Wikipedija shwiki https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.47.0-wmf.20 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedija Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu Nacrt Razgovor o nacrtu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk 0 7242 42690181 42674784 2026-09-18T15:18:10Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690181 wikitext text/x-wiki {{Infobox settlement |official_name = Grad Vancouver |nickname = |other_name = <small>City of Vancouver</small> |native_name = <!-- for cities whose native name is not in English --> |settlement_type =<!--For Town or Village (Leave blank for the default City)--> |motto = "Na moru, na kopnu u zraku, mi prosperimo"<small>"By Sea, Land, and Air We Prosper"</small> |image_skyline = Vancouver ib.jpg |imagesize = |image_caption = Centar Vancouvera s južne obale [[False Creek]]a |image_flag = |alt=asdsad |flag_size = |image_seal = |seal_size = |image_shield = |shield_size = |image_blank_emblem = |citylogo_size = |image_map = GVRDVancouver.svg |mapsize = |map_caption = Položaj Vancouvera u [[Greater Vancouver Regional District|Regionalnom distriktu Širi Vancouver]] u Britanskoj Kolumbiji |image_map1 = |mapsize1 = |map_caption1 = |image_dot_map = |dot_mapsize = |dot_map_caption = |dot_x = |dot_y = |pushpin_map= |pushpin_map_caption= |subdivision_type = Zemlja |subdivision_name = {{flag|Kanada}} |subdivision_type1 = Provincija |subdivision_name1 = {{flag|Britanska Kolumbija}} |subdivision_type2 = [[Regije Kanade#Britanska Kolumbija|Region]] |subdivision_name2 = [[Lower Mainland]] |subdivision_type3 = [[Popis regionalnih distrikta Britanske Kolumbije|Regionalni distrikt]] |subdivision_name3 = [[Metro Vancouver]] |subdivision_type4 = |subdivision_name4 = |government_footnotes = |government_type = |leader_title = [[Gradonačelnik]] |leader_name = [[Gregor Robertson (političar)|Gregor Robertson]] ([[Vision Vancouver]]) |leader_title1 = [[Vancouversko gradsko vijeće|Gradsko vijeće]] |leader_name1 = {{Collapsible list |title = '''Popis vijećnika''' |frame_style = border:none; padding: 0; |list_style = text-align:left;display:none; |1=[[Suzanne Anton]] ([[Non-Partisan Association|NPA]]) |2=[[David Cadman]] ([[Coalition of Progressive Electors|COPE]]) |3=[[George Chow]] ([[Vision Vancouver|Vision]]) |4=[[Heather Deