hr/file/76682 Prilozi hrvatskoj povijesti za revolucije 1848.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220617222234/https://hrcak.srce.hr/file/76682 |date=2022-06-17 }}, u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, knj. 9, br. 1 (1976), str. 60.<br>''“Pri okolnostima takovim dakle, samo ako mi Jugoslaveni budemo složni i jedan drugoga budemo pomagali, naša pravedna stvar mora srećnim uspěhom uvienčana biti.”''</ref> * [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist<ref name=ljubusak1>Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&pg=PR7&dq=istocno+blago+ljubusak&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&q&f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.<br>''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''</ref> * [[Lovro Monti]], političar<ref name=monti1>Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.<br>''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''</ref> * [[Radoslav Razlag]], političar, pisac<ref name=razlag1>Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.<br>''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''</ref> * [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik<ref name=zarnik1>Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.<br>''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''</ref><ref name=zarnik2>Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.<br>''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin Datoteka:Draskovicj.png|Janko Drašković Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić Datoteka:Đuro Đaković.JPG|Đuro Đaković Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler Datoteka:Ban-josip-jelacic.jpg|Josip Jelačić Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav </gallery> </center> == Privreda == * [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji<ref name=dcvetkovic1>[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''<br>''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''</ref><ref name=ajosipovic2>[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''<br>''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''</ref> * [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista<ref name=vivanovic1>Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)<br>''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''</ref><ref name=vivanovic2>[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''<br>''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''</ref><ref name=vivanovic3>[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''<br>''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''</ref> * [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač<ref name=aleksandarjosipovic1>[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''<br>''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''</ref><ref name=ajosipovic2/> * [[Milan Popović]], poduzetnik<ref name=milanpopovic1>[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''<br>''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''</ref> * [[Petar Tutavac]], privrednik<ref name=tutavac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.<br>''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista<ref name=vukobrat1>[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.<br>''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''</ref><ref name=vukobrat2>[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''<br>''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''</ref> * [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek<ref name=šimunec1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.<br>''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović </gallery> </center> == Religija == * [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar<ref name=jusufspahic1>[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar "Vreme"; broj 844, 08.03.2007.''<br>''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''</ref><ref name=jusufspahic2>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''<br>''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''</ref> * [[Nedeljko Kačavenda]], pastor<ref name=kacavenda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.<br>''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref> * [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar<ref name=simandl1>Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.<br>''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''</ref> * [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar<ref name=strossmayer1>Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.<br>''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''</ref><ref name=strossmayer2>Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.<br>''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''</ref><ref name=strossmayer-racki>Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.<br>''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''</ref><ref name=strossmayer3>Grbešić, Grgo: [https://hrcak.srce.hr/file/146668 Od ilirskoga pokreta i jugoslavenske ideje do neuralgičnih točaka u hrvatsko-srpskim odnosima u 20. stoljeću], u: Diacovensia, god. 21 br. 1 (2013), str. 90.<br>''Prigodom stogodišnjice Matice srpske (1826.-1926.) Ljubomir Lotić zapisao je o Strossmayeru sljedeće: »Ovaj veliki Jugoslaven dao je Matici srpskoj legat od 1000 kruna. […]«''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer </gallery> </center> == Sport == * [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak<ref name=alagic1>[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''<br>''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''</ref> * [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser<ref name=armenulic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.<br>''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Marijan Beneš]], boksač<ref name=benes1>[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''<br>''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''</ref><ref name=benes2>[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''<br>''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''</ref><ref name=benes3>[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za "Blic" Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''<br>''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''</ref> * [[Stjepan Bobek]], fudbaler<ref name=bobek1>[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''<br>''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''</ref> * [[Miodrag Božović]], nogometni trener<ref name=bozovic1>[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''<br>''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''</ref><ref name=bozovic2>[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio "orlove": Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''<br>''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''</ref> * [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš<ref name=damjanovic1>[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog "paketa", za "Glas": Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''<br>''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''</ref> * [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš<ref name=gudelj1>[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''<br>''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''</ref> * [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener<ref name=ivkov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.<br>''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Anton Josipović]], bokser<ref name=antonjosipovic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''<br>''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku "nacionalnost" upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''</ref><ref name=antonjosipovic2>[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''<br>''Brzo mu je u olimpijskom selu "skrenuta" pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''</ref> * [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš<ref name=karabatic1>[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''<br>''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''</ref> * [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser<ref name=karakasevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.<br>''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač<ref name=karasi1>[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''<br>''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za "Dan".''</ref> * [[Dane Korica]], atletičar<ref name=korica1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.<br>''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK "Crvena zvezda", Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''</ref> * [[Refik Kozić]], bivši nogometaš<ref name=kozic1>[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''<br>''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''</ref> * [[Ivan Matošević]], reli vozač<ref name=matosevic1>[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''<br>''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''</ref> * [[Franjo Mihalić]], atletičar<ref name=mihalic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.<br>''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu "Partizan". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš<ref name=mijatovic1>[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima "Ja sam Jugosloven": Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''<br>''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''</ref> * [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač<ref name=nikic1>[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''<br>''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''</ref> * [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener<ref name=osim1>[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''<br>''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''</ref><ref name=osim2>[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest "Pijanac", penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''<br>''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''</ref> * [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener<ref name=paunovic1>[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.<br>''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''</ref> * [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]<ref name=mpesic>[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''<br>''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''</ref> * [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener<ref name=spesic1>[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''<br>''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''</ref><ref name=spesic2>[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&mm=01&dd=19&nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''<br>''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''</ref><ref name=spesic3>[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html "Ich bleibe Jugoslawe!"] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''<br>''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''</ref><ref name=spesic4>[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: "Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia"] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''<br>''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''</ref> * [[Velimir Petković]], rukometni trener<ref name=petkovic1>[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''<br>''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''</ref> * [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista<ref name=dusanpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.<br>''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven”''</ref> * [[Dževad Prekazi]], fudbaler<ref name=prekazi1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''<br>''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''</ref><ref name=prekazi2>[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''<br>''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''</ref> * [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista<ref name=radjenovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.<br>''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK "Roma" (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Monika Seleš]], bivša tenisačica<ref name=seles1>[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''<br>''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''</ref> * [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener<ref name=slavnic1>[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za "Blic": Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''<br>''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''</ref> * [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista<ref name=sostar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.<br>''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK "Barselona", Barselona. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener<ref name=tanjevic1>[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''<br>''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''</ref><ref name=tanjevic2>[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''<br>''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''</ref><ref name=tanjevic3>[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''<br>''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''</ref><ref name=tanjevic4>[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''</ref> * [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener<ref name=tirnanic>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.<br>''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Trifunović]], šahist<ref name=ptrifunovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.<br>''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''</ref> * [[Eleonora Vild]], košarkašica<ref name=vild1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.<br>''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK "Vemeks", Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Duško Vujošević]], košarkaški trener<ref name=vujosevic1>[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''</ref><ref name=vujosevic2>[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''<br>''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''</ref><ref name=vujosevic3>[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''</ref> * [[Veselin Vujović]], rukometni trener<ref name=vvujovic1>[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''<br>''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''</ref><ref name=vvujovic2>[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''</ref><ref name=vvujovic3>[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''<br>''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović Datoteka:Duško Vujošević.jpg|Duško Vujošević Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović </gallery> </center> == Televizija i radio == * [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka<ref name=kuzet1>[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''<br>''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''</ref><ref name=kuzet2>[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''<br>''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''</ref> * [[Daško Milinović]], radijski voditelj<ref name=milinovic1>[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''<br>''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''</ref><ref name=milinovic2>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''<br>''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''</ref><ref name=milinovic3>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''<br>''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović </gallery> </center> == Umetnost == * [[Marina Abramović]], umjetnica performansa<ref name=abramovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.<br>''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf<ref name=aleksic1>[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''</ref> * [[Mrđan Bajić]], vajar<ref name=mbajic1>[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''<br>''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''</ref><ref name=mbajic2>[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''<br>''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka "Nepouzdani pripovedač", da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''</ref><ref name=mbajic3>[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''<br>''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''</ref> * [[Danica Basta]], slikarka<ref name=basta1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.<br>''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vjera Biller]], slikarica<ref name=biller1>Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.<br>''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“</ref> * [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica<ref name=ebregovic1>[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''</ref><ref name=ebregovic2>[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - "Ne treba tražiti nove razloge za podjele"] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''<br>''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''</ref><ref name=ebregovic3>[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! "Ja sam Jugoslovenka", a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''<br>''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''</ref> * [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner<ref name=cehovin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.<br>''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Božidar Damjanovski]], slikar<ref name=damjanovski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.<br>''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik<ref name=demnievska1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.<br>''“Demnievska Evgenija, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Emir Dragulj]], grafičar<ref name=dragulj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.<br>''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nikola Džafo]], slikar<ref name=dzafo1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.<br>''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista "Republika". […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Branko Gavrić]], grafički dizajner<ref name=gavric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.<br>''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme "Total Design" DOO. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nandor Glid]], vajar<ref name=glid1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.<br>''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''</ref><ref name=glid2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 137.<br>''“Glid A. Nandor, vajar; redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna - u penziji (r. 12. XII 1924, Subotica). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''</ref> * [[Đorđe Ilić]], slikar, univ. profesor<ref name=djilic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 168.<br>''“Ilić Đorđe, slikar; redovni profesor Arhitektonskog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven, […].”''</ref> * [[Darija Kačić]], slikarka<ref name=kacic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.<br>''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner<ref name=kostandinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.<br>''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista<ref name=krizanic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.<br>''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''</ref> * [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka<ref name=opresnik1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.<br>''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Gradimir Pankov]], balet majstor<ref name=pankov1>[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''<br>''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''</ref> * [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik<ref name=dpapic1>[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]]. ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''<br>''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''</ref> * [[Ljuba Popović]], slikar<ref name=ljpopovic1>[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''<br>''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''</ref> * [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka<ref name=rakocevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.<br>''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ivan Rendić]], kipar<ref name=rendic1>Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.<br>''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''</ref> * [[Mateja Rodiči]], slikar<ref name=rodici1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor<ref name=aslijepcevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.<br>''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''</ref> * [[Marija Tišma]], slikarka<ref name=mtisma1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.<br>''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Emma Varga]], dizajner stakla<ref name=varga-marodic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.<br>''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vladimir Veličković]], slikar<ref name=velickovic1>[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''<br>''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''</ref><ref name=velickovic2>[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''<br>''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''</ref> * [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina<ref name=vukicevic1>[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''<br>''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković </gallery> </center> == Vojska == * [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar<ref name=antic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.<br>''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''</ref> * [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine<ref name=buzov1>[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''<br>''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''</ref><ref name=buzov2>[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''<br>''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''</ref> * [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar<ref name=nkaranovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.<br>''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''</ref> * [[Vlado Lončarić]], partizanski i španski borac<ref name=loncaric1>Lončarić, Vlado: Ponovo u Zagrebu, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_3.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 3. Zagreb 1984, str. 49.<br>''“Poslije neuspjeha oružane borbe demokratskih i progresivnih snaga, mi Jugoslaveni bili smo u logorima u Francuskoj oko 28 mjeseci.”''</ref> * [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar<ref name=mmatkovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.<br>''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''</ref> * [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar<ref name=nadj1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.<br>''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar<ref name=primorac>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.<br>''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''</ref> * [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj<ref name=radicevic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''<br>''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac </gallery> </center> == Druge oblasti == * [[Anton Bezenšek]], stenograf, prevodilac<ref name=bezensek1>Bezenšek, Ant. J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-76POZL0A/a287f66c-8022-4d9f-80fb-dfd3c5294854/PDF Vabilo k naročbi], u: Slovenec, god. 4 br. 13. (1876), str. 4.<br>''“Ozrimo se na naše severne brate Čehe, Ruse in Poljake, koji so vže pred več leti začeli gojiti to Rimljanom in Grkom znano, a v novejem času od Nemcev iz nova prerojeno in modernim jezikom priredeno umetnost – stenografijo, pa primerjajmo naše delovanje na tem polju z njihovim, to moramo priznati, da smo zares precej zaostali, in da je skrajni čas, da se tudi v tem obziru prebudimo k delu in napredovanju, a to vsi Jugoslaveni zajedno v duhu bratske sloge in vzajemnosti.”''</ref> * [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat<ref name=biserko1>Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.<br>''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''</ref><ref name=biserko2>Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, skice za portret. Beograd 2018, str. 33.<br>''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''</ref> * [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka<ref name=acorovic1>[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''<br>''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''</ref><ref name=corovic2>[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''<br>''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja<ref name=dabizinovic1>Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.<br>''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''</ref> * [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka<ref name=haas1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.<br>''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''</ref> * [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner<ref name=ille1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.<br>''“Ille Eduard, direktor "Jugokoncerta", Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar<ref name=kostrencic1>Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220618015253/https://hrcak.srce.hr/file/314359 |date=2022-06-18 }}, u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.<br>''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''</ref> * [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite<ref name=krnjajic1>[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''<br>''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''</ref> * [[Ašok Murti]], poznati stilista<ref name=murti1>[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''<br>''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''</ref><ref name=murti2>[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online<br>''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''</ref> * [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik<ref name=schedlich1>[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''<br>''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''</ref> * [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a<ref name=jslijepcevic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''<br>''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''</ref> * [[Maja Veseli]], kulturni radnik<ref name=veseli1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.<br>''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Anton Bezenšek2.jpg|Anton Bezenšek Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas </gallery> </center> == Povezano == * [[Jugoslaveni]] * [[Jugoslavenstvo]] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist|colwidth=30em}} [[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]] [[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]] dmxkcpziys2w6tyqm2lwwnfexpdzp9f 42689530 42689529 2026-09-14T00:25:41Z Dwina744 178014 + S. Vraz 42689530 wikitext text/x-wiki Ovo je spisak značajnih osoba koji se identificiraju kao [[Jugoslaveni]] – ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali.{{Efn|Navedene su također osobe koje su se do 1840-ih godina izjašnjavale kao ''Iliri'', nazivom kojim su se do tada označavali Jugoslaveni.|group=α}} Jugoslovenski se identitet danas najčešće javlja kao nadnacionalni, kulturni<ref name=primjer-kulturnjugoslav>Usp. npr. [https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''<br>''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''</ref>, nacionalni odnosno etnički<ref name=primjer-nacionjugoslav>Usp. npr. [https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''<br>''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''</ref>, ali i kao anacionalni ili politički identitet. U ogromnoj većini slučajeva on egzistira pored drugih (nacionalnih) identiteta (Srbin, Hrvat, Bošnjak, Makedonac, Albanac, itd.)<ref name=studija-pavlakovic>Usp. Pavlaković, Vjeran: Ispunjenje tisućljetnog sna: Strategije simbolične izgradnje nacije u Hrvatskoj, u: Pavlaković, Vjeran/Korov, Goran (ur.): Strategije simbolične izgradnje nacije u državama jugoistočne Europe. Zagreb 2016, str. 27-60</ref>, u rijetkim slučajevima kao identitet koji te identitete ne uzima u obzir. Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali "prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima". Druga po brojnosti kategorija su bili "oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati". Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.<ref name=jugoslavenstvo69>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.</ref> == Arhitektura == * [[Mia David]], arhitekta, scenograf<ref name=miadavid1>[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''<br>''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''</ref> * [[Miša David]], arhitekta<ref name=mišadavid1>[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''<br>''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''</ref> * [[Radivoje Dinulović]], arhitekt<ref name=dinulovic1>[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''<br>''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''</ref> * [[Vlado Milunić]], arhitekt<ref name=milunic1>[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''<br>''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''</ref><ref name=milunic2>[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''<br>''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as "a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore."''</ref> * [[Aljoša Šegvić]], arhitekta<ref name=segvic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.<br>''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Milica Šterić]], arhitekta<ref name=steric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.<br>''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije "Energoprojekt" - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Josip Svoboda]], arhitekta<ref name=svoboda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.<br>''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Danilo Udovički]], arhitekta<ref name=dudovicki1>[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''<br>''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić </gallery> </center> == Diplomacija == * [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar<ref name=abebler1>VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.<br>''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''</ref> * [[Salih Fejić]], diplomata<ref name=fejic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.<br>''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Rexhai Surroi]], diplomat<ref name=surroi1>Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.<br>''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privгžen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privгžen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privгžen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''</ref> * [[Zdenko Štambuk]], diplomata<ref name=zstambuk>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''<br>''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler </gallery> </center> == Film i pozorište == * [[Vjekoslav Afrić]], glumac<ref name=afric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.<br>''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Neda Arnerić]], glumica<ref name=arneric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.<br>''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare "Atrijum", Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Darko Bajić]], redatelj<ref name=dbajic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.<br>''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dbajic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.<br>''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Primož Bebler]], redatelj<ref name=pbebler1>[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''<br>''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''</ref><ref name=pbebler2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.<br>''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''</ref><ref name=pbebler3>[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''<br>''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''</ref> * [[Ivan Bekjarev]], glumac<ref name=bekjarev1>[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''<br>''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''</ref> * [[Miroslav Benka]], redatelj<ref name=benka1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.<br>''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''</ref> * [[Melita Bihali]], glumica<ref name=bihali1>[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''<br>''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''</ref><ref name=bihali2>[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''<br>''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''</ref> * [[Predrag Bjelac]], glumac<ref name=bjelac1>[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''<br>''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''</ref><ref name=bjelac2>[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: "Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''<br>''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''</ref> * [[Jelica Bjeli]], glumica<ref name=bjeli1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac<ref name=bjelogrlic1>[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film "Toma" se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''<br>''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''</ref><ref name=bjelogrlic2>[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''<br>''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''</ref><ref name=bjelogrlic3>[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''<br>''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''</ref> * [[Bogić Bošković]], glumac<ref name=bboskovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.<br>''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''</ref> * [[Tanja Bošković]], glumica<ref name=tboskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.<br>''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''</ref> * [[Karlo Bulić]], glumac<ref name=bulic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.<br>''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''</ref> * [[Branko Cvejić]], glumac<ref name=cvejic1>[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: "Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje"] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.<br>''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''</ref> * [[Svetozar Cvetković]], glumac<ref name=scvetkovic1>[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''<br>''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''</ref><ref name=scvetkovic2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''<br>''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic3>[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''<br>''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic4>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''<br>''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''</ref><ref name=scvetkovic5>[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''<br>''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''</ref><ref name=scvetkovic6>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.<br>''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic7>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.<br>''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator<ref name=dovnikovic1>[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''<br>''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''</ref> * [[Srđan Dragojević]], redatelj<ref name=dragojevic1>[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''<br>''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''</ref><ref name=dragojevic2>[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''<br>''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''</ref><ref name=dragojevic3>[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''<br>''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''</ref><ref name=dragojevic4>[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''<br>''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''</ref> * [[Jasna Đuričić]], glumica<ref name=djuricic1>[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''<br>''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''</ref><ref name=djuricic2>[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''<br>''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''</ref> * [[Predrag Ejdus]], glumac<ref name=ejdus1>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''<br>''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''</ref><ref name=ejdus2>[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''<br>''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''</ref><ref name=ejdus3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.<br>''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ejdus4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.<br>''“Ejdus Lj. Predrag, glumac, član i v. d. direktora Drame Narodnog pozorišta u Beogradu (r. 24. VII 1947, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Mira Erceg]], reditelj<ref name=erceg1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.<br>''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Bekim Fehmiu]], glumac<ref name=fehmiu1>[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''<br>''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”</ref> * [[Dragomir Felba]], glumac<ref name=felba1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.<br>''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ognjen Glavonić]], redatelj<ref name=glavonic1>[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''<br>''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.</ref> * [[Srđan Grahovac]], glumac<ref name=grahovac1>[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''<br>''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''</ref> * [[Aleksandar Gruden]], glumac<ref name=agruden1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.<br>''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Srđan Hadžić]], reditelj, pisac<ref name=hadzic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160.<br>''“Hadžić Srđan, reditelj i pisac; član Akademije filmske umetnosti i nauke. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Željko Hubač]], dramski pisac<ref name=hubac1>[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''<br>''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''</ref> * [[Boris Isaković]], glumac<ref name=bisakovic1>[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''<br>''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''</ref><ref name=bisakovic2>[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''<br>''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''</ref><ref name=bisakovic3>[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''<br>''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''</ref> * [[Feđa Isović]], scenarista<ref name=fisovic1>[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''<br>''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''</ref><ref name=fisovic2>[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''<br>''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''</ref><ref name=fisovic3>[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''<br>''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''</ref><ref name=fisovic4>[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za "Avaz": Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''<br>''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''</ref> * [[Ita Rina]], glumica<ref name=itarina>[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''<br>''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''</ref> * [[Davor Janjić]], glumac<ref name=janjic>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''<br>''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''</ref> * [[Đorđe Kadijević]], redatelj<ref name=kadijevic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''<br>''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''</ref><ref name=kadijevic2>[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''<br>''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''</ref><ref name=kadijevic3>[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''<br>''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''</ref><ref name=kadijevic4>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.<br>''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''</ref> * [[Rialda Kadrić]], glumica<ref name=kadric1>[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''<br>''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''</ref> * [[Stefan Kapičić]], glumac<ref name=kapicic1>[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''<br>''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''</ref> * [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja<ref name=kapic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.<br>''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=kapic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.<br>''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Milutin Karadžić]], glumac<ref name=karadzic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.<br>''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Mirjana Karanović]], glumica<ref name=mkaranovic1>[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''<br>''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''</ref> * [[Srđan Karanović]], redatelj<ref name=skaranovic1>[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''<br>''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''</ref> * [[Miljen Kljaković]], scenarista<ref name=kljakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.<br>''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nada Kokotović]], reditelj<ref name=kokotovic1>[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.<br>''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''</ref><ref name=kokotovic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.<br>''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Dejan Kosanović]], reditelj<ref name=dkosanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.<br>''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik<ref name=leskovar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.<br>''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Leon Lučev]], glumac<ref name=lucev1>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.</ref> * [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj<ref name=majdak1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.<br>''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj<ref name=mandic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.<br>''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''</ref> * [[Milenko Maričić]], reditelj<ref name=maricic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.<br>''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Gordan Matić]], reditelj<ref name=matic1>[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''<br>''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''</ref> * [[Mladen Matičević]], reditelj<ref name=maticevic1>[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''<br>''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''</ref> * [[Irfan Mensur]], glumac<ref name=mensur1>[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''<br>''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''</ref><ref name=mensur2>[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''<br>''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''</ref><ref name=mensur3>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''<br>''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''</ref><ref name=mensur4>[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''<br>''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''</ref><ref name=mensur5>[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''<br>''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''</ref><ref name=mensur6>[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''<br>''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''</ref><ref name=mensur7>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.<br>''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mensur8>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.<br>''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''</ref> * [[Ognjenka Milićević]], rediteljka<ref name=milicevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.<br>''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Kokan Mladenović]], redatelj<ref name=kokan1>[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''</ref><ref name=kokan2>[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''</ref><ref name=kokan3>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''</ref><ref name=kokan4>[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''</ref> * [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica<ref name=mrkic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.<br>''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar<ref name=munitic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.<br>''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Dino Mustafić]], reditelj<ref name=mustafic1>[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''<br>''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''</ref><ref name=mustafic2>[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''</ref><ref name=mustafic3>[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''<br>''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''</ref> * [[Goran Paskaljević]], reditelj<ref name=paskaljevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.<br>''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''</ref><ref name=paskaljevic2>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.<br>''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''</ref> * [[Borka Pavićević]], dramaturškinja<ref name=pavicevic1>[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''<br>''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''</ref><ref name=pavicevic2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''<br>''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''</ref> * [[Josip Pejaković]], glumac<ref name=pejakovic>[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu "Ućerivanje"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''<br>''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''</ref> * [[Katarina Pejović]], dramaturškinja<ref name=pejovic1>[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''<br>''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''</ref> * [[Darko Perić]], glumac<ref name=dperic1>[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2018&mm=09&dd=24&nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2018&mm=09&dd=24&nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''<br>''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''</ref> * [[Vladimir Pogačić]], reditelj<ref name=pogacic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.<br>''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Radko Polič]], glumac<ref name=polic1>[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''</ref><ref name=polic2>[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''<br>''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''</ref> * [[Mladen Popović]], dramaturg<ref name=mladenpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.<br>''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nenad Prokić]], dramaturg<ref name=prokic1>[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''</ref> * [[Ljubiša Ristić]], režiser<ref name=ristic1>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''<br>''“Nacionalnost - Jugosloven.”''</ref><ref name=ristic2>[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''<br>''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''</ref><ref name=ristic3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.<br>''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Olga Savić]], glumica<ref name=olgasavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.<br>''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Egon Savin]], redatelj<ref name=savin1>[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''<br>''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''</ref><ref name=savin2>[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''<br>''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''</ref> * [[Žorž Skrigin]], reditelj<ref name=skrigin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.<br>''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Gorčin Stojanović]], reditelj<ref name=gstojanovic1>[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''<br>''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''</ref><ref name=gstojanovic2>[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''<br>''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''</ref> * [[Abdurrahman Šalja]], glumac<ref name=salja1>[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''<br>''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji, mrtvi, odlaze nekuda na plutajućem ostrvu.”''</ref> * [[Slavko Štimac]], glumac<ref name=stimac1>[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''<br>''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''</ref> * [[Feđa Štukan]], glumac<ref name=stukan1>[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''<br>''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''</ref><ref name=stukan2>[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''<br>''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''</ref><ref name=stukan3>[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''<br>''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''</ref> * [[Jelena Tinska]], glumica<ref name=tinska>[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''</ref> * [[Darko Trešnjak]], režiser<ref name=tresnjak1>[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''<br>''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''</ref> * [[Sergej Trifunović]], glumac<ref name=strifunovic1>[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''</ref> * [[Renata Ulmanski]], glumica<ref name=ulmanski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.<br>''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Mlađa Veselinović]], glumac<ref name=veselinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.<br>''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar<ref name=volk1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.<br>''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Stjepan Zaninović]], reditelj<ref name=zaninovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.<br>''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Stevo Žigon]], glumac<ref name=zigon1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.<br>''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''</ref> * [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar<ref name=zmukic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.<br>''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon </gallery> </center> == Fotografija == * [[Ivo Eterović]], fotograf<ref name=eterovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.<br>''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''</ref> * [[Stevan Kragujević]], fotoreporter<ref name=kragujevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.<br>''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''</ref> * [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan<ref name=surla1>[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''<br>''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''</ref><ref name=surla2>[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''<br>''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''</ref><ref name=surla3>[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''<br>''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević </gallery> </center> == Književnost i pjesništvo== * [[Olja Alvir]], književnica<ref name=alvir1>[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''<br>''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''</ref> * [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata<ref name=ristic-andric-davico>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 182.<br>''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''</ref><ref name=andric2>Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.<br>''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''</ref> * [[Vladimir Arsenijević]], književnik<ref name=arsenijevic1>[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''<br>''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''</ref> * [[Anton Aškerc]], pesnik<ref name=askerc1>Aškerc, Anton: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-YNVE4FUC/ecf67f53-f5ca-416a-a350-bc79be7c6661/PDF Hrvaški »Salon«.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 2 (1899), str. 132.<br>''“Zakaj nismo vsaj vsi Jugoslovani edini v jeziku, v književnosti in umetnosti? Čemu se cepimo in slabimo sami? Čemu? . . .”''</ref> * [[Goran Babić]], književnik<ref name=babic1>[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''<br>''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno "proljećarske" devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao "zadrti šuvarovac" i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''</ref><ref name=babic2>[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''<br>''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - "Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici."''</ref><ref name=babic3>[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''<br>''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''</ref><ref name=babic4>[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''<br>''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''</ref> * [[Vladislav Bajac]], književnik<ref name=bajac1>[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''<br>''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''</ref> * [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja<ref name=bajindjukanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.<br>''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vjera Benkova]], književnica<ref name=benkova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.<br>''“Benkova Vjera, pisac i književni prevodilac; novinar, saradnik Slovačke redakcije Radio N. Sada (od '80). […] P: Slovakinja jugosl. porekla..”''</ref> * [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti<ref name=bihalji1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.<br>''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''</ref> * [[Laslo Blašković]], književnik<ref name=blaskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.<br>''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač<ref name=bodirogic1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''<br>''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''</ref><ref name=bodirogic2>[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''<br>''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''</ref> * [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja<ref name=bogavac1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''<br>''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''</ref> * [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka<ref name=bojicic1>[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''</ref> * [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar<ref name=cicvara1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.<br>''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''</ref> * [[Milan Ćurčin]], pjesnik<ref name=curcin1>[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''<br>''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''</ref> * [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik<ref name=ristic-andric-davico/><ref name=davico>[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''<br>''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''</ref> * [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš<ref name=ergic1>[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''<br>''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''</ref><ref name=ergic2>[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''<br>''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''</ref><ref name=ergic3>[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''<br>''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''</ref><ref name=ergic4>[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''<br>''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''</ref> * [[Zdenka Feđver]], književnica<ref name=fedjver1>[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''<br>''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''</ref> * [[Frida Filipović]], književnik<ref name=filipovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.<br>''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''</ref> * [[Hristo Georgijevski]], književnik<ref name=georgijevski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.<br>''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Vesna Goldsworthy]], književnica<ref name=goldsvorti1>[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''<br>''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''</ref><ref name=goldsvorti2>[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''<br>''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''</ref> * [[Mustafa Karahasan]], književnik<ref name=karahasan1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.<br>''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''</ref> * [[Danilo Kiš]], književnik<ref name=kis1>Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.<br>''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''</ref> * [[Božo Koprivica]], književnik<ref name=koprivica1>[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''<br>''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''</ref><ref name=koprivica2>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''<br>''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''</ref> * [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista<ref name=krleza1>Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.<br>''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''</ref><ref name=krleza2>Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.<br>''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''</ref> * [[Zofka Kveder]], književnica<ref name=kveder1>Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).<br>''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''</ref> * [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik<ref name=levicnik1>Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.<br>''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''</ref> * [[Milenko Maticki]], književnik, novinar<ref name=maticki1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.<br>''“Maticki Milenko, književnik; urednik "Politikinog" podlistka "Politika za decu". […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Predrag Matvejević]], književnik<ref name=matvejevic1>Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom) <br>''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''</ref><ref name=matvejevic2>[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''<br>''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''</ref><ref name=matvejevic3>[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''<br>''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''</ref><ref name=matvejevic4>[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''<br>''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''</ref> * [[Antun Mihanović]], književnik, pravnik, diplomata<ref name=mihanovic1>Шишић, Фердо: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/1937-Jugoslovenska-Misao.pdf Југословенска мисао. Историја идеје југословенског народног уједињења и ослобођења од 1790-1918.] Београд 1937, стр. 79.<br>''“Поносим се и тиме, што сам дошао и к Вашој Пресвијетлости, као к једином кнезу (владаоцу) нашега илирског народа.”</ref> * [[Milan Milišić]], pesnik<ref name=milisic1>Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.<br>''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''</ref><ref name=milisic2>[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''<br>''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''</ref><ref name=milisic3>[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''</ref> * [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor<ref name=muzijevic1>[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''<br>''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''</ref> * [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik<ref name=nazor1>Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.<br>''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''</ref> * [[Elvedin Nezirović]], književnik<ref name=nezirovic1>[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''<br>''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''</ref> * [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist<ref name=nikolaidis>[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''<br>''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''</ref> * [[Grozdana Olujić]], književnica<ref name=olujic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.<br>''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Muharem Omerović]], pjesnik<ref name=omerovic1>[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''<br>''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije "ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata"!”''</ref> * [[Eliezer Papo]], književnik i rabin<ref name=papo1>[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''<br>''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''</ref> * [[Siniša Pavić]], scenarista<ref name=pavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.<br>''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Muharem Pervić]], književni kritičar<ref name=pervic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.<br>''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik<ref name=pukmeister1>Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.<br>''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''</ref> * [[Dušan Radović]], književnik<ref name=radovic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''<br>''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''</ref> * [[Vujica Rešin Tucić]], književnik<ref name=resintucic1>Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.<br>''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''</ref><ref name=resintucic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.<br>''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Marko Ristić]], književnik i diplomata<ref name=ristic-andric-davico/> * [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik<ref name=sarajlic1>[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''<br>''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''</ref> * [[Bekim Sejranović]], književnik<ref name=sejranovic1>[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''<br>''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''</ref> * [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac<ref name=tiagostankovic1>[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''<br>''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''</ref><ref name=tiagostankovic2>[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''<br>''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''</ref> * [[Vlada Stojiljković]], književnik<ref name=stojiljkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.<br>''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture<ref name=suvin1>[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''<br>''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''</ref> * [[August Šenoa]], književnik<ref name=senoa1>Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.<br>''“Osim što je bio jedan od najvećih hrvatskih književnika, Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''</ref><ref name=senoa2>Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.<br>''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''</ref> * [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac<ref name=scepanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.<br>''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost "Erazmo"; urednik IP "Prometej", N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Zvonimir Šubić]], književnik<ref name=subic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.<br>''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''</ref> * [[Gvido Tartalja]], književnik<ref name=tartalja1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.<br>''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''</ref> * [[Slobodan Tišma]], književnik<ref name=stisma1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''<br>''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''</ref><ref name=stisma2>[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''<br>''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''</ref> * [[Dragan Todorović]], književnik, novinar<ref name=dtodorovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.<br>''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Lovro Toman]], pjesnik, političar<ref name=toman1>Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.<br>''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''</ref> * [[Marko Tomaš]], pjesnik<ref name=mtomas1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''<br>''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''</ref><ref name=mtomas2>[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''<br>''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''</ref> * [[Janez Trdina]], književnik<ref name=trdina1>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 302.<br>''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''</ref> * [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik<ref name=mvesovic1>[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''<br>''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''</ref><ref name=mvesovic2>[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''<br>''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''</ref><ref name=mvesovic3>[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''<br>''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''</ref> * [[Radonja Vešović]], književnik<ref name=rvesovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.<br>''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''</ref><ref name=rvesovic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.<br>''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''</ref> * [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište"<ref name=vidakovicpetrov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.<br>''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf<ref name=viskovic1>[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''<br>''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''</ref> * [[Stanko Vraz]], pjesnik, prevodilac<ref name=vraz1>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/vraz-stanko Vraz, Stanko] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''<br>''“Iste je godine u Grazu upoznao Lj. Gaja; surađivao je u Danici od prvoga broja, potpisujući se isprva kao »Ilir iz Štajera«.”''</ref> * [[Slobodan Zubanović]], književnik<ref name=zubanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.<br>''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nina Živančević]], pjesnikinja<ref name=zivancevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.<br>''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević Datoteka:Anton Aškerc.jpg|Anton Aškerc Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević Datoteka:ANTUN-MIHANOVIC.jpg|Antun Mihanović Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina Datoteka:Stanko_Vraz.jpg|Stanko Vraz </gallery> </center> == Komedija == * [[Peđa Bajović]], stand-up komičar<ref name=bajovic1>[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: "U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''<br>''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''</ref><ref name=bajovic2>[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''<br>''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''</ref><ref name=bajovic3>[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''<br>''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a koji su sve dio mog identiteta. Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''</ref><ref name=bajovic4>[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''<br>''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''</ref> == Kulinarstvo == * [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje<ref name=stanisic1>[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&nav_id=653173&yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&mm=11&nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''<br>''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''</ref><ref name=stanisic2>[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.<br>''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić </gallery> </center> == Ljekarstvo == * [[Ljubica Božinović]], kardiolog<ref name=bozinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.<br>''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar<ref name=dulic1>Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)<br>''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''</ref> * [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar<ref name=sgruden1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.<br>''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Ilanković]], neuropsihijatar, univ. profesor<ref name=ilankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 167.<br>''“Ilanković Nikola, načelnik Odeljenja za organske moždane bolesti u Institutu za psihijatriju KCS; profesor Medic. fakulteta, Bg.; šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja; preds. Sekcije za EEG i kliničku neurofiziologiju SLD; osnivač Laboratorije BU za kognitivne neuronauke i neuroinžinjering ('95). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica<ref name=misakovic1>[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''<br>''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''</ref> * [[Valentin Janežič]], lekar, pisac<ref name=vjanezic>Janežič, Valentin (Balant): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TX6C8UZR/fb80cf9c-4262-4b58-b163-3ba39b58d90b/PDF Adam Janoša z Roščiševa Roščiševsky], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 42 (1852), str. 341.<br>''“Gotovo je bila ta prikazen vsim Slovanom, posebno pa nam Jugoslavenom neobičajna in nenadjana, ker se navadno naši žlahtniki svojega naroda sramujejo, ga zapuščajo in mnogokrat […].”''</ref> * [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor<ref name=juzbasic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.<br>''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar<ref name=moricpetrovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.<br>''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''</ref> * [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar<ref name=vpopadic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.<br>''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''</ref> * [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor<ref name=draganpopovic1>Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.<br>''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''</ref> * [[Igor Radosavljević]], psihijatar<ref name=iradosavljevic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''<br>''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''</ref> * [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor<ref name=msimic1>[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''<br>''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''</ref><ref name=msimic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.<br>''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=msimic3>[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''<br>''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''</ref><ref name=msimic4>[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''<br>''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić Datoteka:Dr. Valentin Janežič Büste, Sankt Jakob im Rosental, Kärnten.jpg|Valentin Janežič Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav "Mirko" Simić </gallery> </center> == Muzika == * [[Ernest Ačkun]], klarinetista<ref name=ackun1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.<br>''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''</ref><ref name=ackun2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.<br>''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''</ref> * [[Husein Alijević]], pjevač<ref name=alijevic1>[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''<br>''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''</ref> * [[Šaban Bajramović]], pjevač<ref name=bajramovic1>[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''<br>''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''</ref> * [[Bebi Dol]], pevačica<ref name=bebidol1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.<br>''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Beki Bekić]], pevač<ref name=bekic1>[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''<br>''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''</ref> * [[Sergije Beljajev]], dirigent<ref name=beljajev1>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''<br>''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''</ref> * [[Bruno Bjelinski]], kompozitor<ref name=bjelinski2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.<br>''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''</ref> * [[Dara Bubamara]], pjevačica<ref name=darabubamara1>[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za "Avaz": Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''<br>''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''</ref> * [[Đorđe Ðogani]], pjevač<ref name=djogani1>[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''<br>''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''</ref> * [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor<ref name=dojcinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.<br>''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ "J. Slavenski", Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Vladimir Furduj]], muzičar<ref name=furduj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.<br>''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=furduj2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 131.<br>''“Furduj M. Vladimir, muzičar - bubnjar (r. 6. XI 1945, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac<ref name=glisic1>[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''<br>''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''</ref> * [[Zafir Hadžimanov]], pjevač<ref name=hadzimanov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.<br>''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''</ref> * [[Bojan Hreljac]], muzičar<ref name=hreljac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.<br>''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Ekrem Jevrić]], pevač<ref name=jevric1>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''<br>''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''</ref> * [[Vladimir Janković]], muzičar<ref name=vjankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.<br>''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Zoran Kalezić]], pevač<ref name=kalezic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.<br>''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Rastislav Kambasković]], kompozitor<ref name=kambaskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.<br>''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Boris Kovač]], glazbenik<ref name=bkovac>[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''<br>''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''</ref> * [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor<ref name=kkovac1>[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''<br>''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''</ref> * [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač<ref name=hoki1>[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''<br>''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''</ref><ref name=hoki2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''</ref><ref name=hoki3>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''<br>''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''</ref> * [[Lepa Brena]], pevačica<ref name=brena1>[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''<br>''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''</ref><ref name=brena2>[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''<br>''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''</ref><ref name=brena3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.<br>''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=brena4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.<br>''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj<ref name=lisinski1>[http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html Himna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190119121531/http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html |date=2019-01-19 }} Arhiv Jugoslavije<br>''“Pesmu "Hej Sloveni" napisao je u Pragu 1834, u vreme panslavističkog pokreta, Samuel-Samo Tomašik, Slovak po nacionalnosti. […] Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Lokner]], muzičar<ref name=lokner1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.<br>''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe "Bajaga i instruktori". […] P: Jugosloven”''</ref> * [[Dženan Lončarević]], pjevač<ref name=loncarevic1>[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''<br>''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''</ref><ref name=loncarevic2>[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''<br>''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''</ref> * [[Magnifico]], pjevač<ref name=magnifico1>[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''<br>''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''</ref><ref name=magnifico2>[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''<br>''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''</ref> * [[Milivoje Marković]], kompozitor<ref name=mmarkovic-sepe-181>[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''<br>''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''</ref><ref name=mmarkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.<br>''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar<ref name=mladenovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.<br>''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Redžo Mulić]], kompozitor<ref name=mulic1>[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''<br>''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''</ref><ref name=mulic2>[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''<br>''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''</ref> * [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik<ref name=nemecek1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.<br>''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV "Pink". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Istra Pečvari]], pijanistkinja<ref name=pecvari1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.<br>''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''</ref> * [[Vlastimir Peričić]], kompozitor<ref name=pericic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.<br>''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=pericic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.<br>''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''</ref> * [[Šako Polumenta]], pevač<ref name=špolumenta1>[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html "Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve": Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''<br>''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''</ref> * [[Esma Redžepova]], pevačica<ref name=eredzepova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.<br>''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Usnija Redžepova]], pjevačica<ref name=uredzepova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.<br>''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Senidah]], pevačica<ref name=senidah1>[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''<br>''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''</ref> * [[Mojmir Sepe]], kompozitor<ref name=mmarkovic-sepe-181/> * [[Šemsa Suljaković]], pevačica<ref name=suljakovic1>[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''<br>''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ivan Švager]], saksofonista<ref name=svager1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.<br>''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i "Dzezteta Ivana Švagera". […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dado Topić]], pjevač i muzičar<ref name=topic1>[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest "A sad adio" i muzika iz "Otpisanih": U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''<br>''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''</ref><ref name=topic2>[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''</ref><ref name=topic3>[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''<br>''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''</ref> * [[Bisera Veletanlić]], pjevačica<ref name=bveletanlic1>[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''<br>''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''</ref><ref name=bveletanlic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=bveletanlic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Senka Veletanlić]], pevačica<ref name=sveletanlic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=sveletanlic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac<ref name=vunturisevic1>[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''<br>''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''</ref> * [[Toma Zdravković]], pjevač<ref name=zdravkovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.<br>''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković </gallery> </center> == Nauka == * [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor<ref name=ahmetovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.<br>''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac<ref name=babukic1>Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.<br>''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''</ref><ref name=jdraskovic-babukic/> * [[Jovo Bakić]], sociolog<ref name=bakic1>[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''<br>''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''</ref> * [[Dževad Belkić]], fizičar<ref name=belkic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.<br>''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti<ref name=blazevic1>[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''<br>''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''</ref> * [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar<ref name=borojevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.<br>''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref> * [[Franjo Bradaška]], historičar<ref name=bradaska1>Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.<br>''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''</ref> * [[Boris Buden]], filozof<ref name=buden1>[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''<br>''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''</ref> * [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik<ref name=caf1>Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.<br>''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu slavne […].”''</ref><ref name=caf2>Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7SVW981B/03fb9f28-9e2b-425a-b964-56a4fc584b38/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 25 (1852), str. 205.<br>''“Bodi nam Jugoslavenom tedaj pravilo: I. r med konsonanti ino na kraju […].”''</ref> * [[Ivan Čolović]], etnolog<ref name=icolovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.<br>''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=colovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.<br>''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Vladimir Ćorović]], povjesničar<ref name=corovic1>Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.<br>''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''</ref> * [[Aleksa Đilas]], sociolog<ref name=adjilas1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''<br>''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''</ref><ref name=adjilas2>[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''<br>''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''</ref><ref name=adjilas3>[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''<br>''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”</ref><ref name=adjilas4>Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&printsec=frontcover&dq=editions:I4_wUiRXowIC&hl=de&sa=X&ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.<br>''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''</ref><ref name=djilas5>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.<br>''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=adjilas6>[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''</ref><ref name=adjilas7>[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''</ref> * [[Dejan Đokić]], historičar<ref name=djokic1>[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''<br>''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''</ref> * [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog<ref name=dvornikovic1>[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''<br>''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''</ref> * [[Egon Fekete]], lingvista<ref name=fekete1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.<br>''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=fekete2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.<br>''“Fekete B. Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf, naučni savetnik u Institutu za srpskohrvatski jezik u Beogradu (r. 11. VI 1931, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik<ref name=ifilipovic1>Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.<br>''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''</ref> * [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog<ref name=garasanin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.<br>''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Andrej Grubačić]], sociolog<ref name=grubacic1>Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&printsec=frontcover&dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&hl=de&sa=X&ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.<br>''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''</ref> * [[Katica Hedrih]], mašinski inženjer, univ. profesorica<ref name=hedrih1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.<br>''“Hedrih (Stevanović) Katica, redovni profesor (za pr. Elastidinamika, Otpornost materijala i Teorija nelinearnih oscilacija) i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta, Niš; gl. i odg. urednik časopisa "Facta Universitatis"; nauč. saradnik Matemat. instituta SANU; ekspert Sav. ministarstva za nauku i tehnologiju. […] P: Jugoslovenka, srpske nacionalnosti; […].”''</ref> * [[Fedor Herbut]], fizičar<ref name=herbut1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.<br>''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''</ref><ref name=herbut2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.<br>''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''</ref> * [[Jelisaveta Ibrovac]], profesor, prevoditelj<ref name=ibrovac1>Ибровац, Јелисавета (Демирова, Мирка): [https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_E74E1D9A175FE5728805716D3DEA6D36/1922/k001?fullscreen#page/492/mode/1up Молиерова прослава у Паризу], у: Српски књижевни гласник, Нова серија, књ. V бр. 1 (1922), стр. 463.<br>''“Ми Југословени смо са поносом могли истаћи да је наш песник и народни мученик Франкопан дао један од првих превода Молиера у опште.”''</ref> * [[Fran Ilešič]], književni povjesničar, publicist<ref name=ilesic1>Ilešič, Fr.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-P2B6NX9A/099c4d73-b7c1-4486-9729-7487689a5bd4/PDF Vse pleše. Balada — ballata.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 1 (1899), str. 49.<br>''“Pohlevno nasprotujoč, je nekdo iz ozadja izrekel svoje pomisleke o Čukovem modrovanju, češ, mi Jugoslovani s svojim »kolom« se pač dobro vrtimo v krogu, a naprej ne pridemo, ne napredujemo.”''</ref> * [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor<ref name=ivic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.<br>''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Anton Janežič]], filolog<ref name=janezic1>Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.<br>''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''</ref> * [[Božidar Jezernik]], etnolog<ref name=jezernik1>[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''<br>''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''</ref> * [[Đokica Jovanović]], sociolog<ref name=jovanovic1>[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''<br>''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''</ref> * [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar<ref name=kakas1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.<br>''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog<ref name=kisjuhas1>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''<br>''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''</ref> * [[Ivan Klajn]], jezikoslovac<ref name=klajn1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.<br>''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Maja Korać]], sociolog<ref name=korac1> Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.<br>''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''</ref> * [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar<ref name=kotevska1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.<br>''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika "Bis"; […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Boško Kovačević]], sociolog<ref name=kovacevic1>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''<br>''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''</ref> * [[Fran Kovačič]], teolog, historičar<ref name=kovačič1>Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&newbks=1&newbks_redir=0&printsec=frontcover&hl=de#v=onepage&q&f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.<br>''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''</ref> * [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar<ref name=kraljevicbalalic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.<br>''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''</ref> * [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar<ref name=sakcinski1>I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.<br>''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''</ref><ref name=sakcinski2>Smičiklas, Tade; Marković, Franjo: Matica Hrvatska od godine 1842. do godine 1892. Spomen-knjiga. Zagreb 1892, str. 160.<br>''“Očekivamo pako od nje, da nam one strane što brže pridruži, koje po historiji i zakonu ili po krvi i poreklu našoj državi ili našemu jugoslavenskomu narodu pripadaju.”''</ref> * [[Đuro Kurepa]], fizičar<ref name=djkurepa1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.<br>''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''</ref> * [[Milan Kurepa]], fizičar<ref name=mkurepa1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.<br>''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''</ref><ref name=mkurepa2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.<br>''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''</ref> * [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog<ref name=ljubic1>Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)<br>“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].</ref> * [[Ivan Macun]], književni povjesničar<ref name=macun1>Macun, Ivan: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TZWJKXHW/f39ff886-a3b5-4dc5-967b-8f5d499a8755/PDF Cvetje slovenskiga pesničtva.] Trst 1850, str. 4.<br>''“Poglej samo nekaj malo na polje slavjanskih narodnih pesem in boš vidil u Čehih, Poljakih in posebno u nas Jugoslavjanih množinu sadja najlepšega, z katerim bo se težko kater si bodi drugi narod hvaliti zamogel.”''</ref> * [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti<ref name=madjaric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.<br>''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''</ref> * [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac<ref name=majar1>Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.<br>''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''</ref> * [[Petar Matković]], geograf<ref name=pmatkovic1>Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.<br>''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''</ref> * [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor<ref name=mesinger1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.<br>''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nada Milašin]], naučnik<ref name=milasin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.<br>''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vojin Milić]], sociolog<ref name=milic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.<br>''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Miljanić]], inženjer elektrotehnike, univ. profesor<ref name=miljanic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 348.<br>''“Miljanić Petar, akademik, sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehn. fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Navratil]], jezikoslovac<ref name=navratil1>N., J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7IS7KTWC/de1d2076-efac-45c3-b8f8-6afcd0997ccc/PDF Želja jezikoznanska o novem letu vsim Slovencom, posebno pisateljem slovenskim v prevdarek], u: Slovenska bčela, letnik 4, številka 8 (1853), str. 63.<br>''“Tudi govorimo vsi Slovenci in Jugoslovani; Ne dam mu naj manje […].”''</ref> * [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar<ref name=anikolic1>[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.<br>''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''</ref> * [[Viktor Novak]], istoričar<ref name=novak1>[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''<br>''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''</ref> * [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor<ref name=opavski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.<br>''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=opavski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.<br>''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''</ref> * [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor<ref name=panic1>[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''<br>''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''</ref><ref name=panic2>[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''<br>''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''</ref> * [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva<ref name=pavlovski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.<br>''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar<ref name=pavlowitch1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''<br>''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''</ref> * [[Miljenko Perić]], fizikohemičar<ref name=mperic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 413.<br>''“Perić Miljenko, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF, Bg. (za pr. Kvantna hemija i molekulske strukture); šef Katedre za molekulske strukture; prodekan za nastavu. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Vesna Pešić]], sociološkinja<ref name=vpesic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''<br>''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''</ref> * [[Nebojša Popov]], sociolog<ref name=popov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.<br>''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista "Republika" (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor<ref name=tpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.<br>''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Dušan Puhalo]], anglista<ref name=puhalo1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.<br>''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik<ref name=racki1>Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.<br>''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''</ref><ref name=racki2>Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.<br>''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''</ref><ref name=strossmayer-racki/><ref name=racki31>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 216.<br>''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''</ref> * [[Ivan Radetić]], jezikoslovac<ref name=radetic1>Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.<br>''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''</ref> * [[Božo Radman]], agronom<ref name=radman1>[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''<br>''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''</ref> * [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine<ref name=dradosavljevic>[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.<br>''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''</ref> * [[Ljubiša Rajić]], lingvist<ref name=rajic1>[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''<br>''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''</ref><ref name=rajic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.<br>''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar<ref name=sribnikar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.<br>''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nikola Rot]], profesor psihologije<ref name=rot1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.<br>''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Obrad Savić]], filozof<ref name=obradsavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.<br>''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa "The Belgrade circle". […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja<ref name=ssavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.<br>''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica<ref name=simakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.<br>''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Đorđe Stanković]], povjesničar<ref name=djstankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.<br>''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka<ref name=dstojanovic1>[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''<br>''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''</ref><ref name=dstojanovic2>[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''<br>''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''</ref> * [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava<ref name=skaric1>[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''</ref><ref name=skaric2>[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&id=9&setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''</ref> * [[Slobodan Šoja]], historičar<ref name=soja1>[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''<br>''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''</ref> * [[Jorjo Tadić]], istoričar<ref name=jtadic1>Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&printsec=frontcover&hl=de&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.<br>''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''</ref><ref name=tadic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.<br>''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''</ref> * [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar<ref name=ntadic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.<br>''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Tesla]], izumitelj<ref name=tesla1>[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.<br>''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''</ref> * [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar<ref name=tomovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.<br>''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka<ref name=trgovcevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.<br>''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=trgovcevic2>[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''<br>''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''</ref> * [[Milan Trtanj]], fizikohemičar<ref name=trtanj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.<br>''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke "Vinca". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Vladeta Urošević]], fizičar<ref name=urosevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.<br>''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća "Metrologia". […] P: Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Vejvoda]], politikolog<ref name=vejvoda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vejvoda2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar<ref name=vernic1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.<br>''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''</ref> * [[Radina Vučetić]], historičarka<ref name=vucetic1>[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''<br>''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''</ref><ref name=vucetic2>[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''<br>''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''</ref> * [[Sreten Vujović]], sociolog<ref name=svujovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.<br>''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Emir Zelenhasić]], univerzitetski profesor<ref name=zelenhasic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 643-644.<br>''“Zelenhasić Emir, redovni profesor Građevinskog fakulteta, Subotica (za pr. Hidrologija i Osnovi hidrotehnike); šef Katedre za hidrotehniku. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić Datoteka:Fran Ilešič.jpg|Fran Ilešič Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić Datoteka:MacunIvan.jpg|Ivan Macun Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić Datoteka:Ivan Navratil.jpg|Ivan Navratil Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda </gallery> </center> == Novinarstvo i publicistika == * [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor<ref name=bjelica1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Olga Božičković]], novinarka<ref name=bozickovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Božičković Olga, slobodni novinar. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Burzan]], novinar<ref name=burzan1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 68.<br>''“Burzan Nikola, novinar; urednik-komentator u Spoljno-političkoj rubrici "Naše Borbe". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Angelina Čakširan]], novinarka<ref name=caksiran1>[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''<br>''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''</ref> * [[Đorđe Dragojlović]], novinar<ref name=dragojlovic1>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''</ref> * [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar<ref name=mdjilas1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''<br>''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''</ref> * [[Jug Grizelj]], novinar<ref name=grizelj1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.<br>''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''</ref><ref name=grizelj2>[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''<br>''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''</ref> * [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor<ref name=gruhonjic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''<br>''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''</ref><ref name=gruhonjic2>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''<br>''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''</ref><ref name=gruhonjic3>[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''<br>''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''</ref> * [[Zdravko Huber]], novinar, urednik<ref name=huber1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.<br>''“Huber Zdravko, novinar, urednik u "Našoj Borbi". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik<ref name=dilic1>[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''<br>''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''</ref> * [[Viktor Ivančić]], novinar<ref name=ivancic1>[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''<br>''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''</ref> * [[Željko Ivanović]], novinar<ref name=zivanovic1>[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''<br>''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''</ref> * [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar<ref name=kirigin1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.<br>''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''</ref> * [[Ferdo Kočevar]], publicist<ref name=kocevar1>Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.<br>''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''</ref> * [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist<ref name=konjhodzic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.<br>''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''</ref> * [[Anton Kos]], publicist<ref name=kos1>A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.<br>''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''</ref> * [[Boro Krivokapić]], novinar<ref name=krivokapic1>[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''<br>''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''</ref> * [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor<ref name=lukac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.<br>''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''</ref> * [[Svetlana Lukić]], novinarka<ref name=lukic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.<br>''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija "B-92" (od '96). [...] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Petar Luković]], novinar<ref name=lukovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.<br>''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista "Vreme". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik<ref name=tmarkovic1>[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''<br>''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''</ref> * [[Rusko Matulić]], publicista<ref name=matulic1>[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''<br>''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''</ref> * [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident<ref name=mihajlov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.<br>''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''</ref> * [[Živko Milić]], novinar, publicista<ref name=milic>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.<br>''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''</ref> * [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar<ref name=mujcinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.<br>''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu "Politika ekspres", Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ivan Rizinger]], novinar<ref name=rizinger1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije "Pobeda" (od '90) i diskografske kuće "Take It Or Leave It", Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Teofil Pančić]], novinar<ref name=pancic1>[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''<br>''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''</ref><ref name=pancic2>[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''<br>''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''</ref> * [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Milorad Roganović]], novinar<ref name=roganovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Roganović Milorad, novinar. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik<ref name=sabljakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.<br>''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dragoslav Simić]], novinar<ref name=dsimic1>[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''<br>''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''</ref> * [[Tamara Skrozza]], novinarka<ref name=skrozza1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''<br>''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''</ref> * [[Karel Slanc]], publicista, političar<ref name=slanc1>Slanc, Karel: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-S4HN0TV0/959837c4-8301-4745-ada5-32ea3243c15d/PDF Avstrijski Jugoslovani in morje.] Gorica 1912, str. 11.<br>''“Zdaj, ko ste Avstriji priklopljeni Bosna in Hercegovina, nas je v državi precej Jugoslovanov.”''</ref> * [[Jelena Sofronijevic]], novinarka<ref name=sofronijevic1>[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''<br>''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''</ref> * [[Grujica Spasović]], novinar, urednik<ref name=spasovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.<br>''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''</ref> * [[Gordana Suša]], novinarka<ref name=susa1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.<br>''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu "Naša Borba"; urednik Video nedeljnika "VIN"; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Hari Štajner]], novinar<ref name=stajner1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.<br>''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista "Vreme"; direktor "Medija centra", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Zaharije Trnavčević]], novinar<ref name=trnavcevic1>[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''<br>''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''</ref> * [[Pavel Turner]], publicist<ref name=turner1>Turner, Pavel (Dr. Ahasverus): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-FNQV7UL2/a4dbb24c-fb60-4883-89f7-5642a8a8d5d0/PDF Beseda o jugoslovanskih razmerah], u: Kres, godina 1 br. 7 (1881), str. 396.<br>''“Mi Jugoslovani bi se vselej morali naravno najbližje rodne brate čutiti in po tem čutenji bi se moralo naše strmljenje in občenje med seboj ravnati, pa je li tako?”''</ref> * [[Boris Varga]], novinar, politolog<ref name=varga1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''<br>''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''</ref> * [[Vekoslav Vakaj]], publicist<ref name=vakaj1>Vakaj, Vekoslav: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-RSB1W1PC/7e8d6513-919f-4967-b288-eaa869d44904/PDF Jugoslovani v zlati Pragi in slavnem Velegradu. Potopisne črtice.] Maribor 1886, str. 58.<br>''“Jugoslovani smo obljubili tukaj pri altarju slovanske vzajemnosti: da se hočemo napiti tukaj slovanskega rodo- in domoljubja.''</ref> * [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica<ref name=gvujovic1>[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''<br>''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić Datoteka:Karel Slanc.jpg|Karel Slanc Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević </gallery> </center> == Obaveštajstvo == * [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar<ref name=djurasinovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.<br>''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''</ref> == Odvjetništvo == * [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava<ref name=spopovic1>Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.<br>''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''</ref><ref name=spopovic2>[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''<br>''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem "s tom vrstom identifikacije".”''</ref><ref name=spopovic3>[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''<br>''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''</ref><ref name=spopovic4>[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''<br>''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović </gallery> </center> == Politika == === 21. vijek === * [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat<ref name=kopecni1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.<br>''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke "Vinča". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Đorđe Subotić]], politički aktivista<ref name=subotic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''<br>''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''</ref> === 20. vek === * [[Božidar Adžija]], političar, revolucionar, publicist<ref name=adzija1>Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.<br>''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''</ref> * [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar<ref name=agbaba1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.<br>''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''</ref><ref name=agbaba2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.<br>''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''</ref> * [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar<ref name=bijedic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.<br>''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa<ref name=Tito1>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.<br>''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''</ref><ref name=Tito2>Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.<br>''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«</ref> * [[Vice Buljan]], političar, revolucionar<ref name=buljan1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.<br>''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.<br>''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''</ref> * [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar<ref name=danilovic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.<br>''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar<ref name=dapcevic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.<br>''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar<ref name=dugonjic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.<br>''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Đuro Đaković]], politički djelatnik<ref name=djakovic1>Broz Tito, Josip: Sekretar mjesnog komiteta, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_1.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 1. Zagreb 1982, str. 17.<br>''»Ne treba zaboraviti ni to da mi Jugoslaveni imamo jednu rđavu osobinu«, rekao je Đaković, »a to je da sve odluke i prijedloge jednoglasno usvajamo ali ih ne provodimo u djelo«.''</ref> * [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Sava Kosanović]], političar, diplomata<ref name=skosanovic1>Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.<br>''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''</ref> * [[Hinko Krizman]], političar<ref name=krizman1>Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.<br>''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''</ref> * [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general<ref name=krstulovic1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.<br>''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''</ref><ref name=krstulovic2>Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''<br>''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Grga Jankes]], političar, revolucionar<ref name=jankes1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.<br>''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''</ref><ref name=jankes2>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.<br>''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Romano Moric]], političar, revolucionar<ref name=moric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.<br>''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''</ref> * [[Radovan Papić]], političar, revolucionar<ref name=rpapic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.<br>''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''</ref> * [[Puniša Perović]], političar, revolucionar<ref name=perovic1>VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.<br>''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''</ref> * [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore<ref>''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”</ref><ref>''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”</ref> * [[Moša Pijade]], političar, revolucionar<ref name=pijade1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.<br>''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''</ref> * [[Svetozar Pribićević]], političar<ref name=pribicevic1>Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.<br>''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''</ref> * [[Gavrilo Princip]], revolucionar<ref name=princip1>Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.<br>''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''</ref><ref name=princip2>[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''<br>''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''</ref><ref name=princip3>[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave "Mali mi je ovaj grob": Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''<br>''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''</ref> * [[Vaso Radić]], političar, revolucionar<ref name=vradic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.<br>''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar<ref name=rankovic1>VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.<br>''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''</ref> * [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=ivanribar1>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. LXII.<br>''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''</ref> * [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=jribar1>Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.<br>''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''</ref><ref name=jribar2>Petričević, Jurica Ribar, str. 99.<br>''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''</ref> * [[Paško Romac]], političar, revolucionar<ref name=romac1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.<br>''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''</ref> * [[Frano Supilo]], političar<ref name=supilo1>Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230810230215/https://hrcak.srce.hr/file/333440 |date=2023-08-10 }}, u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.<br>''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''</ref> * [[Zaim Šarac]], političar<ref name=sarac1>Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)<br>''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Pero Šoć]], političar, književnik<ref name=soc1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.<br>''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''</ref> * [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=vlahovicl>Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.<br>''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''</ref> * [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar<ref name=vlatkovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.<br>''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''</ref> * [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Gregor Žerjav]], političar<ref name=zerjav1>[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''<br>''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''</ref> === 19. vijek === * [[Janko Drašković]], političar<ref name=jdraskovic-babukic>Ивић, Алекса: Архивска грађа о југословенским књижевним и културним радницима. Књига четврта. 1723–1887. Београд 1935, стр. 250.<br>''“Za Vaše pomnjive i neumorne trude koje Vi do sada pišući svakoverstne članke u različitih žurnalih, za razsvetlenje istinitih i čovečanstvu za bolji i plemenitii život neobhodno potrebitih koristnih stvarih, ne manje za uzdržanje i obranjenje našega naroda slavjanskoga u obće, a ilirskoga napose od nasilnih zlotvorah izkazaste: ne možemo mi prepustiti, da Vama, usled zaključka našega u obćenitom 24 sečnja t. g. obderžavanom saboru u ime celoga našega „družtva Čitaonice ilirske zagrebačke ne zahvalimo i u napredak i u Vašu nama dragocenu ljubav i prijateljstvo ne preporučimo.” * [[Andrej Einspieler]], političar, publicist<ref name=einspieler1>Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.<br>''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''</ref> * [[Janez Bleiweis]], političar, publicist<ref name=bleiweis1>Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.<br>''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''</ref> * [[Josip Jelačić]], državnik, general<ref name=jelacic1>Šidak, Jaroslav: [https://hrcak.srce.hr/file/76682 Prilozi hrvatskoj povijesti za revolucije 1848.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220617222234/https://hrcak.srce.hr/file/76682 |date=2022-06-17 }}, u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, knj. 9, br. 1 (1976), str. 60.<br>''“Pri okolnostima takovim dakle, samo ako mi Jugoslaveni budemo složni i jedan drugoga budemo pomagali, naša pravedna stvar mora srećnim uspěhom uvienčana biti.”''</ref> * [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist<ref name=ljubusak1>Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&pg=PR7&dq=istocno+blago+ljubusak&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&q&f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.<br>''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''</ref> * [[Lovro Monti]], političar<ref name=monti1>Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.<br>''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''</ref> * [[Radoslav Razlag]], političar, pisac<ref name=razlag1>Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.<br>''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''</ref> * [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik<ref name=zarnik1>Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.<br>''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''</ref><ref name=zarnik2>Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.<br>''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin Datoteka:Draskovicj.png|Janko Drašković Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić Datoteka:Đuro Đaković.JPG|Đuro Đaković Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler Datoteka:Ban-josip-jelacic.jpg|Josip Jelačić Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav </gallery> </center> == Privreda == * [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji<ref name=dcvetkovic1>[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''<br>''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''</ref><ref name=ajosipovic2>[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''<br>''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''</ref> * [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista<ref name=vivanovic1>Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)<br>''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''</ref><ref name=vivanovic2>[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''<br>''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''</ref><ref name=vivanovic3>[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''<br>''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''</ref> * [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač<ref name=aleksandarjosipovic1>[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''<br>''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''</ref><ref name=ajosipovic2/> * [[Milan Popović]], poduzetnik<ref name=milanpopovic1>[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''<br>''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''</ref> * [[Petar Tutavac]], privrednik<ref name=tutavac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.<br>''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista<ref name=vukobrat1>[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.<br>''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''</ref><ref name=vukobrat2>[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''<br>''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''</ref> * [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek<ref name=šimunec1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.<br>''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović </gallery> </center> == Religija == * [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar<ref name=jusufspahic1>[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar "Vreme"; broj 844, 08.03.2007.''<br>''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''</ref><ref name=jusufspahic2>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''<br>''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''</ref> * [[Nedeljko Kačavenda]], pastor<ref name=kacavenda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.<br>''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref> * [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar<ref name=simandl1>Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.<br>''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''</ref> * [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar<ref name=strossmayer1>Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.<br>''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''</ref><ref name=strossmayer2>Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.<br>''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''</ref><ref name=strossmayer-racki>Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.<br>''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''</ref><ref name=strossmayer3>Grbešić, Grgo: [https://hrcak.srce.hr/file/146668 Od ilirskoga pokreta i jugoslavenske ideje do neuralgičnih točaka u hrvatsko-srpskim odnosima u 20. stoljeću], u: Diacovensia, god. 21 br. 1 (2013), str. 90.<br>''Prigodom stogodišnjice Matice srpske (1826.-1926.) Ljubomir Lotić zapisao je o Strossmayeru sljedeće: »Ovaj veliki Jugoslaven dao je Matici srpskoj legat od 1000 kruna. […]«''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer </gallery> </center> == Sport == * [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak<ref name=alagic1>[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''<br>''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''</ref> * [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser<ref name=armenulic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.<br>''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Marijan Beneš]], boksač<ref name=benes1>[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''<br>''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''</ref><ref name=benes2>[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''<br>''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''</ref><ref name=benes3>[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za "Blic" Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''<br>''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''</ref> * [[Stjepan Bobek]], fudbaler<ref name=bobek1>[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''<br>''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''</ref> * [[Miodrag Božović]], nogometni trener<ref name=bozovic1>[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''<br>''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''</ref><ref name=bozovic2>[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio "orlove": Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''<br>''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''</ref> * [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš<ref name=damjanovic1>[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog "paketa", za "Glas": Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''<br>''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''</ref> * [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš<ref name=gudelj1>[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''<br>''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''</ref> * [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener<ref name=ivkov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.<br>''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Anton Josipović]], bokser<ref name=antonjosipovic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''<br>''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku "nacionalnost" upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''</ref><ref name=antonjosipovic2>[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''<br>''Brzo mu je u olimpijskom selu "skrenuta" pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''</ref> * [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš<ref name=karabatic1>[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''<br>''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''</ref> * [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser<ref name=karakasevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.<br>''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač<ref name=karasi1>[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''<br>''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za "Dan".''</ref> * [[Dane Korica]], atletičar<ref name=korica1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.<br>''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK "Crvena zvezda", Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''</ref> * [[Refik Kozić]], bivši nogometaš<ref name=kozic1>[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''<br>''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''</ref> * [[Ivan Matošević]], reli vozač<ref name=matosevic1>[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''<br>''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''</ref> * [[Franjo Mihalić]], atletičar<ref name=mihalic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.<br>''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu "Partizan". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš<ref name=mijatovic1>[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima "Ja sam Jugosloven": Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''<br>''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''</ref> * [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač<ref name=nikic1>[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''<br>''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''</ref> * [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener<ref name=osim1>[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''<br>''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''</ref><ref name=osim2>[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest "Pijanac", penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''<br>''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''</ref> * [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener<ref name=paunovic1>[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.<br>''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''</ref> * [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]<ref name=mpesic>[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''<br>''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''</ref> * [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener<ref name=spesic1>[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''<br>''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''</ref><ref name=spesic2>[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&mm=01&dd=19&nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''<br>''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''</ref><ref name=spesic3>[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html "Ich bleibe Jugoslawe!"] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''<br>''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''</ref><ref name=spesic4>[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: "Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia"] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''<br>''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''</ref> * [[Velimir Petković]], rukometni trener<ref name=petkovic1>[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''<br>''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''</ref> * [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista<ref name=dusanpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.<br>''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven”''</ref> * [[Dževad Prekazi]], fudbaler<ref name=prekazi1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''<br>''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''</ref><ref name=prekazi2>[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''<br>''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''</ref> * [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista<ref name=radjenovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.<br>''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK "Roma" (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Monika Seleš]], bivša tenisačica<ref name=seles1>[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''<br>''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''</ref> * [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener<ref name=slavnic1>[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za "Blic": Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''<br>''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''</ref> * [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista<ref name=sostar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.<br>''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK "Barselona", Barselona. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener<ref name=tanjevic1>[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''<br>''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''</ref><ref name=tanjevic2>[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''<br>''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''</ref><ref name=tanjevic3>[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''<br>''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''</ref><ref name=tanjevic4>[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''</ref> * [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener<ref name=tirnanic>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.<br>''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Trifunović]], šahist<ref name=ptrifunovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.<br>''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''</ref> * [[Eleonora Vild]], košarkašica<ref name=vild1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.<br>''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK "Vemeks", Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Duško Vujošević]], košarkaški trener<ref name=vujosevic1>[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''</ref><ref name=vujosevic2>[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''<br>''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''</ref><ref name=vujosevic3>[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''</ref> * [[Veselin Vujović]], rukometni trener<ref name=vvujovic1>[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''<br>''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''</ref><ref name=vvujovic2>[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''</ref><ref name=vvujovic3>[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''<br>''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović Datoteka:Duško Vujošević.jpg|Duško Vujošević Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović </gallery> </center> == Televizija i radio == * [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka<ref name=kuzet1>[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''<br>''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''</ref><ref name=kuzet2>[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''<br>''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''</ref> * [[Daško Milinović]], radijski voditelj<ref name=milinovic1>[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''<br>''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''</ref><ref name=milinovic2>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''<br>''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''</ref><ref name=milinovic3>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''<br>''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović </gallery> </center> == Umetnost == * [[Marina Abramović]], umjetnica performansa<ref name=abramovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.<br>''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf<ref name=aleksic1>[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''</ref> * [[Mrđan Bajić]], vajar<ref name=mbajic1>[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''<br>''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''</ref><ref name=mbajic2>[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''<br>''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka "Nepouzdani pripovedač", da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''</ref><ref name=mbajic3>[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''<br>''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''</ref> * [[Danica Basta]], slikarka<ref name=basta1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.<br>''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vjera Biller]], slikarica<ref name=biller1>Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.<br>''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“</ref> * [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica<ref name=ebregovic1>[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''</ref><ref name=ebregovic2>[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - "Ne treba tražiti nove razloge za podjele"] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''<br>''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''</ref><ref name=ebregovic3>[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! "Ja sam Jugoslovenka", a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''<br>''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''</ref> * [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner<ref name=cehovin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.<br>''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Božidar Damjanovski]], slikar<ref name=damjanovski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.<br>''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik<ref name=demnievska1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.<br>''“Demnievska Evgenija, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Emir Dragulj]], grafičar<ref name=dragulj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.<br>''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nikola Džafo]], slikar<ref name=dzafo1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.<br>''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista "Republika". […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Branko Gavrić]], grafički dizajner<ref name=gavric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.<br>''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme "Total Design" DOO. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nandor Glid]], vajar<ref name=glid1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.<br>''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''</ref><ref name=glid2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 137.<br>''“Glid A. Nandor, vajar; redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna - u penziji (r. 12. XII 1924, Subotica). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''</ref> * [[Đorđe Ilić]], slikar, univ. profesor<ref name=djilic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 168.<br>''“Ilić Đorđe, slikar; redovni profesor Arhitektonskog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven, […].”''</ref> * [[Darija Kačić]], slikarka<ref name=kacic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.<br>''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner<ref name=kostandinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.<br>''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista<ref name=krizanic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.<br>''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''</ref> * [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka<ref name=opresnik1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.<br>''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Gradimir Pankov]], balet majstor<ref name=pankov1>[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''<br>''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''</ref> * [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik<ref name=dpapic1>[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]]. ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''<br>''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''</ref> * [[Ljuba Popović]], slikar<ref name=ljpopovic1>[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''<br>''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''</ref> * [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka<ref name=rakocevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.<br>''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ivan Rendić]], kipar<ref name=rendic1>Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.<br>''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''</ref> * [[Mateja Rodiči]], slikar<ref name=rodici1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor<ref name=aslijepcevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.<br>''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''</ref> * [[Marija Tišma]], slikarka<ref name=mtisma1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.<br>''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Emma Varga]], dizajner stakla<ref name=varga-marodic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.<br>''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vladimir Veličković]], slikar<ref name=velickovic1>[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''<br>''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''</ref><ref name=velickovic2>[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''<br>''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''</ref> * [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina<ref name=vukicevic1>[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''<br>''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković </gallery> </center> == Vojska == * [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar<ref name=antic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.<br>''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''</ref> * [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine<ref name=buzov1>[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''<br>''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''</ref><ref name=buzov2>[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''<br>''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''</ref> * [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar<ref name=nkaranovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.<br>''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''</ref> * [[Vlado Lončarić]], partizanski i španski borac<ref name=loncaric1>Lončarić, Vlado: Ponovo u Zagrebu, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_3.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 3. Zagreb 1984, str. 49.<br>''“Poslije neuspjeha oružane borbe demokratskih i progresivnih snaga, mi Jugoslaveni bili smo u logorima u Francuskoj oko 28 mjeseci.”''</ref> * [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar<ref name=mmatkovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.<br>''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''</ref> * [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar<ref name=nadj1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.<br>''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar<ref name=primorac>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.<br>''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''</ref> * [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj<ref name=radicevic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''<br>''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac </gallery> </center> == Druge oblasti == * [[Anton Bezenšek]], stenograf, prevodilac<ref name=bezensek1>Bezenšek, Ant. J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-76POZL0A/a287f66c-8022-4d9f-80fb-dfd3c5294854/PDF Vabilo k naročbi], u: Slovenec, god. 4 br. 13. (1876), str. 4.<br>''“Ozrimo se na naše severne brate Čehe, Ruse in Poljake, koji so vže pred več leti začeli gojiti to Rimljanom in Grkom znano, a v novejem času od Nemcev iz nova prerojeno in modernim jezikom priredeno umetnost – stenografijo, pa primerjajmo naše delovanje na tem polju z njihovim, to moramo priznati, da smo zares precej zaostali, in da je skrajni čas, da se tudi v tem obziru prebudimo k delu in napredovanju, a to vsi Jugoslaveni zajedno v duhu bratske sloge in vzajemnosti.”''</ref> * [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat<ref name=biserko1>Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.<br>''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''</ref><ref name=biserko2>Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, skice za portret. Beograd 2018, str. 33.<br>''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''</ref> * [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka<ref name=acorovic1>[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''<br>''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''</ref><ref name=corovic2>[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''<br>''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja<ref name=dabizinovic1>Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.<br>''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''</ref> * [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka<ref name=haas1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.<br>''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''</ref> * [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner<ref name=ille1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.<br>''“Ille Eduard, direktor "Jugokoncerta", Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar<ref name=kostrencic1>Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220618015253/https://hrcak.srce.hr/file/314359 |date=2022-06-18 }}, u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.<br>''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''</ref> * [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite<ref name=krnjajic1>[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''<br>''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''</ref> * [[Ašok Murti]], poznati stilista<ref name=murti1>[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''<br>''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''</ref><ref name=murti2>[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online<br>''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''</ref> * [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik<ref name=schedlich1>[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''<br>''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''</ref> * [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a<ref name=jslijepcevic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''<br>''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''</ref> * [[Maja Veseli]], kulturni radnik<ref name=veseli1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.<br>''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Anton Bezenšek2.jpg|Anton Bezenšek Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas </gallery> </center> == Povezano == * [[Jugoslaveni]] * [[Jugoslavenstvo]] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist|colwidth=30em}} [[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]] [[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]] s2aq5gwtzqmhjm8hwwgwyev36jgdxlo 42689535 42689530 2026-09-14T01:55:13Z Dwina744 178014 +izv. 42689535 wikitext text/x-wiki Ovo je spisak značajnih osoba koji se identificiraju kao [[Jugoslaveni]] – ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali.{{Efn|Navedene su također osobe koje su se do 1840-ih godina izjašnjavale kao ''Iliri'', nazivom kojim su se do tada označavali Jugoslaveni.|group=α}} Jugoslovenski se identitet danas najčešće javlja kao nadnacionalni, kulturni<ref name=primjer-kulturnjugoslav>Usp. npr. [https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''<br>''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''</ref>, nacionalni odnosno etnički<ref name=primjer-nacionjugoslav>Usp. npr. [https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''<br>''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''</ref>, ali i kao anacionalni ili politički identitet. U ogromnoj većini slučajeva on egzistira pored drugih (nacionalnih) identiteta (Srbin, Hrvat, Bošnjak, Makedonac, Albanac, itd.)<ref name=studija-pavlakovic>Usp. Pavlaković, Vjeran: Ispunjenje tisućljetnog sna: Strategije simbolične izgradnje nacije u Hrvatskoj, u: Pavlaković, Vjeran/Korov, Goran (ur.): Strategije simbolične izgradnje nacije u državama jugoistočne Europe. Zagreb 2016, str. 27-60</ref>, u rijetkim slučajevima kao identitet koji te identitete ne uzima u obzir. Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali "prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima". Druga po brojnosti kategorija su bili "oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati". Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.<ref name=jugoslavenstvo69>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.</ref> == Arhitektura == * [[Mia David]], arhitekta, scenograf<ref name=miadavid1>[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''<br>''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''</ref> * [[Miša David]], arhitekta<ref name=mišadavid1>[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''<br>''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''</ref> * [[Radivoje Dinulović]], arhitekt<ref name=dinulovic1>[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''<br>''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''</ref> * [[Vlado Milunić]], arhitekt<ref name=milunic1>[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''<br>''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''</ref><ref name=milunic2>[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''<br>''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as "a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore."''</ref> * [[Aljoša Šegvić]], arhitekta<ref name=segvic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.<br>''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Milica Šterić]], arhitekta<ref name=steric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.<br>''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije "Energoprojekt" - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Josip Svoboda]], arhitekta<ref name=svoboda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.<br>''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Danilo Udovički]], arhitekta<ref name=dudovicki1>[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''<br>''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić </gallery> </center> == Diplomacija == * [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar<ref name=abebler1>VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.<br>''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''</ref> * [[Salih Fejić]], diplomata<ref name=fejic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.<br>''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Rexhai Surroi]], diplomat<ref name=surroi1>Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.<br>''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privгžen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privгžen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privгžen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''</ref> * [[Zdenko Štambuk]], diplomata<ref name=zstambuk>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''<br>''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler </gallery> </center> == Film i pozorište == * [[Vjekoslav Afrić]], glumac<ref name=afric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.<br>''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Neda Arnerić]], glumica<ref name=arneric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.<br>''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare "Atrijum", Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Darko Bajić]], redatelj<ref name=dbajic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.<br>''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dbajic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.<br>''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Primož Bebler]], redatelj<ref name=pbebler1>[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''<br>''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''</ref><ref name=pbebler2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.<br>''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''</ref><ref name=pbebler3>[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''<br>''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''</ref> * [[Ivan Bekjarev]], glumac<ref name=bekjarev1>[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''<br>''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''</ref> * [[Miroslav Benka]], redatelj<ref name=benka1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.<br>''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''</ref> * [[Melita Bihali]], glumica<ref name=bihali1>[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''<br>''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''</ref><ref name=bihali2>[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''<br>''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''</ref> * [[Predrag Bjelac]], glumac<ref name=bjelac1>[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''<br>''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''</ref><ref name=bjelac2>[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: "Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''<br>''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''</ref> * [[Jelica Bjeli]], glumica<ref name=bjeli1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac<ref name=bjelogrlic1>[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film "Toma" se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''<br>''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''</ref><ref name=bjelogrlic2>[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''<br>''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''</ref><ref name=bjelogrlic3>[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''<br>''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''</ref> * [[Bogić Bošković]], glumac<ref name=bboskovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.<br>''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''</ref> * [[Tanja Bošković]], glumica<ref name=tboskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.<br>''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''</ref> * [[Karlo Bulić]], glumac<ref name=bulic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.<br>''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''</ref> * [[Branko Cvejić]], glumac<ref name=cvejic1>[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: "Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje"] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.<br>''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''</ref> * [[Svetozar Cvetković]], glumac<ref name=scvetkovic1>[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''<br>''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''</ref><ref name=scvetkovic2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''<br>''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic3>[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''<br>''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic4>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''<br>''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''</ref><ref name=scvetkovic5>[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''<br>''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''</ref><ref name=scvetkovic6>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.<br>''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic7>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.<br>''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator<ref name=dovnikovic1>[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''<br>''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''</ref> * [[Srđan Dragojević]], redatelj<ref name=dragojevic1>[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''<br>''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''</ref><ref name=dragojevic2>[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''<br>''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''</ref><ref name=dragojevic3>[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''<br>''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''</ref><ref name=dragojevic4>[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''<br>''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''</ref> * [[Jasna Đuričić]], glumica<ref name=djuricic1>[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''<br>''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''</ref><ref name=djuricic2>[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''<br>''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''</ref> * [[Predrag Ejdus]], glumac<ref name=ejdus1>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''<br>''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''</ref><ref name=ejdus2>[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''<br>''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''</ref><ref name=ejdus3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.<br>''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ejdus4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.<br>''“Ejdus Lj. Predrag, glumac, član i v. d. direktora Drame Narodnog pozorišta u Beogradu (r. 24. VII 1947, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Mira Erceg]], reditelj<ref name=erceg1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.<br>''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Bekim Fehmiu]], glumac<ref name=fehmiu1>[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''<br>''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”</ref> * [[Dragomir Felba]], glumac<ref name=felba1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.<br>''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ognjen Glavonić]], redatelj<ref name=glavonic1>[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''<br>''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.</ref> * [[Srđan Grahovac]], glumac<ref name=grahovac1>[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''<br>''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''</ref> * [[Aleksandar Gruden]], glumac<ref name=agruden1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.<br>''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Srđan Hadžić]], reditelj, pisac<ref name=hadzic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160.<br>''“Hadžić Srđan, reditelj i pisac; član Akademije filmske umetnosti i nauke. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Željko Hubač]], dramski pisac<ref name=hubac1>[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''<br>''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''</ref> * [[Boris Isaković]], glumac<ref name=bisakovic1>[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''<br>''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''</ref><ref name=bisakovic2>[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''<br>''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''</ref><ref name=bisakovic3>[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''<br>''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''</ref> * [[Feđa Isović]], scenarista<ref name=fisovic1>[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''<br>''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''</ref><ref name=fisovic2>[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''<br>''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''</ref><ref name=fisovic3>[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''<br>''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''</ref><ref name=fisovic4>[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za "Avaz": Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''<br>''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''</ref> * [[Ita Rina]], glumica<ref name=itarina>[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''<br>''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''</ref> * [[Davor Janjić]], glumac<ref name=janjic>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''<br>''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''</ref> * [[Đorđe Kadijević]], redatelj<ref name=kadijevic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''<br>''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''</ref><ref name=kadijevic2>[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''<br>''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''</ref><ref name=kadijevic3>[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''<br>''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''</ref><ref name=kadijevic4>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.<br>''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''</ref> * [[Rialda Kadrić]], glumica<ref name=kadric1>[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''<br>''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''</ref> * [[Stefan Kapičić]], glumac<ref name=kapicic1>[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''<br>''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''</ref> * [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja<ref name=kapic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.<br>''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=kapic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.<br>''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Milutin Karadžić]], glumac<ref name=karadzic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.<br>''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Mirjana Karanović]], glumica<ref name=mkaranovic1>[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''<br>''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''</ref> * [[Srđan Karanović]], redatelj<ref name=skaranovic1>[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''<br>''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''</ref> * [[Miljen Kljaković]], scenarista<ref name=kljakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.<br>''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nada Kokotović]], reditelj<ref name=kokotovic1>[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.<br>''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''</ref><ref name=kokotovic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.<br>''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Dejan Kosanović]], reditelj<ref name=dkosanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.<br>''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik<ref name=leskovar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.<br>''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Leon Lučev]], glumac<ref name=lucev1>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.</ref> * [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj<ref name=majdak1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.<br>''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj<ref name=mandic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.<br>''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''</ref> * [[Milenko Maričić]], reditelj<ref name=maricic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.<br>''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Gordan Matić]], reditelj<ref name=matic1>[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''<br>''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''</ref> * [[Mladen Matičević]], reditelj<ref name=maticevic1>[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''<br>''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''</ref> * [[Irfan Mensur]], glumac<ref name=mensur1>[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''<br>''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''</ref><ref name=mensur2>[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''<br>''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''</ref><ref name=mensur3>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''<br>''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''</ref><ref name=mensur4>[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''<br>''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''</ref><ref name=mensur5>[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''<br>''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''</ref><ref name=mensur6>[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''<br>''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''</ref><ref name=mensur7>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.<br>''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mensur8>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.<br>''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''</ref> * [[Ognjenka Milićević]], rediteljka<ref name=milicevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.<br>''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Kokan Mladenović]], redatelj<ref name=kokan1>[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''</ref><ref name=kokan2>[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''</ref><ref name=kokan3>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''</ref><ref name=kokan4>[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''</ref> * [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica<ref name=mrkic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.<br>''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar<ref name=munitic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.<br>''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Dino Mustafić]], reditelj<ref name=mustafic1>[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''<br>''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''</ref><ref name=mustafic2>[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''</ref><ref name=mustafic3>[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''<br>''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''</ref> * [[Goran Paskaljević]], reditelj<ref name=paskaljevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.<br>''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''</ref><ref name=paskaljevic2>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.<br>''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''</ref> * [[Borka Pavićević]], dramaturškinja<ref name=pavicevic1>[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''<br>''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''</ref><ref name=pavicevic2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''<br>''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''</ref> * [[Josip Pejaković]], glumac<ref name=pejakovic>[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu "Ućerivanje"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''<br>''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''</ref> * [[Katarina Pejović]], dramaturškinja<ref name=pejovic1>[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''<br>''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''</ref> * [[Darko Perić]], glumac<ref name=dperic1>[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2018&mm=09&dd=24&nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2018&mm=09&dd=24&nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''<br>''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''</ref> * [[Vladimir Pogačić]], reditelj<ref name=pogacic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.<br>''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Radko Polič]], glumac<ref name=polic1>[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''</ref><ref name=polic2>[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''<br>''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''</ref> * [[Mladen Popović]], dramaturg<ref name=mladenpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.<br>''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nenad Prokić]], dramaturg<ref name=prokic1>[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''</ref> * [[Ljubiša Ristić]], režiser<ref name=ristic1>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''<br>''“Nacionalnost - Jugosloven.”''</ref><ref name=ristic2>[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''<br>''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''</ref><ref name=ristic3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.<br>''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Olga Savić]], glumica<ref name=olgasavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.<br>''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Egon Savin]], redatelj<ref name=savin1>[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''<br>''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''</ref><ref name=savin2>[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''<br>''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''</ref> * [[Žorž Skrigin]], reditelj<ref name=skrigin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.<br>''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Gorčin Stojanović]], reditelj<ref name=gstojanovic1>[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''<br>''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''</ref><ref name=gstojanovic2>[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''<br>''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''</ref> * [[Abdurrahman Šalja]], glumac<ref name=salja1>[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''<br>''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji, mrtvi, odlaze nekuda na plutajućem ostrvu.”''</ref> * [[Slavko Štimac]], glumac<ref name=stimac1>[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''<br>''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''</ref> * [[Feđa Štukan]], glumac<ref name=stukan1>[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''<br>''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''</ref><ref name=stukan2>[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''<br>''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''</ref><ref name=stukan3>[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''<br>''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''</ref> * [[Jelena Tinska]], glumica<ref name=tinska>[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''</ref> * [[Darko Trešnjak]], režiser<ref name=tresnjak1>[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''<br>''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''</ref> * [[Sergej Trifunović]], glumac<ref name=strifunovic1>[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''</ref> * [[Renata Ulmanski]], glumica<ref name=ulmanski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.<br>''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Mlađa Veselinović]], glumac<ref name=veselinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.<br>''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar<ref name=volk1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.<br>''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Stjepan Zaninović]], reditelj<ref name=zaninovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.<br>''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Stevo Žigon]], glumac<ref name=zigon1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.<br>''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''</ref> * [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar<ref name=zmukic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.<br>''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon </gallery> </center> == Fotografija == * [[Ivo Eterović]], fotograf<ref name=eterovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.<br>''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''</ref> * [[Stevan Kragujević]], fotoreporter<ref name=kragujevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.<br>''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''</ref> * [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan<ref name=surla1>[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''<br>''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''</ref><ref name=surla2>[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''<br>''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''</ref><ref name=surla3>[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''<br>''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević </gallery> </center> == Književnost i pjesništvo== * [[Olja Alvir]], književnica<ref name=alvir1>[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''<br>''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''</ref> * [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata<ref name=ristic-andric-davico>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 182.<br>''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''</ref><ref name=andric2>Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.<br>''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''</ref> * [[Vladimir Arsenijević]], književnik<ref name=arsenijevic1>[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''<br>''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''</ref> * [[Anton Aškerc]], pesnik<ref name=askerc1>Aškerc, Anton: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-YNVE4FUC/ecf67f53-f5ca-416a-a350-bc79be7c6661/PDF Hrvaški »Salon«.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 2 (1899), str. 132.<br>''“Zakaj nismo vsaj vsi Jugoslovani edini v jeziku, v književnosti in umetnosti? Čemu se cepimo in slabimo sami? Čemu? . . .”''</ref> * [[Goran Babić]], književnik<ref name=babic1>[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''<br>''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno "proljećarske" devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao "zadrti šuvarovac" i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''</ref><ref name=babic2>[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''<br>''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - "Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici."''</ref><ref name=babic3>[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''<br>''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''</ref><ref name=babic4>[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''<br>''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''</ref> * [[Vladislav Bajac]], književnik<ref name=bajac1>[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''<br>''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''</ref> * [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja<ref name=bajindjukanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.<br>''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vjera Benkova]], književnica<ref name=benkova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.<br>''“Benkova Vjera, pisac i književni prevodilac; novinar, saradnik Slovačke redakcije Radio N. Sada (od '80). […] P: Slovakinja jugosl. porekla..”''</ref> * [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti<ref name=bihalji1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.<br>''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''</ref> * [[Laslo Blašković]], književnik<ref name=blaskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.<br>''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač<ref name=bodirogic1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''<br>''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''</ref><ref name=bodirogic2>[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''<br>''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''</ref> * [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja<ref name=bogavac1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''<br>''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''</ref> * [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka<ref name=bojicic1>[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''</ref> * [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar<ref name=cicvara1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.<br>''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''</ref> * [[Milan Ćurčin]], pjesnik<ref name=curcin1>[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''<br>''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''</ref> * [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik<ref name=ristic-andric-davico/><ref name=davico>[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''<br>''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''</ref> * [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš<ref name=ergic1>[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''<br>''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''</ref><ref name=ergic2>[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''<br>''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''</ref><ref name=ergic3>[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''<br>''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''</ref><ref name=ergic4>[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''<br>''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''</ref> * [[Zdenka Feđver]], književnica<ref name=fedjver1>[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''<br>''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''</ref> * [[Frida Filipović]], književnik<ref name=filipovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.<br>''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''</ref> * [[Hristo Georgijevski]], književnik<ref name=georgijevski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.<br>''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Vesna Goldsworthy]], književnica<ref name=goldsvorti1>[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''<br>''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''</ref><ref name=goldsvorti2>[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''<br>''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''</ref> * [[Mustafa Karahasan]], književnik<ref name=karahasan1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.<br>''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''</ref> * [[Danilo Kiš]], književnik<ref name=kis1>Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.<br>''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''</ref> * [[Božo Koprivica]], književnik<ref name=koprivica1>[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''<br>''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''</ref><ref name=koprivica2>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''<br>''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''</ref> * [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista<ref name=krleza1>Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.<br>''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''</ref><ref name=krleza2>Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.<br>''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''</ref> * [[Zofka Kveder]], književnica<ref name=kveder1>Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).<br>''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''</ref> * [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik<ref name=levicnik1>Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.<br>''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''</ref> * [[Milenko Maticki]], književnik, novinar<ref name=maticki1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.<br>''“Maticki Milenko, književnik; urednik "Politikinog" podlistka "Politika za decu". […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Predrag Matvejević]], književnik<ref name=matvejevic1>Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom) <br>''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''</ref><ref name=matvejevic2>[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''<br>''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''</ref><ref name=matvejevic3>[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''<br>''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''</ref><ref name=matvejevic4>[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''<br>''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''</ref> * [[Antun Mihanović]], književnik, pravnik, diplomata<ref name=mihanovic1>Шишић, Фердо: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/1937-Jugoslovenska-Misao.pdf Југословенска мисао. Историја идеје југословенског народног уједињења и ослобођења од 1790-1918.] Београд 1937, стр. 79.<br>''“Поносим се и тиме, што сам дошао и к Вашој Пресвијетлости, као к једином кнезу (владаоцу) нашега илирског народа.”</ref> * [[Milan Milišić]], pesnik<ref name=milisic1>Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.<br>''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''</ref><ref name=milisic2>[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''<br>''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''</ref><ref name=milisic3>[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''</ref> * [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor<ref name=muzijevic1>[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''<br>''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''</ref> * [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik<ref name=nazor1>Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.<br>''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''</ref> * [[Elvedin Nezirović]], književnik<ref name=nezirovic1>[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''<br>''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''</ref> * [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist<ref name=nikolaidis>[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''<br>''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''</ref> * [[Grozdana Olujić]], književnica<ref name=olujic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.<br>''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Muharem Omerović]], pjesnik<ref name=omerovic1>[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''<br>''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije "ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata"!”''</ref> * [[Eliezer Papo]], književnik i rabin<ref name=papo1>[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''<br>''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''</ref> * [[Siniša Pavić]], scenarista<ref name=pavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.<br>''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Muharem Pervić]], književni kritičar<ref name=pervic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.<br>''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik<ref name=pukmeister1>Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.<br>''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''</ref> * [[Dušan Radović]], književnik<ref name=radovic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''<br>''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''</ref> * [[Vujica Rešin Tucić]], književnik<ref name=resintucic1>Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.<br>''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''</ref><ref name=resintucic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.<br>''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Marko Ristić]], književnik i diplomata<ref name=ristic-andric-davico/> * [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik<ref name=sarajlic1>[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''<br>''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''</ref> * [[Bekim Sejranović]], književnik<ref name=sejranovic1>[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''<br>''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''</ref> * [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac<ref name=tiagostankovic1>[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''<br>''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''</ref><ref name=tiagostankovic2>[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''<br>''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''</ref> * [[Vlada Stojiljković]], književnik<ref name=stojiljkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.<br>''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture<ref name=suvin1>[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''<br>''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''</ref> * [[August Šenoa]], književnik<ref name=senoa1>Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.<br>''“Osim što je bio jedan od najvećih hrvatskih književnika, Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''</ref><ref name=senoa2>Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.<br>''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''</ref> * [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac<ref name=scepanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.<br>''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost "Erazmo"; urednik IP "Prometej", N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Zvonimir Šubić]], književnik<ref name=subic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.<br>''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''</ref> * [[Gvido Tartalja]], književnik<ref name=tartalja1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.<br>''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''</ref> * [[Slobodan Tišma]], književnik<ref name=stisma1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''<br>''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''</ref><ref name=stisma2>[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''<br>''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''</ref> * [[Dragan Todorović]], književnik, novinar<ref name=dtodorovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.<br>''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Lovro Toman]], pjesnik, političar<ref name=toman1>Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.<br>''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''</ref> * [[Marko Tomaš]], pjesnik<ref name=mtomas1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''<br>''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''</ref><ref name=mtomas2>[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''<br>''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''</ref> * [[Janez Trdina]], književnik<ref name=trdina1>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 302.<br>''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''</ref> * [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik<ref name=mvesovic1>[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''<br>''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''</ref><ref name=mvesovic2>[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''<br>''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''</ref><ref name=mvesovic3>[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''<br>''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''</ref> * [[Radonja Vešović]], književnik<ref name=rvesovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.<br>''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''</ref><ref name=rvesovic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.<br>''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''</ref> * [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište"<ref name=vidakovicpetrov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.<br>''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf<ref name=viskovic1>[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''<br>''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''</ref> * [[Stanko Vraz]], pjesnik, prevodilac<ref name=vraz1>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/vraz-stanko Vraz, Stanko] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''<br>''“Iste je godine u Grazu upoznao Lj. Gaja; surađivao je u Danici od prvoga broja, potpisujući se isprva kao »Ilir iz Štajera«.”''</ref> * [[Slobodan Zubanović]], književnik<ref name=zubanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.<br>''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nina Živančević]], pjesnikinja<ref name=zivancevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.<br>''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević Datoteka:Anton Aškerc.jpg|Anton Aškerc Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević Datoteka:ANTUN-MIHANOVIC.jpg|Antun Mihanović Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina Datoteka:Stanko_Vraz.jpg|Stanko Vraz </gallery> </center> == Komedija == * [[Peđa Bajović]], stand-up komičar<ref name=bajovic1>[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: "U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''<br>''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''</ref><ref name=bajovic2>[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''<br>''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''</ref><ref name=bajovic3>[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''<br>''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a koji su sve dio mog identiteta. Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''</ref><ref name=bajovic4>[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''<br>''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''</ref> == Kulinarstvo == * [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje<ref name=stanisic1>[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&nav_id=653173&yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&mm=11&nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''<br>''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''</ref><ref name=stanisic2>[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.<br>''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić </gallery> </center> == Ljekarstvo == * [[Ljubica Božinović]], kardiolog<ref name=bozinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.<br>''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar<ref name=dulic1>Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)<br>''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''</ref> * [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar<ref name=sgruden1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.<br>''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Ilanković]], neuropsihijatar, univ. profesor<ref name=ilankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 167.<br>''“Ilanković Nikola, načelnik Odeljenja za organske moždane bolesti u Institutu za psihijatriju KCS; profesor Medic. fakulteta, Bg.; šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja; preds. Sekcije za EEG i kliničku neurofiziologiju SLD; osnivač Laboratorije BU za kognitivne neuronauke i neuroinžinjering ('95). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica<ref name=misakovic1>[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''<br>''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''</ref> * [[Valentin Janežič]], lekar, pisac<ref name=vjanezic>Janežič, Valentin (Balant): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TX6C8UZR/fb80cf9c-4262-4b58-b163-3ba39b58d90b/PDF Adam Janoša z Roščiševa Roščiševsky], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 42 (1852), str. 341.<br>''“Gotovo je bila ta prikazen vsim Slovanom, posebno pa nam Jugoslavenom neobičajna in nenadjana, ker se navadno naši žlahtniki svojega naroda sramujejo, ga zapuščajo in mnogokrat […].”''</ref> * [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor<ref name=juzbasic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.<br>''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar<ref name=moricpetrovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.<br>''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''</ref> * [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar<ref name=vpopadic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.<br>''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''</ref> * [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor<ref name=draganpopovic1>Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.<br>''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''</ref> * [[Igor Radosavljević]], psihijatar<ref name=iradosavljevic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''<br>''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''</ref> * [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor<ref name=msimic1>[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''<br>''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''</ref><ref name=msimic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.<br>''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=msimic3>[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''<br>''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''</ref><ref name=msimic4>[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''<br>''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić Datoteka:Dr. Valentin Janežič Büste, Sankt Jakob im Rosental, Kärnten.jpg|Valentin Janežič Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav "Mirko" Simić </gallery> </center> == Muzika == * [[Ernest Ačkun]], klarinetista<ref name=ackun1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.<br>''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''</ref><ref name=ackun2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.<br>''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''</ref> * [[Husein Alijević]], pjevač<ref name=alijevic1>[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''<br>''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''</ref> * [[Šaban Bajramović]], pjevač<ref name=bajramovic1>[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''<br>''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''</ref> * [[Bebi Dol]], pevačica<ref name=bebidol1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.<br>''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Beki Bekić]], pevač<ref name=bekic1>[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''<br>''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''</ref> * [[Sergije Beljajev]], dirigent<ref name=beljajev1>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''<br>''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''</ref> * [[Bruno Bjelinski]], kompozitor<ref name=bjelinski2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.<br>''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''</ref> * [[Dara Bubamara]], pjevačica<ref name=darabubamara1>[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za "Avaz": Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''<br>''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''</ref> * [[Đorđe Ðogani]], pjevač<ref name=djogani1>[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''<br>''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''</ref> * [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor<ref name=dojcinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.<br>''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ "J. Slavenski", Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Vladimir Furduj]], muzičar<ref name=furduj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.<br>''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=furduj2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 131.<br>''“Furduj M. Vladimir, muzičar - bubnjar (r. 6. XI 1945, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac<ref name=glisic1>[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''<br>''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''</ref> * [[Zafir Hadžimanov]], pjevač<ref name=hadzimanov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.<br>''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''</ref> * [[Bojan Hreljac]], muzičar<ref name=hreljac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.<br>''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Ekrem Jevrić]], pevač<ref name=jevric1>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''<br>''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''</ref> * [[Vladimir Janković]], muzičar<ref name=vjankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.<br>''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Zoran Kalezić]], pevač<ref name=kalezic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.<br>''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Rastislav Kambasković]], kompozitor<ref name=kambaskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.<br>''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Boris Kovač]], glazbenik<ref name=bkovac>[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''<br>''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''</ref> * [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor<ref name=kkovac1>[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''<br>''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''</ref> * [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač<ref name=hoki1>[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''<br>''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''</ref><ref name=hoki2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''</ref><ref name=hoki3>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''<br>''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''</ref> * [[Lepa Brena]], pevačica<ref name=brena1>[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''<br>''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''</ref><ref name=brena2>[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''<br>''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''</ref><ref name=brena3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.<br>''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=brena4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.<br>''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj<ref name=lisinski1>[http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html Himna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190119121531/http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html |date=2019-01-19 }} Arhiv Jugoslavije<br>''“Pesmu "Hej Sloveni" napisao je u Pragu 1834, u vreme panslavističkog pokreta, Samuel-Samo Tomašik, Slovak po nacionalnosti. […] Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Lokner]], muzičar<ref name=lokner1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.<br>''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe "Bajaga i instruktori". […] P: Jugosloven”''</ref> * [[Dženan Lončarević]], pjevač<ref name=loncarevic1>[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''<br>''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''</ref><ref name=loncarevic2>[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''<br>''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''</ref> * [[Magnifico]], pjevač<ref name=magnifico1>[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''<br>''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''</ref><ref name=magnifico2>[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''<br>''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''</ref> * [[Milivoje Marković]], kompozitor<ref name=mmarkovic-sepe-181>[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''<br>''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''</ref><ref name=mmarkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.<br>''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar<ref name=mladenovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.<br>''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Redžo Mulić]], kompozitor<ref name=mulic1>[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''<br>''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''</ref><ref name=mulic2>[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''<br>''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''</ref> * [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik<ref name=nemecek1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.<br>''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV "Pink". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Istra Pečvari]], pijanistkinja<ref name=pecvari1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.<br>''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''</ref> * [[Vlastimir Peričić]], kompozitor<ref name=pericic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.<br>''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=pericic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.<br>''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''</ref> * [[Šako Polumenta]], pevač<ref name=špolumenta1>[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html "Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve": Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''<br>''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''</ref> * [[Esma Redžepova]], pevačica<ref name=eredzepova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.<br>''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Usnija Redžepova]], pjevačica<ref name=uredzepova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.<br>''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Senidah]], pevačica<ref name=senidah1>[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''<br>''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''</ref> * [[Mojmir Sepe]], kompozitor<ref name=mmarkovic-sepe-181/> * [[Šemsa Suljaković]], pevačica<ref name=suljakovic1>[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''<br>''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ivan Švager]], saksofonista<ref name=svager1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.<br>''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i "Dzezteta Ivana Švagera". […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dado Topić]], pjevač i muzičar<ref name=topic1>[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest "A sad adio" i muzika iz "Otpisanih": U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''<br>''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''</ref><ref name=topic2>[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''</ref><ref name=topic3>[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''<br>''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''</ref> * [[Bisera Veletanlić]], pjevačica<ref name=bveletanlic1>[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''<br>''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''</ref><ref name=bveletanlic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=bveletanlic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Senka Veletanlić]], pevačica<ref name=sveletanlic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=sveletanlic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac<ref name=vunturisevic1>[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''<br>''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''</ref> * [[Toma Zdravković]], pjevač<ref name=zdravkovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.<br>''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković </gallery> </center> == Nauka == * [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor<ref name=ahmetovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.<br>''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac<ref name=babukic1>Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.<br>''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''</ref><ref name=jdraskovic-babukic/> * [[Jovo Bakić]], sociolog<ref name=bakic1>[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''<br>''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''</ref> * [[Dževad Belkić]], fizičar<ref name=belkic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.<br>''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti<ref name=blazevic1>[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''<br>''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''</ref> * [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar<ref name=borojevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.<br>''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref> * [[Franjo Bradaška]], historičar<ref name=bradaska1>Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.<br>''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''</ref> * [[Boris Buden]], filozof<ref name=buden1>[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''<br>''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''</ref> * [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik<ref name=caf1>Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.<br>''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu slavne […].”''</ref><ref name=caf2>Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7SVW981B/03fb9f28-9e2b-425a-b964-56a4fc584b38/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 25 (1852), str. 205.<br>''“Bodi nam Jugoslavenom tedaj pravilo: I. r med konsonanti ino na kraju […].”''</ref> * [[Ivan Čolović]], etnolog<ref name=icolovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.<br>''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=colovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.<br>''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Vladimir Ćorović]], povjesničar<ref name=corovic1>Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.<br>''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''</ref> * [[Aleksa Đilas]], sociolog<ref name=adjilas1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''<br>''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''</ref><ref name=adjilas2>[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''<br>''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''</ref><ref name=adjilas3>[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''<br>''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”</ref><ref name=adjilas4>Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&printsec=frontcover&dq=editions:I4_wUiRXowIC&hl=de&sa=X&ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.<br>''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''</ref><ref name=djilas5>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.<br>''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=adjilas6>[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''</ref><ref name=adjilas7>[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''</ref> * [[Dejan Đokić]], historičar<ref name=djokic1>[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''<br>''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''</ref> * [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog<ref name=dvornikovic1>[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''<br>''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''</ref> * [[Egon Fekete]], lingvista<ref name=fekete1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.<br>''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=fekete2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.<br>''“Fekete B. Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf, naučni savetnik u Institutu za srpskohrvatski jezik u Beogradu (r. 11. VI 1931, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik<ref name=ifilipovic1>Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.<br>''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''</ref> * [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog<ref name=garasanin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.<br>''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Andrej Grubačić]], sociolog<ref name=grubacic1>Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&printsec=frontcover&dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&hl=de&sa=X&ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.<br>''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''</ref> * [[Katica Hedrih]], mašinski inženjer, univ. profesorica<ref name=hedrih1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.<br>''“Hedrih (Stevanović) Katica, redovni profesor (za pr. Elastidinamika, Otpornost materijala i Teorija nelinearnih oscilacija) i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta, Niš; gl. i odg. urednik časopisa "Facta Universitatis"; nauč. saradnik Matemat. instituta SANU; ekspert Sav. ministarstva za nauku i tehnologiju. […] P: Jugoslovenka, srpske nacionalnosti; […].”''</ref> * [[Fedor Herbut]], fizičar<ref name=herbut1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.<br>''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''</ref><ref name=herbut2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.<br>''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''</ref> * [[Jelisaveta Ibrovac]], profesor, prevoditelj<ref name=ibrovac1>Ибровац, Јелисавета (Демирова, Мирка): [https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_E74E1D9A175FE5728805716D3DEA6D36/1922/k001?fullscreen#page/492/mode/1up Молиерова прослава у Паризу], у: Српски књижевни гласник, Нова серија, књ. V бр. 1 (1922), стр. 463.<br>''“Ми Југословени смо са поносом могли истаћи да је наш песник и народни мученик Франкопан дао један од првих превода Молиера у опште.”''</ref> * [[Fran Ilešič]], književni povjesničar, publicist<ref name=ilesic1>Ilešič, Fr.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-P2B6NX9A/099c4d73-b7c1-4486-9729-7487689a5bd4/PDF Vse pleše. Balada — ballata.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 1 (1899), str. 49.<br>''“Pohlevno nasprotujoč, je nekdo iz ozadja izrekel svoje pomisleke o Čukovem modrovanju, češ, mi Jugoslovani s svojim »kolom« se pač dobro vrtimo v krogu, a naprej ne pridemo, ne napredujemo.”''</ref> * [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor<ref name=ivic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.<br>''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Anton Janežič]], filolog<ref name=janezic1>Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.<br>''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''</ref> * [[Božidar Jezernik]], etnolog<ref name=jezernik1>[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''<br>''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''</ref> * [[Đokica Jovanović]], sociolog<ref name=jovanovic1>[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''<br>''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''</ref> * [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar<ref name=kakas1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.<br>''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog<ref name=kisjuhas1>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''<br>''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''</ref> * [[Ivan Klajn]], jezikoslovac<ref name=klajn1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.<br>''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Maja Korać]], sociolog<ref name=korac1> Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.<br>''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''</ref> * [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar<ref name=kotevska1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.<br>''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika "Bis"; […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Boško Kovačević]], sociolog<ref name=kovacevic1>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''<br>''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''</ref> * [[Fran Kovačič]], teolog, historičar<ref name=kovačič1>Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&newbks=1&newbks_redir=0&printsec=frontcover&hl=de#v=onepage&q&f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.<br>''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''</ref> * [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar<ref name=kraljevicbalalic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.<br>''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''</ref> * [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar<ref name=sakcinski1>I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.<br>''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''</ref><ref name=sakcinski2>Smičiklas, Tade; Marković, Franjo: Matica Hrvatska od godine 1842. do godine 1892. Spomen-knjiga. Zagreb 1892, str. 160.<br>''“Očekivamo pako od nje, da nam one strane što brže pridruži, koje po historiji i zakonu ili po krvi i poreklu našoj državi ili našemu jugoslavenskomu narodu pripadaju.”''</ref> * [[Đuro Kurepa]], fizičar<ref name=djkurepa1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.<br>''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''</ref> * [[Milan Kurepa]], fizičar<ref name=mkurepa1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.<br>''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''</ref><ref name=mkurepa2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.<br>''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''</ref> * [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog<ref name=ljubic1>Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)<br>“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].</ref> * [[Ivan Macun]], književni povjesničar<ref name=macun1>Macun, Ivan: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TZWJKXHW/f39ff886-a3b5-4dc5-967b-8f5d499a8755/PDF Cvetje slovenskiga pesničtva.] Trst 1850, str. 4.<br>''“Poglej samo nekaj malo na polje slavjanskih narodnih pesem in boš vidil u Čehih, Poljakih in posebno u nas Jugoslavjanih množinu sadja najlepšega, z katerim bo se težko kater si bodi drugi narod hvaliti zamogel.”''</ref> * [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti<ref name=madjaric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.<br>''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''</ref> * [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac<ref name=majar1>Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.<br>''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''</ref> * [[Petar Matković]], geograf<ref name=pmatkovic1>Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.<br>''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''</ref> * [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor<ref name=mesinger1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.<br>''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nada Milašin]], naučnik<ref name=milasin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.<br>''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vojin Milić]], sociolog<ref name=milic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.<br>''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Miljanić]], inženjer elektrotehnike, univ. profesor<ref name=miljanic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 348.<br>''“Miljanić Petar, akademik, sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehn. fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Navratil]], jezikoslovac<ref name=navratil1>N., J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7IS7KTWC/de1d2076-efac-45c3-b8f8-6afcd0997ccc/PDF Želja jezikoznanska o novem letu vsim Slovencom, posebno pisateljem slovenskim v prevdarek], u: Slovenska bčela, letnik 4, številka 8 (1853), str. 63.<br>''“Tudi govorimo vsi Slovenci in Jugoslovani; Ne dam mu naj manje […].”''</ref> * [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar<ref name=anikolic1>[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.<br>''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''</ref> * [[Viktor Novak]], istoričar<ref name=novak1>[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''<br>''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''</ref> * [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor<ref name=opavski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.<br>''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=opavski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.<br>''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''</ref> * [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor<ref name=panic1>[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''<br>''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''</ref><ref name=panic2>[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''<br>''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''</ref> * [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva<ref name=pavlovski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.<br>''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar<ref name=pavlowitch1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''<br>''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''</ref> * [[Miljenko Perić]], fizikohemičar<ref name=mperic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 413.<br>''“Perić Miljenko, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF, Bg. (za pr. Kvantna hemija i molekulske strukture); šef Katedre za molekulske strukture; prodekan za nastavu. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Vesna Pešić]], sociološkinja<ref name=vpesic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''<br>''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''</ref> * [[Nebojša Popov]], sociolog<ref name=popov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.<br>''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista "Republika" (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor<ref name=tpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.<br>''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Dušan Puhalo]], anglista<ref name=puhalo1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.<br>''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik<ref name=racki1>Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.<br>''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''</ref><ref name=racki2>Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.<br>''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''</ref><ref name=strossmayer-racki/><ref name=racki31>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 216.<br>''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''</ref> * [[Ivan Radetić]], jezikoslovac<ref name=radetic1>Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.<br>''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''</ref> * [[Božo Radman]], agronom<ref name=radman1>[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''<br>''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''</ref> * [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine<ref name=dradosavljevic>[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.<br>''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''</ref> * [[Ljubiša Rajić]], lingvist<ref name=rajic1>[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''<br>''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''</ref><ref name=rajic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.<br>''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar<ref name=sribnikar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.<br>''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nikola Rot]], profesor psihologije<ref name=rot1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.<br>''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Obrad Savić]], filozof<ref name=obradsavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.<br>''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa "The Belgrade circle". […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja<ref name=ssavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.<br>''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica<ref name=simakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.<br>''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Đorđe Stanković]], povjesničar<ref name=djstankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.<br>''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka<ref name=dstojanovic1>[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''<br>''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''</ref><ref name=dstojanovic2>[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''<br>''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''</ref> * [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava<ref name=skaric1>[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''</ref><ref name=skaric2>[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&id=9&setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''</ref> * [[Slobodan Šoja]], historičar<ref name=soja1>[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''<br>''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''</ref> * [[Jorjo Tadić]], istoričar<ref name=jtadic1>Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&printsec=frontcover&hl=de&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.<br>''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''</ref><ref name=tadic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.<br>''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''</ref> * [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar<ref name=ntadic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.<br>''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Tesla]], izumitelj<ref name=tesla1>[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.<br>''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''</ref> * [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar<ref name=tomovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.<br>''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka<ref name=trgovcevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.<br>''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=trgovcevic2>[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''<br>''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''</ref> * [[Milan Trtanj]], fizikohemičar<ref name=trtanj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.<br>''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke "Vinca". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Vladeta Urošević]], fizičar<ref name=urosevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.<br>''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća "Metrologia". […] P: Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Vejvoda]], politikolog<ref name=vejvoda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vejvoda2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar<ref name=vernic1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.<br>''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''</ref> * [[Radina Vučetić]], historičarka<ref name=vucetic1>[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''<br>''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''</ref><ref name=vucetic2>[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''<br>''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''</ref> * [[Sreten Vujović]], sociolog<ref name=svujovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.<br>''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Emir Zelenhasić]], univerzitetski profesor<ref name=zelenhasic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 643-644.<br>''“Zelenhasić Emir, redovni profesor Građevinskog fakulteta, Subotica (za pr. Hidrologija i Osnovi hidrotehnike); šef Katedre za hidrotehniku. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić Datoteka:Fran Ilešič.jpg|Fran Ilešič Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić Datoteka:MacunIvan.jpg|Ivan Macun Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić Datoteka:Ivan Navratil.jpg|Ivan Navratil Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda </gallery> </center> == Novinarstvo i publicistika == * [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor<ref name=bjelica1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Olga Božičković]], novinarka<ref name=bozickovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Božičković Olga, slobodni novinar. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Burzan]], novinar<ref name=burzan1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 68.<br>''“Burzan Nikola, novinar; urednik-komentator u Spoljno-političkoj rubrici "Naše Borbe". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Angelina Čakširan]], novinarka<ref name=caksiran1>[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''<br>''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''</ref> * [[Đorđe Dragojlović]], novinar<ref name=dragojlovic1>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''</ref> * [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar<ref name=mdjilas1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''<br>''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''</ref> * [[Jug Grizelj]], novinar<ref name=grizelj1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.<br>''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''</ref><ref name=grizelj2>[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''<br>''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''</ref> * [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor<ref name=gruhonjic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''<br>''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''</ref><ref name=gruhonjic2>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''<br>''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''</ref><ref name=gruhonjic3>[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''<br>''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''</ref> * [[Zdravko Huber]], novinar, urednik<ref name=huber1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.<br>''“Huber Zdravko, novinar, urednik u "Našoj Borbi". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik<ref name=dilic1>[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''<br>''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''</ref> * [[Viktor Ivančić]], novinar<ref name=ivancic1>[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''<br>''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''</ref> * [[Željko Ivanović]], novinar<ref name=zivanovic1>[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''<br>''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''</ref> * [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar<ref name=kirigin1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.<br>''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''</ref> * [[Ferdo Kočevar]], publicist<ref name=kocevar1>Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.<br>''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''</ref> * [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist<ref name=konjhodzic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.<br>''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''</ref> * [[Anton Kos]], publicist<ref name=kos1>A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.<br>''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''</ref> * [[Boro Krivokapić]], novinar<ref name=krivokapic1>[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''<br>''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''</ref> * [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor<ref name=lukac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.<br>''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''</ref> * [[Svetlana Lukić]], novinarka<ref name=lukic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.<br>''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija "B-92" (od '96). [...] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Petar Luković]], novinar<ref name=lukovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.<br>''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista "Vreme". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik<ref name=tmarkovic1>[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''<br>''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''</ref> * [[Rusko Matulić]], publicista<ref name=matulic1>[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''<br>''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''</ref> * [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident<ref name=mihajlov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.<br>''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''</ref> * [[Živko Milić]], novinar, publicista<ref name=milic>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.<br>''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''</ref> * [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar<ref name=mujcinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.<br>''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu "Politika ekspres", Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ivan Rizinger]], novinar<ref name=rizinger1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije "Pobeda" (od '90) i diskografske kuće "Take It Or Leave It", Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Teofil Pančić]], novinar<ref name=pancic1>[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''<br>''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''</ref><ref name=pancic2>[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''<br>''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''</ref> * [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Milorad Roganović]], novinar<ref name=roganovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Roganović Milorad, novinar. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik<ref name=sabljakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.<br>''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dragoslav Simić]], novinar<ref name=dsimic1>[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''<br>''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''</ref> * [[Tamara Skrozza]], novinarka<ref name=skrozza1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''<br>''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''</ref> * [[Karel Slanc]], publicista, političar<ref name=slanc1>Slanc, Karel: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-S4HN0TV0/959837c4-8301-4745-ada5-32ea3243c15d/PDF Avstrijski Jugoslovani in morje.] Gorica 1912, str. 11.<br>''“Zdaj, ko ste Avstriji priklopljeni Bosna in Hercegovina, nas je v državi precej Jugoslovanov.”''</ref> * [[Jelena Sofronijevic]], novinarka<ref name=sofronijevic1>[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''<br>''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''</ref> * [[Grujica Spasović]], novinar, urednik<ref name=spasovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.<br>''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''</ref> * [[Gordana Suša]], novinarka<ref name=susa1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.<br>''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu "Naša Borba"; urednik Video nedeljnika "VIN"; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Hari Štajner]], novinar<ref name=stajner1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.<br>''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista "Vreme"; direktor "Medija centra", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Zaharije Trnavčević]], novinar<ref name=trnavcevic1>[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''<br>''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''</ref> * [[Pavel Turner]], publicist<ref name=turner1>Turner, Pavel (Dr. Ahasverus): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-FNQV7UL2/a4dbb24c-fb60-4883-89f7-5642a8a8d5d0/PDF Beseda o jugoslovanskih razmerah], u: Kres, godina 1 br. 7 (1881), str. 396.<br>''“Mi Jugoslovani bi se vselej morali naravno najbližje rodne brate čutiti in po tem čutenji bi se moralo naše strmljenje in občenje med seboj ravnati, pa je li tako?”''</ref> * [[Boris Varga]], novinar, politolog<ref name=varga1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''<br>''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''</ref> * [[Vekoslav Vakaj]], publicist<ref name=vakaj1>Vakaj, Vekoslav: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-RSB1W1PC/7e8d6513-919f-4967-b288-eaa869d44904/PDF Jugoslovani v zlati Pragi in slavnem Velegradu. Potopisne črtice.] Maribor 1886, str. 58.<br>''“Jugoslovani smo obljubili tukaj pri altarju slovanske vzajemnosti: da se hočemo napiti tukaj slovanskega rodo- in domoljubja.''</ref> * [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica<ref name=gvujovic1>[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''<br>''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić Datoteka:Karel Slanc.jpg|Karel Slanc Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević </gallery> </center> == Obaveštajstvo == * [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar<ref name=djurasinovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.<br>''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''</ref> == Odvjetništvo == * [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava<ref name=spopovic1>Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.<br>''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''</ref><ref name=spopovic2>[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''<br>''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem "s tom vrstom identifikacije".”''</ref><ref name=spopovic3>[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''<br>''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''</ref><ref name=spopovic4>[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''<br>''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović </gallery> </center> == Politika == === 21. vijek === * [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat<ref name=kopecni1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.<br>''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke "Vinča". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Đorđe Subotić]], politički aktivista<ref name=subotic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''<br>''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''</ref> === 20. vek === * [[Božidar Adžija]], političar, revolucionar, publicist<ref name=adzija1>Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.<br>''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''</ref> * [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar<ref name=agbaba1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.<br>''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''</ref><ref name=agbaba2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.<br>''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''</ref> * [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar<ref name=bijedic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.<br>''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa<ref name=Tito1>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.<br>''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''</ref><ref name=Tito2>Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.<br>''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«</ref> * [[Vice Buljan]], političar, revolucionar<ref name=buljan1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.<br>''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.<br>''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''</ref> * [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar<ref name=danilovic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.<br>''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar<ref name=dapcevic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.<br>''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar<ref name=dugonjic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.<br>''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Đuro Đaković]], politički djelatnik<ref name=djakovic1>Broz Tito, Josip: Sekretar mjesnog komiteta, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_1.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 1. Zagreb 1982, str. 17.<br>''»Ne treba zaboraviti ni to da mi Jugoslaveni imamo jednu rđavu osobinu«, rekao je Đaković, »a to je da sve odluke i prijedloge jednoglasno usvajamo ali ih ne provodimo u djelo«.''</ref> * [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Sava Kosanović]], političar, diplomata<ref name=skosanovic1>Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.<br>''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''</ref> * [[Hinko Krizman]], političar<ref name=krizman1>Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.<br>''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''</ref> * [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general<ref name=krstulovic1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.<br>''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''</ref><ref name=krstulovic2>Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''<br>''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Grga Jankes]], političar, revolucionar<ref name=jankes1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.<br>''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''</ref><ref name=jankes2>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.<br>''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Romano Moric]], političar, revolucionar<ref name=moric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.<br>''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''</ref> * [[Radovan Papić]], političar, revolucionar<ref name=rpapic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.<br>''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''</ref> * [[Puniša Perović]], političar, revolucionar<ref name=perovic1>VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.<br>''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''</ref> * [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore<ref>''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”</ref><ref>''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”</ref> * [[Moša Pijade]], političar, revolucionar<ref name=pijade1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.<br>''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''</ref> * [[Svetozar Pribićević]], političar<ref name=pribicevic1>Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.<br>''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''</ref> * [[Gavrilo Princip]], revolucionar<ref name=princip1>Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.<br>''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''</ref><ref name=princip2>[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''<br>''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''</ref><ref name=princip3>[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave "Mali mi je ovaj grob": Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''<br>''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''</ref> * [[Vaso Radić]], političar, revolucionar<ref name=vradic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.<br>''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar<ref name=rankovic1>VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.<br>''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''</ref> * [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=ivanribar1>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. LXII.<br>''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''</ref> * [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=jribar1>Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.<br>''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''</ref><ref name=jribar2>Petričević, Jurica Ribar, str. 99.<br>''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''</ref> * [[Paško Romac]], političar, revolucionar<ref name=romac1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.<br>''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''</ref> * [[Frano Supilo]], političar<ref name=supilo1>Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230810230215/https://hrcak.srce.hr/file/333440 |date=2023-08-10 }}, u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.<br>''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''</ref> * [[Zaim Šarac]], političar<ref name=sarac1>Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)<br>''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Pero Šoć]], političar, književnik<ref name=soc1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.<br>''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''</ref> * [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=vlahovicl>Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.<br>''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''</ref> * [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar<ref name=vlatkovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.<br>''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''</ref> * [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Gregor Žerjav]], političar<ref name=zerjav1>[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''<br>''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''</ref> === 19. vijek === * [[Janko Drašković]], političar<ref name=jdraskovic-babukic>Ивић, Алекса: Архивска грађа о југословенским књижевним и културним радницима. Књига четврта. 1723–1887. Београд 1935, стр. 250.<br>''“Za Vaše pomnjive i neumorne trude koje Vi do sada pišući svakoverstne članke u različitih žurnalih, za razsvetlenje istinitih i čovečanstvu za bolji i plemenitii život neobhodno potrebitih koristnih stvarih, ne manje za uzdržanje i obranjenje našega naroda slavjanskoga u obće, a ilirskoga napose od nasilnih zlotvorah izkazaste: ne možemo mi prepustiti, da Vama, usled zaključka našega u obćenitom 24 sečnja t. g. obderžavanom saboru u ime celoga našega „družtva Čitaonice ilirske zagrebačke ne zahvalimo i u napredak i u Vašu nama dragocenu ljubav i prijateljstvo ne preporučimo.” * [[Andrej Einspieler]], političar, publicist<ref name=einspieler1>Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.<br>''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''</ref> * [[Janez Bleiweis]], političar, publicist<ref name=bleiweis1>Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.<br>''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''</ref> * [[Josip Jelačić]], državnik, general<ref name=jelacic1>Šidak, Jaroslav: [https://hrcak.srce.hr/file/76682 Prilozi hrvatskoj povijesti za revolucije 1848.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220617222234/https://hrcak.srce.hr/file/76682 |date=2022-06-17 }}, u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, knj. 9, br. 1 (1976), str. 60.<br>''“Pri okolnostima takovim dakle, samo ako mi Jugoslaveni budemo složni i jedan drugoga budemo pomagali, naša pravedna stvar mora srećnim uspěhom uvienčana biti.”''</ref> * [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist<ref name=ljubusak1>Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&pg=PR7&dq=istocno+blago+ljubusak&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&q&f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.<br>''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''</ref> * [[Lovro Monti]], političar<ref name=monti1>Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.<br>''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''</ref> * [[Radoslav Razlag]], političar, pisac<ref name=razlag1>Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.<br>''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''</ref> * [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik<ref name=zarnik1>Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.<br>''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''</ref><ref name=zarnik2>Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.<br>''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin Datoteka:Draskovicj.png|Janko Drašković Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić Datoteka:Đuro Đaković.JPG|Đuro Đaković Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler Datoteka:Ban-josip-jelacic.jpg|Josip Jelačić Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav </gallery> </center> == Privreda == * [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji<ref name=dcvetkovic1>[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''<br>''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''</ref><ref name=ajosipovic2>[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''<br>''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''</ref> * [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista<ref name=vivanovic1>Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)<br>''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''</ref><ref name=vivanovic2>[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''<br>''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''</ref><ref name=vivanovic3>[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''<br>''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''</ref> * [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač<ref name=aleksandarjosipovic1>[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''<br>''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''</ref><ref name=ajosipovic2/> * [[Milan Popović]], poduzetnik<ref name=milanpopovic1>[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''<br>''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''</ref> * [[Petar Tutavac]], privrednik<ref name=tutavac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.<br>''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista<ref name=vukobrat1>[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.<br>''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''</ref><ref name=vukobrat2>[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''<br>''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''</ref> * [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek<ref name=šimunec1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.<br>''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović </gallery> </center> == Religija == * [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar<ref name=jusufspahic1>[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar "Vreme"; broj 844, 08.03.2007.''<br>''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''</ref><ref name=jusufspahic2>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''<br>''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''</ref> * [[Nedeljko Kačavenda]], pastor<ref name=kacavenda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.<br>''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref> * [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar<ref name=simandl1>Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.<br>''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''</ref> * [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar<ref name=strossmayer1>Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.<br>''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''</ref><ref name=strossmayer2>Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.<br>''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''</ref><ref name=strossmayer-racki>Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.<br>''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''</ref><ref name=strossmayer3>Grbešić, Grgo: [https://hrcak.srce.hr/file/146668 Od ilirskoga pokreta i jugoslavenske ideje do neuralgičnih točaka u hrvatsko-srpskim odnosima u 20. stoljeću], u: Diacovensia, god. 21 br. 1 (2013), str. 90.<br>''Prigodom stogodišnjice Matice srpske (1826.-1926.) Ljubomir Lotić zapisao je o Strossmayeru sljedeće: »Ovaj veliki Jugoslaven dao je Matici srpskoj legat od 1000 kruna. […]«''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer </gallery> </center> == Sport == * [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak<ref name=alagic1>[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''<br>''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''</ref> * [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser<ref name=armenulic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.<br>''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=armenulic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.<br>''“Armenulić Đ. Radmilo, savezni kapiten Teniske reprezentacije Jugoslavije (r. 6. III 1938, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Marijan Beneš]], boksač<ref name=benes1>[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''<br>''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''</ref><ref name=benes2>[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''<br>''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''</ref><ref name=benes3>[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za "Blic" Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''<br>''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''</ref> * [[Stjepan Bobek]], fudbaler<ref name=bobek1>[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''<br>''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''</ref> * [[Miodrag Božović]], nogometni trener<ref name=bozovic1>[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''<br>''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''</ref><ref name=bozovic2>[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio "orlove": Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''<br>''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''</ref> * [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš<ref name=damjanovic1>[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog "paketa", za "Glas": Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''<br>''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''</ref> * [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš<ref name=gudelj1>[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''<br>''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''</ref> * [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener<ref name=ivkov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.<br>''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Anton Josipović]], bokser<ref name=antonjosipovic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''<br>''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku "nacionalnost" upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''</ref><ref name=antonjosipovic2>[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''<br>''Brzo mu je u olimpijskom selu "skrenuta" pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''</ref> * [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš<ref name=karabatic1>[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''<br>''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''</ref> * [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser<ref name=karakasevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.<br>''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač<ref name=karasi1>[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''<br>''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za "Dan".''</ref> * [[Dane Korica]], atletičar<ref name=korica1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.<br>''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK "Crvena zvezda", Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''</ref> * [[Refik Kozić]], bivši nogometaš<ref name=kozic1>[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''<br>''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''</ref> * [[Ivan Matošević]], reli vozač<ref name=matosevic1>[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''<br>''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''</ref> * [[Franjo Mihalić]], atletičar<ref name=mihalic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.<br>''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu "Partizan". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš<ref name=mijatovic1>[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima "Ja sam Jugosloven": Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''<br>''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''</ref> * [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač<ref name=nikic1>[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''<br>''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''</ref> * [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener<ref name=osim1>[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''<br>''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''</ref><ref name=osim2>[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest "Pijanac", penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''<br>''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''</ref> * [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener<ref name=paunovic1>[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.<br>''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''</ref> * [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]<ref name=mpesic>[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''<br>''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''</ref> * [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener<ref name=spesic1>[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''<br>''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''</ref><ref name=spesic2>[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&mm=01&dd=19&nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''<br>''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''</ref><ref name=spesic3>[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html "Ich bleibe Jugoslawe!"] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''<br>''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''</ref><ref name=spesic4>[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: "Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia"] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''<br>''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''</ref> * [[Velimir Petković]], rukometni trener<ref name=petkovic1>[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''<br>''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''</ref> * [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista<ref name=dusanpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.<br>''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven”''</ref> * [[Dževad Prekazi]], fudbaler<ref name=prekazi1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''<br>''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''</ref><ref name=prekazi2>[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''<br>''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''</ref> * [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista<ref name=radjenovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.<br>''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK "Roma" (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Monika Seleš]], bivša tenisačica<ref name=seles1>[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''<br>''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''</ref> * [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener<ref name=slavnic1>[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za "Blic": Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''<br>''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''</ref> * [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista<ref name=sostar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.<br>''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK "Barselona", Barselona. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener<ref name=tanjevic1>[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''<br>''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''</ref><ref name=tanjevic2>[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''<br>''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''</ref><ref name=tanjevic3>[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''<br>''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''</ref><ref name=tanjevic4>[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''</ref> * [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener<ref name=tirnanic>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.<br>''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Trifunović]], šahist<ref name=ptrifunovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.<br>''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''</ref> * [[Eleonora Vild]], košarkašica<ref name=vild1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.<br>''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK "Vemeks", Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Duško Vujošević]], košarkaški trener<ref name=vujosevic1>[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''</ref><ref name=vujosevic2>[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''<br>''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''</ref><ref name=vujosevic3>[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''</ref> * [[Veselin Vujović]], rukometni trener<ref name=vvujovic1>[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''<br>''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''</ref><ref name=vvujovic2>[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''</ref><ref name=vvujovic3>[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''<br>''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović Datoteka:Duško Vujošević.jpg|Duško Vujošević Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović </gallery> </center> == Televizija i radio == * [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka<ref name=kuzet1>[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''<br>''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''</ref><ref name=kuzet2>[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''<br>''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''</ref> * [[Daško Milinović]], radijski voditelj<ref name=milinovic1>[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''<br>''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''</ref><ref name=milinovic2>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''<br>''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''</ref><ref name=milinovic3>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''<br>''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović </gallery> </center> == Umetnost == * [[Marina Abramović]], umjetnica performansa<ref name=abramovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.<br>''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf<ref name=aleksic1>[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''</ref> * [[Mrđan Bajić]], vajar<ref name=mbajic1>[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''<br>''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''</ref><ref name=mbajic2>[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''<br>''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka "Nepouzdani pripovedač", da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''</ref><ref name=mbajic3>[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''<br>''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''</ref> * [[Danica Basta]], slikarka<ref name=basta1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.<br>''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vjera Biller]], slikarica<ref name=biller1>Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.<br>''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“</ref> * [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica<ref name=ebregovic1>[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''</ref><ref name=ebregovic2>[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - "Ne treba tražiti nove razloge za podjele"] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''<br>''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''</ref><ref name=ebregovic3>[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! "Ja sam Jugoslovenka", a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''<br>''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''</ref> * [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner<ref name=cehovin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.<br>''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Božidar Damjanovski]], slikar<ref name=damjanovski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.<br>''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik<ref name=demnievska1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.<br>''“Demnievska Evgenija, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Emir Dragulj]], grafičar<ref name=dragulj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.<br>''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nikola Džafo]], slikar<ref name=dzafo1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.<br>''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista "Republika". […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Branko Gavrić]], grafički dizajner<ref name=gavric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.<br>''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme "Total Design" DOO. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nandor Glid]], vajar<ref name=glid1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.<br>''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''</ref><ref name=glid2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 137.<br>''“Glid A. Nandor, vajar; redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna - u penziji (r. 12. XII 1924, Subotica). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''</ref> * [[Đorđe Ilić]], slikar, univ. profesor<ref name=djilic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 168.<br>''“Ilić Đorđe, slikar; redovni profesor Arhitektonskog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven, […].”''</ref> * [[Darija Kačić]], slikarka<ref name=kacic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.<br>''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner<ref name=kostandinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.<br>''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista<ref name=krizanic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.<br>''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''</ref> * [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka<ref name=opresnik1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.<br>''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Gradimir Pankov]], balet majstor<ref name=pankov1>[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''<br>''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''</ref> * [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik<ref name=dpapic1>[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]]. ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''<br>''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''</ref> * [[Ljuba Popović]], slikar<ref name=ljpopovic1>[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''<br>''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''</ref> * [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka<ref name=rakocevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.<br>''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ivan Rendić]], kipar<ref name=rendic1>Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.<br>''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''</ref> * [[Mateja Rodiči]], slikar<ref name=rodici1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor<ref name=aslijepcevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.<br>''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''</ref> * [[Marija Tišma]], slikarka<ref name=mtisma1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.<br>''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Emma Varga]], dizajner stakla<ref name=varga-marodic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.<br>''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vladimir Veličković]], slikar<ref name=velickovic1>[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''<br>''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''</ref><ref name=velickovic2>[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''<br>''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''</ref> * [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina<ref name=vukicevic1>[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''<br>''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković </gallery> </center> == Vojska == * [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar<ref name=antic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.<br>''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''</ref> * [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine<ref name=buzov1>[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''<br>''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''</ref><ref name=buzov2>[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''<br>''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''</ref> * [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar<ref name=nkaranovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.<br>''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''</ref> * [[Vlado Lončarić]], partizanski i španski borac<ref name=loncaric1>Lončarić, Vlado: Ponovo u Zagrebu, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_3.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 3. Zagreb 1984, str. 49.<br>''“Poslije neuspjeha oružane borbe demokratskih i progresivnih snaga, mi Jugoslaveni bili smo u logorima u Francuskoj oko 28 mjeseci.”''</ref> * [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar<ref name=mmatkovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.<br>''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''</ref> * [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar<ref name=nadj1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.<br>''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar<ref name=primorac>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.<br>''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''</ref> * [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj<ref name=radicevic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''<br>''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac </gallery> </center> == Druge oblasti == * [[Anton Bezenšek]], stenograf, prevodilac<ref name=bezensek1>Bezenšek, Ant. J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-76POZL0A/a287f66c-8022-4d9f-80fb-dfd3c5294854/PDF Vabilo k naročbi], u: Slovenec, god. 4 br. 13. (1876), str. 4.<br>''“Ozrimo se na naše severne brate Čehe, Ruse in Poljake, koji so vže pred več leti začeli gojiti to Rimljanom in Grkom znano, a v novejem času od Nemcev iz nova prerojeno in modernim jezikom priredeno umetnost – stenografijo, pa primerjajmo naše delovanje na tem polju z njihovim, to moramo priznati, da smo zares precej zaostali, in da je skrajni čas, da se tudi v tem obziru prebudimo k delu in napredovanju, a to vsi Jugoslaveni zajedno v duhu bratske sloge in vzajemnosti.”''</ref> * [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat<ref name=biserko1>Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.<br>''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''</ref><ref name=biserko2>Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, skice za portret. Beograd 2018, str. 33.<br>''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''</ref> * [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka<ref name=acorovic1>[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''<br>''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''</ref><ref name=corovic2>[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''<br>''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja<ref name=dabizinovic1>Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.<br>''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''</ref> * [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka<ref name=haas1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.<br>''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''</ref> * [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner<ref name=ille1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.<br>''“Ille Eduard, direktor "Jugokoncerta", Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar<ref name=kostrencic1>Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220618015253/https://hrcak.srce.hr/file/314359 |date=2022-06-18 }}, u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.<br>''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''</ref> * [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite<ref name=krnjajic1>[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''<br>''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''</ref> * [[Ašok Murti]], poznati stilista<ref name=murti1>[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''<br>''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''</ref><ref name=murti2>[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online<br>''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''</ref> * [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik<ref name=schedlich1>[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''<br>''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''</ref> * [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a<ref name=jslijepcevic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''<br>''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''</ref> * [[Maja Veseli]], kulturni radnik<ref name=veseli1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.<br>''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Anton Bezenšek2.jpg|Anton Bezenšek Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas </gallery> </center> == Povezano == * [[Jugoslaveni]] * [[Jugoslavenstvo]] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist|colwidth=30em}} [[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]] [[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]] 1jgm5n6g3mbg50c837ebadqjxrbt8ph 42689536 42689535 2026-09-14T02:04:11Z Dwina744 178014 +izv. 42689536 wikitext text/x-wiki Ovo je spisak značajnih osoba koji se identificiraju kao [[Jugoslaveni]] – ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali.{{Efn|Navedene su također osobe koje su se do 1840-ih godina izjašnjavale kao ''Iliri'', nazivom kojim su se do tada označavali Jugoslaveni.|group=α}} Jugoslovenski se identitet danas najčešće javlja kao nadnacionalni, kulturni<ref name=primjer-kulturnjugoslav>Usp. npr. [https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''<br>''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''</ref>, nacionalni odnosno etnički<ref name=primjer-nacionjugoslav>Usp. npr. [https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''<br>''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''</ref>, ali i kao anacionalni ili politički identitet. U ogromnoj većini slučajeva on egzistira pored drugih (nacionalnih) identiteta (Srbin, Hrvat, Bošnjak, Makedonac, Albanac, itd.)<ref name=studija-pavlakovic>Usp. Pavlaković, Vjeran: Ispunjenje tisućljetnog sna: Strategije simbolične izgradnje nacije u Hrvatskoj, u: Pavlaković, Vjeran/Korov, Goran (ur.): Strategije simbolične izgradnje nacije u državama jugoistočne Europe. Zagreb 2016, str. 27-60</ref>, u rijetkim slučajevima kao identitet koji te identitete ne uzima u obzir. Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali "prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima". Druga po brojnosti kategorija su bili "oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati". Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.<ref name=jugoslavenstvo69>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.</ref> == Arhitektura == * [[Mia David]], arhitekta, scenograf<ref name=miadavid1>[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''<br>''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''</ref> * [[Miša David]], arhitekta<ref name=mišadavid1>[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''<br>''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''</ref> * [[Radivoje Dinulović]], arhitekt<ref name=dinulovic1>[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''<br>''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''</ref> * [[Vlado Milunić]], arhitekt<ref name=milunic1>[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''<br>''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''</ref><ref name=milunic2>[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''<br>''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as "a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore."''</ref> * [[Aljoša Šegvić]], arhitekta<ref name=segvic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.<br>''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Milica Šterić]], arhitekta<ref name=steric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.<br>''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije "Energoprojekt" - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Josip Svoboda]], arhitekta<ref name=svoboda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.<br>''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Danilo Udovički]], arhitekta<ref name=dudovicki1>[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''<br>''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić </gallery> </center> == Diplomacija == * [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar<ref name=abebler1>VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.<br>''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''</ref> * [[Salih Fejić]], diplomata<ref name=fejic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.<br>''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Rexhai Surroi]], diplomat<ref name=surroi1>Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.<br>''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privгžen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privгžen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privгžen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''</ref> * [[Zdenko Štambuk]], diplomata<ref name=zstambuk>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''<br>''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler </gallery> </center> == Film i pozorište == * [[Vjekoslav Afrić]], glumac<ref name=afric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.<br>''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Neda Arnerić]], glumica<ref name=arneric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.<br>''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare "Atrijum", Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=arneric2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.<br>''“Arnerić Neda, glumica i galerista (r. 15. VII 1953, Knjaževac). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Darko Bajić]], redatelj<ref name=dbajic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.<br>''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dbajic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.<br>''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Primož Bebler]], redatelj<ref name=pbebler1>[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''<br>''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''</ref><ref name=pbebler2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.<br>''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''</ref><ref name=pbebler3>[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''<br>''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''</ref> * [[Ivan Bekjarev]], glumac<ref name=bekjarev1>[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''<br>''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''</ref> * [[Miroslav Benka]], redatelj<ref name=benka1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.<br>''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''</ref> * [[Melita Bihali]], glumica<ref name=bihali1>[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''<br>''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''</ref><ref name=bihali2>[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''<br>''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''</ref> * [[Predrag Bjelac]], glumac<ref name=bjelac1>[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''<br>''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''</ref><ref name=bjelac2>[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: "Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''<br>''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''</ref> * [[Jelica Bjeli]], glumica<ref name=bjeli1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac<ref name=bjelogrlic1>[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film "Toma" se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''<br>''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''</ref><ref name=bjelogrlic2>[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''<br>''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''</ref><ref name=bjelogrlic3>[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''<br>''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''</ref> * [[Bogić Bošković]], glumac<ref name=bboskovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.<br>''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''</ref> * [[Tanja Bošković]], glumica<ref name=tboskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.<br>''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''</ref> * [[Karlo Bulić]], glumac<ref name=bulic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.<br>''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''</ref> * [[Branko Cvejić]], glumac<ref name=cvejic1>[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: "Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje"] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.<br>''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''</ref> * [[Svetozar Cvetković]], glumac<ref name=scvetkovic1>[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''<br>''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''</ref><ref name=scvetkovic2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''<br>''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic3>[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''<br>''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic4>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''<br>''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''</ref><ref name=scvetkovic5>[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''<br>''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''</ref><ref name=scvetkovic6>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.<br>''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic7>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.<br>''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator<ref name=dovnikovic1>[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''<br>''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''</ref> * [[Srđan Dragojević]], redatelj<ref name=dragojevic1>[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''<br>''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''</ref><ref name=dragojevic2>[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''<br>''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''</ref><ref name=dragojevic3>[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''<br>''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''</ref><ref name=dragojevic4>[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''<br>''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''</ref> * [[Jasna Đuričić]], glumica<ref name=djuricic1>[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''<br>''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''</ref><ref name=djuricic2>[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''<br>''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''</ref> * [[Predrag Ejdus]], glumac<ref name=ejdus1>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''<br>''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''</ref><ref name=ejdus2>[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''<br>''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''</ref><ref name=ejdus3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.<br>''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ejdus4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.<br>''“Ejdus Lj. Predrag, glumac, član i v. d. direktora Drame Narodnog pozorišta u Beogradu (r. 24. VII 1947, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Mira Erceg]], reditelj<ref name=erceg1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.<br>''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Bekim Fehmiu]], glumac<ref name=fehmiu1>[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''<br>''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”</ref> * [[Dragomir Felba]], glumac<ref name=felba1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.<br>''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ognjen Glavonić]], redatelj<ref name=glavonic1>[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''<br>''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.</ref> * [[Srđan Grahovac]], glumac<ref name=grahovac1>[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''<br>''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''</ref> * [[Aleksandar Gruden]], glumac<ref name=agruden1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.<br>''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Srđan Hadžić]], reditelj, pisac<ref name=hadzic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160.<br>''“Hadžić Srđan, reditelj i pisac; član Akademije filmske umetnosti i nauke. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Željko Hubač]], dramski pisac<ref name=hubac1>[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''<br>''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''</ref> * [[Boris Isaković]], glumac<ref name=bisakovic1>[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''<br>''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''</ref><ref name=bisakovic2>[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''<br>''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''</ref><ref name=bisakovic3>[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''<br>''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''</ref> * [[Feđa Isović]], scenarista<ref name=fisovic1>[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''<br>''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''</ref><ref name=fisovic2>[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''<br>''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''</ref><ref name=fisovic3>[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''<br>''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''</ref><ref name=fisovic4>[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za "Avaz": Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''<br>''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''</ref> * [[Ita Rina]], glumica<ref name=itarina>[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''<br>''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''</ref> * [[Davor Janjić]], glumac<ref name=janjic>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''<br>''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''</ref> * [[Đorđe Kadijević]], redatelj<ref name=kadijevic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''<br>''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''</ref><ref name=kadijevic2>[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''<br>''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''</ref><ref name=kadijevic3>[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''<br>''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''</ref><ref name=kadijevic4>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.<br>''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''</ref> * [[Rialda Kadrić]], glumica<ref name=kadric1>[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''<br>''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''</ref> * [[Stefan Kapičić]], glumac<ref name=kapicic1>[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''<br>''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''</ref> * [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja<ref name=kapic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.<br>''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=kapic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.<br>''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Milutin Karadžić]], glumac<ref name=karadzic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.<br>''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Mirjana Karanović]], glumica<ref name=mkaranovic1>[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''<br>''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''</ref> * [[Srđan Karanović]], redatelj<ref name=skaranovic1>[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''<br>''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''</ref> * [[Miljen Kljaković]], scenarista<ref name=kljakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.<br>''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nada Kokotović]], reditelj<ref name=kokotovic1>[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.<br>''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''</ref><ref name=kokotovic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.<br>''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Dejan Kosanović]], reditelj<ref name=dkosanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.<br>''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik<ref name=leskovar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.<br>''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Leon Lučev]], glumac<ref name=lucev1>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.</ref> * [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj<ref name=majdak1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.<br>''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj<ref name=mandic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.<br>''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''</ref> * [[Milenko Maričić]], reditelj<ref name=maricic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.<br>''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Gordan Matić]], reditelj<ref name=matic1>[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''<br>''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''</ref> * [[Mladen Matičević]], reditelj<ref name=maticevic1>[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''<br>''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''</ref> * [[Irfan Mensur]], glumac<ref name=mensur1>[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''<br>''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''</ref><ref name=mensur2>[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''<br>''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''</ref><ref name=mensur3>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''<br>''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''</ref><ref name=mensur4>[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''<br>''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''</ref><ref name=mensur5>[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''<br>''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''</ref><ref name=mensur6>[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''<br>''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''</ref><ref name=mensur7>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.<br>''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mensur8>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.<br>''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''</ref> * [[Ognjenka Milićević]], rediteljka<ref name=milicevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.<br>''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Kokan Mladenović]], redatelj<ref name=kokan1>[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''</ref><ref name=kokan2>[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''</ref><ref name=kokan3>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''</ref><ref name=kokan4>[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''</ref> * [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica<ref name=mrkic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.<br>''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar<ref name=munitic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.<br>''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Dino Mustafić]], reditelj<ref name=mustafic1>[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''<br>''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''</ref><ref name=mustafic2>[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''</ref><ref name=mustafic3>[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''<br>''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''</ref> * [[Goran Paskaljević]], reditelj<ref name=paskaljevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.<br>''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''</ref><ref name=paskaljevic2>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.<br>''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''</ref> * [[Borka Pavićević]], dramaturškinja<ref name=pavicevic1>[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''<br>''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''</ref><ref name=pavicevic2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''<br>''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''</ref> * [[Josip Pejaković]], glumac<ref name=pejakovic>[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu "Ućerivanje"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''<br>''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''</ref> * [[Katarina Pejović]], dramaturškinja<ref name=pejovic1>[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''<br>''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''</ref> * [[Darko Perić]], glumac<ref name=dperic1>[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2018&mm=09&dd=24&nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2018&mm=09&dd=24&nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''<br>''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''</ref> * [[Vladimir Pogačić]], reditelj<ref name=pogacic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.<br>''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Radko Polič]], glumac<ref name=polic1>[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''</ref><ref name=polic2>[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''<br>''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''</ref> * [[Mladen Popović]], dramaturg<ref name=mladenpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.<br>''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nenad Prokić]], dramaturg<ref name=prokic1>[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''</ref> * [[Ljubiša Ristić]], režiser<ref name=ristic1>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''<br>''“Nacionalnost - Jugosloven.”''</ref><ref name=ristic2>[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''<br>''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''</ref><ref name=ristic3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.<br>''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Olga Savić]], glumica<ref name=olgasavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.<br>''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Egon Savin]], redatelj<ref name=savin1>[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''<br>''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''</ref><ref name=savin2>[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''<br>''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''</ref> * [[Žorž Skrigin]], reditelj<ref name=skrigin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.<br>''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Gorčin Stojanović]], reditelj<ref name=gstojanovic1>[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''<br>''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''</ref><ref name=gstojanovic2>[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''<br>''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''</ref> * [[Abdurrahman Šalja]], glumac<ref name=salja1>[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''<br>''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji, mrtvi, odlaze nekuda na plutajućem ostrvu.”''</ref> * [[Slavko Štimac]], glumac<ref name=stimac1>[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''<br>''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''</ref> * [[Feđa Štukan]], glumac<ref name=stukan1>[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''<br>''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''</ref><ref name=stukan2>[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''<br>''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''</ref><ref name=stukan3>[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''<br>''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''</ref> * [[Jelena Tinska]], glumica<ref name=tinska>[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''</ref> * [[Darko Trešnjak]], režiser<ref name=tresnjak1>[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''<br>''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''</ref> * [[Sergej Trifunović]], glumac<ref name=strifunovic1>[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''</ref> * [[Renata Ulmanski]], glumica<ref name=ulmanski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.<br>''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Mlađa Veselinović]], glumac<ref name=veselinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.<br>''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar<ref name=volk1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.<br>''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Stjepan Zaninović]], reditelj<ref name=zaninovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.<br>''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Stevo Žigon]], glumac<ref name=zigon1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.<br>''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''</ref> * [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar<ref name=zmukic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.<br>''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon </gallery> </center> == Fotografija == * [[Ivo Eterović]], fotograf<ref name=eterovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.<br>''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''</ref> * [[Stevan Kragujević]], fotoreporter<ref name=kragujevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.<br>''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''</ref> * [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan<ref name=surla1>[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''<br>''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''</ref><ref name=surla2>[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''<br>''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''</ref><ref name=surla3>[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''<br>''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević </gallery> </center> == Književnost i pjesništvo== * [[Olja Alvir]], književnica<ref name=alvir1>[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''<br>''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''</ref> * [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata<ref name=ristic-andric-davico>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 182.<br>''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''</ref><ref name=andric2>Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.<br>''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''</ref> * [[Vladimir Arsenijević]], književnik<ref name=arsenijevic1>[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''<br>''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''</ref> * [[Anton Aškerc]], pesnik<ref name=askerc1>Aškerc, Anton: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-YNVE4FUC/ecf67f53-f5ca-416a-a350-bc79be7c6661/PDF Hrvaški »Salon«.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 2 (1899), str. 132.<br>''“Zakaj nismo vsaj vsi Jugoslovani edini v jeziku, v književnosti in umetnosti? Čemu se cepimo in slabimo sami? Čemu? . . .”''</ref> * [[Goran Babić]], književnik<ref name=babic1>[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''<br>''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno "proljećarske" devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao "zadrti šuvarovac" i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''</ref><ref name=babic2>[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''<br>''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - "Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici."''</ref><ref name=babic3>[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''<br>''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''</ref><ref name=babic4>[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''<br>''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''</ref> * [[Vladislav Bajac]], književnik<ref name=bajac1>[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''<br>''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''</ref> * [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja<ref name=bajindjukanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.<br>''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vjera Benkova]], književnica<ref name=benkova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.<br>''“Benkova Vjera, pisac i književni prevodilac; novinar, saradnik Slovačke redakcije Radio N. Sada (od '80). […] P: Slovakinja jugosl. porekla..”''</ref> * [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti<ref name=bihalji1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.<br>''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''</ref> * [[Laslo Blašković]], književnik<ref name=blaskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.<br>''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač<ref name=bodirogic1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''<br>''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''</ref><ref name=bodirogic2>[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''<br>''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''</ref> * [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja<ref name=bogavac1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''<br>''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''</ref> * [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka<ref name=bojicic1>[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''</ref> * [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar<ref name=cicvara1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.<br>''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''</ref> * [[Milan Ćurčin]], pjesnik<ref name=curcin1>[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''<br>''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''</ref> * [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik<ref name=ristic-andric-davico/><ref name=davico>[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''<br>''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''</ref> * [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš<ref name=ergic1>[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''<br>''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''</ref><ref name=ergic2>[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''<br>''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''</ref><ref name=ergic3>[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''<br>''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''</ref><ref name=ergic4>[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''<br>''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''</ref> * [[Zdenka Feđver]], književnica<ref name=fedjver1>[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''<br>''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''</ref> * [[Frida Filipović]], književnik<ref name=filipovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.<br>''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''</ref> * [[Hristo Georgijevski]], književnik<ref name=georgijevski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.<br>''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Vesna Goldsworthy]], književnica<ref name=goldsvorti1>[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''<br>''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''</ref><ref name=goldsvorti2>[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''<br>''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''</ref> * [[Mustafa Karahasan]], književnik<ref name=karahasan1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.<br>''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''</ref> * [[Danilo Kiš]], književnik<ref name=kis1>Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.<br>''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''</ref> * [[Božo Koprivica]], književnik<ref name=koprivica1>[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''<br>''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''</ref><ref name=koprivica2>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''<br>''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''</ref> * [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista<ref name=krleza1>Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.<br>''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''</ref><ref name=krleza2>Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.<br>''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''</ref> * [[Zofka Kveder]], književnica<ref name=kveder1>Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).<br>''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''</ref> * [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik<ref name=levicnik1>Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.<br>''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''</ref> * [[Milenko Maticki]], književnik, novinar<ref name=maticki1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.<br>''“Maticki Milenko, književnik; urednik "Politikinog" podlistka "Politika za decu". […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Predrag Matvejević]], književnik<ref name=matvejevic1>Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom) <br>''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''</ref><ref name=matvejevic2>[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''<br>''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''</ref><ref name=matvejevic3>[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''<br>''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''</ref><ref name=matvejevic4>[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''<br>''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''</ref> * [[Antun Mihanović]], književnik, pravnik, diplomata<ref name=mihanovic1>Шишић, Фердо: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/1937-Jugoslovenska-Misao.pdf Југословенска мисао. Историја идеје југословенског народног уједињења и ослобођења од 1790-1918.] Београд 1937, стр. 79.<br>''“Поносим се и тиме, што сам дошао и к Вашој Пресвијетлости, као к једином кнезу (владаоцу) нашега илирског народа.”</ref> * [[Milan Milišić]], pesnik<ref name=milisic1>Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.<br>''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''</ref><ref name=milisic2>[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''<br>''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''</ref><ref name=milisic3>[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''</ref> * [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor<ref name=muzijevic1>[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''<br>''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''</ref> * [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik<ref name=nazor1>Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.<br>''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''</ref> * [[Elvedin Nezirović]], književnik<ref name=nezirovic1>[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''<br>''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''</ref> * [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist<ref name=nikolaidis>[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''<br>''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''</ref> * [[Grozdana Olujić]], književnica<ref name=olujic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.<br>''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Muharem Omerović]], pjesnik<ref name=omerovic1>[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''<br>''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije "ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata"!”''</ref> * [[Eliezer Papo]], književnik i rabin<ref name=papo1>[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''<br>''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''</ref> * [[Siniša Pavić]], scenarista<ref name=pavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.<br>''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Muharem Pervić]], književni kritičar<ref name=pervic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.<br>''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik<ref name=pukmeister1>Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.<br>''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''</ref> * [[Dušan Radović]], književnik<ref name=radovic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''<br>''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''</ref> * [[Vujica Rešin Tucić]], književnik<ref name=resintucic1>Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.<br>''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''</ref><ref name=resintucic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.<br>''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Marko Ristić]], književnik i diplomata<ref name=ristic-andric-davico/> * [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik<ref name=sarajlic1>[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''<br>''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''</ref> * [[Bekim Sejranović]], književnik<ref name=sejranovic1>[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''<br>''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''</ref> * [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac<ref name=tiagostankovic1>[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''<br>''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''</ref><ref name=tiagostankovic2>[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''<br>''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''</ref> * [[Vlada Stojiljković]], književnik<ref name=stojiljkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.<br>''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture<ref name=suvin1>[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''<br>''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''</ref> * [[August Šenoa]], književnik<ref name=senoa1>Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.<br>''“Osim što je bio jedan od najvećih hrvatskih književnika, Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''</ref><ref name=senoa2>Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.<br>''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''</ref> * [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac<ref name=scepanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.<br>''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost "Erazmo"; urednik IP "Prometej", N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Zvonimir Šubić]], književnik<ref name=subic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.<br>''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''</ref> * [[Gvido Tartalja]], književnik<ref name=tartalja1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.<br>''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''</ref> * [[Slobodan Tišma]], književnik<ref name=stisma1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''<br>''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''</ref><ref name=stisma2>[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''<br>''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''</ref> * [[Dragan Todorović]], književnik, novinar<ref name=dtodorovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.<br>''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Lovro Toman]], pjesnik, političar<ref name=toman1>Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.<br>''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''</ref> * [[Marko Tomaš]], pjesnik<ref name=mtomas1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''<br>''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''</ref><ref name=mtomas2>[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''<br>''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''</ref> * [[Janez Trdina]], književnik<ref name=trdina1>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 302.<br>''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''</ref> * [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik<ref name=mvesovic1>[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''<br>''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''</ref><ref name=mvesovic2>[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''<br>''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''</ref><ref name=mvesovic3>[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''<br>''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''</ref> * [[Radonja Vešović]], književnik<ref name=rvesovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.<br>''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''</ref><ref name=rvesovic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.<br>''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''</ref> * [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište"<ref name=vidakovicpetrov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.<br>''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf<ref name=viskovic1>[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''<br>''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''</ref> * [[Stanko Vraz]], pjesnik, prevodilac<ref name=vraz1>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/vraz-stanko Vraz, Stanko] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''<br>''“Iste je godine u Grazu upoznao Lj. Gaja; surađivao je u Danici od prvoga broja, potpisujući se isprva kao »Ilir iz Štajera«.”''</ref> * [[Slobodan Zubanović]], književnik<ref name=zubanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.<br>''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nina Živančević]], pjesnikinja<ref name=zivancevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.<br>''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević Datoteka:Anton Aškerc.jpg|Anton Aškerc Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević Datoteka:ANTUN-MIHANOVIC.jpg|Antun Mihanović Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina Datoteka:Stanko_Vraz.jpg|Stanko Vraz </gallery> </center> == Komedija == * [[Peđa Bajović]], stand-up komičar<ref name=bajovic1>[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: "U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''<br>''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''</ref><ref name=bajovic2>[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''<br>''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''</ref><ref name=bajovic3>[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''<br>''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a koji su sve dio mog identiteta. Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''</ref><ref name=bajovic4>[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''<br>''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''</ref> == Kulinarstvo == * [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje<ref name=stanisic1>[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&nav_id=653173&yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&mm=11&nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''<br>''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''</ref><ref name=stanisic2>[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.<br>''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić </gallery> </center> == Ljekarstvo == * [[Ljubica Božinović]], kardiolog<ref name=bozinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.<br>''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar<ref name=dulic1>Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)<br>''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''</ref> * [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar<ref name=sgruden1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.<br>''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Ilanković]], neuropsihijatar, univ. profesor<ref name=ilankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 167.<br>''“Ilanković Nikola, načelnik Odeljenja za organske moždane bolesti u Institutu za psihijatriju KCS; profesor Medic. fakulteta, Bg.; šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja; preds. Sekcije za EEG i kliničku neurofiziologiju SLD; osnivač Laboratorije BU za kognitivne neuronauke i neuroinžinjering ('95). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica<ref name=misakovic1>[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''<br>''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''</ref> * [[Valentin Janežič]], lekar, pisac<ref name=vjanezic>Janežič, Valentin (Balant): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TX6C8UZR/fb80cf9c-4262-4b58-b163-3ba39b58d90b/PDF Adam Janoša z Roščiševa Roščiševsky], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 42 (1852), str. 341.<br>''“Gotovo je bila ta prikazen vsim Slovanom, posebno pa nam Jugoslavenom neobičajna in nenadjana, ker se navadno naši žlahtniki svojega naroda sramujejo, ga zapuščajo in mnogokrat […].”''</ref> * [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor<ref name=juzbasic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.<br>''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar<ref name=moricpetrovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.<br>''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''</ref> * [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar<ref name=vpopadic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.<br>''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''</ref> * [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor<ref name=draganpopovic1>Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.<br>''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''</ref> * [[Igor Radosavljević]], psihijatar<ref name=iradosavljevic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''<br>''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''</ref> * [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor<ref name=msimic1>[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''<br>''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''</ref><ref name=msimic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.<br>''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=msimic3>[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''<br>''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''</ref><ref name=msimic4>[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''<br>''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić Datoteka:Dr. Valentin Janežič Büste, Sankt Jakob im Rosental, Kärnten.jpg|Valentin Janežič Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav "Mirko" Simić </gallery> </center> == Muzika == * [[Ernest Ačkun]], klarinetista<ref name=ackun1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.<br>''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''</ref><ref name=ackun2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.<br>''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''</ref> * [[Husein Alijević]], pjevač<ref name=alijevic1>[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''<br>''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''</ref> * [[Šaban Bajramović]], pjevač<ref name=bajramovic1>[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''<br>''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''</ref> * [[Bebi Dol]], pevačica<ref name=bebidol1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.<br>''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Beki Bekić]], pevač<ref name=bekic1>[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''<br>''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''</ref> * [[Sergije Beljajev]], dirigent<ref name=beljajev1>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''<br>''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''</ref> * [[Bruno Bjelinski]], kompozitor<ref name=bjelinski2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.<br>''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''</ref> * [[Dara Bubamara]], pjevačica<ref name=darabubamara1>[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za "Avaz": Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''<br>''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''</ref> * [[Đorđe Ðogani]], pjevač<ref name=djogani1>[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''<br>''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''</ref> * [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor<ref name=dojcinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.<br>''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ "J. Slavenski", Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Vladimir Furduj]], muzičar<ref name=furduj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.<br>''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=furduj2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 131.<br>''“Furduj M. Vladimir, muzičar - bubnjar (r. 6. XI 1945, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac<ref name=glisic1>[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''<br>''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''</ref> * [[Zafir Hadžimanov]], pjevač<ref name=hadzimanov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.<br>''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''</ref> * [[Bojan Hreljac]], muzičar<ref name=hreljac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.<br>''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Ekrem Jevrić]], pevač<ref name=jevric1>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''<br>''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''</ref> * [[Vladimir Janković]], muzičar<ref name=vjankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.<br>''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Zoran Kalezić]], pevač<ref name=kalezic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.<br>''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Rastislav Kambasković]], kompozitor<ref name=kambaskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.<br>''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Boris Kovač]], glazbenik<ref name=bkovac>[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''<br>''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''</ref> * [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor<ref name=kkovac1>[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''<br>''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''</ref> * [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač<ref name=hoki1>[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''<br>''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''</ref><ref name=hoki2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''</ref><ref name=hoki3>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''<br>''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''</ref> * [[Lepa Brena]], pevačica<ref name=brena1>[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''<br>''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''</ref><ref name=brena2>[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''<br>''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''</ref><ref name=brena3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.<br>''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=brena4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.<br>''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj<ref name=lisinski1>[http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html Himna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190119121531/http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html |date=2019-01-19 }} Arhiv Jugoslavije<br>''“Pesmu "Hej Sloveni" napisao je u Pragu 1834, u vreme panslavističkog pokreta, Samuel-Samo Tomašik, Slovak po nacionalnosti. […] Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Lokner]], muzičar<ref name=lokner1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.<br>''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe "Bajaga i instruktori". […] P: Jugosloven”''</ref> * [[Dženan Lončarević]], pjevač<ref name=loncarevic1>[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''<br>''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''</ref><ref name=loncarevic2>[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''<br>''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''</ref> * [[Magnifico]], pjevač<ref name=magnifico1>[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''<br>''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''</ref><ref name=magnifico2>[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''<br>''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''</ref> * [[Milivoje Marković]], kompozitor<ref name=mmarkovic-sepe-181>[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''<br>''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''</ref><ref name=mmarkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.<br>''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar<ref name=mladenovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.<br>''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Redžo Mulić]], kompozitor<ref name=mulic1>[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''<br>''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''</ref><ref name=mulic2>[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''<br>''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''</ref> * [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik<ref name=nemecek1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.<br>''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV "Pink". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Istra Pečvari]], pijanistkinja<ref name=pecvari1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.<br>''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''</ref> * [[Vlastimir Peričić]], kompozitor<ref name=pericic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.<br>''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=pericic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.<br>''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''</ref> * [[Šako Polumenta]], pevač<ref name=špolumenta1>[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html "Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve": Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''<br>''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''</ref> * [[Esma Redžepova]], pevačica<ref name=eredzepova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.<br>''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Usnija Redžepova]], pjevačica<ref name=uredzepova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.<br>''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Senidah]], pevačica<ref name=senidah1>[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''<br>''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''</ref> * [[Mojmir Sepe]], kompozitor<ref name=mmarkovic-sepe-181/> * [[Šemsa Suljaković]], pevačica<ref name=suljakovic1>[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''<br>''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ivan Švager]], saksofonista<ref name=svager1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.<br>''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i "Dzezteta Ivana Švagera". […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dado Topić]], pjevač i muzičar<ref name=topic1>[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest "A sad adio" i muzika iz "Otpisanih": U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''<br>''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''</ref><ref name=topic2>[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''</ref><ref name=topic3>[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''<br>''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''</ref> * [[Bisera Veletanlić]], pjevačica<ref name=bveletanlic1>[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''<br>''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''</ref><ref name=bveletanlic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=bveletanlic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Senka Veletanlić]], pevačica<ref name=sveletanlic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=sveletanlic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac<ref name=vunturisevic1>[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''<br>''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''</ref> * [[Toma Zdravković]], pjevač<ref name=zdravkovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.<br>''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković </gallery> </center> == Nauka == * [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor<ref name=ahmetovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.<br>''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac<ref name=babukic1>Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.<br>''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''</ref><ref name=jdraskovic-babukic/> * [[Jovo Bakić]], sociolog<ref name=bakic1>[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''<br>''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''</ref> * [[Dževad Belkić]], fizičar<ref name=belkic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.<br>''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti<ref name=blazevic1>[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''<br>''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''</ref> * [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar<ref name=borojevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.<br>''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref> * [[Franjo Bradaška]], historičar<ref name=bradaska1>Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.<br>''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''</ref> * [[Boris Buden]], filozof<ref name=buden1>[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''<br>''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''</ref> * [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik<ref name=caf1>Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.<br>''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu slavne […].”''</ref><ref name=caf2>Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7SVW981B/03fb9f28-9e2b-425a-b964-56a4fc584b38/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 25 (1852), str. 205.<br>''“Bodi nam Jugoslavenom tedaj pravilo: I. r med konsonanti ino na kraju […].”''</ref> * [[Ivan Čolović]], etnolog<ref name=icolovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.<br>''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=colovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.<br>''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Vladimir Ćorović]], povjesničar<ref name=corovic1>Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.<br>''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''</ref> * [[Aleksa Đilas]], sociolog<ref name=adjilas1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''<br>''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''</ref><ref name=adjilas2>[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''<br>''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''</ref><ref name=adjilas3>[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''<br>''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”</ref><ref name=adjilas4>Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&printsec=frontcover&dq=editions:I4_wUiRXowIC&hl=de&sa=X&ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.<br>''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''</ref><ref name=djilas5>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.<br>''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=adjilas6>[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''</ref><ref name=adjilas7>[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''</ref> * [[Dejan Đokić]], historičar<ref name=djokic1>[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''<br>''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''</ref> * [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog<ref name=dvornikovic1>[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''<br>''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''</ref> * [[Egon Fekete]], lingvista<ref name=fekete1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.<br>''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=fekete2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.<br>''“Fekete B. Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf, naučni savetnik u Institutu za srpskohrvatski jezik u Beogradu (r. 11. VI 1931, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik<ref name=ifilipovic1>Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.<br>''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''</ref> * [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog<ref name=garasanin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.<br>''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Andrej Grubačić]], sociolog<ref name=grubacic1>Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&printsec=frontcover&dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&hl=de&sa=X&ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.<br>''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''</ref> * [[Katica Hedrih]], mašinski inženjer, univ. profesorica<ref name=hedrih1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.<br>''“Hedrih (Stevanović) Katica, redovni profesor (za pr. Elastidinamika, Otpornost materijala i Teorija nelinearnih oscilacija) i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta, Niš; gl. i odg. urednik časopisa "Facta Universitatis"; nauč. saradnik Matemat. instituta SANU; ekspert Sav. ministarstva za nauku i tehnologiju. […] P: Jugoslovenka, srpske nacionalnosti; […].”''</ref> * [[Fedor Herbut]], fizičar<ref name=herbut1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.<br>''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''</ref><ref name=herbut2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.<br>''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''</ref> * [[Jelisaveta Ibrovac]], profesor, prevoditelj<ref name=ibrovac1>Ибровац, Јелисавета (Демирова, Мирка): [https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_E74E1D9A175FE5728805716D3DEA6D36/1922/k001?fullscreen#page/492/mode/1up Молиерова прослава у Паризу], у: Српски књижевни гласник, Нова серија, књ. V бр. 1 (1922), стр. 463.<br>''“Ми Југословени смо са поносом могли истаћи да је наш песник и народни мученик Франкопан дао један од првих превода Молиера у опште.”''</ref> * [[Fran Ilešič]], književni povjesničar, publicist<ref name=ilesic1>Ilešič, Fr.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-P2B6NX9A/099c4d73-b7c1-4486-9729-7487689a5bd4/PDF Vse pleše. Balada — ballata.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 1 (1899), str. 49.<br>''“Pohlevno nasprotujoč, je nekdo iz ozadja izrekel svoje pomisleke o Čukovem modrovanju, češ, mi Jugoslovani s svojim »kolom« se pač dobro vrtimo v krogu, a naprej ne pridemo, ne napredujemo.”''</ref> * [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor<ref name=ivic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.<br>''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Anton Janežič]], filolog<ref name=janezic1>Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.<br>''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''</ref> * [[Božidar Jezernik]], etnolog<ref name=jezernik1>[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''<br>''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''</ref> * [[Đokica Jovanović]], sociolog<ref name=jovanovic1>[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''<br>''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''</ref> * [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar<ref name=kakas1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.<br>''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog<ref name=kisjuhas1>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''<br>''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''</ref> * [[Ivan Klajn]], jezikoslovac<ref name=klajn1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.<br>''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Maja Korać]], sociolog<ref name=korac1> Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.<br>''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''</ref> * [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar<ref name=kotevska1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.<br>''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika "Bis"; […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Boško Kovačević]], sociolog<ref name=kovacevic1>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''<br>''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''</ref> * [[Fran Kovačič]], teolog, historičar<ref name=kovačič1>Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&newbks=1&newbks_redir=0&printsec=frontcover&hl=de#v=onepage&q&f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.<br>''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''</ref> * [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar<ref name=kraljevicbalalic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.<br>''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''</ref> * [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar<ref name=sakcinski1>I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.<br>''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''</ref><ref name=sakcinski2>Smičiklas, Tade; Marković, Franjo: Matica Hrvatska od godine 1842. do godine 1892. Spomen-knjiga. Zagreb 1892, str. 160.<br>''“Očekivamo pako od nje, da nam one strane što brže pridruži, koje po historiji i zakonu ili po krvi i poreklu našoj državi ili našemu jugoslavenskomu narodu pripadaju.”''</ref> * [[Đuro Kurepa]], fizičar<ref name=djkurepa1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.<br>''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''</ref> * [[Milan Kurepa]], fizičar<ref name=mkurepa1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.<br>''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''</ref><ref name=mkurepa2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.<br>''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''</ref> * [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog<ref name=ljubic1>Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)<br>“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].</ref> * [[Ivan Macun]], književni povjesničar<ref name=macun1>Macun, Ivan: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TZWJKXHW/f39ff886-a3b5-4dc5-967b-8f5d499a8755/PDF Cvetje slovenskiga pesničtva.] Trst 1850, str. 4.<br>''“Poglej samo nekaj malo na polje slavjanskih narodnih pesem in boš vidil u Čehih, Poljakih in posebno u nas Jugoslavjanih množinu sadja najlepšega, z katerim bo se težko kater si bodi drugi narod hvaliti zamogel.”''</ref> * [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti<ref name=madjaric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.<br>''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''</ref> * [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac<ref name=majar1>Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.<br>''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''</ref> * [[Petar Matković]], geograf<ref name=pmatkovic1>Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.<br>''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''</ref> * [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor<ref name=mesinger1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.<br>''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nada Milašin]], naučnik<ref name=milasin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.<br>''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vojin Milić]], sociolog<ref name=milic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.<br>''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Miljanić]], inženjer elektrotehnike, univ. profesor<ref name=miljanic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 348.<br>''“Miljanić Petar, akademik, sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehn. fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Navratil]], jezikoslovac<ref name=navratil1>N., J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7IS7KTWC/de1d2076-efac-45c3-b8f8-6afcd0997ccc/PDF Želja jezikoznanska o novem letu vsim Slovencom, posebno pisateljem slovenskim v prevdarek], u: Slovenska bčela, letnik 4, številka 8 (1853), str. 63.<br>''“Tudi govorimo vsi Slovenci in Jugoslovani; Ne dam mu naj manje […].”''</ref> * [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar<ref name=anikolic1>[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.<br>''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''</ref> * [[Viktor Novak]], istoričar<ref name=novak1>[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''<br>''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''</ref> * [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor<ref name=opavski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.<br>''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=opavski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.<br>''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''</ref> * [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor<ref name=panic1>[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''<br>''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''</ref><ref name=panic2>[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''<br>''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''</ref> * [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva<ref name=pavlovski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.<br>''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar<ref name=pavlowitch1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''<br>''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''</ref> * [[Miljenko Perić]], fizikohemičar<ref name=mperic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 413.<br>''“Perić Miljenko, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF, Bg. (za pr. Kvantna hemija i molekulske strukture); šef Katedre za molekulske strukture; prodekan za nastavu. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Vesna Pešić]], sociološkinja<ref name=vpesic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''<br>''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''</ref> * [[Nebojša Popov]], sociolog<ref name=popov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.<br>''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista "Republika" (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor<ref name=tpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.<br>''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Dušan Puhalo]], anglista<ref name=puhalo1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.<br>''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik<ref name=racki1>Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.<br>''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''</ref><ref name=racki2>Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.<br>''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''</ref><ref name=strossmayer-racki/><ref name=racki31>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 216.<br>''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''</ref> * [[Ivan Radetić]], jezikoslovac<ref name=radetic1>Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.<br>''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''</ref> * [[Božo Radman]], agronom<ref name=radman1>[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''<br>''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''</ref> * [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine<ref name=dradosavljevic>[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.<br>''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''</ref> * [[Ljubiša Rajić]], lingvist<ref name=rajic1>[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''<br>''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''</ref><ref name=rajic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.<br>''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar<ref name=sribnikar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.<br>''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nikola Rot]], profesor psihologije<ref name=rot1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.<br>''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Obrad Savić]], filozof<ref name=obradsavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.<br>''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa "The Belgrade circle". […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja<ref name=ssavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.<br>''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica<ref name=simakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.<br>''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Đorđe Stanković]], povjesničar<ref name=djstankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.<br>''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka<ref name=dstojanovic1>[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''<br>''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''</ref><ref name=dstojanovic2>[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''<br>''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''</ref> * [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava<ref name=skaric1>[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''</ref><ref name=skaric2>[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&id=9&setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''</ref> * [[Slobodan Šoja]], historičar<ref name=soja1>[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''<br>''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''</ref> * [[Jorjo Tadić]], istoričar<ref name=jtadic1>Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&printsec=frontcover&hl=de&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.<br>''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''</ref><ref name=tadic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.<br>''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''</ref> * [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar<ref name=ntadic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.<br>''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Tesla]], izumitelj<ref name=tesla1>[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.<br>''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''</ref> * [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar<ref name=tomovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.<br>''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka<ref name=trgovcevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.<br>''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=trgovcevic2>[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''<br>''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''</ref> * [[Milan Trtanj]], fizikohemičar<ref name=trtanj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.<br>''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke "Vinca". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Vladeta Urošević]], fizičar<ref name=urosevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.<br>''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća "Metrologia". […] P: Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Vejvoda]], politikolog<ref name=vejvoda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vejvoda2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar<ref name=vernic1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.<br>''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''</ref> * [[Radina Vučetić]], historičarka<ref name=vucetic1>[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''<br>''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''</ref><ref name=vucetic2>[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''<br>''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''</ref> * [[Sreten Vujović]], sociolog<ref name=svujovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.<br>''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Emir Zelenhasić]], univerzitetski profesor<ref name=zelenhasic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 643-644.<br>''“Zelenhasić Emir, redovni profesor Građevinskog fakulteta, Subotica (za pr. Hidrologija i Osnovi hidrotehnike); šef Katedre za hidrotehniku. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić Datoteka:Fran Ilešič.jpg|Fran Ilešič Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić Datoteka:MacunIvan.jpg|Ivan Macun Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić Datoteka:Ivan Navratil.jpg|Ivan Navratil Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda </gallery> </center> == Novinarstvo i publicistika == * [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor<ref name=bjelica1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Olga Božičković]], novinarka<ref name=bozickovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Božičković Olga, slobodni novinar. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Burzan]], novinar<ref name=burzan1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 68.<br>''“Burzan Nikola, novinar; urednik-komentator u Spoljno-političkoj rubrici "Naše Borbe". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Angelina Čakširan]], novinarka<ref name=caksiran1>[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''<br>''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''</ref> * [[Đorđe Dragojlović]], novinar<ref name=dragojlovic1>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''</ref> * [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar<ref name=mdjilas1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''<br>''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''</ref> * [[Jug Grizelj]], novinar<ref name=grizelj1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.<br>''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''</ref><ref name=grizelj2>[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''<br>''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''</ref> * [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor<ref name=gruhonjic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''<br>''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''</ref><ref name=gruhonjic2>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''<br>''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''</ref><ref name=gruhonjic3>[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''<br>''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''</ref> * [[Zdravko Huber]], novinar, urednik<ref name=huber1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.<br>''“Huber Zdravko, novinar, urednik u "Našoj Borbi". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik<ref name=dilic1>[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''<br>''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''</ref> * [[Viktor Ivančić]], novinar<ref name=ivancic1>[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''<br>''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''</ref> * [[Željko Ivanović]], novinar<ref name=zivanovic1>[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''<br>''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''</ref> * [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar<ref name=kirigin1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.<br>''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''</ref> * [[Ferdo Kočevar]], publicist<ref name=kocevar1>Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.<br>''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''</ref> * [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist<ref name=konjhodzic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.<br>''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''</ref> * [[Anton Kos]], publicist<ref name=kos1>A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.<br>''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''</ref> * [[Boro Krivokapić]], novinar<ref name=krivokapic1>[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''<br>''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''</ref> * [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor<ref name=lukac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.<br>''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''</ref> * [[Svetlana Lukić]], novinarka<ref name=lukic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.<br>''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija "B-92" (od '96). [...] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Petar Luković]], novinar<ref name=lukovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.<br>''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista "Vreme". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik<ref name=tmarkovic1>[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''<br>''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''</ref> * [[Rusko Matulić]], publicista<ref name=matulic1>[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''<br>''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''</ref> * [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident<ref name=mihajlov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.<br>''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''</ref> * [[Živko Milić]], novinar, publicista<ref name=milic>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.<br>''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''</ref> * [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar<ref name=mujcinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.<br>''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu "Politika ekspres", Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ivan Rizinger]], novinar<ref name=rizinger1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije "Pobeda" (od '90) i diskografske kuće "Take It Or Leave It", Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Teofil Pančić]], novinar<ref name=pancic1>[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''<br>''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''</ref><ref name=pancic2>[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''<br>''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''</ref> * [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Milorad Roganović]], novinar<ref name=roganovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Roganović Milorad, novinar. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik<ref name=sabljakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.<br>''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dragoslav Simić]], novinar<ref name=dsimic1>[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''<br>''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''</ref> * [[Tamara Skrozza]], novinarka<ref name=skrozza1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''<br>''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''</ref> * [[Karel Slanc]], publicista, političar<ref name=slanc1>Slanc, Karel: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-S4HN0TV0/959837c4-8301-4745-ada5-32ea3243c15d/PDF Avstrijski Jugoslovani in morje.] Gorica 1912, str. 11.<br>''“Zdaj, ko ste Avstriji priklopljeni Bosna in Hercegovina, nas je v državi precej Jugoslovanov.”''</ref> * [[Jelena Sofronijevic]], novinarka<ref name=sofronijevic1>[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''<br>''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''</ref> * [[Grujica Spasović]], novinar, urednik<ref name=spasovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.<br>''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''</ref> * [[Gordana Suša]], novinarka<ref name=susa1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.<br>''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu "Naša Borba"; urednik Video nedeljnika "VIN"; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Hari Štajner]], novinar<ref name=stajner1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.<br>''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista "Vreme"; direktor "Medija centra", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Zaharije Trnavčević]], novinar<ref name=trnavcevic1>[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''<br>''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''</ref> * [[Pavel Turner]], publicist<ref name=turner1>Turner, Pavel (Dr. Ahasverus): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-FNQV7UL2/a4dbb24c-fb60-4883-89f7-5642a8a8d5d0/PDF Beseda o jugoslovanskih razmerah], u: Kres, godina 1 br. 7 (1881), str. 396.<br>''“Mi Jugoslovani bi se vselej morali naravno najbližje rodne brate čutiti in po tem čutenji bi se moralo naše strmljenje in občenje med seboj ravnati, pa je li tako?”''</ref> * [[Boris Varga]], novinar, politolog<ref name=varga1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''<br>''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''</ref> * [[Vekoslav Vakaj]], publicist<ref name=vakaj1>Vakaj, Vekoslav: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-RSB1W1PC/7e8d6513-919f-4967-b288-eaa869d44904/PDF Jugoslovani v zlati Pragi in slavnem Velegradu. Potopisne črtice.] Maribor 1886, str. 58.<br>''“Jugoslovani smo obljubili tukaj pri altarju slovanske vzajemnosti: da se hočemo napiti tukaj slovanskega rodo- in domoljubja.''</ref> * [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica<ref name=gvujovic1>[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''<br>''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić Datoteka:Karel Slanc.jpg|Karel Slanc Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević </gallery> </center> == Obaveštajstvo == * [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar<ref name=djurasinovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.<br>''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''</ref> == Odvjetništvo == * [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava<ref name=spopovic1>Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.<br>''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''</ref><ref name=spopovic2>[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''<br>''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem "s tom vrstom identifikacije".”''</ref><ref name=spopovic3>[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''<br>''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''</ref><ref name=spopovic4>[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''<br>''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović </gallery> </center> == Politika == === 21. vijek === * [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat<ref name=kopecni1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.<br>''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke "Vinča". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Đorđe Subotić]], politički aktivista<ref name=subotic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''<br>''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''</ref> === 20. vek === * [[Božidar Adžija]], političar, revolucionar, publicist<ref name=adzija1>Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.<br>''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''</ref> * [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar<ref name=agbaba1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.<br>''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''</ref><ref name=agbaba2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.<br>''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''</ref> * [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar<ref name=bijedic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.<br>''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa<ref name=Tito1>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.<br>''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''</ref><ref name=Tito2>Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.<br>''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«</ref> * [[Vice Buljan]], političar, revolucionar<ref name=buljan1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.<br>''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.<br>''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''</ref> * [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar<ref name=danilovic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.<br>''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar<ref name=dapcevic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.<br>''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar<ref name=dugonjic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.<br>''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Đuro Đaković]], politički djelatnik<ref name=djakovic1>Broz Tito, Josip: Sekretar mjesnog komiteta, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_1.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 1. Zagreb 1982, str. 17.<br>''»Ne treba zaboraviti ni to da mi Jugoslaveni imamo jednu rđavu osobinu«, rekao je Đaković, »a to je da sve odluke i prijedloge jednoglasno usvajamo ali ih ne provodimo u djelo«.''</ref> * [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Sava Kosanović]], političar, diplomata<ref name=skosanovic1>Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.<br>''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''</ref> * [[Hinko Krizman]], političar<ref name=krizman1>Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.<br>''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''</ref> * [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general<ref name=krstulovic1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.<br>''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''</ref><ref name=krstulovic2>Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''<br>''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Grga Jankes]], političar, revolucionar<ref name=jankes1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.<br>''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''</ref><ref name=jankes2>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.<br>''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Romano Moric]], političar, revolucionar<ref name=moric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.<br>''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''</ref> * [[Radovan Papić]], političar, revolucionar<ref name=rpapic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.<br>''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''</ref> * [[Puniša Perović]], političar, revolucionar<ref name=perovic1>VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.<br>''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''</ref> * [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore<ref>''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”</ref><ref>''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”</ref> * [[Moša Pijade]], političar, revolucionar<ref name=pijade1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.<br>''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''</ref> * [[Svetozar Pribićević]], političar<ref name=pribicevic1>Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.<br>''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''</ref> * [[Gavrilo Princip]], revolucionar<ref name=princip1>Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.<br>''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''</ref><ref name=princip2>[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''<br>''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''</ref><ref name=princip3>[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave "Mali mi je ovaj grob": Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''<br>''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''</ref> * [[Vaso Radić]], političar, revolucionar<ref name=vradic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.<br>''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar<ref name=rankovic1>VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.<br>''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''</ref> * [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=ivanribar1>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. LXII.<br>''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''</ref> * [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=jribar1>Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.<br>''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''</ref><ref name=jribar2>Petričević, Jurica Ribar, str. 99.<br>''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''</ref> * [[Paško Romac]], političar, revolucionar<ref name=romac1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.<br>''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''</ref> * [[Frano Supilo]], političar<ref name=supilo1>Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230810230215/https://hrcak.srce.hr/file/333440 |date=2023-08-10 }}, u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.<br>''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''</ref> * [[Zaim Šarac]], političar<ref name=sarac1>Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)<br>''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Pero Šoć]], političar, književnik<ref name=soc1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.<br>''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''</ref> * [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=vlahovicl>Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.<br>''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''</ref> * [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar<ref name=vlatkovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.<br>''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''</ref> * [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Gregor Žerjav]], političar<ref name=zerjav1>[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''<br>''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''</ref> === 19. vijek === * [[Janko Drašković]], političar<ref name=jdraskovic-babukic>Ивић, Алекса: Архивска грађа о југословенским књижевним и културним радницима. Књига четврта. 1723–1887. Београд 1935, стр. 250.<br>''“Za Vaše pomnjive i neumorne trude koje Vi do sada pišući svakoverstne članke u različitih žurnalih, za razsvetlenje istinitih i čovečanstvu za bolji i plemenitii život neobhodno potrebitih koristnih stvarih, ne manje za uzdržanje i obranjenje našega naroda slavjanskoga u obće, a ilirskoga napose od nasilnih zlotvorah izkazaste: ne možemo mi prepustiti, da Vama, usled zaključka našega u obćenitom 24 sečnja t. g. obderžavanom saboru u ime celoga našega „družtva Čitaonice ilirske zagrebačke ne zahvalimo i u napredak i u Vašu nama dragocenu ljubav i prijateljstvo ne preporučimo.” * [[Andrej Einspieler]], političar, publicist<ref name=einspieler1>Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.<br>''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''</ref> * [[Janez Bleiweis]], političar, publicist<ref name=bleiweis1>Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.<br>''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''</ref> * [[Josip Jelačić]], državnik, general<ref name=jelacic1>Šidak, Jaroslav: [https://hrcak.srce.hr/file/76682 Prilozi hrvatskoj povijesti za revolucije 1848.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220617222234/https://hrcak.srce.hr/file/76682 |date=2022-06-17 }}, u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, knj. 9, br. 1 (1976), str. 60.<br>''“Pri okolnostima takovim dakle, samo ako mi Jugoslaveni budemo složni i jedan drugoga budemo pomagali, naša pravedna stvar mora srećnim uspěhom uvienčana biti.”''</ref> * [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist<ref name=ljubusak1>Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&pg=PR7&dq=istocno+blago+ljubusak&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&q&f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.<br>''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''</ref> * [[Lovro Monti]], političar<ref name=monti1>Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.<br>''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''</ref> * [[Radoslav Razlag]], političar, pisac<ref name=razlag1>Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.<br>''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''</ref> * [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik<ref name=zarnik1>Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.<br>''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''</ref><ref name=zarnik2>Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.<br>''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin Datoteka:Draskovicj.png|Janko Drašković Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić Datoteka:Đuro Đaković.JPG|Đuro Đaković Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler Datoteka:Ban-josip-jelacic.jpg|Josip Jelačić Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav </gallery> </center> == Privreda == * [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji<ref name=dcvetkovic1>[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''<br>''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''</ref><ref name=ajosipovic2>[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''<br>''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''</ref> * [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista<ref name=vivanovic1>Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)<br>''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''</ref><ref name=vivanovic2>[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''<br>''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''</ref><ref name=vivanovic3>[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''<br>''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''</ref> * [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač<ref name=aleksandarjosipovic1>[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''<br>''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''</ref><ref name=ajosipovic2/> * [[Milan Popović]], poduzetnik<ref name=milanpopovic1>[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''<br>''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''</ref> * [[Petar Tutavac]], privrednik<ref name=tutavac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.<br>''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista<ref name=vukobrat1>[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.<br>''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''</ref><ref name=vukobrat2>[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''<br>''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''</ref> * [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek<ref name=šimunec1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.<br>''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović </gallery> </center> == Religija == * [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar<ref name=jusufspahic1>[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar "Vreme"; broj 844, 08.03.2007.''<br>''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''</ref><ref name=jusufspahic2>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''<br>''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''</ref> * [[Nedeljko Kačavenda]], pastor<ref name=kacavenda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.<br>''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref> * [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar<ref name=simandl1>Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.<br>''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''</ref> * [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar<ref name=strossmayer1>Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.<br>''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''</ref><ref name=strossmayer2>Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.<br>''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''</ref><ref name=strossmayer-racki>Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.<br>''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''</ref><ref name=strossmayer3>Grbešić, Grgo: [https://hrcak.srce.hr/file/146668 Od ilirskoga pokreta i jugoslavenske ideje do neuralgičnih točaka u hrvatsko-srpskim odnosima u 20. stoljeću], u: Diacovensia, god. 21 br. 1 (2013), str. 90.<br>''Prigodom stogodišnjice Matice srpske (1826.-1926.) Ljubomir Lotić zapisao je o Strossmayeru sljedeće: »Ovaj veliki Jugoslaven dao je Matici srpskoj legat od 1000 kruna. […]«''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer </gallery> </center> == Sport == * [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak<ref name=alagic1>[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''<br>''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''</ref> * [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser<ref name=armenulic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.<br>''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=armenulic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.<br>''“Armenulić Đ. Radmilo, savezni kapiten Teniske reprezentacije Jugoslavije (r. 6. III 1938, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Marijan Beneš]], boksač<ref name=benes1>[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''<br>''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''</ref><ref name=benes2>[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''<br>''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''</ref><ref name=benes3>[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za "Blic" Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''<br>''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''</ref> * [[Stjepan Bobek]], fudbaler<ref name=bobek1>[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''<br>''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''</ref> * [[Miodrag Božović]], nogometni trener<ref name=bozovic1>[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''<br>''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''</ref><ref name=bozovic2>[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio "orlove": Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''<br>''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''</ref> * [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš<ref name=damjanovic1>[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog "paketa", za "Glas": Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''<br>''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''</ref> * [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš<ref name=gudelj1>[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''<br>''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''</ref> * [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener<ref name=ivkov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.<br>''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Anton Josipović]], bokser<ref name=antonjosipovic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''<br>''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku "nacionalnost" upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''</ref><ref name=antonjosipovic2>[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''<br>''Brzo mu je u olimpijskom selu "skrenuta" pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''</ref> * [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš<ref name=karabatic1>[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''<br>''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''</ref> * [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser<ref name=karakasevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.<br>''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač<ref name=karasi1>[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''<br>''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za "Dan".''</ref> * [[Dane Korica]], atletičar<ref name=korica1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.<br>''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK "Crvena zvezda", Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''</ref> * [[Refik Kozić]], bivši nogometaš<ref name=kozic1>[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''<br>''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''</ref> * [[Ivan Matošević]], reli vozač<ref name=matosevic1>[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''<br>''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''</ref> * [[Franjo Mihalić]], atletičar<ref name=mihalic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.<br>''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu "Partizan". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš<ref name=mijatovic1>[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima "Ja sam Jugosloven": Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''<br>''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''</ref> * [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač<ref name=nikic1>[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''<br>''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''</ref> * [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener<ref name=osim1>[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''<br>''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''</ref><ref name=osim2>[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest "Pijanac", penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''<br>''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''</ref> * [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener<ref name=paunovic1>[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.<br>''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''</ref> * [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]<ref name=mpesic>[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''<br>''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''</ref> * [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener<ref name=spesic1>[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''<br>''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''</ref><ref name=spesic2>[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&mm=01&dd=19&nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''<br>''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''</ref><ref name=spesic3>[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html "Ich bleibe Jugoslawe!"] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''<br>''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''</ref><ref name=spesic4>[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: "Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia"] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''<br>''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''</ref> * [[Velimir Petković]], rukometni trener<ref name=petkovic1>[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''<br>''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''</ref> * [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista<ref name=dusanpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.<br>''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven”''</ref> * [[Dževad Prekazi]], fudbaler<ref name=prekazi1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''<br>''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''</ref><ref name=prekazi2>[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''<br>''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''</ref> * [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista<ref name=radjenovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.<br>''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK "Roma" (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Monika Seleš]], bivša tenisačica<ref name=seles1>[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''<br>''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''</ref> * [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener<ref name=slavnic1>[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za "Blic": Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''<br>''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''</ref> * [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista<ref name=sostar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.<br>''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK "Barselona", Barselona. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener<ref name=tanjevic1>[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''<br>''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''</ref><ref name=tanjevic2>[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''<br>''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''</ref><ref name=tanjevic3>[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''<br>''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''</ref><ref name=tanjevic4>[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''</ref> * [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener<ref name=tirnanic>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.<br>''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Trifunović]], šahist<ref name=ptrifunovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.<br>''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''</ref> * [[Eleonora Vild]], košarkašica<ref name=vild1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.<br>''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK "Vemeks", Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Duško Vujošević]], košarkaški trener<ref name=vujosevic1>[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''</ref><ref name=vujosevic2>[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''<br>''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''</ref><ref name=vujosevic3>[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''</ref> * [[Veselin Vujović]], rukometni trener<ref name=vvujovic1>[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''<br>''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''</ref><ref name=vvujovic2>[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''</ref><ref name=vvujovic3>[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''<br>''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović Datoteka:Duško Vujošević.jpg|Duško Vujošević Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović </gallery> </center> == Televizija i radio == * [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka<ref name=kuzet1>[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''<br>''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''</ref><ref name=kuzet2>[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''<br>''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''</ref> * [[Daško Milinović]], radijski voditelj<ref name=milinovic1>[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''<br>''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''</ref><ref name=milinovic2>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''<br>''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''</ref><ref name=milinovic3>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''<br>''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović </gallery> </center> == Umetnost == * [[Marina Abramović]], umjetnica performansa<ref name=abramovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.<br>''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf<ref name=aleksic1>[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''</ref> * [[Mrđan Bajić]], vajar<ref name=mbajic1>[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''<br>''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''</ref><ref name=mbajic2>[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''<br>''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka "Nepouzdani pripovedač", da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''</ref><ref name=mbajic3>[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''<br>''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''</ref> * [[Danica Basta]], slikarka<ref name=basta1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.<br>''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vjera Biller]], slikarica<ref name=biller1>Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.<br>''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“</ref> * [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica<ref name=ebregovic1>[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''</ref><ref name=ebregovic2>[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - "Ne treba tražiti nove razloge za podjele"] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''<br>''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''</ref><ref name=ebregovic3>[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! "Ja sam Jugoslovenka", a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''<br>''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''</ref> * [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner<ref name=cehovin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.<br>''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Božidar Damjanovski]], slikar<ref name=damjanovski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.<br>''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik<ref name=demnievska1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.<br>''“Demnievska Evgenija, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Emir Dragulj]], grafičar<ref name=dragulj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.<br>''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nikola Džafo]], slikar<ref name=dzafo1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.<br>''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista "Republika". […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Branko Gavrić]], grafički dizajner<ref name=gavric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.<br>''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme "Total Design" DOO. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nandor Glid]], vajar<ref name=glid1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.<br>''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''</ref><ref name=glid2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 137.<br>''“Glid A. Nandor, vajar; redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna - u penziji (r. 12. XII 1924, Subotica). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''</ref> * [[Đorđe Ilić]], slikar, univ. profesor<ref name=djilic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 168.<br>''“Ilić Đorđe, slikar; redovni profesor Arhitektonskog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven, […].”''</ref> * [[Darija Kačić]], slikarka<ref name=kacic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.<br>''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner<ref name=kostandinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.<br>''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista<ref name=krizanic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.<br>''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''</ref> * [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka<ref name=opresnik1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.<br>''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Gradimir Pankov]], balet majstor<ref name=pankov1>[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''<br>''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''</ref> * [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik<ref name=dpapic1>[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]]. ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''<br>''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''</ref> * [[Ljuba Popović]], slikar<ref name=ljpopovic1>[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''<br>''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''</ref> * [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka<ref name=rakocevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.<br>''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ivan Rendić]], kipar<ref name=rendic1>Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.<br>''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''</ref> * [[Mateja Rodiči]], slikar<ref name=rodici1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor<ref name=aslijepcevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.<br>''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''</ref> * [[Marija Tišma]], slikarka<ref name=mtisma1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.<br>''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Emma Varga]], dizajner stakla<ref name=varga-marodic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.<br>''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vladimir Veličković]], slikar<ref name=velickovic1>[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''<br>''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''</ref><ref name=velickovic2>[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''<br>''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''</ref> * [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina<ref name=vukicevic1>[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''<br>''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković </gallery> </center> == Vojska == * [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar<ref name=antic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.<br>''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''</ref> * [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine<ref name=buzov1>[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''<br>''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''</ref><ref name=buzov2>[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''<br>''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''</ref> * [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar<ref name=nkaranovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.<br>''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''</ref> * [[Vlado Lončarić]], partizanski i španski borac<ref name=loncaric1>Lončarić, Vlado: Ponovo u Zagrebu, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_3.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 3. Zagreb 1984, str. 49.<br>''“Poslije neuspjeha oružane borbe demokratskih i progresivnih snaga, mi Jugoslaveni bili smo u logorima u Francuskoj oko 28 mjeseci.”''</ref> * [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar<ref name=mmatkovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.<br>''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''</ref> * [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar<ref name=nadj1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.<br>''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar<ref name=primorac>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.<br>''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''</ref> * [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj<ref name=radicevic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''<br>''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac </gallery> </center> == Druge oblasti == * [[Anton Bezenšek]], stenograf, prevodilac<ref name=bezensek1>Bezenšek, Ant. J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-76POZL0A/a287f66c-8022-4d9f-80fb-dfd3c5294854/PDF Vabilo k naročbi], u: Slovenec, god. 4 br. 13. (1876), str. 4.<br>''“Ozrimo se na naše severne brate Čehe, Ruse in Poljake, koji so vže pred več leti začeli gojiti to Rimljanom in Grkom znano, a v novejem času od Nemcev iz nova prerojeno in modernim jezikom priredeno umetnost – stenografijo, pa primerjajmo naše delovanje na tem polju z njihovim, to moramo priznati, da smo zares precej zaostali, in da je skrajni čas, da se tudi v tem obziru prebudimo k delu in napredovanju, a to vsi Jugoslaveni zajedno v duhu bratske sloge in vzajemnosti.”''</ref> * [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat<ref name=biserko1>Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.<br>''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''</ref><ref name=biserko2>Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, skice za portret. Beograd 2018, str. 33.<br>''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''</ref> * [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka<ref name=acorovic1>[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''<br>''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''</ref><ref name=corovic2>[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''<br>''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja<ref name=dabizinovic1>Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.<br>''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''</ref> * [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka<ref name=haas1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.<br>''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''</ref> * [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner<ref name=ille1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.<br>''“Ille Eduard, direktor "Jugokoncerta", Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar<ref name=kostrencic1>Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220618015253/https://hrcak.srce.hr/file/314359 |date=2022-06-18 }}, u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.<br>''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''</ref> * [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite<ref name=krnjajic1>[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''<br>''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''</ref> * [[Ašok Murti]], poznati stilista<ref name=murti1>[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''<br>''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''</ref><ref name=murti2>[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online<br>''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''</ref> * [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik<ref name=schedlich1>[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''<br>''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''</ref> * [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a<ref name=jslijepcevic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''<br>''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''</ref> * [[Maja Veseli]], kulturni radnik<ref name=veseli1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.<br>''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Anton Bezenšek2.jpg|Anton Bezenšek Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas </gallery> </center> == Povezano == * [[Jugoslaveni]] * [[Jugoslavenstvo]] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist|colwidth=30em}} [[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]] [[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]] fw5dzinn05u5m7lc35uo5y3luy42gue 0 4677903 42689607 41816998 2026-09-14T11:27:31Z Edgar Allan Poe 29250 42689607 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Političar | ime = Francisco de Paula Santander | slika =General_Santander.jpg | opis_slike =Franciscov [[portret]] | ime pri rođenju = | datum_rođenja = [[2. april]] [[1792]]. | mesto_rođenja =[[Villa del Rosario, Norte de Santander|Villa del Rosario]] | datum_smrti = [[17. decembar]] [[1830]]. | mesto_smrti= [[2. april]] [[1792]]. | država_smrti =[[Republika Nova Granada]] | veb= | država_rođenja =[[Vicekraljevstvo Nova Granada|Kolonija Vicekraljevstvo Nova Granada]] | državljanstvo = | narodnost = | poreklo = | veroispovest= [[katolik]] | partija= | supružnik=Sixta Tulia Pontón y Piedrahita | deca= | univerzitet= | profesija= | funkcija 1= [[predsednik]] [[Republika Nova Granada|Republike Nova Granada]] | izbori 1 = | datum funkcije 1 = | početak funkcije 1 =[[1833]]. | kraj funkcije 1 = [[1837]]. | predsednik 1 = | reizbor 1 = | predsednik vlade 1= | vlada 1 = | prethodnik 1 =José María Obando | naslednik 1 =José Ignacio de Márquez | funkcija 2= podpredjsjednik [[Velika Kolumbija|Velike Kolumbije]] | izbori 2 = | datum_funkcije 2 = | početak funkcije 2 = [[1821]] | kraj funkcije 2 = [[1827]] | predsednik 2 = | prethodnik 2 = Francisco Antonio Zea | naslednik 2 = Juan German Roscio | amblem= | potpis= | spisak= }} '''Francisco de Paula Santander''' ([[Villa del Rosario, Norte de Santander|Villa del Rosario]], [[2. april]] [[1792]]. - [[Bogotá]], [[6. maj]] [[1840]].), bio je [[vojnik]], [[državnik]] i uz [[Simón Bolívar|Simóna Bolívara]] lider [[Borba_za_nezavisnost_Latinske_Amerike|Borbe za nezavisnost Latinske Amerike]], koji je u [[period]]u [[1833]]. - [[1837]]. bio [[predsjednik]] novoosnovane [[Republika Nova Granada|Republike Nova Granada]] ([[Kolumbija]]).<ref name=brit/> == Biografija == Santander je napustio [[pravo|pravni]] [[fakultet]] [[1810]]. kako bi se pridružio [[ustanak|ustaničkoj]] vojsci u kojoj je brzo je napredovao. Izbjegao je [[Špansko Carstvo|španjolsku]] [[Kontraofanziva|kontraofenzivu]] [[1816]]. i zarobljavanje bijegom na [[istok]] u [[dolina|dolinu]] [[Orinoco|Orinica]]. U [[Simón Bolívar|bolívarovu]] vojsku se vratio [[1819]]. kao [[brigadni general]] i sudjelovao u presudnim [[bitka]]ma za oslobođenje [[Vicekraljevstvo Nova Granada|Vicekraljevstva Nova Granada]].<ref name=brit/> Nakon oslobođenja postao je pot[[predsjednik]] [[Velika Kolumbija|Velike Kolumbije]], u kojoj su tada bili i današnja [[Venecuela]] i [[Ekvador]]. Dobar dio vremena prije [[1827]]. bio je i [[predsjednik]] za Bolívarove odsutnosti. Santander se pokazao kao [[efikasnost|efikasni]] državnik, koji se drži [[demokracija|demokratskih]] i [[Republikanizam|republikanskih]] principa. Ubrzo nakon stjecanja [[nezavisnost]]i Santander i Bolívar su se počeli sukobljavati zbog [[politika|političkih]] razlika, kulminacija njihovih zatrovanih odnosa počela je [[1826]]., kad je Bolívar odlučio pod svaku cijenu zadržati Venecuelu sastavu Velike Kolumbije, što Santander nije odobravao.<ref name=brit/> Neuspjeli pokušaj [[atentat]]a na Simóna Bolívara u [[septembar|septembru]] [[1828]]., kad su [[zavjerenik|zavjerenici]] upali u njegovu [[Palača|Palaču]] San Carlos u [[Bogotá|Bogoti]] da ga ubiju, a on se spasio bijegom kroz [[prozor]], umalo je koštala Santandera života, jer je [[Smrtna kazna|osuđen na smrt]] kao inicijator zavjere. Život mu je pomilovao sam Bolivar, ali je osuđen na [[egzil]].<ref name=brit/> Nakon što se Velika Kolumbija raspala [[1830]]., - [[1831]]. je osnovana nova [[Republika Nova Granada]] i donešen novi [[ustav]] [[1832]]., Santander je pozvan u zemlju da prezme dužnost predsjednika u [[april]]u [[1833]].<ref name=brit/> Njegov [[mandat]] koji je trajao do [[1837]]. protekao je manje više u redu, iako ga je njegov animozitet prema bolivaristima ponovno skoro koštao glave, jer je protiv njega izvršio neuspješni [[državni udar]] [[general]] José Sarda. Nakon tog je bio [[senator]] za provinciju Novu Granadu. Nakon njegove [[smrt]]i počeo je dvogodišnji [[građanski rat]].<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/biography/Francisco-de-Paula-Santander | title =''Francisco de Paula Santander'' | accessdate =8.1.2023. | language=engleski | publisher=Encyclopaedia Britannica}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Francisco de Paula Santander}} * [https://www.britannica.com/biography/Francisco-de-Paula-Santander ''Francisco de Paula Santander'' (na portalu Encyclopaedia Britannica)] {{es icon}} {{Predsjednici Kolumbije}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1792|1840|Paula Santander, Francisco de}} [[Kategorija:Predsjednici Kolumbije]] [[Kategorija:Revolucionari]] [[Kategorija:Borci za nezavisnost Latinske Amerike]] h207n9hz1xbvadtm1rhmg19lzxo6mvi 0 4677954 42689609 41378433 2026-09-14T11:28:27Z Edgar Allan Poe 29250 42689609 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Političar | ime = Tomás Cipriano de Mosquera | slika =Portrait_of_Tomás_Cipriano_de_Mosquera.jpg | opis_slike =Tomásov foto[[portret]] | ime pri rođenju = Tomás Cipriano de Mosquera y Arboleda | datum_rođenja =[[20. septembar]] [[1798]]. | mesto_rođenja =[[Popayán]] | datum_smrti = [[7. oktobar]] [[1878]]. | mesto_smrti= [[Puracé-Coconuco]] | država_smrti =[[Sjedinjene Države Kolumbije]] | veb= | država_rođenja =[[Vicekraljevstvo Nova Granada]] | državljanstvo = | narodnost = | poreklo = | veroispovest= [[katolik]] | partija= | supružnik=Mariana Arboleda y Arroyo (1820–1867)<br/>María Ignacia Arboleda (1872–1878) | deca= | univerzitet= | profesija= | funkcija 1= 4 [[predsednik]] [[Sjedinjene Države Kolumbije|Sjedinjenih Država Kolumbije]] | izbori 1 = | datum funkcije 1 = | početak funkcije 1 =[[1866]]. | kraj funkcije 1 = [[1867]]. | predsednik 1 = | reizbor 1 = | predsednik vlade 1= | vlada 1 = | prethodnik 1 =José María Rojas Garrido | naslednik 1 =Joaquín Riascos | funkcija 2= 1 predsjednik [[Sjedinjene Države Kolumbije|Sjedinjenih Država Kolumbije]] | izbori 2 = | datum_funkcije 2 = | početak funkcije 2 = [[1863]] | kraj funkcije 2 = [[1864]] | predsednik 2 = | prethodnik 2 = | naslednik 2 =Manuel Murillo Toro | funkcija 3= 3 predsjednik [[Granadinska Konfederacija|Granadinske Konfederacije]] | izbori 3 = | datum_funkcije 3 = | početak funkcije 3 = [[1861]] | kraj funkcije 3 = [[1863]] | predsednik 3 = | prethodnik 3 =Bartolomé Calvo | naslednik 3 =- | funkcija 4= 4 predsjednik [[Republika Nova Granada |Republike Nova Granada]] | izbori 4 = | datum_funkcije 4 = | početak funkcije 4 = [[1845]] | kraj funkcije 4 = [[1849]] | predsednik 4 = | prethodnik 4 =Pedro Alcántara Herrán Zaldúa | naslednik 4 =José Hilario López | amblem= | potpis= | spisak= }} '''Tomás Cipriano de Mosquera''' ([[Popayán]], [[20. septembar]] [[1798]]. - [[Puracé-Coconuco]], [[7. oktobar]] [[1878]].), bio je [[predsjednik]] [[Republika Nova Granada|Republike Nove Granade]] od [[1845]]. do [[1849]]., a nakon tog i [[Granadinska Konfederacija|Granadinske Konfederacije]] ([[1861]].-[[1863]].) i [[Sjedinjene Države Kolumbije|Sjedinjenih Država Kolumbije]] u dva [[mandat]]a ([[1863]].-[[1864]]. i [[1866]].-[[1867]].) Ono što je interesantno je da je za svog prvog [[mandat]]a bio [[Konzervativizam|konzervativac]], a nakon tog [[Liberalizam|liberal]].<ref name=brit/> == Biografija == Kao član [[Bogatstvo|bogate]] i vrlo utjecajne [[porodica|porodice]] u [[Vicekraljevstvo Nova Granada|Vicekraljevstvu Nova Granada]], Mosquera je karijeru započeo u [[vojska|vojsci]] [[Simón Bolívar|Simóna Bolívara]] u koju je stupio sa 15 godina, da bi sa 30 postao [[brigadni general]].<ref name=brit/> [[politika|Politikom]] se počeo baviti [[1834]]. kad je [[izbori|izabran]] za [[Narodni predstavnik|poslanika]] u [[kongres]]u. Kao kandidat za predsjednika vladajuće [[Konzervativizam|konzervativne]] [[partija|partije]] pobjedio je na izborima [[1845]]. Za svog kratkog mandata koji je trajao do [[1849]]., pokrenuo je brojne [[ekonomija|ekonomske]] [[reforma|reforme]].<ref name=brit/> Sve do kraja [[1850-e|1850-ih]], tadašnju [[Kolumbija|Kolumbiju]] razdirao je [[građanski rat]] u kom su se liberali i konzervativci borili za kontrolu. Mosquera koji je tad bio [[guverner]] [[Cauca (departman)|Departmana Cauca]] stao na stranu liberala, i sa vojskom iz departmana zauzeo u [[jul]]u [[1861]]. [[Bogotá|Bogotu]] i proglasio se predsjednikom. Vladao je kao [[diktator]] sve do donošenja novog liberalnog [[ustav]]a [[1863]]., koji je skratio mandat predsjednika na dvije godine i promjenio ime države u Sjedinjene Države Kolumbije.<ref name=brit/> Kako mu ni liberali nisu potpuno vjerovali, ograničili su mu prvi mandat na jednu godinu ([[1864]].-[[1865|65]]). Na opće iznanađenje ponovno je izabran [[1865]]. i ubrzo je uveo [[diktatura|diktaturu]]. Srušen je s vlasti u [[puč|državnom udaru]] [[1867]]., i prognan iz zemlje na dvije godine. Nakon povratka u zemlju bio je predsjednik novosnovane ''Države Cauca'' i njen [[senator]], a iz javnog života i svih funkcija se povukao [[1876]].<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/biography/Tomas-Cipriano-de-Mosquera | title =''Tomás Cipriano de Mosquera'' | accessdate =12.1.2023. | language=engleski | publisher=Encyclopaedia Britannica}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Tomás Cipriano de Mosquera}} * [https://www.britannica.com/biography/Tomas-Cipriano-de-Mosquera ''Tomás Cipriano de Mosquera'' (na portalu Encyclopaedia Britannica)] {{es icon}} {{Predsjednici Kolumbije}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1798|1878|Mosquera, Tomás Cipriano de}} [[Kategorija:Predsjednici Kolumbije]] [[Kategorija:Biografije, Kolumbija]] eypne02br84v14w7d9qu0egziaaqrg3 14 4677955 42689430 41378434 2026-09-13T17:17:27Z Edgar Allan Poe 29250 42689430 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Presidents of Colombia}} [[Kategorija:Kolumbijski političari]] [[Kategorija:Predsjednici po državama|Kolumbija]] b0p1yu94tywssxt5eunycoszpw1bqdu 0 4685987 42689613 42682905 2026-09-14T11:45:49Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689613 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Odbrambeni sistem Zadra |image = Zadar PortaTerraferma.jpg |godina = 2017. |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, iv |ugroženost = ne |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1533 |država = {{flag|Hrvatska}} }} '''Odbrambeni sistem Zadra''', izgrađen u 16. i 17 stoljeću, je važno poglavlje mletačkoga fortifikacijskoga graditeljstva, ostvareno u gradu koji je za [[Mletačka Republika|Mletačku Republiku]] bio od posebne važnosti. Dio je fortifikacije ''Stato da Terra'' kojom su se štitili mletački pomorski putevi i luke [[Jadransko more|Jadranskog mora]] prema [[Levant]]u. == Historija == [[Zadar]] je pripao pod mletačku vlast 1409. godine, a to je bio kupoprodajni ugovor između [[Ladislav Napuljski|Ladislava Napuljskog]] i Mletačke Republike. Kako je vlast Ladislava sve više slabila, odlučio je prepustiti prava nad [[Dalmacija|Dalmacijom]] za 100.000 dukata. Time je šire zadarsko područje uključeno u privredu [[Venecija|Venecije]] a Zadar je postao jedna od ekonomski razvijenijih komuna na istočnoj obali Jadrana. Sa dolaskom [[Osmanlije|Osmanlija]] u neposrednu blizinu nakon pada [[Carigrad]]a 1453. i konačnog pada [[Kraljevina Bosna|Bosne]] 1463, sve intenzivniji prodori Osmanlija na Zadarsko područje su postali redovna pojava. Upadi u dalmatinsko zaleđe krajem 15. stoljeća bili su uzrok i velikih [[migracija]] prema obalnim gradovima, otocima, [[Istri]] pa i drugoj obali Jadrana. Nakon 1520–ih počeli su radovi na odbrani i utvrđivanju Zadra.<ref name="zadarknin">{{Cite web |url= https://www.academia.edu/37910261/Seminar_Mleta%C4%8Dka_Republika |title= Mletačke utvrde u Dalmaciji; prostorne funkcije na primjeru Zadra i Knina |work= SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTE |accessdate= 8. 1. 2024.}}</ref> [[File:AdriáticoVenecianoSigloXV.svg|mini|lijevo|200px|Venecija na Jadranu]] == Izgradnja == Početkom 16. stoljeća [[Srednji vijek|srednjovjekovne zidine]] dalmatinskih gradova ubrzano se popravljaju, ojačavaju škarpama, osiguravaju širim i dubljim obrambenim jarcima. Zadar je bio podvrgnut izgradnji potpuno novog sistema utvrđenja i zidina koji su bitno promijenili izgled grada. Projekt je izradio čuveni [[Michele Sanmicheli]], poznati [[italija]]nski [[Renesansa|renesansni]] [[Arhitektura|arhitekt]] utvrđenja svog vremena i rezultat je ideje da se prostor Zadra zaštiti jedinstvenim fortifikacijskim sistemom, i to ne samo prostor zadarskog poluotoka, već mnogo širi prostor kopna i mora, poluotoka i uvala. Njegov nećak [[Giangirolamo Sanmicheli]] zaslužan je za oblikovanje velikog središnjeg bastiona [[Ponton]]a. Za potrebe izgradnje fortifikacija srušene su mnoge kuće i crkve, pa čak i čitavo zadarsko predgrađe – Varoš svetog Martina. Po završetku 40-godišnje izgradnje Zadar je postao najveći grad-utvrđenje u Mletačkoj Republici sa [[bastion]]imaa, obrambenim kanalima ispunjenih morem i novih velikih javnih gradskih cisterna. Zidine su ojačane s tri bastiona na luci (Moro, sveti Roko i sveti Demetrije), jednim na ulazu u luku i jednim na mjestu stare [[Citadela|citadele]], te dva prema otvorenom moru (sveti Franjo i sveti Jure). Sforza Pallavicino je izgradio moderno utvrđenje ''Forte''. Istovremeno je izgrađen i cijeli niz sasvim novih javnih zgrada (Gradska loža i Gradska straža na tadašnjem Gospodskom trgu, više novih kasarni i skladišta, ali i raskošnih novih palača.<ref name="venecija">{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/220377 |title= Ana Bašić Alerić: Mletačka vojna arhitektura na kopnu i na Jadranu između 16. i 17. stoljeća |work= Odjel za povijest umjetnosti Sveučilište u Zadru |accessdate= 8. 1. 2024. |archive-date= 2024-01-20 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240120131556/https://hrcak.srce.hr/file/220377 |url-status= dead }}</ref><ref name="kotor">{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/251641 |title= Ilija Lalošević: UTVRĐENI GRADOVI BOKE KOTORSKE IZ MLETAČKOG RAZDOBLJA |work= Arhitektonski fakultet – Univerzitet Crne Gore Podgorica, Crna Gora |accessdate= 8. 1. 2024. |archive-date= 2023-01-08 |archive-url= https://web.archive.org/web/20230108162018/https://hrcak.srce.hr/file/251641 |url-status= dead }}</ref> [[File:Stary Zadar - panoramio (2).jpg|mini|lijevo|200px|Kopnena vrata (Porta Terraferma), u stilu [[Renesansa|renesanse]]]] === Kopnena vrata === Michele Sanmicheli odredio je i mjesto novome glavnom ulazu u grad. Dotadašnja su se glavna Kopnena vrata (''Porta Terraferma'') nalazila sjeveroistočnije, u zoni [[Rimsko Carstvo|rimskih]] gradskih vrata, odnosno rimskoga dekumana. Nakon odluke da to mjesto zapriječi novi veliki bastion, Ponton, ulaz u grad smješten je na način da se vrata nadovezuju na već postojeću važnu gradsku ulicu, koje je ujedno bilo pogodno i u sklopu novoprojektiranih utvrda. Nova Kopnena vrata (dovršena 1543. godine) predstavljaju vrhunsko remek-djelo renesansne arhitekture u Zadru i šire. Zadarski sistem obrane, zbog važnosti grada, osavremenjivan je tokom cijelog 17. stoljeća manjim zahvatima, u skladu s novom taktičkom i strateškom praksom. Tako je između 40-ih i 50-ih godina 17. stoljeća izgrađen vanjski polumjesec pred tvrđavom Forte, a 1678. godine dograđen je natkriveni prolaz uz njega i nižeg obrambenog pojasa s vanjske strane tvrđave. Prokopani su i protuminski podzemni prolazi (''contromina''), od obrambenog jarka duboko prema kopnu ali i unutar same tvrđave. == Svjetska baština == Odbrambeni sistem Zadra proglašen je [[Svjetska baština|Svjetskom baštinom UNESCO-a]] na sjednici komiteta [[UNESCO]]-a u [[Krakov]]u od 02-12. jula 2017. god, kao dio transnacionalne baštine [[Venecijanska utvrđenja od XVI do XVII vijeka|venecijanskih utvrđenja od XVI do XVII vijeka]].<ref name="Hrvatska">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/hr |title= Hrvatska, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 10. 1. 2024}}</ref><ref name="tvrđava ko">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1133 |title= Odbrambeni sistem Zadra |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 8. 1. 2024.}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} {{Commonscat|City walls in Zadar}} [[Kategorija:Svjetska baština u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Zadar]] [[Kategorija:Tvrđave u Hrvatskoj]] sgkuccho5k49p1e8f26vdr5lgawhaud 0 4686044 42689533 42681679 2026-09-14T00:49:50Z Kges1901 85211 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:Russia-war-kolkhoz-war-time.jpg]] → [[File:Колхозники колхоза "Борьба" (Новосибирская область) вносят свои сбережения на постройку авиационной эскадрильи.jpg]] more descriptive title 42689533 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Московская область. Кунцевский колхоз.jpg|thumb|right|370px|Radnici iz kolhoza blizu Moskve.]] '''Kolhoz''' (ruski: ''колхоз'') je bio oblik [[poljoprivreda|poljoprivrednog]] zadrugarstva u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]], koji je koegzistirao s državnim poljoprivrednim gospodarstvom [[sovhoz]]om. Kolhoz je slogovna kratica naziva ''коллекти́вное хозя́йство'' (kolektivno gospodarstvo), dok je sovhoz kratica naziva ''советское хозяйство'' (sovjetsko gospodarstvo). 1948. godine je, nakon donošenja [[Rezolucija Informbiroa|Rezolucije Informbiroa]], a kako bi se dokazalo da su Tito i njegovi suradnici doista pravi komunisti, u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|komunističkoj Jugoslaviji]] provedena kolektivizacija sela po uzoru na sovjetske kolhoze. U jugoslavenskom slučaju, seljačke kolektive se nazivalo zadrugama, a učlanjivanje seljaka u njih (što je podrazumijevalo odricanje od vlasništva zemlje i stoke) je provođeno pod pritiskom vlasti, sve prema sovjetskom uzoru. Kolosalni socijalni eksperiment je dao loše rezultate – glad u državi je izbjegnuta zahvaljujući humanitarnoj pomoći iz SAD-a i drugih zemalja demokratskog svijeta, koje su zasnovale savezništvo s komunističkom Jugoslavijom – te se od njega odustalo nakon nekoliko godina.<ref>"Istorija Jugoslavije 1918 – 1988", Treća knjiga [https://www.znaci.org/00001/95.htm "Socijalistička Jugoslavija"], Branko Petranović, Nolit Beograd 1988, pogl. "Državna privreda i njene protivurečnosti"</ref> ==Kolhozi i sovhozi== Kolhozi i sovhozi bili su dvije sastavnice ''socijalističkog sektora'' u poljoprivredi, koji je razvijan nakon pobjede [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] [[1917.]] godine, kao protuteža obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Pokret zadrugarstva u Sovjetskom Savezu je dvadesetih godina još bio naizgled spontan i dragovoljan, te se oskazivao u tri glavna oblika: ''TOZ'' (seljačka radna zadruga, gdje su i zemlja i alati ostajali u vlasništvu seljaka, ali je rad bio kolektiviziran, dok je prihod raspodjeljivan i s obzirom na vlasništvo i s obzirom na rad), ''artelj'' (poljoprivredna radna zadruga, gdje su kolektivizirani i alati i zemlja, osim kuće i okućnice, a prihod je raspodjeljivan s obzirom na radne dane, ''trudodane''), te ''seljačka gospodarska komuna'', tj. "sovhoz" (gdje je sve imanje bilo kolektivizirano, a prihod je raspodjeljivan s obzirom na potrebe pojedinaca odnosno obitelji; te su komune osnivane samo na nacionaliziranim zemljištima koja su prethodno pripadala plemićima ili manastirima. Po popisu 1929. čak 60.2 posto kolhoza činili su TOZ-ovi, 33,6 posto artelji, a samo 6,2 posto komune. [[Datoteka:Колхозники колхоза "Борьба" (Новосибирская область) вносят свои сбережения на постройку авиационной эскадрильи.jpg|thumb|left|300px|Članovi kolhoza doprinose ušteđevini za izgradnju zrakoplovne eskadrile u Drugom svjetskom ratu.]] [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Svesavezna komunistička partija]] ([[Boljševici]]) je [[1929.]] odlučila a [[1930.]] počela provoditi nasilnu [[kolektivizacija|kolektivizaciju]] seoskih poljoprivrednih gospodarstava poslije koje je kolhoz postao obavezan, preuzevši aspekt državnog gospodarstva, pa je kasnijih godina bila česta praksa mijenjnja statusa kolhoza u sovhoz ili obrnuto.<ref>Семчик В.И., ''Кооперация и право'', Naukova Dumka, Kijev (1991)</ref><ref>Серова Е.В., ''Сельскохозяйственная кооперация в СССР'', Agropromizdat, Moskva (1991).</ref> Razlika je praktički ukinuta pošto je [[Nikita Hruščov|Hruščëvljevo]] vodstvo [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|KPSS]] uvelo zajamčene plaće i za kolhoznike. Kolhoznici su sustavom putovnica bili onemogućeni seliti se u grad, a do 1969. godine su i djeca rođena u kolhozu bila obavezna ondje ostati,<ref>Caroline Humphrey, ''Karl Marx Collective: Economy, society and religion in a Siberian collective farm'', Cambridge University Press, Cambridge (1983), p. 14.</ref><ref>Leonard E. Hubbard, ''The Economics of Soviet Agriculture'', Macmillan, London (1939), p. 275.</ref> pa je ta vezanost za zemlju kolhoznike djelomice vratila u feudalizam. Za razliku od kolhoza, koji su obuhvatili imanja seljaka i službeno bili njihovo kolektivno vlasništvo, sovhozi su službeno bili u vlasništvu države. Uglavnom je bila riječ o imanjima koja su prije revolucije bila u vlasništvu vlastele; ta su imanja u prosjeku bila veća (oko 15.000 hektara, u prosjeku, tj. približno triput veća od kolhoza), raspolagala najboljom zemljom i najlakše dolazila do mehanizacije i drugih sredstava za modernu poljoprivredu. ==Statistički podaci o kolhozima u SSSR== '''Kolhozi i sovhozi u SSSR: broj gospodarstava, prosječna veličina i udio u poljoprivrednoj proizvodnji''' {| class="wikitable" |- ! Godina|| Broj<br> kolhoza|| Broj<br> sovhoza||Veličina<br> kolhoza u ha ||Veličina<br> sovhoza u ha || Udio<br> kolhoza||Udio<br> sovhoza|| Udio<br> domaćinstava |- | 1960. ||44.000 ||7400 ||6600 ||26.200 || 44 % || 18 % ||38 % |- | 1965. ||36.300 ||11.700 ||6100 ||24.600 || 41 % || 24 % ||35 % |- | 1970. ||33.000 ||15.000 ||6100 ||20.800 || 40 % || 28 % ||32 % |- | 1975. ||28.500 ||18.100 ||6400 ||18.900 || 37 % || 31 % ||32 % |- | 1980. ||25.900 ||21.100 ||6600 ||17.200 || 35 % || 36 % || 29 % |- | 1985. ||26.200 ||22.700 ||6500 ||16.100 || 36 % || 36 % || 28 % |- | 1990. ||29.100 ||23.500 ||5900 ||15.300 || 36 % || 38 % || 26 % |} Izvor: ''Statistički godišnjak SSSR'', navedena godišta, Državni statistički komitet SSSR, Moskva. ==Nestajanje kolhoza nakon 1991.== Poslije raspada Sovjetskog Saveza Kolhozi su posve nestali u zakavkaskim i srednjoazijskim državama, dijelom u sklopu opće privatizacije (Gruzija, Azerbajdžan itd.), dijelom državnim dekretima o njihovoj preobrazbi (Turkmenistan, Tadžikistan itd.) Opstaju u Rusiji, Ukrajini i Moldaviji, ali njihov broj i njihov udio u poljoprivredi stalno se smanjuju. '''Broj kolhoza i inih poljoprivrednih zadruga u Rusiji, Ukrajini i Moldaviji 1990. – 2005.''' {| class="wikitable" |- ! ||colspan="2"| Rusija|| colspan="2"|Ukrajina|| colspan="2"|Moldavija |- ! Godina|| Broj<br> kolhoza|| Zadruge<br> ukupno||Broj<br> kolhoza||Zadruge<br> ukupno|| Broj<br> kolhoza||Zadruge<br> ukupno |- | 1990. ||12.800 ||29.400 ||8354 ||10,792 ||531 || 1891 |- | 1995. ||5522 ||26.874 ||450 ||10,914 ||490 || 1232 |- | 2000. ||3000 ||27.645 ||0 ||14,308 ||41 || 1386 |- | 2005. ||2000 ||22.135 ||0 ||17,671 ||4 ||1846 |} ''Izvori'': *Za Rusiju: ''Poljoprivreda u Rusiji'', statistički godišnjak, Državni statistički komitet, Moskva, navedena godišta. *Za Ukrajinu: [http://www.iamo.de/dok/sr_vol38.pdf ''Rethinking Agricultural Reform in Ukraine''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081028221352/http://www.iamo.de/dok/sr_vol38.pdf |date=2008-10-28 }}<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.iamo.de/dok/sr_vol38.pdf |access-date=2024-01-23 |archive-date=2008-10-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081028221352/http://www.iamo.de/dok/sr_vol38.pdf }}</ref>, IAMO, Halle, Njemačka. *Za Moldaviju: Tablice zemljišne bilance, Državna agencija za zemljišni katastar, Chisinau, navedena godišta. Valja, međutim, opaziti da su zbog ukidanja kolhoza i sovhoza samo rijetko nastajala individualna poljoprivredna gospodarstva: u većini slučajeva se promijenio pravni oblik funkcioniranja, ali je kolektiv nastavio raditi manje-više kao i do tada. Tijekom 1990-ih godina se, zapravo, moglo reći da se samo promijenio natpis na vratima uprave. Članovi kolhoza, naime, nisu imali ni alata, ni novca, ni znanja ni navika potrebnih za vođenje samostalnih imanja – uglavnom su bili zadovoljni ako im se dalo više slobode da u svojim štalama uzgajaju svinje i drugu stoku (često, plaćajući kolektivu za stočnu hranu – svojim radom), spremaju meso u vlastitim pušnicama i slobodno prodaju meso, voće povrće i razne seoske proizvode koji su proizveli u svojim kuhinjama i pojatama. Tek nakon više od dvadeset godina, s promjenom generacija, primjećuje se na ruskom selu pravi oporavak kvalitete gospodarenja i rast proizvodnje.<ref>{{Cite web |url=https://www.ers.usda.gov/amber-waves/2017/april/agricultural-recovery-in-russia-and-the-rise-of-its-south/ |title=Agricultural Recovery in Russia and the Rise of Its South |author=Nicholas Rada i dr. |date=25. travnja 2017. |publisher=United States Department of Agriculture |accessdate=26. rujna 2019.}}</ref> == Reference == {{izvori}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Ekonomija Sovjetskog Saveza]] [[Kategorija:Poljoprivreda]] 0s4mha5k0wv0ss7ij4qoupa2cenaq60 10 4689871 42689267 42668949 2026-09-13T13:12:15Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[Šablon:Verovatno prazna kategorija]] na [[Šablon:Prazna kategorija]]: kraće 42668949 wikitext text/x-wiki __EXPECTUNUSEDCATEGORY__{{#ifeq:{{{hide|{{{sakriti}}}}}}|da||{{Cmbox | type = content | style = text-align: center; | text = '''Administratori: Nemojte brisati ovu kategoriju, čak i ako je prazna.'''<br/> Ona može biti prazna povremeno ili većinu vremena. {{{1|}}} }}}}<includeonly>{{#ifeq: {{lc:{{{nocat|{{{bez_kat|ne}}}}}}}}|ne|{{Single namespace|category}}|<!-- Bez kategorije -->}}</includeonly><noinclude> {{dokumentacija}} <!-- Kategorije idu na podstranicu /dok, a međujezičke veze na Vikipodatke. --> </noinclude> smbgnlzd9ktzy9kv3ammd21ybzcfiif 0 4700645 42689566 42213483 2026-09-14T09:11:35Z SrpskiAnonimac 101643 Promijenjeno odredište preusmjerenja sa [[Kačer]] na [[Kačer (oblast)]] 42689566 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Kačer (oblast)]] rwxvefbuwcso0hags6y7qd1d4m4ou7c 0 4700713 42689573 42213619 2026-09-14T09:35:52Z SrpskiAnonimac 101643 Promijenjeno odredište preusmjerenja sa [[Braničevo]] na [[Braničevo (oblast)]] 42689573 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Braničevo (oblast)]] 7wmkoiq9cxcnn081hnojxyvcym2vvvo 14 4702562 42689288 42232590 2026-09-13T13:13:56Z Aca 108187 42689288 wikitext text/x-wiki __HIDDENCAT__ {{prazna kategorija}} [[Kategorija:Održavanje Wikipedije]] [[Kategorija:Kategorije za praćenje]] i7mnoe8whcm2uthwhh42b4cjg8aa39i 0 4703077 42689389 42671183 2026-09-13T15:47:37Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 3 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689389 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Milan Durman | slika = Milan Durman.png | opis_slike=Milan Durman, fotografija iz 1927. godine | datum_rođenja =[[18. oktobra]] [[1902]]. | mesto_rođenja =[[Gornji Javoranj]] | država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}} | datum_smrti =[[13. aprila]] [[1941]]. ('''38''' god.) | mesto_smrti =[[Sarajevo]] | država_smrti ={{zas|Kraljevina Jugoslavija}} [[Kraljevina Jugoslavija]] | profesija=književnik, novinar, istoričar |SKOJ=[[1920]]. |KPJ=[[1922]]. }} '''Milan Durman''' ([[ćirilica]]: Милан Дурман; [[Gornji Javoranj]] kraj [[Dvor (Hrvatska)|Dvora na Uni]], [[18. oktobra]] [[1902]]. – [[Sarajevo]], [[13. aprila]] [[1941]].) bio je istaknuti jugoslovenski [[revolucionar]], književnik, istoričar, a kasnije [[Buržoazija|građanski]] političar, iz redova [[Srbi u Hrvatskoj|hrvatskih Srba]]. Dvadesetih je bio jedan od vodećih članova [[SKOJ|SKOJ-a]], a sa Komunističkom partijom raskinuo je u vreme [[Narodni front|Narodnog fronta]], te je od [[1937]]. godine bio jedna od vodećih ličnosti [[Samostalna demokratska stranka|Samostalne demokratske stranke]] (SDS). Bio je jedan od prvih jugoslovenskih [[Marksizam|marksističkih]] teoretičara [[Fašizam|fašizma]], aktivni učesnik Sukoba na književnoj levici i autor prve studije o Buni [[Matija Gubec|Matije Gupca]] iz socijalističke perspektive. Poginuo je tokom [[Nacistička Nemačka|nacističkog]] [[Aprilski rat|bombardovanja Sarajeva]] 1941. godine. == Biografija == Rođen je u Gornjem Javornju, opština Dvor na Uni, 18. oktobra 1902. godine, u [[Srbi|etnički srpskoj]] i relativno imućnoj porodici. Otac Vaso bio je [[Šumarstvo|šumar]], a majka Milka, rođ. Gagić, bila je domaćica. Pučku školu završio je u rodnom mestu [[1913]]. godine, a malu realnu gimnaziju u [[Bosanski Petrovac|Bosanskom Petrovcu]] [[1919]]. godine.{{sfn|Joka|1991|p=653}} === Skojevac === Nakon završene realne gimnazije, sedamnaestogodišnji Durman seli se u [[Zagreb]], gde završava višu gimnaziju, i potom upisuje [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravni fakultet]]. Tokom studija, upoznaje mladog komunistu i studenta filozofije [[Akif Šeremet|Akifa Šeremeta]], koji postaje njegov blizak prijatelj i politički mentor. Zahvaljujući uticaju Šeremeta, Durman postaje član [[SKOJ]]-a, najverovatnije [[1920]]. godine.{{sfn|Joka|1991|p=653}}<ref>[https://znaci.org/00003/4_24_1.pdf Dragutin Dakić, "Proboj iz Kerestinca", u ''Zagreb 1941-1945, Zbornik sjećanja: Tom 1'' (Zagreb: Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske, 1982), 276.]</ref> U proleće [[1922]]. godine, bio je jedan od osnivača prve ilegalne štamparije SKOJ-a u Zagrebu,{{sfn|Petrović|1962|p=54}} a u junu je prvi put uhapšen, zajedno sa [[Stjepan Cvijić|Stjepanom Cvijićem]] i [[Janko Mišić|Jankom Mišićem]].<ref>[https://library.memoryoftheworld.org/files/kok/Ivan%20Ocak/Braca%20Cvijici%20(756)/Braca%20Cvijici%20-%20Ivan%20Ocak.pdf Ivan Očak, ''Braća Cvijići'' (Zagreb: Spektar, Globus, 1982), 142.]</ref> U novembru 1922. godine, Durman piše svoje prvo istaknutije teorijsko delo. U časopisu ''[[Milan Ćurčin|Nova Evropa]]'' objavljuje članak "Radnička klasa i fašizam", u kojem direktno vezuje fašizam za opasnost od socijalističke revolucije, te tvrdi da se fašistički pokreti pojavljuju tamo gde je država preslaba da se sama od sebe odupre organizovanom [[Radnički pokret|radničkom pokretu]]. Stoga jasno identifikuje fašizam kao klasni pokret [[Buržoazija|buržoazije]]. Međutim, situacija u [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]] je, po njegovom mišljenju, malo drugačija: u njoj fašističke organizacije, pored klasne, imaju i etničku dimenziju, odnosno "treba da suzbijaju i zahtjeve i onih nacija ili plemena čiji se interesi kose sa interesima one nacijonalističke buržoazije u čijim je rukama državna vlast."<ref>[https://digitalna.nb.rs/view/URN:NB:RS:SD_60477D125B227E441EB33F4795B7A0EB-1922-11-B009 "Radnička klasa i fašizam". ''Nova Evropa'', Knjiga VI, broj 9 (21. novembar 1922), 271.]</ref> Tipično za tadašnje komuniste, Durman prihvata ideologiju "narodnog jedinstva", prema kojoj su [[Srbi]], [[Hrvati]] i [[Slovenci]] tri "plemena" jednog istog naroda, te narastajući sukob između njih identifikuje kao sukob hrvatske i slovenačke buržoazije sa srpskom radi ostvarivanja "ravnopravnije" ekonomske eksploatacije u državi. "Jugoslovenski fašizam" identifikuje sa "srpskim fašizmom", jer tvrdi da fašizam, kao paradržavni instrument sile, uvek odražava interese klase koja drži političku vlast, a politička klasa koja upravlja Kraljevinom SHS sastoji se od srpske buržoazije. Krajem 1922. godine, Durman postaje direktno uključen u sukob unutar rukovodstva SKOJ-a. Sukob se ticao organizacionog pitanja partije: deo skojevaca smatrao je da SKOJ, kao i KPJ, treba da bude organizovan po [[Centralizam|centralističkom]] principu, dok je deo mladih komunista, uključujući i Durmana, smatrao da organizaciju treba organizovati po [[Federacija|federalističkom]] principu, gde će zagrebačka partijska organizacija biti nezavisna od centrale u [[Beograd|Beogradu]]. Predstavnici [[KPJ]], [[Đuro Cvijić]], [[Simo Miljuš]] i [[August Cesarec]], došli su na sastanak sa omladincima i pokušali da ih ubede u neophodnost stvaranja centralizovane organizacije. Dok se deo Skojevaca složio, grupa koju su predvodili Durman, [[Stanko Dragić]] i [[Antun Mavrak]], suprotstavila se partijskoj centrali. [[Zlatko Šnajder]] rešio je početkom [[1923]]. godine da sazove oblasnu konferenciju SKOJ-a za Hrvatsku, na kojoj bi se spor rešio. Međutim, situacija je eskalirala i dogovor nije postignut. Umesto toga, SKOJ je raspustio zagrebačku organizaciju i isključio Durmana i Mavraka. Dragić se stavio na stranu centrale SKOJ-a, ali se Durmanu i Mavraku pridružio [[Stjepan Zinić]]. Zinić se nedavno vratio iz [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], i objasnio je drugovima da se federalni organizacioni model, za koji se oni zalažu, primenjuje i u [[Komunistička partija Sjedinjenih Američkih Država|Komunističkoj partiji Sjedinjenih Američkih Država]]. Njih trojica su onda počeli, uz finansijsku podršku jugoslovenskih komunista u Americi, da prave novu organizaciju, koju su nazivali "Komunistička omladina" i počeli da pripremaju njen statut. 1. maja 1923. godine, otcepljena organizacija pokrenula je i novine ''Omladinska borba'', pod Durmanovim uredništvom.{{sfn|Petrović|1962|pp=59-61}}<ref>[https://library.memoryoftheworld.org/files/kok/Ivan%20Ocak/Jugoslavenski%20emigranti%20iz%20SAD%20u%20SSSR-u%20(754)/Jugoslavenski%20emigranti%20iz%20SAD%20u%20SSSR-u%20-%20Ivan%20Ocak.pdf Ivan Očak, ''Jugoslavenski emigranti iz SAD u SSSR-u'' (Zagreb: Spektar, 1985), 80–82.]</ref> [[Datoteka:Omladinska borba.jpg|thumb|Časopis [[Omladinska borba]], čiji je urednik bio Milan Durman.]] Istog meseca, Durman odlazi u [[Beč]] da prisustvuje [[Druga zemaljska konferencija KPJ|Drugoj zemaljskoj konferenciji KPJ]], u nadi da će ubediti partiju u ispravnost svojeg gledišta i da će stariji komunisti prihvatiti Komunističku omladinu kao legitiman deo KPJ.{{sfn|Cvetković|Vasić|1984|p=348}} Međutim, desilo se suprotno, i partijska centrala ubedila je Durmana u ispravnost političke linije njegovih suparnika iz SKOJ-a. Već 15. juna, ''Omladinska borba'' piše o okončanju svog sukoba sa partijom i završenju unutarpartijskog spora. Durmanova organizacija utapa se u Savez radničke omladine Jugoslavije, legalno krilo zabranjenog SKOJ-a, a ''Omladinska borba'' postaje njegovo legalno glasilo.{{sfn|Petrović|1962|pp=61-62}} List će izlaziti do 15. januara [[1924]]. godine, kada je zabranjen na osnovu [[Obznana#Zakon_o_zaštiti_države_(1921)|Zakona o zaštiti države]]. Durman je bio urednik poslednjeg broja.{{sfn|Vesović|1979|p=117}} === Komunistički organizator === Durman nakon toga više nije bio na vodećim pozicijama u SKOJ-u, ali je postao bitan deo komunističke organizacije u Zagrebu i okolini. U aprilu 1924. godine, Durman je isključen iz legalne komunističke organizacije, [[NRPJ|Nezavisne radničke partije Jugoslavije]], zbog "nepravilnosti u vezi sa materijalnim poslovanjem lista", verovatno ''Omladinske borbe''. Zbog ovoga je podneo žalbu [[Treći kongres KPJ|Trećem kongresu KPJ]] u Beču [[1926]]. godine, koji ga je vratio u partiju.<ref>Ubavka Vujošević, Branislav Gligorijević (ur.), ''Treći kongres KPJ, 17-22. maj 1926. Plenarne sednice CK KPJ, maj-septembar 1926.'' (Beograd: Izdavački centar Komunist, 1986), 201, 485.</ref> Uprkos ovom isključenju iz NRPJ, Durman je i dalje aktivno radio u organizacijama bliskim KPJ. U jesen 1924. godine, u Zagrebu je formiran Gradski komitet [[Međunarodna Crvena pomoć|Međunarodne crvene pomoći]], udruženja koje pomaže uhapšenim revolucionarima i njihovim porodicama. Durman je postao jedan od članova Komiteta.<ref>Mile Mesić, "Iz rada Crvene pomoći u Zagrebu", u: Pero Morača (ur.), ''Četrdeset godina: zbornik sećanja aktivista jugoslovenskog revolucionarnog radničkog pokreta, Prvi tom, 1919-1929'' (Beograd: Kultura, 1960), 243.</ref> Postaje i deo Kostufre - Komunističke studentske frakcije na [[Sveučilište u Zagrebu|Zagrebačkom sveučilištu]], koja se bavila marksističkim obrazovanjem studentkinja i studenata, radničkim organizovanjem, pa čak i ilegalnim tehničkim radom partije, kao što je štampanje literature i lažnih dokumenata.<ref>Zlata Miler, "Studentske frakcije", u: Pero Morača (ur.), ''Četrdeset godina: zbornik sećanja aktivista jugoslovenskog revolucionarnog radničkog pokreta, Prvi tom, 1919-1929'' (Beograd: Kultura, 1960), 282-283.</ref> [[1925]]. godine, služio je vojsku u [[Sarajevo|Sarajevu]] i stekao čin rezervnog pešadijskog potporučnika.<ref name="ekultura"/><ref>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00001_19250713|page:25|query:%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D0%BD%20%D0%B4%D1%83%D1%80%D0%BC%D0%B0%D0%BD ''Službeni vojni list'' godina 44, broj 27 (13. juna 1925), 1007-1008.]</ref> Doktorirao je pravo [[1926]]. godine. Iste godine boravi u [[Lušci Palanka|Lušci Palanci]], rodnom mestu sekretara KPJ Sime Miljuša, koji je tu bio prognan, dok se u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] redovno druži sa [[Veselin Masleša|Veselinom Maslešom]].{{sfn|Joka|1991|p=653}}<ref>[https://znaci.org/00003/798.pdf Branko J. Bokan, ''Opština Sanski Most, Dio I: do jula 1941. g.'' (Sanski Most: Borba, 1974), 231.]</ref> Na desetogodišnjicu [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]], organizuje izlet u [[Markuševec]], gde pred stotinjak studenata i radnika drži govor o značaju Ruske revolucije.<ref name="tito">[https://www.pisi.co.rs/h-content/uploads/2019/12/Josip-Broz-Tito-Sabrana-djela-Tom-prvi-maj-1926-avgust-1928-pisi.pdf Pero Damjanović (ur.), ''Josip Broz Tito: Sabrana djela, tom prvi, maj 1926. - avgust 1928.'' (Beograd: Komunist, 1981), 232.]</ref> [[1927]]. godine istupa kao kandidat Hrvatskog studentskog ekonomskog bloka (HSEB) na izborima za upravu Jugoslavenskog akademskog potpornog društva (JAPD), organizacije koja je materijalno pomagala siromašne studente i funkcionisala kao svojevrsni studentski parlament. HSEB je zajedno okupljao komuniste i pristalice [[Seljačko-demokratska koalicija|Seljačko-demokratske koalicije]], odnosno [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] (HSS) [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] i Samostalne demokratske stranke [[Svetozar Pribićević|Svetozara Pribićevića]]. Nakon što je ova opoziciona lista dobila izbore za JAPD, uprava Sveučilišta i policija raspisali su nove izbore, na kojima je delu studenata oduzeto pravo glasa da bi pobedila pro-vladina lista.<ref>Vojo Rajčević, ''Studentski pokret na Zagrebačkom sveučilištu 1918-1941.'' (Zagreb: Mladost, 1959), 23, 101-104.</ref> U periodu od 1923. do [[1929]]. godine, Durman će biti hapšen čak šest puta zbog komunističke aktivnosti.<ref name="ekultura">[https://ekultura.hr/items/1885505 Durman, Milan, 18.10.1902. Policijski karton. ''eKultura.hr''. Pristupljeno 20.12.2024.]</ref> === Marksistički intelektualac === [[Datoteka:Trg Kralja Petra Svačića 8 Zagreb.jpg|thumb|Zgrada na Trgu Kralja Petra Svačića 8 u Zagrebu, gde je [[1930]]. godine živeo Milan Durman.{{sfn|Očak|1982|p=180}}]] Nakon što je krajem [[1927]]. godine zabranjena [[Miroslav Krleža|Krležina]] ''[[Književna republika]]'', pojavila se potreba za pokretanjem novog prokomunističkog kulturnog časopisa. Komunisti se tada fokusiraju na ''Kritiku'', od ranije prokomunistički orijentisan časopis koji je svakako već uređivao komunista [[Stevan Galogaža]]. Durman postaje jedan od istaknutijih autora ''Kritike'' sve do njene zabrane kada je uvedena [[Šestojanuarska diktatura]].{{sfn|Vesović|1979|p=175}} Od [[1931]]. godine, Milan Durman postaje urednik časopisa ''Književnost'', takođe bliskog povezanog s Krležom. Na tom položaju ostaće sve do [[1939]]. godine.<ref>{{Cite web |url=https://kok.memoryoftheworld.org/August%20Cesarec/Sabrana%20djela%20_%20Rasprave,%20clanci,%20polemike%20_%20Drustveni%20i%20kulturni%20problemi%20Jugoslavije%20(1918-19%20(715)/Sabrana%20djela%20_%20Rasprave,%20clanci,%20polemike%20-%20August%20Cesarec.pdf |title=August Cesarec, ''Sabrana djela: Rasprave, članci, polemike: Društveni i kulturni problemi Jugoslavije (1918-1925); Knjiga druga'' (Zagreb: Mladost, 1986), 395. |access-date=2024-12-20 |archive-date=2024-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241218055914/https://kok.memoryoftheworld.org/August%20Cesarec/Sabrana%20djela%20_%20Rasprave,%20clanci,%20polemike%20_%20Drustveni%20i%20kulturni%20problemi%20Jugoslavije%20(1918-19%20(715)/Sabrana%20djela%20_%20Rasprave,%20clanci,%20polemike%20-%20August%20Cesarec.pdf |url-status=dead }}</ref> [[1933]]. godine, Durman i [[Božidar Adžija]] (koji je te godine napustio socijaldemokrate i učlanio se u KPJ) preveli su knjigu [[Max Beer|Maxa Beera]] ''Opća historija socijalizma i socijalnih borbi''.<ref>{{Cite web |url=https://otpisane.memoryoftheworld.org/Ivan%20Prpic/Komunisti%20o%20fasizmu%20(1919%20-%201940)%20(50)/Komunisti%20o%20fasizmu%20(1919%20-%201940)%20-%20Ivan%20Prpic.pdf |title=Ivan Prpić (ur.), ''Komunisti o fašizmu (1919-1940)'' (Zagreb: Centar za aktualni politički studij Narodnog sveučilišta grada Zagreba, 1976), 76. |access-date=2024-12-20 |archive-date=2025-08-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250817202231/https://otpisane.memoryoftheworld.org/Ivan%20Prpic/Komunisti%20o%20fasizmu%20(1919%20-%201940)%20(50)/Komunisti%20o%20fasizmu%20(1919%20-%201940)%20-%20Ivan%20Prpic.pdf |url-status=dead }}</ref> Prevodio je još i dela [[David Rjazanov|Davida Rjazanova]], [[Georgij Plehanov|Georgija Plehanova]], [[Petar Kropotkin|Petra Kropotkina]] i [[Jevgenij Preobraženski|Jevgenija Preobraženskog]].<ref name="hbl">[https://enciklopedija.hr/clanak/durman-milan Durman, Milan. ''Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje''. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 20.12.2024.]</ref><ref>''Književnost: E. Preobraženski, "Klasne norme i moral", prevod M. Durmana", ''Organizovani radnik'', godina VI, broj 22, 21. mart 1926.</ref> Durman je bio jedan od aktivnih učesnika polemika na književnoj levici. 1931. godine je učestvovao u polemici o socijalnoj književnosti. U članku u časopisu ''Stožer'', Durman tvrdi da je sam pojam "socijalna književnost" [[pleonazam]] jer se književnost ne može razdvojiti od društvenog konteksta u kom se pojavljuje. Stoga pokušava da ponudi jasniju definiciju "socijalne književnosti", i iznosi tvrdnju da je socijalna književnost ona književnost koja se svesno stavlja u službu savremenih naprednih društvenih pokreta. Međutim, nastavlja Durman, usled nedovoljno razvijene ekonomske baze jugoslovenskog društva, ni njegova nadgradnja, poput književnosti, nije dovoljno razvijena, i u najboljem slučaju može biti malograđanska, ali ne i proleterska. Galogaža će se u osnovi složiti sa ovim gledištem, ali će se Durmanu suprotstaviti [[Bogomir Herman]], koji će u istom broju napisati da je Durmanovo gledište zapravo suviše determinističko i mehanicističko, te da zapravo ne predstavlja [[materijalizam]] kao što Durman to misli.{{sfn|Perica|2018|pp=269-270}}{{sfn|Gužvica|2023|p=217}} Istovremeno, Durman kontinuirano piše afirmativno o Galogaži, koji je, po njegovom mišljenju, prešao put od "dešperatera i razočaranog romantika" do umetnika čija dela pokazuju "optimističko povjerenje u budućnost i boljitak čovječanstva, koje je uvijek rezultat solidno izgrađenog i naučno fundiranog nazora na svijet."{{sfn|Lasić|1970|p=74}} Durman piše i o potrebi za novom "seljačkom literaturom", koja ne idealizuje život na selu, ni iz nacionalističko-folklorističke perspektive, ni iz građanske-romantičarske perspektive, nego prikazuje realne probleme seoskog stanovništva te epohe. {{sfn|Lasić|1970|pp=76-77}} Svoj kredo je najbolje sumirao u članku "Književnost koja nije umjetnost već potreba": {{citat|Moderna socijalna literatura po svom je karakteru borbena, tendenciozna i utilitaristička. Ona nema razloga da to skriva, jer ne traži nikakva priznanja samozvanih apostola vječne istine i ljepote – umjetnosti radi umjetnosti.<ref>Milan Durman, "Književnost koja nije umjetnost već potreba", ''Književnik'' 9 (1932), 327.</ref>}} Sa takvom teorijskom osnovom, Durman je prirodno bio i bitan učesnik dve najveće književne kontroverze početkom tridesetih, kada su marksistički teoretičari napali prvo [[Miloš Crnjanski|Miloša Crnjanskog]], a potom čak i Miroslava Krležu. U skladu sa svojim već ranije istaknutim uverenjem da pri oceni pisca treba uzeti u obzir i njegove lične osobine, zaključuje da Crnjanski nije samo [[reakcionar]] čije umetničko stvaralaštvo je vredno uprkos njegovim političkim stavovima, nego čovek čije lično ponašanje i privatan život ga diskvalifikuju i kao pisca.<ref>Milan Durman, "Slučaj Miloša Crnjanskog", ''Književnik'' 4 (1932), 158-160.</ref>{{sfn|Perica|2018|p=271}} Kao i Bogomir Herman, Durman je napao alarmizam Crnjanskog o "kolonizaciji" domaće književnosti koju vrše "strane knjige", odbacivši primedbe Crnjanskog kao [[nacionalizam]] i pokušaj ličnog obračuna sa suparnicima na književnoj sceni. Mnogo kontroverzniju poziciju Durman zauzima [[1933]]. godine, kada podržava Hermana u njegovom napadu na Krležu. Herman je, naime, optužio Krležu da je napustio pozicije socijalne književnosti zarad [[Larpurlartizam|larpurlartizma]], i izjavio da kritikuje Krležu sa "krležijanskih" pozicija, odnosno da uzima inspiraciju iz Krležinog izričitije marksističkog perioda da osudi njegovo stvaralaštvo sa početka tridesetih.{{sfn|Gužvica|2023|pp=220-222}} Durman, koji je godinu dana ranije izričito hvalio Krležu kao deo trojca socijalne literature zajedno sa Galogažom i Cesarcem,{{sfn|Lasić|1970|p=75}} složio se da je Krleža napustio estetske i filozofske stavove kojih se držao neposredno nakon Oktobarske revolucije. Njegova podrška Hermanu pokazuje i da njihova prethodna debata nije bila lične, nego intelektualne prirode, te da je doživljena kao drugarska kritika, a ne zluradi napad.{{sfn|Gužvica|2023|p=223}} Međutim, sa Krležine strane, kritika je itekako shvaćena lično, te je [[1934]]. godine partija aktivno intervenisala da se sukob sa Krležom zaustavi. U leto te godine, sa Durmanom i Krležom se u nekoliko navrata, kao posrednik, sastao [[Josip Broz]] i na kraju ih ubedio da prestanu sa međusobnim napadima i optužbama.{{sfn|Očak|1982|pp=203-204}} Kada je krajem tridesetih došlo do druge polemike sa Krležom, koja se zapravo vrtela oko političkog problema [[Velika čistka|Staljinovih čistki]], Durman se držao po strani. Već oko [[1937]]. godine je, po tvrdnjama Stanka Lasića, zauzeo pomirljiviji stav prema pitanju socijalne literature, "zastupajući neku srednju liniju".{{sfn|Lasić|1970|pp=153-154}} U drugoj polovini tridesetih, Durman se profilisao kao jedan od prvih istoričara - istraživača nacionalno-revolucionarnog pokreta mladih [[Jugosloveni|Jugoslovena]], Srba i Hrvata, koji su se na početku druge decenije 20. veka suprotstavili habzburškoj vlasti, i mnogi od kojih će postati poznati komunisti. Durman tako piše prve studije o Đačkom štrajku 1912. godine i neuspešnom [[Slavko_Cuvaj#Komesarijat_i_atentati|pokušaju atentata na bana Slavka Cuvaja]] u junu [[1912]]. godine, koji je izvršio [[Luka Jukić]].<ref>Josip Horvat, ''Pobuna omladine 1911-1914.'' (Zagreb: SKD Prosvjeta, Gordogan, 2006.), 119, 137.</ref><ref>{{Cite web |url=https://hrcak.srce.hr/file/76947 |title=Ivan Očak, "Građa za biografiju Rudolfa Hercigonje", ''Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu'' 19/1 (1986), 181, 210. |access-date=2024-12-20 |archive-date=2024-12-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241220183203/https://hrcak.srce.hr/file/76947 |url-status=dead }}</ref> Planirana je da napiše i knjigu ''Jukićev atentat'', koja nikada nije bila objavljena.{{sfn|Zaninović|1964|p=174}} Durman je opširno pisao o Cesarcu, kojeg je dobro lično poznavao, i koji je bio jedan od organizatora atentata. O Cesarcu je Durman govorio: {{citat|Malo je naših javnih radnika, koji se mogu pohvaliti takvim pravolinijskim razvitkom i tolikom ideološkom konzekventnošću. Od svoje rane mladosti, još tamo od Jukićeva atentata na Cuvaja (kad je na procesu bio jedan od rijetkih koji je znao jasno i muževno da formuliše stav napredne omladine prema režimu), pa kroz sve peripetije svoga prilično intenzivnog života, on je ostao ... bez kolebanja i bez kompromisa — na liniji socijalnog progresa ... pod cijenu ličnih žrtava i samoodricanja.{{sfn|Zaninović|1964|p=153}}}} === Prelazak u Samostalnu demokratsku stranku === [[Datoteka:Književnik 11 1933.png|thumb|Naslovna strana Durmanovog časopisa ''Književnik'' u novembru 1933. godine.]] U periodu Narodnog fronta dolazi do raskida Durmana sa Komunističkom partijom Jugoslavije. Prelazi u tabor građanske opozicije i pridružuje se Samostalnoj demokratskoj stranci, glavnoj partiji hrvatskih Srba. Njegov prelazak na pozicije svojevrsnog [[Agrarizam|agrarizma]], ili čak agrarnog socijalizma, predstavlja objavljivanje njegove studije ''Hrvatska seljačka buna 1573.'' [[1936]]. godine. U knjizi, Durman izričito postavlja sebi zadatak da seljački pokret Matije Gupca pokaže sa klasne tačke gledišta i kao prvenstveno revolucionarni seljački pokret.{{sfn|Durman|1936|pp=5-6}} Identifikovao je povećanu militantnost seljaštva i pojavu seljačkih buna sa prodiranjem ranih [[Kapitalizam|kapitalističkih]] novčanih odnosa u [[Srednja Evropa|centralnoevropske]] krajeve u 16. i 17. veku.{{sfn|Durman|1936|p=11}} Kao i [[Marksizam-lenjinizam|lenjinisti]] tog doba, Durman je video u nacionalnim borbama u nerazvijenim zemljama izraz klasnog nezadovoljstva seljaštva, te je hrvatski nacionalni pokret identifikovao sa klasnom borbom seljaštva na teritoriji Hrvatske. Durmanovi zaključci, međutim, nisu bili marksistički. Dok su komunisti pretpostavljali da će, uprkos seljačkoj većini, glavni motor te klasne borbe biti [[proletarijat]] i Komunistička partija, Durman dolazi do zaključka da su stvarni nastavljači borbe Matije Gupca zapravo HSS-ovci, i da "pokret hrvatskog seljaštva (...) danas pod vodstvom Dr. [[Vladko Maček|Mačeka]] postizava svoju kulminaciju."{{sfn|Durman|1936|p=153}} Dok je ovo bilo u skladu sa njegovim ranijim viđenjem Jugoslavije kao nerazvijene zemlje sa malom radničkom klasom, izraženom tokom diskusija na književnoj levici, sad je Durman sasvim napustio uverenje da takva radnička klasa u stanju da bude ikakav motor društvenog progresa, te je zaključio da će taj zadatak pasti na seljaštvo. Komunisti će ovo gledište Durmana žestoko kritikovati. Masleša će knjigu pohvaliti kao "istoričarski rad", ali će izraziti neslaganje sa njenim analitičkim delom i zaključcima o HSS-u kao nastavljaču tradicija seljačkih buna u Hrvatskoj. Po Masleši, Durman je zanemarivao razliku "između revolucionarnih pokreta u feudalizmu i seljačkih pokreta u doba kapitalizma".<ref>{{Cite web |url=https://hrcak.srce.hr/file/319978 |title=Ivan Jelić, "O značenju tradicije velike seljačke bune god. 1573. u povijesti komunističkog pokreta i revolucije u Hrvatskoj: U povodu 400. godišnjice hrvatsko-slovenske seljačke bune", ''Časopis za suvremenu povijest'' 1/1973, 87. |access-date=2024-12-22 |archive-date=2024-12-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241222122936/https://hrcak.srce.hr/file/319978 |url-status=dead }}</ref> U martu [[1937]]. godine Durman se prvi put pominje kao član SDS-a.<ref>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00043_19370313|page:4|query:%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D0%BD%20%D0%B4%D1%83%D1%80%D0%BC%D0%B0%D0%BD "Uoči smrti pok. Milan Pribićević izrazio je želju da mu na pogrebu učestvuje 21 puk kojim je komandovao u ratu", ''Vreme'' broj 5445 (13. mart 1937.), 4.]</ref> Osim toga, blisko je sarađivao sa [[Zemljoradnička stranka (Jugoslavija)|srpskom zemljoradničkom levicom]] i sa Hrvatskom seljačkom strankom. Bio je aktivan u akcijama solidarnosti sa [[Druga Španska Republika|Španskom Republikom]] za vreme [[Španski građanski rat|Španskog građanskog rata]]. Vođa zemljoradničke levice, [[Dragoljub Jovanović]], o Durmanovom trošku je putovao u Španiju i u njegovom časopisu ''Književnik'' potom objavio tekst o svojim utiscima.{{sfn|Vukliš|2024|p=455}} Durman je bio i potpisnik "Pozdrava intelektualaca Jugoslavije španskom narodu".<ref>{{Cite web |url=https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Cedo%20Kapor/Spanija%205_%20zbornik%20secanja%20jugoslov%20(271)/Spanija%205_%20zbornik%20secanja%20jugo%20-%20Cedo%20Kapor.pdf |title=Čedo Kapor (ur.), ''Španija 1936-1939: Zbornik sećanja jugoslovenskih dobrovoljaca u Španskom građanskom ratu'', Tom 5 (Beograd: Vojnoizdavaĉki zavod, 1971), 271. |access-date=2024-12-20 |archive-date=2025-01-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250125095149/https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Cedo%20Kapor/Spanija%205_%20zbornik%20secanja%20jugoslov%20(271)/Spanija%205_%20zbornik%20secanja%20jugo%20-%20Cedo%20Kapor.pdf |url-status=dead }}</ref> Kroz akcije solidarnosti Španiji, bio je u kontinuiranoj vezi s komunistima: [[1938]]. godine, ''Književnik'' je objavio odlomak iz buduće knjige ''Španjolski susreti'' njegovog dugogodišnjeg prijatelja Augusta Cesarca.<ref>Zorica Stipetić, ''Argumenti za revoluciju - August Cesarec'' (Zagreb: Centar društvenih djelatnosti SSO Hrvatske, 1982), 368.</ref> Moguće je da je upravo zahvaljujući Durmanu Cesarec održavao dobre odnose sa SDS-om i objavljivao svoje tekstove u novinama samostalaca. Uprkos ovom prijateljskom odnosu, Durman je insistirao da SDS mora voditi politiku nezavisnu od KPJ. U jesen [[1939]]. godine, u kotaru [[Udbina]], pokušava da suzbije uticaj komunista koji su se infiltrirali u lokalnu organizaciju SDS-a.<ref>[https://znaci.org/00003/489.pdf Božidar Mrkobrada Božina, "Neka sjećanja na partijsku aktivnost i događaje prije i u toku NOR-a", u Đuro Zatezalo (ur.), ''Kotar Korenica i kotar Udbina u narodnooslobodilačkom ratu i socijalističkoj izgradnji'' (Karlovac: Historijski arhiv u Karlovcu, 1979), 200.]</ref> Od februara 1939. godine, Durman je bio sekretar SDS-ove kulturno-prosvetne organizacije "Seljačko kolo". U skladu sa prelaskom na pozicije agrarizma, Durman je izrazito uvažavao [[Francuska revolucija|Francusku revoluciju]] kao proces koji je ukinuo [[feudalizam]] i doneo konačno oslobođenje francuskog seljaštva. Još 1936. godine, pisao je da je Gupčeva buna bila "osuđena na neuspjeh" jer je bila ispred svog vremena, ali je njene ideale ostvarilo francusko seljaštvo počevši od [[1789]]. godine.{{sfn|Durman|1936|p=148}} Stoga je u julu 1939. godine bio organizator SDS-ovog obeležavanja 150. godišnjice [[Pad Bastille|Pada Bastilje]], i napisao je feljton o Francuskoj revoluciji.<ref>{{Cite web |url=https://hrcak.srce.hr/file/315366 |title=Mira Kolar-Dimitrijević, "Obilježavanje godišnjica francuske revolucije u Jugoslaviji u međuratnom razdoblju", ''Časopis za suvremenu povijest'' 1-3/1989, 186. |access-date=2024-12-22 |archive-date=2024-12-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241222122408/https://hrcak.srce.hr/file/315366 |url-status=dead }}</ref> U svom referatu na kongresu "Seljačkog kola" u decembru 1939. godine, Durman ovako predstavlja svoju viziju seljačke politike, gde [[Seljak|seljaštvo]] predvodi [[Intelektualac|inteligencija]]: {{citat|Naš je ideal ''osamostaliti'' seljaka, da ne rečem ''stvoriti'' od njega subjekt, ali nije dovoljno to zaželjeti, da se to i ostvari... Tim što seljaka ''proglasimo'' subjektom, nismo to od njega i načinili. A pogotovo to nećemo od njega ''načiniti'', ako stvaramo od njega ''iluzije'' (prikaze), da on može biti i postići sve bez školovane gospode...<ref name="izraz">"Povodom prosvjetnog sastanka učitelja prijatelja "Seljačkog kola"", ''Izraz: Časopis za sva kulturna pitanja'' 1-2 (1940), 83-84.</ref>}} Komunisti Durmanu tada zameraju [[elitizam]], a rad "Seljačkog kola", nezavisnog od HSS-ove "Seljačke sloge", kritikuju kao tragično deljenje srpskog i hrvatskog seljaštva po etničkoj osnovi.<ref name="izraz"/> Durman je u neku ruku odgovorio na ove optužbe kroz svoju odbranu [[Sporazum Cvetković-Maček|Sporazuma Cvetković-Maček]], čiji je bio vatreni pristalica. Na partijskom zboru u [[Slavonska Požega|Slavonskoj Požegi]] u martu [[1940]], kao izaslanik Glavnog odbora SDS, Durman je, osvrćući se na kritike [[Srpski nacionalizam|srpskih nacionalista]] zbog saradnje SDS-a sa HSS-om, izjavio da je srpsko-hrvatsko jedinstvo, ostvareno kroz osnivanje [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]], jedini garant stabilnosti i opstanka Kraljevine Jugoslavije.<ref>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00043_19400318|page:4|query:%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D0%BD%20%D0%B4%D1%83%D1%80%D0%BC%D0%B0%D0%BD "Zborovi i konferencije", ''Vreme'' br. 6520 (18. mart 1940), 4.]</ref> U svom poslednjem članku, napisanom u februaru [[1941]]. godine, Durman je izričito rezimirao svoju ideologiju srpsko-hrvatskog jedinstva: {{citat|Na nama je da omogućimo postupno zbliženje Zagreba i Beograda i da budemo veza između Srbije i Hrvatske. Mi smo određeni za tu ulogu, jer smo dio srpskog naroda, a stoljetnim zajedničkim životom povezani smo čvrsto sa Hrvatima, tako da nas više nitko ne može razdvojiti. Mi smo cement ove države, i na nama je da pokažemo kako ona ima pravo na opstanak.<ref name="tomljenović">[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp%7Cissue:UB_00064_19910417%7Cpage:11%7Cquery:milan%20durman Ivo Tomljenović, "Srpska svađa zbog srpske ideje", ''Borba'' godina LXIX, broj 107 (17. april 1991), 11.]</ref>}} === Pogibija i nasleđe === Bio je veren sa doktorkom Anu Pšorn.<ref>[https://znaci.org/00003/4_24_4.pdf Danica Šterk-Vucelić, "Sanitetski materijal za partizanske jedinice", u ''Zagreb 1941-1945, Zbornik sjećanja: Tom 4'' (Zagreb: Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske, 1984), 309.]</ref> Kada je izbio [[Aprilski rat]], zajedno sa ostatkom rukovodstva SDS-a, odlučio je da se povuče u [[Crna Gora|Crnu Goru]]. Poginuo je na [[Ilidža|Ilidži]] kraj Sarajeva, 13. aprila [[1941]]. godine, tokom nacističkog bombardovanja, i tamo je i sahranjen.<ref name="hbl"/><ref name="tomljenović"/>{{sfn|Joka|1991|p=654}} Njegova dela su posthumno bila zabranjena u [[NDH|Nezavisnoj državi Hrvatskoj]].<ref>[https://znaci.org/zb/4_22_2.pdf Mirko Androić (ur.), ''Građa za povijest narodnooslobodilačke bor be u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj 1941-1945. Knjiga II (siječanj-lipanj 1942.)'' (Zagreb: Savjet za izdavanje "Građe za povijest NOP-a i socijalističke revolucije u sjeverozapadnoj Hrvatskoj 1941-1945", 1984), 87.]</ref> Vrlo često je, još za života, napadan kao dogmatičar, naročito zbog svog kritičkog odnosa prema Krleži tridesetih. [[Vaso Bogdanov]] pisao je da je Durman "najodgovorniji za malograđansku dezorijentiranost časopisa" ''Književnik''.<ref>Velimir Visković, "Krležina uloga u sukobu na ljevici I.", ''Republika'' godina LV, broj 3-4 (ožujak-travanj 1999), 54.</ref> Nakon raskida sa KPJ i prelaska u SDS, [[Otokar Keršovani]] će izrazito kritički pisati da su "pokušaji" Durmana da se bavi istoriografijom sa klasne tačke gledišta bili "čisto revizionistički i diletantski".<ref>Otokar Keršovani, ''Kulturne i povijesne teme: Izbor iz djela'' (Rijeka: Otokar Keršovani, 1979), 444.</ref> Uprkos ovim negativnim ocenama savremenika, u [[SFRJ|socijalističkoj Jugoslaviji]], Durman je bio često citiran izvor za naučne radove o Seljačkoj buni 1573. i nacionalno-revolucionarnom pokretu omladine do 1914. Ipak, bio je upamćen i cenjen prvenstveno kao prevodilac i polemičar. Kada je bio predmetom kritike, to je bilo pre svega zbog toga što je kao jedan od učesnika sukoba na književnoj levici napadao Krležu. Istoričar književnosti [[Stanko Lasić]] ocenjivao je Durmanovo nasleđe uglavom negativno, videći ga kao dogmatu i opisujući ga kao "vrludajućeg socijalnog literata".{{sfn|Lasić|1970|p=82}} Sa druge strane, pored prilično mehaničkih stavova po nekim pitanjima, Durman je u drugim pokazao izrazitu fleksibilnost: Jelena Lalatović istakla je da je, upravo u trenutku "[[Staljinizam|staljinizacije]]" radničkog pokreta, kada su komunisti odbacivali ranije marksističke tradicije, Durman odlučio da prevede Plehanovljev klasik ''Umetnost i socijalni život'' na srpskohrvatski.<ref>[http://dirikum.org.rs/1232/1/17_Lalatović.pdf Jelena Lalatović, "Kriza legitimiteta: polemika Supek–Krleža (1952− 1953) i mogućnosti tumačenja romana o revoluciji", u Zrinka Božić, Marina Protrka Štimec i Ana Tomljenović (ur.), ''Književnost i revolucije: Zbornik radova'' (Zagreb: FF Press, 2024), 250.]</ref> == Najvažnija dela == * ''Protiv destruktivnih elemenata u zemlji'' (1919, Rukopisna ostavština Miroslava Krleže, [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]]) * [https://digitalna.nb.rs/view/URN:NB:RS:SD_60477D125B227E441EB33F4795B7A0EB-1922-11-B009 "Radnička klasa i fašizam". ''Nova Evropa'', Knjiga VI, broj 9 (21. novembar 1922), 270-272.] * "N. Ognjov: Dnevnik Kostje Rjabceva (Narodna knjižnica, Beograd)", ''Književnik'' 6 (1930), 279-281. * "Umjetnost i društvo", ''Književnik'' 8 (1930), 354-360. * "Stevan Galogaža: Novele", ''Književnik'' 4 (1931), 175-177. * "Pseudosocijalne tendencije u našoj književnosti", ''Stožer'' 5 (1931), 138–143. * "Slučaj Miloša Crnjanskog", ''Književnik'' 4 (1932), 158-160. * "Književnost koja nije umjetnost već potreba", ''Književnik'' 9 (1932), 321-328. * [https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Milan%20Durman/Hrvatska%20seljacka%20buna%201573%20(61)/Hrvatska%20seljacka%20buna%201573%20-%20Milan%20Durman.pdf ''Hrvatska seljačka buna 1573.'' (Zagreb: Zadružna štamparija, 1936).] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250817210234/https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Milan%20Durman/Hrvatska%20seljacka%20buna%201573%20(61)/Hrvatska%20seljacka%20buna%201573%20-%20Milan%20Durman.pdf |date=2025-08-17 }} * "Jukićev atentat na Cuvaja", ''Književnik'' 5 (1937), 177-185. * "Historijski značaj Jukićevog atentata", ''Književnik'' 6 (1937), 225-235. * "Hrvatska pod komesarijatom", ''Književnik'' 11-12 (1938), 540-552. * ''Čehoslovački zbornik: Č. S. R. 1918-1938: književnost, umjetnost, muzika, film, politički, privredni, socijalni i kulturni život'' (Zagreb: Književnik, 1938). * "Đački štrajk 1912.", ''Književnik'' 2 (1939), 69-81. * ''Pjesmarica za narod'' (Zagreb: Zadružna štamparija, 1939). == Reference == {{reflist|2}} === Literatura === * {{cite book|last1=Cvetković|first1=Slavoljub|last2=Vasić|first2=Miroljub|title=Kongresi, konferencije i sednice centralnih organa SKOJ-a (1919-1924)|date=1984|publisher=Komunist|location=Beograd|url=https://kok.memoryoftheworld.org/Slavoljub%20Cvetkovic/Kongresi,%20konferencije%20i%20sednice%20centralnih%20organa%20SKOJ-a%201919-1924%20(1318)/Kongresi,%20konferencije%20i%20sednice%20centralni%20-%20Slavoljub%20Cvetkovic.pdf|ref=harv|access-date=2024-12-20|archive-date=2025-08-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20250817205956/https://kok.memoryoftheworld.org/Slavoljub%20Cvetkovic/Kongresi,%20konferencije%20i%20sednice%20centralnih%20organa%20SKOJ-a%201919-1924%20(1318)/Kongresi,%20konferencije%20i%20sednice%20centralni%20-%20Slavoljub%20Cvetkovic.pdf|url-status=dead}} * {{cite book|last1=Durman|first1=Milan|title=Hrvatska seljačka buna 1573.|date=1936|publisher=Zadružna štamparija|location=Zagreb|url=https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Milan%20Durman/Hrvatska%20seljacka%20buna%201573%20(61)/Hrvatska%20seljacka%20buna%201573%20-%20Milan%20Durman.pdf|ref=harv|access-date=2024-12-20|archive-date=2025-08-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20250817210234/https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Milan%20Durman/Hrvatska%20seljacka%20buna%201573%20(61)/Hrvatska%20seljacka%20buna%201573%20-%20Milan%20Durman.pdf|url-status=dead}} * {{cite book |last1=Gužvica|first1=Stefan|last2=Stojković|first2=Dragan|title=Herman: Quo vadimus?|date=2023|publisher=Most Art Jugoslavija|location=Zemun |ref=harv}} * {{cite book |last1=Joka|first1=Mile|title=Dvor na Uni: Od prijeslavenskog doba do naših dana. Zbornik naučnih i publicističkih radova, knjiga 1|date=1991|publisher=Skupština općine Dvor na Uni|location=Dvor na Uni|ref=harv}} * {{cite book|last1=Lasić|first1=Stanko|title=Sukob na knjizevnoj ljevici 1928-1952.|date=1970|publisher=Liber|location=Zagreb|url=https://kok.memoryoftheworld.org/Stanko%20Lasic/Sukob%20na%20knjizevnoj%20ljevici%201928-1952%20(836)/Sukob%20na%20knjizevnoj%20ljevici%201928-1952%20-%20Stanko%20Lasic.pdf|ref=harv|access-date=2024-12-20|archive-date=2025-08-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20250817200539/https://kok.memoryoftheworld.org/Stanko%20Lasic/Sukob%20na%20knjizevnoj%20ljevici%201928-1952%20(836)/Sukob%20na%20knjizevnoj%20ljevici%201928-1952%20-%20Stanko%20Lasic.pdf|url-status=dead}} * {{cite book|last1=Očak|first1=Ivan|title=Krleža – Partija (Miroslav Krleža u radničkom i komunističkom pokretu 1917-1941|date=1982|publisher=Spektar|location=Zagreb|url=https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Krleza%20-%20Partija%20(183)/Krleza%20-%20Partija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf|ref=harv|access-date=2024-12-20|archive-date=2024-06-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20240628232002/https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Krleza%20-%20Partija%20(183)/Krleza%20-%20Partija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf|url-status=dead}} * {{cite journal |last1=Perica|first1=Ivana|title=‘Social literature swindlers’: the r/evolutionary controversy in interwar Yugoslav literature|journal=Neohelicon|date=2018|volume=45 |pages=249-280|url=https://link.springer.com/content/pdf/10.1007/s11059-017-0418-5.pdf|ref=harv}} * {{cite book |last1=Petrović|first1=Slobodan|title=Sedam sekretara SKOJ-a|date=1962|publisher=Rad|location=Beograd|ref=harv}} * {{cite book |last1=Vesović|first1=Milan|title=Revolucionarna štampa u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca 1918-1929|date=1979 |publisher=Institut za savremenu istoriju|location=Beograd|url=https://www.pisi.co.rs/h-content/uploads/2020/01/Revolucionarna---tampa-u-Kraljevini-Srba-Hrvata-i-Slovenaca-1918-1929-pisi.pdf|ref=harv}} * {{cite book |last1=Vukliš|first1=Vladan|title=Jugosloveni i Španski građanski rat|date=2024|publisher=Arhiv Republike Srpske, Čigoja štampa, Udruženje arhivskih radnika Republike Srpske|location=Banja Luka, Beograd |ref=harv}} * {{cite book |last1=Zaninović|first1=Vice|title=August Cesarec|date=1964|publisher=Matica Hrvatska|location=Zagreb|url=https://znaci.org/00003/928.pdf|ref=harv}} {{lifetime|1902|1941|Durman, Milan}} [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:SKOJ]] [[Kategorija:Srpski istoričari]] [[Kategorija: Biografije, Banija]] kxjyojmi2m568ogcc4pj84fpb2fiz3e 14 4711716 42689344 42668355 2026-09-13T13:32:00Z Aca 108187 42689344 wikitext text/x-wiki {{premjestiti|Kategorija:Stranice sa suvišnim šablonima za nacrte članaka|razlog=Standardnije}} {{Verovatno prazna kategorija}} Ovu kategoriju automatski popunjava šablon {{tl|Nacrt}}. Ove su stranice prihvaćeni nacrti članaka s kojih je potrebno ukloniti [[:Kategorija:Šabloni za nacrte|šablone za nacrte]], odnosno odbijeni nacrti koji čekaju brisanje. [[Kategorija:Održavanje Wikipedije]] [[Kategorija:Nacrti članaka]] __HIDDENCAT__ 5dt9qogtq6o8rglmhmcxct6kgcpmk0r 10 4712486 42689272 42432935 2026-09-13T13:12:30Z Aca 108187 Promijenjeno odredište preusmjerenja sa [[Šablon:Verovatno prazna kategorija]] na [[Šablon:Prazna kategorija]] 42689272 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Prazna kategorija]] 3xopz1og4ov62zc09gc1yyavbgpfeep 0 4714419 42689586 42453432 2026-09-14T09:49:06Z SrpskiAnonimac 101643 Promijenjeno odredište preusmjerenja sa [[Ponikve]] na [[Vrtača]] 42689586 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Vrtača]] mphvhcaxwolqw840ksx4g3y5bxbeab6 14 4714491 42689289 42454051 2026-09-13T13:14:01Z Aca 108187 42689289 wikitext text/x-wiki __HIDDENCAT__ {{prazna kategorija}} [[Kategorija:Održavanje Wikipedije]] hac95jhdfvd4y5xwwtgcc7ehun6r4om 14 4714493 42689293 42454056 2026-09-13T13:14:06Z Aca 108187 42689293 wikitext text/x-wiki __HIDDENCAT__ {{CategoryTOC}} {{prazna kategorija}} [[Kategorija:Održavanje Wikipedije]] ri3mtrzuovr449ud46jor486tbjtjhu 42689299 42689293 2026-09-13T13:14:16Z Aca 108187 42689299 wikitext text/x-wiki __HIDDENCAT__ {{prazna kategorija}} {{CategoryTOC}} [[Kategorija:Održavanje Wikipedije]] 9arf081a6yz15is682jt4yfulp6c061 0 4715774 42689458 42467540 2026-09-13T17:46:16Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689458 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Mirko Kujačić | slika = Autoportret Mirko Kujačić.jpg | opis_slike = Autoportret Mirko Kujačić | datum_rođenja = {{datum rođenja|1901|7|2}} | mesto_rođenja = [[Nudol]], [[Knjaževina Crna Gora]] | datum_smrti = {{datum smrti|1987|8|8|1901|7|2}} | mesto_smrti = [[Mostar]], [[SFRJ]] | zanimanje = slikar }} '''Mirko Kujačić''' (Nudol, [[1901]] — [[Mostar]], [[1987]]) bio je crnogorski [[slikar]]. Njegov rad karakteriše temperamentni široki potez, insistiranje na boji, oduševljenje figurom i izražena individualnost.<ref name= "artmo">[https://www.artmontenegro.me/biografije/slikarstvo/mirko-kujacic-1901-1987-akademski-slikar Art Montenegro]</ref> ==Porodica i školovanje== Mirko Kujačić je rođen 1901. u Nudolu kod [[Nikšić]]a na granici [[Crna Gora|Crne Gore]] i [[Hercegovina|Hercegovine]] u porodici [[lekar]]a Jovana Kujačića.<ref>Ćetković, V. (1991): Socijalna umetnost u Srbiji između dva rata. Novi Sad: Akademija umetnosti u Novom Sadu.</ref> Otac, poreklom iz svešteničke porodice Kujačića (prema predanju 7 svešteničkih generacija), školovao se u [[Sremski Karlovci|Sremskim Karlovcima]] i bio oženjen Julijom Plamenac. Mirkov deda, po majci je serdar Rade Plamenac, pradeda Šale Mašanov Vukotić, a prababa Marija Petrović-Njegoš. Školovao se u Sremskim Karlovcima, maturirao je u [[Druga beogradska gimnazija|Drugoj beogradskoj gimnaziji]]. Do konačnog opredeljenja za [[slikarstvo]] studirao je [[Tehnika|tehniku]], [[Filozofija|filozofiju]], [[balet]], [[Gluma|glumu]] i [[vajarstvo]]. Prema današnjim kriterijumima bio je [[multimedija]]lni umetnik izuzetnog obrazovanja, svestranog [[Nadarenost|talenta]] i kulture. Prvo je završio baletsku školu, postao majstor [[Baletan|baleta]] (Ministarstvo prosvete pod vođstvom [[Branislav Nušić|B. Nušića]] i [[Narodno pozorište u Beogradu|Narodno pozorište]] raspisali su konkurs za obrazovanje mladih glumaca i majstora baleta 1921), a zatim je počeo da radi u Pozorištu u Beogradu. [[Klaudija Isačenko]], jedna od mnogih [[Ruska emigracija u Beogradu|ruskih izbeglica]] iz tog vremena, učiteljica u baletskoj školi i jedna od osnivača beogradskog baleta (1919–1921), prepoznala je njegov talenat i založila se da Kujačić dobije nekoliko uloga [[Baletski igrač|baletskog igrača]] i [[Glumac|glumca]]. Buntovnog duha, nezadovoljan zabavnom ulogom [[Pozorište|pozorišta]], kako je govorio, teatralno je odbio ulogu sveštenika, a zatim je patetičnim tonom napisao ostavku, gde je objavio svoje razočarenje u hram [[Talija (Muza)|boginje Talije]], koji je pretvoren, kako je naveo, u vašarište, a glumci u obične zabavljače.<ref>Vukotić, M. (1985): Nova avangarda u starom zakašnjenju. Razgovor sa Mirkom Kujačićem. OVDJE, XVII br. 198:26-28, Titograd.</ref> Godine 1923. trebalo je da igra jednu od glavnih uloga u filmskoj [[Burleska|burlesci]] [[Branimir Ćosić|Branimira Ćosića]] „[[Kačaci u Topčideru]]“, a koju je trebalo da režiraju [[Dadaizam|dadaista]] [[Dragan Aleksić (pesnik)|Dragan Aleksić]] i [[Futurizam|futurista]] [[Boško Tokin]], ali snimanje je prekinuto posle prvog dana, 1. juna, iz finansijskih razloga, a više zbog nepovoljnih političkih prilika.<ref>[https://www.rts.rs/page/radio/ci/story/28/radio-beograd-2/4114526/prvi-beogradski-film.html Prvi beogradski film]</ref> Posle ostavke počinje da se interesuje za [[Likovna umetnost|likovnu umetnost]], prvo za [[vajarstvo]] u [[Kraljevska umetnička škola u Beogradu|Umetničkoj školi u Beogradu]] kod [[Toma Rosandić|Tome Rosandića]] (1923), a zatim se opredeljuje za slikarstvo. Preko ministarstva prosvete dobija francusku stipendiju koju deli sa kolegom i prijateljem [[Dragan Beraković|Draganom Bajom Berakovićem]]. Studira u [[Pariz]]u (1925-29) kao učenik velikog francuskog slikara [[Andre Lot|Andrea Lota]]. Tokom studija Kujačić je, da bi platio školovanje, crtao i kopirao u [[Luvr]]u i prodavao kopije posetiocima.<ref name= "Mark">Marković, S.D. & Vukotić Lazar, M. (2018): Mirko Kujačić and social art in Serbia Collection of papers of the Faculty of Philosophy XLVIII (3)</ref> [[File:Gorštaci.jpg|thumb|Gorštaci, Mirko Kujačić]] [[File:Ribolovci.jpg|thumb|Ribolovci, Mirko Kujačić]] ==Predratni period== Predratni slikarski opus vezuje se za [[Francuska|Francusku]] i Beograd. U Parizu se druži sa srpskim umetnicima koji su tamo boravili: [[Nikola Dobrović|Dobrovićem]], [[Petar Lubarda|Lubardom]], [[Milo Milunović|Milunovićem]], [[Stojan Aralica|Aralicom]]... Tu je shvatio ''šta je slikarstvo uopšte'' i svoj izraz pronalazi u ekspresivnom i snažnom doživljavanju sveta. Povratak (1929) i boravak u Beogradu usmerava ga i na aktuelni [[ekspresionizam]]. Izdaje i svoju mapu grafika ''Ribari'' (1930) koja je nastala u toku sedmomesečnog boravka na moru (na ostrvima [[Svetac (ostrvo)|Svetac]] i [[Komiža]]) među ribarima i upoznaje malog čoveka i njegovu snagu večnog borca, a u svojim grafikama prikazuje njihov mukotrpni život i rad. Sudeluje na izložbi Jesenjeg paviljona, a ubrzo predstavlja i svoju prvu samostalnu izložbu. Postaje rodonačelnik socijalnog slikarstva, a 1932. objavljuje Manifest, prvi pisani program socijalnog slikarstva u srpskoj umetnosti, i na izložbi u [[Umetnički paviljon „Cvijeta Zuzorić”|paviljonu „Cvijeta Zuzorić“]] izlaže nadrealističke [[kolaž]]e, uramljene radničke cokule, pod nazivom „Zimski motiv“ i veza luka u ramu nazvana „Koren beogradske umetnosti“. Izložbu je pratio i katalog sa Kujačićevim manifestom u kome se javno izjašnjava protiv vladajućeg stanja u tadašnjoj likovnoj umetnosti, kritikujući između ostalog i svoj dotadašnji rad. Umetnik se na otvaranju pojavio u plavoj radničkoj košulji i pred publikom pročitao svoj manifest, proglašavajući borbu protiv dominantnih buržoaskih koncepcija umetnosti, protiv čiste umetnosti, protiv uzdizanja umetničke ličnosti, „protiv tradicije”, „večne lepote”, „individualističke misli”, a za „čovečansku misao”, „poeziju napretka”, za kolektivnu umetnost pravde.<ref>Kujačić, M. (1932): Moj manifest, Štamparsko izdavačko preduzeće „Vreme”, Beograd.</ref> Time daje snažan podstrek za afirmaciju socijalnog slikarstva u likovnom životu Beograda. Godine 1934. formirana je grupa „Život“ u Beogradu, sa Kujačićem kao jednim od osnivača i glavnim protagonistom.<ref name= "Mark"/> U više navrata je ponovo boravio u Parizu i te posete su uticale na svaranje njegovih slikarskih ciklusa: "Golorukih", "Zamaha", "Obraza gorštaka". To su monumentalni ciklusi revolta i otpora. To je drama, patnja, bol, borba, revolt ispruženih praznih ruku i deformisanih tela u grčevitom pokretu i nezaustavljivom zamahu. Boja je reska, potez grub, dug, a preovladavaju crveni i plavi tonovi.<ref name= "artmo"/> Godine 1937, za vreme jednog od boravaka u Parizu, na preporuku [[Bora Baruh|Bore Baruha]], našao se među istomišljenicima, pod pokroviteljstvom Napredne omladine Francuske, u „Maison de la culture“, čiji je predsednik bio [[Luj Aragon ]]. Na izložbama koje je „Maison“ organizovala kao pomoć [[Španija|španskoj]] deci žrtvama rata, Kujačićje izlagao sa [[Pablo Pikaso|Pikasom]], [[Anri Matis|Matisom]], [[Filipo Tomazo Marineti|Marinetijem]], Prampolinijem itd. Kujačić je, zajedno sa Baruhom, [[Stevan Bodnarov|Bodnarovom]], [[Ivo Šeremet|Šeremetom]] i drugim slikarima u to vreme u Parizu, pripadao naprednom studentskom pokretu [[Marksizam|marksističke]] orijentacije, što je bio razlog za česte napade pariske policije.<ref>Marjanović, S. (1964): Bora Baruh. U: Bora Baruh katalog izložbe br. 4 (str. 11). Jajce: Spomen muzej II zasedanja AVNOJ.</ref> Poslednji javni nastup pred [[Drugi svetski rat|rat]] Kujačić je imao sa grupom „Život“ na „13. jesenjoj izložbi“ 1940. godine, posle čega je pojačana policijska kontrola uperena protiv [[Komunizam|komunista]] i naprednih [[intelektualac]]a, kada je uhapšen [[Đorđe Andrejević Kun]] i posle čega to više nije bilo ni bezbedno ni moguće da ilegalne grupe, poput grupe „Život“ organizuju izložbe ili sastanke.<ref>Trifunović, L. (1973). Srpsko slikarstvo 1900–1950, Beograd: Nolit.</ref><ref>Knežević V. (2019) Teorija i praksa kritičke levice u jugoslovenskoj kulturi (jugoslovenska umetnost između dva svetska rata i revolucionarni društveni pokret). Doktorska disertacija, Univerzitet umetnosti u Beogradu, Beograd</ref> ==Posleratni period== Po završetku Drugog svetskog rata dolazi u Crnu Goru i [[Mostar]] gde je, od 1951. imao svoj [[atelje]]. Stvara dela poetskog realizma (''Kanli kula'', ''Portret oca'') ali, polovinom šezdesetih [[Ekspresionizam|ekspresionistički]] prikazuje rodni Nudol, njegove gorštake i sopstveno lice. Umro je 1987. godine, u Mostaru, sahranjen u Aranđelovu kod crkve, u Nudolu. Godine 2005. njegova supruga Micika je deo slika i grafika poklonila [[Muzej Hercegovine u Trebinju|Muzeju Hercegovine u Trebinju]], da bi se na taj način odužila zavičajnom prostoru svoga muža.<ref>{{Cite web |url=http://muzejhercegovine.org/legat-mirka-kujacica/ |title=Muzej Hercegovine |access-date=2025-05-24 |archive-date=2025-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250429153711/https://muzejhercegovine.org/legat-mirka-kujacica/ |url-status=dead }}</ref> ==Reference== {{reference|2}} [[Kategorija:Rođeni 1901.]] [[Kategorija:Umrli 1987.]] [[Kategorija:Srpski slikari]] n60ci1q03efq3ybq6u5r4waw7frgflf 4 4716363 42689367 42686666 2026-09-13T14:24:49Z Edgar Allan Poe 29250 42689367 wikitext text/x-wiki {| width=75% valign="top" style="background:#CE1126; color: white; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border: Solid #002B7F 1px; text-align: center; font-size: 160%; margin: 0 auto" | Wikiprojekt države - '''Panama''' |} {| id="mp-upper" style="width: 100%; margin:4px 0 0 0; background:none; border-spacing: 0px;" | class="MainPageBG" style="width:50%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top; color:#000;" | {| id="mp-left" style="vertical-align:top; background:white;" ! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-tfa-h2" style="margin:3px; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;">[[File:Coat of arms of Panama.svg|18px]] Članci koje treba napisati</h2> |- | style="color:#000;" | <div id="mp-tfa" style="padding:2px 5px"> {|class="wikitable sortable" |- bgcolor=lightblue | <div align="center"><small>'''Broj'''</small></div> || <div align="center">'''Članak'''</div> || <div align="center">Članak na drugom jeziku</div> || <div align="center">Opis</div> || <div align="center">Riješeno </div> |- | '''1.''' || "[[Himno Istmeño]]" || [[w:en:Himno Istmeño]] || himna || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''2.''' || [[Narodna skupština (Panama)]] || [[w:en:National Assembly (Panama)]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''3.''' || [[Predsjednik Paname]] || [[w:es:Presidente de Panamá]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''4.''' || [[Ustav Paname]] || [[w:en:Constitution of Panama]] || pravo || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''5.''' || [[Panamska balboa]] || [[w:en:Panamanian balboa]] || valuta || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''6.''' || [[Akt o nezavisnosti Paname]] || [[w:en:Independence Act of Panama]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''7.''' || [[Nezavisnost Paname]] || [[w:en:Independence of Panama from Spain]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''8.''' || [[Gran Coclé]] || [[w:en:Gran Coclé]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''9.''' || [[Rodrigo de Bastidas]] || [[w:en:Rodrigo de Bastidas]] || istraživač || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''10.''' || [[Sebastián Hurtado de Corcuera]] || [[w:en:Sebastián Hurtado de Corcuera]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''11.''' || [[Castilla de Oro]] || [[w:en:Castilla de Oro]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''12.''' || [[Drakeov napad na Panamu]] || [[w:en:Drake's Assault on Panama]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''13.''' || [[Dariénska spletka]] || [[w:en:Darien scheme]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''14.''' || [[Pljačka Paname]] || [[w:en:Henry Morgan's Panama expedition]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''15.''' || [[Mariano Arosemena]] || [[w:en:Mariano Arosemena]] || pisac || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''16.''' || [[Panama (savezna država)]] || [[w:en:Panama State]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''17.''' || [[Panama (departman)]] || [[w:en:Panama Department (1886)]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''18.''' || [[Odcjepljenje Paname od Kolumbije]] || [[w:en:Secession of Panama from Colombia]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''19.''' || [[Sporazum Hay–Bunau-Varilla]] || [[w:en:Hay–Bunau-Varilla Treaty]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''20.''' || [[Philippe Bunau-Varilla]] || [[w:en:Philippe Bunau-Varilla]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''21.''' || [[Manuel Amador Guerrero]] || [[w:en:Manuel Amador Guerrero]] || politika || <div align="center"></div> |- | '''22.''' || [[Tomás de Herrera]] || [[w:en:Tomás de Herrera]] || politika || <div align="center"></div> |- | '''23.''' || [[Slobodna Država Prevlake]] || [[w:es:Estado del Istmo]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''24.''' || [[Panamska kriza 1885.]] || [[w:en:Panama crisis of 1885]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''25.''' || [[Tisućudnevni rat]] || [[w:en:Thousand Days' War]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''26.''' || [[Zona Panamskog kanala]] || [[w:en:Panama Canal Zone]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''27.''' || [[José Raúl Mulino]] || [[w:en:José Raúl Mulino]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''28.''' || [[Demetrio H. Brid]] || [[w:en:Demetrio H. Brid]] || politika || <div align="center"></div> |- | '''29.''' || {{nowrap|[[Privremena vladina hunta (Panama)]]}} || {{nowrap|[[w:es:Junta Provisional de Gobierno de Panamá]]}} || historija || <div align="center"></div> |- | '''30.''' || [[Državni udar u Panami 1968.]] || [[w:en:1968 Panamanian coup d'état]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''31.''' || [[Guillermo Endara]] || [[w:en:Guillermo Endara]] || politika || <div align="center"></div> |- | '''32.''' || [[Opći izbori u Panami 1968.]] || [[w:en:1968 Panamanian general election]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''33.''' || [[Arnulfo Arias]] || [[w:en:Arnulfo Arias]] || politika || <div align="center"></div> |- | '''34.''' || [[Sporazumi Torrijos–Carter]] || [[w:en:Torrijos–Carter Treaties]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''35.''' || [[Barú]] || [[w:en:Volcán Barú]] || geografija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''36.''' || [[Transpanamski cjevovod]] || [[w:en:Trans-Panama pipeline]] || ekonomija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''37.''' || [[Roberto Durán]] || [[w:en:Roberto Durán]] || sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''38.''' || [[Rolando Frazer]] || [[w:en:Rolando Frazer]] || sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''39.''' || [[Rubén Blades]] || [[w:en:Rubén Blades]] || muzičar || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''40.''' || [[Rukometna reprezentacija Paname]] || — || sport || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''41.''' || [[Košarkaška reprezentacija Paname]] || [[w:en:Panama men's national basketball team]] || sport || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''42.''' || [[Fudbalska reprezentacija Paname]] || [[w:en:Panama national football team]] || sport || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''43.''' || [[Bejzbolska reprezentacija Paname]] || [[w:en:Panama national baseball team]] || sport || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''44.''' || [[Gonzalo Fernández de Oviedo]] || [[w:en:Gonzalo Fernández de Oviedo y Valdés]] || pisac || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''45.''' || [[Mola (tekstil)]] || [[w:en:Mola (art form)]] || umjetnost || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''46.''' || [[Tamborito]] || [[w:en:Tamborito]] || ples || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''47.''' || [[Panamska zlatna žaba]] || [[w:en:Panamanian golden frog]] || fauna || <div align="center"></div> |- | '''48.''' || [[Patuljasti troprsti ljenjivac]] || [[w:en:Pygmy three-toed sloth]] || fauna || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''49.''' || [[Vicenteova otrovna žaba]] || [[w:en:Vicente's poison frog]] || fauna || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''50.''' || ''[[Sterculia apetala]]'' || [[w:en:Sterculia apetala]] || flora || <div align="center">{{kvačica}}</div> |} </div> |} | style="border:1px solid transparent;" | | class="MainPageBG" style="width:50%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top;"| {| id="mp-right" style="width:100%; vertical-align:top; background:white;" ! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-itn-h2" style="margin:3px; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;">[[File:Coat of arms of Panama.svg|18px]] Članci koje treba nadopuniti</h2> |- | style="color:#000; padding:2px 5px;" | <div id="mp-itn"> * <s>'''[[Panama]]''' :Glavni članak trebalo bi svakako proširiti da se dobije jedan respektabilan članak koji bi obuhvatio sva područja.</s> </div> |} |} {| id="mp-upper" style="width: 100%; margin:4px 0 0 0; background:none; border-spacing: 0px;" | class="MainPageBG" style="width:50%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top; color:#000;" | {| id="mp-left" style="vertical-align:top; background:white;" ! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-tfa-h2" style="margin:3px; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;">[[File:Coat of arms of Panama.svg|18px]] Dodatni članci</h2> |- | style="color:#000;" | <div id="mp-tfa" style="padding:2px 5px"> Ovdje će se unositi oni članci koji nisu na popisu iznad, a napisani su u sklopu sređivanja članaka o Panami. Svaki suradnik koji napiše ili zna da je takav članak napisan može u tablicu dodati podatke. {|class="wikitable sortable" |- bgcolor=lightblue | <div align="center"><small>'''Broj'''</small></div> || <div align="center">'''Članak'''</div> || <div align="center">Članak na drugom jeziku</div> || <div align="center">Opis</div> || <div align="center">Riješeno </div> |- | '''1.''' || {{nowrap|[[Narodna skupština predstavnika corregimienta|Narodna skupština predstavnika ''corregimienta'']]}} || {{nowrap|[[w:es:Asamblea Nacional de Representantes de Corregimientos]]}} || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''2.''' || [[Corregimiento (Panama)]] || [[w:en:Corregimientos of Panama]] || uprava || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''3.''' || [[Vojna diktatura u Panami]] || [[w:es:Dictadura militar en Panamá]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''4.''' || [[Vrhovni sud pravde (Panama)]] || [[w:es:Corte Suprema de Justicia de Panamá]] || pravo || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''5.''' || {{nowrap|[[Kolonijalne međuokeanske rute u Panami]]}} || {{nowrap|[[w:en:The Colonial Transisthmian Route of Panamá]]}} || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''6.''' || [[Univerzitet u Panami]] || [[w:en:University of Panama]] || obrazovanje || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''7.''' || ''[[Peristeria elata]]'' || [[w:en:Peristeria elata]] || flora || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''8.''' || [[Harpija (ptica)]] || [[w:en:Harpy eagle]] || fauna || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''9.''' || [[Aníbal Godoy]] || [[w:en:Aníbal Godoy]] || sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''10.''' || [[Luis Tejada]] || [[w:en:Luis Tejada]] || sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''11.''' || [[Panama Al Brown]] || [[w:en:Panama Al Brown]] || sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''12.''' || [[Rubén Douglas]] || [[w:en:Ruben Douglas]] ||sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''13.''' || [[Panamska željeznica]] || [[w:en:Panama Canal Railway]] || promet || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''14.''' || [[Rt Mariato]] || [[w:en:Punta Mariato]] || geografija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''15.''' || [[Justo Arosemena]] || [[w:en:Justo Arosemena Quesada]] || pravnik || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''16.''' || [[José de Fábrega]] || [[w:es:José de Fábrega]] || oficir || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''17.''' || [[La Villa de los Santos]] || [[w:en:La Villa de los Santos]] || geografija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''18.''' || [[Sporazum Carrillo–Obarrio]] || [[w:es:Tratado Carrillo-Obarrio]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''19.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''20.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''21.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''22.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''23.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''24.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''25.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |} </div> |} | style="border:1px solid transparent;" | | class="MainPageBG" style="width:50%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top;"| {| id="mp-right" style="width:100%; vertical-align:top; background:white;" ! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-itn-h2" style="margin:3px; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;">[[File:Coat of arms of Panama.svg|18px]] Poslovi kategorizacije i stilizacije</h2> |- | style="color:#000; padding:2px 5px;" | <div id="mp-itn"> *'''[[:Kategorija:Panama]]''' :Sve članke u ovoj kategoriji valjalo bi propisno kategorizirati. Nekoliko novih kategorija svakako se može i treba otvoriti, članci koji su u glavnoj kategoriji, a mogu u potkategorije tamo trebaju i biti postavljeni. I *'''Šabloni''' :Na sve pripadajuče članke, valjalo bi dodati šablone koji se koriste za te vrste članaka (šablon o gradovima za gradove, političarima za političate, ''etc.'') kako bi se povećala kvaliteta postojećih članaka. </div> |} |} {| id="mp-upper" style="width:100%; margin:4px 0 0 0; background:none; border-spacing: 0px;" | class="MainPageBG" style="width:100%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top; color:#000;" | {| id="mp-left" style="vertical-align:top; background:white;" ! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-tfa-h2" style="margin:3px; width:100%; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;">[[File:Coat of arms of Costa Rica.svg|18px]] Dodatno, zahtjevi, želje, ...</h2> |- | style="color:#000;" | <div id="mp-tfa" style="padding:2px 5px; width:100%"> Ovdje se mogu unositi sve vrste želja, zahtjeva i zamolbi koje bi bilo koji suradnik imao prema sudionicima na projektu, a vezane su uz Panamu. </div> |} |} __NOTOC__ __NOEDITSECTION__ [[Kategorija:Wikiprojekt države|P]] keah98an69ex7gu1nofwy187wxvtpyk 42689426 42689367 2026-09-13T17:13:20Z Edgar Allan Poe 29250 42689426 wikitext text/x-wiki {| width=75% valign="top" style="background:#CE1126; color: white; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border: Solid #002B7F 1px; text-align: center; font-size: 160%; margin: 0 auto" | Wikiprojekt države - '''Panama''' |} {| id="mp-upper" style="width: 100%; margin:4px 0 0 0; background:none; border-spacing: 0px;" | class="MainPageBG" style="width:50%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top; color:#000;" | {| id="mp-left" style="vertical-align:top; background:white;" ! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-tfa-h2" style="margin:3px; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;">[[File:Coat of arms of Panama.svg|18px]] Članci koje treba napisati</h2> |- | style="color:#000;" | <div id="mp-tfa" style="padding:2px 5px"> {|class="wikitable sortable" |- bgcolor=lightblue | <div align="center"><small>'''Broj'''</small></div> || <div align="center">'''Članak'''</div> || <div align="center">Članak na drugom jeziku</div> || <div align="center">Opis</div> || <div align="center">Riješeno </div> |- | '''1.''' || "[[Himno Istmeño]]" || [[w:en:Himno Istmeño]] || himna || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''2.''' || [[Narodna skupština (Panama)]] || [[w:en:National Assembly (Panama)]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''3.''' || [[Predsjednik Paname]] || [[w:es:Presidente de Panamá]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''4.''' || [[Ustav Paname]] || [[w:en:Constitution of Panama]] || pravo || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''5.''' || [[Panamska balboa]] || [[w:en:Panamanian balboa]] || valuta || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''6.''' || [[Akt o nezavisnosti Paname]] || [[w:en:Independence Act of Panama]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''7.''' || [[Nezavisnost Paname]] || [[w:en:Independence of Panama from Spain]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''8.''' || [[Gran Coclé]] || [[w:en:Gran Coclé]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''9.''' || [[Rodrigo de Bastidas]] || [[w:en:Rodrigo de Bastidas]] || istraživač || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''10.''' || [[Sebastián Hurtado de Corcuera]] || [[w:en:Sebastián Hurtado de Corcuera]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''11.''' || [[Castilla de Oro]] || [[w:en:Castilla de Oro]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''12.''' || [[Drakeov napad na Panamu]] || [[w:en:Drake's Assault on Panama]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''13.''' || [[Dariénska spletka]] || [[w:en:Darien scheme]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''14.''' || [[Pljačka Paname]] || [[w:en:Henry Morgan's Panama expedition]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''15.''' || [[Mariano Arosemena]] || [[w:en:Mariano Arosemena]] || pisac || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''16.''' || [[Panama (savezna država)]] || [[w:en:Panama State]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''17.''' || [[Panama (departman)]] || [[w:en:Panama Department (1886)]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''18.''' || [[Odcjepljenje Paname od Kolumbije]] || [[w:en:Secession of Panama from Colombia]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''19.''' || [[Sporazum Hay–Bunau-Varilla]] || [[w:en:Hay–Bunau-Varilla Treaty]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''20.''' || [[Philippe Bunau-Varilla]] || [[w:en:Philippe Bunau-Varilla]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''21.''' || [[Manuel Amador Guerrero]] || [[w:en:Manuel Amador Guerrero]] || politika || <div align="center"></div> |- | '''22.''' || [[Tomás de Herrera]] || [[w:en:Tomás de Herrera]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''23.''' || [[Slobodna Država Prevlake]] || [[w:es:Estado del Istmo]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''24.''' || [[Panamska kriza 1885.]] || [[w:en:Panama crisis of 1885]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''25.''' || [[Tisućudnevni rat]] || [[w:en:Thousand Days' War]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''26.''' || [[Zona Panamskog kanala]] || [[w:en:Panama Canal Zone]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''27.''' || [[José Raúl Mulino]] || [[w:en:José Raúl Mulino]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''28.''' || [[Demetrio H. Brid]] || [[w:en:Demetrio H. Brid]] || politika || <div align="center"></div> |- | '''29.''' || {{nowrap|[[Privremena vladina hunta (Panama)]]}} || {{nowrap|[[w:es:Junta Provisional de Gobierno de Panamá]]}} || historija || <div align="center"></div> |- | '''30.''' || [[Državni udar u Panami 1968.]] || [[w:en:1968 Panamanian coup d'état]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''31.''' || [[Guillermo Endara]] || [[w:en:Guillermo Endara]] || politika || <div align="center"></div> |- | '''32.''' || [[Opći izbori u Panami 1968.]] || [[w:en:1968 Panamanian general election]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''33.''' || [[Arnulfo Arias]] || [[w:en:Arnulfo Arias]] || politika || <div align="center"></div> |- | '''34.''' || [[Sporazumi Torrijos–Carter]] || [[w:en:Torrijos–Carter Treaties]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''35.''' || [[Barú]] || [[w:en:Volcán Barú]] || geografija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''36.''' || [[Transpanamski cjevovod]] || [[w:en:Trans-Panama pipeline]] || ekonomija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''37.''' || [[Roberto Durán]] || [[w:en:Roberto Durán]] || sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''38.''' || [[Rolando Frazer]] || [[w:en:Rolando Frazer]] || sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''39.''' || [[Rubén Blades]] || [[w:en:Rubén Blades]] || muzičar || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''40.''' || [[Rukometna reprezentacija Paname]] || — || sport || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''41.''' || [[Košarkaška reprezentacija Paname]] || [[w:en:Panama men's national basketball team]] || sport || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''42.''' || [[Fudbalska reprezentacija Paname]] || [[w:en:Panama national football team]] || sport || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''43.''' || [[Bejzbolska reprezentacija Paname]] || [[w:en:Panama national baseball team]] || sport || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''44.''' || [[Gonzalo Fernández de Oviedo]] || [[w:en:Gonzalo Fernández de Oviedo y Valdés]] || pisac || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''45.''' || [[Mola (tekstil)]] || [[w:en:Mola (art form)]] || umjetnost || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''46.''' || [[Tamborito]] || [[w:en:Tamborito]] || ples || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''47.''' || [[Panamska zlatna žaba]] || [[w:en:Panamanian golden frog]] || fauna || <div align="center"></div> |- | '''48.''' || [[Patuljasti troprsti ljenjivac]] || [[w:en:Pygmy three-toed sloth]] || fauna || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''49.''' || [[Vicenteova otrovna žaba]] || [[w:en:Vicente's poison frog]] || fauna || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''50.''' || ''[[Sterculia apetala]]'' || [[w:en:Sterculia apetala]] || flora || <div align="center">{{kvačica}}</div> |} </div> |} | style="border:1px solid transparent;" | | class="MainPageBG" style="width:50%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top;"| {| id="mp-right" style="width:100%; vertical-align:top; background:white;" ! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-itn-h2" style="margin:3px; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;">[[File:Coat of arms of Panama.svg|18px]] Članci koje treba nadopuniti</h2> |- | style="color:#000; padding:2px 5px;" | <div id="mp-itn"> * <s>'''[[Panama]]''' :Glavni članak trebalo bi svakako proširiti da se dobije jedan respektabilan članak koji bi obuhvatio sva područja.</s> </div> |} |} {| id="mp-upper" style="width: 100%; margin:4px 0 0 0; background:none; border-spacing: 0px;" | class="MainPageBG" style="width:50%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top; color:#000;" | {| id="mp-left" style="vertical-align:top; background:white;" ! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-tfa-h2" style="margin:3px; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;">[[File:Coat of arms of Panama.svg|18px]] Dodatni članci</h2> |- | style="color:#000;" | <div id="mp-tfa" style="padding:2px 5px"> Ovdje će se unositi oni članci koji nisu na popisu iznad, a napisani su u sklopu sređivanja članaka o Panami. Svaki suradnik koji napiše ili zna da je takav članak napisan može u tablicu dodati podatke. {|class="wikitable sortable" |- bgcolor=lightblue | <div align="center"><small>'''Broj'''</small></div> || <div align="center">'''Članak'''</div> || <div align="center">Članak na drugom jeziku</div> || <div align="center">Opis</div> || <div align="center">Riješeno </div> |- | '''1.''' || {{nowrap|[[Narodna skupština predstavnika corregimienta|Narodna skupština predstavnika ''corregimienta'']]}} || {{nowrap|[[w:es:Asamblea Nacional de Representantes de Corregimientos]]}} || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''2.''' || [[Corregimiento (Panama)]] || [[w:en:Corregimientos of Panama]] || uprava || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''3.''' || [[Vojna diktatura u Panami]] || [[w:es:Dictadura militar en Panamá]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''4.''' || [[Vrhovni sud pravde (Panama)]] || [[w:es:Corte Suprema de Justicia de Panamá]] || pravo || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''5.''' || {{nowrap|[[Kolonijalne međuokeanske rute u Panami]]}} || {{nowrap|[[w:en:The Colonial Transisthmian Route of Panamá]]}} || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''6.''' || [[Univerzitet u Panami]] || [[w:en:University of Panama]] || obrazovanje || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''7.''' || ''[[Peristeria elata]]'' || [[w:en:Peristeria elata]] || flora || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''8.''' || [[Harpija (ptica)]] || [[w:en:Harpy eagle]] || fauna || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''9.''' || [[Aníbal Godoy]] || [[w:en:Aníbal Godoy]] || sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''10.''' || [[Luis Tejada]] || [[w:en:Luis Tejada]] || sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''11.''' || [[Panama Al Brown]] || [[w:en:Panama Al Brown]] || sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''12.''' || [[Rubén Douglas]] || [[w:en:Ruben Douglas]] ||sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''13.''' || [[Panamska željeznica]] || [[w:en:Panama Canal Railway]] || promet || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''14.''' || [[Rt Mariato]] || [[w:en:Punta Mariato]] || geografija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''15.''' || [[Justo Arosemena]] || [[w:en:Justo Arosemena Quesada]] || pravnik || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''16.''' || [[José de Fábrega]] || [[w:es:José de Fábrega]] || oficir || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''17.''' || [[La Villa de los Santos]] || [[w:en:La Villa de los Santos]] || geografija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''18.''' || [[Sporazum Carrillo–Obarrio]] || [[w:es:Tratado Carrillo-Obarrio]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''19.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''20.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''21.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''22.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''23.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''24.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''25.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |} </div> |} | style="border:1px solid transparent;" | | class="MainPageBG" style="width:50%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top;"| {| id="mp-right" style="width:100%; vertical-align:top; background:white;" ! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-itn-h2" style="margin:3px; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;">[[File:Coat of arms of Panama.svg|18px]] Poslovi kategorizacije i stilizacije</h2> |- | style="color:#000; padding:2px 5px;" | <div id="mp-itn"> *'''[[:Kategorija:Panama]]''' :Sve članke u ovoj kategoriji valjalo bi propisno kategorizirati. Nekoliko novih kategorija svakako se može i treba otvoriti, članci koji su u glavnoj kategoriji, a mogu u potkategorije tamo trebaju i biti postavljeni. I *'''Šabloni''' :Na sve pripadajuče članke, valjalo bi dodati šablone koji se koriste za te vrste članaka (šablon o gradovima za gradove, političarima za političate, ''etc.'') kako bi se povećala kvaliteta postojećih članaka. </div> |} |} {| id="mp-upper" style="width:100%; margin:4px 0 0 0; background:none; border-spacing: 0px;" | class="MainPageBG" style="width:100%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top; color:#000;" | {| id="mp-left" style="vertical-align:top; background:white;" ! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-tfa-h2" style="margin:3px; width:100%; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;">[[File:Coat of arms of Costa Rica.svg|18px]] Dodatno, zahtjevi, želje, ...</h2> |- | style="color:#000;" | <div id="mp-tfa" style="padding:2px 5px; width:100%"> Ovdje se mogu unositi sve vrste želja, zahtjeva i zamolbi koje bi bilo koji suradnik imao prema sudionicima na projektu, a vezane su uz Panamu. </div> |} |} __NOTOC__ __NOEDITSECTION__ [[Kategorija:Wikiprojekt države|P]] 8qvhpua8hq7sq8r8ulgk3tndbcptjtd 10 4716939 42689425 42486043 2026-09-13T17:12:30Z Edgar Allan Poe 29250 42689425 wikitext text/x-wiki {{navbox |name = Državni poglavari Paname |title = [[Predsjednik Paname|Predsjednici]] i državni poglavari [[Panama|Paname]] |state = {{{state|autocollapse}}} |listclass = hlist |nowrapitems = yes |image = [[File:Coat of arms of Panama.svg|80px]] |above = <small>'''Napomena:''' ''Italik'' označava vršitelja dužnosti predsjednika</small> |group1= [[Slobodna Država Prevlake|Slobodna Država Prevlake<br>{{small|(1840–1841)}}]] |list1 = * [[Tomás de Herrera]] {{small|(1840–1841)}} |group2= [[Panama|Republika Panama<br>{{small|(1903–''danas'')}}]] |list2 = * [[Demetrio H. Brid]]{{sup|a}} {{small|(1903)}} * ''[[Privremena vladina hunta (Panama)|Privremena vladina hunta]]'' {{small|(1903–1904)}} * [[Manuel Amador Guerrero]] {{small|(1904–1908)}} * [[José Domingo de Obaldía]] {{small|(1908–1910)}} * ''[[Carlos Antonio Mendoza]]'' {{small|(1910)}} * ''[[Federico Boyd]]'' {{small|(1910)}} * ''[[Pablo Arosemena]]'' {{small|(1910–1912)}} * [[Belisario Porras]] {{small|(1912–1916)}} * [[Ramón Maximiliano Valdés]] {{small|(1916–1918)}} * ''[[Ciro Luis Urriola]]'' {{small|(1918)}} * ''[[Pedro Antonio Díaz]]'' {{small|(1918)}} * [[Belisario Porras]] {{small|(1918–1920)}} * ''[[Ernesto Tisdel Lefevre]]'' {{small|(1920)}} * [[Belisario Porras]] {{small|(1920–1924)}} * [[Rodolfo Chiari]] {{small|(1924–1928)}} * [[Florencio Harmodio Arosemena]] {{small|(1928–1931)}} * ''[[Harmodio Arias Madrid]]'' {{small|(1931)}} * [[Ricardo J. Alfaro]] {{small|(1931–1932)}} * [[Harmodio Arias Madrid]] {{small|(1932–1936)}} * [[Juan Demóstenes Arosemena]] {{small|(1936–1939)}} * ''[[Ezequiel Fernández Jaén]]'' {{small|(1939)}} * ''[[Augusto Samuel Boyd]]'' {{small|(1939–1940)}} * [[Arnulfo Arias]] {{small|(1940–1941)}} * [[Ricardo Adolfo de la Guardia]] {{small|(1941–1945)}} * ''[[Enrique A. Jiménez]]'' {{small|(1945–1948)}} * [[Domingo Díaz Arosemena]] {{small|(1948–1949)}} * [[Daniel Chanis Pinzón]] {{small|(1949)}} * [[Roberto F. Chiari]] {{small|(1949)}} * [[Arnulfo Arias]] {{small|(1949–1951)}} * [[Alcibíades Arosemena]] {{small|(1951–1952)}} * [[José Antonio Remón Cantera]] {{small|(1952–1955)}} * [[José Ramón Guizado]] {{small|(1955)}} * [[Ricardo Arias]] {{small|(1955–1956)}} * [[Ernesto de la Guardia]] {{small|(1956–1960)}} * [[Roberto F. Chiari]] {{small|(1960–1964)}} * [[Marco Aurelio Robles]] {{small|(1964–1968)}} * [[Arnulfo Arias]] {{small|(1968)}} * ''[[José María Pinilla Fábrega]]'' / ''[[Bolívar Urrutia]]''{{sup|b}} {{small|(1968–1969)}} * ''[[Demetrio B. Lakas]]''{{sup|b}} {{small|(1969–1972)}} * [[Demetrio B. Lakas]] {{small|(1972–1978)}} * [[Arístides Royo]] {{small|(1978–1982)}} * [[Ricardo de la Espriella]] {{small|(1982–1984)}} * [[Jorge Illueca]] {{small|(1984)}} * [[Nicolás Ardito Barletta]] {{small|(1984–1985)}} * [[Eric Arturo Delvalle]] {{small|(1985–1988)}} * ''[[Manuel Solís Palma]]''{{sup|c}} {{small|(1988–1989)}} * ''[[Francisco Rodríguez]]'' {{small|(1989)}} * [[Guillermo Endara]] {{small|(1989–1994)}} * [[Ernesto Pérez Balladares]] {{small|(1994–1999)}} * [[Mireya Moscoso]] {{small|(1999–2004)}} * [[Martín Torrijos Espino]] {{small|(2004–2009)}} * [[Ricardo Martinelli]] {{small|(2009–2014)}} * [[Juan Carlos Varela]] {{small|(2014–2019)}} * [[Laurentino Cortizo]] {{small|(2019–2024)}} * [[José Raúl Mulino]] {{small|(2024–''danas'')}} |group3= [[Vojna diktatura u Panami|Vojna diktatura<br>{{small|(1968–1989)}}]]{{sup|d}} |list3 = * [[Omar Torrijos]] {{small|(1968–1981)}} * [[Florencio Flores Aguilar]] {{small|(1981–1982)}} * [[Rubén Darío Paredes]] {{small|(1982–1983)}} * [[Manuel Noriega]] {{small|(1983–1989)}} |below = {{sup|a}} Bird je službeno bio Predsjednik Općinskog savjeta Paname te je u tom svojstvu bio ''de facto'' državni poglavar (predsjednik) tijekom dijela [[1903.]] godine. ⋅ {{sup|b}} Fábrega i Urrutia zajednički su vodili privremenu huntu koja je bila na čelu izvršne vlasti nakon [[Državni udar u Panami 1968.|državnog udara]]. Lakas je bio na čelu hunte od [[1969.]] do [[1972.]] godine, kada je imenovan predsjednikom. ⋅ {{sup|c}} Solís Palma bio je ministar u službi Predsjednika Republike, međutim Vrhovni je sud njegovo imenovanje [[1990.]] godine proglasio neustavnim. ⋅ {{sup|d}} Od [[1968.]] do [[1989.]] godine, Panamom je upravljala vojna hunta koja je formalno imenovala predsjednike, mada su oni sami imali gotovo nikakve ovlasti. Stvarnu vlast držali su čelnici vojne hunte kako su navedeni u šablonu. }}<noinclude> [[Kategorija:Panamski šabloni]] </noinclude> ligrztq19w26x62v0ypkd6378y87jdb 0 4719570 42689226 42646497 2026-09-13T13:08:52Z Aca 108187 + 42689226 wikitext text/x-wiki '''Bakterivor''' je organizam koji energiju i hranjive tvari dobiva prvenstveno ili u potpunosti konzumiranjem [[bakterija]]. Termin se najčešće koristi za opisivanje slobodnoživućih, [[heterotrofija|heterotrofnih]], [[mikroskopska skala|mikroskopskih]] organizama poput [[valjkasti crvi|nematoda]], kao i mnogih vrsta [[ameba]] i brojnih drugih vrsta [[protozoe|protozoa]], ali neki makroskopski beskičmenjaci su također bakterivori, uključujući [[Porifera|spužve]], [[Mnogočetinaši|mnogočetinaše]] i određene [[mekušci|mekušce]] i [[člankonošci|člankonošce]]. Mnogi bakterivorni organizmi prilagođeni su za generalističko predatorstvo bilo koje vrste bakterija, ali nisu sve bakterije lako probavljive; spore nekih vrsta, poput ''[[Clostridium perfringens]]'', nikada neće biti plijen zbog svojih ćelijskih atributa. == U mikrobiologiji == Bakterivori ponekad mogu biti problem u [[mikrobiologija|mikrobiološkim]] studijama. Na primjer, kada naučnici pokušavaju procijeniti mikroorganizme u uzorcima iz okoliša (kao što je slatka voda), uzorci su često kontaminirani mikroskopskim bakterivorima, koji ometaju rast bakterija za proučavanje. Dodavanje [[cikloheksimid]]a može inhibirati rast bakterivora bez utjecaja na neke bakterijske vrste,<ref>{{Cite journal|last1=Ennis|first1=H. L.|last2=Lubin|first2=M.|date=1964-12-11|title=Cycloheximide: Aspects of Inhibition of Protein Synthesis in Mammalian Cells|url=https://archive.org/details/sim_science_1964-12-11_146_3650/page/1474|journal=Science|volume=146|issue=3650|pages=1474–1476|doi=10.1126/science.146.3650.1474|pmid=14208575|bibcode=1964Sci...146.1474E|s2cid=22809638|issn=0036-8075}}</ref> ali je također pokazano da inhibira rast nekih anaerobnih prokariota.<ref>{{Cite journal|title=Inadequacy of the Eucaryote Inhibitor Cycloheximide in Studies of Protozoan Grazing on Bacteria at the Freshwater-Sediment Interface|url=https://archive.org/details/sim_applied-and-environmental-microbiology_1987-08_53_8/page/1968|last=Tremaine, Sarah C. Mills, Aaron L.|journal=Applied and Environmental Microbiology|year=1987|volume=53|issue=8|pages=1969–72|doi=10.1128/AEM.53.8.1969-1972.1987|pmid=16347423|pmc=204037|bibcode=1987ApEnM..53.1969T |oclc=679536002}}</ref> == Primjeri bakterivora == * ''[[Caenorhabditis elegans]]'' * ''Ceriodaphnia quadrangula'' * ''Diaphanosoma brachyura'' * ''[[Vorticella]]'' * ''[[Paramecium]]'' * ''[[Paratrimastix pyriformis]]'' * Mnoge vrste [[protozoe|protozoa]] * Razna bentoska [[mejofauna]], npr. [[Gastrotricha]] * Pripadnici [[Collembola]] * Mnoge [[Porifera|spužve]], npr. ''[[Aplysina aerophoba]]''<ref>Wehrl M, Steinert M, Hentschel U. Bacterial uptake by the marine sponge Aplysina aerophoba. Microb Ecol. 2007 Feb;53(2):355-65. doi: 10.1007/s00248-006-9090-4. {{PMID|17265004}}.</ref> * Mnogi [[rakovi]] * Mnogi [[mnogočetinaši]], npr. [[Sabellidae]] * Neki morski [[mekušci]] == Povezano == * [[Mikrobivorija]] == Reference == {{Reflist}} * Davies, Cheryl M. et al.: ''Survival of Fecal Microorganisms in Marine and Freshwater Sediments'', 1995, [http://www.pubmedcentral.nih.gov/picrender.fcgi?artid=167451&blobtype=pdf PDF]{{dead link|date=July 2025|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}} {{načini ishrane}} [[Kategorija:Biološka terminologija]] [[Kategorija:Trofička ekologija]] 6xastkwwg8oak69dcuiyfeqzu5e2vsu 10 4719980 42689051 42557246 2026-09-13T12:08:34Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[Šablon:Poveznica na kategoriju s brojem]] na [[Šablon:Veza do kategorije s brojem]] 42557245 wikitext text/x-wiki [[:Kategorija:{{#invoke:string|replace|1={{{1}}}|2=^:?[Kk]ategorija:|3=|plain=false}}|<!-- -->{{#if:{{{name|}}}|{{{name}}}|Kategorija:{{#invoke:string|replace|1={{{1}}}|2=^:?[Kk]ategorija:|3=|plain=false}}}}<!-- -->]]&nbsp;({{PAGESINCATEGORY:{{#invoke:string|replace|1={{{1}}}|2=^:?[Kk]ategorija:|3=|plain=false}}|{{{2|all}}}}})<noinclude> {{Documentation}} </noinclude> a46zyc1o5zwkt3xg0ozzzzxftvkjocb 10 4719981 42689055 42557247 2026-09-13T12:09:05Z Aca 108187 Promijenjeno odredište preusmjerenja sa [[Šablon:Poveznica na kategoriju s brojem]] na [[Šablon:Veza do kategorije s brojem]] 42689055 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Veza do kategorije s brojem]] 1ibjab6loopybe5mw06bnhlhtd8s0wl 10 4720021 42689056 42557483 2026-09-13T12:09:11Z Aca 108187 Promijenjeno odredište preusmjerenja sa [[Šablon:Poveznica na kategoriju s brojem]] na [[Šablon:Veza do kategorije s brojem]] 42689056 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Veza do kategorije s brojem]] 1ibjab6loopybe5mw06bnhlhtd8s0wl 10 4720024 42689053 42557486 2026-09-13T12:08:34Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[Šablon:Poveznica na kategoriju s brojem/dok]] na [[Šablon:Veza do kategorije s brojem/dok]] 42557486 wikitext text/x-wiki {{Documentation subpage}} <!-- Please place categories where indicated at the bottom of this page and interwikis at Wikidata (see [[Wikipedia:Wikidata]]) --> {{Template shortcut|clc|CLC}} {{Lua|Modul:String}} == O šabloni == {{tl|Poveznica na kategoriju s brojem}} generira poveznicu na kategoriju nakon koje slijedi broj članaka u toj kategoriji. Koristi [[Help:Čarobne riječi#Parser functions|parser funkciju]] [[mw:Help:Magic words#PAGESINCATEGORY|PAGESINCATEGORY]]. == Upotreba == Jedan parametar * {{tlc|Poveznica na kategoriju s brojem|<var>KATEGORIJA</var>}} * {{tlc|clc|<var>KATEGORIJA</var>}} Dva parametra * {{tlc|Poveznica na kategoriju s brojem|<var>KATEGORIJA</var>|<var>VRSTA</var>}} * {{tlc|clc|<var>KATEGORIJA</var>|<var>VRSTA</var>}} Oznaka naziva * {{tlc|Poveznica na kategoriju s brojem|<var>Kategorija:Gradovi u Panami</var>|<nowiki>name=KAT:Gradovi u Panami</nowiki>}} &rarr; {{clc|Kategorija:Gradovi u Panami|name=KAT:Gradovi u Panami}} == Primjeri == Koristeći skraćeni oblik šablona {{tlx|clc}}: === Jedan parametar === Imenski prostor {{mono|Kategorija}} nije obvezan. Bez "Kategorija&#58;" * {{tlc|clc|Francuska književnost}} &rarr; {{clc|Francuska književnost}} Sa "Kategorija&#58;" * {{tlc|clc|Kategorija:Francuska književnost}} &rarr; {{clc|Kategorija:Francuska književnost}} === Dva parametra === * {{tlc|clc|Francuska književnost|pages}} &rarr; {{clc|Francuska književnost|pages}} * {{tlc|clc|Francuska književnost|subcats}} &rarr; {{clc|Francuska književnost|subcats}} * {{tlc|clc|Francuska književnost|files}} &rarr; {{clc|Francuska književnost|files}} * {{tlc|clc|Kategorija:Francuska književnost|pages}} &rarr; {{clc|Kategorija:Francuska književnost|pages}} * {{tlc|clc|Kategorija:Francuska književnost|subcats}} &rarr; {{clc|Kategorija:Francuska književnost|subcats}} * {{tlc|clc|Kategorija:Francuska književnost|files}} &rarr; {{clc|Kategorija:Francuska književnost|files}} ===Oznaka naziva=== <div style="margin-left:1.6em;">{{para|name|}}</div> * <code><nowiki>{{clc|Francuska književnost|name=Fra. knjiž.}}</nowiki></code> &rarr; {{clc|Francuska književnost|name=Fra. knjiž.}} <includeonly>{{sandbox other|| <!-- Categories below this line, please; interwikis at Wikidata --> [[Kategorija:Šabloni]] }}</includeonly> i5xmubtmvglwtovj2tpf41rnygfv8k8 0 4722564 42689448 42652690 2026-09-13T17:30:23Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Biografije, Panamá|Biografije, Panamá]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42689448 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaš | ime = Rolando Frazer | slika = | veličina = | opis = | broj = | pozicija = [[centar (košarka)|centar]] / [[krilni centar]] | visina_ft = 6 | visina_in = 7 | visina_napomena = | težina_lb = | težina_footnote = | liga = | momčad = | momčad_link = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i dob|hr=da|1958|7|3}} | mjesto_rođenja = {{flagicon|PAN}} [[Ciudad de Panamá]], [[Panama]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | srednja_škola = Strukovna škola Isabel Herrera de Obalda | sveučilište = [[Briar Cliff Chargers|Briar Cliff]] (1977–1981) | draft_godina = 1981. | draft_krug = 4. | draft_pick = 83 | draft_momčad = [[Indiana Pacers]] | karijera_start = [[1980.]] | karijera_kraj = [[2001.]] | trener_start = | trener_kraj = | godine1 = 1980 – 1982 | momčad1 = {{flagicon|PUE}} [[Polluelos de Aibonito]] | godine2 = 1982 – 1984 | momčad2 = {{flagicon|ARG}} [[Obras Sanitarias]] | godine3 = 1984 – 1985 | momčad3 = {{flagicon|PUE}} [[Polluelos de Aibonito]] | godine4 = 1985 – 1987 | momčad4 = {{flagicon|ŠPA}} [[Bàsquet Manresa|TKD Manresa]] | godine5 = 1987 – 1988 | momčad5 = {{flagicon|PUE}} [[Polluelos de Aibonito]] | godine6 = 1988 – 1989 | momčad6 = {{flagicon|ŠPA}} [[Bàsquet Manresa|TKD Manresa]] | godine7 = 1989 – 1995 | momčad7 = {{flagicon|PUE}} [[Polluelos de Aibonito]] | godine8 = 1996 – 1997 | momčad8 = {{flagicon|PUE}} [[Capitanes de Arecibo]] | godine9 = 1997 – 2001 | momčad9 = {{flagicon|PUE}} [[Maratonistas de Coamo|Avancinos de Villalba]] | godine10 = | momčad10 = | godine11 = | momčad11 = | godine12 = | momčad12 = | godine13 = | momčad13 = | godine14 = | momčad14 = | godine15 = | momčad15 = | godine16 = | momčad16 = | godine17 = | momčad17 = | godine18 = | momčad18 = | godine19 = | momčad19 = | godine20 = | momčad20 = | godine21 = | momčad21 = | godine22 = | momčad22 = | godine23 = | momčad23 = | godine24 = | momčad24 = | godine25 = | momčad25 = | godine26 = | momčad26 = | godine27 = | momčad27 = | godine28 = | momčad28 = | godine29 = | momčad29 = | godine30 = | momčad30 = | godine31 = | momčad31 = | godine32 = | momčad32 = | godine33 = | momčad33 = | godine34 = | momčad34 = | godine35 = | momčad35 = | godine36 = | momčad36 = | godine37 = | momčad37 = | godine38 = | momčad38 = | godine39 = | momčad39 = | godine40 = | momčad40 = | sgodine1 = | smomčad1 = | sgodine2 = | smomčad2 = | sgodine3 = | smomčad3 = | sgodine4 = | smomčad4 = | sgodine5 = | smomčad5 = | sgodine6 = | smomčad6 = | sgodine7 = | smomčad7 = | sgodine8 = | smomčad8 = | sgodine9 = | smomčad9 = | sgodine10 = | smomčad10 = | sgodine11 = | smomčad11 = | sgodine12 = | smomčad12 = | sgodine13 = | smomčad13 = | sgodine14 = | smomčad14 = | sgodine15 = | smomčad15 = | sgodine16 = | smomčad16 = | sgodine17 = | smomčad17 = | sgodine18 = | smomčad18 = | sgodine19 = | smomčad19 = | sgodine20 = | smomčad20 = | rgodine1 = 1979 – 1993 | rep1 = {{KošRep|PAN}} | rgodine2 = | rep2 = | rgodine3 = | rep3 = | rgodine4 = | rep4 = | rgodine5 = | rep5 = | uspjesi = | stat1label = | stat1vrijednost = | stat2label = | stat2vrijednost = | stat3label = | stat3vrijednost = | HOF = | HOF_igrač = | HOF_trener = | FIBA_HOF_igrač = | CBBASKHOF_godina = | medalje = }} '''Rolando Frazer Thorne''' ([[Ciudad de Panamá]], [[3. srpnja]] [[1958.]]), bivši [[panama|panamski]] košarkaš i reprezentativac koji je igrao kao centar ili krilni centar. Frazer se smatra jednim od najboljih panamskih košarkaša svih vremena. Iako su ga [[1981.]] na [[NBA Draft|draftu]] izabrali [[Indiana Pacers]]i, nikada nije igrao u [[NBA liga|NBA ligi]], ali je imao vrlo uspješnu klupsku i reprezentativnu karijeru. == Biografija == Frazer je počeo igrati košarku u [[Panama|Panami]], ali već je [[1977.]] godine otišao igrati sveučilišnu košarku u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]. U sklopu programa "Panamskog cjevovoda" ([[engleski]]: ''Panama Pipeline''), Frazer je bio dio veće grupe panamskih igrača što ih je trener Ray Nacke doveo da igraju košarku za [[Briar Cliff College]] u [[Sioux City, Iowa|Sioux Cityju]], [[Iowa|IA]]. U debitantskoj sezoni imao je prosjek od 15.6 poena po utakmici kao šesti igrač, da bi u drugoj sezoni s prosjekom od 36.4 poena po utakmici bio najbolji strijelac u državi. U trećoj je sezoni imao prosjek od 30.1 poena po utakmici, a njegovu su Charhersi bili najbolje ocijenjena momčad u državi s ukupnim omjerom 27–3. Njegova je sveučilišna karijera bila izrazito uspješna; odigrao je ukupno 118 utakmica uz prosjek od 26.2 poena, 9.4 skoka i 1.7 asistencija po utakmici, uz realizaciju iz polja od 60.5%.<ref>{{Cite web|url=https://www.thedraftreview.com/index.php?option=com_content&view=article&id=4948:rolando-frazer&catid=93&Itemid=342|title=Rolando Frazer|first1=Fine Line Websites & IT|last1=Consulting|first2=The Draft|last2=Review|date=January 17, 2009|website=The Draft Review}}</ref> Drži 14 od prvih 25 mjesta na listi igrača s najvećim brojem poena u jednoj utakmici, uključujući i rekordnih 56, ostvarenih u [[13. veljače]] [[1980.]] u utakmici protiv [[Northwestern Wildcats]]a, a uz to je i rekorder Chargersa po ukupnom broju skokova (1,110). S 3,078 postignutih poena jedno je vrijeme bio i rekorder u toj kategoriji; trenutno je na drugom mjestu.<ref>{{Cite web |url=http://bestpodcastynh.com/index.php/our-blog/13-briar-cliff-basketball-rolando-frazer |title=BRIAR CLIFF BASKETBALL - ROLANDO FRAZER. |access-date=2026-05-27 |archive-date=2021-10-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211026094419/http://bestpodcastynh.com/index.php/our-blog/13-briar-cliff-basketball-rolando-frazer |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite news |author1=Steve Allspach |title=Marycrest brings out best in Galvez |url=https://www.newspapers.com/image/336953508/?terms=Frazer&match=1 |access-date=22 August 2024 |work=[[The Sioux City Journal]] |date=10 February 1986 |page=A9 |via=[[Newspapers.com]]}}{{open access}}</ref> U članku od [[2. veljače]] [[1981.]] godine, ''[[Sports Illustrated]]'' nazvao je Frazera "Ponosom Panamskog cjevovoda" ([[engleski]]: ''Pride of the Panama Pipeline'').<ref>{{Cite news|url=https://www.si.com/vault/1981/02/02/825313/pride-of-the-panama-pipeline-imported-players-like-rolando-frazer-have-made-briar-cliff-an-naia-power|title=Pride of the Panama pipeline|newspaper=Sports Illustrated Vault &#124; Si.com|archive-date=2019-08-25|access-date=2026-05-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20190825175500/https://www.si.com/vault/1981/02/02/825313/pride-of-the-panama-pipeline-imported-players-like-rolando-frazer-have-made-briar-cliff-an-naia-power|url-status=dead}}</ref> Na [[NBA Draft 1981.|NBA Draftu 1981.]] godine, [[Indiana Pacers]]i izabrali su ga u 4. krugu drafta kao ukupno 83. izbor, međutim Frazer nikada nije zaigrao u [[NBA liga|NBA ligi]].<ref>{{Cite web|url=http://www.bcuchargers.com/HallOfFame/3.php|title=After Graduation.|access-date=2026-05-27|archive-date=2018-11-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20181113075831/http://www.bcuchargers.com/HallOfFame/3.php|url-status=dead}}</ref> Većinu svoje profesionalne karijere proveo je u [[Portoriko|Portoriku]],<ref>{{Cite web|url=https://www.bsnpr.com/jugadores/jugador?id=2089&e=|title=Baloncesto Superior Nacional &#124; Jugador|website=www.bsnpr.com}}{{Dead link|date=July 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> a igrao je i u [[Argentina|Argentini]] i u [[Španjolska|Španjolskoj]].<ref>{{Cite web |url=http://www.basketball-numbers.com/players/rolando-frazer |title=ROLANDO FRAZER. |access-date=2026-05-27 |archive-date=2019-07-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190717110829/http://basketball-numbers.com/players/rolando-frazer |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.acb.com/stsacumjug.php?cod_jugador=NEU|title=Historial estadístico - Frazer, R.|language=es|access-date=2026-05-27|archive-date=2016-03-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20160315025611/http://www.acb.com/stsacumjug.php?cod_jugador=NEU|url-status=dead}}</ref> Umirovio se [[2001.]] godine, nakon čega je postao košarkaški sudac.<ref>{{Cite web|url=https://www.elnuevodia.com/deportes/baloncesto/notas/rolando-frazer-sigue-conectado-al-basquet-como-arbitro/|title=Rolando Frazer sigue conectado al básquet como árbitro|date=September 16, 2017|website=El Nuevo Día}}</ref> Za [[Panamska košarkaška reprezentacija|reprezentaciju Paname]] debitirao je kao petnaestogodišnjak, tijekom svoje druge godine organiziranog igranja košarke. S Panamom je igrao na nizu međunarodnih natjecanja te je, zajedno s [[Mario Butler|Mariom Butlerom]], najzaslužniji za uspjeh panamske košarke tijekom [[1980-e|1980-ih]] godina. Godine [[1981.]] osvojio je s Panamom zlato na [[Centrobasket]]u, a sjajno je odigrao i [[FIBA Svjetsko prvenstvo 1982.|Svjetsko prvenstvo 1982.]], gdje je s prosjekom od 24.4 poena bio najbolji strijelac te MVP turnira, iako je Panama završila na devetom mjestu.<ref>{{Cite web|url=https://archive.fiba.com/pages/eng/fa/statistics/p/cid/WMM/sid/2910/_/1982_World_Championship_for_Men/player-leaders.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20131224234827/http://archive.fiba.com/pages/eng/fa/statistics/p/cid/WMM/sid/2910/_/1982_World_Championship_for_Men/player-leaders.html|url-status=dead|archive-date=December 24, 2013|title=archive.fiba.com: 1982 World Championship for Men|website=archive.fiba.com}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == *[https://web.archive.org/web/20181113075500/http://archive.fiba.com/pages/eng/fa/p/rpp//q/rolando%20frazer/pid//_//players.html FIBA profile] *[http://www.acb.com/jugador.php?id=NEU Spanish League profile] {{es}} *[http://www.basketball-numbers.com/players/rolando-frazer Spanish League stats] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190717110829/http://basketball-numbers.com/players/rolando-frazer |date=2019-07-17 }} *[https://www.bsnpr.com/jugadores/jugador.asp?id=2089&e= Puerto Rican League profile]{{Dead link|date=July 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{es}} *[http://english.worldhoopstats.com/stats/bsn-pr/rolando-frazer-thorne.html Puerto Rican League stats]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} *[http://www.bcuchargers.com/HallOfFame/3.php Briar Cliff Chargers Athletic Hall of Fame] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181113075831/http://www.bcuchargers.com/HallOfFame/3.php |date=2018-11-13 }} *[https://www.thedraftreview.com/index.php?option=com_content&view=article&id=4948:rolando-frazer&catid=93&Itemid=342 TheDraftReview.com profile] *[https://www.si.com/vault/1981/02/02/825313/pride-of-the-panama-pipeline-imported-players-like-rolando-frazer-have-made-briar-cliff-an-naia-power Sports Illustrated PRIDE OF THE PANAMA PIPELINE] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190825175500/https://www.si.com/vault/1981/02/02/825313/pride-of-the-panama-pipeline-imported-players-like-rolando-frazer-have-made-briar-cliff-an-naia-power |date=2019-08-25 }} {{FIBA Svjetsko prvenstvo MVP}} {{Najbolji strijelci FIBA Svjetskih prvenstava}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1958||Frazer, Rolando}} [[Kategorija:Panamski košarkaši]] [[Kategorija:Košarkaški centri]] [[Kategorija:Krilni centri]] [[Kategorija:Biografije, Panamá]] 43y0hmkkax3tvf0450snmxzbvr6ud97 0 4722567 42689449 42655427 2026-09-13T17:30:33Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Biografije, Panamá|Biografije, Panamá]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42689449 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Aníbal Godoy | slika = Anibal Godoy England v Panama 27 June 26-022.jpg | slika_širina = | punoime = Aníbal Casis Godoy Lemus | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|1990|2|10|hr=da}} | rodnigrad = {{flagicon|PAN}} [[Ciudad de Panamá]] | rodnadržava = [[Panama]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = [[Panamci|Panamac]] | državljanstvo = {{flagicon|PAN}} [[Panama|panamsko]]<br>{{flagicon|SAD}} [[SAD|američko]] {{small|(od 2025.)}} | visina = 1.83 m | pozicija = defenzivni vezni | trenutniklub = {{flagicon|SAD}} [[San Diego FC|San Diego]] | brojnadresu = 20 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2007 – 2013 | klubovi1 = {{flagicon|PAN}} [[Chepo F.C.|Chepo]] | nastupi(golovi)1 = 113 (10) | godine2 = 2012 | klubovi2 = → {{flagicon|ARG}} [[Godoy Cruz Antonio Tomba|Godoy Cruz]] | nastupi(golovi)2 = 0 (0) | godine3 = 2013 – 2015 | klubovi3 = {{flagicon|MAĐ}} [[Kispest Honvéd FC|Honvéd]] | nastupi(golovi)3 = 24 (0) | godine4 = 2015 – 2019 | klubovi4 = {{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[San Jose Earthquakes]]}} | nastupi(golovi)4 = 101 (5) | godine5 = 2020 – 2024 | klubovi5 = {{flagicon|SAD}} [[Nashville SC|Nashville]] | nastupi(golovi)5 = 111 (3) | godine6 = 2025 – | klubovi6 = {{flagicon|SAD}} [[San Diego FC|San Diego]] | nastupi(golovi)6 = 39 (1) | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2010 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|PAN}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 159 (4) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 27.5.2026 }} '''Aníbal Casis Godoy Lemus''' ({{IPA-es|aˈniβal ɣoˈðoj|lang}}; [[Ciudad de Panamá]], [[10. veljače]] [[1990.]]), [[Panama|panamski]] nogometaš i reprezentativac koji igra kao defenzivni vezni. Većinu klupske karijere proveo je u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], a trenutno igra za [[San Diego FC]]; od [[2025.]] godine ima i [[SAD|američko]] državljanstvo. Trenutni je kaptean [[Fudbalska reprezentacija Paname|reprezentacije Paname]], za koju je debitirao [[2010.]] godine. Nastupio je na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|FIFA Svjetskom prvenstvu 2018.]] godine, što je bio debitantski nastup Paname na tom natjecanju. Sa 159 nastupa, rekorder je po broju nastupa za reprezentaciju. {{Sastav Panama 2018 SP}} {{Sastav Panama 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1990||Godoy, Aníbal}} [[Kategorija:Panamski fudbaleri]] [[Kategorija:Američki fudbaleri]] [[Kategorija:Biografije, Panamá]] 2hegh0va9s2qo8lcnm12v77mdf47yeu 0 4722568 42689450 42602565 2026-09-13T17:30:43Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Biografije, Panamá|Biografije, Panamá]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42689450 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Luis Tejada | slika = PAN-TUN (28) (cropped).jpg | slika_širina = | punoime = Luis Carlos Tejada Hansell | nadimak = | datumrođenja = [[28. ožujka]] [[1982.]] | rodnigrad = {{flagicon|PAN}} [[Ciudad de Panamá]] | rodnadržava = [[Panama]] | datumsmrti = {{Datum smrti i dob|2024|1|28|1982|3|28|hr=da}} | gradsmrti = {{flagicon|PAN}} [[Omar Torrijos (Panama)|Omar Torrijos]] | državasmrti = [[Panama]] | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1.83 m | pozicija = napadač | trenutniklub = | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2001 | klubovi1 = {{flagicon|PAN}} [[Tauro FC|Tauro]] | nastupi(golovi)1 = 26 (9) | godine2 = 2002 | klubovi2 = {{flagicon|PAN}} [[C.D. Plaza Amador|Plaza Amador]] | nastupi(golovi)2 = 27 (14) | godine3 = 2003 | klubovi3 = {{flagicon|KOL}} [[Deportes Tolima]] | nastupi(golovi)3 = 2 (0) | godine4 = 2004 | klubovi4 = {{flagicon|KOL}} [[Envigado F.C.|Envigado]] | nastupi(golovi)4 = 22 (8) | godine5 = 2005 | klubovi5 = {{flagicon|UAE}} [[Al-Ain (fudbalski klub, UAE)|Al-Ain]] | nastupi(golovi)5 = 15 (4) | godine6 = 2005 – 2006 | klubovi6 = {{flagicon|PAN}} [[C.D. Plaza Amador|Plaza Amador]] | nastupi(golovi)6 = 30 (19) | godine7 = 2006 | klubovi7 = {{flagicon|KOL}} [[Once Caldas]] | nastupi(golovi)7 = 3 (0) | godine8 = 2007 | klubovi8 = {{flagicon|SAD}} [[Real Salt Lake]] | nastupi(golovi)8 = 1 (0) | godine9 = 2007 | klubovi9 = {{flagicon|PAN}} [[Tauro FC|Tauro]] | nastupi(golovi)9 = 4 (4) | godine10 = 2007 – 2008 | klubovi10 = {{flagicon|KOL}} [[América de Cali|América Cali]] | nastupi(golovi)10 = 30 (16) | godine11 = 2008 – 2009 | klubovi11 = {{flagicon|KOL}} [[Millonarios F.C.|Millonarios]] | nastupi(golovi)11 = 25 (1) | godine12 = 2009 | klubovi12 = {{flagicon|PAN}} [[Tauro FC|Tauro]] | nastupi(golovi)12 = 30 (4) | godine13 = 2010 –2012 | klubovi13 = {{flagicon|PER}} [[Juan Aurich]] | nastupi(golovi)13 = 96 (48) | godine14 = 2012 – 2013 | klubovi14 = {{flagicon|MEX}} [[Deportivo Toluca FC|Deportivo Toluca]] | nastupi(golovi)14 = 30 (7) | godine15 = 2013 | klubovi15 = → {{flagicon|MEX}} [[C.D. Veracruz|Veracruz]] | nastupi(golovi)15 = 12 (2) | godine16 = 2014 | klubovi16 = {{nowrap|{{flagicon|PER}} [[Club Deportivo Universidad César Vallejo|Universidad César Vallejo]]}} | nastupi(golovi)16 = 26 (11) | godine17 = {{nowrap|2015 – 2016&nbsp;}} | klubovi17 = {{flagicon|PER}} [[Juan Aurich]] | nastupi(golovi)17 = 58 (39) | godine18 = 2017 | klubovi18 = {{flagicon|PER}} [[Club Universitario de Deportes|Universitario]] | nastupi(golovi)18 = 37 (18) | godine19 = 2018 | klubovi19 = {{flagicon|PER}} [[Sport Boys]] | nastupi(golovi)19 = 30 (16) | godine20 = 2019 | klubovi20 = {{flagicon|PER}} [[Pirata FC|Pirata]] | nastupi(golovi)20 = 25 (6) | godine21 = 2020 | klubovi21 = {{flagicon|PAN}} [[Club Deportivo Universitario|Universitario]] | nastupi(golovi)21 = 6 (1) | godine22 = 2020 | klubovi22 = {{flagicon|PAN}} [[C.D. Plaza Amador|Plaza Amador]] | nastupi(golovi)22 = 8 (2) | godine23 = 2021 | klubovi23 = {{flagicon|PAN}} [[Herrera Fútbol Club|Herrera]] | nastupi(golovi)23 = 31 (10) | godine24 = 2022 | klubovi24 = {{flagicon|PAN}} [[San Francisco F.C.|San Francisco]] | nastupi(golovi)24 = 6 (1) | godine25 = 2022 | klubovi25 = {{flagicon|PAN}} [[Potros del Este|Deportivo del Este]] | nastupi(golovi)25 = 8 (1) | reprezentacija = da | nacionalnegodine1 = 2001 – 2018 | nacionalneekipe1 = {{NogRep|PAN}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 108 (43) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 27.5.2026 }} '''Luis Carlos Tejada Hansell''' ([[Ciudad de Panamá]], [[28. ožujka]] [[1982.]] – [[Omar Torrijos (Panama)|Omar Torrijos]], [[28. siječnja]] [[2024.]]), poznat po nadimku "'''Matador'''", bio je [[Panama|panamski]] nogometaš i reprezentativac koji je igrao na poziciji napadača. Poznat kao "putnik", Tejada je tijekom karijere promijenio više od 15 različitih klubova te se uglavnom nije zadržavao ni u jednom klubu dulje od jedne sezone. Bio je dio [[Fudbalska reprezentacija Paname|panamske reprezentacije]] na njihovom debiju na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|FIFA Svjetskom prvenstvu 2018.]] godine, a umirovio se [[2022.]] godine. S 43 gola (iz 108 nastupa), Tejada je najbolji strijelac u historiji panamske reprezentacije. Preminuo je [[28. siječnja]] [[2024.]] godine dok je igrao nogomet na ulici, vjerojatno od srčanog udara. {{Sastav Panama 2018 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1982|2024|Tejada, Luis}} [[Kategorija:Panamski fudbaleri]] [[Kategorija:Biografije, Panamá]] aymja1nc5qh5ch0n88kppdx03xjb898 0 4722579 42689451 42652706 2026-09-13T17:30:52Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Biografije, Panamá|Biografije, Panamá]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42689451 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ekavica = <!-- uneti „da” ako je članak na ekavici --> | tip = solo | počasni_prefiks = | ime = Rubén Blades | počasni_sufiks = | ime_na_maternjem = | ime_na_maternjem_jezik = | slika = Ruben Blades by Gage Skidmore.jpg | širina_slike = | opis_slike = | alt_slike = | puno_ime = Rubén Blades Bellido de Luna | druga_imena = | nadimak = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i dob|1948|7|16|hr=da}} | mesto_rođenja = {{nowrap|{{flagicon|PAN}} [[Ciudad de Panamá]], [[Panama]]}} | država_rođenja = | osnivanje = | mjesto_osnivanja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | uzrok_smrti = | prebivalište = | državljanstvo = | nacionalnost = | porijeklo = | etnička_pripadnost = | religija = | visina = | težina = | osnovna_škola = | osnovna_škola_naslov = | osnovna_škola_ime = | srednja_škola = | srednja_škola_naslov = | srednja_škola_ime = | alma_mater = [[Univerzitet u Panami]]<br>[[Univerzitet Harvard]] (LL.M) | zanimanje = pravnik, muzičar, političar | bogatstvo = | supružnik = [[Luba Mason]] {{small|(v. 2006.)}} | partner = | roditelj = <!-- ili |roditelji --> | djeca = <!-- koristiti samo broj; imena se koriste ako deca imaju dovoljno relevantnosti sama po sebi --> | porodica = | rođak = <!-- ili |rođaci --> | period_aktivnosti = [[1970.]] – ''danas'' | žanr = {{hlist|[[Salsa muzika|Salsa]]|[[latin jazz]]|[[latin pop]]|[[world music|world]]|[[latin rock]]|[[pop rock]]}} | instrumenti = {{hlist|vokal|marakas|gitara}} | diskografske_kuće = {{hlist|[[Fania Records|Fania]]|[[Elektra Records|Elektra]]|[[Sony Music|Sony]]|[[Columbia Records|Columbia]]}} | bivši_član_grupe = | trenutni_član_grupe = | povezani_izvođači = {{hlist|[[Willie Colón]]|[[Fania All-Stars]]}} | vezani_članci = | sajt = | potpis = | album1 = | godina1 = | album2 = | godina2 = | najnoviji_album = | godina3 = }} '''Rubén Blades Bellido de Luna''', poznatiji kao '''Rubén Blades''' ({{IPA-es|ruˈβem ˈblaðes|lang}}, <small>ali</small> {{IPA-es|- ˈblei̯ðs|}} <small>u Panami i unutar obitelji</small>; [[Ciudad de Panamá]], [[16. srpnja]] [[1948.]]),<ref>{{cite web |url=http://www.rubenblades.com/sdrb26/show-de-ruben-blades-18.html |title=Show de Rubén Blades No. 18 |access-date=2010-07-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100531064517/http://www.rubenblades.com/sdrb26/show-de-ruben-blades-18.html |archive-date=2010-05-31 }}</ref><ref name="LarkinGE">{{cite book|title=[[Encyclopedia of Popular Music|The Guinness Encyclopedia of Popular Music]]|editor=[[Colin Larkin (writer)|Colin Larkin]]|publisher=[[Guinness Publishing]]|date=1992|edition=First|isbn=0-85112-939-0|page=261}}</ref> [[Panama|panamski]] glazbenik, pjevač, glumac, aktivist i političar, najpoznatiji kao [[Salsa (muzika)|salsa]] i [[latin jazz]] muzičar. Blades je izrazito utjecajan latinoamerički glazbenik te svestran umjetnik, dobitnik 12 [[Grammy]]ja (od 21 nominacije)<ref>{{cite web |date=30 April 2017 |title=Past Winners Search |url=http://www.grammy.com/nominees/search?artist=%22Ruben%20Blades%22&field_nominee_work_value=&year=All&genre=All |website=Grammy.com}}</ref> te 12 [[Latin Grammy]]ja.<ref>{{cite web |title=Latin Grammy Winners |url=http://www.grammy.com/nominees/latin/search?artist=%22Ruben%20Blades%22&title=&year=All&genre=All |website=Grammy.com}}</ref> Kao tekstopisac, Blades u svojoj glazbi kombinira sofisticiranost centralnoameričkog stila ''[[nueva canción]]'' te kubanskog stila ''[[nueva trova]]'' s eksperimentalnim tempom i političkom angažiranošću [[son cubano]] stila, stvarajući "plesnu glazbu (salsu) za misleće ljude". Iza sebe ima velik broj napisanih hitova, među kojima se ističu "[[Pedro Navaja]]" i "[[El Cantante (pjesma, Héctor Lavoe)|El Cantante]]" (koja će postati najpoznatija pjesma [[Héctor Lavoe|Héctora Lavoea]]). Glumačku karijeru započeo je [[1983.]] godine te se, uz povremene veće prekide, pojavljivao u nizu filmova i serija. Debi na filmskom platnu imao je [[1983.]] godine u filmu ''[[The Last Fight (film)|The Last Fight]]'', a značajnije uloge ostvario je u filmovima ''[[Crossover Dreams]]'' ([[1985.]]), ''[[The Milagro Beanfield War]]'' ([[1988.]]), ''[[The Super (film, 1991)|The Super]]'' ([[1991.]]), ''[[Predator 2]]'' ([[1990.]]), ''[[Color of Night]]'' ([[1994.]]), ''[[Safe House (film, 2012)|Safe House]]'' ([[2012.]]), ''[[The Counselor]]'' ([[2013.]]) i ''[[Hands of Stone]]'' ([[2016.]]). Uspjeha je imao i na televiziji; za ulogu u seriji ''[[The Josephine Baker Story]]'' ([[1991.]]) dobio je tri nominacije za [[Nagrada Emmy|nagradu Emmy]], a značajne uloge imao je i u serijama ''[[Crazy from the Heart]]'' ([[1992.]]), ''[[The Maldonado Miracle]]'' ([[2003.]]) i ''[[Fear the Walking Dead]]'' ([[2015.]] – [[2017.]]; [[2019.]] – [[2023.]]), gdje je igrao [[Daniel Salazar|Daniela Salazara]], jednog od glavnih likova u seriji. Bladesova politička karijera započela je [[1990-e|1990-ih]], kada je na [[Opći izbori u Panami 1994.|općim izborima 1994.]] godine dobio čak 17% glasova u utrci za predsjednika kao kandidat stranke [[Pokret Papa Egoró]]. Od [[2004.]] do [[2009.]] godine bio je ministar turizma pod predsjedništvom [[Martín Torrijos|Martína Torrijosa]]. Blades je svoj američki debi imao [[1970.]] godine na albumu ''[[De Panamá a New York]]'' [[Pete Rodriguez (boogaloo muzičar)|Petea Rodrigueza]] i njegovog orkestra. Njegovi najuspješniji albumi su ''[[Rubén Blades y Son del Solar...Live!|Rubén Blades y Son del Solar... Live!]]'', ''[[Amor y Control]]'', ''[[Caminando (album)|Caminando]]'', ''[[Salswing!]]'', ''Son de Panamá'', [[Tangos (album, Rubén Blades)|''Tangos'']], ''[[Canciones Del Solar De Los Aburridos|Canciones del Solar de los Aburridos]]'', ''[[Buscando América]]'', ''[[El Que la Hace la Paga]]'', ''[[Escenas]]'', ''[[Salsa Big Band]]'', ''[[Metiendo Mano|Metiendo Mano!]]'' te ''[[Siembra]]'' iz [[1978.]] godine. Uz to, surađivao je i s brojnim drugim uspješnim muzičarima kao što su [[Usher (muzičar)|Usher]], [[Elvis Costello]], kao solist i gost na pjesmama [[Michael Jackson|Michaela Jacksona]], [[Luis Miguel|Luisa Miguela]], [[Julio Iglesias|Julija Iglesiasa]], [[Ricky Martin|Rickyja Martina]], [[Juan Gabriel|Juana Gabriela]], [[Laura Pausini|Laure Pausini]] i [[Shakira|Shakire]] te s [[Thalía|Thalíjom]] na španjolskoj verziji pjesme "[[What More Can I Give]]", koju je Blades preveo i napisao pod naslovom "[[Todo Para Ti]]". Sudjelovao je i na brojnim produkcijama drugih latinoameričkih muzičara kao što su pjesme "[[Almost Like Praying]]", "[[Color Esperanza|Color Esperanza 2020]]" i "[[Hoy Es Domingo]]". Od [[2006.]] godine u braku je s američkom pjevačicom i glumicom [[Luba Mason|Lubom Mason]].<ref>{{cite web |title=Luba Mason – Bio |url=http://www.lubamason.com/bio/ |website=Lubamason.com}}</ref> Blades je završio pravo na [[Univerzitet u Panami|Univerzitetu u Panami]] te ima [[LL.M]] iz međunarodnog prava s [[Univerzitet Harvard|Harvarda]].<ref>[https://ofa.fas.harvard.edu/event/2020-harvard-arts-medal-rubén-blades-'85-hls] {{dead link|date=August 2021}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * {{official website|http://www.rubenblades.com/}} {{es}} * {{IMDb name|1952}} * [https://hollisarchives.lib.harvard.edu/repositories/27/resources/4724 Finding aid to Rubén Blades recordings and papers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250721234344/https://hollisarchives.lib.harvard.edu/repositories/27/resources/4724 |date=2025-07-21 }} at Isham Memorial Library, Harvard University {{Authority control}} {{Životni vijek|1948||Blades, Rubén}} [[Kategorija:Panamski muzičari]] [[Kategorija:Panamski pjevači]] [[Kategorija:Panamski filmski glumci]] [[Kategorija:Panamski televizijski glumci]] [[Kategorija:Panamski pravnici]] [[Kategorija:Panamski političari]] [[Kategorija:Aktivisti]] [[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Grammy Award]] [[Kategorija:Biografije, Panamá]] spnvxuzaxq87q8fbdju1rudczsan4yk 0 4722974 42689050 42660725 2026-09-13T12:02:59Z Aca 108187 - 42689050 wikitext text/x-wiki '''Paradoks slabog mladog Sunca''' ili '''problem slabog mladog Sunca''' opisuje očiglednu kontradikciju između opažanja tečne vode u [[rana Zemlja|ranoj Zemljinoj historiji]] i astrofizičkog očekivanja da bi [[sunce|Sunčevo]] zračenje bilo samo 70 posto njegovog intenziteta u odnosu na moderno doba.<ref>{{cite journal|last1=Feulner|first1=Georg|title=The faint young Sun problem|journal=Reviews of Geophysics|date=2012|volume=50|issue=2|pages=RG2006|doi=10.1029/2011RG000375|arxiv=1204.4449|bibcode=2012RvGeo..50.2006F|s2cid=119248267}}</ref> Paradoks je sljedeći: sa zračenjem mladog Sunca od samo 70 posto njegovog trenutnog zračenja, očekivalo bi se da je rana Zemlja bila potpuno smrznuta, ali izgleda da je rana Zemlja imala tečnu vodu<ref>{{cite book | first=B. | last=Windley | date=1984 | title=The Evolving Continents | publisher=Wiley Press | location=New York | isbn=978-0-471-90376-5 | url-access=registration | url=https://archive.org/details/evolvingcontinen02edunse }}</ref> i podržavala život.<ref>{{cite book | first=J. | last=Schopf | date=1983 | title=Earth's Earliest Biosphere: Its Origin and Evolution | publisher=Princeton University Press | location=Princeton, N.J. | isbn=978-0-691-08323-0 | url-access=registration | url=https://archive.org/details/earthsearliestbi0000unse }}</ref> Ovo pitanje su pokrenuli astronomi [[Carl Sagan]] i George Mullen 1972. godine.<ref name="science177">{{cite journal |author1=Sagan, C. |author2=Mullen, G. | date=1972 | title=Earth and Mars: Evolution of Atmospheres and Surface Temperatures |url=https://archive.org/details/sim_science_1972-07-07_177_4043/page/52 | pmid=17756316 | journal=Science| volume=177 | issue=4043 | pages=52–56 | doi=10.1126/science.177.4043.52 |bibcode = 1972Sci...177...52S |s2cid=12566286 }}</ref> Predložena rješenja ovog paradoksa uzela su u obzir [[efekt staklenika]], promjene planetarnog [[albedo|albeda]], astrofizičke utjecaje ili kombinacije tih faktora. Prevladavajuća teorija je da je [[staklenički plin]] ugljen dioksid najviše doprinio zagrijavanju Zemlje.<ref>David Morrison, NASA Lunar Science Institute, "Catastrophic Impacts in Earth's History", video-recorded lecture, Stanford University (Astrobiology), 2010 Feb. 2, [https://www.youtube.com/watch?v=c4WVhqfL3YY|Web access 2016-05-10].</ref> == Evolucija Sunca == [[File:Solar evolution (English).svg|right|thumb|upright=1.6|Evolucija Sunčevog [[Sunčev sjaj|sjaja]], [[sunčev radijus|radijusa]] i [[efektivna temperatura|efektivne temperature]] u poređenju sa sadašnjim Suncem. Prema Ribasu (2010).<ref name=ribas2010>{{citation | postscript=. | contribution=The Sun and stars as the primary energy input in planetary atmospheres | last=Ribas | first=Ignasi | title=Solar and Stellar Variability: Impact on Earth and Planets, Proceedings of the International Astronomical Union, IAU Symposium | volume=264 | pages=3–18 | date=February 2010 | doi=10.1017/S1743921309992298 | bibcode=2010IAUS..264....3R | arxiv=0911.4872 | s2cid=119107400 }}</ref>]] Modeli [[struktura zvijezde|zvjezdane strukture]], a naročito [[standardni solarni model]]<ref>{{cite journal | bibcode=1971ApJ...170..157A | title=More Solar Models and Neutrino Fluxes | url=https://archive.org/details/sim_astrophysical-journal_1971-11-15_170_1/page/157 | last1=Abraham | first1=Zulema | last2=Iben | first2=Icko | journal=The Astrophysical Journal | year=1971 | volume=170 | page=157 | doi=10.1086/151197 | doi-access=free }}</ref> predviđaju pojačavanje sjaja Sunca. Pojačavanje je uzrokovano smanjenjem broja čestica po jedinici mase usljed [[nuklearna fuzija|nuklearne fuzije]] u jezgru Sunca, sa četiri protona i elektrona na jedno jezgro helija i dva elektrona. Manje čestica bi vršilo manji pritisak. Kolaps pod ogromnom gravitacijom sprječava se povećanjem temperature, što je i uzrok i posljedica veće brzine nuklearne fuzije. Novija istraživanja modeliranja pokazale su da je Sunce trenutno 1,4 puta sjajnije danas nego što je bilo prije 4,6 milijardi godina (Ga), te da se sjaj znatno ubrzao.<ref>{{cite journal | doi=10.1051/0004-6361/201425481 | title=New evolutionary models for pre-main sequence and main sequence low-mass stars down to the hydrogen-burning limit | year=2015 | last1=Baraffe | first1=Isabelle | last2=Homeier | first2=Derek | last3=Allard | first3=France | last4=Chabrier | first4=Gilles | journal=Astronomy & Astrophysics | volume=577 | pages=A42 | arxiv=1503.04107 | bibcode=2015A&A...577A..42B | s2cid=67825852 }}</ref> Na [[fotosfera|površini]] Sunca, veća fuzijska snaga znači veći [[sunčev sjaj]] (putem blagog povećanja temperature i radijusa), što se naziva [[radijacijsko prisiljavanje]]. == Hipoteze == === Staklenički plinovi === [[File:Early Earth - Solar and CO2 relationship.png|thumb|upright=2|Predstavljeni konceptualni grafikon prikazuje odnos između sunčevog zračenja i efekta staklenika - u ovom slučaju dominiraju modulacije ugljikovog dioksida.]] {{Hronologija života}} Sagan i Mullen su tokom svojih opisa paradoksa predložili da bi se on mogao riješiti visokim koncentracijama amonijačnog plina, [[amonijak|NH₃]].<ref name="science177" /> Međutim, od tada se pokazalo da, iako je amonijak efikasan staklenički plin, lako se fotohemijski uništava u atmosferi i pretvara u [[azot]] (N₂) i [[vodik]] (H₂).<ref name="Kuhn1979">{{cite journal |last1=Kuhn |first1=W. R. |last2=Atreya |first2=S. K |title=Ammonia photolysis and the greenhouse effect in the primordial atmosphere of the earth |url=https://archive.org/details/icarus_1979-01_37_1/page/207 |journal=Icarus|date=1979 |volume=37 |issue=1 |pages=207–213 |doi=10.1016/0019-1035(79)90126-X|bibcode=1979Icar...37..207K |hdl=2027.42/23696 |hdl-access=free }}</ref> Predloženo je (ponovo od strane Sagana) da je [[tolini|fotohemijska izmaglica]] mogla spriječiti to uništavanje amonijaka i omogućiti mu da nastavi djelovati kao staklenički plin tokom tog vremena;<ref name="Sagan1997">{{cite journal |last1=Sagan |first1=Carl |last2=Chyba |first2=Christopher |title=The early faint sun paradox: organic shielding of ultraviolet-labile greenhouse gases |url=https://archive.org/details/sim_science_1997-05-23_276_5316/page/1217 |journal=Science|date=23 May 1997 |volume=276 |issue=5316 |pages=1217–1221 |doi=10.1126/science.276.5316.1217|pmid=11536805 |bibcode=1997Sci...276.1217S }}</ref> međutim, do 2001. godine ova ideja je testirana korištenjem fotohemijskog modela i potom je odbačena.<ref name="Pavlov2001">{{cite journal |last1=Pavlov |first1=Alexander |last2=Brown |first2=Lisa |last3=Kasting |first3=James |title=UV shielding of NH3 and O2 by organic hazes in the Archean atmosphere |journal=Journal of Geophysical Research: Planets|date=October 2001 |volume=106 |issue=E10 |pages=26267–23287 |doi=10.1029/2000JE001448|bibcode=2001JGR...10623267P }}</ref> Nadalje, smatra se da je takva izmaglica ohladila Zemljinu površinu ispod nje i suzbila efekt staklenika.<ref name="Pavlov2001"/> Oko 2010. godine, naučnici sa Univerziteta u Coloradu oživjeli su tu ideju, tvrdeći da je hipoteza o amonijaku prihvatljiv doprinos ukoliko je izmaglica formirala fraktalni uzorak.<ref>{{cite news |title=A Fix for the "Faint Young Sun" |url=https://skyandtelescope.org/astronomy-news/a-fix-for-the-faint-young-sun/ |access-date=9 May 2022 |work=Sky & Telescope |date=18 July 2013}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Wolf |first1=E. T. |last2=Toon |first2=O. B. |title=Fractal Organic Hazes Provided an Ultraviolet Shield for Early Earth |url=https://archive.org/details/sim_science_2010-06-04_328_5983/page/1266 |journal=Science |date=4 June 2010 |volume=328 |issue=5983 |pages=1266–1268 |doi=10.1126/science.1183260|pmid=20522772 |bibcode=2010Sci...328.1266W |s2cid=206524004 }}</ref> Sada se smatra da je [[ugljen dioksid]] bio prisutan u većim koncentracijama tokom ovog perioda nižeg sunčevog zračenja. Prvi put je predložen i testiran kao dio Zemljine atmosferske evolucije krajem 1970-ih. Utvrđeno je da je atmosfera koja je sadržavala oko 1.000 puta veći atmosferski nivo (ili PAL) u skladu s evolucijskim putem Zemljinog [[ugljikov ciklus|ugljikovog ciklusa]] i solarne evolucije.<ref>{{cite journal |last1=Hart |first1=M. H. |title=The evolution of the atmosphere of the EArth |url=https://archive.org/details/icarus_1978-01_33_1/page/23 |journal=Icarus|date=1978 |volume=33 |issue=1 |pages=23–39 |doi=10.1016/0019-1035(78)90021-0|bibcode=1978Icar...33...23H }}</ref><ref name="Walker1985">{{cite journal | last=Walker | first=James C. G. |date=June 1985| title=Carbon dioxide on the early earth | journal=Origins of Life and Evolution of the Biosphere| volume=16 | issue=2 | pages=117–127 | url=http://deepblue.lib.umich.edu/bitstream/2027.42/43349/1/11084_2005_Article_BF01809466.pdf | access-date=2010-01-30 | doi=10.1007/BF01809466 | pmid=11542014 | bibcode=1985OrLi...16..117W| hdl=2027.42/43349 | s2cid=206804461 | hdl-access=free }}</ref><ref name="Pavlov">{{cite journal |author1=Pavlov, Alexander A. |author2=Kasting, James F. |author3=Brown, Lisa L. |author4=Rages, Kathy A. |author5=Freedman, Richard | title=Greenhouse warming by CH₄ in the atmosphere of early Earth | journal=Journal of Geophysical Research| volume=105| issue=E5 | pages=11981–11990 |date=May 2000 | doi=10.1029/1999JE001134 |pmid=11543544 | bibcode=2000JGR...10511981P |doi-access=free }}</ref> Primarni mehanizam za postizanje tako visokih koncentracija CO₂ je ciklus ugljika. Na velikim vremenskim skalama, neorganska grana ugljikovog ciklusa, poznata kao [[karbonatno-silikatni ciklus]], odgovorna je za određivanje raspodjele CO₂ između atmosfere i površine Zemlje. Konkretno, tokom perioda niskih površinskih temperatura, količina padavina i stopa [[eluvijalni proces|trošenja]] bi se smanjile, što bi omogućilo nakupljanje ugljikovog dioksida u atmosferi na vremenskim skalama od 0,5 miliona godina.<ref name="Berner1983">{{cite journal |last1=Berner |first1=Robert |last2=Lasaga |first2=Antonio |last3=Garrels |first3=Robert |title=The Carbonate–Silicate Geochemical Cycle and its Effect on Atmospheric Carbon Dioxide over the Past 100 Million Years |journal=American Journal of Science|date=1983 |volume=283 |issue=7 |pages=641–683 |doi=10.2475/ajs.283.7.641|bibcode=1983AmJS..283..641B |doi-access=free }}</ref> Konkretno, koristeći jednodimenzionalne modele, koji predstavljaju Zemlju kao jednu tačku (umjesto nečega što varira u 3 dimenzije), naučnici su utvrdili da je na 4,5 Ga, sa 30% tamnijim Suncem, potreban minimalni parcijalni pritisak od 0,1 bara CO₂ da bi se održala temperatura površine iznad tačke smrzavanja; 10 bara CO₂ je predloženo kao moguća gornja granica.<ref name=Walker1985 /><ref name="KastingAck1986">{{cite journal |last1=Kasting |first1=J. F. |last2=Ackerman |first2=T. P. |title=Climate consequences of very high CO2 levels in the Earth's early atmosphere |journal=Science |date=1986 |volume=234 |issue=4782 |pages=1383–1385|doi=10.1126/science.11539665 |url=https://zenodo.org/record/1230890 |pmid=11539665 |bibcode=1986Sci...234.1383K }}</ref> Količina ugljikovog dioksida je još uvijek predmet rasprave. Sleep i Zahnle su 2001. predložili da bi povećano trošenje na morskom dnu na mladoj, tektonski aktivnoj Zemlji moglo smanjiti količinu ugljikovog dioksida.<ref name="Sleep2001">{{cite journal |last1=Sleep |first1=N.H. |last2=Zahnle |first2=K |title=Carbon dioxide cycling and implications for climate on ancient Earth |journal=Journal of Geophysical Research: Planets|date=2001 |volume=106 |issue=E1 |pages=1373–1399 |doi=10.1029/2000JE001247|bibcode=2001JGR...106.1373S }}</ref> Zatim su 2010. godine Rosing i saradnici analizirali morske sedimente zvane [[naslage vezanog željeza]] i pronašli velike količine različitih minerala bogatih željezom, uključujući [[magnetit]] (Fe₃O₄), oksidirani mineral uz [[siderit]] (FeCO₃), reducirani mineral, te su zapazili da su se oni formirali tokom prve polovine Zemljine historije, a ne nakon toga. Relativna koegzistencija minerala sugerirala je analognu ravnotežu između CO₂ i H₂. U analizi, Rosing i saradnici su povezali atmosferske koncentracije H₂ s regulacijom [[metanogen|biotičkom metanogenezom]]. Anaerobni, jednoćelijski organizmi koji su proizvodili [[metan]] (CH₄) stoga su mogli doprinijeti zagrijavanju pored ugljikovog dioksida.<ref name="Rosing2010">{{cite journal |last1=Rosing |first1=Minik |last2=Bird |first2=Dennis K |last3=Sleep |first3=Norman |last4=Bjerrum |first4=Christian J. |title=No climate paradox under the faint early Sun. |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2010-04-01_464_7289/page/744 |journal=Nature|date=2010 |volume=464 |issue=7289 |pages=744–747 |doi=10.1038/nature08955|pmid=20360739 |bibcode=2010Natur.464..744R |s2cid=205220182 }}</ref><ref name="Kasting2010-Rosing">{{cite journal |last1=Kasting |first1=James |title=Faint young Sun redux |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2010-04-01_464_7289/page/687 |journal=Nature|date=2010 |volume=464 |issue=7289 |pages=687–9 |doi=10.1038/464687a|pmid=20360727 |s2cid=4395659 }}</ref> === Plimno zagrijavanje === [[Mjesec]] je prvobitno bio mnogo bliže Zemlji, koja se rotirala brže nego danas, što je rezultiralo većim [[plima|plimnim]] zagrijavanjem nego što se doživljava danas. Prvobitne procjene su pokazale da bi čak i rano plimno zagrijavanje bilo minimalno, možda 0,02 vata po kvadratnom metru. (Poređenja radi, solarna energija koja pada na Zemljinu atmosferu je reda veličine 1.000 vati po kvadratnom metru.) Međutim, oko 2021. godine, tim predvođen Renéom Hellerom u Njemačkoj tvrdio je da su takve procjene pojednostavljene i da je u nekim vjerojatnim modelima plimno zagrijavanje moglo doprinijeti reda veličine 10 vati po kvadratnom metru i povećati ravnotežnu temperaturu do pet stepeni Celzijusa u vremenskom periodu od 100 miliona godina. Takav doprinos bi djelimično riješio paradoks, ali nije dovoljan da ga sam riješi bez dodatnih faktora poput stakleničkog zagrijavanja.<ref>{{cite journal |last1=Heller |first1=René |last2=Duda |first2=Jan-Peter |last3=Winkler |first3=Max |last4=Reitner |first4=Joachim |last5=Gizon |first5=Laurent |title=Habitability of the early Earth: liquid water under a faint young Sun facilitated by strong tidal heating due to a closer Moon |journal=PalZ |date=December 2021 |volume=95 |issue=4 |pages=563–575 |doi=10.1007/s12542-021-00582-7|arxiv=2007.03423 |bibcode=2021PalZ...95..563H |s2cid=244532427 }}</ref> Osnovna pretpostavka o formiranju Mjeseca neposredno izvan [[Rocheova granica|Rocheove granice]] nije sigurna: magnetizirani disk krhotina mogao je prenositi [[ugaoni moment]] što je dovelo do manje masivnog Mjeseca u višoj orbiti.<ref>{{cite journal |first1=Patrick D.|last1=Mullen|first2=Charles F.|last2=Gammie|title=A Magnetized, Moon-forming Giant Impact|journal= The Astrophysical Journal|date=October 2020 |volume=903 |issue=1 |pages=L15 |doi=10.3847/2041-8213/abbffd|arxiv=2010.04798 |bibcode=2020ApJ...903L..15M |s2cid=222291370 |doi-access=free }}.</ref> === Kosmičke zrake === Manjinsko gledište koje zastupa izraelsko-američki fizičar [[Nir Shaviv]] koristi klimatološke utjecaje [[solarni vjetar|solarnog vjetra]] u kombinaciji s hipotezom danskog fizičara [[Henrik Svensmark|Henrika Svensmarka]] o rashlađujućem efektu [[kosmičke zrake|kosmičkih zraka]].<ref name="shav">{{cite journal | last=Shaviv | first=N. J. | date=2003 | arxiv=astro-ph/0306477 | title=Toward a solution to the early faint Sun paradox: A lower cosmic ray flux from a stronger solar wind | journal = Journal of Geophysical Research| volume=108 | issue=A12 | page=1437 | doi=10.1029/2003JA009997 | bibcode = 2003JGRA..108.1437S | s2cid=11148141 }}</ref> Prema Shavivu, rano Sunce je emitovalo jači solarni vjetar koji je stvarao zaštitno djelovanje protiv kosmičkih zraka. U tom ranom dobu, umjereni efekt staklenika uporediv s današnjim bio bi dovoljan da objasni Zemlju uglavnom bez leda. Dokazi o aktivnijem ranom Suncu pronađeni su u [[meteorit]]ima.<ref name=apj2_313>{{cite journal |author1=Caffe, M. W. |author2=Hohenberg, C. M. |author3=Swindle, T. D. |author4=Goswami, J. N. | title=Evidence in meteorites for an active early sun | journal=The Astrophysical Journal| volume=313 | date=February 1, 1987 | pages=L31&ndash;L35 | doi=10.1086/184826 | bibcode=1987ApJ...313L..31C | hdl=2060/19850018239 | hdl-access=free }}</ref> Temperaturni minimum oko 2,4 Ga prati modulaciju fluksa kosmičkog zračenja promjenjivom brzinom formiranja zvijezda u [[mliječni put|Mliječnom putu]]. Smanjeni sunčev utjecaj kasnije rezultira jačim uticajem fluksa kosmičkog zračenja, za što se pretpostavlja da je povezano sa klimatološkim varijacijama. === Gubitak mase od Sunca === Nekoliko puta je predloženo da je gubitak mase sa slabog mladog Sunca u obliku jačih solarnih vjetrova mogao kompenzirati za niske temperature uzrokovane djelovanjem stakleničkih plinova.<ref name="Minton2007">{{cite journal |last1=Minton |first1=David |last2=Malhotra |first2=Renu |title=Assessing the Massive Young Sun Hypothesis to Solve the Warm Young Earth Puzzle |url=https://archive.org/details/sim_astrophysical-journal_2007-05-10_660_2/page/1700 |journal=The Astrophysical Journal|date=2007 |volume=660 |issue=2 |pages=1700–1706|bibcode=2007ApJ...660.1700M |arxiv=astro-ph/0612321 |doi=10.1086/514331 |s2cid=14526617 }}</ref> U okviru toga, rano Sunce je prošlo kroz produženi period veće proizvodnje solarnog vjetra. Na osnovu egzoplanetarnih podataka, to je uzrokovalo gubitak mase Sunca od 5-6 posto tokom njegovog životnog vijeka,<ref>{{citation|arxiv=2204.07515|year=2022|title=A possible solution for the faint young Sun paradox: Clues from the exoplanetary data|last1=Gurumath |first1=Shashanka R. |last2=Hiremath |first2=K. M. |last3=Ramasubramanian |first3=V. |last4=Acharyya |first4=Kinsuk }}</ref> što je rezultiralo konzistentnijim nivoom solarnog sjaja (jer je rano Sunce imalo veću masu, prouzrokujući veću proizvodnju energije od predviđene). Da bi se objasnili topli uvjeti u [[arhej]]skom eonu, ovaj gubitak mase morao se dogoditi u periodu od oko milijardu godina. Zapisi o implantaciji jona iz meteorita i uzorci sa Mjeseca pokazuju da je povišena brzina fluksa solarnog vjetra trajala samo 100 miliona godina. Posmatranja mlade zvijezde slične Suncu, [[Pi1 Ursae Majoris|π¹ Ursae Majoris]], odgovaraju toj stopi smanjenja proizvodnje zvjezdanog vjetra, što ukazuje na to da veća stopa gubitka mase sama po sebi ne može riješiti paradoks.<ref>{{cite journal |author1=Gaidos, Eric J. |author2=Güdel, Manuel |author3=Blake, Geoffrey A. | date=2000 | title=The faint young Sun paradox: An observational test of an alternative solar model | journal=Geophysical Research Letters| volume=27 | issue=4 | pages=501–504 | doi=10.1029/1999GL010740 |pmid=11543273 | bibcode=2000GeoRL..27..501G |citeseerx=10.1.1.613.1511 |s2cid=15264566 |url=https://authors.library.caltech.edu/34090/1/1999GL010740.pdf }}</ref><ref name="Wood2005">{{cite journal |last1=Wood |first1=Bernard |title=New mass-loss measurements from astrospheric Ly alpha absorption |journal=The Astrophysical Journal |date=2005 |volume=628 |issue=2 |pages=L143–L146|doi=10.1086/432716 |bibcode=2005ApJ...628L.143W |arxiv=astro-ph/0506401 |s2cid=7137741 }}</ref><ref name="Wood2002">{{cite journal |last1=Wood |first1=Bernard |title=Measured mass loss rates of solar-like stars as a function of age and activity |url=https://archive.org/details/sim_astrophysical-journal_2002-07-20_574_1/page/412 |journal=The Astrophysical Journal|date=2002 |volume=574 |issue=1 |pages=412–425|arxiv=astro-ph/0203437 |doi=10.1086/340797 |bibcode=2002ApJ...574..412W |s2cid=1500425 }}</ref> === Promjene u oblacima === Ako koncentracije stakleničkih plinova nisu u potpunosti nadoknadile slabiji sjaj Sunca, umjereni temperaturni raspon mogao bi se objasniti nižim [[albedo]]m površine. U to vrijeme, manja površina izloženog kontinentalnog kopna rezultirala bi manjim brojem [[kondenzaciono jezgro|jezgara kondenzacije oblaka]], kako u obliku prašine nošene vjetrom, tako i u obliku biogenih izvora. Niži albedo omogućava većem udjelu sunčevog zračenja da prodre do površine. Goldblatt i Zahnle (2011) su istraživali da li je promjena udjela oblaka mogla dovoljno doprinijeti zagrijavanju i otkrili su da je neto učinak vjerojatno bio podjednako negativan kao i pozitivan. U najvećoj mjeri učinak je mogao povisiti površinske temperature u prosjeku na malo iznad nule.<ref>{{cite journal |last1=Goldblatt |first1=C. |last2=Zahnle |first2=K. J. |title=Clouds and the Faint Young Sun Paradox |journal=Climate of the Past|date=2011 |volume=6 |issue=1 |pages=203–220 |doi=10.5194/cp-7-203-2011|arxiv=1102.3209 |bibcode=2011CliPa...7..203G |s2cid=54959670 |doi-access=free }}</ref> Drugi predloženi mehanizam smanjenja oblačnosti povezuje smanjenje kosmičkih zraka tokom ovog perioda sa smanjenim udjelom oblaka.<ref name="Svensmark2007">{{cite journal |last1=Svensmark |first1=Henrik |title=Cosmoclimatology: a new theory emerges |journal=Astronomy & Geophysics|date=2007 |volume=48 |issue=1 |pages=14–28 |doi=10.1111/j.1468-4004.2007.48118.x|bibcode=2007A&G....48a..18S |doi-access=free }}</ref> Međutim, taj mehanizam ne funkcionira iz nekoliko razloga, uključujući činjenicu da joni ne ograničavaju formiranje oblaka onoliko koliko to čini jezgra kondenzacije oblaka, a utvrđeno je da kosmičke zrake imaju mali uticaj na globalnu prosječnu temperaturu.<ref name="Krissansen2013">{{cite journal |last1=Krissansen-Totton |first1=J. |last2=Davies |first2=R. |title=Investigation of cosmic ray–cloud connections using MISR |journal=Geophysical Research Letters|date=2013 |volume=40 |issue=19 |pages=5240–5245|bibcode=2013GeoRL..40.5240K |arxiv=1311.1308 |doi=10.1002/grl.50996 |s2cid=119299932 }}</ref> Oblaci i dalje predstavljaju dominantan izvor nesigurnosti u 3D [[Klimatski model|globalnim klimatskim modelima]], a ne postoji konsenzus o tome kako su promjene u prostornim obrascima oblaka i vrsti oblaka mogle uticati na Zemljinu klimu tokom ovog perioda.<ref name="CatlingKasting2017">{{cite book |last1=Catling |first1=David C. |last2=Kasting |first2=James F. |title=Atmospheric Evolution on Inhabited and Lifeless Worlds |date=2017 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge, UK |isbn=978-0-521-84412-3}}</ref> === Lokalno širenje Hubblea === Iako i simulacije i direktna mjerenja efekata [[Hubbleov zakon|Hubbleovog zakona]] na gravitacijski vezane sisteme daju neuvjerljive rezultate od 2022. godine,<ref>{{citation|arxiv=2201.05311|year=2022|title=An Alternative Explanation of the Orbital Expansion of Titan and Other Bodies in the Solar System|last1=Křížek |first1=Michal |last2=Gueorguiev |first2=Vesselin G. |last3=Maeder |first3=André |journal=Gravitation and Cosmology |volume=28 |issue=2 |pages=122–132 |doi=10.1134/S0202289322020086 |bibcode=2022GrCo...28..122K |s2cid=245971372 }}</ref> primijećeno je da orbitalna ekspanzija sa dijelom lokalne Hubbleove brzine ekspanzije može objasniti uočene anomalije u orbitalnoj evoluciji, uključujući paradoks slabog mladog Sunca.<ref>{{citation|arxiv=1609.01793|year=2016|title=LOCAL HUBBLE EXPANSION: CURRENT STATE OF THE PROBLEM|last1=Dumin |first1=Yurii V. }}</ref> === Gaia hipoteza === [[Gaia hipoteza]] tvrdi da biološki procesi, putem različitih mehanizama negativne povratne sprege, djeluju na održavanje stabilne površinske klime na Zemlji kako bi se održala njena nastanjivost. Dok organski procesi, poput ciklusa organskog ugljika, djeluju na regulaciju dramatičnih klimatskih promjena i na to da je površina Zemlje vjerojatno ostala nastanjiva, ta hipoteza je kritikovana kao teško rješiva. Nadalje, život je postojao na površini Zemlje kroz dramatične promjene klime, uključujući epizode [[Snježna gruda Zemlja|Snježne grudve]]. Postoje i jake i slabe verzije Gaia hipoteze, što je izazvalo određene tenzije u tom polju istraživanja.<ref name=CatlingKasting2017 /> == Na drugim planetama == === Mars === Mars ima svoju verziju paradoksa slabog mladog Sunca. Marsovski teren pokazuje jasne znakove tečne vode na površini u prošlosti, uključujući odvodne kanale, jaruge, modificirane kratere i mreže dolina. Ove geomorfološke karakteristike ukazuju na to da je Mars imao okean na površini, kao i riječne mreže koje podsjećaju na današnje Zemljine tokom kasnog [[noahij]]skog perioda (4,1–3,7 milijardi godina).<ref name="Irwin2005">{{cite journal |last1=Irwin |first1=R. P. |last2=Howard |first2=Alan |last3=Craddock |first3=Robert |last4=Moore |first4=Jeffrey |title=An Intense Terminal Epoch of Widespread Fluvial Activity on Early Mars: 2. Increased Runoff and Paleolake Development |journal=Journal of Geophysical Research|date=2005 |volume=110 |issue=E12 |pages=E12S15 |doi=10.1029/2005JE002460|bibcode=2005JGRE..11012S15I |doi-access=free }}</ref><ref name="Howard2005">{{cite journal |last1=Howard |first1=Alan D. |last2=Moore |first2=Jeffrey M. |title=An intense terminal epoch of widespread fluvial activity on early Mars: 1. Valley network incision and associated deposits |journal=Journal of Geophysical Research|date=2005 |volume=110 |issue=E12 |pages=E12S14 |doi=10.1029/2005JE002459|bibcode=2005JGRE..11012S14H |doi-access=free }}</ref> Nije jasno kako su Marsov orbitalni obrazac, koji ga smješta još dalje od Sunca, i slabost mladog Sunca mogli proizvesti ono što se smatra vrlo toplom i vlažnom klimom na Marsu.<ref name="Wordsworth2016">{{cite journal |last1=Wordsworth |first1=Robin D. |title=The Climate of Early Mars |journal=Annual Review of Earth and Planetary Sciences|date=2016 |volume=44 |pages=381–408 |doi=10.1146/annurev-earth-060115-012355|arxiv=1606.02813 |bibcode=2016AREPS..44..381W |s2cid=55266519 }}</ref> Naučnici raspravljaju o tome koje geomorfološke karakteristike se mogu pripisati obalnim linijama ili drugim pokazateljima protoka vode, a koje se mogu pripisati drugim mehanizmima.<ref name=CatlingKasting2017 /> Ipak, geološki dokazi, uključujući zapažanja široko rasprostranjene fluvijalne erozije u južnim visoravnima, uglavnom su u skladu s ranom toplom i polusuhom klimom.<ref name="RamirezCraddock2018">{{cite journal |last1=Ramirez |first1=Ramirez R. |last2=Craddock |first2=Robert A. |title= The geological and climatological case for a warmer and wetter early Mars. |journal= Nature Geoscience |date=2018 |volume=11 |issue=4 | pages = 230–237|doi=10.1038/s41561-018-0093-9 |arxiv=1810.01974 |bibcode=2018NatGe..11..230R |s2cid=118915357 }}</ref> S obzirom na orbitalne i solarne uvjete ranog Marsa, efekt staklenika bio bi neophodan da bi se površinska temperatura povećala za najmanje 65 K, kako bi ovi površinski reljefi bili oblikovani tekućom vodom.<ref name=Wordsworth2016 /><ref name=RamirezCraddock2018 /> Mnogo gušća atmosfera u kojoj dominira CO₂ predložena je kao način za stvaranje takvog povećanja temperature. To bi zavisilo od ciklusa ugljika i brzine vulkanizma tokom prednoahijskog i noahijskog perioda, što nije zabilježeno. Smatra se da se ispuštanje isparljivih plinova dešavalo tokom tih perioda.<ref name=Wordsworth2016 /> Jedan od načina da se utvrdi da li Mars posjeduje gustu atmosferu bogatu CO₂ jeste ispitivanje karbonatnih naslaga. Primarni ponor ugljika u Zemljinoj atmosferi je [[karbonatno-silikatni ciklus]]. Međutim, bilo bi teško da se CO₂ akumulira u [[marsova atmosfera|Marsovoj atmosferi]] na ovaj način jer bi efekt staklenika bio nadmašen kondenzacijom CO₂.<ref name="Haberle2017">{{cite book |last1=Haberle |first1=R. |title=The Atmosphere and Climate of Mars |last2=Catling |first2=D. |last3=Carr |first3=M |last4=Zahnle |first4=K |s2cid=92991460 |chapter=The Early Mars Climate System |date=2017 |pages=526–568 |doi=10.1017/9781139060172.017 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge, UK|isbn=9781139060172 }}</ref> Vulkanski ispušteni CO₂-H₂ staklenički efekt je vjerojatan scenario koji je nedavno predložen za rani Mars.<ref>{{cite journal | last1 = Ramirez | first1 = R. M. | last2 = Kopparapu | first2 = R. | last3 = Zugger | first3 = M. E. | last4 = Robinson | first4 = T. D. | last5 = Freedman | first5 = R. | last6 = Kasting | first6 = J. F. | year = 2014 | title = Warming early Mars with CO2 and H2 | journal = Nature Geoscience | volume = 7 | issue = 1| pages = 59–63 | doi = 10.1038/ngeo2000 | arxiv = 1405.6701 | bibcode = 2014NatGe...7...59R | s2cid = 118520121 }}</ref> Povremeni izljevi metana mogli bi biti još jedna mogućnost. Takve kombinacije stakleničkih plinova čine se neophodnima jer sam ugljen dioksid, čak i pri pritiscima koji prelaze nekoliko bara, ne može objasniti temperature potrebne za prisustvo tekuće vode na površini rane faze Marsa.<ref>{{cite journal | last1 = Wordsworth | first1 = Y.Kalugina | last2 = Lokshtanov | first2 = A.Vigasin | last3 = Ehlmann | first3 = J.Head | last4 = Sanders | first4 = H.Wang | year = 2017 | title = Transient reducing greenhouse warming on early Mars | url = http://nrs.harvard.edu/urn-3:HUL.InstRepos:34858096| journal = Geophysical Research Letters | volume = 44| issue = 2| pages = 665–671| doi = 10.1002/2016GL071766 | arxiv = 1610.09697 | bibcode = 2017GeoRL..44..665W | s2cid = 5295225 | doi-access = free }}</ref><ref name=RamirezCraddock2018 /> === Venera === [[Venerina atmosfera]] sastoji se od 96% ugljikovog dioksida. Prije nekoliko milijardi godina, kada je Sunce bilo 25 do 30% tamnije, temperatura Venerine površine mogla je biti mnogo hladnija, a njena klima je možda nalikovala onoj na današnjoj Zemlji, sa potpunim hidrološkim ciklusom - prije nego što je doživjela [[odbjegli efekt staklenika]].<ref name="Kasting">{{cite journal |last=Kasting |first=J. F. |author-link=James Kasting |date=1988 |title=Runaway and moist greenhouse atmospheres and the evolution of Earth and Venus |journal=Icarus|volume=74 |issue=3 |pages=472–494 |doi=10.1016/0019-1035(88)90116-9 |pmid=11538226 |bibcode=1988Icar...74..472K|url=https://zenodo.org/record/1253896 }}</ref> == Povezano == * [[had (eon)|Hladna rana Zemlja]] * [[Efektivna temperatura]] – planete, zavisi od refleksivnosti njene površine i oblaka. * [[Isuanski zelenokameni pojas]] * [[popis paradoksa|Popis kosmoloških paradoksa]] – popis tvrdnji koje izgledaju kao da same sebi protivreče * [[Paleoklimatologija]] == Reference == {{reflist}} == Daljnje čitanje == * {{cite book |author1=Bengtsson, Lennart |author2=Hammer, Claus U. | date=2004 | title=Geosphere-Biosphere Interactions and Climate |url=https://archive.org/details/geospherebiosphe0000unse | publisher=Cambridge University Press | isbn=978-0-521-78238-8 }} [[Kategorija:Historija klime]] [[Kategorija:Neriješeni problemi]] [[Kategorija:Paradoksi]] [[Kategorija:Sunce]] p4d2h0xono024zimwf4yqwphs2nfglx 10 4724068 42689057 42659436 2026-09-13T12:09:14Z Aca 108187 Promijenjeno odredište preusmjerenja sa [[Šablon:Poveznica na kategoriju s brojem]] na [[Šablon:Veza do kategorije s brojem]] 42689057 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Veza do kategorije s brojem]] 1ibjab6loopybe5mw06bnhlhtd8s0wl 0 4724322 42689387 42671135 2026-09-13T15:35:21Z Aca 108187 42689387 wikitext text/x-wiki {{nacrt|godina=2026}} {{Infokutija knjiga | naziv = Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika | izvorni naslov = Речник српскохрватскога књижевног језика | slika = | opis slike = | urednik = [[Mihailo Stevanović]] i dr. | zemlja = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] | jezik = [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] | vrsta = opisni rječnik | tema = književni jezik | izdavač = [[Matica srpska]]; [[Matica hrvatska]] <small>(prva dva toma)</small> | mjesto = [[Novi Sad]]; [[Zagreb]] <small>(prva tri toma)</small> | datum = 1967–1976. | medij = štampano izdanje | broj_stranica = 5746 | broj_knjiga = 6 }} '''''Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika''''', poznat i kao '''šestotomni Rečnik Matice srpske''' ili '''Šestotomnik Matice srpske''', opisni je rječnik [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskoga književnog jezika]] objavljen u šest tomova od 1967. do 1976. godine. Prva dva toma zajednički su objavile [[Matica srpska]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]] i [[Matica hrvatska]] u [[Zagreb]]u, dok je preostala četiri toma samostalno objavila Matica srpska.<ref name="KGZ">{{Cite web |url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?age=0&currentPage=1&mdid0=0&searchById=10&selectedId=42004209&sort=0&spid0=10&spv0=Stevanovi%C4%87%2C+Mihailo&vzid0=0&xm0=1 |title=Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika |website=Katalog Knjižnica grada Zagreba |access-date=11. 8. 2026.}}</ref> Rječnik je nastao kao jedan od glavnih leksikografskih projekata pokrenutih nakon [[Novosadski dogovor|Novosadskog dogovora]] iz 1954. godine. Zamišljen je kao prikaz tadašnjega zajedničkog književnog jezika, njegovih dviju glavnih varijanti i leksike zastupljene u književnosti, stručnoj literaturi, udžbenicima, priručnicima i štampi. Novosadsko izdanje štampano je ćirilicom i zasnovano na ekavskom izgovoru, dok je odgovarajuće zagrebačko izdanje, pod naslovom ''Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika'', štampano latinicom i ijekavicom.<ref name="Stimac">{{Cite journal |last=Štimac |first=Vesna |title=Odraz Deklaracije u rječniku dviju Matica – novi pogled |url=https://hrcak.srce.hr/file/306134 |journal=Jezik |volume=65 |issue=1 |year=2018 |pages=25–35 |language=hr}}</ref> Rječnik se smatra jednim od najvažnijih dostignuća jugoslavenske i srpskohrvatske leksikografije. Zajedno s ''Rečnikom srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika'' SANU i ''[[Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika|Rječnikom hrvatskoga ili srpskoga jezika]]'' Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, predstavlja jedan od glavnih historijskih izvora za proučavanje leksike policentričnog srpskohrvatskog jezika. == Nastanak i objavljivanje == Matica srpska i Matica hrvatska dogovorile su 1954. godine izradu rječnika savremenoga hrvatskog ili srpskog književnog jezika. Odluka o njegovoj izradi potvrđena je petim zaključkom Novosadskog dogovora, kojim je bila predviđena i izrada zajedničkoga pravopisa i terminologije.<ref name="Stimac" /> Rad na rječniku odvijao se paralelno s pripremom ''[[Pravopis srpskohrvatskoga književnog jezika|Pravopisa srpskohrvatskoga književnog jezika]]'', objavljenog 1960. godine.<ref name="Ham">{{Cite web |url=https://www.matica.hr/kolo/260/Hrvatski%20rje%C4%8Dnici/ |title=Hrvatski rječnici |website=Matica hrvatska |access-date=11. 8. 2026.}}</ref> Prva dva toma obaju izdanja izašla su 1967. godine. Treći tom novosadskog izdanja objavljen je 1969, četvrti 1971, peti 1973, a šesti 1976. godine.<ref name="KGZ" /> Zagrebačko izdanje zaustavljeno je nakon drugog toma, odnosno nakon građe od slova A do K. Zbog toga je u hrvatskoj lingvističkoj literaturi poznato kao ''adok''. Nakon kritika hrvatskih jezikoslovaca i književnika te širih sporova o jezičnoj politici, Matica hrvatska obustavila je rad na rječniku, dok je Matica srpska nastavila njegovo izdavanje do završetka svih šest tomova.<ref name="IHJJ">{{Cite web |url=https://ihjj.hr/iz-povijesti/rjecnik-hrvatskosrpskoga-knjizevnog-jezika-adok/58/ |title=Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika (adok) |website=Institut za hrvatski jezik |access-date=11. 8. 2026. |language=hr}}</ref> Uredništvo Matice srpske predvodio je lingvist [[Mihailo Stevanović]], dok je među urednicima Matice hrvatske bio [[Ljudevit Jonke]]. U zagrebačkom uredništvu učestvovali su i [[Mate Hraste]], Stjepan Musulin, Pavle Rogić, Slavko Pavešić i Božidar Finka.<ref name="Stimac" /> == Koncepcija i sadržaj == Rječnik pripada tipu općih opisnih rječnika književnog jezika. Njegovu osnovnu građu činila su značajna književna djela srpskih i hrvatskih pisaca, kao i djela crnogorskih i, u manjoj mjeri, muslimanskih autora iz Bosne i Hercegovine. Korišteni su i školski udžbenici, stručni priručnici i novinska građa, pretežno iz razdoblja od sredine 19. do sredine 20. vijeka.<ref name="Ham" /> Rječnički članci sadrže gramatičke podatke, definicije značenja, stilske i upotrebne oznake, frazeološke izraze i primjere iz izvora. Kada je bilo moguće, uz značenja su navođeni primjeri iz djela hrvatskih i srpskih autora. Citati iz književnih djela ostavljani su u izvornom jezičkom obliku, bez prilagođavanja ekavskom ili ijekavskom izgovoru izdanja.<ref name="Ham" /><ref name="Stimac" /> Delo obuhvata približno 150.000 odrednica i predstavlja jedan od najobimnijih dovršenih općih rječnika srpskohrvatskog književnog jezika. Za razliku od tezaurusnog ''[[Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika|Rečnika srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika]]'' [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]], šestotomni rječnik usmjeren je prvenstveno na književni odnosno standardni jezik. == Izdanja == Nakon prvog izdanja objavljeno je fototipsko izdanje u Novom Sadu 1982. godine, pod uredništvom Miroslava Rankova.<ref name="KGZ" /> Drugo fototipsko izdanje Matice srpske izašlo je 1990. godine. U stručnoj literaturi rječnik se najčešće citira skraćenicama '''RMS''', '''RMS6''' ili '''Rečnik MS'''. Na osnovi iskustva stečenog tokom rada na šestotomnom rječniku Matica srpska kasnije je pripremila jednotomni ''[[Rečnik srpskoga jezika]]'', prvi put objavljen 2007. godine. == Prijem == Rječnik je postao jedan od osnovnih izvora za proučavanje leksike, semantike, frazeologije i tvorbe riječi srpskohrvatskog jezika. Često se koristi kao kontrolni korpus u lingvističkim istraživanjima i kao izvor za utvrđivanje značenja i historijske upotrebe riječi. Istovremeno, njegovo objavljivanje izazvalo je brojne stručne i političke polemike. Dio hrvatskih lingvista kritikovao je izbor odrednica, kvalifikaciju pojedinih riječi kao regionalnih te način predstavljanja odnosa između hrvatske i srpske jezičke varijante. Kritike su bile povezane sa širim sporovima o položaju hrvatskoga književnog jezika nakon objavljivanja [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]] 1967. godine.<ref name="Stimac" /> == Reference == {{Reference}} == Vanjske veze == * [https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?age=0&currentPage=1&mdid0=0&searchById=10&selectedId=42004209&sort=0&spid0=10&spv0=Stevanovi%C4%87%2C+Mihailo&vzid0=0&xm0=1 Bibliografski zapis fototipskog izdanja] u Katalogu Knjižnica grada Zagreba * [https://ihjj.hr/iz-povijesti/rjecnik-hrvatskosrpskoga-knjizevnog-jezika-adok/58/ Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika (adok)] na stranicama Instituta za hrvatski jezik * [https://hrcak.srce.hr/file/306134 Vesna Štimac: „Odraz Deklaracije u rječniku dviju Matica – novi pogled”] {{Normativna kontrola}} <!-- [[Kategorija:Srpskohrvatski jezik]] [[Kategorija:Rječnici]] [[Kategorija:Matica srpska]] [[Kategorija:Matica hrvatska]] [[Kategorija:Knjige iz 1967. godine]] --> 5ycdkj0ilq92r0w8ryrnl0vngl9z289 42689394 42689387 2026-09-13T16:01:03Z Aca 108187 42689394 wikitext text/x-wiki {{nacrt|godina=2026}} {{Infokutija knjiga | naziv = Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika | izvorni naslov = Речник српскохрватскога књижевног језика | slika = | opis slike = | urednik = [[Mihailo Stevanović]] i dr. | zemlja = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] | jezik = [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] | vrsta = opisni rječnik | tema = književni jezik | izdavač = [[Matica srpska]]; [[Matica hrvatska]] <small>(prva dva toma)</small> | mjesto = [[Novi Sad]]; [[Zagreb]] <small>(prva tri toma)</small> | datum = 1967–1976. | medij = štampano izdanje | broj_stranica = 5746 | broj_knjiga = 6 }} '''''Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika''''', poznat i kao '''šestotomni Rečnik Matice srpske''' ili '''Šestotomnik Matice srpske''', opisni je rječnik [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskoga književnog jezika]] objavljen u šest tomova od 1967. do 1976. godine. [[Matica srpska]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]] i [[Matica hrvatska]] u [[Zagreb|Zagrebu]] objavile su 1967. po dva toma rječnika. Zagrebačko izdanje, pod naslovom '''''Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika''''', na tome je stalo, dok je Matica srpska nastavila novosadsko izdanje i dovršila ga u šest tomova. Rječnik je nastao kao jedan od glavnih leksikografskih projekata pokrenutih nakon [[Novosadski dogovor|Novosadskog dogovora]] iz 1954. godine. Zamišljen je kao prikaz tadašnjeg zajedničkog književnog jezika, njegovih dviju glavnih varijanti i leksike zastupljene u književnosti, stručnoj literaturi, udžbenicima, priručnicima i štampi. Novosadsko izdanje štampano je ćirilicom i zasnovano na ekavskom izgovoru, dok je odgovarajuće zagrebačko izdanje, pod naslovom ''Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika'', štampano latinicom i ijekavicom.<ref name="Stimac">{{Cite journal |last=Štimac |first=Vesna |title=Odraz Deklaracije u rječniku dviju Matica – novi pogled |url=https://hrcak.srce.hr/file/306134 |journal=Jezik |volume=65 |issue=1 |year=2018 |pages=25–35 |language=hr}}</ref> Rječnik se smatra jednim od najvažnijih dostignuća jugoslavenske i srpskohrvatske leksikografije. Zajedno s ''Rečnikom srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika'' SANU i ''[[Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika|Rječnikom hrvatskoga ili srpskoga jezika]]'' Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, predstavlja jedan od glavnih historijskih izvora za proučavanje leksike policentričnog srpskohrvatskog jezika. == Nastanak i objavljivanje == Matica srpska i Matica hrvatska dogovorile su 1954. godine izradu rječnika savremenoga hrvatskog ili srpskog književnog jezika. Odluka o njegovoj izradi potvrđena je petim zaključkom Novosadskog dogovora, kojim je bila predviđena i izrada zajedničkoga pravopisa i terminologije.<ref name="Stimac" /> Rad na rječniku odvijao se paralelno s pripremom ''[[Pravopis srpskohrvatskoga književnog jezika|Pravopisa srpskohrvatskoga književnog jezika]]'', objavljenog 1960. godine.<ref name="Ham">{{Cite web |url=https://www.matica.hr/kolo/260/Hrvatski%20rje%C4%8Dnici/ |title=Hrvatski rječnici |website=Matica hrvatska |access-date=11. 8. 2026.}}</ref> Prva dva toma obaju izdanja izašla su 1967. godine. Treći tom novosadskog izdanja objavljen je 1969, četvrti 1971, peti 1973, a šesti 1976. godine.<ref name="KGZ">{{Cite web |url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?age=0&currentPage=1&mdid0=0&searchById=10&selectedId=42004209&sort=0&spid0=10&spv0=Stevanovi%C4%87%2C+Mihailo&vzid0=0&xm0=1 |title=Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika |website=Katalog Knjižnica grada Zagreba |access-date=11. 8. 2026.}}</ref> Zagrebačko izdanje zaustavljeno je nakon drugog toma, odnosno nakon građe od slova A do K. Zbog toga je u hrvatskoj lingvističkoj literaturi poznato kao ''adok''. Nakon kritika hrvatskih jezikoslovaca i književnika te širih sporova o jezičnoj politici, Matica hrvatska obustavila je rad na rječniku, dok je Matica srpska nastavila njegovo izdavanje do završetka svih šest tomova.<ref name="IHJJ">{{Cite web |url=https://ihjj.hr/iz-povijesti/rjecnik-hrvatskosrpskoga-knjizevnog-jezika-adok/58/ |title=Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika (adok) |website=Institut za hrvatski jezik |access-date=11. 8. 2026. |language=hr}}</ref> Uredništvo Matice srpske predvodio je lingvist [[Mihailo Stevanović]], dok je među urednicima Matice hrvatske bio [[Ljudevit Jonke]]. U zagrebačkom uredništvu učestvovali su i [[Mate Hraste]], Stjepan Musulin, Pavle Rogić, Slavko Pavešić i Božidar Finka.<ref name="Stimac" /> == Koncepcija i sadržaj == Rječnik pripada tipu općih opisnih rječnika književnog jezika. Njegovu osnovnu građu činila su značajna književna djela srpskih i hrvatskih pisaca, kao i djela crnogorskih i, u manjoj mjeri, muslimanskih autora iz Bosne i Hercegovine. Korišteni su i školski udžbenici, stručni priručnici i novinska građa, pretežno iz razdoblja od sredine 19. do sredine 20. vijeka.<ref name="Ham" /> Rječnički članci sadrže gramatičke podatke, definicije značenja, stilske i upotrebne oznake, frazeološke izraze i primjere iz izvora. Kada je bilo moguće, uz značenja su navođeni primjeri iz djela hrvatskih i srpskih autora. Citati iz književnih djela ostavljani su u izvornom jezičkom obliku, bez prilagođavanja ekavskom ili ijekavskom izgovoru izdanja.<ref name="Ham" /><ref name="Stimac" /> Delo obuhvata približno 150.000 odrednica i predstavlja jedan od najobimnijih dovršenih općih rječnika srpskohrvatskog književnog jezika. Za razliku od tezaurusnog ''[[Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika|Rečnika srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika]]'' [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]], šestotomni rječnik usmjeren je prvenstveno na književni odnosno standardni jezik. == Izdanja == Nakon prvog izdanja objavljeno je fototipsko izdanje u Novom Sadu 1982. godine, pod uredništvom Miroslava Rankova.<ref name="KGZ" /> Drugo fototipsko izdanje Matice srpske izašlo je 1990. godine. U stručnoj literaturi rječnik se najčešće citira skraćenicama '''RMS''', '''RMS6''' ili '''Rečnik MS'''. Na osnovi iskustva stečenog tokom rada na šestotomnom rječniku Matica srpska kasnije je pripremila jednotomni ''[[Rečnik srpskoga jezika]]'', prvi put objavljen 2007. godine. == Prijem == Rječnik je postao jedan od osnovnih izvora za proučavanje leksike, semantike, frazeologije i tvorbe riječi srpskohrvatskog jezika. Često se koristi kao kontrolni korpus u lingvističkim istraživanjima i kao izvor za utvrđivanje značenja i historijske upotrebe riječi. Istovremeno, njegovo objavljivanje izazvalo je brojne stručne i političke polemike. Dio hrvatskih lingvista kritikovao je izbor odrednica, kvalifikaciju pojedinih riječi kao regionalnih te način predstavljanja odnosa između hrvatske i srpske jezičke varijante. Kritike su bile povezane sa širim sporovima o položaju hrvatskoga književnog jezika nakon objavljivanja [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]] 1967. godine.<ref name="Stimac" /> == Reference == {{Reference}} == Vanjske veze == * [https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?age=0&currentPage=1&mdid0=0&searchById=10&selectedId=42004209&sort=0&spid0=10&spv0=Stevanovi%C4%87%2C+Mihailo&vzid0=0&xm0=1 Bibliografski zapis fototipskog izdanja] u Katalogu Knjižnica grada Zagreba * [https://ihjj.hr/iz-povijesti/rjecnik-hrvatskosrpskoga-knjizevnog-jezika-adok/58/ Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika (adok)] na stranicama Instituta za hrvatski jezik * [https://hrcak.srce.hr/file/306134 Vesna Štimac: „Odraz Deklaracije u rječniku dviju Matica – novi pogled”] {{Normativna kontrola}} <!-- [[Kategorija:Srpskohrvatski jezik]] [[Kategorija:Rječnici]] [[Kategorija:Matica srpska]] [[Kategorija:Matica hrvatska]] [[Kategorija:Knjige iz 1967. godine]] --> fbx1mazrlffnx9nai4uprwy7rukosli 42689399 42689394 2026-09-13T16:06:47Z Aca 108187 42689399 wikitext text/x-wiki {{nacrt|godina=2026}} {{Infokutija knjiga | naziv = Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika | slika = | opis slike = | urednik = [[Mihailo Stevanović]] i dr. | zemlja = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] | jezik = [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] | vrsta = opisni rečnik | tema = književni jezik | izdavač = [[Matica srpska]]; [[Matica hrvatska]] <small>(prva dva toma)</small> | datum = 1967–1976. | medij = štampano izdanje | broj_stranica = 5746 | broj_knjiga = 6 }} '''''Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika''''', poznat i kao '''šestotomni Rečnik Matice srpske''' ili '''Šestotomnik Matice srpske''', opisni je rečnik [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskoga književnog jezika]] objavljen u šest tomova od 1967. do 1976. godine. [[Matica srpska]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]] i [[Matica hrvatska]] u [[Zagreb|Zagrebu]] objavile su 1967. po dva toma rečnika. Zagrebačko izdanje, pod naslovom '''''Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika''''', na tome je stalo, dok je Matica srpska nastavila novosadsko izdanje i dovršila ga u šest tomova. Rečnik je nastao kao jedan od glavnih leksikografskih projekata pokrenutih nakon [[Novosadski dogovor|Novosadskog dogovora]] iz 1954. godine. Zamišljen je kao prikaz tadašnjeg zajedničkog književnog jezika, njegovih dviju glavnih varijanti i leksike zastupljene u književnosti, stručnoj literaturi, udžbenicima, priručnicima i štampi. Novosadsko izdanje štampano je ćirilicom i zasnovano na ekavskom izgovoru, dok je odgovarajuće zagrebačko izdanje, pod naslovom ''Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika'', štampano latinicom i ijekavicom.<ref name="Stimac">{{Cite journal |last=Štimac |first=Vesna |title=Odraz Deklaracije u rječniku dviju Matica – novi pogled |url=https://hrcak.srce.hr/file/306134 |journal=Jezik |volume=65 |issue=1 |year=2018 |pages=25–35 |language=hr}}</ref> Rečnik se smatra jednim od najvažnijih dostignuća jugoslavenske i srpskohrvatske leksikografije. Zajedno s ''Rečnikom srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika'' SANU i ''[[Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika|Rječnikom hrvatskoga ili srpskoga jezika]]'' Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, predstavlja jedan od glavnih istorijskih izvora za proučavanje leksike policentričnog srpskohrvatskog jezika. == Nastanak i objavljivanje == Matica srpska i Matica hrvatska dogovorile su 1954. godine izradu rečnika savremenoga hrvatskog ili srpskog književnog jezika. Odluka o njegovoj izradi potvrđena je petim zaključkom Novosadskog dogovora, kojim je bila predviđena i izrada zajedničkoga pravopisa i terminologije.<ref name="Stimac" /> Rad na rečniku odvijao se paralelno s pripremom ''[[Pravopis srpskohrvatskoga književnog jezika|Pravopisa srpskohrvatskoga književnog jezika]]'', objavljenog 1960. godine.<ref name="Ham">{{Cite web |url=https://www.matica.hr/kolo/260/Hrvatski%20rje%C4%8Dnici/ |title=Hrvatski rječnici |website=Matica hrvatska |access-date=11. 8. 2026.}}</ref> Prva dva toma obaju izdanja izašla su 1967. godine. Treći tom novosadskog izdanja objavljen je 1969, četvrti 1971, peti 1973, a šesti 1976. godine.<ref name="KGZ">{{Cite web |url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?age=0&currentPage=1&mdid0=0&searchById=10&selectedId=42004209&sort=0&spid0=10&spv0=Stevanovi%C4%87%2C+Mihailo&vzid0=0&xm0=1 |title=Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika |website=Katalog Knjižnica grada Zagreba |access-date=11. 8. 2026.}}</ref> Zagrebačko izdanje zaustavljeno je nakon drugog toma, odnosno nakon građe od slova A do K. Zbog toga je u hrvatskoj lingvističkoj literaturi poznato kao ''adok''. Nakon kritika hrvatskih jezikoslovaca i književnika te širih sporova o jezičnoj politici, Matica hrvatska obustavila je rad na rečniku, dok je Matica srpska nastavila njegovo izdavanje do završetka svih šest tomova.<ref name="IHJJ">{{Cite web |url=https://ihjj.hr/iz-povijesti/rjecnik-hrvatskosrpskoga-knjizevnog-jezika-adok/58/ |title=Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika (adok) |website=Institut za hrvatski jezik |access-date=11. 8. 2026. |language=hr}}</ref> Uredništvo Matice srpske predvodio je lingvist [[Mihailo Stevanović]], dok je među urednicima Matice hrvatske bio [[Ljudevit Jonke]]. U zagrebačkom uredništvu učestvovali su i [[Mate Hraste]], Stjepan Musulin, Pavle Rogić, Slavko Pavešić i Božidar Finka.<ref name="Stimac" /> == Koncepcija i sadržaj == Rečnik pripada tipu opštih opisnih rečnika književnog jezika. Njegovu osnovnu građu činila su značajna književna djela srpskih i hrvatskih pisaca, kao i djela crnogorskih i, u manjoj mjeri, muslimanskih autora iz Bosne i Hercegovine. Korišteni su i školski udžbenici, stručni priručnici i novinska građa, pretežno iz razdoblja od sredine 19. do sredine 20. veka.<ref name="Ham" /> Rečnički članci sadrže gramatičke podatke, definicije značenja, stilske i upotrebne oznake, frazeološke izraze i primjere iz izvora. Kada je bilo moguće, uz značenja su navođeni primjeri iz djela hrvatskih i srpskih autora. Citati iz književnih djela ostavljani su u izvornom jezičkom obliku, bez prilagođavanja ekavskom ili ijekavskom izgovoru izdanja.<ref name="Ham" /><ref name="Stimac" /> Delo obuhvata približno 150.000 odrednica i predstavlja jedan od najobimnijih dovršenih opštih rečnika srpskohrvatskog književnog jezika. Za razliku od tezaurusnog ''[[Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika|Rečnika srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika]]'' [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]], šestotomni rečnik usmeren je prvenstveno na književni odnosno standardni jezik. == Izdanja == Nakon prvog izdanja objavljeno je fototipsko izdanje u Novom Sadu 1982. godine, pod uredništvom Miroslava Rankova.<ref name="KGZ" /> Drugo fototipsko izdanje Matice srpske izašlo je 1990. godine. U stručnoj literaturi rečnik se najčešće citira skraćenicama '''RMS''', '''RMS6''' ili '''Rečnik MS'''. Na osnovi iskustva stečenog tokom rada na šestotomnom rečniku Matica srpska kasnije je pripremila jednotomni ''[[Rečnik srpskoga jezika]]'', prvi put objavljen 2007. godine. == Prijem == Rečnik je postao jedan od osnovnih izvora za proučavanje leksike, semantike, frazeologije i tvorbe reči srpskohrvatskog jezika. Često se koristi kao kontrolni korpus u lingvističkim istraživanjima i kao izvor za utvrđivanje značenja i istorijske upotrebe reči. Istovremeno, njegovo objavljivanje izazvalo je brojne stručne i političke polemike. Deo hrvatskih lingvista kritikovao je izbor odrednica, kvalifikaciju pojedinih reči kao regionalnih te način predstavljanja odnosa između hrvatske i srpske jezičke varijante. Kritike su bile povezane sa širim sporovima o položaju hrvatskoga književnog jezika nakon objavljivanja [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]] 1967. godine.<ref name="Stimac" /> == Reference == {{Reference}} == Vanjske veze == * [https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?age=0&currentPage=1&mdid0=0&searchById=10&selectedId=42004209&sort=0&spid0=10&spv0=Stevanovi%C4%87%2C+Mihailo&vzid0=0&xm0=1 Bibliografski zapis fototipskog izdanja] u Katalogu Knjižnica grada Zagreba * [https://ihjj.hr/iz-povijesti/rjecnik-hrvatskosrpskoga-knjizevnog-jezika-adok/58/ Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika (adok)] na stranicama Instituta za hrvatski jezik * [https://hrcak.srce.hr/file/306134 Vesna Štimac: „Odraz Deklaracije u rječniku dviju Matica – novi pogled”] {{Normativna kontrola}} <!-- [[Kategorija:Srpskohrvatski jezik]] [[Kategorija:Rječnici]] [[Kategorija:Matica srpska]] [[Kategorija:Matica hrvatska]] [[Kategorija:Knjige iz 1967. godine]] --> lwp87u3nm0ha7ookyukmrev8lhxysij 42689400 42689399 2026-09-13T16:13:21Z Aca 108187 + 42689400 wikitext text/x-wiki {{nacrt|godina=2026}} {{Infokutija knjiga | naziv = Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika | slika = | opis slike = | urednik = [[Mihailo Stevanović]] i dr. | zemlja = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] | jezik = [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] | vrsta = opisni rečnik | tema = književni jezik | izdavač = [[Matica srpska]]; [[Matica hrvatska]] <small>(prva dva toma)</small> | datum = 1967–1976. | medij = štampano izdanje | broj_stranica = 5746 | broj_knjiga = 6 }} '''''Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika''''', poznat i kao '''šestotomni Rečnik Matice srpske''' ili '''Šestotomnik Matice srpske''', opisni je rečnik [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskoga književnog jezika]] objavljen u šest tomova od 1967. do 1976. godine. [[Matica srpska]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]] i [[Matica hrvatska]] u [[Zagreb|Zagrebu]] objavile su 1967. prva dva toma rečnika u odvojenim izdanjima. Zagrebačko izdanje, pod naslovom '''''Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika''''', prestalo je izlaziti nakon drugog toma, dok je Matica srpska nastavila novosadsko izdanje i dovršila ga u šest tomova. Rečnik je nastao kao jedan od glavnih leksikografskih projekata pokrenutih nakon [[Novosadski dogovor|Novosadskog dogovora]] iz 1954. godine. Zamišljen je kao prikaz tadašnjeg zajedničkog književnog jezika, njegovih dviju glavnih varijanti i leksike zastupljene u književnosti, stručnoj literaturi, udžbenicima, priručnicima i štampi. Novosadsko izdanje štampano je ćirilicom i zasnovano na ekavskom izgovoru, dok je odgovarajuće zagrebačko izdanje, pod naslovom ''Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika'', štampano latinicom i ijekavicom.<ref name="Stimac">{{Cite journal |last=Štimac |first=Vesna |title=Odraz Deklaracije u rječniku dviju Matica – novi pogled |url=https://hrcak.srce.hr/file/306134 |journal=Jezik |volume=65 |issue=1 |year=2018 |pages=25–35 |language=hr}}</ref> Rečnik se smatra jednim od najvažnijih dostignuća jugoslavenske i srpskohrvatske leksikografije. Zajedno s ''Rečnikom srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika'' SANU i ''[[Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika|Rječnikom hrvatskoga ili srpskoga jezika]]'' Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, predstavlja jedan od glavnih istorijskih izvora za proučavanje leksike policentričnog srpskohrvatskog jezika. == Nastanak i objavljivanje == Matica srpska i Matica hrvatska dogovorile su 1954. godine izradu rečnika savremenoga hrvatskog ili srpskog književnog jezika. Odluka o njegovoj izradi potvrđena je petim zaključkom Novosadskog dogovora, kojim je bila predviđena i izrada zajedničkoga pravopisa i terminologije.<ref name="Stimac" /> Rad na rečniku odvijao se paralelno s pripremom ''[[Pravopis srpskohrvatskoga književnog jezika|Pravopisa srpskohrvatskoga književnog jezika]]'', objavljenog 1960. godine.<ref name="Ham">{{Cite web |url=https://www.matica.hr/kolo/260/Hrvatski%20rje%C4%8Dnici/ |title=Hrvatski rječnici |website=Matica hrvatska |access-date=11. 8. 2026.}}</ref> Prva dva toma obaju izdanja izašla su 1967. godine. Treći tom novosadskog izdanja objavljen je 1969, četvrti 1971, peti 1973, a šesti 1976. godine.<ref name="KGZ">{{Cite web |url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?age=0&currentPage=1&mdid0=0&searchById=10&selectedId=42004209&sort=0&spid0=10&spv0=Stevanovi%C4%87%2C+Mihailo&vzid0=0&xm0=1 |title=Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika |website=Katalog Knjižnica grada Zagreba |access-date=11. 8. 2026.}}</ref> Zagrebačko izdanje zaustavljeno je nakon drugog toma, odnosno nakon građe od slova A do K. Zbog toga je u hrvatskoj lingvističkoj literaturi poznato kao ''adok''. Nakon kritika hrvatskih jezikoslovaca i književnika te širih sporova o jezičnoj politici, Matica hrvatska obustavila je rad na rečniku, dok je Matica srpska nastavila njegovo izdavanje do završetka svih šest tomova.<ref name="IHJJ">{{Cite web |url=https://ihjj.hr/iz-povijesti/rjecnik-hrvatskosrpskoga-knjizevnog-jezika-adok/58/ |title=Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika (adok) |website=Institut za hrvatski jezik |access-date=11. 8. 2026. |language=hr}}</ref> Uredništvo Matice srpske predvodio je lingvist [[Mihailo Stevanović]], dok je među urednicima Matice hrvatske bio [[Ljudevit Jonke]]. U zagrebačkom uredništvu učestvovali su i [[Mate Hraste]], Stjepan Musulin, Pavle Rogić, Slavko Pavešić i Božidar Finka.<ref name="Stimac" /> == Koncepcija i sadržaj == Rečnik pripada tipu opštih opisnih rečnika književnog jezika. Njegovu osnovnu građu činila su značajna književna djela srpskih i hrvatskih pisaca, kao i djela crnogorskih i, u manjoj mjeri, muslimanskih autora iz Bosne i Hercegovine. Korišteni su i školski udžbenici, stručni priručnici i novinska građa, pretežno iz razdoblja od sredine 19. do sredine 20. veka.<ref name="Ham" /> Rečnički članci sadrže gramatičke podatke, definicije značenja, stilske i upotrebne oznake, frazeološke izraze i primjere iz izvora. Kada je bilo moguće, uz značenja su navođeni primjeri iz djela hrvatskih i srpskih autora. Citati iz književnih djela ostavljani su u izvornom jezičkom obliku, bez prilagođavanja ekavskom ili ijekavskom izgovoru izdanja.<ref name="Ham" /><ref name="Stimac" /> Delo obuhvata približno 150.000 odrednica i predstavlja jedan od najobimnijih dovršenih opštih rečnika srpskohrvatskog književnog jezika. Za razliku od tezaurusnog ''[[Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika|Rečnika srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika]]'' [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]], šestotomni rečnik usmeren je prvenstveno na književni odnosno standardni jezik. == Izdanja == Nakon prvog izdanja objavljeno je fototipsko izdanje u Novom Sadu 1982. godine, pod uredništvom Miroslava Rankova.<ref name="KGZ" /> Drugo fototipsko izdanje Matice srpske izašlo je 1990. godine. U stručnoj literaturi rečnik se najčešće citira skraćenicama '''RMS''', '''RMS6''' ili '''Rečnik MS'''. Na osnovi iskustva stečenog tokom rada na šestotomnom rečniku Matica srpska kasnije je pripremila jednotomni ''[[Rečnik srpskoga jezika]]'', prvi put objavljen 2007. godine. == Prijem == Rečnik je postao jedan od osnovnih izvora za proučavanje leksike, semantike, frazeologije i tvorbe reči srpskohrvatskog jezika. Često se koristi kao kontrolni korpus u lingvističkim istraživanjima i kao izvor za utvrđivanje značenja i istorijske upotrebe reči. Istovremeno, njegovo objavljivanje izazvalo je brojne stručne i političke polemike. Deo hrvatskih lingvista kritikovao je izbor odrednica, kvalifikaciju pojedinih reči kao regionalnih te način predstavljanja odnosa između hrvatske i srpske jezičke varijante. Kritike su bile povezane sa širim sporovima o položaju hrvatskoga književnog jezika nakon objavljivanja [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]] 1967. godine.<ref name="Stimac" /> == Reference == {{Reference}} == Vanjske veze == * [https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?age=0&currentPage=1&mdid0=0&searchById=10&selectedId=42004209&sort=0&spid0=10&spv0=Stevanovi%C4%87%2C+Mihailo&vzid0=0&xm0=1 Bibliografski zapis fototipskog izdanja] u Katalogu Knjižnica grada Zagreba * [https://ihjj.hr/iz-povijesti/rjecnik-hrvatskosrpskoga-knjizevnog-jezika-adok/58/ Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika (adok)] na stranicama Instituta za hrvatski jezik * [https://hrcak.srce.hr/file/306134 Vesna Štimac: „Odraz Deklaracije u rječniku dviju Matica – novi pogled”] {{Normativna kontrola}} <!-- [[Kategorija:Srpskohrvatski jezik]] [[Kategorija:Rječnici]] [[Kategorija:Matica srpska]] [[Kategorija:Matica hrvatska]] [[Kategorija:Knjige iz 1967. godine]] --> 3vzx7fp7dmpscltii016bjaypitlcg3 42689403 42689400 2026-09-13T16:19:13Z Aca 108187 42689403 wikitext text/x-wiki {{nacrt|godina=2026}} {{Infokutija knjiga | naziv = Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika | slika = | opis slike = | zemlja = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] | jezik = [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] | vrsta = opisni rečnik | tema = književni jezik | izdavač = {{plainlist| * [[Matica hrvatska]] <small>(prva dva toma)</small> * [[Matica srpska]] }} | datum_izdanja = 1967–1976. | medij_tip = štampano izdanje | stranica = 5.746 }} '''''Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika''''', poznat i kao '''šestotomni Rečnik Matice srpske''' ili '''Šestotomnik Matice srpske''', opisni je rečnik [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskoga književnog jezika]] objavljen u šest tomova od 1967. do 1976. godine. [[Matica srpska]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]] i [[Matica hrvatska]] u [[Zagreb|Zagrebu]] objavile su 1967. prva dva toma rečnika u odvojenim izdanjima. Zagrebačko izdanje, pod naslovom '''''Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika''''', prestalo je izlaziti nakon drugog toma, dok je Matica srpska nastavila novosadsko izdanje i dovršila ga u šest tomova. Rečnik je nastao kao jedan od glavnih leksikografskih projekata pokrenutih nakon [[Novosadski dogovor|Novosadskog dogovora]] iz 1954. godine. Zamišljen je kao prikaz tadašnjeg zajedničkog književnog jezika, njegovih dviju glavnih varijanti i leksike zastupljene u književnosti, stručnoj literaturi, udžbenicima, priručnicima i štampi. Novosadsko izdanje štampano je ćirilicom i zasnovano na ekavskom izgovoru, dok je odgovarajuće zagrebačko izdanje, pod naslovom ''Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika'', štampano latinicom i ijekavicom.<ref name="Stimac">{{Cite journal |last=Štimac |first=Vesna |title=Odraz Deklaracije u rječniku dviju Matica – novi pogled |url=https://hrcak.srce.hr/file/306134 |journal=Jezik |volume=65 |issue=1 |year=2018 |pages=25–35 |language=hr}}</ref> Rečnik se smatra jednim od najvažnijih dostignuća jugoslavenske i srpskohrvatske leksikografije. Zajedno s ''Rečnikom srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika'' SANU i ''[[Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika|Rječnikom hrvatskoga ili srpskoga jezika]]'' Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, predstavlja jedan od glavnih istorijskih izvora za proučavanje leksike policentričnog srpskohrvatskog jezika. == Nastanak i objavljivanje == Matica srpska i Matica hrvatska dogovorile su 1954. godine izradu rečnika savremenoga hrvatskog ili srpskog književnog jezika. Odluka o njegovoj izradi potvrđena je petim zaključkom Novosadskog dogovora, kojim je bila predviđena i izrada zajedničkoga pravopisa i terminologije.<ref name="Stimac" /> Rad na rečniku odvijao se paralelno s pripremom ''[[Pravopis srpskohrvatskoga književnog jezika|Pravopisa srpskohrvatskoga književnog jezika]]'', objavljenog 1960. godine.<ref name="Ham">{{Cite web |url=https://www.matica.hr/kolo/260/Hrvatski%20rje%C4%8Dnici/ |title=Hrvatski rječnici |website=Matica hrvatska |access-date=11. 8. 2026.}}</ref> Prva dva toma obaju izdanja izašla su 1967. godine. Treći tom novosadskog izdanja objavljen je 1969, četvrti 1971, peti 1973, a šesti 1976. godine.<ref name="KGZ">{{Cite web |url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?age=0&currentPage=1&mdid0=0&searchById=10&selectedId=42004209&sort=0&spid0=10&spv0=Stevanovi%C4%87%2C+Mihailo&vzid0=0&xm0=1 |title=Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika |website=Katalog Knjižnica grada Zagreba |access-date=11. 8. 2026.}}</ref> Zagrebačko izdanje zaustavljeno je nakon drugog toma, odnosno nakon građe od slova A do K. Zbog toga je u hrvatskoj lingvističkoj literaturi poznato kao ''adok''. Nakon kritika hrvatskih jezikoslovaca i književnika te širih sporova o jezičnoj politici, Matica hrvatska obustavila je rad na rečniku, dok je Matica srpska nastavila njegovo izdavanje do završetka svih šest tomova.<ref name="IHJJ">{{Cite web |url=https://ihjj.hr/iz-povijesti/rjecnik-hrvatskosrpskoga-knjizevnog-jezika-adok/58/ |title=Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika (adok) |website=Institut za hrvatski jezik |access-date=11. 8. 2026. |language=hr}}</ref> Uredništvo Matice srpske predvodio je lingvist [[Mihailo Stevanović]], dok je među urednicima Matice hrvatske bio [[Ljudevit Jonke]]. U zagrebačkom uredništvu učestvovali su i [[Mate Hraste]], Stjepan Musulin, Pavle Rogić, Slavko Pavešić i Božidar Finka.<ref name="Stimac" /> == Koncepcija i sadržaj == Rečnik pripada tipu opštih opisnih rečnika književnog jezika. Njegovu osnovnu građu činila su značajna književna djela srpskih i hrvatskih pisaca, kao i djela crnogorskih i, u manjoj mjeri, muslimanskih autora iz Bosne i Hercegovine. Korišteni su i školski udžbenici, stručni priručnici i novinska građa, pretežno iz razdoblja od sredine 19. do sredine 20. veka.<ref name="Ham" /> Rečnički članci sadrže gramatičke podatke, definicije značenja, stilske i upotrebne oznake, frazeološke izraze i primjere iz izvora. Kada je bilo moguće, uz značenja su navođeni primjeri iz djela hrvatskih i srpskih autora. Citati iz književnih djela ostavljani su u izvornom jezičkom obliku, bez prilagođavanja ekavskom ili ijekavskom izgovoru izdanja.<ref name="Ham" /><ref name="Stimac" /> Delo obuhvata približno 150.000 odrednica i predstavlja jedan od najobimnijih dovršenih opštih rečnika srpskohrvatskog književnog jezika. Za razliku od tezaurusnog ''[[Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika|Rečnika srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika]]'' [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]], šestotomni rečnik usmeren je prvenstveno na književni odnosno standardni jezik. == Izdanja == Nakon prvog izdanja objavljeno je fototipsko izdanje u Novom Sadu 1982. godine, pod uredništvom Miroslava Rankova.<ref name="KGZ" /> Drugo fototipsko izdanje Matice srpske izašlo je 1990. godine. U stručnoj literaturi rečnik se najčešće citira skraćenicama '''RMS''', '''RMS6''' ili '''Rečnik MS'''. Na osnovi iskustva stečenog tokom rada na šestotomnom rečniku Matica srpska kasnije je pripremila jednotomni ''[[Rečnik srpskoga jezika]]'', prvi put objavljen 2007. godine. == Prijem == Rečnik je postao jedan od osnovnih izvora za proučavanje leksike, semantike, frazeologije i tvorbe reči srpskohrvatskog jezika. Često se koristi kao kontrolni korpus u lingvističkim istraživanjima i kao izvor za utvrđivanje značenja i istorijske upotrebe reči. Istovremeno, njegovo objavljivanje izazvalo je brojne stručne i političke polemike. Deo hrvatskih lingvista kritikovao je izbor odrednica, kvalifikaciju pojedinih reči kao regionalnih te način predstavljanja odnosa između hrvatske i srpske jezičke varijante. Kritike su bile povezane sa širim sporovima o položaju hrvatskoga književnog jezika nakon objavljivanja [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]] 1967. godine.<ref name="Stimac" /> == Reference == {{Reference}} == Vanjske veze == * [https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?age=0&currentPage=1&mdid0=0&searchById=10&selectedId=42004209&sort=0&spid0=10&spv0=Stevanovi%C4%87%2C+Mihailo&vzid0=0&xm0=1 Bibliografski zapis fototipskog izdanja] u Katalogu Knjižnica grada Zagreba * [https://ihjj.hr/iz-povijesti/rjecnik-hrvatskosrpskoga-knjizevnog-jezika-adok/58/ Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika (adok)] na stranicama Instituta za hrvatski jezik * [https://hrcak.srce.hr/file/306134 Vesna Štimac: „Odraz Deklaracije u rječniku dviju Matica – novi pogled”] {{Normativna kontrola}} <!-- [[Kategorija:Srpskohrvatski jezik]] [[Kategorija:Rječnici]] [[Kategorija:Matica srpska]] [[Kategorija:Matica hrvatska]] [[Kategorija:Knjige iz 1967. godine]] --> 92078g0nkhxkqc19je38bn4hzi58810 42689404 42689403 2026-09-13T16:30:35Z Aca 108187 + 42689404 wikitext text/x-wiki {{nacrt|godina=2026}} {{Infokutija knjiga | naziv = Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika | slika = | opis slike = | zemlja = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] | jezik = [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] | vrsta = opisni rečnik | tema = književni jezik | izdavač = {{plainlist| * [[Matica hrvatska]] <small>(prva dva toma)</small> * [[Matica srpska]] }} | datum_izdanja = 1967–1976. | medij_tip = štampano izdanje | stranica = 5.746 }} '''''Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika''''', poznat i kao '''šestotomni Rečnik Matice srpske''' ili '''Šestotomnik Matice srpske''', opisni je rečnik [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskoga književnog jezika]] objavljen u šest tomova od 1967. do 1976. godine. [[Matica srpska]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]] i [[Matica hrvatska]] u [[Zagreb|Zagrebu]] objavile su 1967. prva dva toma rečnika u odvojenim izdanjima. Zagrebačko izdanje, pod naslovom '''''Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika''''', prestalo je izlaziti nakon drugog toma, dok je Matica srpska nastavila novosadsko izdanje i dovršila ga u šest tomova.<ref>{{Cite journal |last=Petrović |first=Bernardina |date=2007-12-01 |title=Jonkeov doprinos hrvatskoj leksikografiji |url=https://hrcak.srce.hr/45972 |journal=Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika |publisher=Hrvatsko filološko društvo |volume=54 |issue=5 |pages=173–182 |issn=0021-6925 |quote=Tako su objavljena samo prva dva sveska (...), a Matica je srpska, ne mijenjajući koncepciju, rječnik tiskala u šest svezaka.}}</ref> Rečnik je nastao kao jedan od glavnih leksikografskih projekata pokrenutih nakon [[Novosadski dogovor|Novosadskog dogovora]] iz 1954. godine. Zamišljen je kao prikaz tadašnjeg zajedničkog književnog jezika, njegovih dviju glavnih varijanti i leksike zastupljene u književnosti, stručnoj literaturi, udžbenicima, priručnicima i štampi. Novosadsko izdanje štampano je ćirilicom i zasnovano na ekavskom izgovoru, dok je odgovarajuće zagrebačko izdanje, pod naslovom ''Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika'', štampano latinicom i ijekavicom.<ref name="Stimac">{{Cite journal |last=Štimac |first=Vesna |title=Odraz Deklaracije u rječniku dviju Matica – novi pogled |url=https://hrcak.srce.hr/file/306134 |journal=Jezik |volume=65 |issue=1 |year=2018 |pages=25–35 |language=hr}}</ref> Rečnik se smatra jednim od najvažnijih dostignuća jugoslavenske i srpskohrvatske leksikografije. Zajedno s ''Rečnikom srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika'' SANU i ''[[Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika|Rječnikom hrvatskoga ili srpskoga jezika]]'' Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, predstavlja jedan od glavnih istorijskih izvora za proučavanje leksike policentričnog srpskohrvatskog jezika. == Nastanak i objavljivanje == Matica srpska i Matica hrvatska dogovorile su 1954. godine izradu rečnika savremenoga hrvatskog ili srpskog književnog jezika. Odluka o njegovoj izradi potvrđena je petim zaključkom Novosadskog dogovora, kojim je bila predviđena i izrada zajedničkoga pravopisa i terminologije.<ref name="Stimac" /> Rad na rečniku odvijao se paralelno s pripremom ''[[Pravopis srpskohrvatskoga književnog jezika|Pravopisa srpskohrvatskoga književnog jezika]]'', objavljenog 1960. godine.<ref name="Ham">{{Cite web |url=https://www.matica.hr/kolo/260/Hrvatski%20rje%C4%8Dnici/ |title=Hrvatski rječnici |website=Matica hrvatska |access-date=11. 8. 2026.}}</ref> Prva dva toma obaju izdanja izašla su 1967. godine. Treći tom novosadskog izdanja objavljen je 1969, četvrti 1971, peti 1973, a šesti 1976. godine.<ref name="KGZ">{{Cite web |url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?age=0&currentPage=1&mdid0=0&searchById=10&selectedId=42004209&sort=0&spid0=10&spv0=Stevanovi%C4%87%2C+Mihailo&vzid0=0&xm0=1 |title=Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika |website=Katalog Knjižnica grada Zagreba |access-date=11. 8. 2026.}}</ref> Zagrebačko izdanje zaustavljeno je nakon drugog toma, odnosno nakon građe od slova A do K. Zbog toga je u hrvatskoj lingvističkoj literaturi poznato kao ''adok''. Nakon kritika hrvatskih jezikoslovaca i književnika te širih sporova o jezičnoj politici, Matica hrvatska obustavila je rad na rečniku, dok je Matica srpska nastavila njegovo izdavanje do završetka svih šest tomova.<ref name="IHJJ">{{Cite web |url=https://ihjj.hr/iz-povijesti/rjecnik-hrvatskosrpskoga-knjizevnog-jezika-adok/58/ |title=Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika (adok) |website=Institut za hrvatski jezik |access-date=11. 8. 2026. |language=hr}}</ref> Uredništvo Matice srpske predvodio je lingvist [[Mihailo Stevanović]], dok je među urednicima Matice hrvatske bio [[Ljudevit Jonke]]. U zagrebačkom uredništvu učestvovali su i [[Mate Hraste]], Stjepan Musulin, Pavle Rogić, Slavko Pavešić i Božidar Finka.<ref name="Stimac" /> == Koncepcija i sadržaj == Rečnik pripada tipu opštih opisnih rečnika književnog jezika. Njegovu osnovnu građu činila su značajna književna djela srpskih i hrvatskih pisaca, kao i djela crnogorskih i, u manjoj mjeri, muslimanskih autora iz Bosne i Hercegovine. Korišteni su i školski udžbenici, stručni priručnici i novinska građa, pretežno iz razdoblja od sredine 19. do sredine 20. veka.<ref name="Ham" /> Rečnički članci sadrže gramatičke podatke, definicije značenja, stilske i upotrebne oznake, frazeološke izraze i primjere iz izvora. Kada je bilo moguće, uz značenja su navođeni primjeri iz djela hrvatskih i srpskih autora. Citati iz književnih djela ostavljani su u izvornom jezičkom obliku, bez prilagođavanja ekavskom ili ijekavskom izgovoru izdanja.<ref name="Ham" /><ref name="Stimac" /> Delo obuhvata približno 150.000 odrednica i predstavlja jedan od najobimnijih dovršenih opštih rečnika srpskohrvatskog književnog jezika. Za razliku od tezaurusnog ''[[Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika|Rečnika srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika]]'' [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]], šestotomni rečnik usmeren je prvenstveno na književni odnosno standardni jezik. == Izdanja == Nakon prvog izdanja objavljeno je fototipsko izdanje u Novom Sadu 1982. godine, pod uredništvom Miroslava Rankova.<ref name="KGZ" /> Drugo fototipsko izdanje Matice srpske izašlo je 1990. godine. U stručnoj literaturi rečnik se najčešće citira skraćenicama '''RMS''', '''RMS6''' ili '''Rečnik MS'''. Na osnovi iskustva stečenog tokom rada na šestotomnom rečniku Matica srpska kasnije je pripremila jednotomni ''[[Rečnik srpskoga jezika]]'', prvi put objavljen 2007. godine. == Prijem == Rečnik je postao jedan od osnovnih izvora za proučavanje leksike, semantike, frazeologije i tvorbe reči srpskohrvatskog jezika. Često se koristi kao kontrolni korpus u lingvističkim istraživanjima i kao izvor za utvrđivanje značenja i istorijske upotrebe reči. Istovremeno, njegovo objavljivanje izazvalo je brojne stručne i političke polemike. Deo hrvatskih lingvista kritikovao je izbor odrednica, kvalifikaciju pojedinih reči kao regionalnih te način predstavljanja odnosa između hrvatske i srpske jezičke varijante. Kritike su bile povezane sa širim sporovima o položaju hrvatskoga književnog jezika nakon objavljivanja [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]] 1967. godine.<ref name="Stimac" /> == Reference == {{Reference}} == Vanjske veze == * [https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?age=0&currentPage=1&mdid0=0&searchById=10&selectedId=42004209&sort=0&spid0=10&spv0=Stevanovi%C4%87%2C+Mihailo&vzid0=0&xm0=1 Bibliografski zapis fototipskog izdanja] u Katalogu Knjižnica grada Zagreba * [https://ihjj.hr/iz-povijesti/rjecnik-hrvatskosrpskoga-knjizevnog-jezika-adok/58/ Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika (adok)] na stranicama Instituta za hrvatski jezik * [https://hrcak.srce.hr/file/306134 Vesna Štimac: „Odraz Deklaracije u rječniku dviju Matica – novi pogled”] {{Normativna kontrola}} <!-- [[Kategorija:Srpskohrvatski jezik]] [[Kategorija:Rječnici]] [[Kategorija:Matica srpska]] [[Kategorija:Matica hrvatska]] [[Kategorija:Knjige iz 1967. godine]] --> naub06zjlsbio7c3pthzqrli329prux 42689409 42689404 2026-09-13T16:45:19Z Aca 108187 42689409 wikitext text/x-wiki {{nacrt|godina=2026}} {{Infokutija knjiga | naziv = Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika | slika = | opis slike = | zemlja = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] | jezik = [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] | vrsta = opisni rečnik | tema = književni jezik | izdavač = {{plainlist| * [[Matica hrvatska]] <small>(prva dva toma)</small> * [[Matica srpska]] }} | datum_izdanja = 1967–1976. | medij_tip = štampano izdanje | stranica = 5.746 }} '''''Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika''''', poznat i kao '''šestotomni Rečnik Matice srpske''' ili '''Šestotomnik Matice srpske''', opisni je rečnik [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskoga književnog jezika]] objavljen u šest tomova od 1967. do 1976. godine. [[Matica srpska]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]] i [[Matica hrvatska]] u [[Zagreb|Zagrebu]] objavile su 1967. prva dva toma rečnika u odvojenim izdanjima. Zagrebačko izdanje, pod naslovom '''''Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika''''', prestalo je izlaziti nakon drugog toma, dok je Matica srpska nastavila novosadsko izdanje i dovršila ga u šest tomova.<ref>{{Cite journal |last=Petrović |first=Bernardina |date=2007-12-01 |title=Jonkeov doprinos hrvatskoj leksikografiji |url=https://hrcak.srce.hr/45972 |journal=Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika |publisher=Hrvatsko filološko društvo |volume=54 |issue=5 |pages=177–179 |issn=0021-6925 |quote=Tako su objavljena samo prva dva sveska (...), a Matica je srpska, ne mijenjajući koncepciju, rječnik tiskala u šest svezaka.}}</ref> Rečnik je nastao kao jedan od glavnih leksikografskih projekata pokrenutih nakon [[Novosadski dogovor|Novosadskog dogovora]] iz 1954. godine. Zamišljen je kao prikaz tadašnjeg zajedničkog književnog jezika, njegovih dveju standardnih varijanti i leksike zastupljene u književnosti, stručnoj literaturi, udžbenicima, priručnicima i štampi. Novosadsko izdanje štampano je ćirilicom i zasnovano na ekavskom izgovoru, dok je zagrebačko izdanje štampano latinicom i zasnovano na ijekavskom izgovoru.<ref name=":1">{{Cite journal |last=Štimac |first=Vlatka |date=2018-02-01 |title=Odraz Deklaracije u rječniku dviju Matica − novi pogled |url=https://hrcak.srce.hr/208531 |journal=Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika |publisher=Hrvatsko filološko društvo |volume=65 |issue=1 |pages=27 |issn=0021-6925}}</ref> Rečnik se smatra jednim od najvažnijih dostignuća jugoslovenske i srpskohrvatske leksikografije. Uz ''Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika'' Srpske akademije nauka i umetnosti i ''[[Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika]]'' Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, predstavlja jedan od glavnih istorijskih izvora za proučavanje leksike policentričnog srpskohrvatskog jezika. == Nastanak i objavljivanje == Matica srpska i Matica hrvatska dogovorile su 1954. godine izradu rečnika savremenoga hrvatskog ili srpskog književnog jezika. Odluka o njegovoj izradi potvrđena je petim zaključkom Novosadskog dogovora, kojim je bila predviđena i izrada zajedničkoga pravopisa i terminologije.<ref name=":1" /> Rad na rečniku odvijao se paralelno s pripremom ''[[Pravopis srpskohrvatskoga književnog jezika|Pravopisa srpskohrvatskoga književnog jezika]]'', objavljenog 1960. godine.<ref name="Ham">{{Cite web |url=https://www.matica.hr/kolo/260/Hrvatski%20rje%C4%8Dnici/ |title=Hrvatski rječnici |website=Matica hrvatska |access-date=11. 8. 2026.}}</ref> Prva dva toma obaju izdanja izašla su 1967. godine. Treći tom novosadskog izdanja objavljen je 1969, četvrti 1971, peti 1973, a šesti 1976. godine.<ref name="KGZ">{{Cite web |url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?age=0&currentPage=1&mdid0=0&searchById=10&selectedId=42004209&sort=0&spid0=10&spv0=Stevanovi%C4%87%2C+Mihailo&vzid0=0&xm0=1 |title=Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika |website=Katalog Knjižnica grada Zagreba |access-date=11. 8. 2026.}}</ref> Zagrebačko izdanje zaustavljeno je nakon drugog toma, odnosno nakon građe od slova A do K. Zbog toga je u hrvatskoj lingvističkoj literaturi poznato kao ''adok''. Nakon kritika hrvatskih jezikoslovaca i književnika te širih sporova o jezičnoj politici, Matica hrvatska obustavila je rad na rečniku, dok je Matica srpska nastavila njegovo izdavanje do završetka svih šest tomova.<ref name="IHJJ">{{Cite web |url=https://ihjj.hr/iz-povijesti/rjecnik-hrvatskosrpskoga-knjizevnog-jezika-adok/58/ |title=Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika (adok) |website=Institut za hrvatski jezik |access-date=11. 8. 2026. |language=hr}}</ref> Uredništvo Matice srpske predvodio je lingvist [[Mihailo Stevanović]], dok je među urednicima Matice hrvatske bio [[Ljudevit Jonke]]. U zagrebačkom uredništvu učestvovali su i [[Mate Hraste]], Stjepan Musulin, Pavle Rogić, Slavko Pavešić i Božidar Finka.<ref name=":1" /> == Koncepcija i sadržaj == Rečnik pripada tipu opštih opisnih rečnika književnog jezika. Njegovu osnovnu građu činila su značajna književna djela srpskih i hrvatskih pisaca, kao i djela crnogorskih i, u manjoj mjeri, muslimanskih autora iz Bosne i Hercegovine. Korišteni su i školski udžbenici, stručni priručnici i novinska građa, pretežno iz razdoblja od sredine 19. do sredine 20. veka.<ref name="Ham" /> Rečnički članci sadrže gramatičke podatke, definicije značenja, stilske i upotrebne oznake, frazeološke izraze i primjere iz izvora. Kada je bilo moguće, uz značenja su navođeni primjeri iz djela hrvatskih i srpskih autora. Citati iz književnih djela ostavljani su u izvornom jezičkom obliku, bez prilagođavanja ekavskom ili ijekavskom izgovoru izdanja.<ref name="Ham" /><ref name=":1" /> Delo obuhvata približno 150.000 odrednica i predstavlja jedan od najobimnijih dovršenih opštih rečnika srpskohrvatskog književnog jezika. Za razliku od tezaurusnog ''[[Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika|Rečnika srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika]]'' [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]], šestotomni rečnik usmeren je prvenstveno na književni odnosno standardni jezik. == Izdanja == Nakon prvog izdanja objavljeno je fototipsko izdanje u Novom Sadu 1982. godine, pod uredništvom Miroslava Rankova.<ref name="KGZ" /> Drugo fototipsko izdanje Matice srpske izašlo je 1990. godine. U stručnoj literaturi rečnik se najčešće citira skraćenicama '''RMS''', '''RMS6''' ili '''Rečnik MS'''. Na osnovi iskustva stečenog tokom rada na šestotomnom rečniku Matica srpska kasnije je pripremila jednotomni ''[[Rečnik srpskoga jezika]]'', prvi put objavljen 2007. godine. == Prijem == Rečnik je postao jedan od osnovnih izvora za proučavanje leksike, semantike, frazeologije i tvorbe reči srpskohrvatskog jezika. Često se koristi kao kontrolni korpus u lingvističkim istraživanjima i kao izvor za utvrđivanje značenja i istorijske upotrebe reči. Istovremeno, njegovo objavljivanje izazvalo je brojne stručne i političke polemike. Deo hrvatskih lingvista kritikovao je izbor odrednica, kvalifikaciju pojedinih reči kao regionalnih te način predstavljanja odnosa između hrvatske i srpske jezičke varijante. Kritike su bile povezane sa širim sporovima o položaju hrvatskoga književnog jezika nakon objavljivanja [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]] 1967. godine.<ref name=":1" /> == Reference == {{Reference}} == Vanjske veze == * [https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?age=0&currentPage=1&mdid0=0&searchById=10&selectedId=42004209&sort=0&spid0=10&spv0=Stevanovi%C4%87%2C+Mihailo&vzid0=0&xm0=1 Bibliografski zapis fototipskog izdanja] u Katalogu Knjižnica grada Zagreba * [https://ihjj.hr/iz-povijesti/rjecnik-hrvatskosrpskoga-knjizevnog-jezika-adok/58/ Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika (adok)] na stranicama Instituta za hrvatski jezik * [https://hrcak.srce.hr/file/306134 Vesna Štimac: „Odraz Deklaracije u rječniku dviju Matica – novi pogled”] {{Normativna kontrola}} <!-- [[Kategorija:Srpskohrvatski jezik]] [[Kategorija:Rječnici]] [[Kategorija:Matica srpska]] [[Kategorija:Matica hrvatska]] [[Kategorija:Knjige iz 1967. godine]] --> 3gj2bwm4z6uwpc6z4qj8lrypf0tc4ps 42689410 42689409 2026-09-13T16:45:50Z Aca 108187 /* Vanjske veze */ 42689410 wikitext text/x-wiki {{nacrt|godina=2026}} {{Infokutija knjiga | naziv = Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika | slika = | opis slike = | zemlja = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] | jezik = [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] | vrsta = opisni rečnik | tema = književni jezik | izdavač = {{plainlist| * [[Matica hrvatska]] <small>(prva dva toma)</small> * [[Matica srpska]] }} | datum_izdanja = 1967–1976. | medij_tip = štampano izdanje | stranica = 5.746 }} '''''Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika''''', poznat i kao '''šestotomni Rečnik Matice srpske''' ili '''Šestotomnik Matice srpske''', opisni je rečnik [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskoga književnog jezika]] objavljen u šest tomova od 1967. do 1976. godine. [[Matica srpska]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]] i [[Matica hrvatska]] u [[Zagreb|Zagrebu]] objavile su 1967. prva dva toma rečnika u odvojenim izdanjima. Zagrebačko izdanje, pod naslovom '''''Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika''''', prestalo je izlaziti nakon drugog toma, dok je Matica srpska nastavila novosadsko izdanje i dovršila ga u šest tomova.<ref>{{Cite journal |last=Petrović |first=Bernardina |date=2007-12-01 |title=Jonkeov doprinos hrvatskoj leksikografiji |url=https://hrcak.srce.hr/45972 |journal=Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika |publisher=Hrvatsko filološko društvo |volume=54 |issue=5 |pages=177–179 |issn=0021-6925 |quote=Tako su objavljena samo prva dva sveska (...), a Matica je srpska, ne mijenjajući koncepciju, rječnik tiskala u šest svezaka.}}</ref> Rečnik je nastao kao jedan od glavnih leksikografskih projekata pokrenutih nakon [[Novosadski dogovor|Novosadskog dogovora]] iz 1954. godine. Zamišljen je kao prikaz tadašnjeg zajedničkog književnog jezika, njegovih dveju standardnih varijanti i leksike zastupljene u književnosti, stručnoj literaturi, udžbenicima, priručnicima i štampi. Novosadsko izdanje štampano je ćirilicom i zasnovano na ekavskom izgovoru, dok je zagrebačko izdanje štampano latinicom i zasnovano na ijekavskom izgovoru.<ref name=":1">{{Cite journal |last=Štimac |first=Vlatka |date=2018-02-01 |title=Odraz Deklaracije u rječniku dviju Matica − novi pogled |url=https://hrcak.srce.hr/208531 |journal=Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika |publisher=Hrvatsko filološko društvo |volume=65 |issue=1 |pages=27 |issn=0021-6925}}</ref> Rečnik se smatra jednim od najvažnijih dostignuća jugoslovenske i srpskohrvatske leksikografije. Uz ''Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika'' Srpske akademije nauka i umetnosti i ''[[Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika]]'' Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, predstavlja jedan od glavnih istorijskih izvora za proučavanje leksike policentričnog srpskohrvatskog jezika. == Nastanak i objavljivanje == Matica srpska i Matica hrvatska dogovorile su 1954. godine izradu rečnika savremenoga hrvatskog ili srpskog književnog jezika. Odluka o njegovoj izradi potvrđena je petim zaključkom Novosadskog dogovora, kojim je bila predviđena i izrada zajedničkoga pravopisa i terminologije.<ref name=":1" /> Rad na rečniku odvijao se paralelno s pripremom ''[[Pravopis srpskohrvatskoga književnog jezika|Pravopisa srpskohrvatskoga književnog jezika]]'', objavljenog 1960. godine.<ref name="Ham">{{Cite web |url=https://www.matica.hr/kolo/260/Hrvatski%20rje%C4%8Dnici/ |title=Hrvatski rječnici |website=Matica hrvatska |access-date=11. 8. 2026.}}</ref> Prva dva toma obaju izdanja izašla su 1967. godine. Treći tom novosadskog izdanja objavljen je 1969, četvrti 1971, peti 1973, a šesti 1976. godine.<ref name="KGZ">{{Cite web |url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?age=0&currentPage=1&mdid0=0&searchById=10&selectedId=42004209&sort=0&spid0=10&spv0=Stevanovi%C4%87%2C+Mihailo&vzid0=0&xm0=1 |title=Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika |website=Katalog Knjižnica grada Zagreba |access-date=11. 8. 2026.}}</ref> Zagrebačko izdanje zaustavljeno je nakon drugog toma, odnosno nakon građe od slova A do K. Zbog toga je u hrvatskoj lingvističkoj literaturi poznato kao ''adok''. Nakon kritika hrvatskih jezikoslovaca i književnika te širih sporova o jezičnoj politici, Matica hrvatska obustavila je rad na rečniku, dok je Matica srpska nastavila njegovo izdavanje do završetka svih šest tomova.<ref name="IHJJ">{{Cite web |url=https://ihjj.hr/iz-povijesti/rjecnik-hrvatskosrpskoga-knjizevnog-jezika-adok/58/ |title=Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika (adok) |website=Institut za hrvatski jezik |access-date=11. 8. 2026. |language=hr}}</ref> Uredništvo Matice srpske predvodio je lingvist [[Mihailo Stevanović]], dok je među urednicima Matice hrvatske bio [[Ljudevit Jonke]]. U zagrebačkom uredništvu učestvovali su i [[Mate Hraste]], Stjepan Musulin, Pavle Rogić, Slavko Pavešić i Božidar Finka.<ref name=":1" /> == Koncepcija i sadržaj == Rečnik pripada tipu opštih opisnih rečnika književnog jezika. Njegovu osnovnu građu činila su značajna književna djela srpskih i hrvatskih pisaca, kao i djela crnogorskih i, u manjoj mjeri, muslimanskih autora iz Bosne i Hercegovine. Korišteni su i školski udžbenici, stručni priručnici i novinska građa, pretežno iz razdoblja od sredine 19. do sredine 20. veka.<ref name="Ham" /> Rečnički članci sadrže gramatičke podatke, definicije značenja, stilske i upotrebne oznake, frazeološke izraze i primjere iz izvora. Kada je bilo moguće, uz značenja su navođeni primjeri iz djela hrvatskih i srpskih autora. Citati iz književnih djela ostavljani su u izvornom jezičkom obliku, bez prilagođavanja ekavskom ili ijekavskom izgovoru izdanja.<ref name="Ham" /><ref name=":1" /> Delo obuhvata približno 150.000 odrednica i predstavlja jedan od najobimnijih dovršenih opštih rečnika srpskohrvatskog književnog jezika. Za razliku od tezaurusnog ''[[Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika|Rečnika srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika]]'' [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]], šestotomni rečnik usmeren je prvenstveno na književni odnosno standardni jezik. == Izdanja == Nakon prvog izdanja objavljeno je fototipsko izdanje u Novom Sadu 1982. godine, pod uredništvom Miroslava Rankova.<ref name="KGZ" /> Drugo fototipsko izdanje Matice srpske izašlo je 1990. godine. U stručnoj literaturi rečnik se najčešće citira skraćenicama '''RMS''', '''RMS6''' ili '''Rečnik MS'''. Na osnovi iskustva stečenog tokom rada na šestotomnom rečniku Matica srpska kasnije je pripremila jednotomni ''[[Rečnik srpskoga jezika]]'', prvi put objavljen 2007. godine. == Prijem == Rečnik je postao jedan od osnovnih izvora za proučavanje leksike, semantike, frazeologije i tvorbe reči srpskohrvatskog jezika. Često se koristi kao kontrolni korpus u lingvističkim istraživanjima i kao izvor za utvrđivanje značenja i istorijske upotrebe reči. Istovremeno, njegovo objavljivanje izazvalo je brojne stručne i političke polemike. Deo hrvatskih lingvista kritikovao je izbor odrednica, kvalifikaciju pojedinih reči kao regionalnih te način predstavljanja odnosa između hrvatske i srpske jezičke varijante. Kritike su bile povezane sa širim sporovima o položaju hrvatskoga književnog jezika nakon objavljivanja [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]] 1967. godine.<ref name=":1" /> == Reference == {{Reference}} == Vanjske veze == * [https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?age=0&currentPage=1&mdid0=0&searchById=10&selectedId=42004209&sort=0&spid0=10&spv0=Stevanovi%C4%87%2C+Mihailo&vzid0=0&xm0=1 Bibliografski zapis fototipskog izdanja] u Katalogu Knjižnica grada Zagreba {{Normativna kontrola}} <!-- [[Kategorija:Srpskohrvatski jezik]] [[Kategorija:Rječnici]] [[Kategorija:Matica srpska]] [[Kategorija:Matica hrvatska]] [[Kategorija:Knjige iz 1967. godine]] --> 7kenktz05kjuldc2bzqkous4n4i84by 42689411 42689410 2026-09-13T16:45:56Z Aca 108187 /* Vanjske veze */ 42689411 wikitext text/x-wiki {{nacrt|godina=2026}} {{Infokutija knjiga | naziv = Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika | slika = | opis slike = | zemlja = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] | jezik = [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] | vrsta = opisni rečnik | tema = književni jezik | izdavač = {{plainlist| * [[Matica hrvatska]] <small>(prva dva toma)</small> * [[Matica srpska]] }} | datum_izdanja = 1967–1976. | medij_tip = štampano izdanje | stranica = 5.746 }} '''''Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika''''', poznat i kao '''šestotomni Rečnik Matice srpske''' ili '''Šestotomnik Matice srpske''', opisni je rečnik [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskoga književnog jezika]] objavljen u šest tomova od 1967. do 1976. godine. [[Matica srpska]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]] i [[Matica hrvatska]] u [[Zagreb|Zagrebu]] objavile su 1967. prva dva toma rečnika u odvojenim izdanjima. Zagrebačko izdanje, pod naslovom '''''Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika''''', prestalo je izlaziti nakon drugog toma, dok je Matica srpska nastavila novosadsko izdanje i dovršila ga u šest tomova.<ref>{{Cite journal |last=Petrović |first=Bernardina |date=2007-12-01 |title=Jonkeov doprinos hrvatskoj leksikografiji |url=https://hrcak.srce.hr/45972 |journal=Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika |publisher=Hrvatsko filološko društvo |volume=54 |issue=5 |pages=177–179 |issn=0021-6925 |quote=Tako su objavljena samo prva dva sveska (...), a Matica je srpska, ne mijenjajući koncepciju, rječnik tiskala u šest svezaka.}}</ref> Rečnik je nastao kao jedan od glavnih leksikografskih projekata pokrenutih nakon [[Novosadski dogovor|Novosadskog dogovora]] iz 1954. godine. Zamišljen je kao prikaz tadašnjeg zajedničkog književnog jezika, njegovih dveju standardnih varijanti i leksike zastupljene u književnosti, stručnoj literaturi, udžbenicima, priručnicima i štampi. Novosadsko izdanje štampano je ćirilicom i zasnovano na ekavskom izgovoru, dok je zagrebačko izdanje štampano latinicom i zasnovano na ijekavskom izgovoru.<ref name=":1">{{Cite journal |last=Štimac |first=Vlatka |date=2018-02-01 |title=Odraz Deklaracije u rječniku dviju Matica − novi pogled |url=https://hrcak.srce.hr/208531 |journal=Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika |publisher=Hrvatsko filološko društvo |volume=65 |issue=1 |pages=27 |issn=0021-6925}}</ref> Rečnik se smatra jednim od najvažnijih dostignuća jugoslovenske i srpskohrvatske leksikografije. Uz ''Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika'' Srpske akademije nauka i umetnosti i ''[[Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika]]'' Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, predstavlja jedan od glavnih istorijskih izvora za proučavanje leksike policentričnog srpskohrvatskog jezika. == Nastanak i objavljivanje == Matica srpska i Matica hrvatska dogovorile su 1954. godine izradu rečnika savremenoga hrvatskog ili srpskog književnog jezika. Odluka o njegovoj izradi potvrđena je petim zaključkom Novosadskog dogovora, kojim je bila predviđena i izrada zajedničkoga pravopisa i terminologije.<ref name=":1" /> Rad na rečniku odvijao se paralelno s pripremom ''[[Pravopis srpskohrvatskoga književnog jezika|Pravopisa srpskohrvatskoga književnog jezika]]'', objavljenog 1960. godine.<ref name="Ham">{{Cite web |url=https://www.matica.hr/kolo/260/Hrvatski%20rje%C4%8Dnici/ |title=Hrvatski rječnici |website=Matica hrvatska |access-date=11. 8. 2026.}}</ref> Prva dva toma obaju izdanja izašla su 1967. godine. Treći tom novosadskog izdanja objavljen je 1969, četvrti 1971, peti 1973, a šesti 1976. godine.<ref name="KGZ">{{Cite web |url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?age=0&currentPage=1&mdid0=0&searchById=10&selectedId=42004209&sort=0&spid0=10&spv0=Stevanovi%C4%87%2C+Mihailo&vzid0=0&xm0=1 |title=Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika |website=Katalog Knjižnica grada Zagreba |access-date=11. 8. 2026.}}</ref> Zagrebačko izdanje zaustavljeno je nakon drugog toma, odnosno nakon građe od slova A do K. Zbog toga je u hrvatskoj lingvističkoj literaturi poznato kao ''adok''. Nakon kritika hrvatskih jezikoslovaca i književnika te širih sporova o jezičnoj politici, Matica hrvatska obustavila je rad na rečniku, dok je Matica srpska nastavila njegovo izdavanje do završetka svih šest tomova.<ref name="IHJJ">{{Cite web |url=https://ihjj.hr/iz-povijesti/rjecnik-hrvatskosrpskoga-knjizevnog-jezika-adok/58/ |title=Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika (adok) |website=Institut za hrvatski jezik |access-date=11. 8. 2026. |language=hr}}</ref> Uredništvo Matice srpske predvodio je lingvist [[Mihailo Stevanović]], dok je među urednicima Matice hrvatske bio [[Ljudevit Jonke]]. U zagrebačkom uredništvu učestvovali su i [[Mate Hraste]], Stjepan Musulin, Pavle Rogić, Slavko Pavešić i Božidar Finka.<ref name=":1" /> == Koncepcija i sadržaj == Rečnik pripada tipu opštih opisnih rečnika književnog jezika. Njegovu osnovnu građu činila su značajna književna djela srpskih i hrvatskih pisaca, kao i djela crnogorskih i, u manjoj mjeri, muslimanskih autora iz Bosne i Hercegovine. Korišteni su i školski udžbenici, stručni priručnici i novinska građa, pretežno iz razdoblja od sredine 19. do sredine 20. veka.<ref name="Ham" /> Rečnički članci sadrže gramatičke podatke, definicije značenja, stilske i upotrebne oznake, frazeološke izraze i primjere iz izvora. Kada je bilo moguće, uz značenja su navođeni primjeri iz djela hrvatskih i srpskih autora. Citati iz književnih djela ostavljani su u izvornom jezičkom obliku, bez prilagođavanja ekavskom ili ijekavskom izgovoru izdanja.<ref name="Ham" /><ref name=":1" /> Delo obuhvata približno 150.000 odrednica i predstavlja jedan od najobimnijih dovršenih opštih rečnika srpskohrvatskog književnog jezika. Za razliku od tezaurusnog ''[[Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika|Rečnika srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika]]'' [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]], šestotomni rečnik usmeren je prvenstveno na književni odnosno standardni jezik. == Izdanja == Nakon prvog izdanja objavljeno je fototipsko izdanje u Novom Sadu 1982. godine, pod uredništvom Miroslava Rankova.<ref name="KGZ" /> Drugo fototipsko izdanje Matice srpske izašlo je 1990. godine. U stručnoj literaturi rečnik se najčešće citira skraćenicama '''RMS''', '''RMS6''' ili '''Rečnik MS'''. Na osnovi iskustva stečenog tokom rada na šestotomnom rečniku Matica srpska kasnije je pripremila jednotomni ''[[Rečnik srpskoga jezika]]'', prvi put objavljen 2007. godine. == Prijem == Rečnik je postao jedan od osnovnih izvora za proučavanje leksike, semantike, frazeologije i tvorbe reči srpskohrvatskog jezika. Često se koristi kao kontrolni korpus u lingvističkim istraživanjima i kao izvor za utvrđivanje značenja i istorijske upotrebe reči. Istovremeno, njegovo objavljivanje izazvalo je brojne stručne i političke polemike. Deo hrvatskih lingvista kritikovao je izbor odrednica, kvalifikaciju pojedinih reči kao regionalnih te način predstavljanja odnosa između hrvatske i srpske jezičke varijante. Kritike su bile povezane sa širim sporovima o položaju hrvatskoga književnog jezika nakon objavljivanja [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]] 1967. godine.<ref name=":1" /> == Reference == {{Reference}} == Vanjske veze == * [https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?age=0&currentPage=1&mdid0=0&searchById=10&selectedId=42004209&sort=0&spid0=10&spv0=Stevanovi%C4%87%2C+Mihailo&vzid0=0&xm0=1 Bibliografski zapis fototipskog izdanja] u Katalogu Knjižnica grada Zagreba {{Normativna kontrola}} <!-- [[Kategorija:Srpskohrvatski jezik]] [[Kategorija:Rječnici]] [[Kategorija:Matica srpska]] [[Kategorija:Matica hrvatska]] [[Kategorija:Knjige iz 1967. godine]] --> d2xtf8w8bdmtvu76sslpirf5erdyyzi 42689412 42689411 2026-09-13T16:47:17Z Aca 108187 /* Izdanja */ 42689412 wikitext text/x-wiki {{nacrt|godina=2026}} {{Infokutija knjiga | naziv = Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika | slika = | opis slike = | zemlja = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] | jezik = [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] | vrsta = opisni rečnik | tema = književni jezik | izdavač = {{plainlist| * [[Matica hrvatska]] <small>(prva dva toma)</small> * [[Matica srpska]] }} | datum_izdanja = 1967–1976. | medij_tip = štampano izdanje | stranica = 5.746 }} '''''Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika''''', poznat i kao '''šestotomni Rečnik Matice srpske''' ili '''Šestotomnik Matice srpske''', opisni je rečnik [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskoga književnog jezika]] objavljen u šest tomova od 1967. do 1976. godine. [[Matica srpska]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]] i [[Matica hrvatska]] u [[Zagreb|Zagrebu]] objavile su 1967. prva dva toma rečnika u odvojenim izdanjima. Zagrebačko izdanje, pod naslovom '''''Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika''''', prestalo je izlaziti nakon drugog toma, dok je Matica srpska nastavila novosadsko izdanje i dovršila ga u šest tomova.<ref>{{Cite journal |last=Petrović |first=Bernardina |date=2007-12-01 |title=Jonkeov doprinos hrvatskoj leksikografiji |url=https://hrcak.srce.hr/45972 |journal=Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika |publisher=Hrvatsko filološko društvo |volume=54 |issue=5 |pages=177–179 |issn=0021-6925 |quote=Tako su objavljena samo prva dva sveska (...), a Matica je srpska, ne mijenjajući koncepciju, rječnik tiskala u šest svezaka.}}</ref> Rečnik je nastao kao jedan od glavnih leksikografskih projekata pokrenutih nakon [[Novosadski dogovor|Novosadskog dogovora]] iz 1954. godine. Zamišljen je kao prikaz tadašnjeg zajedničkog književnog jezika, njegovih dveju standardnih varijanti i leksike zastupljene u književnosti, stručnoj literaturi, udžbenicima, priručnicima i štampi. Novosadsko izdanje štampano je ćirilicom i zasnovano na ekavskom izgovoru, dok je zagrebačko izdanje štampano latinicom i zasnovano na ijekavskom izgovoru.<ref name=":1">{{Cite journal |last=Štimac |first=Vlatka |date=2018-02-01 |title=Odraz Deklaracije u rječniku dviju Matica − novi pogled |url=https://hrcak.srce.hr/208531 |journal=Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika |publisher=Hrvatsko filološko društvo |volume=65 |issue=1 |pages=27 |issn=0021-6925}}</ref> Rečnik se smatra jednim od najvažnijih dostignuća jugoslovenske i srpskohrvatske leksikografije. Uz ''Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika'' Srpske akademije nauka i umetnosti i ''[[Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika]]'' Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, predstavlja jedan od glavnih istorijskih izvora za proučavanje leksike policentričnog srpskohrvatskog jezika. == Nastanak i objavljivanje == Matica srpska i Matica hrvatska dogovorile su 1954. godine izradu rečnika savremenoga hrvatskog ili srpskog književnog jezika. Odluka o njegovoj izradi potvrđena je petim zaključkom Novosadskog dogovora, kojim je bila predviđena i izrada zajedničkoga pravopisa i terminologije.<ref name=":1" /> Rad na rečniku odvijao se paralelno s pripremom ''[[Pravopis srpskohrvatskoga književnog jezika|Pravopisa srpskohrvatskoga književnog jezika]]'', objavljenog 1960. godine.<ref name="Ham">{{Cite web |url=https://www.matica.hr/kolo/260/Hrvatski%20rje%C4%8Dnici/ |title=Hrvatski rječnici |website=Matica hrvatska |access-date=11. 8. 2026.}}</ref> Prva dva toma obaju izdanja izašla su 1967. godine. Treći tom novosadskog izdanja objavljen je 1969, četvrti 1971, peti 1973, a šesti 1976. godine.<ref name="KGZ">{{Cite web |url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?age=0&currentPage=1&mdid0=0&searchById=10&selectedId=42004209&sort=0&spid0=10&spv0=Stevanovi%C4%87%2C+Mihailo&vzid0=0&xm0=1 |title=Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika |website=Katalog Knjižnica grada Zagreba |access-date=11. 8. 2026.}}</ref> Zagrebačko izdanje zaustavljeno je nakon drugog toma, odnosno nakon građe od slova A do K. Zbog toga je u hrvatskoj lingvističkoj literaturi poznato kao ''adok''. Nakon kritika hrvatskih jezikoslovaca i književnika te širih sporova o jezičnoj politici, Matica hrvatska obustavila je rad na rečniku, dok je Matica srpska nastavila njegovo izdavanje do završetka svih šest tomova.<ref name="IHJJ">{{Cite web |url=https://ihjj.hr/iz-povijesti/rjecnik-hrvatskosrpskoga-knjizevnog-jezika-adok/58/ |title=Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika (adok) |website=Institut za hrvatski jezik |access-date=11. 8. 2026. |language=hr}}</ref> Uredništvo Matice srpske predvodio je lingvist [[Mihailo Stevanović]], dok je među urednicima Matice hrvatske bio [[Ljudevit Jonke]]. U zagrebačkom uredništvu učestvovali su i [[Mate Hraste]], Stjepan Musulin, Pavle Rogić, Slavko Pavešić i Božidar Finka.<ref name=":1" /> == Koncepcija i sadržaj == Rečnik pripada tipu opštih opisnih rečnika književnog jezika. Njegovu osnovnu građu činila su značajna književna djela srpskih i hrvatskih pisaca, kao i djela crnogorskih i, u manjoj mjeri, muslimanskih autora iz Bosne i Hercegovine. Korišteni su i školski udžbenici, stručni priručnici i novinska građa, pretežno iz razdoblja od sredine 19. do sredine 20. veka.<ref name="Ham" /> Rečnički članci sadrže gramatičke podatke, definicije značenja, stilske i upotrebne oznake, frazeološke izraze i primjere iz izvora. Kada je bilo moguće, uz značenja su navođeni primjeri iz djela hrvatskih i srpskih autora. Citati iz književnih djela ostavljani su u izvornom jezičkom obliku, bez prilagođavanja ekavskom ili ijekavskom izgovoru izdanja.<ref name="Ham" /><ref name=":1" /> Delo obuhvata približno 150.000 odrednica i predstavlja jedan od najobimnijih dovršenih opštih rečnika srpskohrvatskog književnog jezika. Za razliku od tezaurusnog ''[[Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika|Rečnika srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika]]'' [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]], šestotomni rečnik usmeren je prvenstveno na književni odnosno standardni jezik. == Izdanja == Nakon prvog izdanja objavljeno je fototipsko izdanje u Novom Sadu 1982. godine, pod uredništvom Miroslava Rankova.<ref name="KGZ" /> Drugo fototipsko izdanje Matice srpske izašlo je 1990. godine. U stručnoj literaturi rečnik se najčešće citira skraćenicama '''RMS''', '''RMS6''' ili '''Rečnik MS'''. Na osnovu iskustva stečenog tokom rada na šestotomnom rečniku Matica srpska kasnije je pripremila jednotomni ''[[Rečnik srpskoga jezika]]'', prvi put objavljen 2007. godine. == Prijem == Rečnik je postao jedan od osnovnih izvora za proučavanje leksike, semantike, frazeologije i tvorbe reči srpskohrvatskog jezika. Često se koristi kao kontrolni korpus u lingvističkim istraživanjima i kao izvor za utvrđivanje značenja i istorijske upotrebe reči. Istovremeno, njegovo objavljivanje izazvalo je brojne stručne i političke polemike. Deo hrvatskih lingvista kritikovao je izbor odrednica, kvalifikaciju pojedinih reči kao regionalnih te način predstavljanja odnosa između hrvatske i srpske jezičke varijante. Kritike su bile povezane sa širim sporovima o položaju hrvatskoga književnog jezika nakon objavljivanja [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]] 1967. godine.<ref name=":1" /> == Reference == {{Reference}} == Vanjske veze == * [https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?age=0&currentPage=1&mdid0=0&searchById=10&selectedId=42004209&sort=0&spid0=10&spv0=Stevanovi%C4%87%2C+Mihailo&vzid0=0&xm0=1 Bibliografski zapis fototipskog izdanja] u Katalogu Knjižnica grada Zagreba {{Normativna kontrola}} <!-- [[Kategorija:Srpskohrvatski jezik]] [[Kategorija:Rječnici]] [[Kategorija:Matica srpska]] [[Kategorija:Matica hrvatska]] [[Kategorija:Knjige iz 1967. godine]] --> p0dnfn5zf86mz223dmr637215a3adg2 42689416 42689412 2026-09-13T17:02:22Z Aca 108187 /* Nastanak i objavljivanje */ 42689416 wikitext text/x-wiki {{nacrt|godina=2026}} {{Infokutija knjiga | naziv = Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika | slika = | opis slike = | zemlja = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] | jezik = [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] | vrsta = opisni rečnik | tema = književni jezik | izdavač = {{plainlist| * [[Matica hrvatska]] <small>(prva dva toma)</small> * [[Matica srpska]] }} | datum_izdanja = 1967–1976. | medij_tip = štampano izdanje | stranica = 5.746 }} '''''Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika''''', poznat i kao '''šestotomni Rečnik Matice srpske''' ili '''Šestotomnik Matice srpske''', opisni je rečnik [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskoga književnog jezika]] objavljen u šest tomova od 1967. do 1976. godine. [[Matica srpska]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]] i [[Matica hrvatska]] u [[Zagreb|Zagrebu]] su objavile 1967. prva dva toma rečnika u odvojenim izdanjima. Zagrebačko izdanje, pod naslovom '''''Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika''''', prestalo je izlaziti nakon drugog toma, dok je Matica srpska nastavila novosadsko izdanje i dovršila ga u šest tomova.<ref>{{Cite journal |last=Petrović |first=Bernardina |date=2007-12-01 |title=Jonkeov doprinos hrvatskoj leksikografiji |url=https://hrcak.srce.hr/45972 |journal=Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika |publisher=Hrvatsko filološko društvo |volume=54 |issue=5 |pages=177–179 |issn=0021-6925 |quote=Tako su objavljena samo prva dva sveska (...), a Matica je srpska, ne mijenjajući koncepciju, rječnik tiskala u šest svezaka.}}</ref> Rečnik je nastao kao jedan od glavnih leksikografskih projekata pokrenutih nakon [[Novosadski dogovor|Novosadskog dogovora]] iz 1954. godine. Zamišljen je kao prikaz tadašnjeg zajedničkog književnog jezika, njegovih dveju standardnih varijanti i leksike zastupljene u književnosti, stručnoj literaturi, udžbenicima, priručnicima i štampi. Novosadsko izdanje je štampano ćirilicom i zasnovano na ekavskom izgovoru, dok je zagrebačko izdanje štampano latinicom i zasnovano na ijekavskom izgovoru.<ref name=":1">{{Cite journal |last=Štimac |first=Vlatka |date=2018-02-01 |title=Odraz Deklaracije u rječniku dviju Matica − novi pogled |url=https://hrcak.srce.hr/208531 |journal=Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika |publisher=Hrvatsko filološko društvo |volume=65 |issue=1 |pages=27 |issn=0021-6925}}</ref> Rečnik se smatra jednim od najvažnijih dostignuća jugoslovenske i srpskohrvatske leksikografije. Uz ''Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika'' Srpske akademije nauka i umetnosti i ''[[Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika]]'' Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, predstavlja jedan od glavnih istorijskih izvora za proučavanje leksike policentričnog srpskohrvatskog jezika. == Nastanak i izdavanje == Matica srpska i Matica hrvatska su dogovorile izradu zajedničkog rečnika 1954. godine. Odluka o njegovoj izradi je potvrđena petim zaključkom Novosadskog dogovora, kojim je bila predviđena i izrada zajedničkog pravopisa i terminologije.<ref name=":1" /> Rad na rečniku se odvijao paralelno s pripremom ''[[Pravopis srpskohrvatskoga književnog jezika|Pravopisa srpskohrvatskoga književnog jezika]]'', objavljenog 1960. godine.<ref name="Ham">{{Cite web |url=https://www.matica.hr/kolo/260/Hrvatski%20rje%C4%8Dnici/ |title=Hrvatski rječnici |website=[[Matica hrvatska]] |access-date=11. 8. 2026.}}</ref> Prva dva toma obaju izdanja su izašla 1967. godine. Treći tom novosadskog izdanja je objavljen 1969, četvrti 1971, peti 1973, a šesti 1976. godine.<ref name="KGZ">{{Cite web |url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?age=0&currentPage=1&mdid0=0&searchById=10&selectedId=42004209&sort=0&spid0=10&spv0=Stevanovi%C4%87%2C+Mihailo&vzid0=0&xm0=1 |title=Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika |website=Katalog Knjižnica grada Zagreba |access-date=11. 8. 2026.}}</ref> Zagrebačko izdanje je zaustavljeno nakon drugog toma, odnosno nakon građe od slova A do K. Zbog toga je u hrvatskoj lingvističkoj literaturi rečnik poznat kao ''adok''. Nakon kritika pojedinih hrvatskih lingvista, Matica hrvatska je obustavila rad na rečniku, dok je Matica srpska nastavila njegovo izdavanje do završetka svih šest tomova.<ref name="IHJJ">{{Cite web |url=https://ihjj.hr/iz-povijesti/rjecnik-hrvatskosrpskoga-knjizevnog-jezika-adok/58/ |title=Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika (adok) |website=Institut za hrvatski jezik |access-date=11. 8. 2026. |language=hr}}</ref> Uredništvo Matice srpske je predvodio lingvista [[Mihailo Stevanović]], dok je među urednicima Matice hrvatske bio [[Ljudevit Jonke]]. U zagrebačkom uredništvu su učestvovali i [[Mate Hraste]], Stjepan Musulin, Pavle Rogić, Slavko Pavešić i Božidar Finka.<ref name=":1" /> == Koncepcija i sadržaj == Rečnik pripada tipu opštih opisnih rečnika književnog jezika. Njegovu osnovnu građu su činila značajna književna djela srpskih i hrvatskih pisaca, kao i djela crnogorskih i, u manjoj mjeri, muslimanskih autora iz Bosne i Hercegovine. Korišćeni su i školski udžbenici, stručni priručnici i novinska građa, pretežno iz razdoblja od sredine 19. do sredine 20. veka.<ref name="Ham" /> Rečnički članci sadrže gramatičke podatke, definicije značenja, stilske i upotrebne oznake, frazeološke izraze i primjere iz izvora. Kada je bilo moguće, uz značenja su navođeni primjeri iz djela hrvatskih i srpskih autora. Citati iz književnih djela su ostavljani u izvornom jezičkom obliku, bez prilagođavanja ekavskom ili ijekavskom izgovoru izdanja.<ref name="Ham" /><ref name=":1" /> Delo obuhvata približno 150.000 odrednica i predstavlja jedan od najobimnijih dovršenih opštih rečnika srpskohrvatskog književnog jezika. Za razliku od tezaurusnog ''[[Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika|Rečnika srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika]]'' [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]], šestotomni rečnik je usmeren prvenstveno na književni odnosno standardni jezik. == Izdanja == Nakon prvog izdanja objavljeno je fototipsko izdanje u Novom Sadu 1982. godine, pod uredništvom Miroslava Rankova.<ref name="KGZ" /> Drugo fototipsko izdanje Matice srpske je izašlo 1990. godine. U stručnoj literaturi rečnik se najčešće citira skraćenicama '''RMS''', '''RMS6''' ili '''Rečnik MS'''. Na osnovu iskustva stečenog tokom rada na šestotomnom rečniku Matica srpska je kasnije pripremila jednotomni ''[[Rečnik srpskoga jezika]]'', prvi put objavljen 2007. godine. == Prijem == Rečnik je postao jedan od osnovnih izvora za proučavanje leksike, semantike, frazeologije i tvorbe reči srpskohrvatskog jezika. Često se koristi kao kontrolni korpus u lingvističkim istraživanjima i kao izvor za utvrđivanje značenja i istorijske upotrebe reči. Istovremeno, njegovo objavljivanje je izazvalo brojne stručne i političke polemike. Deo hrvatskih lingvista je kritikovao izbor odrednica, kvalifikaciju pojedinih reči kao regionalnih te način predstavljanja odnosa između hrvatske i srpske jezičke varijante. Kritike su bile povezane sa širim sporovima o položaju hrvatskoga književnog jezika nakon objavljivanja [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]] 1967. godine.<ref name=":1" /> == Reference == {{Reference}} == Vanjske veze == * [https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?age=0&currentPage=1&mdid0=0&searchById=10&selectedId=42004209&sort=0&spid0=10&spv0=Stevanovi%C4%87%2C+Mihailo&vzid0=0&xm0=1 Bibliografski zapis fototipskog izdanja] u Katalogu Knjižnica grada Zagreba {{Normativna kontrola}} <!-- [[Kategorija:Srpskohrvatski jezik]] [[Kategorija:Rječnici]] [[Kategorija:Matica srpska]] [[Kategorija:Matica hrvatska]] [[Kategorija:Knjige iz 1967. godine]] --> blj3cyafmho4yy616jmoi5n226yh6jq 42689419 42689416 2026-09-13T17:05:16Z Aca 108187 42689419 wikitext text/x-wiki {{nacrt|godina=2026}} {{Infokutija knjiga | naziv = Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika | slika = | opis slike = | zemlja = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] | jezik = [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] | vrsta = opisni rečnik | tema = književni jezik | izdavač = {{plainlist| * [[Matica hrvatska]] <small>(prva dva toma)</small> * [[Matica srpska]] }} | datum_izdanja = 1967–1976. | medij_tip = štampano izdanje | stranica = 5.746 }} '''''Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika''''', poznat i kao '''šestotomni Rečnik Matice srpske''' ili '''Šestotomnik Matice srpske''', opisni je rečnik [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskoga književnog jezika]] objavljen u šest tomova od 1967. do 1976. godine. [[Matica srpska]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]] i [[Matica hrvatska]] u [[Zagreb|Zagrebu]] su objavile 1967. prva dva toma rečnika u odvojenim izdanjima. Zagrebačko izdanje, pod naslovom '''''Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika''''', prestalo je izlaziti nakon drugog toma, dok je Matica srpska nastavila novosadsko izdanje i dovršila ga u šest tomova.<ref>{{Cite journal |last=Petrović |first=Bernardina |date=2007-12-01 |title=Jonkeov doprinos hrvatskoj leksikografiji |url=https://hrcak.srce.hr/45972 |journal=Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika |publisher=Hrvatsko filološko društvo |volume=54 |issue=5 |pages=177–179 |issn=0021-6925 |quote=Tako su objavljena samo prva dva sveska (...), a Matica je srpska, ne mijenjajući koncepciju, rječnik tiskala u šest svezaka.}}</ref> Rečnik je nastao kao jedan od glavnih leksikografskih projekata pokrenutih nakon [[Novosadski dogovor|Novosadskog dogovora]] iz 1954. godine. Zamišljen je kao prikaz tadašnjeg zajedničkog književnog jezika, njegovih dveju standardnih varijanti i leksike zastupljene u književnosti, stručnoj literaturi, udžbenicima, priručnicima i štampi. Novosadsko izdanje je štampano ćirilicom i zasnovano na ekavskom izgovoru, dok je zagrebačko izdanje štampano latinicom i zasnovano na ijekavskom izgovoru.<ref name=":1">{{Cite journal |last=Štimac |first=Vlatka |date=2018-02-01 |title=Odraz Deklaracije u rječniku dviju Matica − novi pogled |url=https://hrcak.srce.hr/208531 |journal=Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika |publisher=Hrvatsko filološko društvo |volume=65 |issue=1 |pages=27 |issn=0021-6925}}</ref> Rečnik se smatra jednim od najvažnijih dostignuća jugoslovenske i srpskohrvatske leksikografije. Uz ''Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika'' Srpske akademije nauka i umetnosti i ''[[Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika]]'' Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, predstavlja jedan od glavnih istorijskih izvora za proučavanje leksike policentričnog srpskohrvatskog jezika. == Nastanak i izdavanje == Matica srpska i Matica hrvatska su dogovorile izradu zajedničkog rečnika 1954. godine. Odluka o njegovoj izradi je potvrđena petim zaključkom Novosadskog dogovora, kojim je bila predviđena i izrada zajedničkog pravopisa i terminologije.<ref name=":1" /> Rad na rečniku se odvijao paralelno s pripremom ''[[Pravopis srpskohrvatskoga književnog jezika|Pravopisa srpskohrvatskoga književnog jezika]]'', objavljenog 1960. godine.<ref name="Ham">{{Cite web |url=https://www.matica.hr/kolo/260/Hrvatski%20rje%C4%8Dnici/ |title=Hrvatski rječnici |website=[[Matica hrvatska]] |access-date=11. 8. 2026.}}</ref> Prva dva toma obaju izdanja su izašla 1967. godine. Treći tom novosadskog izdanja je objavljen 1969, četvrti 1971, peti 1973, a šesti 1976. godine.<ref name="KGZ">{{Cite web |url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?age=0&currentPage=1&mdid0=0&searchById=10&selectedId=42004209&sort=0&spid0=10&spv0=Stevanovi%C4%87%2C+Mihailo&vzid0=0&xm0=1 |title=Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika |website=Katalog Knjižnica grada Zagreba |access-date=11. 8. 2026.}}</ref> Zagrebačko izdanje je zaustavljeno nakon drugog toma, odnosno nakon građe od slova A do K. Zbog toga je u hrvatskoj lingvističkoj literaturi rečnik poznat kao ''adok''. Nakon kritika pojedinih hrvatskih lingvista, Matica hrvatska je obustavila rad na rečniku, dok je Matica srpska nastavila njegovo izdavanje do završetka svih šest tomova.<ref name="IHJJ">{{Cite web |url=https://ihjj.hr/iz-povijesti/rjecnik-hrvatskosrpskoga-knjizevnog-jezika-adok/58/ |title=Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika (adok) |website=[[Institut za hrvatski jezik]] |access-date=11. 8. 2026. }}</ref> Uredništvo Matice srpske je predvodio lingvista [[Mihailo Stevanović]], dok je među urednicima Matice hrvatske bio [[Ljudevit Jonke]]. U zagrebačkom uredništvu su učestvovali i [[Mate Hraste]], Stjepan Musulin, Pavle Rogić, Slavko Pavešić i Božidar Finka.<ref name=":1" /> == Koncepcija i sadržaj == Rečnik pripada tipu opštih opisnih rečnika književnog jezika. Njegovu osnovnu građu su činila značajna književna djela srpskih i hrvatskih pisaca, kao i djela crnogorskih i, u manjoj mjeri, muslimanskih autora iz Bosne i Hercegovine. Korišćeni su i školski udžbenici, stručni priručnici i novinska građa, pretežno iz razdoblja od sredine 19. do sredine 20. veka.<ref name="Ham" /> Rečnički članci sadrže gramatičke podatke, definicije značenja, stilske i upotrebne oznake, frazeološke izraze i primjere iz izvora. Kada je bilo moguće, uz značenja su navođeni primjeri iz djela hrvatskih i srpskih autora. Citati iz književnih djela su ostavljani u izvornom jezičkom obliku, bez prilagođavanja ekavskom ili ijekavskom izgovoru izdanja.<ref name="Ham" /><ref name=":1" /> Delo obuhvata približno 150.000 odrednica i predstavlja jedan od najobimnijih dovršenih opštih rečnika srpskohrvatskog književnog jezika. Za razliku od tezaurusnog ''[[Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika|Rečnika srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika]]'' [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]], šestotomni rečnik je usmeren prvenstveno na književni odnosno standardni jezik. == Izdanja == Nakon prvog izdanja objavljeno je fototipsko izdanje u Novom Sadu 1982. godine, pod uredništvom Miroslava Rankova.<ref name="KGZ" /> Drugo fototipsko izdanje Matice srpske je izašlo 1990. godine. U stručnoj literaturi rečnik se najčešće citira skraćenicama '''RMS''', '''RMS6''' ili '''Rečnik MS'''. Na osnovu iskustva stečenog tokom rada na šestotomnom rečniku Matica srpska je kasnije pripremila jednotomni ''[[Rečnik srpskoga jezika]]'', prvi put objavljen 2007. godine. == Prijem == Rečnik je postao jedan od osnovnih izvora za proučavanje leksike, semantike, frazeologije i tvorbe reči srpskohrvatskog jezika. Često se koristi kao kontrolni korpus u lingvističkim istraživanjima i kao izvor za utvrđivanje značenja i istorijske upotrebe reči. Istovremeno, njegovo objavljivanje je izazvalo brojne stručne i političke polemike. Deo hrvatskih lingvista je kritikovao izbor odrednica, kvalifikaciju pojedinih reči kao regionalnih te način predstavljanja odnosa između hrvatske i srpske jezičke varijante. Kritike su bile povezane sa širim sporovima o položaju hrvatskoga književnog jezika nakon objavljivanja [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]] 1967. godine.<ref name=":1" /> == Reference == {{Reference}} == Vanjske veze == * [https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?age=0&currentPage=1&mdid0=0&searchById=10&selectedId=42004209&sort=0&spid0=10&spv0=Stevanovi%C4%87%2C+Mihailo&vzid0=0&xm0=1 Bibliografski zapis fototipskog izdanja] u Katalogu Knjižnica grada Zagreba {{Normativna kontrola}} <!-- [[Kategorija:Srpskohrvatski jezik]] [[Kategorija:Rječnici]] [[Kategorija:Matica srpska]] [[Kategorija:Matica hrvatska]] [[Kategorija:Knjige iz 1967. godine]] --> fi8d6fejxdqn38g3zcgx6nd3zoah4ms 42689420 42689419 2026-09-13T17:08:22Z Aca 108187 42689420 wikitext text/x-wiki {{nacrt|godina=2026}} {{Infokutija knjiga | naziv = Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika | slika = | opis slike = | zemlja = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] | jezik = [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] | vrsta = opisni rečnik | tema = književni jezik | izdavač = {{plainlist| * [[Matica hrvatska]] <small>(prva dva toma)</small> * [[Matica srpska]] }} | datum_izdanja = 1967–1976. | medij_tip = štampano izdanje | stranica = 5.746 }} '''''Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika''''', poznat i kao '''šestotomni Rečnik Matice srpske''' ili '''Šestotomnik Matice srpske''', opisni je rečnik [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskoga književnog jezika]] objavljen u šest tomova od 1967. do 1976. godine. [[Matica srpska]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]] i [[Matica hrvatska]] u [[Zagreb|Zagrebu]] su objavile 1967. prva dva toma rečnika u odvojenim izdanjima. Zagrebačko izdanje, pod naslovom '''''Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika''''', prestalo je izlaziti nakon drugog toma, dok je Matica srpska nastavila novosadsko izdanje i dovršila ga u šest tomova.<ref>{{Cite journal |last=Petrović |first=Bernardina |date=2007-12-01 |title=Jonkeov doprinos hrvatskoj leksikografiji |url=https://hrcak.srce.hr/45972 |journal=Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika |publisher=Hrvatsko filološko društvo |volume=54 |issue=5 |pages=177–179 |issn=0021-6925 |quote=Tako su objavljena samo prva dva sveska (...), a Matica je srpska, ne mijenjajući koncepciju, rječnik tiskala u šest svezaka.}}</ref> Rečnik je nastao kao jedan od glavnih leksikografskih projekata pokrenutih nakon [[Novosadski dogovor|Novosadskog dogovora]] iz 1954. godine. Zamišljen je kao prikaz tadašnjeg zajedničkog književnog jezika, njegovih dveju standardnih varijanti i leksike zastupljene u književnosti, stručnoj literaturi, udžbenicima, priručnicima i štampi. Novosadsko izdanje je štampano ćirilicom i zasnovano na ekavskom izgovoru, dok je zagrebačko izdanje štampano latinicom i zasnovano na ijekavskom izgovoru.<ref name=":1">{{Cite journal |last=Štimac |first=Vlatka |date=2018-02-01 |title=Odraz Deklaracije u rječniku dviju Matica − novi pogled |url=https://hrcak.srce.hr/208531 |journal=Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika |publisher=Hrvatsko filološko društvo |volume=65 |issue=1 |pages=27 |issn=0021-6925}}</ref> Rečnik se smatra jednim od najvažnijih dostignuća jugoslovenske i srpskohrvatske leksikografije. Uz ''[[Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika]]'' Srpske akademije nauka i umetnosti i ''[[Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika]]'' Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, predstavlja jedan od glavnih istorijskih izvora za proučavanje leksike policentričnog srpskohrvatskog jezika. == Nastanak i izdavanje == Matica srpska i Matica hrvatska su dogovorile izradu zajedničkog rečnika 1954. godine. Odluka o njegovoj izradi je potvrđena petim zaključkom Novosadskog dogovora, kojim je bila predviđena i izrada zajedničkog pravopisa i terminologije.<ref name=":1" /> Rad na rečniku se odvijao paralelno s pripremom ''[[Pravopis srpskohrvatskoga književnog jezika|Pravopisa srpskohrvatskoga književnog jezika]]'', objavljenog 1960. godine.<ref name="Ham">{{Cite web |url=https://www.matica.hr/kolo/260/Hrvatski%20rje%C4%8Dnici/ |title=Hrvatski rječnici |website=[[Matica hrvatska]] |access-date=11. 8. 2026.}}</ref> Prva dva toma obaju izdanja su izašla 1967. godine. Treći tom novosadskog izdanja je objavljen 1969, četvrti 1971, peti 1973, a šesti 1976. godine.<ref name="KGZ">{{Cite web |url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?age=0&currentPage=1&mdid0=0&searchById=10&selectedId=42004209&sort=0&spid0=10&spv0=Stevanovi%C4%87%2C+Mihailo&vzid0=0&xm0=1 |title=Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika |website=Katalog Knjižnica grada Zagreba |access-date=11. 8. 2026.}}</ref> Zagrebačko izdanje je zaustavljeno nakon drugog toma, odnosno nakon građe od slova A do K. Zbog toga je u hrvatskoj lingvističkoj literaturi rečnik poznat kao ''adok''. Nakon kritika pojedinih hrvatskih lingvista, Matica hrvatska je obustavila rad na rečniku, dok je Matica srpska nastavila njegovo izdavanje do završetka svih šest tomova.<ref name="IHJJ">{{Cite web |url=https://ihjj.hr/iz-povijesti/rjecnik-hrvatskosrpskoga-knjizevnog-jezika-adok/58/ |title=Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika (adok) |website=[[Institut za hrvatski jezik]] |access-date=11. 8. 2026. }}</ref> Uredništvo Matice srpske je predvodio lingvista [[Mihailo Stevanović]], dok je među urednicima Matice hrvatske bio [[Ljudevit Jonke]]. U zagrebačkom uredništvu su učestvovali i [[Mate Hraste]], [[Stjepan Musulin]], Pavle Rogić, [[Slavko Pavešić]] i Božidar Finka.<ref name=":1" /> == Koncepcija i sadržaj == Rečnik pripada tipu opštih opisnih rečnika književnog jezika. Njegovu osnovnu građu su činila značajna književna djela srpskih i hrvatskih pisaca, kao i djela crnogorskih i, u manjoj mjeri, muslimanskih autora iz Bosne i Hercegovine. Korišćeni su i školski udžbenici, stručni priručnici i novinska građa, pretežno iz razdoblja od sredine 19. do sredine 20. veka.<ref name="Ham" /> Rečnički članci sadrže gramatičke podatke, definicije značenja, stilske i upotrebne oznake, frazeološke izraze i primjere iz izvora. Kada je bilo moguće, uz značenja su navođeni primjeri iz djela hrvatskih i srpskih autora. Citati iz književnih djela su ostavljani u izvornom jezičkom obliku, bez prilagođavanja ekavskom ili ijekavskom izgovoru izdanja.<ref name="Ham" /><ref name=":1" /> Delo obuhvata približno 150.000 odrednica i predstavlja jedan od najobimnijih dovršenih opštih rečnika srpskohrvatskog književnog jezika. Za razliku od tezaurusnog ''[[Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika|Rečnika srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika]]'' [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]], šestotomni rečnik je usmeren prvenstveno na književni odnosno standardni jezik. == Izdanja == Nakon prvog izdanja objavljeno je fototipsko izdanje u Novom Sadu 1982. godine, pod uredništvom Miroslava Rankova.<ref name="KGZ" /> Drugo fototipsko izdanje Matice srpske je izašlo 1990. godine. U stručnoj literaturi rečnik se najčešće citira skraćenicama '''RMS''' ili '''Rečnik MS'''. Na osnovu iskustva stečenog tokom rada na šestotomnom rečniku Matica srpska je kasnije pripremila jednotomni ''[[Rečnik srpskoga jezika]]'', prvi put objavljen 2007. godine. == Prijem == Rečnik je postao jedan od osnovnih izvora za proučavanje leksike, semantike, frazeologije i tvorbe reči srpskohrvatskog jezika. Često se koristi kao kontrolni korpus u lingvističkim istraživanjima i kao izvor za utvrđivanje značenja i istorijske upotrebe reči. Istovremeno, njegovo objavljivanje je izazvalo brojne stručne i političke polemike. Deo hrvatskih lingvista je kritikovao izbor odrednica, kvalifikaciju pojedinih reči kao regionalnih te način predstavljanja odnosa između hrvatske i srpske jezičke varijante. Kritike su bile povezane sa širim sporovima o položaju hrvatskoga književnog jezika nakon objavljivanja [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]] 1967. godine.<ref name=":1" /> == Reference == {{Reference}} == Vanjske veze == * [https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?age=0&currentPage=1&mdid0=0&searchById=10&selectedId=42004209&sort=0&spid0=10&spv0=Stevanovi%C4%87%2C+Mihailo&vzid0=0&xm0=1 Bibliografski zapis fototipskog izdanja] u Katalogu Knjižnica grada Zagreba {{Normativna kontrola}} <!-- [[Kategorija:Srpskohrvatski jezik]] [[Kategorija:Rječnici]] [[Kategorija:Matica srpska]] [[Kategorija:Matica hrvatska]] [[Kategorija:Knjige iz 1967. godine]] --> sbgu635x3lw1jrh8a83cirkac25ekva 42689455 42689420 2026-09-13T17:35:43Z Aca 108187 42689455 wikitext text/x-wiki {{nacrt|godina=2026}} {{Infokutija knjiga | naziv = Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika | slika = | opis slike = | zemlja = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] | jezik = [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] | vrsta = opisni rečnik | tema = književni jezik | izdavač = {{plainlist| * [[Matica hrvatska]] <small>(prva dva toma)</small> * [[Matica srpska]] }} | datum_izdanja = 1967–1976. | medij_tip = štampano izdanje | stranica = 5.746 }} '''''Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika''''', poznat i kao '''šestotomni Rečnik Matice srpske''' ili '''Šestotomnik Matice srpske''', opisni je rečnik [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskoga književnog jezika]] objavljen u šest tomova od 1967. do 1976. godine. [[Matica srpska]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]] i [[Matica hrvatska]] u [[Zagreb|Zagrebu]] su objavile 1967. prva dva toma rečnika u odvojenim izdanjima. Zagrebačko izdanje, pod naslovom '''''Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika''''', prestalo je izlaziti nakon drugog toma, dok je Matica srpska nastavila novosadsko izdanje i dovršila ga u šest tomova.<ref>{{Cite journal |last=Petrović |first=Bernardina |date=2007-12-01 |title=Jonkeov doprinos hrvatskoj leksikografiji |url=https://hrcak.srce.hr/45972 |journal=Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika |publisher=Hrvatsko filološko društvo |volume=54 |issue=5 |pages=177–179 |issn=0021-6925 |quote=Tako su objavljena samo prva dva sveska (...), a Matica je srpska, ne mijenjajući koncepciju, rječnik tiskala u šest svezaka.}}</ref> Rečnik je nastao kao jedan od glavnih leksikografskih projekata pokrenutih nakon [[Novosadski dogovor|Novosadskog dogovora]] iz 1954. godine. Zamišljen je kao prikaz tadašnjeg zajedničkog književnog jezika, njegovih dveju standardnih varijanti i leksike zastupljene u književnosti, stručnoj literaturi, udžbenicima, priručnicima i štampi. Novosadsko izdanje je štampano ćirilicom i zasnovano na ekavskom izgovoru, dok je zagrebačko izdanje štampano latinicom i zasnovano na ijekavskom izgovoru.<ref name=":1">{{Cite journal |last=Štimac |first=Vlatka |date=2018-02-01 |title=Odraz Deklaracije u rječniku dviju Matica − novi pogled |url=https://hrcak.srce.hr/208531 |journal=Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika |publisher=Hrvatsko filološko društvo |volume=65 |issue=1 |pages=27 |issn=0021-6925}}</ref> Rečnik se smatra jednim od najvažnijih dostignuća jugoslovenske i srpskohrvatske leksikografije. Uz ''[[Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika]]'' Srpske akademije nauka i umetnosti i ''[[Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika]]'' Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, predstavlja jedan od glavnih istorijskih izvora za proučavanje leksike policentričnog srpskohrvatskog jezika. == Nastanak i izdavanje == Matica srpska i Matica hrvatska su dogovorile izradu zajedničkog rečnika 1954. godine. Odluka o njegovoj izradi je potvrđena petim zaključkom Novosadskog dogovora, kojim je bila predviđena i izrada zajedničkog pravopisa i terminologije.<ref name=":1" /> Rad na rečniku se odvijao paralelno s pripremom ''[[Pravopis srpskohrvatskoga književnog jezika|Pravopisa srpskohrvatskoga književnog jezika]]'', objavljenog 1960. godine.<ref name="Ham">{{Cite web |url=https://www.matica.hr/kolo/260/Hrvatski%20rje%C4%8Dnici/ |title=Hrvatski rječnici |website=[[Matica hrvatska]] |access-date=11. 8. 2026.}}</ref> Prva dva toma obaju izdanja su izašla 1967. godine. Treći tom novosadskog izdanja je objavljen 1969, četvrti 1971, peti 1973, a šesti 1976. godine.<ref name="KGZ">{{Cite web |url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?age=0&currentPage=1&mdid0=0&searchById=10&selectedId=42004209&sort=0&spid0=10&spv0=Stevanovi%C4%87%2C+Mihailo&vzid0=0&xm0=1 |title=Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika |website=Katalog Knjižnica grada Zagreba |access-date=11. 8. 2026.}}</ref> Zagrebačko izdanje je zaustavljeno nakon drugog toma, to jest nakon građe od slova A do K. Zbog toga je u hrvatskoj lingvističkoj literaturi rečnik poznat kao ''adok''. Nakon kritika pojedinih hrvatskih lingvista, Matica hrvatska je obustavila rad na rečniku, dok je Matica srpska nastavila njegovo izdavanje do završetka svih šest tomova.<ref name="IHJJ">{{Cite web |url=https://ihjj.hr/iz-povijesti/rjecnik-hrvatskosrpskoga-knjizevnog-jezika-adok/58/ |title=Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika (adok) |website=[[Institut za hrvatski jezik]] |access-date=11. 8. 2026. }}</ref> Uredništvo Matice srpske je predvodio lingvista [[Mihailo Stevanović]], dok je među urednicima Matice hrvatske bio [[Ljudevit Jonke]]. U zagrebačkom uredništvu su učestvovali i [[Mate Hraste]], [[Stjepan Musulin]], Pavle Rogić, [[Slavko Pavešić]] i Božidar Finka.<ref name=":1" /> == Koncepcija i sadržaj == Rečnik pripada tipu opštih opisnih rečnika književnog jezika. Njegovu osnovnu građu su činila značajna književna djela srpskih i hrvatskih pisaca, kao i dela crnogorskih i, u manjoj meri, muslimanskih autora iz Bosne i Hercegovine. Korišćeni su i školski udžbenici, stručni priručnici i novinska građa, pretežno iz razdoblja od sredine 19. do sredine 20. veka.<ref name="Ham" /> Rečničke odrednice sadrže gramatičke podatke, definicije značenja, stilske i upotrebne oznake, frazeološke izraze i primere iz izvora. Uz značenja su navođeni primeri iz dela hrvatskih i srpskih pisaca.<ref name="Ham" /> Citati iz književnih dela su ostavljani u izvornom obliku, bez prilagođavanja ekavskoj ili ijekavskoj verziji izdanja.<ref name=":1" /> Rečnik obuhvata približno 150.000 odrednica i predstavlja jedan od najobimnijih dovršenih opštih rečnika srpskohrvatskoga književnog jezika. Za razliku od tezaurusnog ''Rečnika srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika'' [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]], šestotomni rečnik je usmeren prvenstveno na književni odnosno standardni jezik. == Izdanja == Nakon prvog izdanja objavljeno je fototipsko izdanje u Novom Sadu 1982. godine, pod uredništvom Miroslava Rankova.<ref name="KGZ" /> Drugo fototipsko izdanje Matice srpske je izašlo 1990. godine. U stručnoj literaturi rečnik se najčešće citira skraćenicama '''RMS''' ili '''Rečnik MS'''. Na osnovu iskustva stečenog tokom rada na šestotomnom rečniku Matica srpska je kasnije pripremila jednotomni ''[[Rečnik srpskoga jezika]]'', prvi put objavljen 2007. godine. == Prijem == Rečnik je postao jedan od osnovnih izvora za proučavanje leksike, semantike, frazeologije i tvorbe reči srpskohrvatskog jezika. Često se koristi kao kontrolni korpus u lingvističkim istraživanjima i kao izvor za utvrđivanje značenja i istorijske upotrebe reči. Istovremeno, njegovo objavljivanje je izazvalo brojne stručne i političke polemike. Deo hrvatskih lingvista je kritikovao izbor odrednica, kvalifikaciju pojedinih reči kao regionalnih te način predstavljanja odnosa između hrvatske i srpske jezičke varijante. Kritike su bile povezane sa širim sporovima o položaju hrvatskoga književnog jezika nakon objavljivanja [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]] 1967. godine.<ref name=":1" /> == Reference == {{Reference}} == Vanjske veze == * [https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?age=0&currentPage=1&mdid0=0&searchById=10&selectedId=42004209&sort=0&spid0=10&spv0=Stevanovi%C4%87%2C+Mihailo&vzid0=0&xm0=1 Bibliografski zapis fototipskog izdanja] u Katalogu Knjižnica grada Zagreba {{Normativna kontrola}} <!-- [[Kategorija:Srpskohrvatski jezik]] [[Kategorija:Rječnici]] [[Kategorija:Matica srpska]] [[Kategorija:Matica hrvatska]] [[Kategorija:Knjige iz 1967. godine]] --> cprbjodpkegjtsn2edoh409wre5g5h2 42689456 42689455 2026-09-13T17:41:29Z Aca 108187 42689456 wikitext text/x-wiki {{nacrt|godina=2026}} {{Infokutija knjiga | naziv = Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika | slika = | opis slike = | zemlja = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] | jezik = [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] | vrsta = opisni rečnik | tema = književni jezik | izdavač = {{plainlist| * [[Matica hrvatska]] <small>(prva dva toma)</small> * [[Matica srpska]] }} | datum_izdanja = 1967–1976. | medij_tip = štampano izdanje | stranica = 5.746 }} '''''Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika''''', poznat i kao '''šestotomni Rečnik Matice srpske''' ili '''Šestotomnik Matice srpske''', opisni je rečnik [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskoga književnog jezika]] objavljen u šest tomova od 1967. do 1976. godine. [[Matica srpska]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]] i [[Matica hrvatska]] u [[Zagreb|Zagrebu]] su objavile 1967. prva dva toma rečnika u odvojenim izdanjima. Zagrebačko izdanje, pod naslovom '''''Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika''''', prestalo je izlaziti nakon drugog toma, dok je Matica srpska nastavila novosadsko izdanje i dovršila ga u šest tomova.<ref>{{Cite journal |last=Petrović |first=Bernardina |date=2007-12-01 |title=Jonkeov doprinos hrvatskoj leksikografiji |url=https://hrcak.srce.hr/45972 |journal=Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika |publisher=Hrvatsko filološko društvo |volume=54 |issue=5 |pages=177–179 |issn=0021-6925 |quote=Tako su objavljena samo prva dva sveska (...), a Matica je srpska, ne mijenjajući koncepciju, rječnik tiskala u šest svezaka.}}</ref> Rečnik je nastao kao jedan od glavnih leksikografskih projekata pokrenutih nakon [[Novosadski dogovor|Novosadskog dogovora]] iz 1954. godine. Zamišljen je kao prikaz tadašnjeg zajedničkog književnog jezika, njegovih dveju standardnih varijanti i leksike zastupljene u književnosti, stručnoj literaturi, udžbenicima, priručnicima i štampi. Novosadsko izdanje je štampano ćirilicom i zasnovano na ekavskom izgovoru, dok je zagrebačko izdanje štampano latinicom i zasnovano na ijekavskom izgovoru.<ref name=":1">{{Cite journal |last=Štimac |first=Vlatka |date=2018-02-01 |title=Odraz Deklaracije u rječniku dviju Matica − novi pogled |url=https://hrcak.srce.hr/208531 |journal=Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika |publisher=Hrvatsko filološko društvo |volume=65 |issue=1 |pages=27 |issn=0021-6925}}</ref> Rečnik se smatra jednim od najvažnijih dostignuća jugoslovenske i srpskohrvatske leksikografije. Uz ''[[Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika]]'' Srpske akademije nauka i umetnosti i ''[[Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika]]'' Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, predstavlja jedan od glavnih istorijskih izvora za proučavanje leksike policentričnog srpskohrvatskog jezika. == Nastanak i izdavanje == Matica srpska i Matica hrvatska su dogovorile izradu zajedničkog rečnika 1954. godine. Odluka o njegovoj izradi je potvrđena petim zaključkom Novosadskog dogovora, kojim je bila predviđena i izrada zajedničkog pravopisa i terminologije.<ref name=":1" /> Rad na rečniku se odvijao paralelno s pripremom ''[[Pravopis srpskohrvatskoga književnog jezika|Pravopisa srpskohrvatskoga književnog jezika]]'', objavljenog 1960. godine.<ref name="Ham">{{Cite web |url=https://www.matica.hr/kolo/260/Hrvatski%20rje%C4%8Dnici/ |title=Hrvatski rječnici |website=[[Matica hrvatska]] |access-date=11. 8. 2026.}}</ref> Prva dva toma obaju izdanja su izašla 1967. godine. Treći tom novosadskog izdanja je objavljen 1969, četvrti 1971, peti 1973, a šesti 1976. godine.<ref name="KGZ">{{Cite web |url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?age=0&currentPage=1&mdid0=0&searchById=10&selectedId=42004209&sort=0&spid0=10&spv0=Stevanovi%C4%87%2C+Mihailo&vzid0=0&xm0=1 |title=Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika |website=Katalog Knjižnica grada Zagreba |access-date=11. 8. 2026.}}</ref> Zagrebačko izdanje je zaustavljeno nakon drugog toma, to jest nakon građe od slova A do K. Zbog toga je u hrvatskoj lingvističkoj literaturi rečnik poznat kao ''adok''. Nakon kritika pojedinih hrvatskih lingvista, Matica hrvatska je obustavila rad na rečniku, dok je Matica srpska nastavila njegovo izdavanje do završetka svih šest tomova.<ref name="IHJJ">{{Cite web |url=https://ihjj.hr/iz-povijesti/rjecnik-hrvatskosrpskoga-knjizevnog-jezika-adok/58/ |title=Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika (adok) |website=[[Institut za hrvatski jezik]] |access-date=11. 8. 2026. }}</ref> Uredništvo Matice srpske je predvodio lingvista [[Mihailo Stevanović]], dok je među urednicima Matice hrvatske bio [[Ljudevit Jonke]]. U zagrebačkom uredništvu su učestvovali i [[Mate Hraste]], [[Stjepan Musulin]], Pavle Rogić, [[Slavko Pavešić]] i Božidar Finka.<ref name=":1" /> == Koncepcija i sadržaj == Rečnik pripada tipu opštih opisnih rečnika književnog jezika. Njegovu osnovnu građu su činila značajna književna djela srpskih i hrvatskih pisaca, kao i dela crnogorskih i, u manjoj meri, muslimanskih autora iz Bosne i Hercegovine. Korišćeni su i školski udžbenici, stručni priručnici i novinska građa, pretežno iz razdoblja od sredine 19. do sredine 20. veka.<ref name="Ham" /> Rečničke odrednice sadrže gramatičke podatke, definicije značenja, stilske i upotrebne oznake, frazeološke izraze i primere iz izvora. Uz značenja su navođeni primeri iz dela hrvatskih i srpskih pisaca.<ref name="Ham" /> Citati iz književnih dela su ostavljani u izvornom obliku, bez prilagođavanja ekavskoj ili ijekavskoj verziji izdanja.<ref name=":1" /> Rečnik obuhvata približno 150.000 odrednica i predstavlja jedan od najobimnijih dovršenih opštih rečnika srpskohrvatskoga književnog jezika. Za razliku od tezaurusnog ''Rečnika srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika'' [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]], šestotomni rečnik je usmeren prvenstveno na književni odnosno standardni jezik. == Izdanja == Nakon prvog izdanja objavljeno je fototipsko izdanje u Novom Sadu 1982. godine, pod uredništvom Miroslava Rankova.<ref name="KGZ" /> Drugo fototipsko izdanje Matice srpske je izašlo 1990. godine. U stručnoj literaturi rečnik se najčešće citira skraćenicama '''RMS''' ili '''Rečnik MS'''. Na osnovu iskustva stečenog tokom rada na šestotomnom rečniku Matica srpska je kasnije pripremila jednotomni ''[[Rečnik srpskoga jezika]]'', prvi put objavljen 2007. godine. == Prijem == Rečnik je postao jedan od glavnih izvora za proučavanje leksike, semantike, frazeologije i tvorbe reči srpskohrvatskog jezika. Često se koristi kao kontrolni korpus u lingvističkim istraživanjima i kao izvor za utvrđivanje značenja i istorijske upotrebe reči. Istovremeno, njegovo objavljivanje je izazvalo brojne stručne i političke polemike. Deo hrvatskih lingvista je kritikovao izbor odrednica, kvalifikaciju pojedinih reči kao regionalnih te način predstavljanja odnosa između hrvatske i srpske jezičke varijante. Kritike su bile povezane sa širim sporovima o položaju hrvatskoga književnog jezika nakon objavljivanja [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]] 1967. godine.<ref name=":1" /> == Reference == {{Reference}} == Vanjske veze == * [https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?age=0&currentPage=1&mdid0=0&searchById=10&selectedId=42004209&sort=0&spid0=10&spv0=Stevanovi%C4%87%2C+Mihailo&vzid0=0&xm0=1 Bibliografski zapis fototipskog izdanja] u Katalogu Knjižnica grada Zagreba {{Normativna kontrola}} <!-- [[Kategorija:Srpskohrvatski jezik]] [[Kategorija:Rječnici]] [[Kategorija:Matica srpska]] [[Kategorija:Matica hrvatska]] [[Kategorija:Knjige iz 1967. godine]] --> kvvibhmups31k5wl00cwlngeypxzbae 42689457 42689456 2026-09-13T17:44:34Z Aca 108187 /* Vanjske veze */ 42689457 wikitext text/x-wiki {{nacrt|godina=2026}} {{Infokutija knjiga | naziv = Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika | slika = | opis slike = | zemlja = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] | jezik = [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] | vrsta = opisni rečnik | tema = književni jezik | izdavač = {{plainlist| * [[Matica hrvatska]] <small>(prva dva toma)</small> * [[Matica srpska]] }} | datum_izdanja = 1967–1976. | medij_tip = štampano izdanje | stranica = 5.746 }} '''''Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika''''', poznat i kao '''šestotomni Rečnik Matice srpske''' ili '''Šestotomnik Matice srpske''', opisni je rečnik [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskoga književnog jezika]] objavljen u šest tomova od 1967. do 1976. godine. [[Matica srpska]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]] i [[Matica hrvatska]] u [[Zagreb|Zagrebu]] su objavile 1967. prva dva toma rečnika u odvojenim izdanjima. Zagrebačko izdanje, pod naslovom '''''Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika''''', prestalo je izlaziti nakon drugog toma, dok je Matica srpska nastavila novosadsko izdanje i dovršila ga u šest tomova.<ref>{{Cite journal |last=Petrović |first=Bernardina |date=2007-12-01 |title=Jonkeov doprinos hrvatskoj leksikografiji |url=https://hrcak.srce.hr/45972 |journal=Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika |publisher=Hrvatsko filološko društvo |volume=54 |issue=5 |pages=177–179 |issn=0021-6925 |quote=Tako su objavljena samo prva dva sveska (...), a Matica je srpska, ne mijenjajući koncepciju, rječnik tiskala u šest svezaka.}}</ref> Rečnik je nastao kao jedan od glavnih leksikografskih projekata pokrenutih nakon [[Novosadski dogovor|Novosadskog dogovora]] iz 1954. godine. Zamišljen je kao prikaz tadašnjeg zajedničkog književnog jezika, njegovih dveju standardnih varijanti i leksike zastupljene u književnosti, stručnoj literaturi, udžbenicima, priručnicima i štampi. Novosadsko izdanje je štampano ćirilicom i zasnovano na ekavskom izgovoru, dok je zagrebačko izdanje štampano latinicom i zasnovano na ijekavskom izgovoru.<ref name=":1">{{Cite journal |last=Štimac |first=Vlatka |date=2018-02-01 |title=Odraz Deklaracije u rječniku dviju Matica − novi pogled |url=https://hrcak.srce.hr/208531 |journal=Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika |publisher=Hrvatsko filološko društvo |volume=65 |issue=1 |pages=27 |issn=0021-6925}}</ref> Rečnik se smatra jednim od najvažnijih dostignuća jugoslovenske i srpskohrvatske leksikografije. Uz ''[[Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika]]'' Srpske akademije nauka i umetnosti i ''[[Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika]]'' Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, predstavlja jedan od glavnih istorijskih izvora za proučavanje leksike policentričnog srpskohrvatskog jezika. == Nastanak i izdavanje == Matica srpska i Matica hrvatska su dogovorile izradu zajedničkog rečnika 1954. godine. Odluka o njegovoj izradi je potvrđena petim zaključkom Novosadskog dogovora, kojim je bila predviđena i izrada zajedničkog pravopisa i terminologije.<ref name=":1" /> Rad na rečniku se odvijao paralelno s pripremom ''[[Pravopis srpskohrvatskoga književnog jezika|Pravopisa srpskohrvatskoga književnog jezika]]'', objavljenog 1960. godine.<ref name="Ham">{{Cite web |url=https://www.matica.hr/kolo/260/Hrvatski%20rje%C4%8Dnici/ |title=Hrvatski rječnici |website=[[Matica hrvatska]] |access-date=11. 8. 2026.}}</ref> Prva dva toma obaju izdanja su izašla 1967. godine. Treći tom novosadskog izdanja je objavljen 1969, četvrti 1971, peti 1973, a šesti 1976. godine.<ref name="KGZ">{{Cite web |url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?age=0&currentPage=1&mdid0=0&searchById=10&selectedId=42004209&sort=0&spid0=10&spv0=Stevanovi%C4%87%2C+Mihailo&vzid0=0&xm0=1 |title=Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika |website=Katalog Knjižnica grada Zagreba |access-date=11. 8. 2026.}}</ref> Zagrebačko izdanje je zaustavljeno nakon drugog toma, to jest nakon građe od slova A do K. Zbog toga je u hrvatskoj lingvističkoj literaturi rečnik poznat kao ''adok''. Nakon kritika pojedinih hrvatskih lingvista, Matica hrvatska je obustavila rad na rečniku, dok je Matica srpska nastavila njegovo izdavanje do završetka svih šest tomova.<ref name="IHJJ">{{Cite web |url=https://ihjj.hr/iz-povijesti/rjecnik-hrvatskosrpskoga-knjizevnog-jezika-adok/58/ |title=Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika (adok) |website=[[Institut za hrvatski jezik]] |access-date=11. 8. 2026. }}</ref> Uredništvo Matice srpske je predvodio lingvista [[Mihailo Stevanović]], dok je među urednicima Matice hrvatske bio [[Ljudevit Jonke]]. U zagrebačkom uredništvu su učestvovali i [[Mate Hraste]], [[Stjepan Musulin]], Pavle Rogić, [[Slavko Pavešić]] i Božidar Finka.<ref name=":1" /> == Koncepcija i sadržaj == Rečnik pripada tipu opštih opisnih rečnika književnog jezika. Njegovu osnovnu građu su činila značajna književna djela srpskih i hrvatskih pisaca, kao i dela crnogorskih i, u manjoj meri, muslimanskih autora iz Bosne i Hercegovine. Korišćeni su i školski udžbenici, stručni priručnici i novinska građa, pretežno iz razdoblja od sredine 19. do sredine 20. veka.<ref name="Ham" /> Rečničke odrednice sadrže gramatičke podatke, definicije značenja, stilske i upotrebne oznake, frazeološke izraze i primere iz izvora. Uz značenja su navođeni primeri iz dela hrvatskih i srpskih pisaca.<ref name="Ham" /> Citati iz književnih dela su ostavljani u izvornom obliku, bez prilagođavanja ekavskoj ili ijekavskoj verziji izdanja.<ref name=":1" /> Rečnik obuhvata približno 150.000 odrednica i predstavlja jedan od najobimnijih dovršenih opštih rečnika srpskohrvatskoga književnog jezika. Za razliku od tezaurusnog ''Rečnika srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika'' [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]], šestotomni rečnik je usmeren prvenstveno na književni odnosno standardni jezik. == Izdanja == Nakon prvog izdanja objavljeno je fototipsko izdanje u Novom Sadu 1982. godine, pod uredništvom Miroslava Rankova.<ref name="KGZ" /> Drugo fototipsko izdanje Matice srpske je izašlo 1990. godine. U stručnoj literaturi rečnik se najčešće citira skraćenicama '''RMS''' ili '''Rečnik MS'''. Na osnovu iskustva stečenog tokom rada na šestotomnom rečniku Matica srpska je kasnije pripremila jednotomni ''[[Rečnik srpskoga jezika]]'', prvi put objavljen 2007. godine. == Prijem == Rečnik je postao jedan od glavnih izvora za proučavanje leksike, semantike, frazeologije i tvorbe reči srpskohrvatskog jezika. Često se koristi kao kontrolni korpus u lingvističkim istraživanjima i kao izvor za utvrđivanje značenja i istorijske upotrebe reči. Istovremeno, njegovo objavljivanje je izazvalo brojne stručne i političke polemike. Deo hrvatskih lingvista je kritikovao izbor odrednica, kvalifikaciju pojedinih reči kao regionalnih te način predstavljanja odnosa između hrvatske i srpske jezičke varijante. Kritike su bile povezane sa širim sporovima o položaju hrvatskoga književnog jezika nakon objavljivanja [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]] 1967. godine.<ref name=":1" /> == Reference == {{Reference}} == Vanjske veze == * [https://srpskirecnik.com/ Речник српскохрватскога књижевног језика] – digitalizovano izdanje rečnika <!-- [[Kategorija:Srpskohrvatski jezik]] [[Kategorija:Rječnici]] [[Kategorija:Matica srpska]] [[Kategorija:Matica hrvatska]] [[Kategorija:Knjige iz 1967. godine]] --> 1l0t2gsnhn5nfgzbol6q1qkmpesa1s3 42689460 42689457 2026-09-13T17:51:08Z Aca 108187 /* Prijem */ 42689460 wikitext text/x-wiki {{nacrt|godina=2026}} {{Infokutija knjiga | naziv = Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika | slika = | opis slike = | zemlja = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] | jezik = [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] | vrsta = opisni rečnik | tema = književni jezik | izdavač = {{plainlist| * [[Matica hrvatska]] <small>(prva dva toma)</small> * [[Matica srpska]] }} | datum_izdanja = 1967–1976. | medij_tip = štampano izdanje | stranica = 5.746 }} '''''Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika''''', poznat i kao '''šestotomni Rečnik Matice srpske''' ili '''Šestotomnik Matice srpske''', opisni je rečnik [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskoga književnog jezika]] objavljen u šest tomova od 1967. do 1976. godine. [[Matica srpska]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]] i [[Matica hrvatska]] u [[Zagreb|Zagrebu]] su objavile 1967. prva dva toma rečnika u odvojenim izdanjima. Zagrebačko izdanje, pod naslovom '''''Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika''''', prestalo je izlaziti nakon drugog toma, dok je Matica srpska nastavila novosadsko izdanje i dovršila ga u šest tomova.<ref>{{Cite journal |last=Petrović |first=Bernardina |date=2007-12-01 |title=Jonkeov doprinos hrvatskoj leksikografiji |url=https://hrcak.srce.hr/45972 |journal=Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika |publisher=Hrvatsko filološko društvo |volume=54 |issue=5 |pages=177–179 |issn=0021-6925 |quote=Tako su objavljena samo prva dva sveska (...), a Matica je srpska, ne mijenjajući koncepciju, rječnik tiskala u šest svezaka.}}</ref> Rečnik je nastao kao jedan od glavnih leksikografskih projekata pokrenutih nakon [[Novosadski dogovor|Novosadskog dogovora]] iz 1954. godine. Zamišljen je kao prikaz tadašnjeg zajedničkog književnog jezika, njegovih dveju standardnih varijanti i leksike zastupljene u književnosti, stručnoj literaturi, udžbenicima, priručnicima i štampi. Novosadsko izdanje je štampano ćirilicom i zasnovano na ekavskom izgovoru, dok je zagrebačko izdanje štampano latinicom i zasnovano na ijekavskom izgovoru.<ref name=":1">{{Cite journal |last=Štimac |first=Vlatka |date=2018-02-01 |title=Odraz Deklaracije u rječniku dviju Matica − novi pogled |url=https://hrcak.srce.hr/208531 |journal=Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika |publisher=Hrvatsko filološko društvo |volume=65 |issue=1 |pages=24–34 |issn=0021-6925}}</ref> Rečnik se smatra jednim od najvažnijih dostignuća jugoslovenske i srpskohrvatske leksikografije. Uz ''[[Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika]]'' Srpske akademije nauka i umetnosti i ''[[Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika]]'' Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, predstavlja jedan od glavnih istorijskih izvora za proučavanje leksike policentričnog srpskohrvatskog jezika. == Nastanak i izdavanje == Matica srpska i Matica hrvatska su dogovorile izradu zajedničkog rečnika 1954. godine. Odluka o njegovoj izradi je potvrđena petim zaključkom Novosadskog dogovora, kojim je bila predviđena i izrada zajedničkog pravopisa i terminologije.<ref name=":1" /> Rad na rečniku se odvijao paralelno s pripremom ''[[Pravopis srpskohrvatskoga književnog jezika|Pravopisa srpskohrvatskoga književnog jezika]]'', objavljenog 1960. godine.<ref name="Ham">{{Cite web |url=https://www.matica.hr/kolo/260/Hrvatski%20rje%C4%8Dnici/ |title=Hrvatski rječnici |website=[[Matica hrvatska]] |access-date=11. 8. 2026.}}</ref> Prva dva toma obaju izdanja su izašla 1967. godine. Treći tom novosadskog izdanja je objavljen 1969, četvrti 1971, peti 1973, a šesti 1976. godine.<ref name="KGZ">{{Cite web |url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?age=0&currentPage=1&mdid0=0&searchById=10&selectedId=42004209&sort=0&spid0=10&spv0=Stevanovi%C4%87%2C+Mihailo&vzid0=0&xm0=1 |title=Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika |website=Katalog Knjižnica grada Zagreba |access-date=11. 8. 2026.}}</ref> Zagrebačko izdanje je zaustavljeno nakon drugog toma, to jest nakon građe od slova A do K. Zbog toga je u hrvatskoj lingvističkoj literaturi rečnik poznat kao ''adok''. Nakon kritika pojedinih hrvatskih lingvista, Matica hrvatska je obustavila rad na rečniku, dok je Matica srpska nastavila njegovo izdavanje do završetka svih šest tomova.<ref name="IHJJ">{{Cite web |url=https://ihjj.hr/iz-povijesti/rjecnik-hrvatskosrpskoga-knjizevnog-jezika-adok/58/ |title=Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika (adok) |website=[[Institut za hrvatski jezik]] |access-date=11. 8. 2026. }}</ref> Uredništvo Matice srpske je predvodio lingvista [[Mihailo Stevanović]], dok je među urednicima Matice hrvatske bio [[Ljudevit Jonke]]. U zagrebačkom uredništvu su učestvovali i [[Mate Hraste]], [[Stjepan Musulin]], Pavle Rogić, [[Slavko Pavešić]] i Božidar Finka.<ref name=":1" /> == Koncepcija i sadržaj == Rečnik pripada tipu opštih opisnih rečnika književnog jezika. Njegovu osnovnu građu su činila značajna književna djela srpskih i hrvatskih pisaca, kao i dela crnogorskih i, u manjoj meri, muslimanskih autora iz Bosne i Hercegovine. Korišćeni su i školski udžbenici, stručni priručnici i novinska građa, pretežno iz razdoblja od sredine 19. do sredine 20. veka.<ref name="Ham" /> Rečničke odrednice sadrže gramatičke podatke, definicije značenja, stilske i upotrebne oznake, frazeološke izraze i primere iz izvora. Uz značenja su navođeni primeri iz dela hrvatskih i srpskih pisaca.<ref name="Ham" /> Citati iz književnih dela su ostavljani u izvornom obliku, bez prilagođavanja ekavskoj ili ijekavskoj verziji izdanja.<ref name=":1" /> Rečnik obuhvata približno 150.000 odrednica i predstavlja jedan od najobimnijih dovršenih opštih rečnika srpskohrvatskoga književnog jezika. Za razliku od tezaurusnog ''Rečnika srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika'' [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]], šestotomni rečnik je usmeren prvenstveno na književni odnosno standardni jezik. == Izdanja == Nakon prvog izdanja objavljeno je fototipsko izdanje u Novom Sadu 1982. godine, pod uredništvom Miroslava Rankova.<ref name="KGZ" /> Drugo fototipsko izdanje Matice srpske je izašlo 1990. godine. U stručnoj literaturi rečnik se najčešće citira skraćenicama '''RMS''' ili '''Rečnik MS'''. Na osnovu iskustva stečenog tokom rada na šestotomnom rečniku Matica srpska je kasnije pripremila jednotomni ''[[Rečnik srpskoga jezika]]'', prvi put objavljen 2007. godine. == Prijem == Rečnik je postao jedan od glavnih izvora za proučavanje leksike, semantike, frazeologije i tvorbe reči srpskohrvatskog jezika. Često se koristi kao kontrolni korpus u lingvističkim istraživanjima i kao izvor za utvrđivanje značenja i istorijske upotrebe reči. Istovremeno, njegovo objavljivanje je izazvalo brojne stručne i političke polemike. Deo hrvatskih lingvista je kritikovao izbor odrednica, kvalifikaciju pojedinih reči kao regionalnih te način predstavljanja odnosa između hrvatske i srpske standardne varijante. Kritike su bile povezane sa širim sporovima o položaju hrvatskoga književnog jezika nakon objavljivanja [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|''Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika'']] 1967. godine.<ref name=":1" /> == Reference == {{Reference}} == Vanjske veze == * [https://srpskirecnik.com/ Речник српскохрватскога књижевног језика] – digitalizovano izdanje rečnika <!-- [[Kategorija:Srpskohrvatski jezik]] [[Kategorija:Rječnici]] [[Kategorija:Matica srpska]] [[Kategorija:Matica hrvatska]] [[Kategorija:Knjige iz 1967. godine]] --> cjlo0g299ay8w2488ackdrtbz2xx3gt 42689461 42689460 2026-09-13T17:51:41Z Aca 108187 42689461 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga | naziv = Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika | slika = | opis slike = | zemlja = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] | jezik = [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] | vrsta = opisni rečnik | tema = književni jezik | izdavač = {{plainlist| * [[Matica hrvatska]] <small>(prva dva toma)</small> * [[Matica srpska]] }} | datum_izdanja = 1967–1976. | medij_tip = štampano izdanje | stranica = 5.746 }} '''''Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika''''', poznat i kao '''šestotomni Rečnik Matice srpske''' ili '''Šestotomnik Matice srpske''', opisni je rečnik [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskoga književnog jezika]] objavljen u šest tomova od 1967. do 1976. godine. [[Matica srpska]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]] i [[Matica hrvatska]] u [[Zagreb|Zagrebu]] su objavile 1967. prva dva toma rečnika u odvojenim izdanjima. Zagrebačko izdanje, pod naslovom '''''Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika''''', prestalo je izlaziti nakon drugog toma, dok je Matica srpska nastavila novosadsko izdanje i dovršila ga u šest tomova.<ref>{{Cite journal |last=Petrović |first=Bernardina |date=2007-12-01 |title=Jonkeov doprinos hrvatskoj leksikografiji |url=https://hrcak.srce.hr/45972 |journal=Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika |publisher=Hrvatsko filološko društvo |volume=54 |issue=5 |pages=177–179 |issn=0021-6925 |quote=Tako su objavljena samo prva dva sveska (...), a Matica je srpska, ne mijenjajući koncepciju, rječnik tiskala u šest svezaka.}}</ref> Rečnik je nastao kao jedan od glavnih leksikografskih projekata pokrenutih nakon [[Novosadski dogovor|Novosadskog dogovora]] iz 1954. godine. Zamišljen je kao prikaz tadašnjeg zajedničkog književnog jezika, njegovih dveju standardnih varijanti i leksike zastupljene u književnosti, stručnoj literaturi, udžbenicima, priručnicima i štampi. Novosadsko izdanje je štampano ćirilicom i zasnovano na ekavskom izgovoru, dok je zagrebačko izdanje štampano latinicom i zasnovano na ijekavskom izgovoru.<ref name=":1">{{Cite journal |last=Štimac |first=Vlatka |date=2018-02-01 |title=Odraz Deklaracije u rječniku dviju Matica − novi pogled |url=https://hrcak.srce.hr/208531 |journal=Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika |publisher=Hrvatsko filološko društvo |volume=65 |issue=1 |pages=24–34 |issn=0021-6925}}</ref> Rečnik se smatra jednim od najvažnijih dostignuća jugoslovenske i srpskohrvatske leksikografije. Uz ''[[Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika]]'' Srpske akademije nauka i umetnosti i ''[[Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika]]'' Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, predstavlja jedan od glavnih istorijskih izvora za proučavanje leksike policentričnog srpskohrvatskog jezika. == Nastanak i izdavanje == Matica srpska i Matica hrvatska su dogovorile izradu zajedničkog rečnika 1954. godine. Odluka o njegovoj izradi je potvrđena petim zaključkom Novosadskog dogovora, kojim je bila predviđena i izrada zajedničkog pravopisa i terminologije.<ref name=":1" /> Rad na rečniku se odvijao paralelno s pripremom ''[[Pravopis srpskohrvatskoga književnog jezika|Pravopisa srpskohrvatskoga književnog jezika]]'', objavljenog 1960. godine.<ref name="Ham">{{Cite web |url=https://www.matica.hr/kolo/260/Hrvatski%20rje%C4%8Dnici/ |title=Hrvatski rječnici |website=[[Matica hrvatska]] |access-date=11. 8. 2026.}}</ref> Prva dva toma obaju izdanja su izašla 1967. godine. Treći tom novosadskog izdanja je objavljen 1969, četvrti 1971, peti 1973, a šesti 1976. godine.<ref name="KGZ">{{Cite web |url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?age=0&currentPage=1&mdid0=0&searchById=10&selectedId=42004209&sort=0&spid0=10&spv0=Stevanovi%C4%87%2C+Mihailo&vzid0=0&xm0=1 |title=Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika |website=Katalog Knjižnica grada Zagreba |access-date=11. 8. 2026.}}</ref> Zagrebačko izdanje je zaustavljeno nakon drugog toma, to jest nakon građe od slova A do K. Zbog toga je u hrvatskoj lingvističkoj literaturi rečnik poznat kao ''adok''. Nakon kritika pojedinih hrvatskih lingvista, Matica hrvatska je obustavila rad na rečniku, dok je Matica srpska nastavila njegovo izdavanje do završetka svih šest tomova.<ref name="IHJJ">{{Cite web |url=https://ihjj.hr/iz-povijesti/rjecnik-hrvatskosrpskoga-knjizevnog-jezika-adok/58/ |title=Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika (adok) |website=[[Institut za hrvatski jezik]] |access-date=11. 8. 2026. }}</ref> Uredništvo Matice srpske je predvodio lingvista [[Mihailo Stevanović]], dok je među urednicima Matice hrvatske bio [[Ljudevit Jonke]]. U zagrebačkom uredništvu su učestvovali i [[Mate Hraste]], [[Stjepan Musulin]], Pavle Rogić, [[Slavko Pavešić]] i Božidar Finka.<ref name=":1" /> == Koncepcija i sadržaj == Rečnik pripada tipu opštih opisnih rečnika književnog jezika. Njegovu osnovnu građu su činila značajna književna djela srpskih i hrvatskih pisaca, kao i dela crnogorskih i, u manjoj meri, muslimanskih autora iz Bosne i Hercegovine. Korišćeni su i školski udžbenici, stručni priručnici i novinska građa, pretežno iz razdoblja od sredine 19. do sredine 20. veka.<ref name="Ham" /> Rečničke odrednice sadrže gramatičke podatke, definicije značenja, stilske i upotrebne oznake, frazeološke izraze i primere iz izvora. Uz značenja su navođeni primeri iz dela hrvatskih i srpskih pisaca.<ref name="Ham" /> Citati iz književnih dela su ostavljani u izvornom obliku, bez prilagođavanja ekavskoj ili ijekavskoj verziji izdanja.<ref name=":1" /> Rečnik obuhvata približno 150.000 odrednica i predstavlja jedan od najobimnijih dovršenih opštih rečnika srpskohrvatskoga književnog jezika. Za razliku od tezaurusnog ''Rečnika srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika'' [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]], šestotomni rečnik je usmeren prvenstveno na književni odnosno standardni jezik. == Izdanja == Nakon prvog izdanja objavljeno je fototipsko izdanje u Novom Sadu 1982. godine, pod uredništvom Miroslava Rankova.<ref name="KGZ" /> Drugo fototipsko izdanje Matice srpske je izašlo 1990. godine. U stručnoj literaturi rečnik se najčešće citira skraćenicama '''RMS''' ili '''Rečnik MS'''. Na osnovu iskustva stečenog tokom rada na šestotomnom rečniku Matica srpska je kasnije pripremila jednotomni ''[[Rečnik srpskoga jezika]]'', prvi put objavljen 2007. godine. == Prijem == Rečnik je postao jedan od glavnih izvora za proučavanje leksike, semantike, frazeologije i tvorbe reči srpskohrvatskog jezika. Često se koristi kao kontrolni korpus u lingvističkim istraživanjima i kao izvor za utvrđivanje značenja i istorijske upotrebe reči. Istovremeno, njegovo objavljivanje je izazvalo brojne stručne i političke polemike. Deo hrvatskih lingvista je kritikovao izbor odrednica, kvalifikaciju pojedinih reči kao regionalnih te način predstavljanja odnosa između hrvatske i srpske standardne varijante. Kritike su bile povezane sa širim sporovima o položaju hrvatskoga književnog jezika nakon objavljivanja [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|''Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika'']] 1967. godine.<ref name=":1" /> == Reference == {{Reference}} == Vanjske veze == * [https://srpskirecnik.com/ Речник српскохрватскога књижевног језика] – digitalizovano izdanje rečnika [[Kategorija:Srpskohrvatski jezik]] [[Kategorija:Rječnici]] [[Kategorija:Matica srpska]] [[Kategorija:Matica hrvatska]] [[Kategorija:Knjige iz 1967. godine]] 0ibm2v85ctubsn0n23e3kk7xixcpjpz 42689462 42689461 2026-09-13T17:51:53Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[Nacrt:Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika]] na [[Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika]] 42689461 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga | naziv = Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika | slika = | opis slike = | zemlja = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] | jezik = [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] | vrsta = opisni rečnik | tema = književni jezik | izdavač = {{plainlist| * [[Matica hrvatska]] <small>(prva dva toma)</small> * [[Matica srpska]] }} | datum_izdanja = 1967–1976. | medij_tip = štampano izdanje | stranica = 5.746 }} '''''Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika''''', poznat i kao '''šestotomni Rečnik Matice srpske''' ili '''Šestotomnik Matice srpske''', opisni je rečnik [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskoga književnog jezika]] objavljen u šest tomova od 1967. do 1976. godine. [[Matica srpska]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]] i [[Matica hrvatska]] u [[Zagreb|Zagrebu]] su objavile 1967. prva dva toma rečnika u odvojenim izdanjima. Zagrebačko izdanje, pod naslovom '''''Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika''''', prestalo je izlaziti nakon drugog toma, dok je Matica srpska nastavila novosadsko izdanje i dovršila ga u šest tomova.<ref>{{Cite journal |last=Petrović |first=Bernardina |date=2007-12-01 |title=Jonkeov doprinos hrvatskoj leksikografiji |url=https://hrcak.srce.hr/45972 |journal=Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika |publisher=Hrvatsko filološko društvo |volume=54 |issue=5 |pages=177–179 |issn=0021-6925 |quote=Tako su objavljena samo prva dva sveska (...), a Matica je srpska, ne mijenjajući koncepciju, rječnik tiskala u šest svezaka.}}</ref> Rečnik je nastao kao jedan od glavnih leksikografskih projekata pokrenutih nakon [[Novosadski dogovor|Novosadskog dogovora]] iz 1954. godine. Zamišljen je kao prikaz tadašnjeg zajedničkog književnog jezika, njegovih dveju standardnih varijanti i leksike zastupljene u književnosti, stručnoj literaturi, udžbenicima, priručnicima i štampi. Novosadsko izdanje je štampano ćirilicom i zasnovano na ekavskom izgovoru, dok je zagrebačko izdanje štampano latinicom i zasnovano na ijekavskom izgovoru.<ref name=":1">{{Cite journal |last=Štimac |first=Vlatka |date=2018-02-01 |title=Odraz Deklaracije u rječniku dviju Matica − novi pogled |url=https://hrcak.srce.hr/208531 |journal=Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika |publisher=Hrvatsko filološko društvo |volume=65 |issue=1 |pages=24–34 |issn=0021-6925}}</ref> Rečnik se smatra jednim od najvažnijih dostignuća jugoslovenske i srpskohrvatske leksikografije. Uz ''[[Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika]]'' Srpske akademije nauka i umetnosti i ''[[Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika]]'' Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, predstavlja jedan od glavnih istorijskih izvora za proučavanje leksike policentričnog srpskohrvatskog jezika. == Nastanak i izdavanje == Matica srpska i Matica hrvatska su dogovorile izradu zajedničkog rečnika 1954. godine. Odluka o njegovoj izradi je potvrđena petim zaključkom Novosadskog dogovora, kojim je bila predviđena i izrada zajedničkog pravopisa i terminologije.<ref name=":1" /> Rad na rečniku se odvijao paralelno s pripremom ''[[Pravopis srpskohrvatskoga književnog jezika|Pravopisa srpskohrvatskoga književnog jezika]]'', objavljenog 1960. godine.<ref name="Ham">{{Cite web |url=https://www.matica.hr/kolo/260/Hrvatski%20rje%C4%8Dnici/ |title=Hrvatski rječnici |website=[[Matica hrvatska]] |access-date=11. 8. 2026.}}</ref> Prva dva toma obaju izdanja su izašla 1967. godine. Treći tom novosadskog izdanja je objavljen 1969, četvrti 1971, peti 1973, a šesti 1976. godine.<ref name="KGZ">{{Cite web |url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?age=0&currentPage=1&mdid0=0&searchById=10&selectedId=42004209&sort=0&spid0=10&spv0=Stevanovi%C4%87%2C+Mihailo&vzid0=0&xm0=1 |title=Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika |website=Katalog Knjižnica grada Zagreba |access-date=11. 8. 2026.}}</ref> Zagrebačko izdanje je zaustavljeno nakon drugog toma, to jest nakon građe od slova A do K. Zbog toga je u hrvatskoj lingvističkoj literaturi rečnik poznat kao ''adok''. Nakon kritika pojedinih hrvatskih lingvista, Matica hrvatska je obustavila rad na rečniku, dok je Matica srpska nastavila njegovo izdavanje do završetka svih šest tomova.<ref name="IHJJ">{{Cite web |url=https://ihjj.hr/iz-povijesti/rjecnik-hrvatskosrpskoga-knjizevnog-jezika-adok/58/ |title=Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika (adok) |website=[[Institut za hrvatski jezik]] |access-date=11. 8. 2026. }}</ref> Uredništvo Matice srpske je predvodio lingvista [[Mihailo Stevanović]], dok je među urednicima Matice hrvatske bio [[Ljudevit Jonke]]. U zagrebačkom uredništvu su učestvovali i [[Mate Hraste]], [[Stjepan Musulin]], Pavle Rogić, [[Slavko Pavešić]] i Božidar Finka.<ref name=":1" /> == Koncepcija i sadržaj == Rečnik pripada tipu opštih opisnih rečnika književnog jezika. Njegovu osnovnu građu su činila značajna književna djela srpskih i hrvatskih pisaca, kao i dela crnogorskih i, u manjoj meri, muslimanskih autora iz Bosne i Hercegovine. Korišćeni su i školski udžbenici, stručni priručnici i novinska građa, pretežno iz razdoblja od sredine 19. do sredine 20. veka.<ref name="Ham" /> Rečničke odrednice sadrže gramatičke podatke, definicije značenja, stilske i upotrebne oznake, frazeološke izraze i primere iz izvora. Uz značenja su navođeni primeri iz dela hrvatskih i srpskih pisaca.<ref name="Ham" /> Citati iz književnih dela su ostavljani u izvornom obliku, bez prilagođavanja ekavskoj ili ijekavskoj verziji izdanja.<ref name=":1" /> Rečnik obuhvata približno 150.000 odrednica i predstavlja jedan od najobimnijih dovršenih opštih rečnika srpskohrvatskoga književnog jezika. Za razliku od tezaurusnog ''Rečnika srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika'' [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]], šestotomni rečnik je usmeren prvenstveno na književni odnosno standardni jezik. == Izdanja == Nakon prvog izdanja objavljeno je fototipsko izdanje u Novom Sadu 1982. godine, pod uredništvom Miroslava Rankova.<ref name="KGZ" /> Drugo fototipsko izdanje Matice srpske je izašlo 1990. godine. U stručnoj literaturi rečnik se najčešće citira skraćenicama '''RMS''' ili '''Rečnik MS'''. Na osnovu iskustva stečenog tokom rada na šestotomnom rečniku Matica srpska je kasnije pripremila jednotomni ''[[Rečnik srpskoga jezika]]'', prvi put objavljen 2007. godine. == Prijem == Rečnik je postao jedan od glavnih izvora za proučavanje leksike, semantike, frazeologije i tvorbe reči srpskohrvatskog jezika. Često se koristi kao kontrolni korpus u lingvističkim istraživanjima i kao izvor za utvrđivanje značenja i istorijske upotrebe reči. Istovremeno, njegovo objavljivanje je izazvalo brojne stručne i političke polemike. Deo hrvatskih lingvista je kritikovao izbor odrednica, kvalifikaciju pojedinih reči kao regionalnih te način predstavljanja odnosa između hrvatske i srpske standardne varijante. Kritike su bile povezane sa širim sporovima o položaju hrvatskoga književnog jezika nakon objavljivanja [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|''Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika'']] 1967. godine.<ref name=":1" /> == Reference == {{Reference}} == Vanjske veze == * [https://srpskirecnik.com/ Речник српскохрватскога књижевног језика] – digitalizovano izdanje rečnika [[Kategorija:Srpskohrvatski jezik]] [[Kategorija:Rječnici]] [[Kategorija:Matica srpska]] [[Kategorija:Matica hrvatska]] [[Kategorija:Knjige iz 1967. godine]] 0ibm2v85ctubsn0n23e3kk7xixcpjpz 42689465 42689462 2026-09-13T17:52:36Z Aca 108187 /* Vanjske veze */ 42689465 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga | naziv = Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika | slika = | opis slike = | zemlja = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] | jezik = [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] | vrsta = opisni rečnik | tema = književni jezik | izdavač = {{plainlist| * [[Matica hrvatska]] <small>(prva dva toma)</small> * [[Matica srpska]] }} | datum_izdanja = 1967–1976. | medij_tip = štampano izdanje | stranica = 5.746 }} '''''Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika''''', poznat i kao '''šestotomni Rečnik Matice srpske''' ili '''Šestotomnik Matice srpske''', opisni je rečnik [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskoga književnog jezika]] objavljen u šest tomova od 1967. do 1976. godine. [[Matica srpska]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]] i [[Matica hrvatska]] u [[Zagreb|Zagrebu]] su objavile 1967. prva dva toma rečnika u odvojenim izdanjima. Zagrebačko izdanje, pod naslovom '''''Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika''''', prestalo je izlaziti nakon drugog toma, dok je Matica srpska nastavila novosadsko izdanje i dovršila ga u šest tomova.<ref>{{Cite journal |last=Petrović |first=Bernardina |date=2007-12-01 |title=Jonkeov doprinos hrvatskoj leksikografiji |url=https://hrcak.srce.hr/45972 |journal=Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika |publisher=Hrvatsko filološko društvo |volume=54 |issue=5 |pages=177–179 |issn=0021-6925 |quote=Tako su objavljena samo prva dva sveska (...), a Matica je srpska, ne mijenjajući koncepciju, rječnik tiskala u šest svezaka.}}</ref> Rečnik je nastao kao jedan od glavnih leksikografskih projekata pokrenutih nakon [[Novosadski dogovor|Novosadskog dogovora]] iz 1954. godine. Zamišljen je kao prikaz tadašnjeg zajedničkog književnog jezika, njegovih dveju standardnih varijanti i leksike zastupljene u književnosti, stručnoj literaturi, udžbenicima, priručnicima i štampi. Novosadsko izdanje je štampano ćirilicom i zasnovano na ekavskom izgovoru, dok je zagrebačko izdanje štampano latinicom i zasnovano na ijekavskom izgovoru.<ref name=":1">{{Cite journal |last=Štimac |first=Vlatka |date=2018-02-01 |title=Odraz Deklaracije u rječniku dviju Matica − novi pogled |url=https://hrcak.srce.hr/208531 |journal=Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika |publisher=Hrvatsko filološko društvo |volume=65 |issue=1 |pages=24–34 |issn=0021-6925}}</ref> Rečnik se smatra jednim od najvažnijih dostignuća jugoslovenske i srpskohrvatske leksikografije. Uz ''[[Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika]]'' Srpske akademije nauka i umetnosti i ''[[Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika]]'' Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, predstavlja jedan od glavnih istorijskih izvora za proučavanje leksike policentričnog srpskohrvatskog jezika. == Nastanak i izdavanje == Matica srpska i Matica hrvatska su dogovorile izradu zajedničkog rečnika 1954. godine. Odluka o njegovoj izradi je potvrđena petim zaključkom Novosadskog dogovora, kojim je bila predviđena i izrada zajedničkog pravopisa i terminologije.<ref name=":1" /> Rad na rečniku se odvijao paralelno s pripremom ''[[Pravopis srpskohrvatskoga književnog jezika|Pravopisa srpskohrvatskoga književnog jezika]]'', objavljenog 1960. godine.<ref name="Ham">{{Cite web |url=https://www.matica.hr/kolo/260/Hrvatski%20rje%C4%8Dnici/ |title=Hrvatski rječnici |website=[[Matica hrvatska]] |access-date=11. 8. 2026.}}</ref> Prva dva toma obaju izdanja su izašla 1967. godine. Treći tom novosadskog izdanja je objavljen 1969, četvrti 1971, peti 1973, a šesti 1976. godine.<ref name="KGZ">{{Cite web |url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?age=0&currentPage=1&mdid0=0&searchById=10&selectedId=42004209&sort=0&spid0=10&spv0=Stevanovi%C4%87%2C+Mihailo&vzid0=0&xm0=1 |title=Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika |website=Katalog Knjižnica grada Zagreba |access-date=11. 8. 2026.}}</ref> Zagrebačko izdanje je zaustavljeno nakon drugog toma, to jest nakon građe od slova A do K. Zbog toga je u hrvatskoj lingvističkoj literaturi rečnik poznat kao ''adok''. Nakon kritika pojedinih hrvatskih lingvista, Matica hrvatska je obustavila rad na rečniku, dok je Matica srpska nastavila njegovo izdavanje do završetka svih šest tomova.<ref name="IHJJ">{{Cite web |url=https://ihjj.hr/iz-povijesti/rjecnik-hrvatskosrpskoga-knjizevnog-jezika-adok/58/ |title=Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika (adok) |website=[[Institut za hrvatski jezik]] |access-date=11. 8. 2026. }}</ref> Uredništvo Matice srpske je predvodio lingvista [[Mihailo Stevanović]], dok je među urednicima Matice hrvatske bio [[Ljudevit Jonke]]. U zagrebačkom uredništvu su učestvovali i [[Mate Hraste]], [[Stjepan Musulin]], Pavle Rogić, [[Slavko Pavešić]] i Božidar Finka.<ref name=":1" /> == Koncepcija i sadržaj == Rečnik pripada tipu opštih opisnih rečnika književnog jezika. Njegovu osnovnu građu su činila značajna književna djela srpskih i hrvatskih pisaca, kao i dela crnogorskih i, u manjoj meri, muslimanskih autora iz Bosne i Hercegovine. Korišćeni su i školski udžbenici, stručni priručnici i novinska građa, pretežno iz razdoblja od sredine 19. do sredine 20. veka.<ref name="Ham" /> Rečničke odrednice sadrže gramatičke podatke, definicije značenja, stilske i upotrebne oznake, frazeološke izraze i primere iz izvora. Uz značenja su navođeni primeri iz dela hrvatskih i srpskih pisaca.<ref name="Ham" /> Citati iz književnih dela su ostavljani u izvornom obliku, bez prilagođavanja ekavskoj ili ijekavskoj verziji izdanja.<ref name=":1" /> Rečnik obuhvata približno 150.000 odrednica i predstavlja jedan od najobimnijih dovršenih opštih rečnika srpskohrvatskoga književnog jezika. Za razliku od tezaurusnog ''Rečnika srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika'' [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]], šestotomni rečnik je usmeren prvenstveno na književni odnosno standardni jezik. == Izdanja == Nakon prvog izdanja objavljeno je fototipsko izdanje u Novom Sadu 1982. godine, pod uredništvom Miroslava Rankova.<ref name="KGZ" /> Drugo fototipsko izdanje Matice srpske je izašlo 1990. godine. U stručnoj literaturi rečnik se najčešće citira skraćenicama '''RMS''' ili '''Rečnik MS'''. Na osnovu iskustva stečenog tokom rada na šestotomnom rečniku Matica srpska je kasnije pripremila jednotomni ''[[Rečnik srpskoga jezika]]'', prvi put objavljen 2007. godine. == Prijem == Rečnik je postao jedan od glavnih izvora za proučavanje leksike, semantike, frazeologije i tvorbe reči srpskohrvatskog jezika. Često se koristi kao kontrolni korpus u lingvističkim istraživanjima i kao izvor za utvrđivanje značenja i istorijske upotrebe reči. Istovremeno, njegovo objavljivanje je izazvalo brojne stručne i političke polemike. Deo hrvatskih lingvista je kritikovao izbor odrednica, kvalifikaciju pojedinih reči kao regionalnih te način predstavljanja odnosa između hrvatske i srpske standardne varijante. Kritike su bile povezane sa širim sporovima o položaju hrvatskoga književnog jezika nakon objavljivanja [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|''Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika'']] 1967. godine.<ref name=":1" /> == Reference == {{Reference}} == Vanjske veze == * [https://srpskirecnik.com/ Речник српскохрватскога књижевног језика] – digitalizovano izdanje rečnika [[Kategorija:Srpskohrvatski jezik]] [[Kategorija:Rječnici]] [[Kategorija:Matica srpska]] [[Kategorija:Matica hrvatska]] [[Kategorija:Knjige 1967.]] is65buwk82lldie6of6zo09w6d0e2ri 42689466 42689465 2026-09-13T17:53:02Z Aca 108187 /* Vanjske veze */ 42689466 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga | naziv = Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika | slika = | opis slike = | zemlja = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] | jezik = [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] | vrsta = opisni rečnik | tema = književni jezik | izdavač = {{plainlist| * [[Matica hrvatska]] <small>(prva dva toma)</small> * [[Matica srpska]] }} | datum_izdanja = 1967–1976. | medij_tip = štampano izdanje | stranica = 5.746 }} '''''Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika''''', poznat i kao '''šestotomni Rečnik Matice srpske''' ili '''Šestotomnik Matice srpske''', opisni je rečnik [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskoga književnog jezika]] objavljen u šest tomova od 1967. do 1976. godine. [[Matica srpska]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]] i [[Matica hrvatska]] u [[Zagreb|Zagrebu]] su objavile 1967. prva dva toma rečnika u odvojenim izdanjima. Zagrebačko izdanje, pod naslovom '''''Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika''''', prestalo je izlaziti nakon drugog toma, dok je Matica srpska nastavila novosadsko izdanje i dovršila ga u šest tomova.<ref>{{Cite journal |last=Petrović |first=Bernardina |date=2007-12-01 |title=Jonkeov doprinos hrvatskoj leksikografiji |url=https://hrcak.srce.hr/45972 |journal=Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika |publisher=Hrvatsko filološko društvo |volume=54 |issue=5 |pages=177–179 |issn=0021-6925 |quote=Tako su objavljena samo prva dva sveska (...), a Matica je srpska, ne mijenjajući koncepciju, rječnik tiskala u šest svezaka.}}</ref> Rečnik je nastao kao jedan od glavnih leksikografskih projekata pokrenutih nakon [[Novosadski dogovor|Novosadskog dogovora]] iz 1954. godine. Zamišljen je kao prikaz tadašnjeg zajedničkog književnog jezika, njegovih dveju standardnih varijanti i leksike zastupljene u književnosti, stručnoj literaturi, udžbenicima, priručnicima i štampi. Novosadsko izdanje je štampano ćirilicom i zasnovano na ekavskom izgovoru, dok je zagrebačko izdanje štampano latinicom i zasnovano na ijekavskom izgovoru.<ref name=":1">{{Cite journal |last=Štimac |first=Vlatka |date=2018-02-01 |title=Odraz Deklaracije u rječniku dviju Matica − novi pogled |url=https://hrcak.srce.hr/208531 |journal=Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika |publisher=Hrvatsko filološko društvo |volume=65 |issue=1 |pages=24–34 |issn=0021-6925}}</ref> Rečnik se smatra jednim od najvažnijih dostignuća jugoslovenske i srpskohrvatske leksikografije. Uz ''[[Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika]]'' Srpske akademije nauka i umetnosti i ''[[Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika]]'' Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, predstavlja jedan od glavnih istorijskih izvora za proučavanje leksike policentričnog srpskohrvatskog jezika. == Nastanak i izdavanje == Matica srpska i Matica hrvatska su dogovorile izradu zajedničkog rečnika 1954. godine. Odluka o njegovoj izradi je potvrđena petim zaključkom Novosadskog dogovora, kojim je bila predviđena i izrada zajedničkog pravopisa i terminologije.<ref name=":1" /> Rad na rečniku se odvijao paralelno s pripremom ''[[Pravopis srpskohrvatskoga književnog jezika|Pravopisa srpskohrvatskoga književnog jezika]]'', objavljenog 1960. godine.<ref name="Ham">{{Cite web |url=https://www.matica.hr/kolo/260/Hrvatski%20rje%C4%8Dnici/ |title=Hrvatski rječnici |website=[[Matica hrvatska]] |access-date=11. 8. 2026.}}</ref> Prva dva toma obaju izdanja su izašla 1967. godine. Treći tom novosadskog izdanja je objavljen 1969, četvrti 1971, peti 1973, a šesti 1976. godine.<ref name="KGZ">{{Cite web |url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?age=0&currentPage=1&mdid0=0&searchById=10&selectedId=42004209&sort=0&spid0=10&spv0=Stevanovi%C4%87%2C+Mihailo&vzid0=0&xm0=1 |title=Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika |website=Katalog Knjižnica grada Zagreba |access-date=11. 8. 2026.}}</ref> Zagrebačko izdanje je zaustavljeno nakon drugog toma, to jest nakon građe od slova A do K. Zbog toga je u hrvatskoj lingvističkoj literaturi rečnik poznat kao ''adok''. Nakon kritika pojedinih hrvatskih lingvista, Matica hrvatska je obustavila rad na rečniku, dok je Matica srpska nastavila njegovo izdavanje do završetka svih šest tomova.<ref name="IHJJ">{{Cite web |url=https://ihjj.hr/iz-povijesti/rjecnik-hrvatskosrpskoga-knjizevnog-jezika-adok/58/ |title=Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika (adok) |website=[[Institut za hrvatski jezik]] |access-date=11. 8. 2026. }}</ref> Uredništvo Matice srpske je predvodio lingvista [[Mihailo Stevanović]], dok je među urednicima Matice hrvatske bio [[Ljudevit Jonke]]. U zagrebačkom uredništvu su učestvovali i [[Mate Hraste]], [[Stjepan Musulin]], Pavle Rogić, [[Slavko Pavešić]] i Božidar Finka.<ref name=":1" /> == Koncepcija i sadržaj == Rečnik pripada tipu opštih opisnih rečnika književnog jezika. Njegovu osnovnu građu su činila značajna književna djela srpskih i hrvatskih pisaca, kao i dela crnogorskih i, u manjoj meri, muslimanskih autora iz Bosne i Hercegovine. Korišćeni su i školski udžbenici, stručni priručnici i novinska građa, pretežno iz razdoblja od sredine 19. do sredine 20. veka.<ref name="Ham" /> Rečničke odrednice sadrže gramatičke podatke, definicije značenja, stilske i upotrebne oznake, frazeološke izraze i primere iz izvora. Uz značenja su navođeni primeri iz dela hrvatskih i srpskih pisaca.<ref name="Ham" /> Citati iz književnih dela su ostavljani u izvornom obliku, bez prilagođavanja ekavskoj ili ijekavskoj verziji izdanja.<ref name=":1" /> Rečnik obuhvata približno 150.000 odrednica i predstavlja jedan od najobimnijih dovršenih opštih rečnika srpskohrvatskoga književnog jezika. Za razliku od tezaurusnog ''Rečnika srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika'' [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]], šestotomni rečnik je usmeren prvenstveno na književni odnosno standardni jezik. == Izdanja == Nakon prvog izdanja objavljeno je fototipsko izdanje u Novom Sadu 1982. godine, pod uredništvom Miroslava Rankova.<ref name="KGZ" /> Drugo fototipsko izdanje Matice srpske je izašlo 1990. godine. U stručnoj literaturi rečnik se najčešće citira skraćenicama '''RMS''' ili '''Rečnik MS'''. Na osnovu iskustva stečenog tokom rada na šestotomnom rečniku Matica srpska je kasnije pripremila jednotomni ''[[Rečnik srpskoga jezika]]'', prvi put objavljen 2007. godine. == Prijem == Rečnik je postao jedan od glavnih izvora za proučavanje leksike, semantike, frazeologije i tvorbe reči srpskohrvatskog jezika. Često se koristi kao kontrolni korpus u lingvističkim istraživanjima i kao izvor za utvrđivanje značenja i istorijske upotrebe reči. Istovremeno, njegovo objavljivanje je izazvalo brojne stručne i političke polemike. Deo hrvatskih lingvista je kritikovao izbor odrednica, kvalifikaciju pojedinih reči kao regionalnih te način predstavljanja odnosa između hrvatske i srpske standardne varijante. Kritike su bile povezane sa širim sporovima o položaju hrvatskoga književnog jezika nakon objavljivanja [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|''Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika'']] 1967. godine.<ref name=":1" /> == Reference == {{Reference}} == Vanjske veze == * [https://srpskirecnik.com/ Речник српскохрватскога књижевног језика] – digitalizovano izdanje rečnika [[Kategorija:Rječnici srpskohrvatskog jezika]] [[Kategorija:Rječnici]] [[Kategorija:Matica srpska]] [[Kategorija:Matica hrvatska]] [[Kategorija:Knjige 1967.]] 57gv5jw4y0qp1lrxe2j798v3w3crqqt 42689467 42689466 2026-09-13T17:53:08Z Aca 108187 /* Vanjske veze */ 42689467 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga | naziv = Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika | slika = | opis slike = | zemlja = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] | jezik = [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] | vrsta = opisni rečnik | tema = književni jezik | izdavač = {{plainlist| * [[Matica hrvatska]] <small>(prva dva toma)</small> * [[Matica srpska]] }} | datum_izdanja = 1967–1976. | medij_tip = štampano izdanje | stranica = 5.746 }} '''''Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika''''', poznat i kao '''šestotomni Rečnik Matice srpske''' ili '''Šestotomnik Matice srpske''', opisni je rečnik [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskoga književnog jezika]] objavljen u šest tomova od 1967. do 1976. godine. [[Matica srpska]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]] i [[Matica hrvatska]] u [[Zagreb|Zagrebu]] su objavile 1967. prva dva toma rečnika u odvojenim izdanjima. Zagrebačko izdanje, pod naslovom '''''Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika''''', prestalo je izlaziti nakon drugog toma, dok je Matica srpska nastavila novosadsko izdanje i dovršila ga u šest tomova.<ref>{{Cite journal |last=Petrović |first=Bernardina |date=2007-12-01 |title=Jonkeov doprinos hrvatskoj leksikografiji |url=https://hrcak.srce.hr/45972 |journal=Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika |publisher=Hrvatsko filološko društvo |volume=54 |issue=5 |pages=177–179 |issn=0021-6925 |quote=Tako su objavljena samo prva dva sveska (...), a Matica je srpska, ne mijenjajući koncepciju, rječnik tiskala u šest svezaka.}}</ref> Rečnik je nastao kao jedan od glavnih leksikografskih projekata pokrenutih nakon [[Novosadski dogovor|Novosadskog dogovora]] iz 1954. godine. Zamišljen je kao prikaz tadašnjeg zajedničkog književnog jezika, njegovih dveju standardnih varijanti i leksike zastupljene u književnosti, stručnoj literaturi, udžbenicima, priručnicima i štampi. Novosadsko izdanje je štampano ćirilicom i zasnovano na ekavskom izgovoru, dok je zagrebačko izdanje štampano latinicom i zasnovano na ijekavskom izgovoru.<ref name=":1">{{Cite journal |last=Štimac |first=Vlatka |date=2018-02-01 |title=Odraz Deklaracije u rječniku dviju Matica − novi pogled |url=https://hrcak.srce.hr/208531 |journal=Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika |publisher=Hrvatsko filološko društvo |volume=65 |issue=1 |pages=24–34 |issn=0021-6925}}</ref> Rečnik se smatra jednim od najvažnijih dostignuća jugoslovenske i srpskohrvatske leksikografije. Uz ''[[Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika]]'' Srpske akademije nauka i umetnosti i ''[[Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika]]'' Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, predstavlja jedan od glavnih istorijskih izvora za proučavanje leksike policentričnog srpskohrvatskog jezika. == Nastanak i izdavanje == Matica srpska i Matica hrvatska su dogovorile izradu zajedničkog rečnika 1954. godine. Odluka o njegovoj izradi je potvrđena petim zaključkom Novosadskog dogovora, kojim je bila predviđena i izrada zajedničkog pravopisa i terminologije.<ref name=":1" /> Rad na rečniku se odvijao paralelno s pripremom ''[[Pravopis srpskohrvatskoga književnog jezika|Pravopisa srpskohrvatskoga književnog jezika]]'', objavljenog 1960. godine.<ref name="Ham">{{Cite web |url=https://www.matica.hr/kolo/260/Hrvatski%20rje%C4%8Dnici/ |title=Hrvatski rječnici |website=[[Matica hrvatska]] |access-date=11. 8. 2026.}}</ref> Prva dva toma obaju izdanja su izašla 1967. godine. Treći tom novosadskog izdanja je objavljen 1969, četvrti 1971, peti 1973, a šesti 1976. godine.<ref name="KGZ">{{Cite web |url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?age=0&currentPage=1&mdid0=0&searchById=10&selectedId=42004209&sort=0&spid0=10&spv0=Stevanovi%C4%87%2C+Mihailo&vzid0=0&xm0=1 |title=Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika |website=Katalog Knjižnica grada Zagreba |access-date=11. 8. 2026.}}</ref> Zagrebačko izdanje je zaustavljeno nakon drugog toma, to jest nakon građe od slova A do K. Zbog toga je u hrvatskoj lingvističkoj literaturi rečnik poznat kao ''adok''. Nakon kritika pojedinih hrvatskih lingvista, Matica hrvatska je obustavila rad na rečniku, dok je Matica srpska nastavila njegovo izdavanje do završetka svih šest tomova.<ref name="IHJJ">{{Cite web |url=https://ihjj.hr/iz-povijesti/rjecnik-hrvatskosrpskoga-knjizevnog-jezika-adok/58/ |title=Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika (adok) |website=[[Institut za hrvatski jezik]] |access-date=11. 8. 2026. }}</ref> Uredništvo Matice srpske je predvodio lingvista [[Mihailo Stevanović]], dok je među urednicima Matice hrvatske bio [[Ljudevit Jonke]]. U zagrebačkom uredništvu su učestvovali i [[Mate Hraste]], [[Stjepan Musulin]], Pavle Rogić, [[Slavko Pavešić]] i Božidar Finka.<ref name=":1" /> == Koncepcija i sadržaj == Rečnik pripada tipu opštih opisnih rečnika književnog jezika. Njegovu osnovnu građu su činila značajna književna djela srpskih i hrvatskih pisaca, kao i dela crnogorskih i, u manjoj meri, muslimanskih autora iz Bosne i Hercegovine. Korišćeni su i školski udžbenici, stručni priručnici i novinska građa, pretežno iz razdoblja od sredine 19. do sredine 20. veka.<ref name="Ham" /> Rečničke odrednice sadrže gramatičke podatke, definicije značenja, stilske i upotrebne oznake, frazeološke izraze i primere iz izvora. Uz značenja su navođeni primeri iz dela hrvatskih i srpskih pisaca.<ref name="Ham" /> Citati iz književnih dela su ostavljani u izvornom obliku, bez prilagođavanja ekavskoj ili ijekavskoj verziji izdanja.<ref name=":1" /> Rečnik obuhvata približno 150.000 odrednica i predstavlja jedan od najobimnijih dovršenih opštih rečnika srpskohrvatskoga književnog jezika. Za razliku od tezaurusnog ''Rečnika srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika'' [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]], šestotomni rečnik je usmeren prvenstveno na književni odnosno standardni jezik. == Izdanja == Nakon prvog izdanja objavljeno je fototipsko izdanje u Novom Sadu 1982. godine, pod uredništvom Miroslava Rankova.<ref name="KGZ" /> Drugo fototipsko izdanje Matice srpske je izašlo 1990. godine. U stručnoj literaturi rečnik se najčešće citira skraćenicama '''RMS''' ili '''Rečnik MS'''. Na osnovu iskustva stečenog tokom rada na šestotomnom rečniku Matica srpska je kasnije pripremila jednotomni ''[[Rečnik srpskoga jezika]]'', prvi put objavljen 2007. godine. == Prijem == Rečnik je postao jedan od glavnih izvora za proučavanje leksike, semantike, frazeologije i tvorbe reči srpskohrvatskog jezika. Često se koristi kao kontrolni korpus u lingvističkim istraživanjima i kao izvor za utvrđivanje značenja i istorijske upotrebe reči. Istovremeno, njegovo objavljivanje je izazvalo brojne stručne i političke polemike. Deo hrvatskih lingvista je kritikovao izbor odrednica, kvalifikaciju pojedinih reči kao regionalnih te način predstavljanja odnosa između hrvatske i srpske standardne varijante. Kritike su bile povezane sa širim sporovima o položaju hrvatskoga književnog jezika nakon objavljivanja [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|''Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika'']] 1967. godine.<ref name=":1" /> == Reference == {{Reference}} == Vanjske veze == * [https://srpskirecnik.com/ Речник српскохрватскога књижевног језика] – digitalizovano izdanje rečnika [[Kategorija:Rječnici srpskohrvatskog jezika]] [[Kategorija:Matica srpska]] [[Kategorija:Matica hrvatska]] [[Kategorija:Knjige 1967.]] sugbsm00xehcr6ggeu9rmqwba49gba0 42689468 42689467 2026-09-13T17:55:26Z Aca 108187 još jednom za proveriti 42689468 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Infokutija knjiga | naziv = Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika | slika = | opis slike = | zemlja = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] | jezik = [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] | vrsta = opisni rečnik | tema = književni jezik | izdavač = {{plainlist| * [[Matica hrvatska]] <small>(prva dva toma)</small> * [[Matica srpska]] }} | datum_izdanja = 1967–1976. | medij_tip = štampano izdanje | stranica = 5.746 }} '''''Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika''''', poznat i kao '''šestotomni Rečnik Matice srpske''' ili '''Šestotomnik Matice srpske''', opisni je rečnik [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskoga književnog jezika]] objavljen u šest tomova od 1967. do 1976. godine. [[Matica srpska]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]] i [[Matica hrvatska]] u [[Zagreb|Zagrebu]] su objavile 1967. prva dva toma rečnika u odvojenim izdanjima. Zagrebačko izdanje, pod naslovom '''''Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika''''', prestalo je izlaziti nakon drugog toma, dok je Matica srpska nastavila novosadsko izdanje i dovršila ga u šest tomova.<ref>{{Cite journal |last=Petrović |first=Bernardina |date=2007-12-01 |title=Jonkeov doprinos hrvatskoj leksikografiji |url=https://hrcak.srce.hr/45972 |journal=Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika |publisher=Hrvatsko filološko društvo |volume=54 |issue=5 |pages=177–179 |issn=0021-6925 |quote=Tako su objavljena samo prva dva sveska (...), a Matica je srpska, ne mijenjajući koncepciju, rječnik tiskala u šest svezaka.}}</ref> Rečnik je nastao kao jedan od glavnih leksikografskih projekata pokrenutih nakon [[Novosadski dogovor|Novosadskog dogovora]] iz 1954. godine. Zamišljen je kao prikaz tadašnjeg zajedničkog književnog jezika, njegovih dveju standardnih varijanti i leksike zastupljene u književnosti, stručnoj literaturi, udžbenicima, priručnicima i štampi. Novosadsko izdanje je štampano ćirilicom i zasnovano na ekavskom izgovoru, dok je zagrebačko izdanje štampano latinicom i zasnovano na ijekavskom izgovoru.<ref name=":1">{{Cite journal |last=Štimac |first=Vlatka |date=2018-02-01 |title=Odraz Deklaracije u rječniku dviju Matica − novi pogled |url=https://hrcak.srce.hr/208531 |journal=Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika |publisher=Hrvatsko filološko društvo |volume=65 |issue=1 |pages=24–34 |issn=0021-6925}}</ref> Rečnik se smatra jednim od najvažnijih dostignuća jugoslovenske i srpskohrvatske leksikografije. Uz ''[[Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika]]'' Srpske akademije nauka i umetnosti i ''[[Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika]]'' Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, predstavlja jedan od glavnih istorijskih izvora za proučavanje leksike policentričnog srpskohrvatskog jezika. == Nastanak i izdavanje == Matica srpska i Matica hrvatska su dogovorile izradu zajedničkog rečnika 1954. godine. Odluka o njegovoj izradi je potvrđena petim zaključkom Novosadskog dogovora, kojim je bila predviđena i izrada zajedničkog pravopisa i terminologije.<ref name=":1" /> Rad na rečniku se odvijao paralelno s pripremom ''[[Pravopis srpskohrvatskoga književnog jezika|Pravopisa srpskohrvatskoga književnog jezika]]'', objavljenog 1960. godine.<ref name="Ham">{{Cite web |url=https://www.matica.hr/kolo/260/Hrvatski%20rje%C4%8Dnici/ |title=Hrvatski rječnici |website=[[Matica hrvatska]] |access-date=11. 8. 2026.}}</ref> Prva dva toma obaju izdanja su izašla 1967. godine. Treći tom novosadskog izdanja je objavljen 1969, četvrti 1971, peti 1973, a šesti 1976. godine.<ref name="KGZ">{{Cite web |url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?age=0&currentPage=1&mdid0=0&searchById=10&selectedId=42004209&sort=0&spid0=10&spv0=Stevanovi%C4%87%2C+Mihailo&vzid0=0&xm0=1 |title=Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika |website=Katalog Knjižnica grada Zagreba |access-date=11. 8. 2026.}}</ref> Zagrebačko izdanje je zaustavljeno nakon drugog toma, to jest nakon građe od slova A do K. Zbog toga je u hrvatskoj lingvističkoj literaturi rečnik poznat kao ''adok''. Nakon kritika pojedinih hrvatskih lingvista, Matica hrvatska je obustavila rad na rečniku, dok je Matica srpska nastavila njegovo izdavanje do završetka svih šest tomova.<ref name="IHJJ">{{Cite web |url=https://ihjj.hr/iz-povijesti/rjecnik-hrvatskosrpskoga-knjizevnog-jezika-adok/58/ |title=Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika (adok) |website=[[Institut za hrvatski jezik]] |access-date=11. 8. 2026. }}</ref> Uredništvo Matice srpske je predvodio lingvista [[Mihailo Stevanović]], dok je među urednicima Matice hrvatske bio [[Ljudevit Jonke]]. U zagrebačkom uredništvu su učestvovali i [[Mate Hraste]], [[Stjepan Musulin]], Pavle Rogić, [[Slavko Pavešić]] i Božidar Finka.<ref name=":1" /> == Koncepcija i sadržaj == Rečnik pripada tipu opštih opisnih rečnika književnog jezika. Njegovu osnovnu građu su činila značajna književna djela srpskih i hrvatskih pisaca, kao i dela crnogorskih i, u manjoj meri, muslimanskih autora iz Bosne i Hercegovine. Korišćeni su i školski udžbenici, stručni priručnici i novinska građa, pretežno iz razdoblja od sredine 19. do sredine 20. veka.<ref name="Ham" /> Rečničke odrednice sadrže gramatičke podatke, definicije značenja, stilske i upotrebne oznake, frazeološke izraze i primere iz izvora. Uz značenja su navođeni primeri iz dela hrvatskih i srpskih pisaca.<ref name="Ham" /> Citati iz književnih dela su ostavljani u izvornom obliku, bez prilagođavanja ekavskoj ili ijekavskoj verziji izdanja.<ref name=":1" /> Rečnik obuhvata približno 150.000 odrednica i predstavlja jedan od najobimnijih dovršenih opštih rečnika srpskohrvatskoga književnog jezika. Za razliku od tezaurusnog ''Rečnika srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika'' [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]], šestotomni rečnik je usmeren prvenstveno na književni odnosno standardni jezik. == Izdanja == Nakon prvog izdanja objavljeno je fototipsko izdanje u Novom Sadu 1982. godine, pod uredništvom Miroslava Rankova.<ref name="KGZ" /> Drugo fototipsko izdanje Matice srpske je izašlo 1990. godine. U stručnoj literaturi rečnik se najčešće citira skraćenicama '''RMS''' ili '''Rečnik MS'''. Na osnovu iskustva stečenog tokom rada na šestotomnom rečniku Matica srpska je kasnije pripremila jednotomni ''[[Rečnik srpskoga jezika]]'', prvi put objavljen 2007. godine. == Prijem == Rečnik je postao jedan od glavnih izvora za proučavanje leksike, semantike, frazeologije i tvorbe reči srpskohrvatskog jezika. Često se koristi kao kontrolni korpus u lingvističkim istraživanjima i kao izvor za utvrđivanje značenja i istorijske upotrebe reči. Istovremeno, njegovo objavljivanje je izazvalo brojne stručne i političke polemike. Deo hrvatskih lingvista je kritikovao izbor odrednica, kvalifikaciju pojedinih reči kao regionalnih te način predstavljanja odnosa između hrvatske i srpske standardne varijante. Kritike su bile povezane sa širim sporovima o položaju hrvatskoga književnog jezika nakon objavljivanja [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|''Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika'']] 1967. godine.<ref name=":1" /> == Reference == {{Reference}} == Vanjske veze == * [https://srpskirecnik.com/ Речник српскохрватскога књижевног језика] – digitalizovano izdanje rečnika [[Kategorija:Rječnici srpskohrvatskog jezika]] [[Kategorija:Matica srpska]] [[Kategorija:Matica hrvatska]] [[Kategorija:Knjige 1967.]] ceionieq1j2giye56sf4lbcgxsc3rg0 42689473 42689468 2026-09-13T18:54:29Z Aca 108187 + 42689473 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga | naziv = Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika | slika = | opis slike = | zemlja = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] | jezik = [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] | vrsta = opisni rečnik | tema = književni jezik | izdavač = {{plainlist| * [[Matica hrvatska]] <small>(prva dva toma)</small> * [[Matica srpska]] }} | datum_izdanja = 1967–1976. | medij_tip = štampano izdanje | stranica = 5.746 }} '''''Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika''''', poznat i kao '''šestotomni Rečnik Matice srpske''' ili '''Šestotomnik Matice srpske''', opisni je rečnik [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskoga književnog jezika]] objavljen u šest tomova od 1967. do 1976. godine. [[Matica srpska]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]] i [[Matica hrvatska]] u [[Zagreb|Zagrebu]] su objavile 1967. prva dva toma rečnika u odvojenim izdanjima. Zagrebačko izdanje, pod naslovom '''''Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika''''', prestalo je izlaziti nakon drugog toma, dok je Matica srpska nastavila novosadsko izdanje i dovršila ga u šest tomova.<ref>{{Cite journal |last=Petrović |first=Bernardina |date=2007-12-01 |title=Jonkeov doprinos hrvatskoj leksikografiji |url=https://hrcak.srce.hr/45972 |journal=Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika |publisher=Hrvatsko filološko društvo |volume=54 |issue=5 |pages=177–179 |issn=0021-6925 |quote=Tako su objavljena samo prva dva sveska (...), a Matica je srpska, ne mijenjajući koncepciju, rječnik tiskala u šest svezaka.}}</ref> Rečnik je nastao kao jedan od glavnih leksikografskih projekata pokrenutih nakon [[Novosadski dogovor|Novosadskog dogovora]] iz 1954. godine. Zamišljen je kao prikaz tadašnjeg zajedničkog književnog jezika, njegovih dveju standardnih varijanti i leksike zastupljene u književnosti, stručnoj literaturi, udžbenicima, priručnicima i štampi. Novosadsko izdanje je štampano ćirilicom i zasnovano na ekavskom izgovoru, dok je zagrebačko izdanje štampano latinicom i zasnovano na ijekavskom izgovoru.<ref name=":1">{{Cite journal |last=Štimac |first=Vlatka |date=2018-02-01 |title=Odraz Deklaracije u rječniku dviju Matica − novi pogled |url=https://hrcak.srce.hr/208531 |journal=Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika |publisher=Hrvatsko filološko društvo |volume=65 |issue=1 |pages=24–34 |issn=0021-6925}}</ref> Rečnik se smatra jednim od najvažnijih dostignuća jugoslovenske i srpskohrvatske leksikografije. Uz ''[[Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika]]'' Srpske akademije nauka i umetnosti i ''[[Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika]]'' Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, predstavlja jedan od glavnih istorijskih izvora za proučavanje leksike policentričnog srpskohrvatskog jezika. == Nastanak i izdavanje == Matica srpska i Matica hrvatska su dogovorile izradu zajedničkog rečnika 1954. godine. Odluka o njegovoj izradi je potvrđena petim zaključkom Novosadskog dogovora, kojim je bila predviđena i izrada zajedničkog pravopisa i terminologije.<ref name=":1" /> Rad na rečniku se odvijao paralelno s pripremom ''[[Pravopis srpskohrvatskoga književnog jezika|Pravopisa srpskohrvatskoga književnog jezika]]'', objavljenog 1960. godine.<ref name="Ham">{{Cite web |url=https://www.matica.hr/kolo/260/Hrvatski%20rje%C4%8Dnici/ |title=Hrvatski rječnici |website=[[Matica hrvatska]] |access-date=11. 8. 2026.}}</ref> Prva dva toma obaju izdanja su izašla 1967. godine. Treći tom novosadskog izdanja je objavljen 1969, četvrti 1971, peti 1973, a šesti 1976. godine.<ref name="KGZ">{{Cite web |url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?age=0&currentPage=1&mdid0=0&searchById=10&selectedId=42004209&sort=0&spid0=10&spv0=Stevanovi%C4%87%2C+Mihailo&vzid0=0&xm0=1 |title=Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika |website=Katalog Knjižnica grada Zagreba |access-date=11. 8. 2026.}}</ref> Zagrebačko izdanje je zaustavljeno nakon drugog toma, to jest nakon građe od slova A do K. Zbog toga je u hrvatskoj lingvističkoj literaturi rečnik poznat kao ''adok''. Nakon kritika pojedinih hrvatskih lingvista, Matica hrvatska je obustavila rad na rečniku, dok je Matica srpska nastavila njegovo izdavanje do završetka svih šest tomova.<ref name="IHJJ">{{Cite web |url=https://ihjj.hr/iz-povijesti/rjecnik-hrvatskosrpskoga-knjizevnog-jezika-adok/58/ |title=Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika (adok) |website=[[Institut za hrvatski jezik]] |access-date=11. 8. 2026. }}</ref> Uredništvo Matice srpske je predvodio lingvista [[Mihailo Stevanović]], dok je među urednicima Matice hrvatske bio [[Ljudevit Jonke]]. U zagrebačkom uredništvu su učestvovali i [[Mate Hraste]], [[Stjepan Musulin]], Pavle Rogić, [[Slavko Pavešić]] i Božidar Finka.<ref name=":1" /> == Koncepcija i sadržaj == Rečnik pripada tipu opštih opisnih rečnika književnog jezika. Njegovu osnovnu građu su činila značajna književna dela srpskih i hrvatskih pisaca, kao i dela crnogorskih i, u manjoj meri, muslimanskih autora iz Bosne i Hercegovine. Korišćeni su i školski udžbenici, stručni priručnici i novinska građa, pretežno iz razdoblja od sredine 19. do sredine 20. veka.<ref name="Ham" /> Rečničke odrednice sadrže gramatičke podatke, definicije značenja, stilske i upotrebne oznake, frazeološke izraze i primere iz izvora. Uz značenja su navođeni primeri iz dela hrvatskih i srpskih pisaca.<ref name="Ham" /> Citati iz književnih dela su ostavljani u izvornom obliku, bez prilagođavanja ekavskoj ili ijekavskoj verziji izdanja.<ref name=":1" /> Rečnik obuhvata približno 150.000 odrednica i predstavlja jedan od najobimnijih dovršenih opštih rečnika srpskohrvatskoga književnog jezika. Za razliku od tezaurusnog ''Rečnika srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika'' [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]], šestotomni rečnik je usmeren prvenstveno na književni odnosno standardni jezik. == Izdanja == Nakon prvog izdanja objavljeno je fototipsko izdanje u Novom Sadu 1982. godine, pod uredništvom Miroslava Rankova.<ref name="KGZ" /> Drugo fototipsko izdanje Matice srpske je izašlo 1990. godine. U stručnoj literaturi rečnik se najčešće citira skraćenicama '''RMS''' ili '''Rečnik MS'''. Na osnovu iskustva stečenog tokom rada na šestotomnom rečniku Matica srpska je kasnije pripremila jednotomni ''[[Rečnik srpskoga jezika]]'', prvi put objavljen 2007. godine. == Prijem == Rečnik je postao jedan od glavnih izvora za proučavanje leksike, semantike, frazeologije i tvorbe reči srpskohrvatskog jezika. Često se koristi kao kontrolni korpus u lingvističkim istraživanjima i kao izvor za utvrđivanje značenja i istorijske upotrebe reči. Istovremeno, njegovo objavljivanje je izazvalo brojne stručne i političke polemike. Deo hrvatskih lingvista je kritikovao izbor odrednica, kvalifikaciju pojedinih reči kao regionalnih te način predstavljanja odnosa između hrvatske i srpske standardne varijante. Kritike su bile povezane sa širim sporovima o položaju hrvatskoga književnog jezika nakon objavljivanja [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|''Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika'']] 1967. godine.<ref name=":1" /> == Reference == {{Reference}} == Vanjske veze == * [https://srpskirecnik.com/ Речник српскохрватскога књижевног језика] – digitalizovano novosadsko izdanje rečnika [[Kategorija:Rječnici srpskohrvatskog jezika]] [[Kategorija:Matica srpska]] [[Kategorija:Matica hrvatska]] [[Kategorija:Knjige 1967.]] dwdlr74vksia10msbep139r9uklpqql 42689474 42689473 2026-09-13T18:57:26Z Aca 108187 /* Nastanak i izdavanje */ 42689474 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga | naziv = Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika | slika = | opis slike = | zemlja = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] | jezik = [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] | vrsta = opisni rečnik | tema = književni jezik | izdavač = {{plainlist| * [[Matica hrvatska]] <small>(prva dva toma)</small> * [[Matica srpska]] }} | datum_izdanja = 1967–1976. | medij_tip = štampano izdanje | stranica = 5.746 }} '''''Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika''''', poznat i kao '''šestotomni Rečnik Matice srpske''' ili '''Šestotomnik Matice srpske''', opisni je rečnik [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskoga književnog jezika]] objavljen u šest tomova od 1967. do 1976. godine. [[Matica srpska]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]] i [[Matica hrvatska]] u [[Zagreb|Zagrebu]] su objavile 1967. prva dva toma rečnika u odvojenim izdanjima. Zagrebačko izdanje, pod naslovom '''''Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika''''', prestalo je izlaziti nakon drugog toma, dok je Matica srpska nastavila novosadsko izdanje i dovršila ga u šest tomova.<ref>{{Cite journal |last=Petrović |first=Bernardina |date=2007-12-01 |title=Jonkeov doprinos hrvatskoj leksikografiji |url=https://hrcak.srce.hr/45972 |journal=Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika |publisher=Hrvatsko filološko društvo |volume=54 |issue=5 |pages=177–179 |issn=0021-6925 |quote=Tako su objavljena samo prva dva sveska (...), a Matica je srpska, ne mijenjajući koncepciju, rječnik tiskala u šest svezaka.}}</ref> Rečnik je nastao kao jedan od glavnih leksikografskih projekata pokrenutih nakon [[Novosadski dogovor|Novosadskog dogovora]] iz 1954. godine. Zamišljen je kao prikaz tadašnjeg zajedničkog književnog jezika, njegovih dveju standardnih varijanti i leksike zastupljene u književnosti, stručnoj literaturi, udžbenicima, priručnicima i štampi. Novosadsko izdanje je štampano ćirilicom i zasnovano na ekavskom izgovoru, dok je zagrebačko izdanje štampano latinicom i zasnovano na ijekavskom izgovoru.<ref name=":1">{{Cite journal |last=Štimac |first=Vlatka |date=2018-02-01 |title=Odraz Deklaracije u rječniku dviju Matica − novi pogled |url=https://hrcak.srce.hr/208531 |journal=Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika |publisher=Hrvatsko filološko društvo |volume=65 |issue=1 |pages=24–34 |issn=0021-6925}}</ref> Rečnik se smatra jednim od najvažnijih dostignuća jugoslovenske i srpskohrvatske leksikografije. Uz ''[[Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika]]'' Srpske akademije nauka i umetnosti i ''[[Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika]]'' Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, predstavlja jedan od glavnih istorijskih izvora za proučavanje leksike policentričnog srpskohrvatskog jezika. == Nastanak i izdavanje == Matica srpska i Matica hrvatska su dogovorile izradu zajedničkog rečnika 1954. godine. Odluka o njegovoj izradi je potvrđena petim zaključkom Novosadskog dogovora, kojim je bila predviđena i izrada zajedničkog pravopisa i terminologije.<ref name=":1" /> Rad na rečniku se odvijao paralelno s pripremom ''[[Pravopis srpskohrvatskoga književnog jezika|Pravopisa srpskohrvatskoga književnog jezika]]'', objavljenog 1960. godine.<ref name="Ham">{{Cite web |url=https://www.matica.hr/kolo/260/Hrvatski%20rje%C4%8Dnici/ |title=Hrvatski rječnici |website=[[Matica hrvatska]] |access-date=11. 8. 2026. |last=Gluhak |first=Alemko}}</ref> Prva dva toma obaju izdanja su izašla 1967. godine. Treći tom novosadskog izdanja je objavljen 1969, četvrti 1971, peti 1973, a šesti 1976. godine.<ref name="KGZ">{{Cite web |url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?age=0&currentPage=1&mdid0=0&searchById=10&selectedId=42004209&sort=0&spid0=10&spv0=Stevanovi%C4%87%2C+Mihailo&vzid0=0&xm0=1 |title=Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika |website=Katalog Knjižnica grada Zagreba |access-date=11. 8. 2026.}}</ref> Zagrebačko izdanje je zaustavljeno nakon drugog toma, to jest nakon građe od slova A do K. Zbog toga je u hrvatskoj lingvističkoj literaturi rečnik poznat kao ''adok''. Nakon kritika pojedinih hrvatskih lingvista, Matica hrvatska je obustavila rad na rečniku, dok je Matica srpska nastavila njegovo izdavanje do završetka svih šest tomova.<ref name="IHJJ">{{Cite web |url=https://ihjj.hr/iz-povijesti/rjecnik-hrvatskosrpskoga-knjizevnog-jezika-adok/58/ |title=Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika (adok) |website=[[Institut za hrvatski jezik]] |access-date=11. 8. 2026. }}</ref> Uredništvo Matice srpske je predvodio lingvista [[Mihailo Stevanović]], dok je među urednicima Matice hrvatske bio [[Ljudevit Jonke]]. U zagrebačkom uredništvu su učestvovali i [[Mate Hraste]], [[Stjepan Musulin]], Pavle Rogić, [[Slavko Pavešić]] i Božidar Finka.<ref name=":1" /> == Koncepcija i sadržaj == Rečnik pripada tipu opštih opisnih rečnika književnog jezika. Njegovu osnovnu građu su činila značajna književna dela srpskih i hrvatskih pisaca, kao i dela crnogorskih i, u manjoj meri, muslimanskih autora iz Bosne i Hercegovine. Korišćeni su i školski udžbenici, stručni priručnici i novinska građa, pretežno iz razdoblja od sredine 19. do sredine 20. veka.<ref name="Ham" /> Rečničke odrednice sadrže gramatičke podatke, definicije značenja, stilske i upotrebne oznake, frazeološke izraze i primere iz izvora. Uz značenja su navođeni primeri iz dela hrvatskih i srpskih pisaca.<ref name="Ham" /> Citati iz književnih dela su ostavljani u izvornom obliku, bez prilagođavanja ekavskoj ili ijekavskoj verziji izdanja.<ref name=":1" /> Rečnik obuhvata približno 150.000 odrednica i predstavlja jedan od najobimnijih dovršenih opštih rečnika srpskohrvatskoga književnog jezika. Za razliku od tezaurusnog ''Rečnika srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika'' [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]], šestotomni rečnik je usmeren prvenstveno na književni odnosno standardni jezik. == Izdanja == Nakon prvog izdanja objavljeno je fototipsko izdanje u Novom Sadu 1982. godine, pod uredništvom Miroslava Rankova.<ref name="KGZ" /> Drugo fototipsko izdanje Matice srpske je izašlo 1990. godine. U stručnoj literaturi rečnik se najčešće citira skraćenicama '''RMS''' ili '''Rečnik MS'''. Na osnovu iskustva stečenog tokom rada na šestotomnom rečniku Matica srpska je kasnije pripremila jednotomni ''[[Rečnik srpskoga jezika]]'', prvi put objavljen 2007. godine. == Prijem == Rečnik je postao jedan od glavnih izvora za proučavanje leksike, semantike, frazeologije i tvorbe reči srpskohrvatskog jezika. Često se koristi kao kontrolni korpus u lingvističkim istraživanjima i kao izvor za utvrđivanje značenja i istorijske upotrebe reči. Istovremeno, njegovo objavljivanje je izazvalo brojne stručne i političke polemike. Deo hrvatskih lingvista je kritikovao izbor odrednica, kvalifikaciju pojedinih reči kao regionalnih te način predstavljanja odnosa između hrvatske i srpske standardne varijante. Kritike su bile povezane sa širim sporovima o položaju hrvatskoga književnog jezika nakon objavljivanja [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|''Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika'']] 1967. godine.<ref name=":1" /> == Reference == {{Reference}} == Vanjske veze == * [https://srpskirecnik.com/ Речник српскохрватскога књижевног језика] – digitalizovano novosadsko izdanje rečnika [[Kategorija:Rječnici srpskohrvatskog jezika]] [[Kategorija:Matica srpska]] [[Kategorija:Matica hrvatska]] [[Kategorija:Knjige 1967.]] 9d0t549e44ib1qollbuksulwucq5b60 42689503 42689474 2026-09-13T19:28:42Z Aca 108187 nah 42689503 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga | naziv = Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika | slika = | opis slike = | zemlja = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] | jezik = [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] | vrsta = opisni rečnik | tema = književni jezik | izdavač = {{plainlist| * [[Matica hrvatska]] (prva dva toma) * [[Matica srpska]] }} | datum_izdanja = 1967–1976. | medij_tip = štampano izdanje | stranica = 5.746 }} '''''Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika''''', poznat i kao '''šestotomni Rečnik Matice srpske''' ili '''Šestotomnik Matice srpske''', opisni je rečnik [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskoga književnog jezika]] objavljen u šest tomova od 1967. do 1976. godine. [[Matica srpska]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]] i [[Matica hrvatska]] u [[Zagreb|Zagrebu]] su objavile 1967. prva dva toma rečnika u odvojenim izdanjima. Zagrebačko izdanje, pod naslovom '''''Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika''''', prestalo je izlaziti nakon drugog toma, dok je Matica srpska nastavila novosadsko izdanje i dovršila ga u šest tomova.<ref>{{Cite journal |last=Petrović |first=Bernardina |date=2007-12-01 |title=Jonkeov doprinos hrvatskoj leksikografiji |url=https://hrcak.srce.hr/45972 |journal=Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika |publisher=Hrvatsko filološko društvo |volume=54 |issue=5 |pages=177–179 |issn=0021-6925 |quote=Tako su objavljena samo prva dva sveska (...), a Matica je srpska, ne mijenjajući koncepciju, rječnik tiskala u šest svezaka.}}</ref> Rečnik je nastao kao jedan od glavnih leksikografskih projekata pokrenutih nakon [[Novosadski dogovor|Novosadskog dogovora]] iz 1954. godine. Zamišljen je kao prikaz tadašnjeg zajedničkog književnog jezika, njegovih dveju standardnih varijanti i leksike zastupljene u književnosti, stručnoj literaturi, udžbenicima, priručnicima i štampi. Novosadsko izdanje je štampano ćirilicom i zasnovano na ekavskom izgovoru, dok je zagrebačko izdanje štampano latinicom i zasnovano na ijekavskom izgovoru.<ref name=":1">{{Cite journal |last=Štimac |first=Vlatka |date=2018-02-01 |title=Odraz Deklaracije u rječniku dviju Matica − novi pogled |url=https://hrcak.srce.hr/208531 |journal=Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika |publisher=Hrvatsko filološko društvo |volume=65 |issue=1 |pages=24–34 |issn=0021-6925}}</ref> Rečnik se smatra jednim od najvažnijih dostignuća jugoslovenske i srpskohrvatske leksikografije. Uz ''[[Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika]]'' Srpske akademije nauka i umetnosti i ''[[Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika]]'' Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, predstavlja jedan od glavnih istorijskih izvora za proučavanje leksike policentričnog srpskohrvatskog jezika. == Nastanak i izdavanje == Matica srpska i Matica hrvatska su dogovorile izradu zajedničkog rečnika 1954. godine. Odluka o njegovoj izradi je potvrđena petim zaključkom Novosadskog dogovora, kojim je bila predviđena i izrada zajedničkog pravopisa i terminologije.<ref name=":1" /> Rad na rečniku se odvijao paralelno s pripremom ''[[Pravopis srpskohrvatskoga književnog jezika|Pravopisa srpskohrvatskoga književnog jezika]]'', objavljenog 1960. godine.<ref name="Ham">{{Cite web |url=https://www.matica.hr/kolo/260/Hrvatski%20rje%C4%8Dnici/ |title=Hrvatski rječnici |website=[[Matica hrvatska]] |access-date=11. 8. 2026. |last=Gluhak |first=Alemko}}</ref> Prva dva toma obaju izdanja su izašla 1967. godine. Treći tom novosadskog izdanja je objavljen 1969, četvrti 1971, peti 1973, a šesti 1976. godine.<ref name="KGZ">{{Cite web |url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?age=0&currentPage=1&mdid0=0&searchById=10&selectedId=42004209&sort=0&spid0=10&spv0=Stevanovi%C4%87%2C+Mihailo&vzid0=0&xm0=1 |title=Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika |website=Katalog Knjižnica grada Zagreba |access-date=11. 8. 2026.}}</ref> Zagrebačko izdanje je zaustavljeno nakon drugog toma, to jest nakon građe od slova A do K. Zbog toga je u hrvatskoj lingvističkoj literaturi rečnik poznat kao ''adok''. Nakon kritika pojedinih hrvatskih lingvista, Matica hrvatska je obustavila rad na rečniku, dok je Matica srpska nastavila njegovo izdavanje do završetka svih šest tomova.<ref name="IHJJ">{{Cite web |url=https://ihjj.hr/iz-povijesti/rjecnik-hrvatskosrpskoga-knjizevnog-jezika-adok/58/ |title=Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika (adok) |website=[[Institut za hrvatski jezik]] |access-date=11. 8. 2026. }}</ref> Uredništvo Matice srpske je predvodio lingvista [[Mihailo Stevanović]], dok je među urednicima Matice hrvatske bio [[Ljudevit Jonke]]. U zagrebačkom uredništvu su učestvovali i [[Mate Hraste]], [[Stjepan Musulin]], Pavle Rogić, [[Slavko Pavešić]] i Božidar Finka.<ref name=":1" /> == Koncepcija i sadržaj == Rečnik pripada tipu opštih opisnih rečnika književnog jezika. Njegovu osnovnu građu su činila značajna književna dela srpskih i hrvatskih pisaca, kao i dela crnogorskih i, u manjoj meri, muslimanskih autora iz Bosne i Hercegovine. Korišćeni su i školski udžbenici, stručni priručnici i novinska građa, pretežno iz razdoblja od sredine 19. do sredine 20. veka.<ref name="Ham" /> Rečničke odrednice sadrže gramatičke podatke, definicije značenja, stilske i upotrebne oznake, frazeološke izraze i primere iz izvora. Uz značenja su navođeni primeri iz dela hrvatskih i srpskih pisaca.<ref name="Ham" /> Citati iz književnih dela su ostavljani u izvornom obliku, bez prilagođavanja ekavskoj ili ijekavskoj verziji izdanja.<ref name=":1" /> Rečnik obuhvata približno 150.000 odrednica i predstavlja jedan od najobimnijih dovršenih opštih rečnika srpskohrvatskoga književnog jezika. Za razliku od tezaurusnog ''Rečnika srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika'' [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]], šestotomni rečnik je usmeren prvenstveno na književni odnosno standardni jezik. == Izdanja == Nakon prvog izdanja objavljeno je fototipsko izdanje u Novom Sadu 1982. godine, pod uredništvom Miroslava Rankova.<ref name="KGZ" /> Drugo fototipsko izdanje Matice srpske je izašlo 1990. godine. U stručnoj literaturi rečnik se najčešće citira skraćenicama '''RMS''' ili '''Rečnik MS'''. Na osnovu iskustva stečenog tokom rada na šestotomnom rečniku Matica srpska je kasnije pripremila jednotomni ''[[Rečnik srpskoga jezika]]'', prvi put objavljen 2007. godine. == Prijem == Rečnik je postao jedan od glavnih izvora za proučavanje leksike, semantike, frazeologije i tvorbe reči srpskohrvatskog jezika. Često se koristi kao kontrolni korpus u lingvističkim istraživanjima i kao izvor za utvrđivanje značenja i istorijske upotrebe reči. Istovremeno, njegovo objavljivanje je izazvalo brojne stručne i političke polemike. Deo hrvatskih lingvista je kritikovao izbor odrednica, kvalifikaciju pojedinih reči kao regionalnih te način predstavljanja odnosa između hrvatske i srpske standardne varijante. Kritike su bile povezane sa širim sporovima o položaju hrvatskoga književnog jezika nakon objavljivanja [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|''Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika'']] 1967. godine.<ref name=":1" /> == Reference == {{Reference}} == Vanjske veze == * [https://srpskirecnik.com/ Речник српскохрватскога књижевног језика] – digitalizovano novosadsko izdanje rečnika [[Kategorija:Rječnici srpskohrvatskog jezika]] [[Kategorija:Matica srpska]] [[Kategorija:Matica hrvatska]] [[Kategorija:Knjige 1967.]] foej52ptjx0d5eorgz899wj14xvb9xs 0 4724913 42689443 42680663 2026-09-13T17:27:11Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Panamá|Panamá]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42689443 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojni sukob | sukob = Pljačka Paname | dio = [[Anglo-španjolski rat (1654–1660)|Anglo-španjolskog rata]] | slika = Panama 1671 Morgan.jpg | opis_slike = Gravura koja prikazuje Morganovo uništavanje Paname (gore) i bitku na rijeci Mata Asnillos (dolje) | datum = [[16. prosinca]] [[1670.]] – [[5. ožujka]] [[1671.]] | mjesto = [[Karipsko more]] i [[Panamska prevlaka]] | teritorija = | rezultat = {{tree list}} *Engleska pobjeda **Okupacija otoka [[Santa Catalina (Kolumbija)|Santa Catalina]] **Osvajanje i naknadno uništenje [[San Lorenzo (Panama)|utvrde San Lorenzo]] **Pljačka i potpuno uništenje [[Ciudad de Panamá|Paname]] {{tree list/end}} | strana1 = {{flagicon|ŠPA|1506}} [[Španjolski Imperij|Španjolska]] | strana2 = {{nowrap|{{flagicon|ENG}} [[Kraljevina Engleska|Engleska]]<br>{{small|(francuski i nizozemski dobrovoljci)}}}} | strana3 = | komandant1 = {{nowrap|{{flagicon|Spain|1506}} [[Juan Pérez de Guzmán y Gonzaga|Juan Pérez de Guzmán]]<br>{{flagicon|Spain|1506}} [[Pedro de Lisardo]]{{KIA}}}} | komandant2 = {{flagicon|ENG}} [[Henry Morgan]]<br>{{flagicon|ENG}} [[Edward Collier (gusar)|Edward Collier]]<br>{{flagicon|ENG}} [[Joseph Bradley (bukanir)|Joseph Bradley]]{{KIA}}<br>{{flagicon|ENG}} [[Lawrence Prince]]<br>{{Flagicon|ENG}} [[John Morris (gusar)|John Morris]] | komandant3 = | snaga1 = {{tree list}} * '''Santa Catalina''' ** 190 vojnika{{sfn|Talty|2007|p=210}} * '''San Lorenzo''' ** 314 vojnika * '''Panamá''' ** 1,200 vojnika ** 400 konjanika ** 600 domorodaca ** 28 topova{{sfn|Lane|1999|p=120}} {{tree list/end}} ---- '''Ukupno:'''<br>3,000 vojnika | snaga2 = {{tree list}} * '''Santa Catalina''' ** 1,000 vojnika{{sfn|Pope|1978|pp=216–219}} * '''San Lorenzo''' ** 400 vojnika ** 4 broda{{sfn|Thomas|2014|p=111}} * '''Panamá''' ** 1,400 vojnika ** 36 brodova {{tree list/end}} ---- '''Ukupno:'''<br>1,800 vojnika i 36 brodova | snaga3 = | gubici1 = {{tree list}} * '''Santa Catalina''' ** potpuna kapitulacija * '''San Lorenzo''' ** svi ubijeni ili zarobljeni{{sfn|Talty|2007|pp=216-17}} * '''Panamá''' ** 400-600 ubijenih ili zarobljenih{{sfn|Marley|2010|p=175}}{{sfn|Lane|1999|p=120}} ** 600 ranjenih{{sfn|Forbes|1948|pp=1412–42}} {{tree list/end}} | gubici2 = {{tree list}} * '''Santa Catalina''' ** minimalni * '''San Lorenzo''' ** 30 ubijenih ** 160 ranjenih{{sfn|Latimer|2009|p=214}} * '''Panamá''' ** 15 ubijenih ** 85 ranjenih{{sfn|Earle|2007|p=208}} {{tree list/end}} | gubici3 = | napomene = }} '''Pljačka Paname''' ([[španjolski]]: ''Saqueo de Panamá''), na [[engleski|engleskom]] govornom području poznata i kao '''panamska ekspedicija Henryja Morgana''' ([[engleski]]: ''Henry Morgan's Panama expedition''), bila je vojna ekspedicija britanskih gusara kojom je zapovijedao [[wales|velški]] [[bukanir]] [[Henry Morgan]], a koja je za cilj imala napasti bogati španjolski grad [[Ciudad de Panamá|Panamu]] na [[Tihi ocean|pacifičkoj]] obali, a odvila se u sklopu posljednje faze [[Anglo-španjolski rat (1654–1660)|Anglo-španjolskog rata]], tijekom [[1670.]] i [[1671.]] godine. Ekspedicija je isplanirana i organizirana u travnju [[1670.]] godine, a devet mjeseci kasnije isplovila je s [[Tortuga|Tortuge]], nedaleko od [[Hispaniola|Hispaniole]]. Prva luka ticanja ekspedicije bila je na otoku [[Providencia (otok, Kolumbija)|Providencia]], koji su Morganovi gusari okupirali nakon manjeg sukoba sa Španjolcima. Nakon što je mali dio od 1,400 vojnika (među kojima su bili i francuski i nizozemski dobrovoljci) ostao na otoku, Morganove su trupe krenule prema [[Panamska prevlaka|Panamskoj prevlaci]], gdje se na ušću rijeke [[Chagres (rijeka)|Chagres]] nalazila [[San Lorenzo (Panama)|utvrda San Lorenzo]]. Utvrda je osvojena nakon krvavog napada, a Morgan i ostatak trupa stigli su tjedan dana kasnije. Morgan je utvrdu pretvorio u bazu operacija i komunikacije, odakle su njegove trupe dalje išle preko prevlake. Nakon gotovo tjedan dana hoda, tijekom kojih je dio ljudi umro od gladi, Morganovi su gusari uspjeli odbiti nekoliko španjolskih zasjeda i konačno doći ispred [[Ciudad de Panamá|Paname]]. Izvan samog grada, Morgan je odnio važnu pobjedu protiv Španjolaca '''na rijeci Mata Asnillos''',{{sfn|Marley|2010|p=271}} nakon čega su relativno lako upali u sam grad i osvojili ga. Uslijedilo je pustošenje današnje [[Panamá Viejo|stare Paname]] (danas [[UNESCO]]-v spomenik svjetske baštine), u sklopu kojeg je grad uništen, opljačkan i spaljen. Morganovi su gusari nastavili s uništavanjem cijelog okolnog područja, uključujući i nekoliko obližnjih otoka u [[Panamski zaljev|Panamskom zaljevu]]. Iako je plijen bio iznimno velik, zbog činjenice da je Morgan sa sobom poveo velik broj ljudi, individualni dobici bili su prilično niski. Nakon svega, trupe su se preko prevlake vratile natrag, pri čemu su sravnili utvrdu San Lorenzo sa zemljom. Po povratku na [[Jamajka|Jamajku]], Morganu je rečeno da su Španjolska i Engleska u srpnju [[1670.]] godine sklopile [[Madridski sporazum (1670)|mirovni sporazum]] kojim je rat okončan. Morgan je tvrdio da nije znao za sporazum, ali je svejedno uhapšen i vraćen natrag u Englesku. Tamo je, ipak, dočekan kao junak i oslobođen; kasnije je dobio vitešku titulu od [[Charles II, kralj Engleske|Charlesa II.]] i postao je guverner Jamajke. == Reference == {{reflist}} == Literatura == * {{cite book |last1=Allen |first1=H. R. |title=Buccaneer: Admiral Sir Henry Morgan |year=1976 |publisher=Arthur Baker |location=London |isbn=978-0-213-16569-7}} * {{cite book |last1=Breverton |first1=Terry |title=Admiral Sir Henry Morgan: The Greatest Buccaneer of them all |year=2005 |publisher=Glyndŵr Publishing |location=Pencader, Carmarthenshire |isbn=978-1-903529-17-1}} * {{cite book |last1=Cordingly |first1=David |author-link1=David Cordingly |title=Under the Black Flag: The Romance and Reality of Life Among the Pirates |year=2006 |orig-year=1996 |publisher=Random House |location=London |isbn=978-0-8129-7722-6 |url=https://archive.org/details/underblackflagro00cord_1}} * {{cite book |editor1-last=Davenport |editor1-first=Frances Gardiner |editor2-last=Paullin |editor2-first=Charles Oscar |title=European Treaties Bearing on the History of the United States and Its Dependencies: Issue 254 |date=2004 |publisher=The Lawbook Exchange, Ltd |isbn=9781584774228 |url=https://books.google.com/books?id=mDPF4ILESaUC&pg=RA1-PA31}} * {{cite book |last1=Delgado |first1=James P. |title=A Shipwrecked History from Antiquity to the Cold War |date=2019 |publisher=Oxford University Press |isbn=9780190888015}} * {{cite book |last=Earle |first=Peter |title=The Sack of Panamá: Captain Morgan and the Battle for the Caribbean |url=https://archive.org/stream/sackofpanamcap00earl#page/n0/mode/2up |year=2007 |publisher=Thomas Dunne Books |location=New York |isbn=978-0-312-36142-6}} * {{cite book |last1=Gerhard |first1=Peter |title=Pirates of the Pacific |date=1990 |publisher=University of Nebraska Press |isbn=9780803270305}} * {{cite book |last1=Gosse |first1=Phillip |title=The History of Piracy |year=2007 |orig-year=1932 |publisher=Dover Publications |location=Mineola, NY |isbn=978-0-486-46183-0}} * {{cite book |last1=Konstam |first1=Angus |title=Scourge of the Seas: Buccaneers, Pirates and Privateers |date=2008 |publisher=Osprey Publishing |isbn=9781844061136}} * {{cite book |last1=Lane |first1=Kris E. |title=Blood and Silver: A History of Piracy in the Caribbean and Central America |date=1999 |publisher=Signal Books |isbn=9781902669014}} * {{cite book |last1=Latimer |first1=Jon |author-link=Jon Latimer |title=Buccaneers of the Caribbean: How Piracy Forged an Empire |year=2009 |publisher=Harvard University Press |isbn=978-0-674-03403-7}} * {{cite book |last1=Little |first1=Benerson |title=The Buccaneer's Realm: Pirate Life on the Spanish Main, 1674–1688 |date=2007 |publisher=Potomac Books, Inc |isbn=9781612343617}} * {{cite book |last1=Marley |first1=David |title=Pirates of the Americas, Volume 1 |date=2010 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9781598842012}} * {{cite book |last1=Mirza |first1=Rocky M. |title=The Rise and Fall of the American Empire: A Re-Interpretation of History, Economics and Philosophy: 1492-2006 |date=2007 |publisher=Trafford Publishing |isbn=9781425113834}} * {{cite book |last1=Paxman |first1=Jeremy |author-link1=Jeremy Paxman |year=2011 |title=Empire |location=London |publisher=Viking |isbn=978-0-670-91957-4}} * {{cite book |last1=Pestana |first1=Carla Gardina |date=2017 |title=The English Conquest of Jamaica: Oliver Cromwell's Bid for Empire |url=https://books.google.com/books?id=S_9aDgAAQBAJ |publisher=Harvard University Press |isbn=9780674737310}} * {{cite book |last1=Petrovich |first1=Sandra Marie |date=2001 |title=Henry Morgan's Raid on Panama Geopolitics and Colonial Ramifications, 1669-1674 |location=Lewiston, N.Y. |publisher=E. Mellen Press |isbn=9780773474222 |oclc=45835530}} * {{cite book |last1=Pope |first1=Dudley |author-link1=Dudley Pope45835530 |title=The Buccaneer King: The Biography of the Notorious Sir Henry Morgan 1635–1688x (in the UK, as ''Harry Morgan's Way'') |date=1978 |publisher=Dodd, Mead & Co. |location=New York |isbn=978-0-396-07566-0 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/buccaneerkingbio0000pope}} * {{cite book |last1=Sullivan |first1=Laura L. |title=Sir Henry Morgan |date=2014 |publisher=Cavendish Square Publishing |isbn=9781502602022}} * {{cite book |last1=Talty |first1=Stephan |title=Empire of Blue Water: Henry Morgan and the Pirates Who Ruled the Caribbean Waves |year=2007 |publisher=Simon & Schuster |location=London |isbn=978-1-4165-0293-7}} * {{cite book |last1=Thomas |first1=Graham |title=The Buccaneer King: The Story of Captain Henry Morgan |year=2014 |edition=Kindle |publisher=Pen & Sword Maritime |location=Barnsley, South Yorkshire |isbn=978-1-4738-3522-1}} * {{cite book |last1=Walton |first1=Timothy R. |title=The Spanish Treasure Fleets |date=2002 |publisher=Pineapple Press Inc |isbn=9781561642618}} == Vanjske veze == * {{Cite ODNB |last=Zahedieh |first=Nuala |author-link=Nuala Zahedieh |title=Morgan, Sir Henry (c.1635–1688) |url=http://www.oxforddnb.com/view/article/19224 |doi=10.1093/ref:odnb/19224 |year=2004a}} * {{Cite ODNB |last=Zahedieh |first=Nuala |author-link=Nuala Zahedieh |title=Modyford, Sir Thomas, First Baronet (c.1620–1679) |url=http://www.oxforddnb.com/view/article/19224 |doi=10.1093/ref:odnb/18871 |year=2004b}} {{Authority control}} [[Kategorija:1670.]] [[Kategorija:1671.]] [[Kategorija:Historija Paname]] [[Kategorija:Španske bitke]] [[Kategorija:Engleske bitke]] [[Kategorija:Panamá]] huqv8r6hp4dvwnazv7afun3nhzl91of 0 4725024 42689452 42682238 2026-09-13T17:31:01Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Biografije, Panamá|Biografije, Panamá]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42689452 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Mariano Arosemena | slika = Mariano Arosemena de la Barrera.jpg | širina_slike = | opis = | ime_po_rođenju = Mariano Arosemena de la Barrera | datum_rođenja = {{Datum rođenja|hr=da|1794|7|26}} | mjesto_rođenja = {{flagicon|PAN}} [[Ciudad de Panamá|Panamá]], [[Panama]]<br>{{small|(tada {{flagicon image|Flag of Spain (1785–1873, 1875–1931).svg}} [[Vicekraljevina Nova Granada|Nova Granada]])}} | datum_smrti = {{Datum smrti i dob|hr=da|1868|5|31|1794|7|26}} | mjesto_smrti = {{flagicon|PER|1825}} [[Lima]], [[Peru]] | počivalište = | pseudonim = | državljanstvo = | rodbina = | supružnik = Dolores de Quesada y Velarde | partner = | djeca = [[Justo Arosemena]] | obrazovanje = | alma_mater = | zanimanje = pisac, političar, novinar | period = | jezik = [[španjolski jezik]] | pokret = [[neoklasicizam]] | žanr = | znamenita_djela = {{ubl|''[[Apuntamientos históricos]]'' {{small|([[1801.]] – [[1840.]])}}}} | nagrade = | uticaj_od = | uticaj_na = | potpis = | website = }} '''Mariano Arosemena de la Barrera''' ([[Ciudad de Panamá|Panamá]], [[26. srpnja]] [[1794.]] – [[Lima]], [[31. svibnja]] [[1868.]]), [[Panama|panamski]] [[neoklasicizam|neoklasicistički]] pisac, novinar i političar koji je djelovao za vrijeme [[Velika Kolumbija|Velike Kolumbije]]. Zagovornik [[Nezavisnost Paname|panamske nezavisnosti]], Arosemena je utemeljio prvu tiskaru u Panami te izdavao prve panamske novine, u kojima je zastupao ideju nezavisnosti. Njegov je sin [[Justo Arosemena]], utjecajni državnik koji se smatra "ocem panamske narodnosti".<ref>{{Cite web |url=http://bdigital.binal.ac.pa/BIOVIC/Captura/upload/JustoArosemena.doc |title=Biografía de Justo Arosemena |website=[[Biblioteca Nacional de Panamá]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20201208133510/http://bdigital.binal.ac.pa/BIOVIC/Captura/upload/JustoArosemena.doc |archive-date=2020-12-08}}</ref> == Biografija == Rodio se [[1794.]] godine u [[Ciudad de Panamá|Panami]], koja je tada bila dio [[Vicekraljevina Nova Granada|Vicekraljevine Nove Granade]], kao sin Pabla Arosemene i Martine de la Barrera.<ref>{{Cite book |title=Historia y Nacionalidad (Testimonios éditos e inéditos) |last=Tello Burgos |first=Argelina |publisher=Editorial Universitaria |year=1979 |edition=2nd |location=Panama}}</ref> Tijekom kolonijalnog perioda, Mariano Arosemena bio je gradski vijećnik, gradonačelnik i upravitelj na području [[Panama|Paname]]. Zagovarao je nezavisnost Paname od Španjolske te je utemeljio prvu tiskaru na tom području, a [[1820.]] godine utemeljio je i prve panamske novine, ''La Miscelánea del Istmo'', u kojima je promovirao ideju nezavisnosti. Kada je Panama [[1821.]] godine konačno stekla nezavisnost, Arosemena je bio jedna od ključnih figura iza te ideje. Nakon što se Panama po sticanju nezavisnosti dobrovoljno pridružila [[Velika Kolumbija|Velikoj Kolumbiji]], Arosemena se nastavio baviti politikom. Bio je panamski konzul u [[Ekvador]]u, a kasnije i kolumbijski konzul u [[Peru]]u. Uz to, bio je predstavnik na Američkom kongresu u [[Lima|Limi]] i na nekoliko kongresa [[Republika Nova Granada|Nove Granade]] te glavni tužitelj [[Panama (savezna država)|savezne države Paname]] od [[1862.]] do [[1863.]] godine. Do svoje smrti radio je kao dopisnik za peruanske novine ''[[El Mercurio]]''. Kao pisac, istaknuo se epohalnim povijesnim djelom ''[[Apuntamientos históricos]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Povijesne bilješke''), koje je nastajalo od [[1801.]] do [[1840.]] godine. Bio je u braku s Dolores de Quesada y Velarde, s kojom je imao jednog sina, [[Justo Arosemena|Justa]]. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [https://web.archive.org/web/20070927182156/http://bdigital.binal.ac.pa/bdp/tomos/XVIII/Tomo_XVIII.pdf Algunos poemas] {{Authority control}} {{Životni vijek|1794|1868|Arosemena, Mariano}} [[Kategorija:Panamski političari]] [[Kategorija:Panamski pisci]] [[Kategorija:Panamski novinari]] [[Kategorija:Panamski diplomati]] [[Kategorija:Biografije, Panamá]] 34qg4usdqyl8tgrvaz24g8ectsuw94d 0 4725034 42689453 42682236 2026-09-13T17:31:09Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Biografije, Panamá|Biografije, Panamá]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42689453 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Justo Arosemena | slika = Arosemena,Justo.jpg | širina_slike = | alt = | opis = | ime_po_rođenju = Justo Arosemena Quesada | datum_rođenja = {{Birth date|1817|8|9|hr=da}} | mjesto_rođenja = {{flagicon|PAN}} [[Ciudad de Panamá|Panamá]], [[Panama]]<br>{{small|(tada {{flagicon image|Flag of Spain (1785–1873, 1875–1931).svg}} [[Vicekraljevina Nova Granada|Nova Granada]])}} | datum_smrti = {{Death date and age|1896|2|23|1817|8|9|hr=da}} | mjesto_smrti = {{flagicon|PAN}} [[Colón (Panama)|Colón]], [[Panama]]<br>{{small|(tada {{flag|Kolumbija}})}} | tijelo_otkriveno = | uzrok_smrti = | počivalište = | počivalište_koordinate = <!-- {{coord|LAT|LONG|display=inline,title}} --> | rezidencija = | nacionalnost = [[Panamci|Panamac]] | etnicitet = | državljanstvo = | ostala_imena = | poznat_po = borba za nezavisnost i autonomiju [[Panama|Paname]] | obrazovanje = [[Colegio San Bartolomé La Merced|Colegio San Bartolomé]] | alma_mater = {{ubl|[[Universidad Central de Bogotá]]|[[Univerzitet u Magdaleni|Univerzitet u Magdaleni]]}} | poslodavac = | zanimanje = pravnik, političar | godine_aktivnosti = | mjesto_porijekla = | plata = | neto_vrijednost = | visina = | težina = | titula = | mandat = | prethodnik = | nasljednik = | partija = | suparnici = | odbori = | religija = | supružnik = | partner = | djeca = | roditelji = {{ubl|[[Mariano Arosemena]] {{small|(otac)}}|Dolores de Quesada {{small|(majka)}}}} | rodbina = | pozivni_znak = | nagrade = | potpis = | website = | fusnote = | širina_kutije = }} '''Justo Arosemena Quesada''' ([[Ciudad de Panamá|Panamá]], [[9. kolovoza]] [[1817.]] – [[Colón (Panama)|Colón]], [[23. veljače]] [[1896.]]), [[Panama|panamski]] državnik, pravnik i pisac koji je djelovao za vrijeme panamske unije s Kolumbijom. Sin pisca i novinara [[Mariano Arosemena|Mariana Arosemane]], borca za panamsku nezavisnost, Justo Arosemena zalagao se za autonomiju [[Panamska prevlaka|Panamske prevlake]] te ga se smatra "ocem panamske narodnosti".<ref>{{Citation |chapter=Justo Arosemena, Constitutional Studies on the Governments of Latin America (1878) |date=2026 |title=The Political Thought of Nineteenth-Century Spanish America |pages=72–90 |editor-last=Posada-Carbó |editor-first=Eduardo |chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/political-thought-of-nineteenthcentury-spanish-america/justo-arosemena-constitutional-studies-on-the-governments-of-latin-america-1878/722A107F0167510BC03CBB258AEEECB4 |access-date=2026-03-30 |series=Cambridge Texts in the History of Political Thought |place=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |doi=10.1017/9781108868983.008 |isbn=978-1-108-86425-1 |editor2-last=Jaksić |editor2-first=Iván|chapter-url-access=subscription }}</ref> == Biografija == Rođen je [[1817.]] godine u [[Ciudad de Panamá|Panami]], kao sin novinara [[Mariano Arosemena|Mariana Arosemane]] i Dolores de Quesada y Velarde. Njegov je otac bio junak panamske borbe za nezavisnost. Justo je osnovnu školu završio u rodnom gradu, a sa 16 je godina završio [[Colegio San Bartolomé La Merced|Colegio San Bartolomé]] u [[Bogotá|Bogoti]]. U kolumbijskoj prijestolnici diplomirao je pravo, a između [[1837.]] i [[1839.]] završio je i doktorski studij prava na [[Univerzitet u Magdaleni|Univerzitetu u Magdaleni]]. U sklopu znanstvenog rada bavio se i [[sociologija|sociološkim]] temama. === Političko djelovanje === Kao i otac, Justo Arosemena aktivirao se politički te je zagovarao autonomiju Paname u sklopu [[Velika Kolumbija|Velike Kolumbije]]. Početkom [[1850-e|1850-ih]] bio je predstavnik u Provincijskom domu Paname, a nakon toga i zastupnik u [[Kongres Kolumbije|Nacionalnom kongresu]] ([[1852.]] – [[1853.]]). Kao državnik, Arosemena se jasno zalagao za poštivanje ljudskih prava te za veću autonomiju Paname u sklopu [[Velika Kolumbija|Velike Kolumbije]]. Njegovi su napori doveli do uspostave [[Panama (savezna država)|savezne države Paname]] u veljači [[1855.]] godine. Arosemena je u srpnju iste godine postao prvi čelnik nove savezne države, ali je podnio ostavku nakon nešto manje od četiri mjeseca. Početkom [[1860-e|1860-ih]] predsjedao je Nacionalnim kongresom u [[Rionegro|Rionegru]], koji je [[Granadinska Konfederacija|Kolumbiju]] pretvorio u [[Sjedinjene Države Kolumbije|konferedaciju autonomnih država]], među kojima je bila i Panama. Od [[1865.]] godine, uglavnom se bavio diplomacijom. Bio je predstavnik Paname u [[Washington, D.C.|Washingtonu]] nekoliko godina, nakon toga panamski veleposlanik u [[Čile]]u, kolumbijski ministar rezident u [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]], izvanredni i opunomoćeni ambasador u [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i [[Francuska|Francuskoj]] te posrednik u rješavanju graničnog spora između [[Kolumbija|Kolumbije]] i [[Venezuela|Venezuele]] iz [[1880.]] godine. Tijekom [[1868.]] godine bio je odgovoran za uspješno pregovaranje uvjeta pod kojima je Kolumbija [[SAD|Sjedinjenim Državama]] dopustila iskapanje kanala na Panamskoj prevlaci, a bio je i odvjetnik-konzultant Panamske željezničke kompanije krajem [[1880-e|1880-ih]] godina. Godine [[1878.]] pomogao je u osnivanju prve javne knjižnice u Panami, kojoj je donirao više od 60 tomova iz područja historije i prava. U tome su mu pomogli pedagog José Manuel Hurtado i političar Buenaventura Correoso. Kada je [[1886.]] godine donesen [[Ustav Paname]], Arosemena se povukao iz političkog života te se posvetio pravnoj profesiji. Pravom se bavio sve do svoje smrti [[1896.]] godine u [[Colón (Panama)|Colónu]]. Posthumno je sjedište [[Narodna skupština (Panama)|Narodne skupštine Paname]] imenovano [[Palača Justo Arosemena]], u čast njemu i njegovim zaslugama na polju prava. === Spisateljski rad === Justo Arosemena ostao je zapamćen i kao esejist te važan pravni pisac. Najvažniji [[esej]] mu je "Savezna država Panama", u kojem opisuje panamsku historiju i panamsku narodnost, naglašavajući važnost toga da Panamska prevlaka postane nezavisna država, navodeći pritom razne geografske, historijske i društvene argumente za stvaranje panamske savezne države u sklopu [[Republika Nova Granada|Nove Granade]]. Upravo su ove ideje bile u srži stvaranja savezne države Paname [[1855.]] godine, a ovaj se esej danas smatra najsveobuhvatnijom studijom panamske narodnosti iz [[19. vijek|XIX. vijeka]].<ref>Biography of Justo Arosemena - Panama Canal Authority</ref> U svojim se tekstovima bavio i ustavnopravnim te pitanjima bračnog prava. Kao političar, Arosemena je zaslužan i za donošenje brojnih normativnih akata, posebice onih koji su bili ključni za oblikovanje panamske autonomije. Sabrani nacrti akata, poznati kao Arosemenini projekti ([[španjolski]]: ''Proyectos Arosemena''), kasnije su poslužili kao osnova za panamsko i kolumbijsko zakonodavstvo u drugoj polovici [[19. vijek|XIX. vijeka]]. == Reference == {{reflist}} == Literatura == * Tello Burgos, Algeria. Written by Justo Arosemena. University of Panama, 1985, p.&nbsp;327-382 * {{cite book |last= Paul |first= Wolf | chapter= Justo Arosemena |editor= Michael Stolleis|title= Juristen: ein biographisches Lexikon; von der Antike bis zum 20. Jahrhundert |edition= 2nd |year= 2001 |publisher= Beck |location= München |language= German |isbn= 3-406-45957-9 |page= 40}} {{Životni vijek|1817|1896|Arosemena, Justo}} {{Authority control}} [[Kategorija:Panamski pravnici]] [[Kategorija:Panamski političari]] [[Kategorija:Panamski diplomati]] [[Kategorija:Panamski pisci]] [[Kategorija:Esejisti]] [[Kategorija:Biografije, Panamá]] h4dmmtio30ppnb2kxzkukz73vm8yq7o 10 4725182 42689512 42683369 2026-09-13T20:31:52Z EmausBot 19426 Bot: Neispravno preusmjerenje prema premještenoj stranici [[Šablon:Dijagonalni presjek za color box]] 42689512 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Dijagonalni presjek za color box]] 45e7mo26vo8iyw52fiypqunhpcv7135 0 4725264 42689360 42686245 2026-09-13T14:09:40Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689360 wikitext text/x-wiki {{distinguish|[[mezopredator]]ima}} [[File:Renardrouxcampagnol.jpg|thumb|300px|right|[[Crvena lisica]] (''Vulpes vulpes'') je uhvatila glodavca - primjer mezokarnivora]] '''Mezokarnivor''' je životinja kod koje se 30-70% prehrane sastoji od mesa, dok se ostatak sastoji od hrane koja ne potiče od [[kičmenjak]]a, a može uključivati ​​[[insekt]]e, [[gljive]], [[voće]], drugi biljni materijal i bilo koju drugu hranu koja im je dostupna.<ref>{{cite journal |first=Blaire |last=Van Valkenburgh |author-link=Blaire Van Valkenburgh |title=Déjà vu: the evolution of feeding morphologies in the Carnivora |url=https://archive.org/details/sim_integrative-and-comparative-biology_2007-07_47_1/page/147 |journal=[[Integrative and Comparative Biology]] |volume=47 |issue=1 |year=2007 |pages=147–163 |doi=10.1093/icb/icm016 |pmid=21672827 |doi-access=free }}</ref> Mezokarnivori pripadaju velikoj porodičnoj skupini sisara mesoždera i variraju od malenih do srednje velikih, koji često teže manje od petnaest kilograma, pri čemu je čovjek značajan izuzetak.<ref name=":1">Gary W. Roemer, Matthew E. Gompper, Blaire Van Valkenburgh, "The Ecological Role of the Mammalian Mesocarnivore", ''BioScience'', Volume 59, Issue 2, February 2009, Pages 165–173, https://doi.org/10.1525/bio.2009.59.2.9 </ref> Mezokarnivori se danas mogu pronaći među pripadnicima porodica [[Canidae]] (kojoti, lisice), [[Viverridae]] (cibetke), [[Mustelidae]] (kune, tajre), [[Procyonidae]] (rakuni i njihovi srodnici), [[Mephitidae]] (tvorovi) i [[Herpestidae]] (neki mungosi). [[Crvena lisica]] je također najčešći mezokarnivor u Evropi i ima visoku gustinu populacije u područjima u kojima obitava.<ref>{{cite journal | last1 = Sándor | first1 = Attila D. | display-authors = etal | year = 2017| title = Mesocarnivores and Macroparasites: Altitude and Land Use Predict the Ticks Occurring on Red Foxes (Vulpes Vulpes) | journal = Parasites & Vectors | volume = 10 | issue = 1| pages = 1–9 | doi = 10.1186/s13071-017-2113-9 | pmid = 28381228 | pmc = 5382496 | doi-access = free }}</ref> U Sjevernoj Americi, neki mezokarnivori su u opasnosti od prekomjernog izlova zbog svog krzna.<ref name=":0">Ray, Justina C. Mesocarnivores of Northeastern North America: Status and Conservation Issues. WCS Working Papers No. 15, June 2000. Available for download from http://www.wcs.org/science/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090722233336/http://www.wcs.org/science/ |date=2009-07-22 }}</ref> To je dovelo do napora da se potpomogne zaštita i očuvanje mezokarnivora u tom regionu, koji su do sada bili većinom uspješni.<ref>"Comeback Kids: Mesocarnivores Rebound in Northeastern U.S." CNN, Cable News Network, 2000, www.cnn.com/2000/NATURE/08/09/carnivores.enn/index.html.</ref> Ove životinje igraju ključnu ulogu u funkciji i sistemu [[ekosistem]]a kada dođe do eliminacije [[alfa predator|vršnih predatora]]. == Evolucija == Mezokarnivori, kao dio skupine sisara-mesojeda, igraju veliku ulogu u ekosistemu zbog svog [[nagon za lovom|nagona za lovom]] i utjecaja na njegovu funkcionalnost i strukturu. Oni su važan dio ekološke funkcije, jer im činjenica da su malene do srednje veličine omogućava da šire sjeme koje [[hiperkarnivori]] ne mogu.<ref name=":1" /> Mezokarnivori prenose sjeme preko otvorenih prostranstava, na udaljenosti od čak jednog kilometra, obično oko 600 do 750 metara jedno od drugog.<ref name=":1" /> Mogu uticati na druge domaće mesoždere [[predator|predacijom]] i [[Konkurencija (biologija)|konkurencijom]] u ekosistemu, te mogu dovesti do smanjenja ili mogućeg [[izumiranje|izumiranja]] vrsta plijena i utjecati na geografsku rasprostranjenost, mijenjajući strukturu ekosistema.<ref name=":1" /> Mezokarnivori također imaju i druge ekološke uloge kao što su njihov položaj u lancu ishrane i smanjenje širenja bolesti.<ref>{{Cite journal|last1=Curveira-Santos|first1=Gonçalo|last2=Pedroso|first2=Nuno M.|last3=Barros|first3=Ana Luísa|last4=Santos-Reis|first4=Margarida|date=2019-01-17|title=Mesocarnivore community structure under predator control: Unintended patterns in a conservation context|journal=PLOS ONE|language=en|volume=14|issue=1|article-number=e0210661|doi=10.1371/journal.pone.0210661|issn=1932-6203|pmc=6336399|pmid=30653547|bibcode=2019PLoSO..1410661C|doi-access=free}}</ref> Staništa mezokarnivora se brzo mijenjaju zbog [[urbanizacija|urbanizacije]], [[fragmentacija staništa|fragmentacije staništa]] i [[Deforestacija|deforestacije]], što predstavlja prijetnju opstanku ovih životinja usljed gubitka staništa i može uzrokovati smanjenje broja vrsta.<ref name=":0" /> Neki mezokarnivori su se vrlo brzo prilagodili uvjetima staništa koji su u konstantnoj promjeni, kao što je, na primjer, [[kojot]] (''Canis latrans'') na sjeveroistoku Sjeverne Amerike.<ref name=":0" /> Mnogi mesojedi imaju različite lokomotorne pokrete i mogu se lako prilagoditi nizu staništa i prikupljati raznoliku hranu.<ref name=":6">{{Cite book|last=Gittleman|first=John L.|url=https://books.google.com/books?id=7OfgBwAAQBAJ&q=evolution+carnivore&pg=PR7|title=Carnivore Behavior, Ecology, and Evolution|date=2013-03-09|publisher=Springer Science & Business Media|isbn=978-1-4757-4716-4|language=en}}</ref> == Osobine == === Ponašanje i aktivnost === Kod nekih mezokarnivora, uključujući cibetku vrste ''[[Paguma larvata]]'' i jazavce iz roda ''[[Arctonyx]]'', obrasci aktivnosti dostižu vrhunac tokom noći.<ref name=":2">{{Cite journal|last1=Bu|first1=Hongliang|last2=Wang|first2=Fang|last3=McShea|first3=William J.|last4=Lu|first4=Zhi|last5=Wang|first5=Dajun|last6=Li|first6=Sheng|date=10 October 2016|title=Spatial Co-Occurrence and Activity Patterns of Mesocarnivores in the Temperate Forests of Southwest China|journal=[[PLOS ONE]]|language=en|volume=11|issue=10|article-number=e0164271|doi=10.1371/journal.pone.0164271|issn=1932-6203|pmc=5056745|pmid=27723772|bibcode=2016PLoSO..1164271B|doi-access=free}}</ref> Nivo aktivnosti mezokarnivora mijenja se u različitim godišnjim dobima i klimama. Različite temperature i brzina rasta biljaka mogu uticati na obrasce aktivnosti kod mezokarnivora.<ref name=":3">{{Cite journal|last1=Penido|first1=Gabriel|last2=Astete|first2=Samuel|last3=Jácomo|first3=Anah T. A.|last4=Sollmann|first4=Rahel|last5=Tôrres|first5=Natalia|last6=Silveira|first6=Leandro|last7=Marinho Filho|first7=Jader|date=1 December 2017|title=Mesocarnivore activity patterns in the semiarid Caatinga: limited by the harsh environment or affected by interspecific interactions?|url=https://academic.oup.com/jmammal/article/98/6/1732/4617324|journal=[[Journal of Mammalogy]]|language=en|volume=98|issue=6|pages=1732–1740|doi=10.1093/jmammal/gyx119|issn=0022-2372|doi-access=free|url-access=subscription}}</ref> Dio populacije ''P. larvata'' koji nastanjuje Kinu rijetko se javlja u zimskim mjesecima (od decembra do februara) i tada nije toliko aktivan.<ref name=":2" /> Ponašanje i osobine mezokarnivora individualne su za svaku vrstu. Na primjer, [[kojot]]i su čoporativne životinje i formiraju snažne porodične veze. Način na koji mezokarnivori komuniciraju jedni s drugima različitim ponašanjima, koja obuhvataju [[sistem parenja|sisteme parenja]], roditeljsku brigu i druge.<ref name=":6" /> Mesojedi također koriste svoja [[čula]] za komunikaciju s drugim životinjama i u čoporu, posebno svoje čulo [[njuh]]a.<ref name=":6" /> Mezokarnivori mogu izvesti širok raspon pokreta. Različite vrste mezokarnivora mogu postići različite tipove kretanja. [[Vidre]] (Lutrinae) su, na primjer, specijalizirane za plivanje u vodi, ali im je teško kretati se po tlu. Drugi mesojedi mogu poboljšati svoju lokomociju izmjenama ponašanja; na primjer, [[vuk|crveni vukovi]] pokazuju ponašanje grupnog lova, što im omogućava da trče i love plijen kao čopor, jer to ne mogu učiniti pojedinačno.<ref name=":6" /> Mesojedi s udovima koji su prilagođeni trčanju mogu trčati, galopirati ili brzo hodati kako bi prešli velike udaljenosti.<ref name=":6" /> Koji način hoda sisari-mesojedi koriste ovisi o njihovoj vrsti i veličini. Građa mesojeda je prilagođena hvatanju i ubijanju plijena. Mezokarnivori mogu imati uže geografsko rasprostranjenje u odnosu na [[hiperkarnivor]]e, jer za opstanak do određene mjere ovise o vegetaciji i mogu biti ograničeni na regije s vrlo specifičnom florom. Tokom [[srednji miocen|srednjeg]] i [[kasni miocen|kasnog miocena]], hiperkarnivori su imali šire geografsko rasprostranjenje od mezokarnivora.<ref>{{Cite journal |last1=Viranta |first1=Suvi |date=21 November 2003 |title=GEOGRAPHIC AND TEMPORAL RANGES OF MIDDLE AND LATE MIOCENE CARNIVORES |url=https://academic.oup.com/jmammal/article-lookup/doi/10.1644/BJK-035 |journal=[[Journal of Mammalogy]] |language=en |volume=84 |issue=4 |pages=1267–1278 |doi=10.1644/BJK-035 |issn=0022-2372 |access-date=9 March 2026 |via=Oxford Academic}}</ref> === Ponašanje pri hranjenju === [[File:What's Up Doc.jpg|thumb|right|''[[Sylvilagus audubonii]]'']] Mezokarnivori su [[Noćne životinje|noćne]] životinje i love [[plijen]] kada su najaktivniji tokom noći.<ref name=":3" /> Ishrana mezokarnivora uglavnom zavisi od dostupnosti plijena. Hrane se malim sisarima, uključujući niz različitih [[miš]]eva i [[vjeverica]], kao što su ''[[Onychomys leucogaster]]'', ''[[Dipodomys ordii]]'' i ''[[Ictidomys tridecemlineatus]]''.<ref name=":4">{{Cite journal|last1=Thompson|first1=Craig M.|last2=Gese|first2=Eric M.|date=2007|title=Food Webs and Intraguild Predation: Community Interactions of a Native Mesocarnivore|journal=[[Ecology (journal)|Ecology]]|language=en|volume=88|issue=2|pages=334–346|doi=10.1890/0012-9658(2007)88[334:FWAIPC]2.0.CO;2|pmid=17479752|s2cid=4005796 |issn=1939-9170|url=https://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1690&context=icwdm_usdanwrc|url-access=subscription}}</ref> Među ostale primjere plijena mezokarnivora spadaju malo krupnije vrste, kao što su ''[[Lepus californicus]]'' i ''[[Sylvilagus audubonii]]''.<ref name=":4" /> Ovisno o tome koji je izvor hrane najdostupniji, plijen mogu postati kako veliki, tako i mali sisari. Bez [[alfa predator|vršnih predatora]], postoji smanjen nivo [[interspecijska konkurencija|konkurencije među vrstama]] u lancu ishrane kod mezokarnivora, što im povećava mogućnost prikupljanja hrane iz različitih izvora.<ref>{{Cite journal|last1=Yarnell|first1=Richard W.|last2=Phipps|first2=W. Louis|last3=Burgess|first3=Luke P.|last4=Ellis|first4=Joseph A.|last5=Harrison|first5=Stephen W.R.|last6=Dell|first6=Steve|last7=MacTavish|first7=Dougal|last8=MacTavish|first8=Lynne M.|last9=Scott|first9=Dawn M.|date=October 2013|title=The Influence of Large Predators on the Feeding Ecology of Two African Mesocarnivores: The Black-Backed Jackal and the Brown Hyaena|journal=South African Journal of Wildlife Research|language=en|volume=43|issue=2|pages=155–166|doi=10.3957/056.043.0206|s2cid=73549671|issn=0379-4369|url=http://irep.ntu.ac.uk/id/eprint/19740/1/214710_8475%20Yarnell%20Publisher.pdf}}</ref> Budući da su mezokarnivori strvinari, jest će bilo koju hranu koja im je dostupna. Na primjer, [[žutogrla kuna]] i [[Mustela sibirica|sibirska lasica]] mijenjaju svoje prehrambene navike zimi, kada je voće dostupno u ograničenim količinama, i primarno postaju predatori malih sisara.<ref name=":2" /> Mezokarnivori su blisko povezani s drugim sisarima u pogledu [[Konkurencija (biologija)|konkurencije]] i [[intragildna predacija|intragildne predacije]]. [[Interspecijska konkurencija]] je važan dio ekološke strukture vrsta i zajednica i može dovesti do "[[Konkurencija (biologija)|konkurencije u eksploataciji]]", koja je posredna i u kojoj dvije vrste ne moraju nikada izravno stupiti u kontakt, te "[[Konkurencija (biologija)|konkurencije u interferenciji]]" s drugim vrstama, gdje jedna izravno sprječava drugu da pristupi nekom resursu.<ref>{{Cite journal|last1=Remonti|first1=Luigi|last2=Balestrieri|first2=Alessandro|last3=Ruiz-González|first3=Aritz|last4=Gómez-Moliner|first4=Benjamín J.|last5=Capelli|first5=Enrica|last6=Prigioni|first6=Claudio|date=2012-10-01|title=Intraguild dietary overlap and its possible relationship to the coexistence of mesocarnivores in intensive agricultural habitats|url=https://archive.org/details/population-ecology_2012-10_54_4/page/521|journal=Population Ecology|language=en|volume=54|issue=4|pages=521–532|doi=10.1007/s10144-012-0326-5|s2cid=52809836|issn=1438-390X}}</ref> === Denticija === [[File:Rhynchippus equinus - upper palate and dentition - Sarmiento Formation, Argentina.jpg|thumb|Denticija]] Obrazni zubi mezokarnivora su [[heterodont]]ni i njihovi različiti oblici odražavaju različite funkcije. [[Sjekutić]]i i [[očnjak|očnjaci]] služe za hvatanje hrane i ubijanje plijena, šiljasti pretkutnjaci probijaju i drže plijen, a [[kutnjak|kutnjaci]] su uključeni u funkcije rezanja i drobljenja. Funkcija rezanja kod kutnjaka nastaje [[okluzija|okluzijom]] između [[karnasijal]]a, donjeg prvog kutnjaka i gornjeg četvrtog [[pretkutnjak]]a. Prvi predstavnici mezokarnivora bili su pripadnici porodice [[Miacidae]]. Najbolje ih predstavlja ''[[Prohesperocyon]]'', sa tri sjekutića, jednim očnjakom i četiri pretkutnjaka u gornjoj čeljusti. U ustima su se sa obje strane nalazila tri kutnjaka u donjoj i dva kutnjaka u gornjoj čeljusti.<ref>{{cite journal|author=Radinsky, L.B.|title=Evolution of skull shape in carnivores. 3. The origin and early radiation of the modern carnivore families|url=https://archive.org/details/sim_paleobiology_summer-1982_8_3/page/177|journal=[[Paleobiology (journal)|Paleobiology]] |year=1982|volume=8|issue=3|pages=177–95 |doi=10.1017/S0094837300006928 |s2cid=89207900 }}</ref> == Taksonomija == U divljini postoje mnoge životinje koje se smatraju mezokarnivorima, kao što su [[ris]], [[crveni ris]], [[Martes americana|američka kuna]], [[kuna ribolovac]], [[sjeverna riječna vidra]], [[američka vidrica]], [[kojot]], [[crvena lisica]], [[siva lisica]], [[rakun]], [[Mephitis mephitis|američki tvor]] i [[Mustela|lasice]].<ref name=":0" /> Ishrana pojedinačnih vrsta može varirati, ovisno o godišnjem dobu i dostupnosti izvoru hrane. Mezokarnivorni sisari imaju veliku ulogu u ekosistemu, koja utiče na ekološku zajednicu i sistem u okolišu. === Primjeri === [[File:California Death Valley Coyote.jpg|thumb|right|240px|Kojot (''Canis latrans'')]] ==== Kojot (''Canis latrans'') ==== [[Kojot]] (''Canis latrans'') je autohtona vrsta iz [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]. Mogu živjeti do četrnaest godina, s veličinom od 81-94 cm od glave do kraja tijela i težinom od 9-23 kg.<ref>{{Cite web|title=Coyote {{!}} National Geographic|url=https://www.nationalgeographic.com/animals/mammals/c/coyote/|archive-url=https://web.archive.org/web/20161012180947/http://www.nationalgeographic.com/animals/mammals/c/coyote/|archive-date=October 12, 2016|date=2011-05-10|website=Animals|language=en|access-date=2020-05-28}}</ref> Ishrana kojota se uglavnom sastoji od [[sisar]]a, [[voće|voća]], [[ptica]], trave i [[insekt|insekat]]a. Oni su također lovci i jedu sve što im je lako dostupno od plijena, uključujući [[zec|zečeve]], [[riba|ribu]] i [[Jagnjetina i ovčetina|jagnjad]]. Kojoti se u divljini služe svojim intenzivnim čulom mirisa i vida. Oni su društvene životinje i love plijen i traže hranu kao čopor, naročito u jesen i zimu. ==== Sjeverna riječna vidra (''Lontra canadensis'') ==== [[File:River Otter (Lontra canadensis).jpg|thumb|left|240px|Sjeverna riječna vidra (''Lontra canadensis'')]] [[Sjeverna riječna vidra]] je jedna od autohtonih životinja [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]. Ima prosječan životni vijek od 8 do 9 godina, s dužinom tijela od 56 do 80 cm od glave do kraja tijela i težinom od 5 do 13 kg.<ref>{{Cite web|title=North American River Otter {{!}} National Geographic|url=https://www.nationalgeographic.com/animals/mammals/n/north-american-river-otter/|archive-url=https://web.archive.org/web/20170222051553/http://www.nationalgeographic.com/animals/mammals/n/north-american-river-otter/|archive-date=February 22, 2017|date=2010-11-11|website=Animals|language=en|access-date=2020-05-28}}</ref> Stanište sjeverne riječne vidre je u vodi i na kopnu. One stvaraju [[Jazbina (životinje)|jazbinu]] u blizini vode kao svoje skrovište i lako se prilagođavaju drugim [[Marinska biologija|vodenim staništima]].<ref name=":0" /> Love noću i pronalaze hranu koja im je lako dostupna. Sjeverne riječne vidre imaju odličnu sposobnost plivanja i ostaju aktivne tokom zime. ==== Rakun (''Procyon lotor'') ==== [[File:Waschbär Procyon lotor Racoon.ogv|thumb|right|240px|Rakun (''Procyon lotor'')]] Postoji nekoliko vrsta [[rakun]]a i svi potiču iz [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]]. Njihove fizičke osobine uključuju kratke udove, šiljastu njušku i male, uspravne uši, s dužinom tijela od 75-90 cm.<ref name="Raccoon {{!}} mammal">{{Cite web|title=Raccoon {{!}} mammal|url=https://www.britannica.com/animal/raccoon|website=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=2020-05-28}}</ref> Težina rakuna varira od 10-20 kg i imaju krzneno krzno koje podsjeća na crne, sive i smeđe nijanse.<ref name="Raccoon {{!}} mammal"/> Ovi mezokarnivori hvataju većinu hrane u vodi, uključujući rakove, žabe i druge morske životinje, a hrane se i glodarima i biljnim materijalom. U rakune spadaju, između ostalog, i sljedeće podvrste: ''[[Procyon lotor gloveralleni|P. l. gloveralleni]]'', ''[[Procyon lotor insularis|P. l. insularis]]''), ''[[Procyon lotor maynardi|P. l. maynardi]]'', ''[[Procyon lotor minor|P. l. minor]]'', kao i vrsta ''[[Procyon pygmaeus|P. pygmaeus]]''. ==== Mungos (Herpestidae) ==== [[File:Banded mongoose (Mungos mungo).jpg|thumb|right|240px|Mungos (Herpestidae)]] [[Mungos]]i su mezokarnivori koji se uglavnom mogu pronaći u [[afrika|Africi]], [[južna Azija|južnoj Aziji]] i [[južna Evropa|južnoj Evropi]]. Poznati su po tome što su predatori [[zmija]]. [[Merkat]] je poznat kao pripadnik te iste porodice mezokarnivora. Mungosi su životinje s fizičkim osobinama koje uključuju kratke noge, šiljastu njušku, sitne uši i dug rep. Boja njihovog krzna ima sive i smeđe nijanse, sa svijetlosivim mrljama. Veličina mungosa varira od najmanjeg, patuljastog mungosa, čija je dužina tijela između 17 i 24 cm, do najvećeg, sa dužinom tijela od 48 do 74 cm.<ref>{{Cite web|title=mongoose {{!}} Species & Facts|url=https://www.britannica.com/animal/mongoose|website=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=2020-05-29}}</ref> ''[[Helogale parvula|Patuljasti mungosi]]'' imaju rep dug otprilike 15-20 cm, a veći mungosi imaju duži rep, do 40 cm. ==== Crvena lisica (''Vulpes vulpes'') ==== [[Crvena lisica]] je vrsta iz porodice lisica, koja se može pronaći u [[evropa|Evropi]], [[azija|Aziji]], [[afrika|Africi]] i [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. Dužina njenog tijela je obično približno 90-105 cm, od čega na rep otpada 30-40 cm, a visina joj je 40 cm.<ref name=":5">{{Cite web|title=red fox {{!}} Diet, Behaviour, & Adaptations|url=https://www.britannica.com/animal/red-fox-mammal|website=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=2020-05-29}}</ref> Mnoge odrasle crvene lisice teže 5-7 kg i mogu doseći težinu i do 14 kg.<ref name=":5" /> Fizičke osobine crvene lisice uključuju meku, tanku poddlaku i dugu dlaku koja se sastoji od narandžastih, crvenih i smeđih nijansi. Crvena lisica ima crne uši i noge, s bijelom bojom na vrhu repa i na prsima. Crvene lisice žive u raznim staništima, uključujući [[travnjak]]e, [[šume]], [[planina|planine]] i [[pustinja|pustinje]]. ==== Američki tvor (''Mephitis mephitis'') ==== [[File:Striped Skunk (cropped).jpg|thumb|left|240px|Američki tvor (''Mephitis mephitis'')]] [[Američki tvor]] je vrsta mezokarnivora koja se može pronaći u Sjedinjenim Američkim Državama. Njihova dužina od glave do kraja tijela kreće se između 20-25 cm, s repom od 12-38 cm.<ref name=":7">{{Cite web|title=Striped Skunk {{!}} National Geographic|url=https://www.nationalgeographic.com/animals/mammals/s/striped-skunk/|archive-url=https://web.archive.org/web/20170228111739/http://www.nationalgeographic.com/animals/mammals/s/striped-skunk/|archive-date=February 28, 2017|date=2010-11-11|website=Animals|language=en|access-date=2020-05-29}}</ref> Američki tvorovi teže između 200 g i 6 kg i imaju prosječan životni vijek od 3 godine. To su prilagodljive životinje koje žive u [[šuma]]ma, [[šumarak|šumarcima]] i [[travnjak|travnjacima]]. Ove mezokarnivore lako je prepoznati po crnom krznu s tankom bijelom prugom od nosa do čela. Dvije debele bijele pruge protežu se duž njihovih leđa sve do gustog krznenog repa sa sivim nijansama. Američki tvorovi poznati su po svojoj smrdljivoj masnoj tekućini koju ispuštaju njihove žlijezde, čiji neprijatan miris odvraća predatore.<ref name=":7" /> ==== Kuna (''Martes'' spp.) ==== [[File:Stone marten (Martes foina) Drenthe.jpg|thumb|right|240px|Kuna bjelica (''Martes foina'')]] Kuna je mezokarnivorna vrsta koja se nalazi u [[kanada|Kanadi]], [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[afrika|Africi]], [[azija|Aziji]] i [[evropa|Evropi]]. Postoji mnogo različitih vrsta kune. Njihove fizičke osobine uključuju varijacije u veličini i boji (od žute do nijansi tamnosmeđe), kratke noge, male, okrugle uši i vitka tijela s gustom dlakom.<ref name=":8">{{Cite web|title=Marten {{!}} mammal|url=https://www.britannica.com/animal/marten|website=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=2020-06-02}}</ref> Dužina njihovog tijela kreće se od 35-65 cm, s dugim repom od 3-7 cm, ovisno o vrsti, a težina im je 1-2 kg.<ref name=":8" /> Neke od vrsta su [[Martes americana|američka kuna]], [[kuna zlatica]], [[kuna bjelica]], [[žutogrla kuna]] i [[istočna kuna]]. == Povezano == * [[Hiperkarnivor]] * [[Hipokarnivor]] * [[Mezopredator]] * [[Svejed]] * [[Popis načina ishrane]] == Reference == {{reflist}} {{načini ishrane}} [[Kategorija:Načini ishrane]] 2fb9oopyy23aeeudnc459vtkspmdt7w 0 4725269 42689548 42684005 2026-09-14T06:24:06Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42689548 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojni sukob | sukob = Nezavisnost Paname | dio = | slika = Cabildo de Panamá 1876.jpg | opis_slike = Fotografija stare Gradske vijećnice u Panami iz [[1876.]] godine; tu je [[José de Fábrega]] [[1821.]] godine proglasio nezavisnost Paname | datum = [[10. studenog|10.]] – [[28. studenog]] [[1821.]] | mjesto = {{flag|Panama}} | teritorija = | rezultat = Proglašena nezavisnost Paname od [[Španski Imperij|Španjolske]] te njezino naknadno pripajanje [[Velika Kolumbija|Velikoj Kolumbiji]] | strana1 = Panamski revolucionari | strana2 = {{flagicon|ŠPA|1785}} [[Španski Imperij|Španjolska]] | strana3 = | komandant1 = [[José de Fábrega]] | komandant2 = ''Nitko'' | komandant3 = | snaga1 = | snaga2 = | snaga3 = | gubici1 = | gubici2 = | gubici3 = {{center|Bez žrtava i gubitaka}} | napomene = }} '''Nezavisnost Paname''' ([[španjolski]]: ''Independencia de Panamá'') od [[Španski Imperij|Španjolske]] ostvarena je beskrvnom revolucijom u periodu od [[10. studenog|10.]] do [[28. studenog]] [[1821.]] godine. U trenutku kada su Španjolci poslali svoje trupe da uguše pobunu u [[Ekvador]]u, pukovnik [[José de Fábrega]] iskoristio je priliku i pokrenuo proces sticanja nezavisnosti. Pokret je krenuo iz naselja [[Villa de los Santos]], gdje su pobunjenici prvi objavili nezavisnost, a ubrzo se proširio i do [[Panamá|glavnog grada]]. Iako je nezavisnost od Španjolske ostvarena, pobunjenici su se bojali španjolske odmazde tako da je Panama ekspresno pripojena [[Velika Kolumbija|Velikoj Kolumbiji]]. Izvorni pokušaji oslobađanja Paname od Španjolske bili su posljedica djelovanja [[Dekolonizacija Južne Amerike|južnoameričkih osloboditelja]], a ne samih Panamaca; južnoamerički revolucionari smatrali su Panamu ključnom strateškom poveznicom između Južne i [[Centralna Amerika|Centralne Amerike]]. Još [[1787.]] godine, venezuelanski revolucionar [[Francisco de Miranda]] pokušao je Britancima ponuditi plan izgradnje kanala preko [[Panamska prevlaka|Panamske prevlake]] kako bi im ojačao trgovinu u zamjenu za britansku vojnu podršku naporima za dekolonizaciju. Nakon što je [[Napoleon Bonaparte|Napoleon]] svrgnuo [[Fernando VII, kralj Španije|kralja Fernanda VII.]] [[1808.]] godine i za španjolskog kralja imenovao svog brata [[Joseph Bonaparte|Josepha]], južnoamerički revolucionari, koje je predvodio [[Simón Bolívar]], pojačali su svoje napore za nezavisnošću.<ref name="Harding (2006)">{{cite book|last1=Harding|first1=Robert C.|title=The History of Panama|date=2006|publisher=Greenwood Press|location=Westport, Conn.|isbn=0-313-33322-X|pages=15&ndash;16|edition=1. publ.|url=https://books.google.com/books?id=t5WfEXhFftwC&pg=PA15}}</ref> Iako Bolívar osobno nikada nije ni kročio u Panamu, zagovarao je njezinu nezavisnost te ju u svom "Pismu s Jamajke" iz [[1815.]] godine napisao da bi nezavisnost Paname otvorila trgovinske mogućnosti za Južnu Ameriku. Godine [[1819.]], škotski pustolov [[Gregor MacGregor]] pokušao je izboriti panamsku nezavisnost, ali taj je pokušao propao.<ref name="McGuinness (2007)">{{cite book|last1=McGuinness|first1=Aims|title=Path of Empire: Panama and the California Gold Rush|date=2007|publisher=Cornell University Press|location=Ithaca, N.Y.|isbn=978-0-8014-4521-7|page=19|edition=1. publ.|url=https://books.google.com/books?id=b-ECpNQ66V4C&pg=PA19}}</ref> Kada su južnoamerički revolucionari [[1821.]] godine svrgnuli posljednjeg [[Vicekraljevina Nova Granada|vicekralja Nove Granade]], [[Juan de la Cruz Mourgeón|Juana de la Cruza Mourgeóna]], on je pobjegao u Panamu i tu je proglašen guvernerom. Kada je izbila separatistička pobuna u [[Ekvador]]u, Mourgeónu je naređeno da s trupama otputuje tamo, a on je za svog zamjenika imenovao pukovnika [[José de Fábrega|Joséa de Fábregu]].<ref name="Días Patrios">{{cite web|title=Fechas Patrias Panameñas|url=http://diaspatrios.yaia.com/panama2811.html|website=Días Patrios|publisher=Días Patrios|accessdate=21 May 2015|language=Spanish|archive-date=2020-02-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20200221165840/http://diaspatrios.yaia.com/panama2811.html|url-status=dead}}</ref> Iako Fábrega inicijalno nije bio zagovornik nezavisnosti, revolucionari su ga u međuvremenu uvjerili te je on, čim je Mourgeón isplovio za Ekvador, iskoristio priliku za ostvarivanje panamske nezavisnosti.<ref name="Slatta (2003)">{{cite book|last1=Slatta|first1=Richard W.|last2=DeGrummond|first2=Jane Lucas|title=Bolívar's quest for glory|date=2003|publisher=Texas A&M University Press|location=College Station, Texas|isbn=1-58544-239-9|page=222|edition=1st|url=https://books.google.com/books?id=hG7uDMcZmfAC&pg=PP1}}</ref> Stanovnici provincijskog gradića [[Villa de los Santos]]a su [[10. studenog]] [[1821.]] godine prvi proglasili nezavisnost. Tako je tzv. "''Primer Grito de Independencia de la Villa de Los Santos''" ([[srpskohrvatski]]: "Prvi vapaj za nezavisnost iz Villa de Los Santosa") potaknuo ostale pobunjenike u provincijskim dijelovima Paname.<ref name="Navarro (2014)">{{cite news|last1=Navarro|first1=Dayana|title=El Primer Grito de Independencia|url=http://laestrella.com.pa/panama/nacional/grito-independencia/23819615|accessdate=21 May 2015|publisher=La Estrella de Panamá|date=10 November 2014|location=Panama|language=Spanish|archive-date=20 June 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150620162333/http://laestrella.com.pa/panama/nacional/grito-independencia/23819615|url-status=dead}}</ref> Koristeći mito kako bi izbjegli otpor španjolskih trupa u gradu i nagovorili ih na dezertiranje, revolucionari su bez prolivene krvi stekli kontrolu nad [[Panamá|glavnim gradom]].<ref name="McGuinness (2007)" /> Fábrega je [[20. studenog]] [[1821.]] godine u glavnom gradu proglasio nezavisnost Paname.<ref name="Irvine (2011)">{{cite web|last1=Irvine|first1=Will|title=November – Panama´s Independence month|url=http://www.panamaqmagazine.com/independence.html|website=Panama Q Magazine Online|publisher=Pan Am Publishing|accessdate=21 May 2015|location=Panama|date=2011|archive-date=13 November 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171113030446/http://www.panamaqmagazine.com/independence.html|url-status=dead}}</ref> Ubrzo je odžan otvoreni sastanak s trgovcima, zemljoposjednicima i bogatim elitama, koji su, plašeći se španjolske osvete, odlučili pristupiti [[Velika Kolumbija|Velikoj Kolumbiji]] te su izradili nacrt [[Akt o nezavisnosti Paname|Akta o nezavisnosti Paname]].<ref name="Martínez Garnica (2007)">{{cite journal|last1=Martínez Garnica|first1=Armando|last2=Quintero Montiel|first2=Inés|title=Actas de Declaración de Independencia|journal=Actas de formación de juntas y declaraciones de independencia (1809-1822)|date=2007|url=http://admonpublica.org/wp-content/uploads/2014/05/1821_11_28_Actas_Declaraci%C3%B3n_Independencia_Ciudad_de_Panam%C3%A1.pdf|publisher=Reales Audiencias de Quito, Caracas y Santa Fe|language=Spanish|access-date=2015-05-21|archive-date=2016-08-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20160824041708/http://admonpublica.org/wp-content/uploads/2014/05/1821_11_28_Actas_Declaraci%C3%B3n_Independencia_Ciudad_de_Panam%C3%A1.pdf|url-status=dead}}</ref> == Reference == {{reflist}} {{Authority control}} [[Kategorija:1821.]] [[Kategorija:Politička historija Paname]] o0kpqtp16fe73aqdy8zo5fltxi6mxwo 0 4725288 42689434 42686799 2026-09-13T17:19:55Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Panamski vojskovođe|Panamski vojskovođe]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42689434 wikitext text/x-wiki {{Infokvir vojna osoba |ime=José de Fábrega |slika=JfPanama.jpg |slika_širina=200px |opis= |datum rođenja={{Datum rođenja|1774|10|19|hr=da}} |mjesto rođenja={{flagicon|PAN}} [[Ciudad de Panamá|Panamá]], [[Panama]]<br>{{small|(tada {{flagicon|ŠPA|1506}} [[Vicekraljevstvo Nova Granada|Nova Granada]])}} |datum smrti={{Datum smrti i dob|1841|3|11|1774|10|19|hr=da}} |mjesto smrti={{flagicon|PAN}} [[Santiago de Veraguas]], [[Panama]]<br>{{small|(tada [[Slobodna Država Prevlake]])}} |državljanstvo= |puno ime=Joseph Pedro Antonio María del Carmen<br>de Fábrega y de las Cuevas |nadimak="Osloboditelj prevlake" |supruga= |suprug= |titule = |knjige= |odanost={{flagicon|ŠPA|1506}} [[Španjolski Imperij|Španjolska]] (1777–1821)<br>{{flag|Velika Kolumbija}} (1821–1832) |služba=[[1777.]] – [[1832.]] |čin=[[general-major]] ([[Španski Imperij|Španjolska]])<br>[[brigadni general]] ([[Velika Kolumbija]]) |ratovi= |bitke=[[Nezavisnost Paname]] |vojska= |rod= |čjedinice= |zapovijedao= |nagrade={{ubl|[[Kraljevski i vojnički orden svetog Hermenegilda|Orden svetog Hermenegilda]]|[[Kraljevski ordern Izabele Katolkinje|Orden Izabele Katolkinje]]}} }} '''Joseph Pedro Antonio María del Carmen de Fábrega y de las Cuevas''', poznatiji kao '''José de Fábrega''' ([[Ciudad de Panamá|Panamá]], [[19. listopada]] [[1774.]] – [[Santiago de Veraguas]], [[11. ožujka]] [[1841.]]), [[Panama|panamski]] časnik i državnik koji je djelovao tijekom posljednjih godina španjolske kolonizacije i za vrijeme [[Velika Kolumbija|Velike Kolumbije]]. José de Fábrega je bio jedan od boraca za [[nezavisnost Paname]], a [[1821.]] godine proglasio je nezavisnost tijekom beskrvne revolucije. Zbog toga je stekao nadimak "Osloboditelj prevlake" ([[španjolski]]: ''Libertador del Istmo'').<ref name=Libertador>Ernesto J. Castillero R.: ''General José de Fábrega, Libertador del istmo de Panamá, 1821''. Panamá, 1978.</ref><ref name=Espada>{{Cite web|url=http://www.fabrega.com/espada.html|title=La espada del general José de Fábrega: una vida al servicio de su pueblo.|access-date=22. siječnja 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20111020224633/http://www.fabrega.com/espada.html|archive-date=20. listopada 2011}}</ref> Bio je kratkotrajni državni poglavar nezavisne Paname te prvi guverner [[Istmo (departman)|departmana Istmo]] u sklopu Velike Kolumbije. Rodio se u [[Ciudad de Panamá|Panami]], a kršten je [[22. listopada]] [[1774.]] godine u [[Metropolitanska katedrala u Panami|lokalnoj katedrali]]; krstio ga je Joseph Liberato Lasso de la Vega, kraljevski sudac-povjerenik pri Svetoj križarskoj vojni. Krsni su mu kumovi bili Justo López Murillo, generalni vikar biskupije, i Josepha de las Cuevas y Álvarez.<ref name=Libertador/> Već je kao dijete predodređen za vojnu karijeru, s obzirom da je njegov otac dobio odobrenje za njegovo vojno školovanje kada je José imao samo tri godine. Godine [[1789.]], sa samo 15 godina, stekao je čin poručnika. Od [[1814.]] godine služio je kao upravitelj u [[Santiago de Veraguas|Veraguasu]], tadašnjem rojalističkom bastionu; u tom je periodu i sam Fábrega bio odani rojalist. Godine [[1815.]] unapriječen je u nadporučnika, a [[1821.]] godine u [[general-major]]a.<ref name="Leonard121" /> U turbulentnom periodu prije ostvarivanja nezavisnosti, José de Fábrega izvorno je bio rojalist i nije podržavao separatističke grupe. Međutim, u kontaktu s revolucionarima promijenio je mišljenje te je postao sklon ideji [[Nezavisnost Paname|nezavisne Paname]]. Kada su južnoamerički revolucionari [[1821.]] godine svrgnuli posljednjeg [[Vicekraljevina Nova Granada|vicekralja Nove Granade]], [[Juan de la Cruz Mourgeón|Juana de la Cruza Mourgeóna]], on je pobjegao u Panamu i tu je proglašen guvernerom. Kada je izbila separatistička pobuna u [[Ekvador]]u, Mourgeónu je naređeno da s trupama otputuje tamo, a on je za svog zamjenika imenovao upravo de Fábregu.<ref name="Días Patrios">{{cite web|title=Fechas Patrias Panameñas|url=http://diaspatrios.yaia.com/panama2811.html|website=Días Patrios|publisher=Días Patrios|accessdate=21 May 2015|language=Spanish|archive-date=2020-02-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20200221165840/http://diaspatrios.yaia.com/panama2811.html|url-status=dead}}</ref> Fábrega je tada već bio na strani revolucionara te je, čim je Mourgeón isplovio za Ekvador, iskoristio priliku za ostvarivanje panamske nezavisnosti.<ref name="Slatta (2003)">{{cite book|last1=Slatta|first1=Richard W.|last2=DeGrummond|first2=Jane Lucas|title=Bolívar's quest for glory|date=2003|publisher=Texas A&M University Press|location=College Station, Texas|isbn=1-58544-239-9|page=222|edition=1st|url=https://books.google.com/books?id=hG7uDMcZmfAC&pg=PP1}}</ref> Pobuna je počela [[10. studenog]] [[1821.]] godine, kada su stanovnici provincijskog gradića [[Villa de los Santos]]a prvi proglasili nezavisnost. Tako je tzv. "''Primer Grito de Independencia de la Villa de Los Santos''" ([[srpskohrvatski]]: "Prvi vapaj za nezavisnost iz Villa de Los Santosa") potaknuo ostale pobunjenike u provincijskim dijelovima Paname.<ref name="Navarro (2014)">{{cite news|last1=Navarro|first1=Dayana|title=El Primer Grito de Independencia|url=http://laestrella.com.pa/panama/nacional/grito-independencia/23819615|accessdate=21 May 2015|publisher=La Estrella de Panamá|date=10 November 2014|location=Panama|language=Spanish|archive-date=20 June 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150620162333/http://laestrella.com.pa/panama/nacional/grito-independencia/23819615|url-status=dead}}</ref> Koristeći mito kako bi izbjegli otpor španjolskih trupa u gradu i nagovorili ih na dezertiranje, revolucionari su bez prolivene krvi stekli kontrolu nad [[Panamá|glavnim gradom]].<ref name="McGuinness (2007)">{{cite book|last1=McGuinness|first1=Aims|title=Path of Empire: Panama and the California Gold Rush|date=2007|publisher=Cornell University Press|location=Ithaca, N.Y.|isbn=978-0-8014-4521-7|page=19|edition=1. publ.|url=https://books.google.com/books?id=b-ECpNQ66V4C&pg=PA19}}</ref> Fábrega je [[20. studenog]] [[1821.]] godine u glavnom gradu proglasio nezavisnost Paname.<ref name="Irvine (2011)">{{cite web|last1=Irvine|first1=Will|title=November – Panama´s Independence month|url=http://www.panamaqmagazine.com/independence.html|website=Panama Q Magazine Online|publisher=Pan Am Publishing|accessdate=21 May 2015|location=Panama|date=2011|archive-date=13 November 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171113030446/http://www.panamaqmagazine.com/independence.html|url-status=dead}}</ref> Proglašen privremenim državnim poglavarom nezavisne Paname, Fábrega je bio na sastanku u glavnom gradu na kojem je [[Akt o nezavisnosti Paname|odlučeno]] da će Panama pristupiti [[Velika Kolumbija|Velikoj Kolumbiji]] te je nakon pristupanja postao prvi guverner [[Istmo (departman)|departmana Istmo]], na kojem je mjestu bio do [[1822.]] godine. Kada je Velika Kolumbija u veljači [[1822.]] godine službeno priznala pristupanje Paname, Fábregu je na mjestu guvernera zamijenio [[venezuela]]nski pukovnik [[José María Carreño]], dok je Fábrega imenovan novim guvernerom u Veraguasu.<ref>{{Cite book|last=Bautista Sosa|first=Juan|title=Compendio de Historia de Panamá|location=Panama|publisher=Ediciones LAVP|year=2017.|orig-year=1911.|edition=|chapter=Época de la unión a Colombia|page=154|language=špa|others=reizdanje iz 2017}}</ref> Kada se Velika Kolumbija raspala [[1830.]] godine, Fábrega je ugušio pokret generala [[José Domingo Espinar|Joséa Dominga Espinara]], koji je htio odvojiti Panamu od Kolumbije.<ref name="Leonard121" /> Nakon toga je ponovo služio kao guverner u Veraguasu, a kasnije i kao senator. To je bila posljednja javna funkcija koju je obnašao prije svoje smrti [[1841.]] godine.<ref name="Leonard121">{{Cite book|author=Thomas M. Leonard|title=Historical dictionary of Panama|publisher=Rowman & Littlefield|location=Lanham|date=2015.|isbn=9780810878341|page=121}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Literatura == * Aguilera, Rodolfo: ''Istmeños ilustres de la Emancipación''. Panamá, 1887. * Arosemena, Mariano: ''Apuntamientos históricos (1801-1840)''. Panamá, 1949. * Arrocha Graell, Catalino: ''Historia de la Independencia de Panamá, sus antecedentes y sus causas (1821-1903)''. Panamá, 1934. * [http://www.banrepcultural.org/blaavirtual/historia/biomi/indice.htm Baraya, José María: ''Biografías militares''. Panamá, 1874. Sitio web Biblioteca Luís Ángel Arango del Banco de la República, Bogotá, Colombia]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160624042715/http://www.banrepcultural.org/blaavirtual/historia/biomi/indice.htm |date=2016-06-24 }}. * [http://www.bolivar.ula.ve/cgi-win/be_alex.exe?DESCRIPTOR=cronolog%EDa&icono=cronologia.gif&recuperar=45&nombrebd=bolivar Bolívar, Simón: ''Cronología'' (1783-1830), (copiadas de Vicente Lecuna: ''Cartas del Libertador''). Sitio web de la Universidad de los Andes, Mérida, Venezuela]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070203030519/http://www.bolivar.ula.ve/cgi-win/be_alex.exe?DESCRIPTOR=cronolog%EDa&icono=cronologia.gif&recuperar=45&nombrebd=bolivar |date=2007-02-03 }}. * Blanco, José Félix y Azpurúa, Ramón: ''Documentos para la historia de la vida pública del Libertador'', (tomo VIII). Caracas, Venezuela, 1875-1877. * Castillero R., Ernesto J.: ''Historia de Panamá''. Panamá, 1949. * Castillero R., Ernesto J: «Centenario del general José de Fábrega», en ''Estrella de Panamá'', febrero de 1941. * Fábrega, José de: ''Acta de Independencia del Istmo de Panamá de 1821'' (auténtica); en Archivo General de Sevilla; copia del historiador Juan Antonio Susto. * Fábrega, Francisco: ''Memoria genealógica y biográfica del general José de Fábrega''. Panamá, 1876. * Nicolau, Ernesto J.: ''El Grito de la Villa''. Panamá, 1961. * [http://www.banrepcultural.org/blaavirtual/historia/hispa/hispa01.htm Sosa, Juan Bautista: ''Compendio de historia de Panamá'', Panamá, 1911. Sitio web Biblioteca Luís Ángel Arango del Banco de la República, Bogotá, Colombia]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110174649/http://www.banrepcultural.org/blaavirtual/historia/hispa/hispa01.htm |date=2017-11-10 }}. * Susto, Juan Antonio: ''Panameños de la Época Colonial''. Panamá. * Wendehake, José Rafael: ''El general José de Fábrega, 1774-1841''. Panamá, 1926. {{Životni vijek|1774|1841|Fábrega, José de}} {{Authority control}} [[Kategorija:Panamski političari]] [[Kategorija:Španski vojskovođe]] [[Kategorija:Revolucionari]] [[Kategorija:Borci za nezavisnost Latinske Amerike]] [[Kategorija:Panamski vojskovođe]] 42dda8vcbefnkybgn0aatis9lzi7byl 42689437 42689434 2026-09-13T17:20:49Z Edgar Allan Poe 29250 42689437 wikitext text/x-wiki {{Infokvir vojna osoba |ime=José de Fábrega |slika=JfPanama.jpg |slika_širina=200px |opis= |datum rođenja={{Datum rođenja|1774|10|19|hr=da}} |mjesto rođenja={{flagicon|PAN}} [[Ciudad de Panamá|Panamá]], [[Panama]]<br>{{small|(tada {{flagicon|ŠPA|1506}} [[Vicekraljevstvo Nova Granada|Nova Granada]])}} |datum smrti={{Datum smrti i dob|1841|3|11|1774|10|19|hr=da}} |mjesto smrti={{flagicon|PAN}} [[Santiago de Veraguas]], [[Panama]]<br>{{small|(tada [[Slobodna Država Prevlake]])}} |državljanstvo= |puno ime=Joseph Pedro Antonio María del Carmen<br>de Fábrega y de las Cuevas |nadimak="Osloboditelj prevlake" |supruga= |suprug= |titule = |knjige= |odanost={{flagicon|ŠPA|1506}} [[Španjolski Imperij|Španjolska]] (1777–1821)<br>{{flag|Velika Kolumbija}} (1821–1832) |služba=[[1777.]] – [[1832.]] |čin=[[general-major]] ([[Španski Imperij|Španjolska]])<br>[[brigadni general]] ([[Velika Kolumbija]]) |ratovi= |bitke=[[Nezavisnost Paname]] |vojska= |rod= |čjedinice= |zapovijedao= |nagrade={{ubl|[[Kraljevski i vojnički orden svetog Hermenegilda|Orden svetog Hermenegilda]]|[[Kraljevski ordern Izabele Katolkinje|Orden Izabele Katolkinje]]}} }} '''Joseph Pedro Antonio María del Carmen de Fábrega y de las Cuevas''', poznatiji kao '''José de Fábrega''' ([[Ciudad de Panamá|Panamá]], [[19. listopada]] [[1774.]] – [[Santiago de Veraguas]], [[11. ožujka]] [[1841.]]), [[Panama|panamski]] časnik i državnik koji je djelovao tijekom posljednjih godina španjolske kolonizacije i za vrijeme [[Velika Kolumbija|Velike Kolumbije]]. José de Fábrega je bio jedan od boraca za [[nezavisnost Paname]], a [[1821.]] godine proglasio je nezavisnost tijekom beskrvne revolucije. Zbog toga je stekao nadimak "Osloboditelj prevlake" ([[španjolski]]: ''Libertador del Istmo'').<ref name=Libertador>Ernesto J. Castillero R.: ''General José de Fábrega, Libertador del istmo de Panamá, 1821''. Panamá, 1978.</ref><ref name=Espada>{{Cite web|url=http://www.fabrega.com/espada.html|title=La espada del general José de Fábrega: una vida al servicio de su pueblo.|access-date=22. siječnja 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20111020224633/http://www.fabrega.com/espada.html|archive-date=20. listopada 2011}}</ref> Bio je kratkotrajni državni poglavar nezavisne Paname te prvi guverner [[Istmo (departman)|departmana Istmo]] u sklopu Velike Kolumbije. Rodio se u [[Ciudad de Panamá|Panami]], a kršten je [[22. listopada]] [[1774.]] godine u [[Metropolitanska katedrala u Panami|lokalnoj katedrali]]; krstio ga je Joseph Liberato Lasso de la Vega, kraljevski sudac-povjerenik pri Svetoj križarskoj vojni. Krsni su mu kumovi bili Justo López Murillo, generalni vikar biskupije, i Josepha de las Cuevas y Álvarez.<ref name=Libertador/> Već je kao dijete predodređen za vojnu karijeru, s obzirom da je njegov otac dobio odobrenje za njegovo vojno školovanje kada je José imao samo tri godine. Godine [[1789.]], sa samo 15 godina, stekao je čin poručnika. Od [[1814.]] godine služio je kao upravitelj u [[Santiago de Veraguas|Veraguasu]], tadašnjem rojalističkom bastionu; u tom je periodu i sam Fábrega bio odani rojalist. Godine [[1815.]] unapriječen je u nadporučnika, a [[1821.]] godine u [[general-major]]a.<ref name="Leonard121" /> U turbulentnom periodu prije ostvarivanja nezavisnosti, José de Fábrega izvorno je bio rojalist i nije podržavao separatističke grupe. Međutim, u kontaktu s revolucionarima promijenio je mišljenje te je postao sklon ideji [[Nezavisnost Paname|nezavisne Paname]]. Kada su južnoamerički revolucionari [[1821.]] godine svrgnuli posljednjeg [[Vicekraljevina Nova Granada|vicekralja Nove Granade]], [[Juan de la Cruz Mourgeón|Juana de la Cruza Mourgeóna]], on je pobjegao u Panamu i tu je proglašen guvernerom. Kada je izbila separatistička pobuna u [[Ekvador]]u, Mourgeónu je naređeno da s trupama otputuje tamo, a on je za svog zamjenika imenovao upravo de Fábregu.<ref name="Días Patrios">{{cite web|title=Fechas Patrias Panameñas|url=http://diaspatrios.yaia.com/panama2811.html|website=Días Patrios|publisher=Días Patrios|accessdate=21 May 2015|language=Spanish|archive-date=2020-02-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20200221165840/http://diaspatrios.yaia.com/panama2811.html|url-status=dead}}</ref> Fábrega je tada već bio na strani revolucionara te je, čim je Mourgeón isplovio za Ekvador, iskoristio priliku za ostvarivanje panamske nezavisnosti.<ref name="Slatta (2003)">{{cite book|last1=Slatta|first1=Richard W.|last2=DeGrummond|first2=Jane Lucas|title=Bolívar's quest for glory|date=2003|publisher=Texas A&M University Press|location=College Station, Texas|isbn=1-58544-239-9|page=222|edition=1st|url=https://books.google.com/books?id=hG7uDMcZmfAC&pg=PP1}}</ref> Pobuna je počela [[10. studenog]] [[1821.]] godine, kada su stanovnici provincijskog gradića [[Villa de los Santos]]a prvi proglasili nezavisnost. Tako je tzv. "''Primer Grito de Independencia de la Villa de Los Santos''" ([[srpskohrvatski]]: "Prvi vapaj za nezavisnost iz Villa de Los Santosa") potaknuo ostale pobunjenike u provincijskim dijelovima Paname.<ref name="Navarro (2014)">{{cite news|last1=Navarro|first1=Dayana|title=El Primer Grito de Independencia|url=http://laestrella.com.pa/panama/nacional/grito-independencia/23819615|accessdate=21 May 2015|publisher=La Estrella de Panamá|date=10 November 2014|location=Panama|language=Spanish|archive-date=20 June 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150620162333/http://laestrella.com.pa/panama/nacional/grito-independencia/23819615|url-status=dead}}</ref> Koristeći mito kako bi izbjegli otpor španjolskih trupa u gradu i nagovorili ih na dezertiranje, revolucionari su bez prolivene krvi stekli kontrolu nad [[Panamá|glavnim gradom]].<ref name="McGuinness (2007)">{{cite book|last1=McGuinness|first1=Aims|title=Path of Empire: Panama and the California Gold Rush|date=2007|publisher=Cornell University Press|location=Ithaca, N.Y.|isbn=978-0-8014-4521-7|page=19|edition=1. publ.|url=https://books.google.com/books?id=b-ECpNQ66V4C&pg=PA19}}</ref> Fábrega je [[20. studenog]] [[1821.]] godine u glavnom gradu proglasio nezavisnost Paname.<ref name="Irvine (2011)">{{cite web|last1=Irvine|first1=Will|title=November – Panama´s Independence month|url=http://www.panamaqmagazine.com/independence.html|website=Panama Q Magazine Online|publisher=Pan Am Publishing|accessdate=21 May 2015|location=Panama|date=2011|archive-date=13 November 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171113030446/http://www.panamaqmagazine.com/independence.html|url-status=dead}}</ref> Proglašen privremenim državnim poglavarom nezavisne Paname, Fábrega je bio na sastanku u glavnom gradu na kojem je [[Akt o nezavisnosti Paname|odlučeno]] da će Panama pristupiti [[Velika Kolumbija|Velikoj Kolumbiji]] te je nakon pristupanja postao prvi guverner [[Istmo (departman)|departmana Istmo]], na kojem je mjestu bio do [[1822.]] godine. Kada je Velika Kolumbija u veljači [[1822.]] godine službeno priznala pristupanje Paname, Fábregu je na mjestu guvernera zamijenio [[venezuela]]nski pukovnik [[José María Carreño]], dok je Fábrega imenovan novim guvernerom u Veraguasu.<ref>{{Cite book|last=Bautista Sosa|first=Juan|title=Compendio de Historia de Panamá|location=Panama|publisher=Ediciones LAVP|year=2017.|orig-year=1911.|edition=|chapter=Época de la unión a Colombia|page=154|language=špa|others=reizdanje iz 2017}}</ref> Kada se Velika Kolumbija raspala [[1830.]] godine, Fábrega je ugušio pokret generala [[José Domingo Espinar|Joséa Dominga Espinara]], koji je htio odvojiti Panamu od Kolumbije.<ref name="Leonard121" /> Nakon toga je ponovo služio kao guverner u Veraguasu, a kasnije i kao senator. To je bila posljednja javna funkcija koju je obnašao prije svoje smrti [[1841.]] godine.<ref name="Leonard121">{{Cite book|author=Thomas M. Leonard|title=Historical dictionary of Panama|publisher=Rowman & Littlefield|location=Lanham|date=2015.|isbn=9780810878341|page=121}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Literatura == * Aguilera, Rodolfo: ''Istmeños ilustres de la Emancipación''. Panamá, 1887. * Arosemena, Mariano: ''Apuntamientos históricos (1801-1840)''. Panamá, 1949. * Arrocha Graell, Catalino: ''Historia de la Independencia de Panamá, sus antecedentes y sus causas (1821-1903)''. Panamá, 1934. * [http://www.banrepcultural.org/blaavirtual/historia/biomi/indice.htm Baraya, José María: ''Biografías militares''. Panamá, 1874. Sitio web Biblioteca Luís Ángel Arango del Banco de la República, Bogotá, Colombia]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160624042715/http://www.banrepcultural.org/blaavirtual/historia/biomi/indice.htm |date=2016-06-24 }}. * [http://www.bolivar.ula.ve/cgi-win/be_alex.exe?DESCRIPTOR=cronolog%EDa&icono=cronologia.gif&recuperar=45&nombrebd=bolivar Bolívar, Simón: ''Cronología'' (1783-1830), (copiadas de Vicente Lecuna: ''Cartas del Libertador''). Sitio web de la Universidad de los Andes, Mérida, Venezuela]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070203030519/http://www.bolivar.ula.ve/cgi-win/be_alex.exe?DESCRIPTOR=cronolog%EDa&icono=cronologia.gif&recuperar=45&nombrebd=bolivar |date=2007-02-03 }}. * Blanco, José Félix y Azpurúa, Ramón: ''Documentos para la historia de la vida pública del Libertador'', (tomo VIII). Caracas, Venezuela, 1875-1877. * Castillero R., Ernesto J.: ''Historia de Panamá''. Panamá, 1949. * Castillero R., Ernesto J: «Centenario del general José de Fábrega», en ''Estrella de Panamá'', febrero de 1941. * Fábrega, José de: ''Acta de Independencia del Istmo de Panamá de 1821'' (auténtica); en Archivo General de Sevilla; copia del historiador Juan Antonio Susto. * Fábrega, Francisco: ''Memoria genealógica y biográfica del general José de Fábrega''. Panamá, 1876. * Nicolau, Ernesto J.: ''El Grito de la Villa''. Panamá, 1961. * [http://www.banrepcultural.org/blaavirtual/historia/hispa/hispa01.htm Sosa, Juan Bautista: ''Compendio de historia de Panamá'', Panamá, 1911. Sitio web Biblioteca Luís Ángel Arango del Banco de la República, Bogotá, Colombia]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110174649/http://www.banrepcultural.org/blaavirtual/historia/hispa/hispa01.htm |date=2017-11-10 }}. * Susto, Juan Antonio: ''Panameños de la Época Colonial''. Panamá. * Wendehake, José Rafael: ''El general José de Fábrega, 1774-1841''. Panamá, 1926. {{Životni vijek|1774|1841|Fábrega, José de}} {{Authority control}} [[Kategorija:Panamski političari]] [[Kategorija:Panamski vojskovođe]] [[Kategorija:Španski vojskovođe]] [[Kategorija:Revolucionari]] [[Kategorija:Borci za nezavisnost Latinske Amerike]] h010w8rzroulkfr6ei49v21nnrqtnf4 42689444 42689437 2026-09-13T17:27:45Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Biografije, Panamá|Biografije, Panamá]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42689444 wikitext text/x-wiki {{Infokvir vojna osoba |ime=José de Fábrega |slika=JfPanama.jpg |slika_širina=200px |opis= |datum rođenja={{Datum rođenja|1774|10|19|hr=da}} |mjesto rođenja={{flagicon|PAN}} [[Ciudad de Panamá|Panamá]], [[Panama]]<br>{{small|(tada {{flagicon|ŠPA|1506}} [[Vicekraljevstvo Nova Granada|Nova Granada]])}} |datum smrti={{Datum smrti i dob|1841|3|11|1774|10|19|hr=da}} |mjesto smrti={{flagicon|PAN}} [[Santiago de Veraguas]], [[Panama]]<br>{{small|(tada [[Slobodna Država Prevlake]])}} |državljanstvo= |puno ime=Joseph Pedro Antonio María del Carmen<br>de Fábrega y de las Cuevas |nadimak="Osloboditelj prevlake" |supruga= |suprug= |titule = |knjige= |odanost={{flagicon|ŠPA|1506}} [[Španjolski Imperij|Španjolska]] (1777–1821)<br>{{flag|Velika Kolumbija}} (1821–1832) |služba=[[1777.]] – [[1832.]] |čin=[[general-major]] ([[Španski Imperij|Španjolska]])<br>[[brigadni general]] ([[Velika Kolumbija]]) |ratovi= |bitke=[[Nezavisnost Paname]] |vojska= |rod= |čjedinice= |zapovijedao= |nagrade={{ubl|[[Kraljevski i vojnički orden svetog Hermenegilda|Orden svetog Hermenegilda]]|[[Kraljevski ordern Izabele Katolkinje|Orden Izabele Katolkinje]]}} }} '''Joseph Pedro Antonio María del Carmen de Fábrega y de las Cuevas''', poznatiji kao '''José de Fábrega''' ([[Ciudad de Panamá|Panamá]], [[19. listopada]] [[1774.]] – [[Santiago de Veraguas]], [[11. ožujka]] [[1841.]]), [[Panama|panamski]] časnik i državnik koji je djelovao tijekom posljednjih godina španjolske kolonizacije i za vrijeme [[Velika Kolumbija|Velike Kolumbije]]. José de Fábrega je bio jedan od boraca za [[nezavisnost Paname]], a [[1821.]] godine proglasio je nezavisnost tijekom beskrvne revolucije. Zbog toga je stekao nadimak "Osloboditelj prevlake" ([[španjolski]]: ''Libertador del Istmo'').<ref name=Libertador>Ernesto J. Castillero R.: ''General José de Fábrega, Libertador del istmo de Panamá, 1821''. Panamá, 1978.</ref><ref name=Espada>{{Cite web|url=http://www.fabrega.com/espada.html|title=La espada del general José de Fábrega: una vida al servicio de su pueblo.|access-date=22. siječnja 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20111020224633/http://www.fabrega.com/espada.html|archive-date=20. listopada 2011}}</ref> Bio je kratkotrajni državni poglavar nezavisne Paname te prvi guverner [[Istmo (departman)|departmana Istmo]] u sklopu Velike Kolumbije. Rodio se u [[Ciudad de Panamá|Panami]], a kršten je [[22. listopada]] [[1774.]] godine u [[Metropolitanska katedrala u Panami|lokalnoj katedrali]]; krstio ga je Joseph Liberato Lasso de la Vega, kraljevski sudac-povjerenik pri Svetoj križarskoj vojni. Krsni su mu kumovi bili Justo López Murillo, generalni vikar biskupije, i Josepha de las Cuevas y Álvarez.<ref name=Libertador/> Već je kao dijete predodređen za vojnu karijeru, s obzirom da je njegov otac dobio odobrenje za njegovo vojno školovanje kada je José imao samo tri godine. Godine [[1789.]], sa samo 15 godina, stekao je čin poručnika. Od [[1814.]] godine služio je kao upravitelj u [[Santiago de Veraguas|Veraguasu]], tadašnjem rojalističkom bastionu; u tom je periodu i sam Fábrega bio odani rojalist. Godine [[1815.]] unapriječen je u nadporučnika, a [[1821.]] godine u [[general-major]]a.<ref name="Leonard121" /> U turbulentnom periodu prije ostvarivanja nezavisnosti, José de Fábrega izvorno je bio rojalist i nije podržavao separatističke grupe. Međutim, u kontaktu s revolucionarima promijenio je mišljenje te je postao sklon ideji [[Nezavisnost Paname|nezavisne Paname]]. Kada su južnoamerički revolucionari [[1821.]] godine svrgnuli posljednjeg [[Vicekraljevina Nova Granada|vicekralja Nove Granade]], [[Juan de la Cruz Mourgeón|Juana de la Cruza Mourgeóna]], on je pobjegao u Panamu i tu je proglašen guvernerom. Kada je izbila separatistička pobuna u [[Ekvador]]u, Mourgeónu je naređeno da s trupama otputuje tamo, a on je za svog zamjenika imenovao upravo de Fábregu.<ref name="Días Patrios">{{cite web|title=Fechas Patrias Panameñas|url=http://diaspatrios.yaia.com/panama2811.html|website=Días Patrios|publisher=Días Patrios|accessdate=21 May 2015|language=Spanish|archive-date=2020-02-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20200221165840/http://diaspatrios.yaia.com/panama2811.html|url-status=dead}}</ref> Fábrega je tada već bio na strani revolucionara te je, čim je Mourgeón isplovio za Ekvador, iskoristio priliku za ostvarivanje panamske nezavisnosti.<ref name="Slatta (2003)">{{cite book|last1=Slatta|first1=Richard W.|last2=DeGrummond|first2=Jane Lucas|title=Bolívar's quest for glory|date=2003|publisher=Texas A&M University Press|location=College Station, Texas|isbn=1-58544-239-9|page=222|edition=1st|url=https://books.google.com/books?id=hG7uDMcZmfAC&pg=PP1}}</ref> Pobuna je počela [[10. studenog]] [[1821.]] godine, kada su stanovnici provincijskog gradića [[Villa de los Santos]]a prvi proglasili nezavisnost. Tako je tzv. "''Primer Grito de Independencia de la Villa de Los Santos''" ([[srpskohrvatski]]: "Prvi vapaj za nezavisnost iz Villa de Los Santosa") potaknuo ostale pobunjenike u provincijskim dijelovima Paname.<ref name="Navarro (2014)">{{cite news|last1=Navarro|first1=Dayana|title=El Primer Grito de Independencia|url=http://laestrella.com.pa/panama/nacional/grito-independencia/23819615|accessdate=21 May 2015|publisher=La Estrella de Panamá|date=10 November 2014|location=Panama|language=Spanish|archive-date=20 June 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150620162333/http://laestrella.com.pa/panama/nacional/grito-independencia/23819615|url-status=dead}}</ref> Koristeći mito kako bi izbjegli otpor španjolskih trupa u gradu i nagovorili ih na dezertiranje, revolucionari su bez prolivene krvi stekli kontrolu nad [[Panamá|glavnim gradom]].<ref name="McGuinness (2007)">{{cite book|last1=McGuinness|first1=Aims|title=Path of Empire: Panama and the California Gold Rush|date=2007|publisher=Cornell University Press|location=Ithaca, N.Y.|isbn=978-0-8014-4521-7|page=19|edition=1. publ.|url=https://books.google.com/books?id=b-ECpNQ66V4C&pg=PA19}}</ref> Fábrega je [[20. studenog]] [[1821.]] godine u glavnom gradu proglasio nezavisnost Paname.<ref name="Irvine (2011)">{{cite web|last1=Irvine|first1=Will|title=November – Panama´s Independence month|url=http://www.panamaqmagazine.com/independence.html|website=Panama Q Magazine Online|publisher=Pan Am Publishing|accessdate=21 May 2015|location=Panama|date=2011|archive-date=13 November 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171113030446/http://www.panamaqmagazine.com/independence.html|url-status=dead}}</ref> Proglašen privremenim državnim poglavarom nezavisne Paname, Fábrega je bio na sastanku u glavnom gradu na kojem je [[Akt o nezavisnosti Paname|odlučeno]] da će Panama pristupiti [[Velika Kolumbija|Velikoj Kolumbiji]] te je nakon pristupanja postao prvi guverner [[Istmo (departman)|departmana Istmo]], na kojem je mjestu bio do [[1822.]] godine. Kada je Velika Kolumbija u veljači [[1822.]] godine službeno priznala pristupanje Paname, Fábregu je na mjestu guvernera zamijenio [[venezuela]]nski pukovnik [[José María Carreño]], dok je Fábrega imenovan novim guvernerom u Veraguasu.<ref>{{Cite book|last=Bautista Sosa|first=Juan|title=Compendio de Historia de Panamá|location=Panama|publisher=Ediciones LAVP|year=2017.|orig-year=1911.|edition=|chapter=Época de la unión a Colombia|page=154|language=špa|others=reizdanje iz 2017}}</ref> Kada se Velika Kolumbija raspala [[1830.]] godine, Fábrega je ugušio pokret generala [[José Domingo Espinar|Joséa Dominga Espinara]], koji je htio odvojiti Panamu od Kolumbije.<ref name="Leonard121" /> Nakon toga je ponovo služio kao guverner u Veraguasu, a kasnije i kao senator. To je bila posljednja javna funkcija koju je obnašao prije svoje smrti [[1841.]] godine.<ref name="Leonard121">{{Cite book|author=Thomas M. Leonard|title=Historical dictionary of Panama|publisher=Rowman & Littlefield|location=Lanham|date=2015.|isbn=9780810878341|page=121}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Literatura == * Aguilera, Rodolfo: ''Istmeños ilustres de la Emancipación''. Panamá, 1887. * Arosemena, Mariano: ''Apuntamientos históricos (1801-1840)''. Panamá, 1949. * Arrocha Graell, Catalino: ''Historia de la Independencia de Panamá, sus antecedentes y sus causas (1821-1903)''. Panamá, 1934. * [http://www.banrepcultural.org/blaavirtual/historia/biomi/indice.htm Baraya, José María: ''Biografías militares''. Panamá, 1874. Sitio web Biblioteca Luís Ángel Arango del Banco de la República, Bogotá, Colombia]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160624042715/http://www.banrepcultural.org/blaavirtual/historia/biomi/indice.htm |date=2016-06-24 }}. * [http://www.bolivar.ula.ve/cgi-win/be_alex.exe?DESCRIPTOR=cronolog%EDa&icono=cronologia.gif&recuperar=45&nombrebd=bolivar Bolívar, Simón: ''Cronología'' (1783-1830), (copiadas de Vicente Lecuna: ''Cartas del Libertador''). Sitio web de la Universidad de los Andes, Mérida, Venezuela]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070203030519/http://www.bolivar.ula.ve/cgi-win/be_alex.exe?DESCRIPTOR=cronolog%EDa&icono=cronologia.gif&recuperar=45&nombrebd=bolivar |date=2007-02-03 }}. * Blanco, José Félix y Azpurúa, Ramón: ''Documentos para la historia de la vida pública del Libertador'', (tomo VIII). Caracas, Venezuela, 1875-1877. * Castillero R., Ernesto J.: ''Historia de Panamá''. Panamá, 1949. * Castillero R., Ernesto J: «Centenario del general José de Fábrega», en ''Estrella de Panamá'', febrero de 1941. * Fábrega, José de: ''Acta de Independencia del Istmo de Panamá de 1821'' (auténtica); en Archivo General de Sevilla; copia del historiador Juan Antonio Susto. * Fábrega, Francisco: ''Memoria genealógica y biográfica del general José de Fábrega''. Panamá, 1876. * Nicolau, Ernesto J.: ''El Grito de la Villa''. Panamá, 1961. * [http://www.banrepcultural.org/blaavirtual/historia/hispa/hispa01.htm Sosa, Juan Bautista: ''Compendio de historia de Panamá'', Panamá, 1911. Sitio web Biblioteca Luís Ángel Arango del Banco de la República, Bogotá, Colombia]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110174649/http://www.banrepcultural.org/blaavirtual/historia/hispa/hispa01.htm |date=2017-11-10 }}. * Susto, Juan Antonio: ''Panameños de la Época Colonial''. Panamá. * Wendehake, José Rafael: ''El general José de Fábrega, 1774-1841''. Panamá, 1926. {{Životni vijek|1774|1841|Fábrega, José de}} {{Authority control}} [[Kategorija:Panamski političari]] [[Kategorija:Panamski vojskovođe]] [[Kategorija:Španski vojskovođe]] [[Kategorija:Revolucionari]] [[Kategorija:Borci za nezavisnost Latinske Amerike]] [[Kategorija:Biografije, Panamá]] qyk9wc0d0qrfbc6nh75gu85a6yp3rjb 0 4725379 42689060 42686721 2026-09-13T12:44:10Z Zavičajac 76707 42689060 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Wadi Wurayah |image = Wadi Wurayah Dam - Reservoir - 6.jpg |godina = 2026. |vrst baštine = prirodno dobro |mjerilo = ix |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1724 |država = {{flag|Ujedinjeni Arapski Emirati}} }} '''Wadi Wurayah''' je riječna dolina ili vlažno (prolazno) korito rijeke na planinskom lancu Hadžar, Hadžar koji se proteže paralelno sa istočnom obalom UAE u obalnom području Omanskog zaljeva, emirat Fujairah, [[Ujedinjeni Arapski Emirati]]. Obuhvata površinu od 129 km². [[Planina]] obiluje nizom raznovrsnih pejzaža, koji se sastoje od planinskih vrhova, aluvijalnih ravnica i priobalnih staništa. Među njima je i vlažno korito kao zemljišta koje je reprezentativno za planinu Hadžar. Sadrži vodu samo kada padne jaka kiša. Postoje vadiji s protokom vode tokom cijele godine. Maksimalna nadmorska visina dostiže 1.080 m nadmorske visine što omogućava sakupljanje značajnih orografskih sezonskih padavina u kontaktnim izvorima, bazenima, malim brzacima i vodopadima. == Zaštićeno područje == Za zaštićeno područje dolina je proglašena 1997. god, odlukom šeika Hamada ibn Muhammada al-Sharqija. Odlukom [[Međunarodna unija za očuvanje prirode|Međunarodne unije za očuvanje prirode]] (IUCN), dolina je proglašena za [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|zaštićeno područje IV]] kategorije - [[nacionalni park]]. Godine 2010. wadi je također proglašen [[Ramsarska konvencija|Ramsarskim područjem]] pod brojem 1932.<ref name="Ramsar">{{Cite web |url= https://rsis.ramsar.org/ris/1932?__goaway_challenge=resource-load&__goaway_id=075655385480349df1f966f4f16478cc&__goaway_referer=https%3A%2F%2Fde.wikipedia.org%2F |title= Wadi Wurayah nacinalni park |work= Ramsarska mjesta |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Nacionalni park je rezervat biosfere i [[Značajna područja za ptice|važno područje za ptice]] (IBA). Raznolikost slatkovodnih staništa pruža važna mrijestilišta za [[ribe]] poput [[Garra barreimiae]] (''Cyprinidae''), koja je ugrožena i endemična za Arapsko poluostrvo, uključujući sedam novootkrivenih vrsta [[Insekti|insekata]] od kojih četiri (red: ''Ephemeroptera'') imaju ličinke ovisne o vodi. Područje podržava 11 ugroženih vrsta [[Sisavci|sisavaca]], poput [[Arabijski tar|arabijskog tara]] (''Hemitrgus jayakari''). Godine 1978. ukupna svjetska populacija arabijskog tara procijenjena je na oko 2000, dok se danas procjenjuje da broji najmanje 20 jedinki.<ref name="Ramsar"/> Do sada je zabilježeno 73 vrste [[ptica]] poput ugroženog [[Crkavica|egipatskog lešinara]] (''Neophron percnopterus''). Nacionalni park Wadi Wurayah dom je 17 vrsta [[Gmizavci|gmizavaca]] poput semaforskog gekona s prugastim repom (''Pristurus celerrimus'') i najmanje dvije vrste [[Vodozemci|vodozemaca]], koje su sve endemske za UAE i Sjeverni [[Oman]]. == Svjetska baština == Vlažno (prolazno) korito uvršteno je 2026. god. na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="wadi">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1724 |title= Wadi Wurayah |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]].<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}</ref><ref name="Ujedinjeni Arapski Emirati">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/ae |title= Ujedinjeni Arapski Emirati, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Nacionalni park Wadi Wurayah bogato je [[Arheologija|arheološko]] nalazište s 29 lokaliteta poput [[islam]]skih groblja, [[Petroglifi|petroglifa]] i naselja koja datiraju iz [[Đeljezno doba|željeznog doba]] (1.300.-500. p.n.e.). Posljednja lokalna porodica napustila je to područje 1981. godine. Povremeno lokalci dolaze na to mjesto kako bi skupljali ljekovito bilje, divlji [[med]] i hranu za stoku. Baština je ugrožena iskorištavanjem vode, vađenjem stijena i krivolovom na divlje životinje. === Galerija === <gallery> File:Egyptian vulture.jpg|Egipatski lešinar File:Garra barreimiae.jpg|Riba [[''Garra barreimiae'']] File:Stuffed Arabian Tahr.jpg|[[Arabijski tar]] File:BTSG.jpg|Gušter semaforski gekon (''Pristurus celerrimus'') </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Wadi Wurayah Dam}} [[Kategorija:Svjetska baština u Ujedinjenim Arapskim Emiratima]] [[Kategorija:Zaštićena područja po državama|Ujedinjeni Arapski Emirati]] tbrncc9pgl0dkmwv8l1ai1yj7yfhvgr 42689402 42689060 2026-09-13T16:19:05Z Zavičajac 76707 42689402 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Wadi Wurayah |image = Wadi Wurayah Dam - Reservoir - 6.jpg |godina = 2026. |vrst baštine = prirodno dobro |mjerilo = ix |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1724 |država = {{flag|Ujedinjeni Arapski Emirati}} }} '''Wadi Wurayah''' je riječna dolina ili vlažno (prolazno) korito rijeke na planinskom lancu Hadžar, Hadžar koji se proteže paralelno sa istočnom obalom UAE u obalnom području Omanskog zaljeva, emirat Fujairah, [[Ujedinjeni Arapski Emirati]]. Obuhvata površinu od 129 km². [[Planina]] obiluje nizom raznovrsnih pejzaža, koji se sastoje od planinskih vrhova, aluvijalnih ravnica i priobalnih staništa. Među njima je i vlažno korito kao zemljišta koje je reprezentativno za planinu Hadžar. Sadrži vodu samo kada padne jaka kiša. Postoje vadiji s protokom vode tokom cijele godine. Maksimalna nadmorska visina dostiže 1.080 m nadmorske visine što omogućava sakupljanje značajnih orografskih sezonskih padavina u kontaktnim izvorima, bazenima, malim brzacima i vodopadima. == Zaštićeno područje == Za zaštićeno područje dolina je proglašena 1997. god, odlukom šeika Hamada ibn Muhammada al-Sharqija. Odlukom [[Međunarodna unija za očuvanje prirode|Međunarodne unije za očuvanje prirode]] (IUCN), dolina je proglašena za [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|zaštićeno područje II]] kategorije - [[nacionalni park]]. Godine 2010. wadi je također proglašen [[Ramsarska konvencija|Ramsarskim područjem]] pod brojem 1932.<ref name="Ramsar">{{Cite web |url= https://rsis.ramsar.org/ris/1932?__goaway_challenge=resource-load&__goaway_id=075655385480349df1f966f4f16478cc&__goaway_referer=https%3A%2F%2Fde.wikipedia.org%2F |title= Wadi Wurayah nacinalni park |work= Ramsarska mjesta |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Nacionalni park je rezervat biosfere i [[Značajna područja za ptice|važno područje za ptice]] (IBA). Raznolikost slatkovodnih staništa pruža važna mrijestilišta za [[ribe]] poput [[Garra barreimiae]] (''Cyprinidae''), koja je ugrožena i endemična za Arapsko poluostrvo, uključujući sedam novootkrivenih vrsta [[Insekti|insekata]] od kojih četiri (red: ''Ephemeroptera'') imaju ličinke ovisne o vodi. Područje podržava 11 ugroženih vrsta [[Sisavci|sisavaca]], poput [[Arabijski tar|arabijskog tara]] (''Hemitrgus jayakari''). Godine 1978. ukupna svjetska populacija arabijskog tara procijenjena je na oko 2000, dok se danas procjenjuje da broji najmanje 20 jedinki.<ref name="Ramsar"/> Do sada je zabilježeno 73 vrste [[ptica]] poput ugroženog [[Crkavica|egipatskog lešinara]] (''Neophron percnopterus''). Nacionalni park Wadi Wurayah dom je 17 vrsta [[Gmizavci|gmizavaca]] poput semaforskog gekona s prugastim repom (''Pristurus celerrimus'') i najmanje dvije vrste [[Vodozemci|vodozemaca]], koje su sve endemske za UAE i Sjeverni [[Oman]]. == Svjetska baština == Vlažno (prolazno) korito uvršteno je 2026. god. na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="wadi">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1724 |title= Wadi Wurayah |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]].<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}</ref><ref name="Ujedinjeni Arapski Emirati">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/ae |title= Ujedinjeni Arapski Emirati, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Nacionalni park Wadi Wurayah bogato je [[Arheologija|arheološko]] nalazište s 29 lokaliteta poput [[islam]]skih groblja, [[Petroglifi|petroglifa]] i naselja koja datiraju iz [[Đeljezno doba|željeznog doba]] (1.300.-500. p.n.e.). Posljednja lokalna porodica napustila je to područje 1981. godine. Povremeno lokalci dolaze na to mjesto kako bi skupljali ljekovito bilje, divlji [[med]] i hranu za stoku. Baština je ugrožena iskorištavanjem vode, vađenjem stijena i krivolovom na divlje životinje. === Galerija === <gallery> File:Egyptian vulture.jpg|Egipatski lešinar File:Garra barreimiae.jpg|Riba [[''Garra barreimiae'']] File:Stuffed Arabian Tahr.jpg|[[Arabijski tar]] File:BTSG.jpg|Gušter semaforski gekon (''Pristurus celerrimus'') </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Wadi Wurayah Dam}} [[Kategorija:Svjetska baština u Ujedinjenim Arapskim Emiratima]] [[Kategorija:Zaštićena područja po državama|Ujedinjeni Arapski Emirati]] cp76j05avx1rrd4ur2m16otkakmjy0w 42689405 42689402 2026-09-13T16:32:45Z Zavičajac 76707 42689405 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Nacionalni park Wadi Wurayah | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = II | slika = Wadi Wurayah Dam - Reservoir - 6.jpg | širina_slike = | opis_slike = | karta = | lokacija = Emirat Fujairah, {{flag|Ujedinjeni Arapski Emirati}} | najbliži_grad = | koordinate = | površina = 129 | oznaka = | ovlaštenje = | osnivanje = 1997. god | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = | vlasnik = | svjetska_baština = | url = | ugrađeno = {{UNESCO-svjetska baština | dijete = da | godina = 2026. | vrst baštine = Prirodno dobro | mjerilo = ix | poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1724 }} }} '''Wadi Wurayah''' je [[Rijeka|riječna]] dolina ili vlažno (prolazno) korito rijeke na [[Planina|planinskom]] lancu Hadžar, koji se proteže paralelno sa istočnom obalom emirata Fujairah u Omanskom zalivu, [[Ujedinjeni Arapski Emirati]]. Obuhvata površinu od 129 km². Planina obiluje nizom raznovrsnih pejzaža, koji se sastoje od planinskih vrhova, aluvijalnih ravnica i priobalnih staništa. Među njima je i vlažno korito kao zemljišta koje je reprezentativno za planinu Hadžar. Sadrži vodu samo kada padne jaka kiša. Postoje vadiji s protokom vode tokom cijele godine. Maksimalna nadmorska visina dostiže 1.080 m nadmorske visine što omogućava sakupljanje značajnih orografskih sezonskih padavina u kontaktnim izvorima, bazenima, malim brzacima i vodopadima. == Zaštićeno područje == Za zaštićeno područje dolina je proglašena 1997. god, odlukom šeika Hamada ibn Muhammada al-Sharqija. Odlukom [[Međunarodna unija za očuvanje prirode|Međunarodne unije za očuvanje prirode]] (IUCN), dolina je proglašena za [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|zaštićeno područje II]] kategorije - [[nacionalni park]]. Godine 2010. wadi je također proglašen [[Ramsarska konvencija|Ramsarskim područjem]] pod brojem 1932.<ref name="Ramsar">{{Cite web |url= https://rsis.ramsar.org/ris/1932?__goaway_challenge=resource-load&__goaway_id=075655385480349df1f966f4f16478cc&__goaway_referer=https%3A%2F%2Fde.wikipedia.org%2F |title= Wadi Wurayah nacinalni park |work= Ramsarska mjesta |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Nacionalni park je rezervat biosfere i [[Značajna područja za ptice|važno područje za ptice]] (IBA). Raznolikost slatkovodnih staništa pruža važna mrijestilišta za [[ribe]] poput [[Garra barreimiae]] (''Cyprinidae''), koja je ugrožena i endemična za Arapsko poluostrvo, uključujući sedam novootkrivenih vrsta [[Insekti|insekata]] od kojih četiri (red: ''Ephemeroptera'') imaju ličinke ovisne o vodi. Područje podržava 11 ugroženih vrsta [[Sisavci|sisavaca]], poput [[Arabijski tar|arabijskog tara]] (''Hemitrgus jayakari''). Godine 1978. ukupna svjetska populacija arabijskog tara procijenjena je na oko 2000, dok se danas procjenjuje da broji najmanje 20 jedinki.<ref name="Ramsar"/> Do sada je zabilježeno 73 vrste [[ptica]] poput ugroženog [[Crkavica|egipatskog lešinara]] (''Neophron percnopterus''). Nacionalni park Wadi Wurayah dom je 17 vrsta [[Gmizavci|gmizavaca]] poput semaforskog gekona s prugastim repom (''Pristurus celerrimus'') i najmanje dvije vrste [[Vodozemci|vodozemaca]], koje su sve endemske za UAE i Sjeverni [[Oman]]. == Svjetska baština == Vlažno (prolazno) korito uvršteno je 2026. god. na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="wadi">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1724 |title= Wadi Wurayah |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]].<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}</ref><ref name="Ujedinjeni Arapski Emirati">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/ae |title= Ujedinjeni Arapski Emirati, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Nacionalni park Wadi Wurayah bogato je [[Arheologija|arheološko]] nalazište s 29 lokaliteta poput [[islam]]skih groblja, [[Petroglifi|petroglifa]] i naselja koja datiraju iz [[Đeljezno doba|željeznog doba]] (1.300.-500. p.n.e.). Posljednja lokalna porodica napustila je to područje 1981. godine. Povremeno lokalci dolaze na to mjesto kako bi skupljali ljekovito bilje, divlji [[med]] i hranu za stoku. Baština je ugrožena iskorištavanjem vode, vađenjem stijena i krivolovom na divlje životinje. === Galerija === <gallery> File:Egyptian vulture.jpg|Egipatski lešinar File:Garra barreimiae.jpg|Riba [[''Garra barreimiae'']] File:Stuffed Arabian Tahr.jpg|[[Arabijski tar]] File:BTSG.jpg|Gušter semaforski gekon (''Pristurus celerrimus'') </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Wadi Wurayah Dam}} [[Kategorija:Svjetska baština u Ujedinjenim Arapskim Emiratima]] [[Kategorija:Zaštićena područja po državama|Ujedinjeni Arapski Emirati]] tjyocsyyv8pfg8k8qz9ygf8z1y7ezn7 10 4725450 42689052 2026-09-13T12:08:34Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[Šablon:Poveznica na kategoriju s brojem]] na [[Šablon:Veza do kategorije s brojem]] 42689052 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Veza do kategorije s brojem]] 1ibjab6loopybe5mw06bnhlhtd8s0wl 10 4725452 42689268 2026-09-13T13:12:15Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[Šablon:Verovatno prazna kategorija]] na [[Šablon:Prazna kategorija]]: kraće 42689268 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Prazna kategorija]] 3xopz1og4ov62zc09gc1yyavbgpfeep 0 4725453 42689362 2026-09-13T14:20:14Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Infokutija sporazum | ime = Sporazum Carrillo–Obarrio | potpuni_naziv = Tratado Carrillo-Obarrio | slika = Mapa de la frontera Costa Rica-Panamá (1841).svg | veličina = | opis = Nova granica između Kostarike i Prevlake<br>prema sporazumu Carrillo–Obarrio | tip = sporazum o prijateljstvu i trgovini | depozitar = | jezik = [[španjolski jezik]] | jezici = | potpisnica = | ratifikatora = | datum_nastank... 42689362 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Sporazum Carrillo–Obarrio | potpuni_naziv = Tratado Carrillo-Obarrio | slika = Mapa de la frontera Costa Rica-Panamá (1841).svg | veličina = | opis = Nova granica između Kostarike i Prevlake<br>prema sporazumu Carrillo–Obarrio | tip = sporazum o prijateljstvu i trgovini | depozitar = | jezik = [[španjolski jezik]] | jezici = | potpisnica = | ratifikatora = | datum_nastanka = | datum_potpisa = [[22. rujna]] [[1841.]] | mjesto_potpisa = {{flagicon|CRC|1840}} [[San José (Kostarika)|San José]], [[Slobodna Država Kostarika]] | datum_pečat = | datum_ratifikacije = {{ubl|[[9. prosinca]] [[1841.]] {{small|([[Slobodna Država Prevlake|Prevlaka]])}}|[[28. siječnja]] [[1842.]] {{small|([[Slobodna Država Kostarika|Kostarika]])}}}} | mjesto_ratifikacije = | datum_primjene = {{color|red|'''nije stupio na snagu'''}} | uvjet_primjene = | datum_prestanka = | posrednici = | strana_1 = {{flagicon|CRC|1840}} [[Slobodna Država Kostarika|Kostarika]] | strana_2 = {{flagicon|}} [[Slobodna Država Prevlake|Država Prevlake]] | potpisnici_1 = {{flagicon|CRC|1840}} [[Braulio Carrillo Colina|Braulio Carrillo]] | potpisnici_2 = {{flagicon|}} [[Pedro de Obarrio]] | ratifikatori_1 = {{flagicon|CRC|1840}} [[Braulio Carrillo Colina|Braulio Carrillo]] | ratifikatori_2 = {{flagicon|}} [[Tomás Herrera]] | strane = | potpisnici = }} '''Sporazum Carrillo–Obarrio''' ([[španjolski]]: ''Tratado Carrillo-Obarrio'') bio je sporazum o prijateljstvu i trgovini između [[Slobodna Država Kostarika|Kostarike]] i [[Slobodna Država Prevlake|Slobodne Države Prevlake]] (preteča današnje [[Panama|Paname]]) sklopljen [[22. rujna]] [[1841.]] godine u [[San José (Kostarika)|San Joséu]]. Sporazum je nazvan po njegovim potpisnicima, kostarikanskom predsjedniku [[Braulio Carrillo Colina|Brauliju Carrillu]] i izaslaniku Prevlake, [[Pedro de Obarrio|Pedru de Obarriju]], koji je potpisao sporazum u ime predsjednika [[Tomás Herrera|Tomása Herrere]].<ref name=Diplo/> Slobodna Država Prevlake proglašena je [[1840.]] godine u sklopu procesa odcjepljenja od [[Republika Nova Granada|Republike Nove Granade]], čije su se vlasti tada nosile s [[Rat vrhovnika|građanskim ratom]]. Stoga, kada je Slobodna Država Prevlake proglašena, nije bilo gotovo nikakve reakcije centralne vlasti, koja je pitanje [[Panamska prevlaka|prevlake]] ostavila za kasniji period. Ipak, novoproglašena država nije dobila širu podršku niti priznanje Nove Granade; iako je predsjednik [[Tomás Herrera]] navodno trebao dobiti i priznanje [[SAD|Sjedinjenih Država]], jedino se Kostarika aktivno uključila u proces priznanja, ali uz ustupke. Kako bi se navedeni ustupci formalizirali, potpisan je sporazum Carrillo–Obarrio. Sporazum se sastojao od pet članaka, a njime je Kostarika formalno priznala Slobodnu Državu Prevlake kao nezavisnu državu. Uz to, utemeljena je i poštanska služba koja bi na mjesečnoj bazi razmjenjivala pisma između zemalja te je dogovorena i obveza osnivanja konzulata.<ref name=Diplo/> Međutim, glavni razlog zašto je Kostarika pristala na ovakav sporazum bilo je rješavanje problema [[Granica Kostarike i Paname|južne kostarikanske granice]]. Naime, Nova Granada je [[1836.]] godine [[Okupacija Bocas del Tora|okupirala regiju Bocas del Toro]], koju je Kostarika smatrala svojom, a činjenica da je Nova Granada bila vojno superiorinija spriječila je Kostariku u pokretanju direktnog sukoba. No, kada se Prevlaka osamostalila, Kostarika je iskoristila priliku kako bi nametnula rješenje problema vojno slabijoj državi.<ref name="Chronology">{{cite book |last=Sáenz Carbonell |first=José Francisco |title=Cronología de los antecedentes de las controversias entre Panamá y Costa Rica |url=http://bdigital.binal.ac.pa/hechos/DOC-HECHOS/descarga.php?f=libros%2Flibros528.pdf |access-date=1. veljače 2018 |location=Panama |pages=535–560 |archive-date=29. listopada 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181029191715/http://bdigital.binal.ac.pa/hechos/DOC-HECHOS/descarga.php?f=libros%2Flibros528.pdf |dead-url=yes }}</ref> Prema odredbama sporazuma, Kostarika je stekla puno pravo nad regijom te je joj je dano pravo da uspostavi granicu između država na liniji koja se protezala od otoka [[Escudo de Veragua]] do ušća rijeke [[Chiriquí Viejo]]. Panama nije imala prigovora na ovu promjenu granice, primarno zato što je tražila međunarodno priznanje i uspostavu trgovinskih odnosa s Kostarikom.<ref name=Diplo/> Kongres Prevlake potvrdio je sporazum [[9. prosinca]] [[1841.]] godine, a predsjednik Herrera potpisao ga je sljedećeg dana. Međutim, Kostarika je odgodila potvrđivanje sporazuma jer je krajem istog mjeseca Prevlaka vraćena u sastav Nove Granade. Carrillo je sporazum potpisao tek [[28. siječnja]] [[1842.]] godine, međutim kako je Prevlaka u tom trenutku već bila ukinuta, sporazum je postao ništetan.<ref name="Diplo">{{cite book|last=Cuestas Gómez|first=Carlos Humberto|url=http://bdigital.binal.ac.pa/bdp/descarga.php?f=Panama%20y%20Costa%20Rica2.pdf|title=Panamá y Costa Rica, entre la diplomacia y la guerra|date=1999.|pages=56–59|access-date=1. veljače 2018}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * {{cite journal|url=https://books.google.com.pa/books?id=mEwwAQAAMAAJ&pg=PA234#v=onepage&q&f=false|title=Dekret XL iz 1841. kojim se naređuje promatranje sporazuma sklopljenog sa Slobodnom Državom Prevlake|journal=Zbirka zakona, dekreta i uredbi vrhovnih zakonodavnih i izvršnih tijela Kostarike za 1841. i 1842. godinu|volume=VII|year=1861|access-date=1. veljače 2018|page=234}} {{Authority control}} s2uardivloyeji695k0acfctinvbgm6 42689364 42689362 2026-09-13T14:22:13Z Edgar Allan Poe 29250 /* Vanjske veze */ 42689364 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Sporazum Carrillo–Obarrio | potpuni_naziv = Tratado Carrillo-Obarrio | slika = Mapa de la frontera Costa Rica-Panamá (1841).svg | veličina = | opis = Nova granica između Kostarike i Prevlake<br>prema sporazumu Carrillo–Obarrio | tip = sporazum o prijateljstvu i trgovini | depozitar = | jezik = [[španjolski jezik]] | jezici = | potpisnica = | ratifikatora = | datum_nastanka = | datum_potpisa = [[22. rujna]] [[1841.]] | mjesto_potpisa = {{flagicon|CRC|1840}} [[San José (Kostarika)|San José]], [[Slobodna Država Kostarika]] | datum_pečat = | datum_ratifikacije = {{ubl|[[9. prosinca]] [[1841.]] {{small|([[Slobodna Država Prevlake|Prevlaka]])}}|[[28. siječnja]] [[1842.]] {{small|([[Slobodna Država Kostarika|Kostarika]])}}}} | mjesto_ratifikacije = | datum_primjene = {{color|red|'''nije stupio na snagu'''}} | uvjet_primjene = | datum_prestanka = | posrednici = | strana_1 = {{flagicon|CRC|1840}} [[Slobodna Država Kostarika|Kostarika]] | strana_2 = {{flagicon|}} [[Slobodna Država Prevlake|Država Prevlake]] | potpisnici_1 = {{flagicon|CRC|1840}} [[Braulio Carrillo Colina|Braulio Carrillo]] | potpisnici_2 = {{flagicon|}} [[Pedro de Obarrio]] | ratifikatori_1 = {{flagicon|CRC|1840}} [[Braulio Carrillo Colina|Braulio Carrillo]] | ratifikatori_2 = {{flagicon|}} [[Tomás Herrera]] | strane = | potpisnici = }} '''Sporazum Carrillo–Obarrio''' ([[španjolski]]: ''Tratado Carrillo-Obarrio'') bio je sporazum o prijateljstvu i trgovini između [[Slobodna Država Kostarika|Kostarike]] i [[Slobodna Država Prevlake|Slobodne Države Prevlake]] (preteča današnje [[Panama|Paname]]) sklopljen [[22. rujna]] [[1841.]] godine u [[San José (Kostarika)|San Joséu]]. Sporazum je nazvan po njegovim potpisnicima, kostarikanskom predsjedniku [[Braulio Carrillo Colina|Brauliju Carrillu]] i izaslaniku Prevlake, [[Pedro de Obarrio|Pedru de Obarriju]], koji je potpisao sporazum u ime predsjednika [[Tomás Herrera|Tomása Herrere]].<ref name=Diplo/> Slobodna Država Prevlake proglašena je [[1840.]] godine u sklopu procesa odcjepljenja od [[Republika Nova Granada|Republike Nove Granade]], čije su se vlasti tada nosile s [[Rat vrhovnika|građanskim ratom]]. Stoga, kada je Slobodna Država Prevlake proglašena, nije bilo gotovo nikakve reakcije centralne vlasti, koja je pitanje [[Panamska prevlaka|prevlake]] ostavila za kasniji period. Ipak, novoproglašena država nije dobila širu podršku niti priznanje Nove Granade; iako je predsjednik [[Tomás Herrera]] navodno trebao dobiti i priznanje [[SAD|Sjedinjenih Država]], jedino se Kostarika aktivno uključila u proces priznanja, ali uz ustupke. Kako bi se navedeni ustupci formalizirali, potpisan je sporazum Carrillo–Obarrio. Sporazum se sastojao od pet članaka, a njime je Kostarika formalno priznala Slobodnu Državu Prevlake kao nezavisnu državu. Uz to, utemeljena je i poštanska služba koja bi na mjesečnoj bazi razmjenjivala pisma između zemalja te je dogovorena i obveza osnivanja konzulata.<ref name=Diplo/> Međutim, glavni razlog zašto je Kostarika pristala na ovakav sporazum bilo je rješavanje problema [[Granica Kostarike i Paname|južne kostarikanske granice]]. Naime, Nova Granada je [[1836.]] godine [[Okupacija Bocas del Tora|okupirala regiju Bocas del Toro]], koju je Kostarika smatrala svojom, a činjenica da je Nova Granada bila vojno superiorinija spriječila je Kostariku u pokretanju direktnog sukoba. No, kada se Prevlaka osamostalila, Kostarika je iskoristila priliku kako bi nametnula rješenje problema vojno slabijoj državi.<ref name="Chronology">{{cite book |last=Sáenz Carbonell |first=José Francisco |title=Cronología de los antecedentes de las controversias entre Panamá y Costa Rica |url=http://bdigital.binal.ac.pa/hechos/DOC-HECHOS/descarga.php?f=libros%2Flibros528.pdf |access-date=1. veljače 2018 |location=Panama |pages=535–560 |archive-date=29. listopada 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181029191715/http://bdigital.binal.ac.pa/hechos/DOC-HECHOS/descarga.php?f=libros%2Flibros528.pdf |dead-url=yes }}</ref> Prema odredbama sporazuma, Kostarika je stekla puno pravo nad regijom te je joj je dano pravo da uspostavi granicu između država na liniji koja se protezala od otoka [[Escudo de Veragua]] do ušća rijeke [[Chiriquí Viejo]]. Panama nije imala prigovora na ovu promjenu granice, primarno zato što je tražila međunarodno priznanje i uspostavu trgovinskih odnosa s Kostarikom.<ref name=Diplo/> Kongres Prevlake potvrdio je sporazum [[9. prosinca]] [[1841.]] godine, a predsjednik Herrera potpisao ga je sljedećeg dana. Međutim, Kostarika je odgodila potvrđivanje sporazuma jer je krajem istog mjeseca Prevlaka vraćena u sastav Nove Granade. Carrillo je sporazum potpisao tek [[28. siječnja]] [[1842.]] godine, međutim kako je Prevlaka u tom trenutku već bila ukinuta, sporazum je postao ništetan.<ref name="Diplo">{{cite book|last=Cuestas Gómez|first=Carlos Humberto|url=http://bdigital.binal.ac.pa/bdp/descarga.php?f=Panama%20y%20Costa%20Rica2.pdf|title=Panamá y Costa Rica, entre la diplomacia y la guerra|date=1999.|pages=56–59|access-date=1. veljače 2018}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * {{cite journal|url=https://books.google.com.pa/books?id=mEwwAQAAMAAJ&pg=PA234#v=onepage&q&f=false|title=Dekret XL iz 1841. kojim se naređuje promatranje sporazuma sklopljenog sa Slobodnom Državom Prevlake|journal=Zbirka zakona, dekreta i uredbi vrhovnih zakonodavnih i izvršnih tijela Kostarike za 1841. i 1842. godinu|volume=VII|year=1861|access-date=1. veljače 2018|page=234}} {{Authority control}} [[Kategorija:1841.]] [[Kategorija:Međunarodni ugovori]] [[Kategorija:Politička historija Kostarike]] [[Kategorija:Međunarodni odnosi Kostarike]] [[Kategorija:Politička historija Paname]] [[Kategorija:Međunarodni odnosi Paname]] 8g3i72lb2479mba3v32t0u1csmz1mvh 42689365 42689364 2026-09-13T14:22:28Z Edgar Allan Poe 29250 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Politička historija Kostarike|Politička historija Kostarike]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Historija Kostarike|Historija Kostarike]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42689365 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Sporazum Carrillo–Obarrio | potpuni_naziv = Tratado Carrillo-Obarrio | slika = Mapa de la frontera Costa Rica-Panamá (1841).svg | veličina = | opis = Nova granica između Kostarike i Prevlake<br>prema sporazumu Carrillo–Obarrio | tip = sporazum o prijateljstvu i trgovini | depozitar = | jezik = [[španjolski jezik]] | jezici = | potpisnica = | ratifikatora = | datum_nastanka = | datum_potpisa = [[22. rujna]] [[1841.]] | mjesto_potpisa = {{flagicon|CRC|1840}} [[San José (Kostarika)|San José]], [[Slobodna Država Kostarika]] | datum_pečat = | datum_ratifikacije = {{ubl|[[9. prosinca]] [[1841.]] {{small|([[Slobodna Država Prevlake|Prevlaka]])}}|[[28. siječnja]] [[1842.]] {{small|([[Slobodna Država Kostarika|Kostarika]])}}}} | mjesto_ratifikacije = | datum_primjene = {{color|red|'''nije stupio na snagu'''}} | uvjet_primjene = | datum_prestanka = | posrednici = | strana_1 = {{flagicon|CRC|1840}} [[Slobodna Država Kostarika|Kostarika]] | strana_2 = {{flagicon|}} [[Slobodna Država Prevlake|Država Prevlake]] | potpisnici_1 = {{flagicon|CRC|1840}} [[Braulio Carrillo Colina|Braulio Carrillo]] | potpisnici_2 = {{flagicon|}} [[Pedro de Obarrio]] | ratifikatori_1 = {{flagicon|CRC|1840}} [[Braulio Carrillo Colina|Braulio Carrillo]] | ratifikatori_2 = {{flagicon|}} [[Tomás Herrera]] | strane = | potpisnici = }} '''Sporazum Carrillo–Obarrio''' ([[španjolski]]: ''Tratado Carrillo-Obarrio'') bio je sporazum o prijateljstvu i trgovini između [[Slobodna Država Kostarika|Kostarike]] i [[Slobodna Država Prevlake|Slobodne Države Prevlake]] (preteča današnje [[Panama|Paname]]) sklopljen [[22. rujna]] [[1841.]] godine u [[San José (Kostarika)|San Joséu]]. Sporazum je nazvan po njegovim potpisnicima, kostarikanskom predsjedniku [[Braulio Carrillo Colina|Brauliju Carrillu]] i izaslaniku Prevlake, [[Pedro de Obarrio|Pedru de Obarriju]], koji je potpisao sporazum u ime predsjednika [[Tomás Herrera|Tomása Herrere]].<ref name=Diplo/> Slobodna Država Prevlake proglašena je [[1840.]] godine u sklopu procesa odcjepljenja od [[Republika Nova Granada|Republike Nove Granade]], čije su se vlasti tada nosile s [[Rat vrhovnika|građanskim ratom]]. Stoga, kada je Slobodna Država Prevlake proglašena, nije bilo gotovo nikakve reakcije centralne vlasti, koja je pitanje [[Panamska prevlaka|prevlake]] ostavila za kasniji period. Ipak, novoproglašena država nije dobila širu podršku niti priznanje Nove Granade; iako je predsjednik [[Tomás Herrera]] navodno trebao dobiti i priznanje [[SAD|Sjedinjenih Država]], jedino se Kostarika aktivno uključila u proces priznanja, ali uz ustupke. Kako bi se navedeni ustupci formalizirali, potpisan je sporazum Carrillo–Obarrio. Sporazum se sastojao od pet članaka, a njime je Kostarika formalno priznala Slobodnu Državu Prevlake kao nezavisnu državu. Uz to, utemeljena je i poštanska služba koja bi na mjesečnoj bazi razmjenjivala pisma između zemalja te je dogovorena i obveza osnivanja konzulata.<ref name=Diplo/> Međutim, glavni razlog zašto je Kostarika pristala na ovakav sporazum bilo je rješavanje problema [[Granica Kostarike i Paname|južne kostarikanske granice]]. Naime, Nova Granada je [[1836.]] godine [[Okupacija Bocas del Tora|okupirala regiju Bocas del Toro]], koju je Kostarika smatrala svojom, a činjenica da je Nova Granada bila vojno superiorinija spriječila je Kostariku u pokretanju direktnog sukoba. No, kada se Prevlaka osamostalila, Kostarika je iskoristila priliku kako bi nametnula rješenje problema vojno slabijoj državi.<ref name="Chronology">{{cite book |last=Sáenz Carbonell |first=José Francisco |title=Cronología de los antecedentes de las controversias entre Panamá y Costa Rica |url=http://bdigital.binal.ac.pa/hechos/DOC-HECHOS/descarga.php?f=libros%2Flibros528.pdf |access-date=1. veljače 2018 |location=Panama |pages=535–560 |archive-date=29. listopada 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181029191715/http://bdigital.binal.ac.pa/hechos/DOC-HECHOS/descarga.php?f=libros%2Flibros528.pdf |dead-url=yes }}</ref> Prema odredbama sporazuma, Kostarika je stekla puno pravo nad regijom te je joj je dano pravo da uspostavi granicu između država na liniji koja se protezala od otoka [[Escudo de Veragua]] do ušća rijeke [[Chiriquí Viejo]]. Panama nije imala prigovora na ovu promjenu granice, primarno zato što je tražila međunarodno priznanje i uspostavu trgovinskih odnosa s Kostarikom.<ref name=Diplo/> Kongres Prevlake potvrdio je sporazum [[9. prosinca]] [[1841.]] godine, a predsjednik Herrera potpisao ga je sljedećeg dana. Međutim, Kostarika je odgodila potvrđivanje sporazuma jer je krajem istog mjeseca Prevlaka vraćena u sastav Nove Granade. Carrillo je sporazum potpisao tek [[28. siječnja]] [[1842.]] godine, međutim kako je Prevlaka u tom trenutku već bila ukinuta, sporazum je postao ništetan.<ref name="Diplo">{{cite book|last=Cuestas Gómez|first=Carlos Humberto|url=http://bdigital.binal.ac.pa/bdp/descarga.php?f=Panama%20y%20Costa%20Rica2.pdf|title=Panamá y Costa Rica, entre la diplomacia y la guerra|date=1999.|pages=56–59|access-date=1. veljače 2018}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * {{cite journal|url=https://books.google.com.pa/books?id=mEwwAQAAMAAJ&pg=PA234#v=onepage&q&f=false|title=Dekret XL iz 1841. kojim se naređuje promatranje sporazuma sklopljenog sa Slobodnom Državom Prevlake|journal=Zbirka zakona, dekreta i uredbi vrhovnih zakonodavnih i izvršnih tijela Kostarike za 1841. i 1842. godinu|volume=VII|year=1861|access-date=1. veljače 2018|page=234}} {{Authority control}} [[Kategorija:1841.]] [[Kategorija:Međunarodni ugovori]] [[Kategorija:Historija Kostarike]] [[Kategorija:Međunarodni odnosi Kostarike]] [[Kategorija:Politička historija Paname]] [[Kategorija:Međunarodni odnosi Paname]] dp25hopfzghljooqk9i604z9rxlz7xp 42689369 42689365 2026-09-13T14:25:28Z Edgar Allan Poe 29250 novi ključ za kategoriju [[:Kategorija:Međunarodni ugovori|Međunarodni ugovori]]: "Carrillo–Obarrio" pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42689369 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Sporazum Carrillo–Obarrio | potpuni_naziv = Tratado Carrillo-Obarrio | slika = Mapa de la frontera Costa Rica-Panamá (1841).svg | veličina = | opis = Nova granica između Kostarike i Prevlake<br>prema sporazumu Carrillo–Obarrio | tip = sporazum o prijateljstvu i trgovini | depozitar = | jezik = [[španjolski jezik]] | jezici = | potpisnica = | ratifikatora = | datum_nastanka = | datum_potpisa = [[22. rujna]] [[1841.]] | mjesto_potpisa = {{flagicon|CRC|1840}} [[San José (Kostarika)|San José]], [[Slobodna Država Kostarika]] | datum_pečat = | datum_ratifikacije = {{ubl|[[9. prosinca]] [[1841.]] {{small|([[Slobodna Država Prevlake|Prevlaka]])}}|[[28. siječnja]] [[1842.]] {{small|([[Slobodna Država Kostarika|Kostarika]])}}}} | mjesto_ratifikacije = | datum_primjene = {{color|red|'''nije stupio na snagu'''}} | uvjet_primjene = | datum_prestanka = | posrednici = | strana_1 = {{flagicon|CRC|1840}} [[Slobodna Država Kostarika|Kostarika]] | strana_2 = {{flagicon|}} [[Slobodna Država Prevlake|Država Prevlake]] | potpisnici_1 = {{flagicon|CRC|1840}} [[Braulio Carrillo Colina|Braulio Carrillo]] | potpisnici_2 = {{flagicon|}} [[Pedro de Obarrio]] | ratifikatori_1 = {{flagicon|CRC|1840}} [[Braulio Carrillo Colina|Braulio Carrillo]] | ratifikatori_2 = {{flagicon|}} [[Tomás Herrera]] | strane = | potpisnici = }} '''Sporazum Carrillo–Obarrio''' ([[španjolski]]: ''Tratado Carrillo-Obarrio'') bio je sporazum o prijateljstvu i trgovini između [[Slobodna Država Kostarika|Kostarike]] i [[Slobodna Država Prevlake|Slobodne Države Prevlake]] (preteča današnje [[Panama|Paname]]) sklopljen [[22. rujna]] [[1841.]] godine u [[San José (Kostarika)|San Joséu]]. Sporazum je nazvan po njegovim potpisnicima, kostarikanskom predsjedniku [[Braulio Carrillo Colina|Brauliju Carrillu]] i izaslaniku Prevlake, [[Pedro de Obarrio|Pedru de Obarriju]], koji je potpisao sporazum u ime predsjednika [[Tomás Herrera|Tomása Herrere]].<ref name=Diplo/> Slobodna Država Prevlake proglašena je [[1840.]] godine u sklopu procesa odcjepljenja od [[Republika Nova Granada|Republike Nove Granade]], čije su se vlasti tada nosile s [[Rat vrhovnika|građanskim ratom]]. Stoga, kada je Slobodna Država Prevlake proglašena, nije bilo gotovo nikakve reakcije centralne vlasti, koja je pitanje [[Panamska prevlaka|prevlake]] ostavila za kasniji period. Ipak, novoproglašena država nije dobila širu podršku niti priznanje Nove Granade; iako je predsjednik [[Tomás Herrera]] navodno trebao dobiti i priznanje [[SAD|Sjedinjenih Država]], jedino se Kostarika aktivno uključila u proces priznanja, ali uz ustupke. Kako bi se navedeni ustupci formalizirali, potpisan je sporazum Carrillo–Obarrio. Sporazum se sastojao od pet članaka, a njime je Kostarika formalno priznala Slobodnu Državu Prevlake kao nezavisnu državu. Uz to, utemeljena je i poštanska služba koja bi na mjesečnoj bazi razmjenjivala pisma između zemalja te je dogovorena i obveza osnivanja konzulata.<ref name=Diplo/> Međutim, glavni razlog zašto je Kostarika pristala na ovakav sporazum bilo je rješavanje problema [[Granica Kostarike i Paname|južne kostarikanske granice]]. Naime, Nova Granada je [[1836.]] godine [[Okupacija Bocas del Tora|okupirala regiju Bocas del Toro]], koju je Kostarika smatrala svojom, a činjenica da je Nova Granada bila vojno superiorinija spriječila je Kostariku u pokretanju direktnog sukoba. No, kada se Prevlaka osamostalila, Kostarika je iskoristila priliku kako bi nametnula rješenje problema vojno slabijoj državi.<ref name="Chronology">{{cite book |last=Sáenz Carbonell |first=José Francisco |title=Cronología de los antecedentes de las controversias entre Panamá y Costa Rica |url=http://bdigital.binal.ac.pa/hechos/DOC-HECHOS/descarga.php?f=libros%2Flibros528.pdf |access-date=1. veljače 2018 |location=Panama |pages=535–560 |archive-date=29. listopada 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181029191715/http://bdigital.binal.ac.pa/hechos/DOC-HECHOS/descarga.php?f=libros%2Flibros528.pdf |dead-url=yes }}</ref> Prema odredbama sporazuma, Kostarika je stekla puno pravo nad regijom te je joj je dano pravo da uspostavi granicu između država na liniji koja se protezala od otoka [[Escudo de Veragua]] do ušća rijeke [[Chiriquí Viejo]]. Panama nije imala prigovora na ovu promjenu granice, primarno zato što je tražila međunarodno priznanje i uspostavu trgovinskih odnosa s Kostarikom.<ref name=Diplo/> Kongres Prevlake potvrdio je sporazum [[9. prosinca]] [[1841.]] godine, a predsjednik Herrera potpisao ga je sljedećeg dana. Međutim, Kostarika je odgodila potvrđivanje sporazuma jer je krajem istog mjeseca Prevlaka vraćena u sastav Nove Granade. Carrillo je sporazum potpisao tek [[28. siječnja]] [[1842.]] godine, međutim kako je Prevlaka u tom trenutku već bila ukinuta, sporazum je postao ništetan.<ref name="Diplo">{{cite book|last=Cuestas Gómez|first=Carlos Humberto|url=http://bdigital.binal.ac.pa/bdp/descarga.php?f=Panama%20y%20Costa%20Rica2.pdf|title=Panamá y Costa Rica, entre la diplomacia y la guerra|date=1999.|pages=56–59|access-date=1. veljače 2018}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * {{cite journal|url=https://books.google.com.pa/books?id=mEwwAQAAMAAJ&pg=PA234#v=onepage&q&f=false|title=Dekret XL iz 1841. kojim se naređuje promatranje sporazuma sklopljenog sa Slobodnom Državom Prevlake|journal=Zbirka zakona, dekreta i uredbi vrhovnih zakonodavnih i izvršnih tijela Kostarike za 1841. i 1842. godinu|volume=VII|year=1861|access-date=1. veljače 2018|page=234}} {{Authority control}} [[Kategorija:1841.]] [[Kategorija:Međunarodni ugovori|Carrillo–Obarrio]] [[Kategorija:Historija Kostarike]] [[Kategorija:Međunarodni odnosi Kostarike]] [[Kategorija:Politička historija Paname]] [[Kategorija:Međunarodni odnosi Paname]] bcgwnrdohnl5qa664q50xort8tuqni1 14 4725454 42689366 2026-09-13T14:22:51Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Commonscat|International relations of Costa Rica}} [[Kategorija:Politika Kostarike]] [[Kategorija:Međunarodni odnosi po državama|Kostarika]] 42689366 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|International relations of Costa Rica}} [[Kategorija:Politika Kostarike]] [[Kategorija:Međunarodni odnosi po državama|Kostarika]] cft3bzm914apwyi3ajc3p3k6xyllv5i 118 4725455 42689368 2026-09-13T14:25:19Z Aca 108187 Uvezeno sa stranice [[:hr:Wikipedija:Preusmjeravanje]] pomoću skripte [[:meta:User:Aca/Izvoznik|Izvoznik.js]]; pogledajte historiju spomenute stranice za pripisivanje. 42689368 wikitext text/x-wiki {{Smjernice|{{Prečac|[[WP:PRE]]}}}} {{Ukratko|Stranice za preusmjeravanje služe tomu da čitatelji lakše pronađu članak koji ih zanima.}} {{Pravila i smjernice}} [[Datoteka:Redirect hrwiki, Vector 2022.png|mini|271x271px|Primjer preusmjeravanja na Wikipediji: stranica [[UK]] preusmjerava na [[Ujedinjeno Kraljevstvo]].]] [[Datoteka:Redirect mobile hrwiki, Minerva Neue.jpg|mini|286x286px|Obavijest o preusmjeravanju s [[RH]] na članak [[Hrvatska]] na mobilnoj inačici Wikipedije]] '''Preusmjeravanje''' je stranica koja čitatelje automatski šalje na neku drugu stranicu, obično članak ili odjeljak u nekom članku. Primjerice, ako u pretraživanje upišete »RH« ili ako kliknete na poveznicu [[RH]], bit ćete preusmjereni na članak [[Hrvatska]] s naznakom pri vrhu (na mobilnim uređajima je to crni okvir s obavijesti na dnu): »{{Small|(Preusmjereno s [[RH]])}}«. To je zato što stranica [[RH]] sadrži poseban wikitekst koji je pretvara u preusmjeravanje na odredišni članak. Također je moguće preusmjeriti na pojedine odjeljke, odn. naslove ili podnaslove unutar članaka, koristeći nešto napredniju wikisintaksu. Stranice za preusmjeravanje mogu sadržavati još ponešto osim preusmjeravanja, poput predložaka ili kategorija (koje omogućuju kategoriziranje odjeljaka u člancima). Preusmjeravanja u suštini služe tomu da čitatelji lakše pronađu članak koji ih zanima; ova je stranica tu da pomogne suradnicima u stvaranju i održavanju preusmjeravanja. == Razlozi za preusmjeravanja{{Anchor|Razlozi za preusmjeravanje}} == Preusmjeravanja se mogu stvoriti za: * alternativna imena, pred kojima prednost imaju [[Wikipedija:Imena članaka|pogodniji naslovi]] (npr. [[Edson Arantes do Nascimento]] preusmjerava na [[Pelé]]) * množinu ili jedninu (npr. [[Staklenički plin]] preusmjerava na [[Staklenički plinovi]] te [[Riba]] na [[Ribe]]) * blisko srodne pojmove (npr. [[Slikar]] preusmjerava na [[Slikarstvo]]) * općenitija imena za koja postoji glavno značenje; npr. [[Einstein]] preusmjerava na [[Albert Einstein]], no [[Albert]] bi trebala biti [[Wikipedija:Razdvojba|razdvojbena]] stranica budući da ime nije toliko usko vezano uz neku specifičnu osobu * specifičnija imena (npr. [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske]] preusmjerava na [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]) * kratice i pokrate (npr. [[ADHD]] preusmjerava na [[Poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje]], [[njem.]] na [[njemački jezik]]); ipak, ako pokrata ima više značenja bez da je ijedno osnovno, bolje je stvoriti razdvojbu * alternativne oblike naziva koji se pojavljuju u [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori|vjerodostojnim izvorima]] i bazama podataka (npr. [[Zalet]] preusmjerava na [[Količina gibanja]], [[Mila Vood]] na [[Mila Wod]]) * alternativne oblike riječi (npr. [[Šport]] preusmjerava na [[Sport]]) * stilizirana imena (npr. [[Tydolla$ign]] preusmjerava na [[Ty Dolla Sign]]) * uobičajene transliteracije (npr. [[Pele]] također preusmjerava na [[Pelé]], a [[Milan Lenuzzi]] pak na [[Milan Lenuci]]) * <u>iznimno</u> učestale i ustaljene pogreške (npr. [[Arktika]] preusmjerava na [[Arktik]]) * članke koji su [[Predložak:Uklopi u|uklopljeni]] u neke druge, kako bi uklapanje bilo u skladu s [[Wikipedija:Autorska prava|Wikipedijinim licencijama]] * podteme koje su obrađene u nekom od naslova ili podnaslova članka (tada se preusmjerava na pojedini odjeljak) * prečaci (npr. [[WP:PRO]] i [[Wikipedija:PRO]] preusmjeravaju na [[Wikipedija:Provjerljivost]]); ovo se obično ne radi za članke odnosno [[Wikipedija:Imenski prostori/GIP|glavni imenski prostor]], već za [[Wikipedija:Imenski prostori|imenski prostor projekta]]. Valja imati na umu da preusmjeravanja na druge jezične projekte Wikipedije (npr. [[Wikipedija na engleskom jeziku|Wikipediju na engleskome]]), vanjske stranice ili posebne stranice ne funkcioniraju. Preusmjeravanja popisa na kategorije (npr. od <nowiki>[[Popis stvari]]</nowiki> na <nowiki>[[Kategorija:Stvari]]</nowiki>) trebala bi se izbjegavati. == Kako stvoriti preusmjeravanje{{Anchor|Kako stvoriti preusmjeravanje}} == === Uređivanje kôda === Osnovno preusmjeravanje može se stvoriti u kôdu pomoću teksta <code><nowiki>#Preusmjeri [[naslov odredišne stranice]]</nowiki></code> na inače praznoj stranici. Velika ili mala slova u riječi <code>Preusmjeri</code> ne čine razliku, no svakako pripazite na velika slova unutar poveznice. Na primjer, kako bi se stranica [[RH]] preusmjerila na [[Hrvatska]], jedini sadržaj [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=RH&redirect=no te stranice] bit će: <code><nowiki>#Preusmjeri [[Hrvatska]]</nowiki></code> Ako želite preusmjeravanje usmjeriti k odjeljku, nakon naslova odredišne stranice unutar uglatih zagrada potrebno je dodati <code>#naslov odjeljka</code>. Preusmjeravanje na odjeljak [[Hrvatska#Zdravstvo|Zdravstvo]] u članku [[Hrvatska]] izgledat će ovako: <code><nowiki>#Preusmjeri [[Hrvatska#Zdravstvo]]</nowiki></code> === Vizualni uređivač === Za stvaranje preusmjeravanja putem [[Wikipedija:VisualEditor|Vizualnog uređivača]] potrebno je: # otvoriti izbornik mogućnosti (ikona s tri vodoravne crte) u gornjem desnom kutu uređivača # kliknuti »Postavke stranice« # uključiti opciju »Preusmjeri ovu stranicu na« # u okvir za unos odmah ispod upisati naslov odredišne stranice # kliknuti plavu tipku na kojoj piše »Sačuvaj izmjene« # spremiti promjene, odn. sačuvati uređivanje. === Pri premještanju === Preusmjeravanje može biti stvoreno automatski kada [[Wikipedija:Premještanje članaka|premjestite (tj. preimenujete) postojeći članak]]. === Na zahtjev === Ako iz tehničkih razloga ne možete stvoriti stranicu, zatražite stvaranje preusmjeravanja na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranici za razgovor]] odredišnoga članka ili zamolite [[Wikipedija:A|administratora]] da je za Vas stvori. == Dvostruko preusmjeravanje == Softver MediaWiki ne može popratiti nekoliko serijskih preusmjeravanja – tj. dvostruko ili duplo preusmjeravanje. Niti jedno preusmjeravanje ne bi trebalo za odredišnu stranicu imati neko drugo preusmjeravanje. Dvostruko preusmjeravanje čest je slučaj kod [[Wikipedija:Premještanje članaka|premještanja]], odnosno preimenovanja stranica – nakon premještanja svakako provjerite postoje li preusmjeravanja na stari naslov (koristeći poveznicu koja iskoči pri uspješnom premještanju ili pomagalo »[[Posebno:Što vodi ovamo|Što vodi ovamo]]«) te ih ažurirajte unosom novoga naslova. Automatski popis serijskih preusmjeravanja dostupan je na [[Posebno:Dvostruka preusmjeravanja]]. Iako postoje botovi koji dnevno popravljaju dvostruka preusmjeravanja, zbog moguće zabune bolje je posao ne ostavljati njima. == Brisanje preusmjeravanja == Za brisanje preusmjeravanja kada ga ne namjeravate pretvoriti u novi članak, na stranicu postavite predložak {{tlsx|brisati|razlog}}; ako se ne slažete s prijedlogom za brisanje nekog preusmjeravanja, možete raspraviti brisanje s predlagateljem ili otvoriti raspravu o brisanju. To će učiniti i administrator ako smatra da ne postoji uvjet za brisanje. Ako preusmjeravanje pak očito spada pod dolje navedene razloge za brisanje te na njega ne vodi niti jedna poveznica, administrator ga može obrisati bez rasprave. Prijedlog za brisanje nije potreban ako namjeravate samo preusmjeravanje pretvoriti u članak ili promijeniti odredišnu stranicu (v. [[#Kako stvoriti preusmjeravanje]]). Ako biste htjeli premjestiti glavni naslov članka na postojeće preusmjeravanje ali to ne možete sami učiniti, možete administratorima postaviti zahtjev na [[Wikipedija:Zahtjev za premještanje stranice]]; nemojte kopirati sadržaj s jedne stranice na drugu jer time kršite [[Wikipedija:KAP|autorska prava]]. Glavni razlozi iz kojih bi brisanje preusmjeravanja moglo biti '''štetno''' jesu: * preusmjeravanje bi moglo sadržavati značajnu povijest uređivanja * ako je preusmjeravanje osobito staro (ili je nastalo uslijed premještanja stranice koja je dugo bila pod tim naslovom), moguće je da bi brisanje moglo ''potrgati'' poveznice na stranicu (npr. sa starijih inačica članaka, iz sažetaka uređivanja, drugih projekta Wikimedije ili od drugdje s interneta, koje se sve ne prikazuju u »[[Posebno:Što vodi ovamo|Što vodi ovamo]]«). Iz tih razloga, razmotrite opciju brisanja samo za štetna ili novonastala preusmjeravanja. Iste bi razloge trebali razmotriti [[Wikipedija:Administratori|administratori]], koji imaju mogućnost za premještanje bez preusmjeravanja. === Razlozi za brisanje === {{Prečac|[[WP:PREBRIS]]}} Brisanje preusmjeravanja moglo bi biti korisno u nekom od sljedećih slučajeva: # preusmjeravanje je zbunjujuće. Recimo, ako »Adam B. Smith« preusmjerava na [[Andrew B. Smith]] zato što je tog paleontologa neki izvor zabunom krivo imenovao, to bi moglo stvoriti ''brkanje'' s člankom za ekonomista [[Adam Smith|Adama Smitha]]. # preusmjeravanje je uvredljivo, spam ili vandalizam, poput preusmjeravanja »Pero Perić je štreber« na članak »Pero Perić« (osim ako je »Pero Perić je luzer« legitiman dio članka) ili pak »Pero Perić« na [[Štreber]] (v. i [[#Neutralnost preusmjeravanja]]) # preusmjeravanje je samopromocija ili prijevara # preusmjeravanje je očita besmislica, npr. preusmjeravanje članka [[Jabuka]] na [[Naranča]] # preusmjeravanje vodi na drugi imenski prostor, npr. iz [[Wikipedija:GIP|glavnog imenskog prostora]] u suradničku [[Wikipedija:Podstranice|podstranicu]] (izuzetci su preusmjeravanja na [[Wikipedija:Kategorije|kategorije]], [[Wikipedija:Portali|portale]] ili [[Wikipedija:Pomoć|Pomoć]], koji su javni imenski prostori, ali su formalno odvojeni) # preusmjeravanje vodi na nepostojeći članak (ako to nije posljedica vandalizma te ako ne postoji alternativni odredišni članak na koji bi se moglo preusmjeriti), vidi [[Posebno:Kriva preusmjeravanja]]. # preusmjeravanje spada pod [[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja|vlastito istraživanje]] ili je opskuran sinonim za temu članka koji nije spomenut u samome članku te vjerojatno nije koristan. Osobito se to tiče preusmjeravanja na stranim jezicima na članak koji s tim jezikom (ili kulturom koja rabi taj jezik) nema veze. # ako odredišni članak treba biti premješten na naslov preusmjeravanja, ali preusmjeravanje ima vlastitu povijest uređivanja. U tom slučaju administrator članke treba [[Wikipedija:ZAMJENA|zamijeniti]] određenom tehnikom, npr. spajanjem povijesti uređivanja stranica. # preusmjeravanje bi moglo biti samostalan članak, no odredišni članak ne sadrži nikakve informacije o temi preusmjeravanja # preusmjeravanje u naslovu sadrži »(razdvojba)«, no odredišni članak nije razdvojbena stranica ili stranica sa sličnom funkcijom (poput indeksa). === Razlozi za zadržavanje === Trebalo bi ipak '''izbjeći brisanje''' takvih preusmjeravanja ako: # imaju potencijalno korisne povijesti uređivanja ili ako se povijest treba zadržati zbog uvjeta [[Wikipedija:Autorska prava|Wikipedijinih licencija]]. Međutim, ako je preusmjeravanje nastalo premještanjem i povijest uređivanja sadrži samo to premještanje, a iz nekih razloga navedenih iznad mislite da treba obrisati preusmjeravanje, brisanje je dopustivo. Premještanje će biti vidljivo u povijesti uređivanja odredišne stranice. # pomažu kod slučajnih poveznica i umanjuju mogućnost stvaranja duplikata članka. To može biti preusmjeravanje množine ili jednine naslova, učestale pravopisne pogreške, ustaljenog netočnog naziva na ispravan naziv, sinonima i slično. Preusmjeravanja [[Posebno:Što vodi ovamo|bez poveznica]], dakle, nisu samim time kandidati za brisanje jer i dalje mogu pomoći čitateljima kod pretraživanja. Ipak, suradnici bi trebali paziti da ne čine pravopisne greške u poveznicama unutar članaka. # pomažu kod pretraživanja određenih pojmova. Na primjer, čitatelji koji nisu sigurni koja je zgrada [[Gradsko poglavarstvo Zagreba]] moći će saznati da je u pitanju [[Nova gradska vijećnica u Zagrebu]]. # brisanje može dovesti do ''potrganih'' poveznica, bilo izvan ili unutar članka. Primjerice, preusmjeravanja nastala nakon premještanja ne bi trebala biti brisana bez dobrog razloga, a i u tom slučaju potrebno je ažurirati (odn. popraviti) poveznice koje vode na to preusmjeravanje. # netko smatra da su korisna. Mali savjet: ako netko tvrdi da im je preusmjeravanje korisno, vjerojatno i jest. Vama možda nije, no to je zato što pretražujete Wikipediju na drugačije načine, ne zato što druga osoba ne govori istinu. Dokazi o uporabi mogu se provjeriti putem [https://www.wikishark.com/ wikisharka] ili [https://pageviews.wmcloud.org/?project=hr.wikipedia.org&platform=all-access&agent=user&redirects=0&range=latest-20 alata za analizu pregleda], koji mogu pružiti podatke o broju pregleda pojedinih stranica. # preusmjeravanje vodi na drugi oblik iste riječi, poput množine i jednine. === Neutralnost preusmjeravanja{{Anchor|Neutralnost preusmjeravanja}} ===<!-- Ovdje sam "neutralno" koristio kako bi se izbjega buna oko 500 modulacija riječi "pristrano" (nepristrano, nije pristrano, je nepristrano itd.), pa bih molio da se ne ispravlja bez neke rasprave o čitljivosti i jasnoći. Čini mi se da je dihotomija "neutralno ≠ pristrano" najjasnija. --> Naslovi preusmjeravanja u nekim slučajevima mogu biti manje [[Wikipedija:Nepristrano gledište|neutralnoga gledišta]], a činjenica da su oni manje vidljivi čitateljima omogućava slobodnije korištenje takvih preusmjeravanja nego što bi slučaj bio s glavnim naslovima članaka. Osporena neutralnost naslova stoga sama po sebi nije valjan razlog za brisanje preusmjeravanja. U većini slučajeva, pristrana preusmjeravanja [[Wikipedija:Provjerljivost|koja su prisutna u vjerodostojnim izvorima]] mogu biti korištena za odredišni članak o istoj temi s neutralnim naslovom. Pristrana preusmjeravanja mogu se stvoriti u sljedećim slučajevima: # članci s pristranim naslovima često bivaju premješteni na neutralnije naslove, za čim ostaje pristrano preusmjeravanje (npr. [[Masoni]] → [[Slobodno zidarstvo]]) # članci stvoreni kao pristrano račvanje mogu biti pretvoreni u preusmjeravanje na glavni članak # tema u izvorima može biti prezentirana pristranim rječnikom koji [[Wikipedija:Nepristrano gledište|nije u upotrebi]] u Wikipedijinim člancima. Čak i ako članak nikada nije postojao pod tim pristranim naslovom, preusmjeravanje se stvara kako bi čitatelji upoznati samo s pristranim naslovom mogli pronaći točan članak. Izuzetci ovog pravila jesu preusmjeravanja koja nisu ustaljeni pojmovi, odnosno kojima se pridaje [[Wikipedija:UNDUE|neopravdana težina]] te vjerojatno nisu korisni. Njih se iz tog razloga može predložiti za brisanje – no ako taj pojam koristi više glavnostrujaških [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori|vjerodostojnih izvora]], preusmjeravanje bi trebalo biti zadržano kako bi pomoglo kod pretraživanja. == Poveznice na preusmjeravanja == Na preusmjeravanja se može postaviti [[Wikipedija:WP|wikipoveznica]] jednako kao i na članke. Takva praksa obično ne predstavlja nikakav problem. Neki suradnici, međutim, mogu dobiti poriv za »ispravljanjem« takvih poveznica, usmjerujući ih izravno na članak umjesto preusmjeravanja. Ipak, takva praksa korisna je samo u rijetkim slučajevima. Zaobilaženje preusmjeravanja čisto u svrhu zaobilaženja uglavnom je trošenje vremena koje može imati negativan rezultat. Suradnici tako ne bi trebali nepotrebno mijenjati poveznice poput <code><nowiki>[[Franklin Roosevelt]]</nowiki></code> u <code><nowiki>[[Franklin Delano Roosevelt]]</nowiki></code> ''iz isključivog razloga'' kako bi zaobišli preusmjeravanje. Međutim, ako je iz nekog razloga u tekstu korisnije imati vidljiv oblik <code><nowiki>[[Franklin Delano Roosevelt]]</nowiki></code>, potpuno je legitimno promijeniti poveznicu. Suradnici također ne bi trebali mijenjati poveznice na »preusmjeravanja s potencijalom«, preusmjeravanja s naslovom koji bi [[Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama|mogao postati samostalan članak]] u budućnosti, kako bi čitatelji u tom slučaju odmah mogli doći do traženog članka. Zašto ne bismo trebali zaobilaziti preusmjeravanja? Zato što: * preusmjeravanja mogu upućivati na naslove koji imaju potencijala postati punopravni članci, samo što oni još nisu stvoreni * uvođenje nepotrebnog nevidljivog teksta može pogoršati čitljivost članka u kôdu * namjerne poveznice na [[Wikipedija:Razdvojba|razdvojbene stranice]] imaju svrhu čak i ako su te stranice preusmjeravanja * ako suradnici gotovo uvijek rabe preusmjeravanje umjeto aktualnog naslova u poveznicama, to može biti indikacija da članak treba premjestiti na [[Wikipedija:UN|uobičajeni naziv]] – zaobilaženje preusmjeravanja tada uništava podatke korisne za raspravu o najboljem naslovu za članak * preusmjeravanje možda predstavlja zastarjeli naziv koji je rabljen u dobu o kojemu članak govori. Primjerice, ako članak govori o [[Oktobarska revolucija|Oktobarskoj revoluciji]], primjerenije je govoriti o [[Petrograd|Petrogradu]] nego [[Sankt-Peterburg|Sankt-Peterburgu]]. Što se dobrih razloga za zaobilaženje preusmjeravanja tiče, oni su: * poveznice u navigacijskim okvirima (npr. {{Tl|ZG}}), koje su '''zadebljane''' kada se čitatelj nalazi na stranici koja je povezana, mogu izgubiti tu funkciju i otežati navigaciju ako se u okviru nalazi preusmjeravanje – tada je korisno zaobići preusmjeravanje. Izuzetak je kada poveznica namjerno vodi na neki odjeljak općenitijeg članka. * ako se pretpregled odredišnoga članka naizgled ne podudara s nazivom preusmjeravanja – korisno je tada zaobići preusmjeravanje kako čitatelj ne bi ostao zbunjen ili mislio da je došao do pogrešnog članka * ako je preusmjeravanje stvoreno radi učestale pravopisne greške, ta greška ne bi trebala biti prisutna u člancima, stoga takva preusmjeravanja treba ukloniti – no to ne znači da ta preusmjeravanja treba obrisati (v. [[#Razlozi za preusmjeravanja]]) * u imenskim prostorima osim glavnoga (osobito [[Wikipedija:Predlošci|predlošcima]] i [[Wikipedija:Portali|portalima]]), poveznice bi uvijek trebale voditi na ažurne naslove * poveznice na [[Glavna stranica|Glavnoj stranici]], kako bi se izbjegli prikriveni vandalizmi poveznica s visokim brojem posjetioca === Samopreusmjeravanje === Treba izbjegavati poveznice koje vode na isti članak u kojemu se nalaze te poveznice, što uključuje neizravne poveznice putem preusmjeravanja. Takvi slučajevi mogu nastati kada je preusmjeravanje stvoreno iz crvene poveznice ili kada je neki bivši članak uklopljen u glavnu temu. Ipak, preusmjeravanja na druge odjeljke unutar istog članka popuno su valjana jer olakšavaju navigaciju, osobito unutar dugih članaka koji u cijelosti ne stanu na prosječni računalni ekran. Neka od tih preusmjeravanja možda u budućnosti postanu samostalni, odvojeni članci. Ipak, ako preusmjeravanja već ne postoje, možda je bolje koristiti obične poveznice na odjeljke. == Preusmjeravanje kategorija == {{Prečac|[[WP:PREKAT]]}} Preusmjeravanja stranica kategorija (umetanje <code><nowiki>#Preusmjeri [[odredište]]</nowiki></code> na stranicu kategorije) trebaju se izbjegavati ''pod svaku cijenu''. Za razliku od članaka, kategorije ne mogu automatski preusmjeravati na druge stranice. Članci koji su dodani u preusmjerenu kategoriju neće se pojaviti u odredišnoj kategoriji, a budući da preusmjerene kategorije ne postaju [[Wikipedija:Tečaj (Wikipoveznice)|crvene poveznice]], suradnici neće biti svjesni da njihov članak nije smješten u ispravnu kategoriju. Ako primijetite preusmjerenu kategoriju i ako ste u mogućnosti, premjestite članke na odredišnu kategoriju (alat [[commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Cat-a-Lot]] može Vam biti od koristi) te preusmjeravanje [[Predložak:Brisati|predložite za brisanje]]. == Vidi još == * [[Posebno:Preusmjeravanja]] (popis svih preusmjeravanja) * [[Posebno:Slučajno preusmjeravanje]] * [[Wikipedija:Uvodni tečaj]] * [[Wikipedija:Wikipedija A-Ž]] {{Pravila i smjernice Wikipedije}} r0yvcc9378lbkd8t40xosmwb8hk1kub 42689370 42689368 2026-09-13T14:28:24Z Aca 108187 42689370 wikitext text/x-wiki {{nacrt|godina=2026}} {{Smjernice|{{Prečac|[[WP:PRE]]}}}} {{Ukratko|Stranice za preusmjeravanje služe tomu da čitatelji lakše pronađu članak koji ih zanima.}} {{Pravila i smjernice}} [[Datoteka:Redirect hrwiki, Vector 2022.png|mini|271x271px|Primjer preusmjeravanja na Wikipediji: stranica [[UK]] preusmjerava na [[Ujedinjeno Kraljevstvo]].]] [[Datoteka:Redirect mobile hrwiki, Minerva Neue.jpg|mini|286x286px|Obavijest o preusmjeravanju s [[RH]] na članak [[Hrvatska]] na mobilnoj inačici Wikipedije]] '''Preusmjeravanje''' je stranica koja čitatelje automatski šalje na neku drugu stranicu, obično članak ili odjeljak u nekom članku. Primjerice, ako u pretraživanje upišete »RH« ili ako kliknete na poveznicu [[RH]], bit ćete preusmjereni na članak [[Hrvatska]] s naznakom pri vrhu (na mobilnim uređajima je to crni okvir s obavijesti na dnu): »{{Small|(Preusmjereno s [[RH]])}}«. To je zato što stranica [[RH]] sadrži poseban wikitekst koji je pretvara u preusmjeravanje na odredišni članak. Također je moguće preusmjeriti na pojedine odjeljke, odn. naslove ili podnaslove unutar članaka, koristeći nešto napredniju wikisintaksu. Stranice za preusmjeravanje mogu sadržavati još ponešto osim preusmjeravanja, poput predložaka ili kategorija (koje omogućuju kategoriziranje odjeljaka u člancima). Preusmjeravanja u suštini služe tomu da čitatelji lakše pronađu članak koji ih zanima; ova je stranica tu da pomogne suradnicima u stvaranju i održavanju preusmjeravanja. == Razlozi za preusmjeravanja{{Anchor|Razlozi za preusmjeravanje}} == Preusmjeravanja se mogu stvoriti za: * alternativna imena, pred kojima prednost imaju [[Wikipedija:Imena članaka|pogodniji naslovi]] (npr. [[Edson Arantes do Nascimento]] preusmjerava na [[Pelé]]) * množinu ili jedninu (npr. [[Staklenički plin]] preusmjerava na [[Staklenički plinovi]] te [[Riba]] na [[Ribe]]) * blisko srodne pojmove (npr. [[Slikar]] preusmjerava na [[Slikarstvo]]) * općenitija imena za koja postoji glavno značenje; npr. [[Einstein]] preusmjerava na [[Albert Einstein]], no [[Albert]] bi trebala biti [[Wikipedija:Razdvojba|razdvojbena]] stranica budući da ime nije toliko usko vezano uz neku specifičnu osobu * specifičnija imena (npr. [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske]] preusmjerava na [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]) * kratice i pokrate (npr. [[ADHD]] preusmjerava na [[Poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje]], [[njem.]] na [[njemački jezik]]); ipak, ako pokrata ima više značenja bez da je ijedno osnovno, bolje je stvoriti razdvojbu * alternativne oblike naziva koji se pojavljuju u [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori|vjerodostojnim izvorima]] i bazama podataka (npr. [[Zalet]] preusmjerava na [[Količina gibanja]], [[Mila Vood]] na [[Mila Wod]]) * alternativne oblike riječi (npr. [[Šport]] preusmjerava na [[Sport]]) * stilizirana imena (npr. [[Tydolla$ign]] preusmjerava na [[Ty Dolla Sign]]) * uobičajene transliteracije (npr. [[Pele]] također preusmjerava na [[Pelé]], a [[Milan Lenuzzi]] pak na [[Milan Lenuci]]) * <u>iznimno</u> učestale i ustaljene pogreške (npr. [[Arktika]] preusmjerava na [[Arktik]]) * članke koji su [[Predložak:Uklopi u|uklopljeni]] u neke druge, kako bi uklapanje bilo u skladu s [[Wikipedija:Autorska prava|Wikipedijinim licencijama]] * podteme koje su obrađene u nekom od naslova ili podnaslova članka (tada se preusmjerava na pojedini odjeljak) * prečaci (npr. [[WP:PRO]] i [[Wikipedija:PRO]] preusmjeravaju na [[Wikipedija:Provjerljivost]]); ovo se obično ne radi za članke odnosno [[Wikipedija:Imenski prostori/GIP|glavni imenski prostor]], već za [[Wikipedija:Imenski prostori|imenski prostor projekta]]. Valja imati na umu da preusmjeravanja na druge jezične projekte Wikipedije (npr. [[Wikipedija na engleskom jeziku|Wikipediju na engleskome]]), vanjske stranice ili posebne stranice ne funkcioniraju. Preusmjeravanja popisa na kategorije (npr. od <nowiki>[[Popis stvari]]</nowiki> na <nowiki>[[Kategorija:Stvari]]</nowiki>) trebala bi se izbjegavati. == Kako stvoriti preusmjeravanje{{Anchor|Kako stvoriti preusmjeravanje}} == === Uređivanje kôda === Osnovno preusmjeravanje može se stvoriti u kôdu pomoću teksta <code><nowiki>#Preusmjeri [[naslov odredišne stranice]]</nowiki></code> na inače praznoj stranici. Velika ili mala slova u riječi <code>Preusmjeri</code> ne čine razliku, no svakako pripazite na velika slova unutar poveznice. Na primjer, kako bi se stranica [[RH]] preusmjerila na [[Hrvatska]], jedini sadržaj [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=RH&redirect=no te stranice] bit će: <code><nowiki>#Preusmjeri [[Hrvatska]]</nowiki></code> Ako želite preusmjeravanje usmjeriti k odjeljku, nakon naslova odredišne stranice unutar uglatih zagrada potrebno je dodati <code>#naslov odjeljka</code>. Preusmjeravanje na odjeljak [[Hrvatska#Zdravstvo|Zdravstvo]] u članku [[Hrvatska]] izgledat će ovako: <code><nowiki>#Preusmjeri [[Hrvatska#Zdravstvo]]</nowiki></code> === Vizualni uređivač === Za stvaranje preusmjeravanja putem [[Wikipedija:VisualEditor|Vizualnog uređivača]] potrebno je: # otvoriti izbornik mogućnosti (ikona s tri vodoravne crte) u gornjem desnom kutu uređivača # kliknuti »Postavke stranice« # uključiti opciju »Preusmjeri ovu stranicu na« # u okvir za unos odmah ispod upisati naslov odredišne stranice # kliknuti plavu tipku na kojoj piše »Sačuvaj izmjene« # spremiti promjene, odn. sačuvati uređivanje. === Pri premještanju === Preusmjeravanje može biti stvoreno automatski kada [[Wikipedija:Premještanje članaka|premjestite (tj. preimenujete) postojeći članak]]. === Na zahtjev === Ako iz tehničkih razloga ne možete stvoriti stranicu, zatražite stvaranje preusmjeravanja na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranici za razgovor]] odredišnoga članka ili zamolite [[Wikipedija:A|administratora]] da je za Vas stvori. == Dvostruko preusmjeravanje == Softver MediaWiki ne može popratiti nekoliko serijskih preusmjeravanja – tj. dvostruko ili duplo preusmjeravanje. Niti jedno preusmjeravanje ne bi trebalo za odredišnu stranicu imati neko drugo preusmjeravanje. Dvostruko preusmjeravanje čest je slučaj kod [[Wikipedija:Premještanje članaka|premještanja]], odnosno preimenovanja stranica – nakon premještanja svakako provjerite postoje li preusmjeravanja na stari naslov (koristeći poveznicu koja iskoči pri uspješnom premještanju ili pomagalo »[[Posebno:Što vodi ovamo|Što vodi ovamo]]«) te ih ažurirajte unosom novoga naslova. Automatski popis serijskih preusmjeravanja dostupan je na [[Posebno:Dvostruka preusmjeravanja]]. Iako postoje botovi koji dnevno popravljaju dvostruka preusmjeravanja, zbog moguće zabune bolje je posao ne ostavljati njima. == Brisanje preusmjeravanja == Za brisanje preusmjeravanja kada ga ne namjeravate pretvoriti u novi članak, na stranicu postavite predložak {{tlsx|brisati|razlog}}; ako se ne slažete s prijedlogom za brisanje nekog preusmjeravanja, možete raspraviti brisanje s predlagateljem ili otvoriti raspravu o brisanju. To će učiniti i administrator ako smatra da ne postoji uvjet za brisanje. Ako preusmjeravanje pak očito spada pod dolje navedene razloge za brisanje te na njega ne vodi niti jedna poveznica, administrator ga može obrisati bez rasprave. Prijedlog za brisanje nije potreban ako namjeravate samo preusmjeravanje pretvoriti u članak ili promijeniti odredišnu stranicu (v. [[#Kako stvoriti preusmjeravanje]]). Ako biste htjeli premjestiti glavni naslov članka na postojeće preusmjeravanje ali to ne možete sami učiniti, možete administratorima postaviti zahtjev na [[Wikipedija:Zahtjev za premještanje stranice]]; nemojte kopirati sadržaj s jedne stranice na drugu jer time kršite [[Wikipedija:KAP|autorska prava]]. Glavni razlozi iz kojih bi brisanje preusmjeravanja moglo biti '''štetno''' jesu: * preusmjeravanje bi moglo sadržavati značajnu povijest uređivanja * ako je preusmjeravanje osobito staro (ili je nastalo uslijed premještanja stranice koja je dugo bila pod tim naslovom), moguće je da bi brisanje moglo ''potrgati'' poveznice na stranicu (npr. sa starijih inačica članaka, iz sažetaka uređivanja, drugih projekta Wikimedije ili od drugdje s interneta, koje se sve ne prikazuju u »[[Posebno:Što vodi ovamo|Što vodi ovamo]]«). Iz tih razloga, razmotrite opciju brisanja samo za štetna ili novonastala preusmjeravanja. Iste bi razloge trebali razmotriti [[Wikipedija:Administratori|administratori]], koji imaju mogućnost za premještanje bez preusmjeravanja. === Razlozi za brisanje === {{Prečac|[[WP:PREBRIS]]}} Brisanje preusmjeravanja moglo bi biti korisno u nekom od sljedećih slučajeva: # preusmjeravanje je zbunjujuće. Recimo, ako »Adam B. Smith« preusmjerava na [[Andrew B. Smith]] zato što je tog paleontologa neki izvor zabunom krivo imenovao, to bi moglo stvoriti ''brkanje'' s člankom za ekonomista [[Adam Smith|Adama Smitha]]. # preusmjeravanje je uvredljivo, spam ili vandalizam, poput preusmjeravanja »Pero Perić je štreber« na članak »Pero Perić« (osim ako je »Pero Perić je luzer« legitiman dio članka) ili pak »Pero Perić« na [[Štreber]] (v. i [[#Neutralnost preusmjeravanja]]) # preusmjeravanje je samopromocija ili prijevara # preusmjeravanje je očita besmislica, npr. preusmjeravanje članka [[Jabuka]] na [[Naranča]] # preusmjeravanje vodi na drugi imenski prostor, npr. iz [[Wikipedija:GIP|glavnog imenskog prostora]] u suradničku [[Wikipedija:Podstranice|podstranicu]] (izuzetci su preusmjeravanja na [[Wikipedija:Kategorije|kategorije]], [[Wikipedija:Portali|portale]] ili [[Wikipedija:Pomoć|Pomoć]], koji su javni imenski prostori, ali su formalno odvojeni) # preusmjeravanje vodi na nepostojeći članak (ako to nije posljedica vandalizma te ako ne postoji alternativni odredišni članak na koji bi se moglo preusmjeriti), vidi [[Posebno:Kriva preusmjeravanja]]. # preusmjeravanje spada pod [[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja|vlastito istraživanje]] ili je opskuran sinonim za temu članka koji nije spomenut u samome članku te vjerojatno nije koristan. Osobito se to tiče preusmjeravanja na stranim jezicima na članak koji s tim jezikom (ili kulturom koja rabi taj jezik) nema veze. # ako odredišni članak treba biti premješten na naslov preusmjeravanja, ali preusmjeravanje ima vlastitu povijest uređivanja. U tom slučaju administrator članke treba [[Wikipedija:ZAMJENA|zamijeniti]] određenom tehnikom, npr. spajanjem povijesti uređivanja stranica. # preusmjeravanje bi moglo biti samostalan članak, no odredišni članak ne sadrži nikakve informacije o temi preusmjeravanja # preusmjeravanje u naslovu sadrži »(razdvojba)«, no odredišni članak nije razdvojbena stranica ili stranica sa sličnom funkcijom (poput indeksa). === Razlozi za zadržavanje === Trebalo bi ipak '''izbjeći brisanje''' takvih preusmjeravanja ako: # imaju potencijalno korisne povijesti uređivanja ili ako se povijest treba zadržati zbog uvjeta [[Wikipedija:Autorska prava|Wikipedijinih licencija]]. Međutim, ako je preusmjeravanje nastalo premještanjem i povijest uređivanja sadrži samo to premještanje, a iz nekih razloga navedenih iznad mislite da treba obrisati preusmjeravanje, brisanje je dopustivo. Premještanje će biti vidljivo u povijesti uređivanja odredišne stranice. # pomažu kod slučajnih poveznica i umanjuju mogućnost stvaranja duplikata članka. To može biti preusmjeravanje množine ili jednine naslova, učestale pravopisne pogreške, ustaljenog netočnog naziva na ispravan naziv, sinonima i slično. Preusmjeravanja [[Posebno:Što vodi ovamo|bez poveznica]], dakle, nisu samim time kandidati za brisanje jer i dalje mogu pomoći čitateljima kod pretraživanja. Ipak, suradnici bi trebali paziti da ne čine pravopisne greške u poveznicama unutar članaka. # pomažu kod pretraživanja određenih pojmova. Na primjer, čitatelji koji nisu sigurni koja je zgrada [[Gradsko poglavarstvo Zagreba]] moći će saznati da je u pitanju [[Nova gradska vijećnica u Zagrebu]]. # brisanje može dovesti do ''potrganih'' poveznica, bilo izvan ili unutar članka. Primjerice, preusmjeravanja nastala nakon premještanja ne bi trebala biti brisana bez dobrog razloga, a i u tom slučaju potrebno je ažurirati (odn. popraviti) poveznice koje vode na to preusmjeravanje. # netko smatra da su korisna. Mali savjet: ako netko tvrdi da im je preusmjeravanje korisno, vjerojatno i jest. Vama možda nije, no to je zato što pretražujete Wikipediju na drugačije načine, ne zato što druga osoba ne govori istinu. Dokazi o uporabi mogu se provjeriti putem [https://www.wikishark.com/ wikisharka] ili [https://pageviews.wmcloud.org/?project=hr.wikipedia.org&platform=all-access&agent=user&redirects=0&range=latest-20 alata za analizu pregleda], koji mogu pružiti podatke o broju pregleda pojedinih stranica. # preusmjeravanje vodi na drugi oblik iste riječi, poput množine i jednine. === Neutralnost preusmjeravanja{{Anchor|Neutralnost preusmjeravanja}} ===<!-- Ovdje sam "neutralno" koristio kako bi se izbjega buna oko 500 modulacija riječi "pristrano" (nepristrano, nije pristrano, je nepristrano itd.), pa bih molio da se ne ispravlja bez neke rasprave o čitljivosti i jasnoći. Čini mi se da je dihotomija "neutralno ≠ pristrano" najjasnija. --> Naslovi preusmjeravanja u nekim slučajevima mogu biti manje [[Wikipedija:Nepristrano gledište|neutralnoga gledišta]], a činjenica da su oni manje vidljivi čitateljima omogućava slobodnije korištenje takvih preusmjeravanja nego što bi slučaj bio s glavnim naslovima članaka. Osporena neutralnost naslova stoga sama po sebi nije valjan razlog za brisanje preusmjeravanja. U većini slučajeva, pristrana preusmjeravanja [[Wikipedija:Provjerljivost|koja su prisutna u vjerodostojnim izvorima]] mogu biti korištena za odredišni članak o istoj temi s neutralnim naslovom. Pristrana preusmjeravanja mogu se stvoriti u sljedećim slučajevima: # članci s pristranim naslovima često bivaju premješteni na neutralnije naslove, za čim ostaje pristrano preusmjeravanje (npr. [[Masoni]] → [[Slobodno zidarstvo]]) # članci stvoreni kao pristrano račvanje mogu biti pretvoreni u preusmjeravanje na glavni članak # tema u izvorima može biti prezentirana pristranim rječnikom koji [[Wikipedija:Nepristrano gledište|nije u upotrebi]] u Wikipedijinim člancima. Čak i ako članak nikada nije postojao pod tim pristranim naslovom, preusmjeravanje se stvara kako bi čitatelji upoznati samo s pristranim naslovom mogli pronaći točan članak. Izuzetci ovog pravila jesu preusmjeravanja koja nisu ustaljeni pojmovi, odnosno kojima se pridaje [[Wikipedija:UNDUE|neopravdana težina]] te vjerojatno nisu korisni. Njih se iz tog razloga može predložiti za brisanje – no ako taj pojam koristi više glavnostrujaških [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori|vjerodostojnih izvora]], preusmjeravanje bi trebalo biti zadržano kako bi pomoglo kod pretraživanja. == Poveznice na preusmjeravanja == Na preusmjeravanja se može postaviti [[Wikipedija:WP|wikipoveznica]] jednako kao i na članke. Takva praksa obično ne predstavlja nikakav problem. Neki suradnici, međutim, mogu dobiti poriv za »ispravljanjem« takvih poveznica, usmjerujući ih izravno na članak umjesto preusmjeravanja. Ipak, takva praksa korisna je samo u rijetkim slučajevima. Zaobilaženje preusmjeravanja čisto u svrhu zaobilaženja uglavnom je trošenje vremena koje može imati negativan rezultat. Suradnici tako ne bi trebali nepotrebno mijenjati poveznice poput <code><nowiki>[[Franklin Roosevelt]]</nowiki></code> u <code><nowiki>[[Franklin Delano Roosevelt]]</nowiki></code> ''iz isključivog razloga'' kako bi zaobišli preusmjeravanje. Međutim, ako je iz nekog razloga u tekstu korisnije imati vidljiv oblik <code><nowiki>[[Franklin Delano Roosevelt]]</nowiki></code>, potpuno je legitimno promijeniti poveznicu. Suradnici također ne bi trebali mijenjati poveznice na »preusmjeravanja s potencijalom«, preusmjeravanja s naslovom koji bi [[Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama|mogao postati samostalan članak]] u budućnosti, kako bi čitatelji u tom slučaju odmah mogli doći do traženog članka. Zašto ne bismo trebali zaobilaziti preusmjeravanja? Zato što: * preusmjeravanja mogu upućivati na naslove koji imaju potencijala postati punopravni članci, samo što oni još nisu stvoreni * uvođenje nepotrebnog nevidljivog teksta može pogoršati čitljivost članka u kôdu * namjerne poveznice na [[Wikipedija:Razdvojba|razdvojbene stranice]] imaju svrhu čak i ako su te stranice preusmjeravanja * ako suradnici gotovo uvijek rabe preusmjeravanje umjeto aktualnog naslova u poveznicama, to može biti indikacija da članak treba premjestiti na [[Wikipedija:UN|uobičajeni naziv]] – zaobilaženje preusmjeravanja tada uništava podatke korisne za raspravu o najboljem naslovu za članak * preusmjeravanje možda predstavlja zastarjeli naziv koji je rabljen u dobu o kojemu članak govori. Primjerice, ako članak govori o [[Oktobarska revolucija|Oktobarskoj revoluciji]], primjerenije je govoriti o [[Petrograd|Petrogradu]] nego [[Sankt-Peterburg|Sankt-Peterburgu]]. Što se dobrih razloga za zaobilaženje preusmjeravanja tiče, oni su: * poveznice u navigacijskim okvirima (npr. {{Tl|ZG}}), koje su '''zadebljane''' kada se čitatelj nalazi na stranici koja je povezana, mogu izgubiti tu funkciju i otežati navigaciju ako se u okviru nalazi preusmjeravanje – tada je korisno zaobići preusmjeravanje. Izuzetak je kada poveznica namjerno vodi na neki odjeljak općenitijeg članka. * ako se pretpregled odredišnoga članka naizgled ne podudara s nazivom preusmjeravanja – korisno je tada zaobići preusmjeravanje kako čitatelj ne bi ostao zbunjen ili mislio da je došao do pogrešnog članka * ako je preusmjeravanje stvoreno radi učestale pravopisne greške, ta greška ne bi trebala biti prisutna u člancima, stoga takva preusmjeravanja treba ukloniti – no to ne znači da ta preusmjeravanja treba obrisati (v. [[#Razlozi za preusmjeravanja]]) * u imenskim prostorima osim glavnoga (osobito [[Wikipedija:Predlošci|predlošcima]] i [[Wikipedija:Portali|portalima]]), poveznice bi uvijek trebale voditi na ažurne naslove * poveznice na [[Glavna stranica|Glavnoj stranici]], kako bi se izbjegli prikriveni vandalizmi poveznica s visokim brojem posjetioca === Samopreusmjeravanje === Treba izbjegavati poveznice koje vode na isti članak u kojemu se nalaze te poveznice, što uključuje neizravne poveznice putem preusmjeravanja. Takvi slučajevi mogu nastati kada je preusmjeravanje stvoreno iz crvene poveznice ili kada je neki bivši članak uklopljen u glavnu temu. Ipak, preusmjeravanja na druge odjeljke unutar istog članka popuno su valjana jer olakšavaju navigaciju, osobito unutar dugih članaka koji u cijelosti ne stanu na prosječni računalni ekran. Neka od tih preusmjeravanja možda u budućnosti postanu samostalni, odvojeni članci. Ipak, ako preusmjeravanja već ne postoje, možda je bolje koristiti obične poveznice na odjeljke. == Preusmjeravanje kategorija == {{Prečac|[[WP:PREKAT]]}} Preusmjeravanja stranica kategorija (umetanje <code><nowiki>#Preusmjeri [[odredište]]</nowiki></code> na stranicu kategorije) trebaju se izbjegavati ''pod svaku cijenu''. Za razliku od članaka, kategorije ne mogu automatski preusmjeravati na druge stranice. Članci koji su dodani u preusmjerenu kategoriju neće se pojaviti u odredišnoj kategoriji, a budući da preusmjerene kategorije ne postaju [[Wikipedija:Tečaj (Wikipoveznice)|crvene poveznice]], suradnici neće biti svjesni da njihov članak nije smješten u ispravnu kategoriju. Ako primijetite preusmjerenu kategoriju i ako ste u mogućnosti, premjestite članke na odredišnu kategoriju (alat [[commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Cat-a-Lot]] može Vam biti od koristi) te preusmjeravanje [[Predložak:Brisati|predložite za brisanje]]. == Vidi još == * [[Posebno:Preusmjeravanja]] (popis svih preusmjeravanja) * [[Posebno:Slučajno preusmjeravanje]] * [[Wikipedija:Uvodni tečaj]] * [[Wikipedija:Wikipedija A-Ž]] {{Pravila i smjernice Wikipedije}} aagrneh6w24qolxxcdosle5e12jjb2g 42689371 42689370 2026-09-13T14:28:40Z Aca 108187 42689371 wikitext text/x-wiki {{Smjernice|{{Prečac|[[WP:PRE]]}}}} {{Ukratko|Stranice za preusmjeravanje služe tomu da čitatelji lakše pronađu članak koji ih zanima.}} [[Datoteka:Redirect hrwiki, Vector 2022.png|mini|271x271px|Primjer preusmjeravanja na Wikipediji: stranica [[UK]] preusmjerava na [[Ujedinjeno Kraljevstvo]].]] [[Datoteka:Redirect mobile hrwiki, Minerva Neue.jpg|mini|286x286px|Obavijest o preusmjeravanju s [[RH]] na članak [[Hrvatska]] na mobilnoj inačici Wikipedije]] '''Preusmjeravanje''' je stranica koja čitatelje automatski šalje na neku drugu stranicu, obično članak ili odjeljak u nekom članku. Primjerice, ako u pretraživanje upišete »RH« ili ako kliknete na poveznicu [[RH]], bit ćete preusmjereni na članak [[Hrvatska]] s naznakom pri vrhu (na mobilnim uređajima je to crni okvir s obavijesti na dnu): »{{Small|(Preusmjereno s [[RH]])}}«. To je zato što stranica [[RH]] sadrži poseban wikitekst koji je pretvara u preusmjeravanje na odredišni članak. Također je moguće preusmjeriti na pojedine odjeljke, odn. naslove ili podnaslove unutar članaka, koristeći nešto napredniju wikisintaksu. Stranice za preusmjeravanje mogu sadržavati još ponešto osim preusmjeravanja, poput predložaka ili kategorija (koje omogućuju kategoriziranje odjeljaka u člancima). Preusmjeravanja u suštini služe tomu da čitatelji lakše pronađu članak koji ih zanima; ova je stranica tu da pomogne suradnicima u stvaranju i održavanju preusmjeravanja. == Razlozi za preusmjeravanja{{Anchor|Razlozi za preusmjeravanje}} == Preusmjeravanja se mogu stvoriti za: * alternativna imena, pred kojima prednost imaju [[Wikipedija:Imena članaka|pogodniji naslovi]] (npr. [[Edson Arantes do Nascimento]] preusmjerava na [[Pelé]]) * množinu ili jedninu (npr. [[Staklenički plin]] preusmjerava na [[Staklenički plinovi]] te [[Riba]] na [[Ribe]]) * blisko srodne pojmove (npr. [[Slikar]] preusmjerava na [[Slikarstvo]]) * općenitija imena za koja postoji glavno značenje; npr. [[Einstein]] preusmjerava na [[Albert Einstein]], no [[Albert]] bi trebala biti [[Wikipedija:Razdvojba|razdvojbena]] stranica budući da ime nije toliko usko vezano uz neku specifičnu osobu * specifičnija imena (npr. [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske]] preusmjerava na [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]) * kratice i pokrate (npr. [[ADHD]] preusmjerava na [[Poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje]], [[njem.]] na [[njemački jezik]]); ipak, ako pokrata ima više značenja bez da je ijedno osnovno, bolje je stvoriti razdvojbu * alternativne oblike naziva koji se pojavljuju u [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori|vjerodostojnim izvorima]] i bazama podataka (npr. [[Zalet]] preusmjerava na [[Količina gibanja]], [[Mila Vood]] na [[Mila Wod]]) * alternativne oblike riječi (npr. [[Šport]] preusmjerava na [[Sport]]) * stilizirana imena (npr. [[Tydolla$ign]] preusmjerava na [[Ty Dolla Sign]]) * uobičajene transliteracije (npr. [[Pele]] također preusmjerava na [[Pelé]], a [[Milan Lenuzzi]] pak na [[Milan Lenuci]]) * <u>iznimno</u> učestale i ustaljene pogreške (npr. [[Arktika]] preusmjerava na [[Arktik]]) * članke koji su [[Predložak:Uklopi u|uklopljeni]] u neke druge, kako bi uklapanje bilo u skladu s [[Wikipedija:Autorska prava|Wikipedijinim licencijama]] * podteme koje su obrađene u nekom od naslova ili podnaslova članka (tada se preusmjerava na pojedini odjeljak) * prečaci (npr. [[WP:PRO]] i [[Wikipedija:PRO]] preusmjeravaju na [[Wikipedija:Provjerljivost]]); ovo se obično ne radi za članke odnosno [[Wikipedija:Imenski prostori/GIP|glavni imenski prostor]], već za [[Wikipedija:Imenski prostori|imenski prostor projekta]]. Valja imati na umu da preusmjeravanja na druge jezične projekte Wikipedije (npr. [[Wikipedija na engleskom jeziku|Wikipediju na engleskome]]), vanjske stranice ili posebne stranice ne funkcioniraju. Preusmjeravanja popisa na kategorije (npr. od <nowiki>[[Popis stvari]]</nowiki> na <nowiki>[[Kategorija:Stvari]]</nowiki>) trebala bi se izbjegavati. == Kako stvoriti preusmjeravanje{{Anchor|Kako stvoriti preusmjeravanje}} == === Uređivanje kôda === Osnovno preusmjeravanje može se stvoriti u kôdu pomoću teksta <code><nowiki>#Preusmjeri [[naslov odredišne stranice]]</nowiki></code> na inače praznoj stranici. Velika ili mala slova u riječi <code>Preusmjeri</code> ne čine razliku, no svakako pripazite na velika slova unutar poveznice. Na primjer, kako bi se stranica [[RH]] preusmjerila na [[Hrvatska]], jedini sadržaj [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=RH&redirect=no te stranice] bit će: <code><nowiki>#Preusmjeri [[Hrvatska]]</nowiki></code> Ako želite preusmjeravanje usmjeriti k odjeljku, nakon naslova odredišne stranice unutar uglatih zagrada potrebno je dodati <code>#naslov odjeljka</code>. Preusmjeravanje na odjeljak [[Hrvatska#Zdravstvo|Zdravstvo]] u članku [[Hrvatska]] izgledat će ovako: <code><nowiki>#Preusmjeri [[Hrvatska#Zdravstvo]]</nowiki></code> === Vizualni uređivač === Za stvaranje preusmjeravanja putem [[Wikipedija:VisualEditor|Vizualnog uređivača]] potrebno je: # otvoriti izbornik mogućnosti (ikona s tri vodoravne crte) u gornjem desnom kutu uređivača # kliknuti »Postavke stranice« # uključiti opciju »Preusmjeri ovu stranicu na« # u okvir za unos odmah ispod upisati naslov odredišne stranice # kliknuti plavu tipku na kojoj piše »Sačuvaj izmjene« # spremiti promjene, odn. sačuvati uređivanje. === Pri premještanju === Preusmjeravanje može biti stvoreno automatski kada [[Wikipedija:Premještanje članaka|premjestite (tj. preimenujete) postojeći članak]]. === Na zahtjev === Ako iz tehničkih razloga ne možete stvoriti stranicu, zatražite stvaranje preusmjeravanja na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranici za razgovor]] odredišnoga članka ili zamolite [[Wikipedija:A|administratora]] da je za Vas stvori. == Dvostruko preusmjeravanje == Softver MediaWiki ne može popratiti nekoliko serijskih preusmjeravanja – tj. dvostruko ili duplo preusmjeravanje. Niti jedno preusmjeravanje ne bi trebalo za odredišnu stranicu imati neko drugo preusmjeravanje. Dvostruko preusmjeravanje čest je slučaj kod [[Wikipedija:Premještanje članaka|premještanja]], odnosno preimenovanja stranica – nakon premještanja svakako provjerite postoje li preusmjeravanja na stari naslov (koristeći poveznicu koja iskoči pri uspješnom premještanju ili pomagalo »[[Posebno:Što vodi ovamo|Što vodi ovamo]]«) te ih ažurirajte unosom novoga naslova. Automatski popis serijskih preusmjeravanja dostupan je na [[Posebno:Dvostruka preusmjeravanja]]. Iako postoje botovi koji dnevno popravljaju dvostruka preusmjeravanja, zbog moguće zabune bolje je posao ne ostavljati njima. == Brisanje preusmjeravanja == Za brisanje preusmjeravanja kada ga ne namjeravate pretvoriti u novi članak, na stranicu postavite predložak {{tlsx|brisati|razlog}}; ako se ne slažete s prijedlogom za brisanje nekog preusmjeravanja, možete raspraviti brisanje s predlagateljem ili otvoriti raspravu o brisanju. To će učiniti i administrator ako smatra da ne postoji uvjet za brisanje. Ako preusmjeravanje pak očito spada pod dolje navedene razloge za brisanje te na njega ne vodi niti jedna poveznica, administrator ga može obrisati bez rasprave. Prijedlog za brisanje nije potreban ako namjeravate samo preusmjeravanje pretvoriti u članak ili promijeniti odredišnu stranicu (v. [[#Kako stvoriti preusmjeravanje]]). Ako biste htjeli premjestiti glavni naslov članka na postojeće preusmjeravanje ali to ne možete sami učiniti, možete administratorima postaviti zahtjev na [[Wikipedija:Zahtjev za premještanje stranice]]; nemojte kopirati sadržaj s jedne stranice na drugu jer time kršite [[Wikipedija:KAP|autorska prava]]. Glavni razlozi iz kojih bi brisanje preusmjeravanja moglo biti '''štetno''' jesu: * preusmjeravanje bi moglo sadržavati značajnu povijest uređivanja * ako je preusmjeravanje osobito staro (ili je nastalo uslijed premještanja stranice koja je dugo bila pod tim naslovom), moguće je da bi brisanje moglo ''potrgati'' poveznice na stranicu (npr. sa starijih inačica članaka, iz sažetaka uređivanja, drugih projekta Wikimedije ili od drugdje s interneta, koje se sve ne prikazuju u »[[Posebno:Što vodi ovamo|Što vodi ovamo]]«). Iz tih razloga, razmotrite opciju brisanja samo za štetna ili novonastala preusmjeravanja. Iste bi razloge trebali razmotriti [[Wikipedija:Administratori|administratori]], koji imaju mogućnost za premještanje bez preusmjeravanja. === Razlozi za brisanje === {{Prečac|[[WP:PREBRIS]]}} Brisanje preusmjeravanja moglo bi biti korisno u nekom od sljedećih slučajeva: # preusmjeravanje je zbunjujuće. Recimo, ako »Adam B. Smith« preusmjerava na [[Andrew B. Smith]] zato što je tog paleontologa neki izvor zabunom krivo imenovao, to bi moglo stvoriti ''brkanje'' s člankom za ekonomista [[Adam Smith|Adama Smitha]]. # preusmjeravanje je uvredljivo, spam ili vandalizam, poput preusmjeravanja »Pero Perić je štreber« na članak »Pero Perić« (osim ako je »Pero Perić je luzer« legitiman dio članka) ili pak »Pero Perić« na [[Štreber]] (v. i [[#Neutralnost preusmjeravanja]]) # preusmjeravanje je samopromocija ili prijevara # preusmjeravanje je očita besmislica, npr. preusmjeravanje članka [[Jabuka]] na [[Naranča]] # preusmjeravanje vodi na drugi imenski prostor, npr. iz [[Wikipedija:GIP|glavnog imenskog prostora]] u suradničku [[Wikipedija:Podstranice|podstranicu]] (izuzetci su preusmjeravanja na [[Wikipedija:Kategorije|kategorije]], [[Wikipedija:Portali|portale]] ili [[Wikipedija:Pomoć|Pomoć]], koji su javni imenski prostori, ali su formalno odvojeni) # preusmjeravanje vodi na nepostojeći članak (ako to nije posljedica vandalizma te ako ne postoji alternativni odredišni članak na koji bi se moglo preusmjeriti), vidi [[Posebno:Kriva preusmjeravanja]]. # preusmjeravanje spada pod [[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja|vlastito istraživanje]] ili je opskuran sinonim za temu članka koji nije spomenut u samome članku te vjerojatno nije koristan. Osobito se to tiče preusmjeravanja na stranim jezicima na članak koji s tim jezikom (ili kulturom koja rabi taj jezik) nema veze. # ako odredišni članak treba biti premješten na naslov preusmjeravanja, ali preusmjeravanje ima vlastitu povijest uređivanja. U tom slučaju administrator članke treba [[Wikipedija:ZAMJENA|zamijeniti]] određenom tehnikom, npr. spajanjem povijesti uređivanja stranica. # preusmjeravanje bi moglo biti samostalan članak, no odredišni članak ne sadrži nikakve informacije o temi preusmjeravanja # preusmjeravanje u naslovu sadrži »(razdvojba)«, no odredišni članak nije razdvojbena stranica ili stranica sa sličnom funkcijom (poput indeksa). === Razlozi za zadržavanje === Trebalo bi ipak '''izbjeći brisanje''' takvih preusmjeravanja ako: # imaju potencijalno korisne povijesti uređivanja ili ako se povijest treba zadržati zbog uvjeta [[Wikipedija:Autorska prava|Wikipedijinih licencija]]. Međutim, ako je preusmjeravanje nastalo premještanjem i povijest uređivanja sadrži samo to premještanje, a iz nekih razloga navedenih iznad mislite da treba obrisati preusmjeravanje, brisanje je dopustivo. Premještanje će biti vidljivo u povijesti uređivanja odredišne stranice. # pomažu kod slučajnih poveznica i umanjuju mogućnost stvaranja duplikata članka. To može biti preusmjeravanje množine ili jednine naslova, učestale pravopisne pogreške, ustaljenog netočnog naziva na ispravan naziv, sinonima i slično. Preusmjeravanja [[Posebno:Što vodi ovamo|bez poveznica]], dakle, nisu samim time kandidati za brisanje jer i dalje mogu pomoći čitateljima kod pretraživanja. Ipak, suradnici bi trebali paziti da ne čine pravopisne greške u poveznicama unutar članaka. # pomažu kod pretraživanja određenih pojmova. Na primjer, čitatelji koji nisu sigurni koja je zgrada [[Gradsko poglavarstvo Zagreba]] moći će saznati da je u pitanju [[Nova gradska vijećnica u Zagrebu]]. # brisanje može dovesti do ''potrganih'' poveznica, bilo izvan ili unutar članka. Primjerice, preusmjeravanja nastala nakon premještanja ne bi trebala biti brisana bez dobrog razloga, a i u tom slučaju potrebno je ažurirati (odn. popraviti) poveznice koje vode na to preusmjeravanje. # netko smatra da su korisna. Mali savjet: ako netko tvrdi da im je preusmjeravanje korisno, vjerojatno i jest. Vama možda nije, no to je zato što pretražujete Wikipediju na drugačije načine, ne zato što druga osoba ne govori istinu. Dokazi o uporabi mogu se provjeriti putem [https://www.wikishark.com/ wikisharka] ili [https://pageviews.wmcloud.org/?project=hr.wikipedia.org&platform=all-access&agent=user&redirects=0&range=latest-20 alata za analizu pregleda], koji mogu pružiti podatke o broju pregleda pojedinih stranica. # preusmjeravanje vodi na drugi oblik iste riječi, poput množine i jednine. === Neutralnost preusmjeravanja{{Anchor|Neutralnost preusmjeravanja}} ===<!-- Ovdje sam "neutralno" koristio kako bi se izbjega buna oko 500 modulacija riječi "pristrano" (nepristrano, nije pristrano, je nepristrano itd.), pa bih molio da se ne ispravlja bez neke rasprave o čitljivosti i jasnoći. Čini mi se da je dihotomija "neutralno ≠ pristrano" najjasnija. --> Naslovi preusmjeravanja u nekim slučajevima mogu biti manje [[Wikipedija:Nepristrano gledište|neutralnoga gledišta]], a činjenica da su oni manje vidljivi čitateljima omogućava slobodnije korištenje takvih preusmjeravanja nego što bi slučaj bio s glavnim naslovima članaka. Osporena neutralnost naslova stoga sama po sebi nije valjan razlog za brisanje preusmjeravanja. U većini slučajeva, pristrana preusmjeravanja [[Wikipedija:Provjerljivost|koja su prisutna u vjerodostojnim izvorima]] mogu biti korištena za odredišni članak o istoj temi s neutralnim naslovom. Pristrana preusmjeravanja mogu se stvoriti u sljedećim slučajevima: # članci s pristranim naslovima često bivaju premješteni na neutralnije naslove, za čim ostaje pristrano preusmjeravanje (npr. [[Masoni]] → [[Slobodno zidarstvo]]) # članci stvoreni kao pristrano račvanje mogu biti pretvoreni u preusmjeravanje na glavni članak # tema u izvorima može biti prezentirana pristranim rječnikom koji [[Wikipedija:Nepristrano gledište|nije u upotrebi]] u Wikipedijinim člancima. Čak i ako članak nikada nije postojao pod tim pristranim naslovom, preusmjeravanje se stvara kako bi čitatelji upoznati samo s pristranim naslovom mogli pronaći točan članak. Izuzetci ovog pravila jesu preusmjeravanja koja nisu ustaljeni pojmovi, odnosno kojima se pridaje [[Wikipedija:UNDUE|neopravdana težina]] te vjerojatno nisu korisni. Njih se iz tog razloga može predložiti za brisanje – no ako taj pojam koristi više glavnostrujaških [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori|vjerodostojnih izvora]], preusmjeravanje bi trebalo biti zadržano kako bi pomoglo kod pretraživanja. == Poveznice na preusmjeravanja == Na preusmjeravanja se može postaviti [[Wikipedija:WP|wikipoveznica]] jednako kao i na članke. Takva praksa obično ne predstavlja nikakav problem. Neki suradnici, međutim, mogu dobiti poriv za »ispravljanjem« takvih poveznica, usmjerujući ih izravno na članak umjesto preusmjeravanja. Ipak, takva praksa korisna je samo u rijetkim slučajevima. Zaobilaženje preusmjeravanja čisto u svrhu zaobilaženja uglavnom je trošenje vremena koje može imati negativan rezultat. Suradnici tako ne bi trebali nepotrebno mijenjati poveznice poput <code><nowiki>[[Franklin Roosevelt]]</nowiki></code> u <code><nowiki>[[Franklin Delano Roosevelt]]</nowiki></code> ''iz isključivog razloga'' kako bi zaobišli preusmjeravanje. Međutim, ako je iz nekog razloga u tekstu korisnije imati vidljiv oblik <code><nowiki>[[Franklin Delano Roosevelt]]</nowiki></code>, potpuno je legitimno promijeniti poveznicu. Suradnici također ne bi trebali mijenjati poveznice na »preusmjeravanja s potencijalom«, preusmjeravanja s naslovom koji bi [[Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama|mogao postati samostalan članak]] u budućnosti, kako bi čitatelji u tom slučaju odmah mogli doći do traženog članka. Zašto ne bismo trebali zaobilaziti preusmjeravanja? Zato što: * preusmjeravanja mogu upućivati na naslove koji imaju potencijala postati punopravni članci, samo što oni još nisu stvoreni * uvođenje nepotrebnog nevidljivog teksta može pogoršati čitljivost članka u kôdu * namjerne poveznice na [[Wikipedija:Razdvojba|razdvojbene stranice]] imaju svrhu čak i ako su te stranice preusmjeravanja * ako suradnici gotovo uvijek rabe preusmjeravanje umjeto aktualnog naslova u poveznicama, to može biti indikacija da članak treba premjestiti na [[Wikipedija:UN|uobičajeni naziv]] – zaobilaženje preusmjeravanja tada uništava podatke korisne za raspravu o najboljem naslovu za članak * preusmjeravanje možda predstavlja zastarjeli naziv koji je rabljen u dobu o kojemu članak govori. Primjerice, ako članak govori o [[Oktobarska revolucija|Oktobarskoj revoluciji]], primjerenije je govoriti o [[Petrograd|Petrogradu]] nego [[Sankt-Peterburg|Sankt-Peterburgu]]. Što se dobrih razloga za zaobilaženje preusmjeravanja tiče, oni su: * poveznice u navigacijskim okvirima (npr. {{Tl|ZG}}), koje su '''zadebljane''' kada se čitatelj nalazi na stranici koja je povezana, mogu izgubiti tu funkciju i otežati navigaciju ako se u okviru nalazi preusmjeravanje – tada je korisno zaobići preusmjeravanje. Izuzetak je kada poveznica namjerno vodi na neki odjeljak općenitijeg članka. * ako se pretpregled odredišnoga članka naizgled ne podudara s nazivom preusmjeravanja – korisno je tada zaobići preusmjeravanje kako čitatelj ne bi ostao zbunjen ili mislio da je došao do pogrešnog članka * ako je preusmjeravanje stvoreno radi učestale pravopisne greške, ta greška ne bi trebala biti prisutna u člancima, stoga takva preusmjeravanja treba ukloniti – no to ne znači da ta preusmjeravanja treba obrisati (v. [[#Razlozi za preusmjeravanja]]) * u imenskim prostorima osim glavnoga (osobito [[Wikipedija:Predlošci|predlošcima]] i [[Wikipedija:Portali|portalima]]), poveznice bi uvijek trebale voditi na ažurne naslove * poveznice na [[Glavna stranica|Glavnoj stranici]], kako bi se izbjegli prikriveni vandalizmi poveznica s visokim brojem posjetioca === Samopreusmjeravanje === Treba izbjegavati poveznice koje vode na isti članak u kojemu se nalaze te poveznice, što uključuje neizravne poveznice putem preusmjeravanja. Takvi slučajevi mogu nastati kada je preusmjeravanje stvoreno iz crvene poveznice ili kada je neki bivši članak uklopljen u glavnu temu. Ipak, preusmjeravanja na druge odjeljke unutar istog članka popuno su valjana jer olakšavaju navigaciju, osobito unutar dugih članaka koji u cijelosti ne stanu na prosječni računalni ekran. Neka od tih preusmjeravanja možda u budućnosti postanu samostalni, odvojeni članci. Ipak, ako preusmjeravanja već ne postoje, možda je bolje koristiti obične poveznice na odjeljke. == Preusmjeravanje kategorija == {{Prečac|[[WP:PREKAT]]}} Preusmjeravanja stranica kategorija (umetanje <code><nowiki>#Preusmjeri [[odredište]]</nowiki></code> na stranicu kategorije) trebaju se izbjegavati ''pod svaku cijenu''. Za razliku od članaka, kategorije ne mogu automatski preusmjeravati na druge stranice. Članci koji su dodani u preusmjerenu kategoriju neće se pojaviti u odredišnoj kategoriji, a budući da preusmjerene kategorije ne postaju [[Wikipedija:Tečaj (Wikipoveznice)|crvene poveznice]], suradnici neće biti svjesni da njihov članak nije smješten u ispravnu kategoriju. Ako primijetite preusmjerenu kategoriju i ako ste u mogućnosti, premjestite članke na odredišnu kategoriju (alat [[commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Cat-a-Lot]] može Vam biti od koristi) te preusmjeravanje [[Predložak:Brisati|predložite za brisanje]]. == Vidi još == * [[Posebno:Preusmjeravanja]] (popis svih preusmjeravanja) * [[Posebno:Slučajno preusmjeravanje]] * [[Wikipedija:Uvodni tečaj]] * [[Wikipedija:Wikipedija A-Ž]] {{Pravila i smjernice Wikipedije}} o6l0ismr5oy3nzsge4wxmg378s3a34i 42689372 42689371 2026-09-13T14:28:57Z Aca 108187 42689372 wikitext text/x-wiki {{Smjernice|[[WP:PRE]]}} {{Ukratko|Stranice za preusmjeravanje služe tomu da čitatelji lakše pronađu članak koji ih zanima.}} [[Datoteka:Redirect hrwiki, Vector 2022.png|mini|271x271px|Primjer preusmjeravanja na Wikipediji: stranica [[UK]] preusmjerava na [[Ujedinjeno Kraljevstvo]].]] [[Datoteka:Redirect mobile hrwiki, Minerva Neue.jpg|mini|286x286px|Obavijest o preusmjeravanju s [[RH]] na članak [[Hrvatska]] na mobilnoj inačici Wikipedije]] '''Preusmjeravanje''' je stranica koja čitatelje automatski šalje na neku drugu stranicu, obično članak ili odjeljak u nekom članku. Primjerice, ako u pretraživanje upišete »RH« ili ako kliknete na poveznicu [[RH]], bit ćete preusmjereni na članak [[Hrvatska]] s naznakom pri vrhu (na mobilnim uređajima je to crni okvir s obavijesti na dnu): »{{Small|(Preusmjereno s [[RH]])}}«. To je zato što stranica [[RH]] sadrži poseban wikitekst koji je pretvara u preusmjeravanje na odredišni članak. Također je moguće preusmjeriti na pojedine odjeljke, odn. naslove ili podnaslove unutar članaka, koristeći nešto napredniju wikisintaksu. Stranice za preusmjeravanje mogu sadržavati još ponešto osim preusmjeravanja, poput predložaka ili kategorija (koje omogućuju kategoriziranje odjeljaka u člancima). Preusmjeravanja u suštini služe tomu da čitatelji lakše pronađu članak koji ih zanima; ova je stranica tu da pomogne suradnicima u stvaranju i održavanju preusmjeravanja. == Razlozi za preusmjeravanja{{Anchor|Razlozi za preusmjeravanje}} == Preusmjeravanja se mogu stvoriti za: * alternativna imena, pred kojima prednost imaju [[Wikipedija:Imena članaka|pogodniji naslovi]] (npr. [[Edson Arantes do Nascimento]] preusmjerava na [[Pelé]]) * množinu ili jedninu (npr. [[Staklenički plin]] preusmjerava na [[Staklenički plinovi]] te [[Riba]] na [[Ribe]]) * blisko srodne pojmove (npr. [[Slikar]] preusmjerava na [[Slikarstvo]]) * općenitija imena za koja postoji glavno značenje; npr. [[Einstein]] preusmjerava na [[Albert Einstein]], no [[Albert]] bi trebala biti [[Wikipedija:Razdvojba|razdvojbena]] stranica budući da ime nije toliko usko vezano uz neku specifičnu osobu * specifičnija imena (npr. [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske]] preusmjerava na [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]) * kratice i pokrate (npr. [[ADHD]] preusmjerava na [[Poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje]], [[njem.]] na [[njemački jezik]]); ipak, ako pokrata ima više značenja bez da je ijedno osnovno, bolje je stvoriti razdvojbu * alternativne oblike naziva koji se pojavljuju u [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori|vjerodostojnim izvorima]] i bazama podataka (npr. [[Zalet]] preusmjerava na [[Količina gibanja]], [[Mila Vood]] na [[Mila Wod]]) * alternativne oblike riječi (npr. [[Šport]] preusmjerava na [[Sport]]) * stilizirana imena (npr. [[Tydolla$ign]] preusmjerava na [[Ty Dolla Sign]]) * uobičajene transliteracije (npr. [[Pele]] također preusmjerava na [[Pelé]], a [[Milan Lenuzzi]] pak na [[Milan Lenuci]]) * <u>iznimno</u> učestale i ustaljene pogreške (npr. [[Arktika]] preusmjerava na [[Arktik]]) * članke koji su [[Predložak:Uklopi u|uklopljeni]] u neke druge, kako bi uklapanje bilo u skladu s [[Wikipedija:Autorska prava|Wikipedijinim licencijama]] * podteme koje su obrađene u nekom od naslova ili podnaslova članka (tada se preusmjerava na pojedini odjeljak) * prečaci (npr. [[WP:PRO]] i [[Wikipedija:PRO]] preusmjeravaju na [[Wikipedija:Provjerljivost]]); ovo se obično ne radi za članke odnosno [[Wikipedija:Imenski prostori/GIP|glavni imenski prostor]], već za [[Wikipedija:Imenski prostori|imenski prostor projekta]]. Valja imati na umu da preusmjeravanja na druge jezične projekte Wikipedije (npr. [[Wikipedija na engleskom jeziku|Wikipediju na engleskome]]), vanjske stranice ili posebne stranice ne funkcioniraju. Preusmjeravanja popisa na kategorije (npr. od <nowiki>[[Popis stvari]]</nowiki> na <nowiki>[[Kategorija:Stvari]]</nowiki>) trebala bi se izbjegavati. == Kako stvoriti preusmjeravanje{{Anchor|Kako stvoriti preusmjeravanje}} == === Uređivanje kôda === Osnovno preusmjeravanje može se stvoriti u kôdu pomoću teksta <code><nowiki>#Preusmjeri [[naslov odredišne stranice]]</nowiki></code> na inače praznoj stranici. Velika ili mala slova u riječi <code>Preusmjeri</code> ne čine razliku, no svakako pripazite na velika slova unutar poveznice. Na primjer, kako bi se stranica [[RH]] preusmjerila na [[Hrvatska]], jedini sadržaj [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=RH&redirect=no te stranice] bit će: <code><nowiki>#Preusmjeri [[Hrvatska]]</nowiki></code> Ako želite preusmjeravanje usmjeriti k odjeljku, nakon naslova odredišne stranice unutar uglatih zagrada potrebno je dodati <code>#naslov odjeljka</code>. Preusmjeravanje na odjeljak [[Hrvatska#Zdravstvo|Zdravstvo]] u članku [[Hrvatska]] izgledat će ovako: <code><nowiki>#Preusmjeri [[Hrvatska#Zdravstvo]]</nowiki></code> === Vizualni uređivač === Za stvaranje preusmjeravanja putem [[Wikipedija:VisualEditor|Vizualnog uređivača]] potrebno je: # otvoriti izbornik mogućnosti (ikona s tri vodoravne crte) u gornjem desnom kutu uređivača # kliknuti »Postavke stranice« # uključiti opciju »Preusmjeri ovu stranicu na« # u okvir za unos odmah ispod upisati naslov odredišne stranice # kliknuti plavu tipku na kojoj piše »Sačuvaj izmjene« # spremiti promjene, odn. sačuvati uređivanje. === Pri premještanju === Preusmjeravanje može biti stvoreno automatski kada [[Wikipedija:Premještanje članaka|premjestite (tj. preimenujete) postojeći članak]]. === Na zahtjev === Ako iz tehničkih razloga ne možete stvoriti stranicu, zatražite stvaranje preusmjeravanja na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranici za razgovor]] odredišnoga članka ili zamolite [[Wikipedija:A|administratora]] da je za Vas stvori. == Dvostruko preusmjeravanje == Softver MediaWiki ne može popratiti nekoliko serijskih preusmjeravanja – tj. dvostruko ili duplo preusmjeravanje. Niti jedno preusmjeravanje ne bi trebalo za odredišnu stranicu imati neko drugo preusmjeravanje. Dvostruko preusmjeravanje čest je slučaj kod [[Wikipedija:Premještanje članaka|premještanja]], odnosno preimenovanja stranica – nakon premještanja svakako provjerite postoje li preusmjeravanja na stari naslov (koristeći poveznicu koja iskoči pri uspješnom premještanju ili pomagalo »[[Posebno:Što vodi ovamo|Što vodi ovamo]]«) te ih ažurirajte unosom novoga naslova. Automatski popis serijskih preusmjeravanja dostupan je na [[Posebno:Dvostruka preusmjeravanja]]. Iako postoje botovi koji dnevno popravljaju dvostruka preusmjeravanja, zbog moguće zabune bolje je posao ne ostavljati njima. == Brisanje preusmjeravanja == Za brisanje preusmjeravanja kada ga ne namjeravate pretvoriti u novi članak, na stranicu postavite predložak {{tlsx|brisati|razlog}}; ako se ne slažete s prijedlogom za brisanje nekog preusmjeravanja, možete raspraviti brisanje s predlagateljem ili otvoriti raspravu o brisanju. To će učiniti i administrator ako smatra da ne postoji uvjet za brisanje. Ako preusmjeravanje pak očito spada pod dolje navedene razloge za brisanje te na njega ne vodi niti jedna poveznica, administrator ga može obrisati bez rasprave. Prijedlog za brisanje nije potreban ako namjeravate samo preusmjeravanje pretvoriti u članak ili promijeniti odredišnu stranicu (v. [[#Kako stvoriti preusmjeravanje]]). Ako biste htjeli premjestiti glavni naslov članka na postojeće preusmjeravanje ali to ne možete sami učiniti, možete administratorima postaviti zahtjev na [[Wikipedija:Zahtjev za premještanje stranice]]; nemojte kopirati sadržaj s jedne stranice na drugu jer time kršite [[Wikipedija:KAP|autorska prava]]. Glavni razlozi iz kojih bi brisanje preusmjeravanja moglo biti '''štetno''' jesu: * preusmjeravanje bi moglo sadržavati značajnu povijest uređivanja * ako je preusmjeravanje osobito staro (ili je nastalo uslijed premještanja stranice koja je dugo bila pod tim naslovom), moguće je da bi brisanje moglo ''potrgati'' poveznice na stranicu (npr. sa starijih inačica članaka, iz sažetaka uređivanja, drugih projekta Wikimedije ili od drugdje s interneta, koje se sve ne prikazuju u »[[Posebno:Što vodi ovamo|Što vodi ovamo]]«). Iz tih razloga, razmotrite opciju brisanja samo za štetna ili novonastala preusmjeravanja. Iste bi razloge trebali razmotriti [[Wikipedija:Administratori|administratori]], koji imaju mogućnost za premještanje bez preusmjeravanja. === Razlozi za brisanje === {{Prečac|[[WP:PREBRIS]]}} Brisanje preusmjeravanja moglo bi biti korisno u nekom od sljedećih slučajeva: # preusmjeravanje je zbunjujuće. Recimo, ako »Adam B. Smith« preusmjerava na [[Andrew B. Smith]] zato što je tog paleontologa neki izvor zabunom krivo imenovao, to bi moglo stvoriti ''brkanje'' s člankom za ekonomista [[Adam Smith|Adama Smitha]]. # preusmjeravanje je uvredljivo, spam ili vandalizam, poput preusmjeravanja »Pero Perić je štreber« na članak »Pero Perić« (osim ako je »Pero Perić je luzer« legitiman dio članka) ili pak »Pero Perić« na [[Štreber]] (v. i [[#Neutralnost preusmjeravanja]]) # preusmjeravanje je samopromocija ili prijevara # preusmjeravanje je očita besmislica, npr. preusmjeravanje članka [[Jabuka]] na [[Naranča]] # preusmjeravanje vodi na drugi imenski prostor, npr. iz [[Wikipedija:GIP|glavnog imenskog prostora]] u suradničku [[Wikipedija:Podstranice|podstranicu]] (izuzetci su preusmjeravanja na [[Wikipedija:Kategorije|kategorije]], [[Wikipedija:Portali|portale]] ili [[Wikipedija:Pomoć|Pomoć]], koji su javni imenski prostori, ali su formalno odvojeni) # preusmjeravanje vodi na nepostojeći članak (ako to nije posljedica vandalizma te ako ne postoji alternativni odredišni članak na koji bi se moglo preusmjeriti), vidi [[Posebno:Kriva preusmjeravanja]]. # preusmjeravanje spada pod [[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja|vlastito istraživanje]] ili je opskuran sinonim za temu članka koji nije spomenut u samome članku te vjerojatno nije koristan. Osobito se to tiče preusmjeravanja na stranim jezicima na članak koji s tim jezikom (ili kulturom koja rabi taj jezik) nema veze. # ako odredišni članak treba biti premješten na naslov preusmjeravanja, ali preusmjeravanje ima vlastitu povijest uređivanja. U tom slučaju administrator članke treba [[Wikipedija:ZAMJENA|zamijeniti]] određenom tehnikom, npr. spajanjem povijesti uređivanja stranica. # preusmjeravanje bi moglo biti samostalan članak, no odredišni članak ne sadrži nikakve informacije o temi preusmjeravanja # preusmjeravanje u naslovu sadrži »(razdvojba)«, no odredišni članak nije razdvojbena stranica ili stranica sa sličnom funkcijom (poput indeksa). === Razlozi za zadržavanje === Trebalo bi ipak '''izbjeći brisanje''' takvih preusmjeravanja ako: # imaju potencijalno korisne povijesti uređivanja ili ako se povijest treba zadržati zbog uvjeta [[Wikipedija:Autorska prava|Wikipedijinih licencija]]. Međutim, ako je preusmjeravanje nastalo premještanjem i povijest uređivanja sadrži samo to premještanje, a iz nekih razloga navedenih iznad mislite da treba obrisati preusmjeravanje, brisanje je dopustivo. Premještanje će biti vidljivo u povijesti uređivanja odredišne stranice. # pomažu kod slučajnih poveznica i umanjuju mogućnost stvaranja duplikata članka. To može biti preusmjeravanje množine ili jednine naslova, učestale pravopisne pogreške, ustaljenog netočnog naziva na ispravan naziv, sinonima i slično. Preusmjeravanja [[Posebno:Što vodi ovamo|bez poveznica]], dakle, nisu samim time kandidati za brisanje jer i dalje mogu pomoći čitateljima kod pretraživanja. Ipak, suradnici bi trebali paziti da ne čine pravopisne greške u poveznicama unutar članaka. # pomažu kod pretraživanja određenih pojmova. Na primjer, čitatelji koji nisu sigurni koja je zgrada [[Gradsko poglavarstvo Zagreba]] moći će saznati da je u pitanju [[Nova gradska vijećnica u Zagrebu]]. # brisanje može dovesti do ''potrganih'' poveznica, bilo izvan ili unutar članka. Primjerice, preusmjeravanja nastala nakon premještanja ne bi trebala biti brisana bez dobrog razloga, a i u tom slučaju potrebno je ažurirati (odn. popraviti) poveznice koje vode na to preusmjeravanje. # netko smatra da su korisna. Mali savjet: ako netko tvrdi da im je preusmjeravanje korisno, vjerojatno i jest. Vama možda nije, no to je zato što pretražujete Wikipediju na drugačije načine, ne zato što druga osoba ne govori istinu. Dokazi o uporabi mogu se provjeriti putem [https://www.wikishark.com/ wikisharka] ili [https://pageviews.wmcloud.org/?project=hr.wikipedia.org&platform=all-access&agent=user&redirects=0&range=latest-20 alata za analizu pregleda], koji mogu pružiti podatke o broju pregleda pojedinih stranica. # preusmjeravanje vodi na drugi oblik iste riječi, poput množine i jednine. === Neutralnost preusmjeravanja{{Anchor|Neutralnost preusmjeravanja}} ===<!-- Ovdje sam "neutralno" koristio kako bi se izbjega buna oko 500 modulacija riječi "pristrano" (nepristrano, nije pristrano, je nepristrano itd.), pa bih molio da se ne ispravlja bez neke rasprave o čitljivosti i jasnoći. Čini mi se da je dihotomija "neutralno ≠ pristrano" najjasnija. --> Naslovi preusmjeravanja u nekim slučajevima mogu biti manje [[Wikipedija:Nepristrano gledište|neutralnoga gledišta]], a činjenica da su oni manje vidljivi čitateljima omogućava slobodnije korištenje takvih preusmjeravanja nego što bi slučaj bio s glavnim naslovima članaka. Osporena neutralnost naslova stoga sama po sebi nije valjan razlog za brisanje preusmjeravanja. U većini slučajeva, pristrana preusmjeravanja [[Wikipedija:Provjerljivost|koja su prisutna u vjerodostojnim izvorima]] mogu biti korištena za odredišni članak o istoj temi s neutralnim naslovom. Pristrana preusmjeravanja mogu se stvoriti u sljedećim slučajevima: # članci s pristranim naslovima često bivaju premješteni na neutralnije naslove, za čim ostaje pristrano preusmjeravanje (npr. [[Masoni]] → [[Slobodno zidarstvo]]) # članci stvoreni kao pristrano račvanje mogu biti pretvoreni u preusmjeravanje na glavni članak # tema u izvorima može biti prezentirana pristranim rječnikom koji [[Wikipedija:Nepristrano gledište|nije u upotrebi]] u Wikipedijinim člancima. Čak i ako članak nikada nije postojao pod tim pristranim naslovom, preusmjeravanje se stvara kako bi čitatelji upoznati samo s pristranim naslovom mogli pronaći točan članak. Izuzetci ovog pravila jesu preusmjeravanja koja nisu ustaljeni pojmovi, odnosno kojima se pridaje [[Wikipedija:UNDUE|neopravdana težina]] te vjerojatno nisu korisni. Njih se iz tog razloga može predložiti za brisanje – no ako taj pojam koristi više glavnostrujaških [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori|vjerodostojnih izvora]], preusmjeravanje bi trebalo biti zadržano kako bi pomoglo kod pretraživanja. == Poveznice na preusmjeravanja == Na preusmjeravanja se može postaviti [[Wikipedija:WP|wikipoveznica]] jednako kao i na članke. Takva praksa obično ne predstavlja nikakav problem. Neki suradnici, međutim, mogu dobiti poriv za »ispravljanjem« takvih poveznica, usmjerujući ih izravno na članak umjesto preusmjeravanja. Ipak, takva praksa korisna je samo u rijetkim slučajevima. Zaobilaženje preusmjeravanja čisto u svrhu zaobilaženja uglavnom je trošenje vremena koje može imati negativan rezultat. Suradnici tako ne bi trebali nepotrebno mijenjati poveznice poput <code><nowiki>[[Franklin Roosevelt]]</nowiki></code> u <code><nowiki>[[Franklin Delano Roosevelt]]</nowiki></code> ''iz isključivog razloga'' kako bi zaobišli preusmjeravanje. Međutim, ako je iz nekog razloga u tekstu korisnije imati vidljiv oblik <code><nowiki>[[Franklin Delano Roosevelt]]</nowiki></code>, potpuno je legitimno promijeniti poveznicu. Suradnici također ne bi trebali mijenjati poveznice na »preusmjeravanja s potencijalom«, preusmjeravanja s naslovom koji bi [[Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama|mogao postati samostalan članak]] u budućnosti, kako bi čitatelji u tom slučaju odmah mogli doći do traženog članka. Zašto ne bismo trebali zaobilaziti preusmjeravanja? Zato što: * preusmjeravanja mogu upućivati na naslove koji imaju potencijala postati punopravni članci, samo što oni još nisu stvoreni * uvođenje nepotrebnog nevidljivog teksta može pogoršati čitljivost članka u kôdu * namjerne poveznice na [[Wikipedija:Razdvojba|razdvojbene stranice]] imaju svrhu čak i ako su te stranice preusmjeravanja * ako suradnici gotovo uvijek rabe preusmjeravanje umjeto aktualnog naslova u poveznicama, to može biti indikacija da članak treba premjestiti na [[Wikipedija:UN|uobičajeni naziv]] – zaobilaženje preusmjeravanja tada uništava podatke korisne za raspravu o najboljem naslovu za članak * preusmjeravanje možda predstavlja zastarjeli naziv koji je rabljen u dobu o kojemu članak govori. Primjerice, ako članak govori o [[Oktobarska revolucija|Oktobarskoj revoluciji]], primjerenije je govoriti o [[Petrograd|Petrogradu]] nego [[Sankt-Peterburg|Sankt-Peterburgu]]. Što se dobrih razloga za zaobilaženje preusmjeravanja tiče, oni su: * poveznice u navigacijskim okvirima (npr. {{Tl|ZG}}), koje su '''zadebljane''' kada se čitatelj nalazi na stranici koja je povezana, mogu izgubiti tu funkciju i otežati navigaciju ako se u okviru nalazi preusmjeravanje – tada je korisno zaobići preusmjeravanje. Izuzetak je kada poveznica namjerno vodi na neki odjeljak općenitijeg članka. * ako se pretpregled odredišnoga članka naizgled ne podudara s nazivom preusmjeravanja – korisno je tada zaobići preusmjeravanje kako čitatelj ne bi ostao zbunjen ili mislio da je došao do pogrešnog članka * ako je preusmjeravanje stvoreno radi učestale pravopisne greške, ta greška ne bi trebala biti prisutna u člancima, stoga takva preusmjeravanja treba ukloniti – no to ne znači da ta preusmjeravanja treba obrisati (v. [[#Razlozi za preusmjeravanja]]) * u imenskim prostorima osim glavnoga (osobito [[Wikipedija:Predlošci|predlošcima]] i [[Wikipedija:Portali|portalima]]), poveznice bi uvijek trebale voditi na ažurne naslove * poveznice na [[Glavna stranica|Glavnoj stranici]], kako bi se izbjegli prikriveni vandalizmi poveznica s visokim brojem posjetioca === Samopreusmjeravanje === Treba izbjegavati poveznice koje vode na isti članak u kojemu se nalaze te poveznice, što uključuje neizravne poveznice putem preusmjeravanja. Takvi slučajevi mogu nastati kada je preusmjeravanje stvoreno iz crvene poveznice ili kada je neki bivši članak uklopljen u glavnu temu. Ipak, preusmjeravanja na druge odjeljke unutar istog članka popuno su valjana jer olakšavaju navigaciju, osobito unutar dugih članaka koji u cijelosti ne stanu na prosječni računalni ekran. Neka od tih preusmjeravanja možda u budućnosti postanu samostalni, odvojeni članci. Ipak, ako preusmjeravanja već ne postoje, možda je bolje koristiti obične poveznice na odjeljke. == Preusmjeravanje kategorija == {{Prečac|[[WP:PREKAT]]}} Preusmjeravanja stranica kategorija (umetanje <code><nowiki>#Preusmjeri [[odredište]]</nowiki></code> na stranicu kategorije) trebaju se izbjegavati ''pod svaku cijenu''. Za razliku od članaka, kategorije ne mogu automatski preusmjeravati na druge stranice. Članci koji su dodani u preusmjerenu kategoriju neće se pojaviti u odredišnoj kategoriji, a budući da preusmjerene kategorije ne postaju [[Wikipedija:Tečaj (Wikipoveznice)|crvene poveznice]], suradnici neće biti svjesni da njihov članak nije smješten u ispravnu kategoriju. Ako primijetite preusmjerenu kategoriju i ako ste u mogućnosti, premjestite članke na odredišnu kategoriju (alat [[commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Cat-a-Lot]] može Vam biti od koristi) te preusmjeravanje [[Predložak:Brisati|predložite za brisanje]]. == Vidi još == * [[Posebno:Preusmjeravanja]] (popis svih preusmjeravanja) * [[Posebno:Slučajno preusmjeravanje]] * [[Wikipedija:Uvodni tečaj]] * [[Wikipedija:Wikipedija A-Ž]] {{Pravila i smjernice Wikipedije}} p3cjrcipttic863vmu5e9x8snu8wt8r 42689373 42689372 2026-09-13T14:31:40Z Aca 108187 /* Razlozi za brisanje */ 42689373 wikitext text/x-wiki {{Smjernice|[[WP:PRE]]}} {{Ukratko|Stranice za preusmjeravanje služe tomu da čitatelji lakše pronađu članak koji ih zanima.}} [[Datoteka:Redirect hrwiki, Vector 2022.png|mini|271x271px|Primjer preusmjeravanja na Wikipediji: stranica [[UK]] preusmjerava na [[Ujedinjeno Kraljevstvo]].]] [[Datoteka:Redirect mobile hrwiki, Minerva Neue.jpg|mini|286x286px|Obavijest o preusmjeravanju s [[RH]] na članak [[Hrvatska]] na mobilnoj inačici Wikipedije]] '''Preusmjeravanje''' je stranica koja čitatelje automatski šalje na neku drugu stranicu, obično članak ili odjeljak u nekom članku. Primjerice, ako u pretraživanje upišete »RH« ili ako kliknete na poveznicu [[RH]], bit ćete preusmjereni na članak [[Hrvatska]] s naznakom pri vrhu (na mobilnim uređajima je to crni okvir s obavijesti na dnu): »{{Small|(Preusmjereno s [[RH]])}}«. To je zato što stranica [[RH]] sadrži poseban wikitekst koji je pretvara u preusmjeravanje na odredišni članak. Također je moguće preusmjeriti na pojedine odjeljke, odn. naslove ili podnaslove unutar članaka, koristeći nešto napredniju wikisintaksu. Stranice za preusmjeravanje mogu sadržavati još ponešto osim preusmjeravanja, poput predložaka ili kategorija (koje omogućuju kategoriziranje odjeljaka u člancima). Preusmjeravanja u suštini služe tomu da čitatelji lakše pronađu članak koji ih zanima; ova je stranica tu da pomogne suradnicima u stvaranju i održavanju preusmjeravanja. == Razlozi za preusmjeravanja{{Anchor|Razlozi za preusmjeravanje}} == Preusmjeravanja se mogu stvoriti za: * alternativna imena, pred kojima prednost imaju [[Wikipedija:Imena članaka|pogodniji naslovi]] (npr. [[Edson Arantes do Nascimento]] preusmjerava na [[Pelé]]) * množinu ili jedninu (npr. [[Staklenički plin]] preusmjerava na [[Staklenički plinovi]] te [[Riba]] na [[Ribe]]) * blisko srodne pojmove (npr. [[Slikar]] preusmjerava na [[Slikarstvo]]) * općenitija imena za koja postoji glavno značenje; npr. [[Einstein]] preusmjerava na [[Albert Einstein]], no [[Albert]] bi trebala biti [[Wikipedija:Razdvojba|razdvojbena]] stranica budući da ime nije toliko usko vezano uz neku specifičnu osobu * specifičnija imena (npr. [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske]] preusmjerava na [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]) * kratice i pokrate (npr. [[ADHD]] preusmjerava na [[Poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje]], [[njem.]] na [[njemački jezik]]); ipak, ako pokrata ima više značenja bez da je ijedno osnovno, bolje je stvoriti razdvojbu * alternativne oblike naziva koji se pojavljuju u [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori|vjerodostojnim izvorima]] i bazama podataka (npr. [[Zalet]] preusmjerava na [[Količina gibanja]], [[Mila Vood]] na [[Mila Wod]]) * alternativne oblike riječi (npr. [[Šport]] preusmjerava na [[Sport]]) * stilizirana imena (npr. [[Tydolla$ign]] preusmjerava na [[Ty Dolla Sign]]) * uobičajene transliteracije (npr. [[Pele]] također preusmjerava na [[Pelé]], a [[Milan Lenuzzi]] pak na [[Milan Lenuci]]) * <u>iznimno</u> učestale i ustaljene pogreške (npr. [[Arktika]] preusmjerava na [[Arktik]]) * članke koji su [[Predložak:Uklopi u|uklopljeni]] u neke druge, kako bi uklapanje bilo u skladu s [[Wikipedija:Autorska prava|Wikipedijinim licencijama]] * podteme koje su obrađene u nekom od naslova ili podnaslova članka (tada se preusmjerava na pojedini odjeljak) * prečaci (npr. [[WP:PRO]] i [[Wikipedija:PRO]] preusmjeravaju na [[Wikipedija:Provjerljivost]]); ovo se obično ne radi za članke odnosno [[Wikipedija:Imenski prostori/GIP|glavni imenski prostor]], već za [[Wikipedija:Imenski prostori|imenski prostor projekta]]. Valja imati na umu da preusmjeravanja na druge jezične projekte Wikipedije (npr. [[Wikipedija na engleskom jeziku|Wikipediju na engleskome]]), vanjske stranice ili posebne stranice ne funkcioniraju. Preusmjeravanja popisa na kategorije (npr. od <nowiki>[[Popis stvari]]</nowiki> na <nowiki>[[Kategorija:Stvari]]</nowiki>) trebala bi se izbjegavati. == Kako stvoriti preusmjeravanje{{Anchor|Kako stvoriti preusmjeravanje}} == === Uređivanje kôda === Osnovno preusmjeravanje može se stvoriti u kôdu pomoću teksta <code><nowiki>#Preusmjeri [[naslov odredišne stranice]]</nowiki></code> na inače praznoj stranici. Velika ili mala slova u riječi <code>Preusmjeri</code> ne čine razliku, no svakako pripazite na velika slova unutar poveznice. Na primjer, kako bi se stranica [[RH]] preusmjerila na [[Hrvatska]], jedini sadržaj [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=RH&redirect=no te stranice] bit će: <code><nowiki>#Preusmjeri [[Hrvatska]]</nowiki></code> Ako želite preusmjeravanje usmjeriti k odjeljku, nakon naslova odredišne stranice unutar uglatih zagrada potrebno je dodati <code>#naslov odjeljka</code>. Preusmjeravanje na odjeljak [[Hrvatska#Zdravstvo|Zdravstvo]] u članku [[Hrvatska]] izgledat će ovako: <code><nowiki>#Preusmjeri [[Hrvatska#Zdravstvo]]</nowiki></code> === Vizualni uređivač === Za stvaranje preusmjeravanja putem [[Wikipedija:VisualEditor|Vizualnog uređivača]] potrebno je: # otvoriti izbornik mogućnosti (ikona s tri vodoravne crte) u gornjem desnom kutu uređivača # kliknuti »Postavke stranice« # uključiti opciju »Preusmjeri ovu stranicu na« # u okvir za unos odmah ispod upisati naslov odredišne stranice # kliknuti plavu tipku na kojoj piše »Sačuvaj izmjene« # spremiti promjene, odn. sačuvati uređivanje. === Pri premještanju === Preusmjeravanje može biti stvoreno automatski kada [[Wikipedija:Premještanje članaka|premjestite (tj. preimenujete) postojeći članak]]. === Na zahtjev === Ako iz tehničkih razloga ne možete stvoriti stranicu, zatražite stvaranje preusmjeravanja na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranici za razgovor]] odredišnoga članka ili zamolite [[Wikipedija:A|administratora]] da je za Vas stvori. == Dvostruko preusmjeravanje == Softver MediaWiki ne može popratiti nekoliko serijskih preusmjeravanja – tj. dvostruko ili duplo preusmjeravanje. Niti jedno preusmjeravanje ne bi trebalo za odredišnu stranicu imati neko drugo preusmjeravanje. Dvostruko preusmjeravanje čest je slučaj kod [[Wikipedija:Premještanje članaka|premještanja]], odnosno preimenovanja stranica – nakon premještanja svakako provjerite postoje li preusmjeravanja na stari naslov (koristeći poveznicu koja iskoči pri uspješnom premještanju ili pomagalo »[[Posebno:Što vodi ovamo|Što vodi ovamo]]«) te ih ažurirajte unosom novoga naslova. Automatski popis serijskih preusmjeravanja dostupan je na [[Posebno:Dvostruka preusmjeravanja]]. Iako postoje botovi koji dnevno popravljaju dvostruka preusmjeravanja, zbog moguće zabune bolje je posao ne ostavljati njima. == Brisanje preusmjeravanja == Za brisanje preusmjeravanja kada ga ne namjeravate pretvoriti u novi članak, na stranicu postavite predložak {{tlsx|brisati|razlog}}; ako se ne slažete s prijedlogom za brisanje nekog preusmjeravanja, možete raspraviti brisanje s predlagateljem ili otvoriti raspravu o brisanju. To će učiniti i administrator ako smatra da ne postoji uvjet za brisanje. Ako preusmjeravanje pak očito spada pod dolje navedene razloge za brisanje te na njega ne vodi niti jedna poveznica, administrator ga može obrisati bez rasprave. Prijedlog za brisanje nije potreban ako namjeravate samo preusmjeravanje pretvoriti u članak ili promijeniti odredišnu stranicu (v. [[#Kako stvoriti preusmjeravanje]]). Ako biste htjeli premjestiti glavni naslov članka na postojeće preusmjeravanje ali to ne možete sami učiniti, možete administratorima postaviti zahtjev na [[Wikipedija:Zahtjev za premještanje stranice]]; nemojte kopirati sadržaj s jedne stranice na drugu jer time kršite [[Wikipedija:KAP|autorska prava]]. Glavni razlozi iz kojih bi brisanje preusmjeravanja moglo biti '''štetno''' jesu: * preusmjeravanje bi moglo sadržavati značajnu povijest uređivanja * ako je preusmjeravanje osobito staro (ili je nastalo uslijed premještanja stranice koja je dugo bila pod tim naslovom), moguće je da bi brisanje moglo ''potrgati'' poveznice na stranicu (npr. sa starijih inačica članaka, iz sažetaka uređivanja, drugih projekta Wikimedije ili od drugdje s interneta, koje se sve ne prikazuju u »[[Posebno:Što vodi ovamo|Što vodi ovamo]]«). Iz tih razloga, razmotrite opciju brisanja samo za štetna ili novonastala preusmjeravanja. Iste bi razloge trebali razmotriti [[Wikipedija:Administratori|administratori]], koji imaju mogućnost za premještanje bez preusmjeravanja. === Razlozi za brisanje === {{Prečac|WP:PREBRIS}} Brisanje preusmjeravanja moglo bi biti korisno u nekom od sljedećih slučajeva: # preusmjeravanje je zbunjujuće. Recimo, ako »Adam B. Smith« preusmjerava na [[Andrew B. Smith]] zato što je tog paleontologa neki izvor zabunom krivo imenovao, to bi moglo stvoriti ''brkanje'' s člankom za ekonomista [[Adam Smith|Adama Smitha]]. # preusmjeravanje je uvredljivo, spam ili vandalizam, poput preusmjeravanja »Pero Perić je štreber« na članak »Pero Perić« (osim ako je »Pero Perić je luzer« legitiman dio članka) ili pak »Pero Perić« na [[Štreber]] (v. i [[#Neutralnost preusmjeravanja]]) # preusmjeravanje je samopromocija ili prijevara # preusmjeravanje je očita besmislica, npr. preusmjeravanje članka [[Jabuka]] na [[Naranča]] # preusmjeravanje vodi na drugi imenski prostor, npr. iz [[Wikipedija:GIP|glavnog imenskog prostora]] u suradničku [[Wikipedija:Podstranice|podstranicu]] (izuzetci su preusmjeravanja na [[Wikipedija:Kategorije|kategorije]], [[Wikipedija:Portali|portale]] ili [[Wikipedija:Pomoć|Pomoć]], koji su javni imenski prostori, ali su formalno odvojeni) # preusmjeravanje vodi na nepostojeći članak (ako to nije posljedica vandalizma te ako ne postoji alternativni odredišni članak na koji bi se moglo preusmjeriti), vidi [[Posebno:Kriva preusmjeravanja]]. # preusmjeravanje spada pod [[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja|vlastito istraživanje]] ili je opskuran sinonim za temu članka koji nije spomenut u samome članku te vjerojatno nije koristan. Osobito se to tiče preusmjeravanja na stranim jezicima na članak koji s tim jezikom (ili kulturom koja rabi taj jezik) nema veze. # ako odredišni članak treba biti premješten na naslov preusmjeravanja, ali preusmjeravanje ima vlastitu povijest uređivanja. U tom slučaju administrator članke treba [[Wikipedija:ZAMJENA|zamijeniti]] određenom tehnikom, npr. spajanjem povijesti uređivanja stranica. # preusmjeravanje bi moglo biti samostalan članak, no odredišni članak ne sadrži nikakve informacije o temi preusmjeravanja # preusmjeravanje u naslovu sadrži »(razdvojba)«, no odredišni članak nije razdvojbena stranica ili stranica sa sličnom funkcijom (poput indeksa). === Razlozi za zadržavanje === Trebalo bi ipak '''izbjeći brisanje''' takvih preusmjeravanja ako: # imaju potencijalno korisne povijesti uređivanja ili ako se povijest treba zadržati zbog uvjeta [[Wikipedija:Autorska prava|Wikipedijinih licencija]]. Međutim, ako je preusmjeravanje nastalo premještanjem i povijest uređivanja sadrži samo to premještanje, a iz nekih razloga navedenih iznad mislite da treba obrisati preusmjeravanje, brisanje je dopustivo. Premještanje će biti vidljivo u povijesti uređivanja odredišne stranice. # pomažu kod slučajnih poveznica i umanjuju mogućnost stvaranja duplikata članka. To može biti preusmjeravanje množine ili jednine naslova, učestale pravopisne pogreške, ustaljenog netočnog naziva na ispravan naziv, sinonima i slično. Preusmjeravanja [[Posebno:Što vodi ovamo|bez poveznica]], dakle, nisu samim time kandidati za brisanje jer i dalje mogu pomoći čitateljima kod pretraživanja. Ipak, suradnici bi trebali paziti da ne čine pravopisne greške u poveznicama unutar članaka. # pomažu kod pretraživanja određenih pojmova. Na primjer, čitatelji koji nisu sigurni koja je zgrada [[Gradsko poglavarstvo Zagreba]] moći će saznati da je u pitanju [[Nova gradska vijećnica u Zagrebu]]. # brisanje može dovesti do ''potrganih'' poveznica, bilo izvan ili unutar članka. Primjerice, preusmjeravanja nastala nakon premještanja ne bi trebala biti brisana bez dobrog razloga, a i u tom slučaju potrebno je ažurirati (odn. popraviti) poveznice koje vode na to preusmjeravanje. # netko smatra da su korisna. Mali savjet: ako netko tvrdi da im je preusmjeravanje korisno, vjerojatno i jest. Vama možda nije, no to je zato što pretražujete Wikipediju na drugačije načine, ne zato što druga osoba ne govori istinu. Dokazi o uporabi mogu se provjeriti putem [https://www.wikishark.com/ wikisharka] ili [https://pageviews.wmcloud.org/?project=hr.wikipedia.org&platform=all-access&agent=user&redirects=0&range=latest-20 alata za analizu pregleda], koji mogu pružiti podatke o broju pregleda pojedinih stranica. # preusmjeravanje vodi na drugi oblik iste riječi, poput množine i jednine. === Neutralnost preusmjeravanja{{Anchor|Neutralnost preusmjeravanja}} ===<!-- Ovdje sam "neutralno" koristio kako bi se izbjega buna oko 500 modulacija riječi "pristrano" (nepristrano, nije pristrano, je nepristrano itd.), pa bih molio da se ne ispravlja bez neke rasprave o čitljivosti i jasnoći. Čini mi se da je dihotomija "neutralno ≠ pristrano" najjasnija. --> Naslovi preusmjeravanja u nekim slučajevima mogu biti manje [[Wikipedija:Nepristrano gledište|neutralnoga gledišta]], a činjenica da su oni manje vidljivi čitateljima omogućava slobodnije korištenje takvih preusmjeravanja nego što bi slučaj bio s glavnim naslovima članaka. Osporena neutralnost naslova stoga sama po sebi nije valjan razlog za brisanje preusmjeravanja. U većini slučajeva, pristrana preusmjeravanja [[Wikipedija:Provjerljivost|koja su prisutna u vjerodostojnim izvorima]] mogu biti korištena za odredišni članak o istoj temi s neutralnim naslovom. Pristrana preusmjeravanja mogu se stvoriti u sljedećim slučajevima: # članci s pristranim naslovima često bivaju premješteni na neutralnije naslove, za čim ostaje pristrano preusmjeravanje (npr. [[Masoni]] → [[Slobodno zidarstvo]]) # članci stvoreni kao pristrano račvanje mogu biti pretvoreni u preusmjeravanje na glavni članak # tema u izvorima može biti prezentirana pristranim rječnikom koji [[Wikipedija:Nepristrano gledište|nije u upotrebi]] u Wikipedijinim člancima. Čak i ako članak nikada nije postojao pod tim pristranim naslovom, preusmjeravanje se stvara kako bi čitatelji upoznati samo s pristranim naslovom mogli pronaći točan članak. Izuzetci ovog pravila jesu preusmjeravanja koja nisu ustaljeni pojmovi, odnosno kojima se pridaje [[Wikipedija:UNDUE|neopravdana težina]] te vjerojatno nisu korisni. Njih se iz tog razloga može predložiti za brisanje – no ako taj pojam koristi više glavnostrujaških [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori|vjerodostojnih izvora]], preusmjeravanje bi trebalo biti zadržano kako bi pomoglo kod pretraživanja. == Poveznice na preusmjeravanja == Na preusmjeravanja se može postaviti [[Wikipedija:WP|wikipoveznica]] jednako kao i na članke. Takva praksa obično ne predstavlja nikakav problem. Neki suradnici, međutim, mogu dobiti poriv za »ispravljanjem« takvih poveznica, usmjerujući ih izravno na članak umjesto preusmjeravanja. Ipak, takva praksa korisna je samo u rijetkim slučajevima. Zaobilaženje preusmjeravanja čisto u svrhu zaobilaženja uglavnom je trošenje vremena koje može imati negativan rezultat. Suradnici tako ne bi trebali nepotrebno mijenjati poveznice poput <code><nowiki>[[Franklin Roosevelt]]</nowiki></code> u <code><nowiki>[[Franklin Delano Roosevelt]]</nowiki></code> ''iz isključivog razloga'' kako bi zaobišli preusmjeravanje. Međutim, ako je iz nekog razloga u tekstu korisnije imati vidljiv oblik <code><nowiki>[[Franklin Delano Roosevelt]]</nowiki></code>, potpuno je legitimno promijeniti poveznicu. Suradnici također ne bi trebali mijenjati poveznice na »preusmjeravanja s potencijalom«, preusmjeravanja s naslovom koji bi [[Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama|mogao postati samostalan članak]] u budućnosti, kako bi čitatelji u tom slučaju odmah mogli doći do traženog članka. Zašto ne bismo trebali zaobilaziti preusmjeravanja? Zato što: * preusmjeravanja mogu upućivati na naslove koji imaju potencijala postati punopravni članci, samo što oni još nisu stvoreni * uvođenje nepotrebnog nevidljivog teksta može pogoršati čitljivost članka u kôdu * namjerne poveznice na [[Wikipedija:Razdvojba|razdvojbene stranice]] imaju svrhu čak i ako su te stranice preusmjeravanja * ako suradnici gotovo uvijek rabe preusmjeravanje umjeto aktualnog naslova u poveznicama, to može biti indikacija da članak treba premjestiti na [[Wikipedija:UN|uobičajeni naziv]] – zaobilaženje preusmjeravanja tada uništava podatke korisne za raspravu o najboljem naslovu za članak * preusmjeravanje možda predstavlja zastarjeli naziv koji je rabljen u dobu o kojemu članak govori. Primjerice, ako članak govori o [[Oktobarska revolucija|Oktobarskoj revoluciji]], primjerenije je govoriti o [[Petrograd|Petrogradu]] nego [[Sankt-Peterburg|Sankt-Peterburgu]]. Što se dobrih razloga za zaobilaženje preusmjeravanja tiče, oni su: * poveznice u navigacijskim okvirima (npr. {{Tl|ZG}}), koje su '''zadebljane''' kada se čitatelj nalazi na stranici koja je povezana, mogu izgubiti tu funkciju i otežati navigaciju ako se u okviru nalazi preusmjeravanje – tada je korisno zaobići preusmjeravanje. Izuzetak je kada poveznica namjerno vodi na neki odjeljak općenitijeg članka. * ako se pretpregled odredišnoga članka naizgled ne podudara s nazivom preusmjeravanja – korisno je tada zaobići preusmjeravanje kako čitatelj ne bi ostao zbunjen ili mislio da je došao do pogrešnog članka * ako je preusmjeravanje stvoreno radi učestale pravopisne greške, ta greška ne bi trebala biti prisutna u člancima, stoga takva preusmjeravanja treba ukloniti – no to ne znači da ta preusmjeravanja treba obrisati (v. [[#Razlozi za preusmjeravanja]]) * u imenskim prostorima osim glavnoga (osobito [[Wikipedija:Predlošci|predlošcima]] i [[Wikipedija:Portali|portalima]]), poveznice bi uvijek trebale voditi na ažurne naslove * poveznice na [[Glavna stranica|Glavnoj stranici]], kako bi se izbjegli prikriveni vandalizmi poveznica s visokim brojem posjetioca === Samopreusmjeravanje === Treba izbjegavati poveznice koje vode na isti članak u kojemu se nalaze te poveznice, što uključuje neizravne poveznice putem preusmjeravanja. Takvi slučajevi mogu nastati kada je preusmjeravanje stvoreno iz crvene poveznice ili kada je neki bivši članak uklopljen u glavnu temu. Ipak, preusmjeravanja na druge odjeljke unutar istog članka popuno su valjana jer olakšavaju navigaciju, osobito unutar dugih članaka koji u cijelosti ne stanu na prosječni računalni ekran. Neka od tih preusmjeravanja možda u budućnosti postanu samostalni, odvojeni članci. Ipak, ako preusmjeravanja već ne postoje, možda je bolje koristiti obične poveznice na odjeljke. == Preusmjeravanje kategorija == {{Prečac|[[WP:PREKAT]]}} Preusmjeravanja stranica kategorija (umetanje <code><nowiki>#Preusmjeri [[odredište]]</nowiki></code> na stranicu kategorije) trebaju se izbjegavati ''pod svaku cijenu''. Za razliku od članaka, kategorije ne mogu automatski preusmjeravati na druge stranice. Članci koji su dodani u preusmjerenu kategoriju neće se pojaviti u odredišnoj kategoriji, a budući da preusmjerene kategorije ne postaju [[Wikipedija:Tečaj (Wikipoveznice)|crvene poveznice]], suradnici neće biti svjesni da njihov članak nije smješten u ispravnu kategoriju. Ako primijetite preusmjerenu kategoriju i ako ste u mogućnosti, premjestite članke na odredišnu kategoriju (alat [[commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Cat-a-Lot]] može Vam biti od koristi) te preusmjeravanje [[Predložak:Brisati|predložite za brisanje]]. == Vidi još == * [[Posebno:Preusmjeravanja]] (popis svih preusmjeravanja) * [[Posebno:Slučajno preusmjeravanje]] * [[Wikipedija:Uvodni tečaj]] * [[Wikipedija:Wikipedija A-Ž]] {{Pravila i smjernice Wikipedije}} lgct29vscbwfw28kmvm1ghlobavd3cy 42689374 42689373 2026-09-13T14:31:50Z Aca 108187 /* Preusmjeravanje kategorija */ 42689374 wikitext text/x-wiki {{Smjernice|[[WP:PRE]]}} {{Ukratko|Stranice za preusmjeravanje služe tomu da čitatelji lakše pronađu članak koji ih zanima.}} [[Datoteka:Redirect hrwiki, Vector 2022.png|mini|271x271px|Primjer preusmjeravanja na Wikipediji: stranica [[UK]] preusmjerava na [[Ujedinjeno Kraljevstvo]].]] [[Datoteka:Redirect mobile hrwiki, Minerva Neue.jpg|mini|286x286px|Obavijest o preusmjeravanju s [[RH]] na članak [[Hrvatska]] na mobilnoj inačici Wikipedije]] '''Preusmjeravanje''' je stranica koja čitatelje automatski šalje na neku drugu stranicu, obično članak ili odjeljak u nekom članku. Primjerice, ako u pretraživanje upišete »RH« ili ako kliknete na poveznicu [[RH]], bit ćete preusmjereni na članak [[Hrvatska]] s naznakom pri vrhu (na mobilnim uređajima je to crni okvir s obavijesti na dnu): »{{Small|(Preusmjereno s [[RH]])}}«. To je zato što stranica [[RH]] sadrži poseban wikitekst koji je pretvara u preusmjeravanje na odredišni članak. Također je moguće preusmjeriti na pojedine odjeljke, odn. naslove ili podnaslove unutar članaka, koristeći nešto napredniju wikisintaksu. Stranice za preusmjeravanje mogu sadržavati još ponešto osim preusmjeravanja, poput predložaka ili kategorija (koje omogućuju kategoriziranje odjeljaka u člancima). Preusmjeravanja u suštini služe tomu da čitatelji lakše pronađu članak koji ih zanima; ova je stranica tu da pomogne suradnicima u stvaranju i održavanju preusmjeravanja. == Razlozi za preusmjeravanja{{Anchor|Razlozi za preusmjeravanje}} == Preusmjeravanja se mogu stvoriti za: * alternativna imena, pred kojima prednost imaju [[Wikipedija:Imena članaka|pogodniji naslovi]] (npr. [[Edson Arantes do Nascimento]] preusmjerava na [[Pelé]]) * množinu ili jedninu (npr. [[Staklenički plin]] preusmjerava na [[Staklenički plinovi]] te [[Riba]] na [[Ribe]]) * blisko srodne pojmove (npr. [[Slikar]] preusmjerava na [[Slikarstvo]]) * općenitija imena za koja postoji glavno značenje; npr. [[Einstein]] preusmjerava na [[Albert Einstein]], no [[Albert]] bi trebala biti [[Wikipedija:Razdvojba|razdvojbena]] stranica budući da ime nije toliko usko vezano uz neku specifičnu osobu * specifičnija imena (npr. [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske]] preusmjerava na [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]) * kratice i pokrate (npr. [[ADHD]] preusmjerava na [[Poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje]], [[njem.]] na [[njemački jezik]]); ipak, ako pokrata ima više značenja bez da je ijedno osnovno, bolje je stvoriti razdvojbu * alternativne oblike naziva koji se pojavljuju u [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori|vjerodostojnim izvorima]] i bazama podataka (npr. [[Zalet]] preusmjerava na [[Količina gibanja]], [[Mila Vood]] na [[Mila Wod]]) * alternativne oblike riječi (npr. [[Šport]] preusmjerava na [[Sport]]) * stilizirana imena (npr. [[Tydolla$ign]] preusmjerava na [[Ty Dolla Sign]]) * uobičajene transliteracije (npr. [[Pele]] također preusmjerava na [[Pelé]], a [[Milan Lenuzzi]] pak na [[Milan Lenuci]]) * <u>iznimno</u> učestale i ustaljene pogreške (npr. [[Arktika]] preusmjerava na [[Arktik]]) * članke koji su [[Predložak:Uklopi u|uklopljeni]] u neke druge, kako bi uklapanje bilo u skladu s [[Wikipedija:Autorska prava|Wikipedijinim licencijama]] * podteme koje su obrađene u nekom od naslova ili podnaslova članka (tada se preusmjerava na pojedini odjeljak) * prečaci (npr. [[WP:PRO]] i [[Wikipedija:PRO]] preusmjeravaju na [[Wikipedija:Provjerljivost]]); ovo se obično ne radi za članke odnosno [[Wikipedija:Imenski prostori/GIP|glavni imenski prostor]], već za [[Wikipedija:Imenski prostori|imenski prostor projekta]]. Valja imati na umu da preusmjeravanja na druge jezične projekte Wikipedije (npr. [[Wikipedija na engleskom jeziku|Wikipediju na engleskome]]), vanjske stranice ili posebne stranice ne funkcioniraju. Preusmjeravanja popisa na kategorije (npr. od <nowiki>[[Popis stvari]]</nowiki> na <nowiki>[[Kategorija:Stvari]]</nowiki>) trebala bi se izbjegavati. == Kako stvoriti preusmjeravanje{{Anchor|Kako stvoriti preusmjeravanje}} == === Uređivanje kôda === Osnovno preusmjeravanje može se stvoriti u kôdu pomoću teksta <code><nowiki>#Preusmjeri [[naslov odredišne stranice]]</nowiki></code> na inače praznoj stranici. Velika ili mala slova u riječi <code>Preusmjeri</code> ne čine razliku, no svakako pripazite na velika slova unutar poveznice. Na primjer, kako bi se stranica [[RH]] preusmjerila na [[Hrvatska]], jedini sadržaj [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=RH&redirect=no te stranice] bit će: <code><nowiki>#Preusmjeri [[Hrvatska]]</nowiki></code> Ako želite preusmjeravanje usmjeriti k odjeljku, nakon naslova odredišne stranice unutar uglatih zagrada potrebno je dodati <code>#naslov odjeljka</code>. Preusmjeravanje na odjeljak [[Hrvatska#Zdravstvo|Zdravstvo]] u članku [[Hrvatska]] izgledat će ovako: <code><nowiki>#Preusmjeri [[Hrvatska#Zdravstvo]]</nowiki></code> === Vizualni uređivač === Za stvaranje preusmjeravanja putem [[Wikipedija:VisualEditor|Vizualnog uređivača]] potrebno je: # otvoriti izbornik mogućnosti (ikona s tri vodoravne crte) u gornjem desnom kutu uređivača # kliknuti »Postavke stranice« # uključiti opciju »Preusmjeri ovu stranicu na« # u okvir za unos odmah ispod upisati naslov odredišne stranice # kliknuti plavu tipku na kojoj piše »Sačuvaj izmjene« # spremiti promjene, odn. sačuvati uređivanje. === Pri premještanju === Preusmjeravanje može biti stvoreno automatski kada [[Wikipedija:Premještanje članaka|premjestite (tj. preimenujete) postojeći članak]]. === Na zahtjev === Ako iz tehničkih razloga ne možete stvoriti stranicu, zatražite stvaranje preusmjeravanja na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranici za razgovor]] odredišnoga članka ili zamolite [[Wikipedija:A|administratora]] da je za Vas stvori. == Dvostruko preusmjeravanje == Softver MediaWiki ne može popratiti nekoliko serijskih preusmjeravanja – tj. dvostruko ili duplo preusmjeravanje. Niti jedno preusmjeravanje ne bi trebalo za odredišnu stranicu imati neko drugo preusmjeravanje. Dvostruko preusmjeravanje čest je slučaj kod [[Wikipedija:Premještanje članaka|premještanja]], odnosno preimenovanja stranica – nakon premještanja svakako provjerite postoje li preusmjeravanja na stari naslov (koristeći poveznicu koja iskoči pri uspješnom premještanju ili pomagalo »[[Posebno:Što vodi ovamo|Što vodi ovamo]]«) te ih ažurirajte unosom novoga naslova. Automatski popis serijskih preusmjeravanja dostupan je na [[Posebno:Dvostruka preusmjeravanja]]. Iako postoje botovi koji dnevno popravljaju dvostruka preusmjeravanja, zbog moguće zabune bolje je posao ne ostavljati njima. == Brisanje preusmjeravanja == Za brisanje preusmjeravanja kada ga ne namjeravate pretvoriti u novi članak, na stranicu postavite predložak {{tlsx|brisati|razlog}}; ako se ne slažete s prijedlogom za brisanje nekog preusmjeravanja, možete raspraviti brisanje s predlagateljem ili otvoriti raspravu o brisanju. To će učiniti i administrator ako smatra da ne postoji uvjet za brisanje. Ako preusmjeravanje pak očito spada pod dolje navedene razloge za brisanje te na njega ne vodi niti jedna poveznica, administrator ga može obrisati bez rasprave. Prijedlog za brisanje nije potreban ako namjeravate samo preusmjeravanje pretvoriti u članak ili promijeniti odredišnu stranicu (v. [[#Kako stvoriti preusmjeravanje]]). Ako biste htjeli premjestiti glavni naslov članka na postojeće preusmjeravanje ali to ne možete sami učiniti, možete administratorima postaviti zahtjev na [[Wikipedija:Zahtjev za premještanje stranice]]; nemojte kopirati sadržaj s jedne stranice na drugu jer time kršite [[Wikipedija:KAP|autorska prava]]. Glavni razlozi iz kojih bi brisanje preusmjeravanja moglo biti '''štetno''' jesu: * preusmjeravanje bi moglo sadržavati značajnu povijest uređivanja * ako je preusmjeravanje osobito staro (ili je nastalo uslijed premještanja stranice koja je dugo bila pod tim naslovom), moguće je da bi brisanje moglo ''potrgati'' poveznice na stranicu (npr. sa starijih inačica članaka, iz sažetaka uređivanja, drugih projekta Wikimedije ili od drugdje s interneta, koje se sve ne prikazuju u »[[Posebno:Što vodi ovamo|Što vodi ovamo]]«). Iz tih razloga, razmotrite opciju brisanja samo za štetna ili novonastala preusmjeravanja. Iste bi razloge trebali razmotriti [[Wikipedija:Administratori|administratori]], koji imaju mogućnost za premještanje bez preusmjeravanja. === Razlozi za brisanje === {{Prečac|WP:PREBRIS}} Brisanje preusmjeravanja moglo bi biti korisno u nekom od sljedećih slučajeva: # preusmjeravanje je zbunjujuće. Recimo, ako »Adam B. Smith« preusmjerava na [[Andrew B. Smith]] zato što je tog paleontologa neki izvor zabunom krivo imenovao, to bi moglo stvoriti ''brkanje'' s člankom za ekonomista [[Adam Smith|Adama Smitha]]. # preusmjeravanje je uvredljivo, spam ili vandalizam, poput preusmjeravanja »Pero Perić je štreber« na članak »Pero Perić« (osim ako je »Pero Perić je luzer« legitiman dio članka) ili pak »Pero Perić« na [[Štreber]] (v. i [[#Neutralnost preusmjeravanja]]) # preusmjeravanje je samopromocija ili prijevara # preusmjeravanje je očita besmislica, npr. preusmjeravanje članka [[Jabuka]] na [[Naranča]] # preusmjeravanje vodi na drugi imenski prostor, npr. iz [[Wikipedija:GIP|glavnog imenskog prostora]] u suradničku [[Wikipedija:Podstranice|podstranicu]] (izuzetci su preusmjeravanja na [[Wikipedija:Kategorije|kategorije]], [[Wikipedija:Portali|portale]] ili [[Wikipedija:Pomoć|Pomoć]], koji su javni imenski prostori, ali su formalno odvojeni) # preusmjeravanje vodi na nepostojeći članak (ako to nije posljedica vandalizma te ako ne postoji alternativni odredišni članak na koji bi se moglo preusmjeriti), vidi [[Posebno:Kriva preusmjeravanja]]. # preusmjeravanje spada pod [[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja|vlastito istraživanje]] ili je opskuran sinonim za temu članka koji nije spomenut u samome članku te vjerojatno nije koristan. Osobito se to tiče preusmjeravanja na stranim jezicima na članak koji s tim jezikom (ili kulturom koja rabi taj jezik) nema veze. # ako odredišni članak treba biti premješten na naslov preusmjeravanja, ali preusmjeravanje ima vlastitu povijest uređivanja. U tom slučaju administrator članke treba [[Wikipedija:ZAMJENA|zamijeniti]] određenom tehnikom, npr. spajanjem povijesti uređivanja stranica. # preusmjeravanje bi moglo biti samostalan članak, no odredišni članak ne sadrži nikakve informacije o temi preusmjeravanja # preusmjeravanje u naslovu sadrži »(razdvojba)«, no odredišni članak nije razdvojbena stranica ili stranica sa sličnom funkcijom (poput indeksa). === Razlozi za zadržavanje === Trebalo bi ipak '''izbjeći brisanje''' takvih preusmjeravanja ako: # imaju potencijalno korisne povijesti uređivanja ili ako se povijest treba zadržati zbog uvjeta [[Wikipedija:Autorska prava|Wikipedijinih licencija]]. Međutim, ako je preusmjeravanje nastalo premještanjem i povijest uređivanja sadrži samo to premještanje, a iz nekih razloga navedenih iznad mislite da treba obrisati preusmjeravanje, brisanje je dopustivo. Premještanje će biti vidljivo u povijesti uređivanja odredišne stranice. # pomažu kod slučajnih poveznica i umanjuju mogućnost stvaranja duplikata članka. To može biti preusmjeravanje množine ili jednine naslova, učestale pravopisne pogreške, ustaljenog netočnog naziva na ispravan naziv, sinonima i slično. Preusmjeravanja [[Posebno:Što vodi ovamo|bez poveznica]], dakle, nisu samim time kandidati za brisanje jer i dalje mogu pomoći čitateljima kod pretraživanja. Ipak, suradnici bi trebali paziti da ne čine pravopisne greške u poveznicama unutar članaka. # pomažu kod pretraživanja određenih pojmova. Na primjer, čitatelji koji nisu sigurni koja je zgrada [[Gradsko poglavarstvo Zagreba]] moći će saznati da je u pitanju [[Nova gradska vijećnica u Zagrebu]]. # brisanje može dovesti do ''potrganih'' poveznica, bilo izvan ili unutar članka. Primjerice, preusmjeravanja nastala nakon premještanja ne bi trebala biti brisana bez dobrog razloga, a i u tom slučaju potrebno je ažurirati (odn. popraviti) poveznice koje vode na to preusmjeravanje. # netko smatra da su korisna. Mali savjet: ako netko tvrdi da im je preusmjeravanje korisno, vjerojatno i jest. Vama možda nije, no to je zato što pretražujete Wikipediju na drugačije načine, ne zato što druga osoba ne govori istinu. Dokazi o uporabi mogu se provjeriti putem [https://www.wikishark.com/ wikisharka] ili [https://pageviews.wmcloud.org/?project=hr.wikipedia.org&platform=all-access&agent=user&redirects=0&range=latest-20 alata za analizu pregleda], koji mogu pružiti podatke o broju pregleda pojedinih stranica. # preusmjeravanje vodi na drugi oblik iste riječi, poput množine i jednine. === Neutralnost preusmjeravanja{{Anchor|Neutralnost preusmjeravanja}} ===<!-- Ovdje sam "neutralno" koristio kako bi se izbjega buna oko 500 modulacija riječi "pristrano" (nepristrano, nije pristrano, je nepristrano itd.), pa bih molio da se ne ispravlja bez neke rasprave o čitljivosti i jasnoći. Čini mi se da je dihotomija "neutralno ≠ pristrano" najjasnija. --> Naslovi preusmjeravanja u nekim slučajevima mogu biti manje [[Wikipedija:Nepristrano gledište|neutralnoga gledišta]], a činjenica da su oni manje vidljivi čitateljima omogućava slobodnije korištenje takvih preusmjeravanja nego što bi slučaj bio s glavnim naslovima članaka. Osporena neutralnost naslova stoga sama po sebi nije valjan razlog za brisanje preusmjeravanja. U većini slučajeva, pristrana preusmjeravanja [[Wikipedija:Provjerljivost|koja su prisutna u vjerodostojnim izvorima]] mogu biti korištena za odredišni članak o istoj temi s neutralnim naslovom. Pristrana preusmjeravanja mogu se stvoriti u sljedećim slučajevima: # članci s pristranim naslovima često bivaju premješteni na neutralnije naslove, za čim ostaje pristrano preusmjeravanje (npr. [[Masoni]] → [[Slobodno zidarstvo]]) # članci stvoreni kao pristrano račvanje mogu biti pretvoreni u preusmjeravanje na glavni članak # tema u izvorima može biti prezentirana pristranim rječnikom koji [[Wikipedija:Nepristrano gledište|nije u upotrebi]] u Wikipedijinim člancima. Čak i ako članak nikada nije postojao pod tim pristranim naslovom, preusmjeravanje se stvara kako bi čitatelji upoznati samo s pristranim naslovom mogli pronaći točan članak. Izuzetci ovog pravila jesu preusmjeravanja koja nisu ustaljeni pojmovi, odnosno kojima se pridaje [[Wikipedija:UNDUE|neopravdana težina]] te vjerojatno nisu korisni. Njih se iz tog razloga može predložiti za brisanje – no ako taj pojam koristi više glavnostrujaških [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori|vjerodostojnih izvora]], preusmjeravanje bi trebalo biti zadržano kako bi pomoglo kod pretraživanja. == Poveznice na preusmjeravanja == Na preusmjeravanja se može postaviti [[Wikipedija:WP|wikipoveznica]] jednako kao i na članke. Takva praksa obično ne predstavlja nikakav problem. Neki suradnici, međutim, mogu dobiti poriv za »ispravljanjem« takvih poveznica, usmjerujući ih izravno na članak umjesto preusmjeravanja. Ipak, takva praksa korisna je samo u rijetkim slučajevima. Zaobilaženje preusmjeravanja čisto u svrhu zaobilaženja uglavnom je trošenje vremena koje može imati negativan rezultat. Suradnici tako ne bi trebali nepotrebno mijenjati poveznice poput <code><nowiki>[[Franklin Roosevelt]]</nowiki></code> u <code><nowiki>[[Franklin Delano Roosevelt]]</nowiki></code> ''iz isključivog razloga'' kako bi zaobišli preusmjeravanje. Međutim, ako je iz nekog razloga u tekstu korisnije imati vidljiv oblik <code><nowiki>[[Franklin Delano Roosevelt]]</nowiki></code>, potpuno je legitimno promijeniti poveznicu. Suradnici također ne bi trebali mijenjati poveznice na »preusmjeravanja s potencijalom«, preusmjeravanja s naslovom koji bi [[Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama|mogao postati samostalan članak]] u budućnosti, kako bi čitatelji u tom slučaju odmah mogli doći do traženog članka. Zašto ne bismo trebali zaobilaziti preusmjeravanja? Zato što: * preusmjeravanja mogu upućivati na naslove koji imaju potencijala postati punopravni članci, samo što oni još nisu stvoreni * uvođenje nepotrebnog nevidljivog teksta može pogoršati čitljivost članka u kôdu * namjerne poveznice na [[Wikipedija:Razdvojba|razdvojbene stranice]] imaju svrhu čak i ako su te stranice preusmjeravanja * ako suradnici gotovo uvijek rabe preusmjeravanje umjeto aktualnog naslova u poveznicama, to može biti indikacija da članak treba premjestiti na [[Wikipedija:UN|uobičajeni naziv]] – zaobilaženje preusmjeravanja tada uništava podatke korisne za raspravu o najboljem naslovu za članak * preusmjeravanje možda predstavlja zastarjeli naziv koji je rabljen u dobu o kojemu članak govori. Primjerice, ako članak govori o [[Oktobarska revolucija|Oktobarskoj revoluciji]], primjerenije je govoriti o [[Petrograd|Petrogradu]] nego [[Sankt-Peterburg|Sankt-Peterburgu]]. Što se dobrih razloga za zaobilaženje preusmjeravanja tiče, oni su: * poveznice u navigacijskim okvirima (npr. {{Tl|ZG}}), koje su '''zadebljane''' kada se čitatelj nalazi na stranici koja je povezana, mogu izgubiti tu funkciju i otežati navigaciju ako se u okviru nalazi preusmjeravanje – tada je korisno zaobići preusmjeravanje. Izuzetak je kada poveznica namjerno vodi na neki odjeljak općenitijeg članka. * ako se pretpregled odredišnoga članka naizgled ne podudara s nazivom preusmjeravanja – korisno je tada zaobići preusmjeravanje kako čitatelj ne bi ostao zbunjen ili mislio da je došao do pogrešnog članka * ako je preusmjeravanje stvoreno radi učestale pravopisne greške, ta greška ne bi trebala biti prisutna u člancima, stoga takva preusmjeravanja treba ukloniti – no to ne znači da ta preusmjeravanja treba obrisati (v. [[#Razlozi za preusmjeravanja]]) * u imenskim prostorima osim glavnoga (osobito [[Wikipedija:Predlošci|predlošcima]] i [[Wikipedija:Portali|portalima]]), poveznice bi uvijek trebale voditi na ažurne naslove * poveznice na [[Glavna stranica|Glavnoj stranici]], kako bi se izbjegli prikriveni vandalizmi poveznica s visokim brojem posjetioca === Samopreusmjeravanje === Treba izbjegavati poveznice koje vode na isti članak u kojemu se nalaze te poveznice, što uključuje neizravne poveznice putem preusmjeravanja. Takvi slučajevi mogu nastati kada je preusmjeravanje stvoreno iz crvene poveznice ili kada je neki bivši članak uklopljen u glavnu temu. Ipak, preusmjeravanja na druge odjeljke unutar istog članka popuno su valjana jer olakšavaju navigaciju, osobito unutar dugih članaka koji u cijelosti ne stanu na prosječni računalni ekran. Neka od tih preusmjeravanja možda u budućnosti postanu samostalni, odvojeni članci. Ipak, ako preusmjeravanja već ne postoje, možda je bolje koristiti obične poveznice na odjeljke. == Preusmjeravanje kategorija == {{Prečac|WP:PREKAT}} Preusmjeravanja stranica kategorija (umetanje <code><nowiki>#Preusmjeri [[odredište]]</nowiki></code> na stranicu kategorije) trebaju se izbjegavati ''pod svaku cijenu''. Za razliku od članaka, kategorije ne mogu automatski preusmjeravati na druge stranice. Članci koji su dodani u preusmjerenu kategoriju neće se pojaviti u odredišnoj kategoriji, a budući da preusmjerene kategorije ne postaju [[Wikipedija:Tečaj (Wikipoveznice)|crvene poveznice]], suradnici neće biti svjesni da njihov članak nije smješten u ispravnu kategoriju. Ako primijetite preusmjerenu kategoriju i ako ste u mogućnosti, premjestite članke na odredišnu kategoriju (alat [[commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Cat-a-Lot]] može Vam biti od koristi) te preusmjeravanje [[Predložak:Brisati|predložite za brisanje]]. == Vidi još == * [[Posebno:Preusmjeravanja]] (popis svih preusmjeravanja) * [[Posebno:Slučajno preusmjeravanje]] * [[Wikipedija:Uvodni tečaj]] * [[Wikipedija:Wikipedija A-Ž]] {{Pravila i smjernice Wikipedije}} 992cpqapef3xqycm8w7zm8syma5jt2n 42689375 42689374 2026-09-13T14:32:21Z Aca 108187 /* Uređivanje kôda */ 42689375 wikitext text/x-wiki {{Smjernice|[[WP:PRE]]}} {{Ukratko|Stranice za preusmjeravanje služe tomu da čitatelji lakše pronađu članak koji ih zanima.}} [[Datoteka:Redirect hrwiki, Vector 2022.png|mini|271x271px|Primjer preusmjeravanja na Wikipediji: stranica [[UK]] preusmjerava na [[Ujedinjeno Kraljevstvo]].]] [[Datoteka:Redirect mobile hrwiki, Minerva Neue.jpg|mini|286x286px|Obavijest o preusmjeravanju s [[RH]] na članak [[Hrvatska]] na mobilnoj inačici Wikipedije]] '''Preusmjeravanje''' je stranica koja čitatelje automatski šalje na neku drugu stranicu, obično članak ili odjeljak u nekom članku. Primjerice, ako u pretraživanje upišete »RH« ili ako kliknete na poveznicu [[RH]], bit ćete preusmjereni na članak [[Hrvatska]] s naznakom pri vrhu (na mobilnim uređajima je to crni okvir s obavijesti na dnu): »{{Small|(Preusmjereno s [[RH]])}}«. To je zato što stranica [[RH]] sadrži poseban wikitekst koji je pretvara u preusmjeravanje na odredišni članak. Također je moguće preusmjeriti na pojedine odjeljke, odn. naslove ili podnaslove unutar članaka, koristeći nešto napredniju wikisintaksu. Stranice za preusmjeravanje mogu sadržavati još ponešto osim preusmjeravanja, poput predložaka ili kategorija (koje omogućuju kategoriziranje odjeljaka u člancima). Preusmjeravanja u suštini služe tomu da čitatelji lakše pronađu članak koji ih zanima; ova je stranica tu da pomogne suradnicima u stvaranju i održavanju preusmjeravanja. == Razlozi za preusmjeravanja{{Anchor|Razlozi za preusmjeravanje}} == Preusmjeravanja se mogu stvoriti za: * alternativna imena, pred kojima prednost imaju [[Wikipedija:Imena članaka|pogodniji naslovi]] (npr. [[Edson Arantes do Nascimento]] preusmjerava na [[Pelé]]) * množinu ili jedninu (npr. [[Staklenički plin]] preusmjerava na [[Staklenički plinovi]] te [[Riba]] na [[Ribe]]) * blisko srodne pojmove (npr. [[Slikar]] preusmjerava na [[Slikarstvo]]) * općenitija imena za koja postoji glavno značenje; npr. [[Einstein]] preusmjerava na [[Albert Einstein]], no [[Albert]] bi trebala biti [[Wikipedija:Razdvojba|razdvojbena]] stranica budući da ime nije toliko usko vezano uz neku specifičnu osobu * specifičnija imena (npr. [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske]] preusmjerava na [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]) * kratice i pokrate (npr. [[ADHD]] preusmjerava na [[Poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje]], [[njem.]] na [[njemački jezik]]); ipak, ako pokrata ima više značenja bez da je ijedno osnovno, bolje je stvoriti razdvojbu * alternativne oblike naziva koji se pojavljuju u [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori|vjerodostojnim izvorima]] i bazama podataka (npr. [[Zalet]] preusmjerava na [[Količina gibanja]], [[Mila Vood]] na [[Mila Wod]]) * alternativne oblike riječi (npr. [[Šport]] preusmjerava na [[Sport]]) * stilizirana imena (npr. [[Tydolla$ign]] preusmjerava na [[Ty Dolla Sign]]) * uobičajene transliteracije (npr. [[Pele]] također preusmjerava na [[Pelé]], a [[Milan Lenuzzi]] pak na [[Milan Lenuci]]) * <u>iznimno</u> učestale i ustaljene pogreške (npr. [[Arktika]] preusmjerava na [[Arktik]]) * članke koji su [[Predložak:Uklopi u|uklopljeni]] u neke druge, kako bi uklapanje bilo u skladu s [[Wikipedija:Autorska prava|Wikipedijinim licencijama]] * podteme koje su obrađene u nekom od naslova ili podnaslova članka (tada se preusmjerava na pojedini odjeljak) * prečaci (npr. [[WP:PRO]] i [[Wikipedija:PRO]] preusmjeravaju na [[Wikipedija:Provjerljivost]]); ovo se obično ne radi za članke odnosno [[Wikipedija:Imenski prostori/GIP|glavni imenski prostor]], već za [[Wikipedija:Imenski prostori|imenski prostor projekta]]. Valja imati na umu da preusmjeravanja na druge jezične projekte Wikipedije (npr. [[Wikipedija na engleskom jeziku|Wikipediju na engleskome]]), vanjske stranice ili posebne stranice ne funkcioniraju. Preusmjeravanja popisa na kategorije (npr. od <nowiki>[[Popis stvari]]</nowiki> na <nowiki>[[Kategorija:Stvari]]</nowiki>) trebala bi se izbjegavati. == Kako stvoriti preusmjeravanje{{Anchor|Kako stvoriti preusmjeravanje}} == === Uređivanje koda === Osnovno preusmjeravanje može se stvoriti u kôdu pomoću teksta <code><nowiki>#Preusmjeri [[naslov odredišne stranice]]</nowiki></code> na inače praznoj stranici. Velika ili mala slova u riječi <code>Preusmjeri</code> ne čine razliku, no svakako pripazite na velika slova unutar poveznice. Na primjer, kako bi se stranica [[RH]] preusmjerila na [[Hrvatska]], jedini sadržaj [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=RH&redirect=no te stranice] bit će: <code><nowiki>#Preusmjeri [[Hrvatska]]</nowiki></code> Ako želite preusmjeravanje usmjeriti k odjeljku, nakon naslova odredišne stranice unutar uglatih zagrada potrebno je dodati <code>#naslov odjeljka</code>. Preusmjeravanje na odjeljak [[Hrvatska#Zdravstvo|Zdravstvo]] u članku [[Hrvatska]] izgledat će ovako: <code><nowiki>#Preusmjeri [[Hrvatska#Zdravstvo]]</nowiki></code> === Vizualni uređivač === Za stvaranje preusmjeravanja putem [[Wikipedija:VisualEditor|Vizualnog uređivača]] potrebno je: # otvoriti izbornik mogućnosti (ikona s tri vodoravne crte) u gornjem desnom kutu uređivača # kliknuti »Postavke stranice« # uključiti opciju »Preusmjeri ovu stranicu na« # u okvir za unos odmah ispod upisati naslov odredišne stranice # kliknuti plavu tipku na kojoj piše »Sačuvaj izmjene« # spremiti promjene, odn. sačuvati uređivanje. === Pri premještanju === Preusmjeravanje može biti stvoreno automatski kada [[Wikipedija:Premještanje članaka|premjestite (tj. preimenujete) postojeći članak]]. === Na zahtjev === Ako iz tehničkih razloga ne možete stvoriti stranicu, zatražite stvaranje preusmjeravanja na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranici za razgovor]] odredišnoga članka ili zamolite [[Wikipedija:A|administratora]] da je za Vas stvori. == Dvostruko preusmjeravanje == Softver MediaWiki ne može popratiti nekoliko serijskih preusmjeravanja – tj. dvostruko ili duplo preusmjeravanje. Niti jedno preusmjeravanje ne bi trebalo za odredišnu stranicu imati neko drugo preusmjeravanje. Dvostruko preusmjeravanje čest je slučaj kod [[Wikipedija:Premještanje članaka|premještanja]], odnosno preimenovanja stranica – nakon premještanja svakako provjerite postoje li preusmjeravanja na stari naslov (koristeći poveznicu koja iskoči pri uspješnom premještanju ili pomagalo »[[Posebno:Što vodi ovamo|Što vodi ovamo]]«) te ih ažurirajte unosom novoga naslova. Automatski popis serijskih preusmjeravanja dostupan je na [[Posebno:Dvostruka preusmjeravanja]]. Iako postoje botovi koji dnevno popravljaju dvostruka preusmjeravanja, zbog moguće zabune bolje je posao ne ostavljati njima. == Brisanje preusmjeravanja == Za brisanje preusmjeravanja kada ga ne namjeravate pretvoriti u novi članak, na stranicu postavite predložak {{tlsx|brisati|razlog}}; ako se ne slažete s prijedlogom za brisanje nekog preusmjeravanja, možete raspraviti brisanje s predlagateljem ili otvoriti raspravu o brisanju. To će učiniti i administrator ako smatra da ne postoji uvjet za brisanje. Ako preusmjeravanje pak očito spada pod dolje navedene razloge za brisanje te na njega ne vodi niti jedna poveznica, administrator ga može obrisati bez rasprave. Prijedlog za brisanje nije potreban ako namjeravate samo preusmjeravanje pretvoriti u članak ili promijeniti odredišnu stranicu (v. [[#Kako stvoriti preusmjeravanje]]). Ako biste htjeli premjestiti glavni naslov članka na postojeće preusmjeravanje ali to ne možete sami učiniti, možete administratorima postaviti zahtjev na [[Wikipedija:Zahtjev za premještanje stranice]]; nemojte kopirati sadržaj s jedne stranice na drugu jer time kršite [[Wikipedija:KAP|autorska prava]]. Glavni razlozi iz kojih bi brisanje preusmjeravanja moglo biti '''štetno''' jesu: * preusmjeravanje bi moglo sadržavati značajnu povijest uređivanja * ako je preusmjeravanje osobito staro (ili je nastalo uslijed premještanja stranice koja je dugo bila pod tim naslovom), moguće je da bi brisanje moglo ''potrgati'' poveznice na stranicu (npr. sa starijih inačica članaka, iz sažetaka uređivanja, drugih projekta Wikimedije ili od drugdje s interneta, koje se sve ne prikazuju u »[[Posebno:Što vodi ovamo|Što vodi ovamo]]«). Iz tih razloga, razmotrite opciju brisanja samo za štetna ili novonastala preusmjeravanja. Iste bi razloge trebali razmotriti [[Wikipedija:Administratori|administratori]], koji imaju mogućnost za premještanje bez preusmjeravanja. === Razlozi za brisanje === {{Prečac|WP:PREBRIS}} Brisanje preusmjeravanja moglo bi biti korisno u nekom od sljedećih slučajeva: # preusmjeravanje je zbunjujuće. Recimo, ako »Adam B. Smith« preusmjerava na [[Andrew B. Smith]] zato što je tog paleontologa neki izvor zabunom krivo imenovao, to bi moglo stvoriti ''brkanje'' s člankom za ekonomista [[Adam Smith|Adama Smitha]]. # preusmjeravanje je uvredljivo, spam ili vandalizam, poput preusmjeravanja »Pero Perić je štreber« na članak »Pero Perić« (osim ako je »Pero Perić je luzer« legitiman dio članka) ili pak »Pero Perić« na [[Štreber]] (v. i [[#Neutralnost preusmjeravanja]]) # preusmjeravanje je samopromocija ili prijevara # preusmjeravanje je očita besmislica, npr. preusmjeravanje članka [[Jabuka]] na [[Naranča]] # preusmjeravanje vodi na drugi imenski prostor, npr. iz [[Wikipedija:GIP|glavnog imenskog prostora]] u suradničku [[Wikipedija:Podstranice|podstranicu]] (izuzetci su preusmjeravanja na [[Wikipedija:Kategorije|kategorije]], [[Wikipedija:Portali|portale]] ili [[Wikipedija:Pomoć|Pomoć]], koji su javni imenski prostori, ali su formalno odvojeni) # preusmjeravanje vodi na nepostojeći članak (ako to nije posljedica vandalizma te ako ne postoji alternativni odredišni članak na koji bi se moglo preusmjeriti), vidi [[Posebno:Kriva preusmjeravanja]]. # preusmjeravanje spada pod [[Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja|vlastito istraživanje]] ili je opskuran sinonim za temu članka koji nije spomenut u samome članku te vjerojatno nije koristan. Osobito se to tiče preusmjeravanja na stranim jezicima na članak koji s tim jezikom (ili kulturom koja rabi taj jezik) nema veze. # ako odredišni članak treba biti premješten na naslov preusmjeravanja, ali preusmjeravanje ima vlastitu povijest uređivanja. U tom slučaju administrator članke treba [[Wikipedija:ZAMJENA|zamijeniti]] određenom tehnikom, npr. spajanjem povijesti uređivanja stranica. # preusmjeravanje bi moglo biti samostalan članak, no odredišni članak ne sadrži nikakve informacije o temi preusmjeravanja # preusmjeravanje u naslovu sadrži »(razdvojba)«, no odredišni članak nije razdvojbena stranica ili stranica sa sličnom funkcijom (poput indeksa). === Razlozi za zadržavanje === Trebalo bi ipak '''izbjeći brisanje''' takvih preusmjeravanja ako: # imaju potencijalno korisne povijesti uređivanja ili ako se povijest treba zadržati zbog uvjeta [[Wikipedija:Autorska prava|Wikipedijinih licencija]]. Međutim, ako je preusmjeravanje nastalo premještanjem i povijest uređivanja sadrži samo to premještanje, a iz nekih razloga navedenih iznad mislite da treba obrisati preusmjeravanje, brisanje je dopustivo. Premještanje će biti vidljivo u povijesti uređivanja odredišne stranice. # pomažu kod slučajnih poveznica i umanjuju mogućnost stvaranja duplikata članka. To može biti preusmjeravanje množine ili jednine naslova, učestale pravopisne pogreške, ustaljenog netočnog naziva na ispravan naziv, sinonima i slično. Preusmjeravanja [[Posebno:Što vodi ovamo|bez poveznica]], dakle, nisu samim time kandidati za brisanje jer i dalje mogu pomoći čitateljima kod pretraživanja. Ipak, suradnici bi trebali paziti da ne čine pravopisne greške u poveznicama unutar članaka. # pomažu kod pretraživanja određenih pojmova. Na primjer, čitatelji koji nisu sigurni koja je zgrada [[Gradsko poglavarstvo Zagreba]] moći će saznati da je u pitanju [[Nova gradska vijećnica u Zagrebu]]. # brisanje može dovesti do ''potrganih'' poveznica, bilo izvan ili unutar članka. Primjerice, preusmjeravanja nastala nakon premještanja ne bi trebala biti brisana bez dobrog razloga, a i u tom slučaju potrebno je ažurirati (odn. popraviti) poveznice koje vode na to preusmjeravanje. # netko smatra da su korisna. Mali savjet: ako netko tvrdi da im je preusmjeravanje korisno, vjerojatno i jest. Vama možda nije, no to je zato što pretražujete Wikipediju na drugačije načine, ne zato što druga osoba ne govori istinu. Dokazi o uporabi mogu se provjeriti putem [https://www.wikishark.com/ wikisharka] ili [https://pageviews.wmcloud.org/?project=hr.wikipedia.org&platform=all-access&agent=user&redirects=0&range=latest-20 alata za analizu pregleda], koji mogu pružiti podatke o broju pregleda pojedinih stranica. # preusmjeravanje vodi na drugi oblik iste riječi, poput množine i jednine. === Neutralnost preusmjeravanja{{Anchor|Neutralnost preusmjeravanja}} ===<!-- Ovdje sam "neutralno" koristio kako bi se izbjega buna oko 500 modulacija riječi "pristrano" (nepristrano, nije pristrano, je nepristrano itd.), pa bih molio da se ne ispravlja bez neke rasprave o čitljivosti i jasnoći. Čini mi se da je dihotomija "neutralno ≠ pristrano" najjasnija. --> Naslovi preusmjeravanja u nekim slučajevima mogu biti manje [[Wikipedija:Nepristrano gledište|neutralnoga gledišta]], a činjenica da su oni manje vidljivi čitateljima omogućava slobodnije korištenje takvih preusmjeravanja nego što bi slučaj bio s glavnim naslovima članaka. Osporena neutralnost naslova stoga sama po sebi nije valjan razlog za brisanje preusmjeravanja. U većini slučajeva, pristrana preusmjeravanja [[Wikipedija:Provjerljivost|koja su prisutna u vjerodostojnim izvorima]] mogu biti korištena za odredišni članak o istoj temi s neutralnim naslovom. Pristrana preusmjeravanja mogu se stvoriti u sljedećim slučajevima: # članci s pristranim naslovima često bivaju premješteni na neutralnije naslove, za čim ostaje pristrano preusmjeravanje (npr. [[Masoni]] → [[Slobodno zidarstvo]]) # članci stvoreni kao pristrano račvanje mogu biti pretvoreni u preusmjeravanje na glavni članak # tema u izvorima može biti prezentirana pristranim rječnikom koji [[Wikipedija:Nepristrano gledište|nije u upotrebi]] u Wikipedijinim člancima. Čak i ako članak nikada nije postojao pod tim pristranim naslovom, preusmjeravanje se stvara kako bi čitatelji upoznati samo s pristranim naslovom mogli pronaći točan članak. Izuzetci ovog pravila jesu preusmjeravanja koja nisu ustaljeni pojmovi, odnosno kojima se pridaje [[Wikipedija:UNDUE|neopravdana težina]] te vjerojatno nisu korisni. Njih se iz tog razloga može predložiti za brisanje – no ako taj pojam koristi više glavnostrujaških [[Wikipedija:Vjerodostojni izvori|vjerodostojnih izvora]], preusmjeravanje bi trebalo biti zadržano kako bi pomoglo kod pretraživanja. == Poveznice na preusmjeravanja == Na preusmjeravanja se može postaviti [[Wikipedija:WP|wikipoveznica]] jednako kao i na članke. Takva praksa obično ne predstavlja nikakav problem. Neki suradnici, međutim, mogu dobiti poriv za »ispravljanjem« takvih poveznica, usmjerujući ih izravno na članak umjesto preusmjeravanja. Ipak, takva praksa korisna je samo u rijetkim slučajevima. Zaobilaženje preusmjeravanja čisto u svrhu zaobilaženja uglavnom je trošenje vremena koje može imati negativan rezultat. Suradnici tako ne bi trebali nepotrebno mijenjati poveznice poput <code><nowiki>[[Franklin Roosevelt]]</nowiki></code> u <code><nowiki>[[Franklin Delano Roosevelt]]</nowiki></code> ''iz isključivog razloga'' kako bi zaobišli preusmjeravanje. Međutim, ako je iz nekog razloga u tekstu korisnije imati vidljiv oblik <code><nowiki>[[Franklin Delano Roosevelt]]</nowiki></code>, potpuno je legitimno promijeniti poveznicu. Suradnici također ne bi trebali mijenjati poveznice na »preusmjeravanja s potencijalom«, preusmjeravanja s naslovom koji bi [[Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama|mogao postati samostalan članak]] u budućnosti, kako bi čitatelji u tom slučaju odmah mogli doći do traženog članka. Zašto ne bismo trebali zaobilaziti preusmjeravanja? Zato što: * preusmjeravanja mogu upućivati na naslove koji imaju potencijala postati punopravni članci, samo što oni još nisu stvoreni * uvođenje nepotrebnog nevidljivog teksta može pogoršati čitljivost članka u kôdu * namjerne poveznice na [[Wikipedija:Razdvojba|razdvojbene stranice]] imaju svrhu čak i ako su te stranice preusmjeravanja * ako suradnici gotovo uvijek rabe preusmjeravanje umjeto aktualnog naslova u poveznicama, to može biti indikacija da članak treba premjestiti na [[Wikipedija:UN|uobičajeni naziv]] – zaobilaženje preusmjeravanja tada uništava podatke korisne za raspravu o najboljem naslovu za članak * preusmjeravanje možda predstavlja zastarjeli naziv koji je rabljen u dobu o kojemu članak govori. Primjerice, ako članak govori o [[Oktobarska revolucija|Oktobarskoj revoluciji]], primjerenije je govoriti o [[Petrograd|Petrogradu]] nego [[Sankt-Peterburg|Sankt-Peterburgu]]. Što se dobrih razloga za zaobilaženje preusmjeravanja tiče, oni su: * poveznice u navigacijskim okvirima (npr. {{Tl|ZG}}), koje su '''zadebljane''' kada se čitatelj nalazi na stranici koja je povezana, mogu izgubiti tu funkciju i otežati navigaciju ako se u okviru nalazi preusmjeravanje – tada je korisno zaobići preusmjeravanje. Izuzetak je kada poveznica namjerno vodi na neki odjeljak općenitijeg članka. * ako se pretpregled odredišnoga članka naizgled ne podudara s nazivom preusmjeravanja – korisno je tada zaobići preusmjeravanje kako čitatelj ne bi ostao zbunjen ili mislio da je došao do pogrešnog članka * ako je preusmjeravanje stvoreno radi učestale pravopisne greške, ta greška ne bi trebala biti prisutna u člancima, stoga takva preusmjeravanja treba ukloniti – no to ne znači da ta preusmjeravanja treba obrisati (v. [[#Razlozi za preusmjeravanja]]) * u imenskim prostorima osim glavnoga (osobito [[Wikipedija:Predlošci|predlošcima]] i [[Wikipedija:Portali|portalima]]), poveznice bi uvijek trebale voditi na ažurne naslove * poveznice na [[Glavna stranica|Glavnoj stranici]], kako bi se izbjegli prikriveni vandalizmi poveznica s visokim brojem posjetioca === Samopreusmjeravanje === Treba izbjegavati poveznice koje vode na isti članak u kojemu se nalaze te poveznice, što uključuje neizravne poveznice putem preusmjeravanja. Takvi slučajevi mogu nastati kada je preusmjeravanje stvoreno iz crvene poveznice ili kada je neki bivši članak uklopljen u glavnu temu. Ipak, preusmjeravanja na druge odjeljke unutar istog članka popuno su valjana jer olakšavaju navigaciju, osobito unutar dugih članaka koji u cijelosti ne stanu na prosječni računalni ekran. Neka od tih preusmjeravanja možda u budućnosti postanu samostalni, odvojeni članci. Ipak, ako preusmjeravanja već ne postoje, možda je bolje koristiti obične poveznice na odjeljke. == Preusmjeravanje kategorija == {{Prečac|WP:PREKAT}} Preusmjeravanja stranica kategorija (umetanje <code><nowiki>#Preusmjeri [[odredište]]</nowiki></code> na stranicu kategorije) trebaju se izbjegavati ''pod svaku cijenu''. Za razliku od članaka, kategorije ne mogu automatski preusmjeravati na druge stranice. Članci koji su dodani u preusmjerenu kategoriju neće se pojaviti u odredišnoj kategoriji, a budući da preusmjerene kategorije ne postaju [[Wikipedija:Tečaj (Wikipoveznice)|crvene poveznice]], suradnici neće biti svjesni da njihov članak nije smješten u ispravnu kategoriju. Ako primijetite preusmjerenu kategoriju i ako ste u mogućnosti, premjestite članke na odredišnu kategoriju (alat [[commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Cat-a-Lot]] može Vam biti od koristi) te preusmjeravanje [[Predložak:Brisati|predložite za brisanje]]. == Vidi još == * [[Posebno:Preusmjeravanja]] (popis svih preusmjeravanja) * [[Posebno:Slučajno preusmjeravanje]] * [[Wikipedija:Uvodni tečaj]] * [[Wikipedija:Wikipedija A-Ž]] {{Pravila i smjernice Wikipedije}} 68c8f7vkk1fb3h8d82hfle4bn5fdmp1 0 4725456 42689386 2026-09-13T15:32:26Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[Isabel I, kraljica Castille]] 42689386 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Isabel I, kraljica Castille]] 5b4llx33mrf5olneq351n5hi93zwcz4 0 4725457 42689418 2026-09-13T17:04:03Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje]] na [[Institut za hrvatski jezik]]: ažuriranje 42689418 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Institut za hrvatski jezik]] jinv4br3b24lwj2i5jv06nlz7yo2wbx 0 4725458 42689421 2026-09-13T17:10:05Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Infokutija nosilac funkcije | ime = Tomás de Herrera | slika = Tomas herrera.png | veličina = <!-- samo kada je apsolutno nužno --> | opis = <!-- Funkcija (može biti do 10) --> | položaj = [[Slobodna Država Prevlake|Predsjednik Slobodne Države Prevlake]] | tip1 = političar | mandat_start = [[18. studenog]] [[1840.]] | mandat_kraj = [[31. prosinca]] 18... 42689421 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nosilac funkcije | ime = Tomás de Herrera | slika = Tomas herrera.png | veličina = <!-- samo kada je apsolutno nužno --> | opis = <!-- Funkcija (može biti do 10) --> | položaj = [[Slobodna Država Prevlake|Predsjednik Slobodne Države Prevlake]] | tip1 = političar | mandat_start = [[18. studenog]] [[1840.]] | mandat_kraj = [[31. prosinca]] [[1841.]] | potpredsjednik = [[Carlos de Icaza Arosemena]] | prethodnik = ''država proglašena'' | nasljednik = ''država ukinuta'' <!-- Funkcija (može biti do 10) --> | položaj2 = [[Predsjednik Kolumbije|Predsjednik Republike Nove Granade]]<br>{{small|{{nobold|(samoproglašeni)}}}} | tip2 = političar | mandat_start2 = [[21. travnja]] | mandat_kraj2 = [[5. kolovoza]] [[1854.]] | potpredsjednik2 = <!-- Može se ponoviti do 10 puta tako da se mijenjaju brojevi (2-10) --> | prethodnik2 = [[José María Melo]] {{small|(''de facto'')}} | nasljednik2 = ''[[José de Obaldía]]'' {{small|(v.d.)}} <!-- Biografske informacije --> | puno ime = Tomás José Ramón del Carmen de Herrera y Pérez Dávila | posthumno ime = | datum rođenja = {{Datum rođenja|1804|12|21|hr=da}} | mjesto rođenja = {{flagicon|PAN}} [[Ciudad de Panamá|Panamá]], [[Panama]]<br>{{small|(tada {{flagicon|ŠPA|1785}} [[Vicekraljevina Nova Granada|Nova Granada]])}} | datum smrti = {{Datum smrti i dob|1854|12|5|1804|12|21|hr=da}} | mjesto smrti = {{flagicon|KOL}} [[Bogotá]], [[Kolumbija]]<br>{{small|(tada {{flagicon image|Flag of New Granada.svg}} [[Republika Nova Granada|Nova Granada]])}} | datum pokopa = | mjesto pokopa = | stranka = [[Kolumbijska liberalna stranka|Liberal]] | dinastija = | vladarska himna = | alma_mater = | zanimanje = | otac = | majka = | supruga = Ramona de Urriola Obarrio | partneri = | djeca = | vjera = | potpis = Firma de Tomás Herrera.jpg | fusnote = }} '''Tomás José Ramón del Carmen de Herrera y Pérez Dávila''' ([[Ciudad de Panamá|Panamá]], [[21. prosinca]] [[1804.]] – [[Bogotá]], [[5. prosinca]] [[1854.]]), [[Panama|panamski]] državnik i general iz perioda [[Republika Nova Granada|unije s Kolumbijom]]. Herrera je [[1840.]] godine proglasio odcjepljenje [[Panama|Paname]] od [[Republika Nova Granada|Nove Granade]] i osnivanje [[Slobodna Država Prevlake|Slobodne Države Prevlake]], čiji je predsjednik bio do njezina ukidanja [[1841.]] godine. Kasnije se više aktivirao u novogrenadinskoj politici te je bio jedan od glavnih sudionika [[Kolumbijski građanski rat 1854.|građanskog rata iz 1854.]] godine, tijekom kojeg je nekoliko mjeseci bio samoproglašeni [[Predsjednik Kolumbije|Predsjednik Republike Nove Granade]]. Iako je većinu vremena proveo boreći se za Novu Granadu (odnosno Kolumbiju), danas ga se smatra iznimno važnom i utjecajnom lišnosti za historiju [[Panama|Paname]]. Rođen u [[Ciudad de Panamá|Panami]] [[1804.]] godine, Herrera je [[1822.]] godine pristupio vojnoj službi i ubrzo postao poručnik. Kao časnik vojske [[Velika Kolumbija|Velike Kolumbije]] sudjelovao je u sukobu protiv [[Vicekraljevina Peru|peruanskih rojalista]] u [[Bitka za Junín|Junínu]] i kod [[Bitka kod Ayacucha|Ayacucha]]. Godine [[1828.]] osuđen je za planiranje zavjere i zatvoren u [[Bogotá|Bogoti]]. Uspio je pobjeći iz zatvora, ali je ponovo uhapšen i osuđen na smrt, s tim da mu je kazna promijenjena u progonstvo, nakon čega se vraća u Panamu i sudjeluje u borbama protiv pukovnika [[Juan Eligio Alzuru|Juana Eligija Alzurua]]. Nakon Alzuruove smrti postao je glavni zapovjednik Paname, u kojem je svojstvu [[18. studenog]] [[1840.]] godine proglasio secesiju Paname i osnivanje [[Slobodna Država Prevlake|Slobodne Države Prevlake]]. Herrera je kao predsjednik vodio državu tijekom nešto više od 13 mjeseci njezina postojanja, ali uspio je dobiti [[Sporazum Carrillo–Obarrio|međunarodno priznanje]] samo od [[Slobodna Država Kostarika|Kostarike]], dok je obećano priznanje [[SAD|Sjedinjenih Država]] izostalo. Kasnije se usprotivio sporazumu koji je nalagao mirnu reintegraciju prevlake, koja se na koncu i dogodila [[31. prosinca]] [[1841.]] godine. Kasnije se politički aktivirao, isprva kao guverner Paname, a onda i kao ministar rata i mornarice u kabinetu [[José Hilario López|Joséa Hilarija Lópeza]]. Godine [[1850.]] postao je guverner u Cartageni te je stekao čin [[general]]a. U [[Kolumbijski građanski rat 1851.|građanskom ratu]] koji je izbio [[1851.]] godine sudjelovao je u borbi protiv protivnika predsjednika Lópeza te se istaknuo pobjedom nad pobunjeničkim vođom [[Eusebio Borrero|Eusebiom Borrerom]], koji ga je nakon poraza prozvao vojnim genijem. Tri godine kasnije kao član Kongresa postao je [[Imenovani predsjednik (Kolumbija)|imenovani predsjednik]], odnosno prvi zamjenik Predsjednika u slučaju da ovaj nije u mogućnosti obnašati svoje dužnosti iz bilo kojeg razloga. Kasa je predsjednik [[José María Obando]] svrgnut u puču [[17. travnja]] [[1854.]] godine, potpredsjednik [[José de Obaldía]] sastao se s Herrerom i drugim čelnicima u Poslanstvu Sjedinjenih Država te je pokušao preuzeti predsjedničku funkciju, ponudivši Herreri mjesto tajnika za ratna pitanja, što je ovaj odbio jer bi na taj način izgubio poziciju u Kongresu. Par dana kasnije diktator [[José María Melo]] pokušao ga je uhapsiti, ali Herrera je to uspio izbjeći te se [[21. travnja]], nakon Obaldíjina pisma u kojem je obznanio da nije u mogućnosti sastaviti vladu, proglasio zakonitim predsjednikom Nove Granade. Herrera je imenovao kabinet te je pokušao svladati pobunjenike, pri čemu je imao ograničenog uspjeha u narednim mjesecima. Situacija se ipak stabilizirala pa je [[5. kolovoza]] Obaldía ponovo preuzeo predsjedničke ovlasti, a Herrera je imenovan zamjenikom zapovjednika sjeverne armije. Nastavio je prodor prema [[Bogotá|Bogoti]], gdje je stigao početkom prosinca; ranjen je u sukobu s pobunjnicima [[4. prosinca]] [[1854.]] godine te je nedugo zatim i preminuo. == Literatura == * Ricardo J. Alfaro (1999). ''Vida del General Tomás Herrera''. Autoridad del Canal, Panamá. {{Životni vijek|1804|1854|Herrera, Tomás de}} {{Authority control}} 7s0qgti5e6jgzh2x1zq1s2hrk7sm0w4 42689424 42689421 2026-09-13T17:12:05Z Edgar Allan Poe 29250 /* Literatura */ 42689424 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nosilac funkcije | ime = Tomás de Herrera | slika = Tomas herrera.png | veličina = <!-- samo kada je apsolutno nužno --> | opis = <!-- Funkcija (može biti do 10) --> | položaj = [[Slobodna Država Prevlake|Predsjednik Slobodne Države Prevlake]] | tip1 = političar | mandat_start = [[18. studenog]] [[1840.]] | mandat_kraj = [[31. prosinca]] [[1841.]] | potpredsjednik = [[Carlos de Icaza Arosemena]] | prethodnik = ''država proglašena'' | nasljednik = ''država ukinuta'' <!-- Funkcija (može biti do 10) --> | položaj2 = [[Predsjednik Kolumbije|Predsjednik Republike Nove Granade]]<br>{{small|{{nobold|(samoproglašeni)}}}} | tip2 = političar | mandat_start2 = [[21. travnja]] | mandat_kraj2 = [[5. kolovoza]] [[1854.]] | potpredsjednik2 = <!-- Može se ponoviti do 10 puta tako da se mijenjaju brojevi (2-10) --> | prethodnik2 = [[José María Melo]] {{small|(''de facto'')}} | nasljednik2 = ''[[José de Obaldía]]'' {{small|(v.d.)}} <!-- Biografske informacije --> | puno ime = Tomás José Ramón del Carmen de Herrera y Pérez Dávila | posthumno ime = | datum rođenja = {{Datum rođenja|1804|12|21|hr=da}} | mjesto rođenja = {{flagicon|PAN}} [[Ciudad de Panamá|Panamá]], [[Panama]]<br>{{small|(tada {{flagicon|ŠPA|1785}} [[Vicekraljevina Nova Granada|Nova Granada]])}} | datum smrti = {{Datum smrti i dob|1854|12|5|1804|12|21|hr=da}} | mjesto smrti = {{flagicon|KOL}} [[Bogotá]], [[Kolumbija]]<br>{{small|(tada {{flagicon image|Flag of New Granada.svg}} [[Republika Nova Granada|Nova Granada]])}} | datum pokopa = | mjesto pokopa = | stranka = [[Kolumbijska liberalna stranka|Liberal]] | dinastija = | vladarska himna = | alma_mater = | zanimanje = | otac = | majka = | supruga = Ramona de Urriola Obarrio | partneri = | djeca = | vjera = | potpis = Firma de Tomás Herrera.jpg | fusnote = }} '''Tomás José Ramón del Carmen de Herrera y Pérez Dávila''' ([[Ciudad de Panamá|Panamá]], [[21. prosinca]] [[1804.]] – [[Bogotá]], [[5. prosinca]] [[1854.]]), [[Panama|panamski]] državnik i general iz perioda [[Republika Nova Granada|unije s Kolumbijom]]. Herrera je [[1840.]] godine proglasio odcjepljenje [[Panama|Paname]] od [[Republika Nova Granada|Nove Granade]] i osnivanje [[Slobodna Država Prevlake|Slobodne Države Prevlake]], čiji je predsjednik bio do njezina ukidanja [[1841.]] godine. Kasnije se više aktivirao u novogrenadinskoj politici te je bio jedan od glavnih sudionika [[Kolumbijski građanski rat 1854.|građanskog rata iz 1854.]] godine, tijekom kojeg je nekoliko mjeseci bio samoproglašeni [[Predsjednik Kolumbije|Predsjednik Republike Nove Granade]]. Iako je većinu vremena proveo boreći se za Novu Granadu (odnosno Kolumbiju), danas ga se smatra iznimno važnom i utjecajnom lišnosti za historiju [[Panama|Paname]]. Rođen u [[Ciudad de Panamá|Panami]] [[1804.]] godine, Herrera je [[1822.]] godine pristupio vojnoj službi i ubrzo postao poručnik. Kao časnik vojske [[Velika Kolumbija|Velike Kolumbije]] sudjelovao je u sukobu protiv [[Vicekraljevina Peru|peruanskih rojalista]] u [[Bitka za Junín|Junínu]] i kod [[Bitka kod Ayacucha|Ayacucha]]. Godine [[1828.]] osuđen je za planiranje zavjere i zatvoren u [[Bogotá|Bogoti]]. Uspio je pobjeći iz zatvora, ali je ponovo uhapšen i osuđen na smrt, s tim da mu je kazna promijenjena u progonstvo, nakon čega se vraća u Panamu i sudjeluje u borbama protiv pukovnika [[Juan Eligio Alzuru|Juana Eligija Alzurua]]. Nakon Alzuruove smrti postao je glavni zapovjednik Paname, u kojem je svojstvu [[18. studenog]] [[1840.]] godine proglasio secesiju Paname i osnivanje [[Slobodna Država Prevlake|Slobodne Države Prevlake]]. Herrera je kao predsjednik vodio državu tijekom nešto više od 13 mjeseci njezina postojanja, ali uspio je dobiti [[Sporazum Carrillo–Obarrio|međunarodno priznanje]] samo od [[Slobodna Država Kostarika|Kostarike]], dok je obećano priznanje [[SAD|Sjedinjenih Država]] izostalo. Kasnije se usprotivio sporazumu koji je nalagao mirnu reintegraciju prevlake, koja se na koncu i dogodila [[31. prosinca]] [[1841.]] godine. Kasnije se politički aktivirao, isprva kao guverner Paname, a onda i kao ministar rata i mornarice u kabinetu [[José Hilario López|Joséa Hilarija Lópeza]]. Godine [[1850.]] postao je guverner u Cartageni te je stekao čin [[general]]a. U [[Kolumbijski građanski rat 1851.|građanskom ratu]] koji je izbio [[1851.]] godine sudjelovao je u borbi protiv protivnika predsjednika Lópeza te se istaknuo pobjedom nad pobunjeničkim vođom [[Eusebio Borrero|Eusebiom Borrerom]], koji ga je nakon poraza prozvao vojnim genijem. Tri godine kasnije kao član Kongresa postao je [[Imenovani predsjednik (Kolumbija)|imenovani predsjednik]], odnosno prvi zamjenik Predsjednika u slučaju da ovaj nije u mogućnosti obnašati svoje dužnosti iz bilo kojeg razloga. Kasa je predsjednik [[José María Obando]] svrgnut u puču [[17. travnja]] [[1854.]] godine, potpredsjednik [[José de Obaldía]] sastao se s Herrerom i drugim čelnicima u Poslanstvu Sjedinjenih Država te je pokušao preuzeti predsjedničku funkciju, ponudivši Herreri mjesto tajnika za ratna pitanja, što je ovaj odbio jer bi na taj način izgubio poziciju u Kongresu. Par dana kasnije diktator [[José María Melo]] pokušao ga je uhapsiti, ali Herrera je to uspio izbjeći te se [[21. travnja]], nakon Obaldíjina pisma u kojem je obznanio da nije u mogućnosti sastaviti vladu, proglasio zakonitim predsjednikom Nove Granade. Herrera je imenovao kabinet te je pokušao svladati pobunjenike, pri čemu je imao ograničenog uspjeha u narednim mjesecima. Situacija se ipak stabilizirala pa je [[5. kolovoza]] Obaldía ponovo preuzeo predsjedničke ovlasti, a Herrera je imenovan zamjenikom zapovjednika sjeverne armije. Nastavio je prodor prema [[Bogotá|Bogoti]], gdje je stigao početkom prosinca; ranjen je u sukobu s pobunjnicima [[4. prosinca]] [[1854.]] godine te je nedugo zatim i preminuo. == Literatura == * Ricardo J. Alfaro (1999). ''Vida del General Tomás Herrera''. Autoridad del Canal, Panamá. {{Predsjednici Paname}} {{Životni vijek|1804|1854|Herrera, Tomás de}} {{Authority control}} fisaovwnmjl1wd28qr68ozrtbrbm2ep 42689427 42689424 2026-09-13T17:15:36Z Edgar Allan Poe 29250 + 7 kategorije pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42689427 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nosilac funkcije | ime = Tomás de Herrera | slika = Tomas herrera.png | veličina = <!-- samo kada je apsolutno nužno --> | opis = <!-- Funkcija (može biti do 10) --> | položaj = [[Slobodna Država Prevlake|Predsjednik Slobodne Države Prevlake]] | tip1 = političar | mandat_start = [[18. studenog]] [[1840.]] | mandat_kraj = [[31. prosinca]] [[1841.]] | potpredsjednik = [[Carlos de Icaza Arosemena]] | prethodnik = ''država proglašena'' | nasljednik = ''država ukinuta'' <!-- Funkcija (može biti do 10) --> | položaj2 = [[Predsjednik Kolumbije|Predsjednik Republike Nove Granade]]<br>{{small|{{nobold|(samoproglašeni)}}}} | tip2 = političar | mandat_start2 = [[21. travnja]] | mandat_kraj2 = [[5. kolovoza]] [[1854.]] | potpredsjednik2 = <!-- Može se ponoviti do 10 puta tako da se mijenjaju brojevi (2-10) --> | prethodnik2 = [[José María Melo]] {{small|(''de facto'')}} | nasljednik2 = ''[[José de Obaldía]]'' {{small|(v.d.)}} <!-- Biografske informacije --> | puno ime = Tomás José Ramón del Carmen de Herrera y Pérez Dávila | posthumno ime = | datum rođenja = {{Datum rođenja|1804|12|21|hr=da}} | mjesto rođenja = {{flagicon|PAN}} [[Ciudad de Panamá|Panamá]], [[Panama]]<br>{{small|(tada {{flagicon|ŠPA|1785}} [[Vicekraljevina Nova Granada|Nova Granada]])}} | datum smrti = {{Datum smrti i dob|1854|12|5|1804|12|21|hr=da}} | mjesto smrti = {{flagicon|KOL}} [[Bogotá]], [[Kolumbija]]<br>{{small|(tada {{flagicon image|Flag of New Granada.svg}} [[Republika Nova Granada|Nova Granada]])}} | datum pokopa = | mjesto pokopa = | stranka = [[Kolumbijska liberalna stranka|Liberal]] | dinastija = | vladarska himna = | alma_mater = | zanimanje = | otac = | majka = | supruga = Ramona de Urriola Obarrio | partneri = | djeca = | vjera = | potpis = Firma de Tomás Herrera.jpg | fusnote = }} '''Tomás José Ramón del Carmen de Herrera y Pérez Dávila''' ([[Ciudad de Panamá|Panamá]], [[21. prosinca]] [[1804.]] – [[Bogotá]], [[5. prosinca]] [[1854.]]), [[Panama|panamski]] državnik i general iz perioda [[Republika Nova Granada|unije s Kolumbijom]]. Herrera je [[1840.]] godine proglasio odcjepljenje [[Panama|Paname]] od [[Republika Nova Granada|Nove Granade]] i osnivanje [[Slobodna Država Prevlake|Slobodne Države Prevlake]], čiji je predsjednik bio do njezina ukidanja [[1841.]] godine. Kasnije se više aktivirao u novogrenadinskoj politici te je bio jedan od glavnih sudionika [[Kolumbijski građanski rat 1854.|građanskog rata iz 1854.]] godine, tijekom kojeg je nekoliko mjeseci bio samoproglašeni [[Predsjednik Kolumbije|Predsjednik Republike Nove Granade]]. Iako je većinu vremena proveo boreći se za Novu Granadu (odnosno Kolumbiju), danas ga se smatra iznimno važnom i utjecajnom lišnosti za historiju [[Panama|Paname]]. Rođen u [[Ciudad de Panamá|Panami]] [[1804.]] godine, Herrera je [[1822.]] godine pristupio vojnoj službi i ubrzo postao poručnik. Kao časnik vojske [[Velika Kolumbija|Velike Kolumbije]] sudjelovao je u sukobu protiv [[Vicekraljevina Peru|peruanskih rojalista]] u [[Bitka za Junín|Junínu]] i kod [[Bitka kod Ayacucha|Ayacucha]]. Godine [[1828.]] osuđen je za planiranje zavjere i zatvoren u [[Bogotá|Bogoti]]. Uspio je pobjeći iz zatvora, ali je ponovo uhapšen i osuđen na smrt, s tim da mu je kazna promijenjena u progonstvo, nakon čega se vraća u Panamu i sudjeluje u borbama protiv pukovnika [[Juan Eligio Alzuru|Juana Eligija Alzurua]]. Nakon Alzuruove smrti postao je glavni zapovjednik Paname, u kojem je svojstvu [[18. studenog]] [[1840.]] godine proglasio secesiju Paname i osnivanje [[Slobodna Država Prevlake|Slobodne Države Prevlake]]. Herrera je kao predsjednik vodio državu tijekom nešto više od 13 mjeseci njezina postojanja, ali uspio je dobiti [[Sporazum Carrillo–Obarrio|međunarodno priznanje]] samo od [[Slobodna Država Kostarika|Kostarike]], dok je obećano priznanje [[SAD|Sjedinjenih Država]] izostalo. Kasnije se usprotivio sporazumu koji je nalagao mirnu reintegraciju prevlake, koja se na koncu i dogodila [[31. prosinca]] [[1841.]] godine. Kasnije se politički aktivirao, isprva kao guverner Paname, a onda i kao ministar rata i mornarice u kabinetu [[José Hilario López|Joséa Hilarija Lópeza]]. Godine [[1850.]] postao je guverner u Cartageni te je stekao čin [[general]]a. U [[Kolumbijski građanski rat 1851.|građanskom ratu]] koji je izbio [[1851.]] godine sudjelovao je u borbi protiv protivnika predsjednika Lópeza te se istaknuo pobjedom nad pobunjeničkim vođom [[Eusebio Borrero|Eusebiom Borrerom]], koji ga je nakon poraza prozvao vojnim genijem. Tri godine kasnije kao član Kongresa postao je [[Imenovani predsjednik (Kolumbija)|imenovani predsjednik]], odnosno prvi zamjenik Predsjednika u slučaju da ovaj nije u mogućnosti obnašati svoje dužnosti iz bilo kojeg razloga. Kasa je predsjednik [[José María Obando]] svrgnut u puču [[17. travnja]] [[1854.]] godine, potpredsjednik [[José de Obaldía]] sastao se s Herrerom i drugim čelnicima u Poslanstvu Sjedinjenih Država te je pokušao preuzeti predsjedničku funkciju, ponudivši Herreri mjesto tajnika za ratna pitanja, što je ovaj odbio jer bi na taj način izgubio poziciju u Kongresu. Par dana kasnije diktator [[José María Melo]] pokušao ga je uhapsiti, ali Herrera je to uspio izbjeći te se [[21. travnja]], nakon Obaldíjina pisma u kojem je obznanio da nije u mogućnosti sastaviti vladu, proglasio zakonitim predsjednikom Nove Granade. Herrera je imenovao kabinet te je pokušao svladati pobunjenike, pri čemu je imao ograničenog uspjeha u narednim mjesecima. Situacija se ipak stabilizirala pa je [[5. kolovoza]] Obaldía ponovo preuzeo predsjedničke ovlasti, a Herrera je imenovan zamjenikom zapovjednika sjeverne armije. Nastavio je prodor prema [[Bogotá|Bogoti]], gdje je stigao početkom prosinca; ranjen je u sukobu s pobunjnicima [[4. prosinca]] [[1854.]] godine te je nedugo zatim i preminuo. == Literatura == * Ricardo J. Alfaro (1999). ''Vida del General Tomás Herrera''. Autoridad del Canal, Panamá. {{Predsjednici Paname}} {{Predsjednici Kolumbije}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1804|1854|Herrera, Tomás de}} [[Kategorija:Panamski političari]] [[Kategorija:Predsjednici Paname]] [[Kategorija:Panamski vojskovođe]] [[Kategorija:Kolumbijski političari]] [[Kategorija:Predsjednici Kolumbije]] [[Kategorija:Kolumbijski vojskovođe]] [[Kategorija:Biografije, Panamá]] 10hmrbi6yexmj2lby1h654ukf5pufbz 0 4725459 42689422 2026-09-13T17:10:36Z Edgar Allan Poe 29250 Preusmjereno na [[Tomás de Herrera]] 42689422 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Tomás de Herrera]] eoyr1uhzyj583jnlysjzd6cu6qj87ph 10 4725460 42689423 2026-09-13T17:12:00Z Edgar Allan Poe 29250 Preusmjereno na [[Šablon:Državni poglavari Paname]] 42689423 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Državni poglavari Paname]] ixwcunoihaeyjtfmgoak8vh3qtn8qfa 14 4725461 42689428 2026-09-13T17:16:28Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Commonscat|Politicians of Colombia}} [[Kategorija:Politika Kolumbije|Političari]] [[Kategorija:Kolumbijci po zanimanju|Političari]] [[Kategorija:Političari po nacionalnosti]] 42689428 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Politicians of Colombia}} [[Kategorija:Politika Kolumbije|Političari]] [[Kategorija:Kolumbijci po zanimanju|Političari]] [[Kategorija:Političari po nacionalnosti]] qg7o3utlrkhv3ga4wbwbjyqg0yqwtgg 14 4725462 42689431 2026-09-13T17:18:17Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Catmore}} {{Commonscat|Politics of Colombia}} [[Kategorija:Kolumbija]] [[Kategorija:Politika Južne Amerike|Kolumbija]] [[Kategorija:Politika po državama|Kolumbija]] 42689431 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Politics of Colombia}} [[Kategorija:Kolumbija]] [[Kategorija:Politika Južne Amerike|Kolumbija]] [[Kategorija:Politika po državama|Kolumbija]] hn92h0n8y8uw00zzuh3hkm767qjxzu4 14 4725463 42689433 2026-09-13T17:19:23Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: [[Kategorija:Panamci po zanimanju|Vojskovođe]] [[Kategorija:Vojskovođe po nacionalnosti|Panama]] 42689433 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Panamci po zanimanju|Vojskovođe]] [[Kategorija:Vojskovođe po nacionalnosti|Panama]] fie0fu5eo6ma89yi7bzrgnjovyvinp4 14 4725464 42689435 2026-09-13T17:20:23Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: [[Kategorija:Kolumbijci po zanimanju|Vojskovođe]] [[Kategorija:Vojskovođe po nacionalnosti]] 42689435 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Kolumbijci po zanimanju|Vojskovođe]] [[Kategorija:Vojskovođe po nacionalnosti]] rghoaowuos2g9v3xq1f9hj7pd2jn1wv 14 4725465 42689438 2026-09-13T17:22:52Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Commonscat|People of Panamá}} [[Kategorija:Panamá]] [[Kategorija:Biografije po gradovima, Panama|Panamá]] [[Kategorija:Biografije po gradovima|Panamá]] 42689438 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|People of Panamá}} [[Kategorija:Panamá]] [[Kategorija:Biografije po gradovima, Panama|Panamá]] [[Kategorija:Biografije po gradovima|Panamá]] lebqo0h2f8pf16o1422egqfd3ibvbyh 14 4725466 42689439 2026-09-13T17:24:01Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Commonscat|People of Panama by city}} [[Kategorija:Biografije, Panama| ]] [[Kategorija:Biografije po državama i gradovima|Panama]] 42689439 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|People of Panama by city}} [[Kategorija:Biografije, Panama| ]] [[Kategorija:Biografije po državama i gradovima|Panama]] 87tzirrnapia2tjnxu2cg8e0i882j0p 14 4725467 42689440 2026-09-13T17:25:27Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Catmore}} {{Commonscat|Ciudad de Panamá}} [[Kategorija:Gradovi u Panami]] [[Kategorija:Glavni gradovi u Sjevernoj Americi]] [[Kategorija:Gradovi pojedinačno]] 42689440 wikitext text/x-wiki {{Catmore}} {{Commonscat|Ciudad de Panamá}} [[Kategorija:Gradovi u Panami]] [[Kategorija:Glavni gradovi u Sjevernoj Americi]] [[Kategorija:Gradovi pojedinačno]] 6y61i5obv2kt5vbd8jqpa4ex4qm79jc 0 4725468 42689446 2026-09-13T17:29:24Z Edgar Allan Poe 29250 Preusmjereno na [[Panamá]] 42689446 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Panamá]] 07tx9qnb08ev7ua3axb3610nwi1qwce 118 4725469 42689463 2026-09-13T17:51:53Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[Nacrt:Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika]] na [[Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika]] 42689463 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika]] dltlchdvjge1g4i99jwjc3t3kok654c 0 4725470 42689475 2026-09-13T19:00:24Z Aca 108187 Preusmjereno na [[Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika]] 42689475 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika]] dltlchdvjge1g4i99jwjc3t3kok654c 0 4725471 42689476 2026-09-13T19:00:27Z Aca 108187 Preusmjereno na [[Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika]] 42689476 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika]] dltlchdvjge1g4i99jwjc3t3kok654c 0 4725472 42689477 2026-09-13T19:00:31Z Aca 108187 Preusmjereno na [[Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika]] 42689477 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika]] dltlchdvjge1g4i99jwjc3t3kok654c 0 4725473 42689478 2026-09-13T19:01:15Z Aca 108187 Preusmjereno na [[Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika]] 42689478 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika]] dltlchdvjge1g4i99jwjc3t3kok654c 0 4725474 42689499 2026-09-13T19:16:54Z Aca 108187 Preusmjereno na [[Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika]] 42689499 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika]] dltlchdvjge1g4i99jwjc3t3kok654c 0 4725475 42689501 2026-09-13T19:18:46Z Aca 108187 Preusmjereno na [[Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika]] 42689501 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika]] dltlchdvjge1g4i99jwjc3t3kok654c 0 4725476 42689513 2026-09-13T20:31:52Z Zavičajac 76707 Nova stranica: {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Nacionalni rezervat divljih životinja Okefenokee | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = IV | slika = Okefenokee National Wildlife Refuge closed due to West Mims fire (34380581105).jpg | širina_slike = | opis_slike = | karta = | lokacija = | najbliži_grad = [[Charlton County, Georgia|Charlton]], Ware, and Clinch, Georgia|Džordžij... 42689513 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Nacionalni rezervat divljih životinja Okefenokee | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = IV | slika = Okefenokee National Wildlife Refuge closed due to West Mims fire (34380581105).jpg | širina_slike = | opis_slike = | karta = | lokacija = | najbliži_grad = [[Charlton County, Georgia|Charlton]], Ware, and Clinch, [[Georgia|Džordžija]], i [[Baker County, Florida|Bejker]], [[Florida]], {{flag|SAD}} | koordinate = {{coord|30|44|11|N|82|07|19|W|type:landmark|display=inline}} | površina = 2.030 | oznaka = | ovlaštenje = | osnivanje = 1937. | utemeljenje = | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = | vlasnik = | svjetska_baština = Da | url = | ugrađeno = {{UNESCO-svjetska baština | dijete = da | godina = 2026. | vrst baštine = Prirodno dobro | mjerilo = ix, x, | poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1751 }} }} '''Okefenokee''' je naziv [[Močvara|močvare]] i nacionalnog rezervata divljih životinja, smješten u jugoistočnoj [[Georgia|Džordžiji]] i sjeveroistočnoj [[Florida|Floridi]], u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] Najveće je nizinsko slatkovodno tresetište u suptropskoj zoni na svijetu. Sa svojim raznolikim staništima, Okefenokee je postao područje poznato po obilju biljaka i životinja. U močvari raste 621 vrsta biljaka, uključujući dugolisni bor. Životinje uključuju 39 vrsta [[riba]], 37 [[Vodozemci|vodozemaca]], 64 [[Gmizavci|gmizavaca]], 234 [[Ptice|ptica]] i 50 vrsta [[Sisavci|sisavaca]]. Močvara Okefenokee svjetski je poznata po svojim populacijama vodozemaca koje su biopokazatelji globalnog zdravlja.<ref name="spisak">{{Cite web |url= https://www.fws.gov/sites/default/files/documents/okfmam.pdf |title= Okefenoki Nacionalni rezervat za divlje životinje - Spisak vodozemaca, riba, sisara i gmizavaca |work= U.S. Fish & Wildlife Service - www.fws.gov |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Divlje životinjske vrste uključuju floridske rakune, ptice močvarice, ptice pjevice, patke, američke aligatore i druge gmizavce, razne vodozemce, sjevernoameričke riječne vidre, floridske risove, grabljivice, istočnoameričke crvene lisice, divlje svinje, obične kune, virdžinijske bijelorepe jelene, sive lisice, floridske tvorove, floridske crne medvjede. [[File:GA - Okefenokee Refuge (7256122028).jpg|mini|lijevo|200px|Okefenokee]] Močvarno stanište također pruža stanište ugroženim i zaštićenim vrstama, poput [[Crvenorepi djetlić|crvenorepog djetlića]] (''Leuconotopicus borealis''), [[Američka šumska roda|američke šumske rode]] (''Mycteria americana''), [[indigo zmija|indigo zmije]] (''Drymarchon''), [[kornjača gofer|kornjače gofer]] (Gopherus polyphemus) i širokog spektra drugih životinjskih vrsta.<ref name="nomin">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/219644 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> == Zaštićeno područje == Za zaštićeno područje Okefenokee je proglašen 1937. god, zvršnom naredbom 7593 (kasnije i 7994), predsjednik [[Franklin Delano Roosevelt]], označivši ga kao "utočište i mjesto za razmnožavanje migratornih ptica i druge divljači". Osnivanje rezervata Okefenokee 1937. označilo je vrhunac pokreta koji je barem 25 godina ranije pokrenula grupa naučnika sa Univerziteta Cornell koji su prepoznali obrazovne, naučne i rekreacione vrijednosti područja. Odlukom [[Međunarodna unija za očuvanje prirode|Međunarodne unije za očuvanje prirode]] (IUCN), dobio je status [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|zaštićenog područja IV]] kategorije - [[zaštićeno stanište]]. Godine 1986. Okefenokee je proglašen i [[Ramsarska konvencija|Ramsarskim područjem]] pod brojem 350, ukupne površine 1.626,35 km².<ref name="Ramsar">{{Cite web |url= https://rsis.ramsar.org/ris/350 |title= Nacionalni rezervat divljih životinja Okefenokee |work= Ramsarska mjesta |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> == Svjetska baština == Okefenokee je 2026. god. uvršten na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="okefe">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1751 |title= Okefenokee |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]].<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}</ref><ref name="Sjedinjene Američke države">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/us |title= Sjedinjene Američke države, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> [[File:Pinus palustris grass-stage.jpg|mini|lijevo|200px|Dugolisni bor (''Pinus palustris'')]] Svjetska baština Okefenoki i močvara Okefenoki je ključno uporište biodiverziteta u okviru Sjevernoameričke obalske ravnice. Odlikuje se čvrstom i neprekidnom interakcijom vode, vatre, [[Flora|flore]] i [[Fauna|faune]], koja se zasniva na specifičnom procesu stvaranja [[treset]]a i rezultira visokim nivoom bioraznolikosti. Iako je ogroman, divlji i uglavnom nepristupačan ekosistem, u velikoj meri izmenjen je prirodnim i ljudskim djelovanjem. Ovisan je o padavinama, a tokom perioda suše područje postaje podložno požarima. Požar koji je započeo 5. maja 2007, uzrokovan udarom [[grom]]a u sredini područja, zajedno s drugim šumskim požarom koji je započeo u Waycrossu 16. aprila, pretvorio je površinu od 2.400 km² u pepeo. Okefenoki štiti više od 856 vrsta vaskularnih biljaka i 415 vrsta kičmenjaka, 41% vrsta gmizavaca i vodozemaca endemičnih za sjevernoameričku obalsku ravnicu, čija ukupna površina iznosi 1,06 miliona km². Stanište štiti i značajne površine [[savana]] sa [[Dugolisni bor|dugolisnim borom]] (''Pinus palustris'') – kritično ugroženim ekosistemom koji se javlja isključivo na jugoistoku SAD i od kojeg je preostalo manje od 4% prvobitne površine.<ref name="nomin"/> === Galerija === <gallery> File:Dryobates borealis 363629234.jpg|[[Crvenorepi djetlić]] (''Leuconotopicus borealis'') File:WoodStorkWhole.JPG|Šumska roda (''Mycteria americana'') File:Eastern Indigo Snake.jpg|Indigo zmija (''Drymarchon'') File:Gopher Tortoise - Gopherus polyphemus, Lake June-in-Winter Scrub State Park, Lake Placid, Florida - 31527638716.jpg|[[Kornjača gofer]] (''Gopherus polyphemus'') </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Okefenokee National Wildlife Refuge}} [[Kategorija:Svjetska baština u Sjedinjenim Američkim Državam]] [[Kategorija:Zaštićena područja u Sjedinjenim Američkim Državama]] t8hu02yakyh6786f2b4mplzk4jprfan 42689514 42689513 2026-09-13T20:33:14Z Zavičajac 76707 42689514 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Nacionalni rezervat divljih životinja Okefenokee | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = IV | slika = Okefenokee National Wildlife Refuge closed due to West Mims fire (34380581105).jpg | širina_slike = | opis_slike = | karta = | lokacija = | najbliži_grad = [[Charlton County, Georgia|Charlton]], Ware, and Clinch, [[Georgia|Džordžija]], i [[Baker County, Florida|Bejker]], [[Florida]], {{flag|SAD}} | koordinate = {{coord|30|44|11|N|82|07|19|W|type:landmark|display=inline}} | površina = 2.030 | oznaka = | ovlaštenje = | osnivanje = 1937. | utemeljenje = | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = | vlasnik = | svjetska_baština = Da | url = | ugrađeno = {{UNESCO-svjetska baština | dijete = da | godina = 2026. | vrst baštine = Prirodno dobro | mjerilo = ix, x, | poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1751 }} }} '''Okefenokee''' je naziv [[Močvara|močvare]] i nacionalnog rezervata divljih životinja, smješten u jugoistočnoj [[Georgia|Džordžiji]] i sjeveroistočnoj [[Florida|Floridi]], u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] Najveće je nizinsko slatkovodno tresetište u suptropskoj zoni na svijetu. Sa svojim raznolikim staništima, Okefenokee je postao područje poznato po obilju biljaka i životinja. U močvari raste 621 vrsta biljaka, uključujući dugolisni bor. Životinje uključuju 39 vrsta [[riba]], 37 [[Vodozemci|vodozemaca]], 64 [[Gmizavci|gmizavaca]], 234 [[Ptice|ptica]] i 50 vrsta [[Sisavci|sisavaca]]. Močvara Okefenokee svjetski je poznata po svojim populacijama vodozemaca koje su biopokazatelji globalnog zdravlja.<ref name="spisak">{{Cite web |url= https://www.fws.gov/sites/default/files/documents/okfmam.pdf |title= Okefenoki Nacionalni rezervat za divlje životinje - Spisak vodozemaca, riba, sisara i gmizavaca |work= U.S. Fish & Wildlife Service - www.fws.gov |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Divlje životinjske vrste uključuju floridske rakune, ptice močvarice, ptice pjevice, patke, američke aligatore i druge gmizavce, razne vodozemce, sjevernoameričke riječne vidre, floridske risove, grabljivice, istočnoameričke crvene lisice, divlje svinje, obične kune, virdžinijske bijelorepe jelene, sive lisice, floridske tvorove, floridske crne medvjede. [[File:GA - Okefenokee Refuge (7256122028).jpg|mini|lijevo|200px|Okefenokee]] Močvarno stanište također pruža stanište ugroženim i zaštićenim vrstama, poput [[Crvenorepi djetlić|crvenorepog djetlića]] (''Leuconotopicus borealis''), [[Američka šumska roda|američke šumske rode]] (''Mycteria americana''), [[indigo zmija|indigo zmije]] (''Drymarchon''), [[kornjača gofer|kornjače gofer]] (Gopherus polyphemus) i širokog spektra drugih životinjskih vrsta.<ref name="nomin">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/219644 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> == Zaštićeno područje == Za zaštićeno područje Okefenokee je proglašen 1937. god, zvršnom naredbom 7593 (kasnije i 7994), predsjednik [[Franklin Delano Roosevelt]], označivši ga kao "utočište i mjesto za razmnožavanje migratornih ptica i druge divljači". Osnivanje rezervata Okefenokee 1937. označilo je vrhunac pokreta koji je barem 25 godina ranije pokrenula grupa naučnika sa Univerziteta Cornell koji su prepoznali obrazovne, naučne i rekreacione vrijednosti područja. Odlukom [[Međunarodna unija za očuvanje prirode|Međunarodne unije za očuvanje prirode]] (IUCN), dobio je status [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|zaštićenog područja IV]] kategorije - [[zaštićeno stanište]]. Godine 1986. Okefenokee je proglašen i [[Ramsarska konvencija|Ramsarskim područjem]] pod brojem 350, ukupne površine 1.626,35 km².<ref name="Ramsar">{{Cite web |url= https://rsis.ramsar.org/ris/350 |title= Nacionalni rezervat divljih životinja Okefenokee |work= Ramsarska mjesta |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> == Svjetska baština == Okefenokee je 2026. god. uvršten na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="okefe">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1751 |title= Okefenokee |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]].<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani na listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}</ref><ref name="Sjedinjene Američke države">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/us |title= Sjedinjene Američke države, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> [[File:Pinus palustris grass-stage.jpg|mini|lijevo|200px|Dugolisni bor (''Pinus palustris'')]] Svjetska baština Okefenoki i močvara Okefenoki je ključno uporište biodiverziteta u okviru Sjevernoameričke obalske ravnice. Odlikuje se čvrstom i neprekidnom interakcijom vode, vatre, [[Flora|flore]] i [[Fauna|faune]], koja se zasniva na specifičnom procesu stvaranja [[treset]]a i rezultira visokim nivoom bioraznolikosti. Iako je ogroman, divlji i uglavnom nepristupačan ekosistem, u velikoj meri izmenjen je prirodnim i ljudskim djelovanjem. Ovisan je o padavinama, a tokom perioda suše područje postaje podložno požarima. Požar koji je započeo 5. maja 2007, uzrokovan udarom [[grom]]a u sredini područja, zajedno s drugim šumskim požarom koji je započeo u Waycrossu 16. aprila, pretvorio je površinu od 2.400 km² u pepeo. Okefenoki štiti više od 856 vrsta vaskularnih biljaka i 415 vrsta kičmenjaka, 41% vrsta gmizavaca i vodozemaca endemičnih za sjevernoameričku obalsku ravnicu, čija ukupna površina iznosi 1,06 miliona km². Stanište štiti i značajne površine [[savana]] sa [[Dugolisni bor|dugolisnim borom]] (''Pinus palustris'') – kritično ugroženim ekosistemom koji se javlja isključivo na jugoistoku SAD i od kojeg je preostalo manje od 4% prvobitne površine.<ref name="nomin"/> === Galerija === <gallery> File:Dryobates borealis 363629234.jpg|[[Crvenorepi djetlić]] (''Leuconotopicus borealis'') File:WoodStorkWhole.JPG|Šumska roda (''Mycteria americana'') File:Eastern Indigo Snake.jpg|Indigo zmija (''Drymarchon'') File:Gopher Tortoise - Gopherus polyphemus, Lake June-in-Winter Scrub State Park, Lake Placid, Florida - 31527638716.jpg|[[Kornjača gofer]] (''Gopherus polyphemus'') </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Okefenokee National Wildlife Refuge}} [[Kategorija:Svjetska baština u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Zaštićena područja u Sjedinjenim Američkim Državama]] 8rr8q5kfrdt756q0a9yyu6d1q2ktso0 0 4725477 42689521 2026-09-13T22:09:17Z SrpskiAnonimac 101643 SrpskiAnonimac premješta stranicu [[Pomoravlje]] na [[Pomoravlje (razvrstavanje)]] 42689521 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Pomoravlje (razvrstavanje)]] 0zn571f7m2qpsdmnll9l6x1f4y88x4i 42689601 42689521 2026-09-14T11:05:51Z SrpskiAnonimac 101643 Uklonjeno preusmjerenje na [[Pomoravlje (razvrstavanje)]] 42689601 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Pomoravlje (razvrstavanje)] jjvk2ea3cj6m5zmk90egtprmch5a2fc 42689602 42689601 2026-09-14T11:06:17Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[Pomoravlje (razvrstavanje)]] 42689602 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Pomoravlje (razvrstavanje)]] 0zn571f7m2qpsdmnll9l6x1f4y88x4i 0 4725478 42689523 2026-09-13T22:09:40Z SrpskiAnonimac 101643 SrpskiAnonimac premješta stranicu [[Braničevo]] na [[Braničevo (razvrstavanje)]] 42689523 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Braničevo (razvrstavanje)]] 1lttub3m4glxowxawlcj8vum6twctz4 42689579 42689523 2026-09-14T09:40:53Z SrpskiAnonimac 101643 Promijenjeno odredište preusmjerenja sa [[Braničevo (razvrstavanje)]] na [[Braničevo (oblast)]] 42689579 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Braničevo (oblast)]] {{Bb|zbog promene naslova}} 4fzdswlm7mctcagcnfvbaowbp9lccz0 0 4725479 42689562 2026-09-14T08:58:26Z SrpskiAnonimac 101643 SrpskiAnonimac premješta stranicu [[Kačer]] na [[Kačer (razvrstavanje)]] 42689562 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Kačer (razvrstavanje)]] 2yhopanwuhfgqhd6ppaibkok3jraqup 42689567 42689562 2026-09-14T09:12:02Z SrpskiAnonimac 101643 Promijenjeno odredište preusmjerenja sa [[Kačer (razvrstavanje)]] na [[Kačer (oblast)]] 42689567 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Kačer (oblast)]] {{Bb|zbog promene naslova}} cx51jh0uncsdjzh09dpp2rxaf98vuyk 0 4725480 42689564 2026-09-14T09:10:58Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[Pomoravlje (razvrstavanje)]] 42689564 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Pomoravlje (razvrstavanje)]] 0zn571f7m2qpsdmnll9l6x1f4y88x4i 0 4725481 42689574 2026-09-14T09:37:18Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[Braničevo (razvrstavanje)]] 42689574 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Braničevo (razvrstavanje)]] 1lttub3m4glxowxawlcj8vum6twctz4 0 4725482 42689585 2026-09-14T09:47:53Z SrpskiAnonimac 101643 SrpskiAnonimac premješta stranicu [[Ponikve]] na [[Ponikve (razvrstavanje)]] preko preusmjerenja 42689585 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Ponikve (razvrstavanje)]] brd6ogboaxx5dto09arj97t0yxpx5vu 42689588 42689585 2026-09-14T09:49:47Z SrpskiAnonimac 101643 Promijenjeno odredište preusmjerenja sa [[Ponikve (razvrstavanje)]] na [[Vrtača]] 42689588 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Vrtača]] mphvhcaxwolqw840ksx4g3y5bxbeab6 0 4725483 42689589 2026-09-14T09:50:18Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[Vrtača]] 42689589 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Vrtača]] mphvhcaxwolqw840ksx4g3y5bxbeab6 0 4725484 42689603 2026-09-14T11:07:06Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[Podunavlje (razvrstavanje)]] 42689603 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Podunavlje (razvrstavanje)]] kiw2elpcmogp15mgkhbzgr0wqkqheqh 0 4725485 42689604 2026-09-14T11:07:26Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[Podunavlje]] 42689604 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Podunavlje]] hdq1gqqqisqyyqh9u4h8yey4kydw7d4 10 4725486 42689605 2026-09-14T11:25:59Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{navbox | name = Predsjednici Kolumbije | title = [[Predsjednik Kolumbije|Predsjednici Kolumbije]] | state = {{{state|autocollapse}}} | listclass = hlist | image = [[Image:Presidential Seal of Colombia (2024 version).svg|100px]] | above = '''Napomena:''' ''Italik'' označava vršitelja dužnosti |group1={{flagicon image|Flag of New Granada (1811-1814).svg}} [[Ujedinjene Provincije Nove Granade|Ujedinjene Provincije Nove Granade<br>{{small|(1811–1816)}}]] |list1= * Jos... 42689605 wikitext text/x-wiki {{navbox | name = Predsjednici Kolumbije | title = [[Predsjednik Kolumbije|Predsjednici Kolumbije]] | state = {{{state|autocollapse}}} | listclass = hlist | image = [[Image:Presidential Seal of Colombia (2024 version).svg|100px]] | above = '''Napomena:''' ''Italik'' označava vršitelja dužnosti |group1={{flagicon image|Flag of New Granada (1811-1814).svg}} [[Ujedinjene Provincije Nove Granade|Ujedinjene Provincije Nove Granade<br>{{small|(1811–1816)}}]] |list1= * [[José Miguel Pey]] * [[Jorge Tadeo Lozano]] * [[Antonio Nariño]] * [[Manuel Benito de Castro]] * [[Camilo Torres Tenorio]] * [[Manuel de Bernardo Álvarez]] * [[José María del Castillo y Rada]] * [[José Joaquín Camacho]] * [[José Fernández Madrid]] * [[Custodio García Rovira]] * [[José Miguel Pey]] * [[Manuel Rodríguez Torices]] * [[Antonio Villavicencio]] * [[Camilo Torres Tenorio]] * [[José Fernández Madrid]] * [[Custodio García Rovira]] * [[Liborio Mejía]] * [[Fernando Serrano Uribe]] |group2={{flagicon|Velika Kolumbija}} [[Velika Kolumbija|Velika Kolumbija<br>{{small|(1819–1831)}}]] |list2= * [[Simón Bolívar]] * [[Francisco de Paula Santander]] * [[Domingo Caycedo]] * [[Joaquín Mosquera]] * [[Rafael Urdaneta]] * [[José Miguel Pey]] * [[Joaquín Mosquera]] * [[Domingo Caycedo]] |group3={{flagicon image|Flag of New Granada.svg}} [[Republika Nova Granada|Republika Nova Granada<br>{{small|(1830–1858)}}]] |list3= * [[José María Obando]] * [[Francisco de Paula Santander]] * [[José Ignacio de Márquez]] * [[Pedro Alcántara Herrán]] * [[Juan de Dios Aranzazu]] * [[Tomás Cipriano de Mosquera]] * [[José Hilario López]] * [[José María Obando]] * [[José María Melo]] * ''[[Tomás de Herrera]]'' * [[José de Obaldía]] * [[Manuel María Mallarino]] * [[Mariano Ospina Rodríguez]] |group4={{flagicon image|Flag of New Granada.svg}} [[Granadinska Konfederacija|Granadinska Konfederacija<br>{{small|(1858–1863)}}]] |list4= * [[Mariano Ospina Rodríguez]] * [[Juan José Nieto Gil]] * [[Bartolomé Calvo]] * [[Julio Arboleda Pombo]] * [[Tomás Cipriano de Mosquera]] |group5={{flagicon|KOL}} [[Sjedinjene Države Kolumbije|Sjedinjene Države Kolumbije<br>{{small|(1863–1886)}}]] |list5= * [[Tomás Cipriano de Mosquera]] * [[Manuel Murillo Toro]] * [[José María Rojas Garrido]] * [[Tomás Cipriano de Mosquera]] * [[Santos Acosta]] * [[Santos Gutiérrez]] * [[Eustorgio Salgar]] * [[Manuel Murillo Toro]] * [[Santiago Pérez de Manosalbas]] * [[Aquileo Parra]] * [[Julián Trujillo Largacha]] * [[Rafael Núñez]] * [[Francisco Javier Zaldúa]] * [[Clímaco Calderón]] * [[José Eusebio Otálora]] * [[Ezequiel Hurtado]] * [[Rafael Núñez]] |group6= {{flagicon|KOL}} [[Kolumbija|Republika Kolumbija<br>{{small|(1886–''danas'')}}]] |list6= * [[José María Campo Serrano]] * [[Eliseo Payán]] * [[Rafael Núñez]] * [[Eliseo Payán]] * [[Rafael Núñez]] * [[Carlos Holguín Mallarino]] * [[Miguel Antonio Caro]] * [[Manuel Antonio Sanclemente]] * [[José Manuel Marroquín]] * [[Rafael Reyes Prieto]] * [[Diego Euclides de Angulo Lemos]] * [[Rafael Reyes Prieto]] * [[Jorge Holguín]] * [[Ramón González Valencia]] * [[Carlos Eugenio Restrepo]] * [[José Vicente Concha]] * [[Marco Fidel Suárez]] * [[Jorge Holguín]] * [[Pedro Nel Ospina]] * [[Miguel Abadía Méndez]] * [[Enrique Olaya Herrera]] * [[Alfonso López Pumarejo]] * [[Eduardo Santos]] * [[Alfonso López Pumarejo]] * [[Alberto Lleras Camargo]] * [[Mariano Ospina Pérez]] * [[Laureano Gómez]] * [[Roberto Urdaneta Arbeláez]] * [[Gustavo Rojas Pinilla]] * [[Gabriel París Gordillo]] * [[Alberto Lleras Camargo]] * [[Guillermo León Valencia]] * [[Carlos Lleras Restrepo]] * [[Misael Pastrana|Misael Pastrana Borrero]] * [[Alfonso López Michelsen]] * [[Julio César Turbay Ayala|Julio César Turbay]] * [[Belisario Betancur Cuartas]] * [[Virgilio Barco Vargas]] * [[César Gaviria]] * [[Ernesto Samper]] * [[Andrés Pastrana Arango]] * [[Álvaro Uribe]] * [[Juan Manuel Santos]] * [[Iván Duque]] * [[Gustavo Petro]] }}<noinclude> [[Kategorija:Kolumbijski šabloni]] </noinclude> 0om8jb5img41idatiz4fqj9lxib173c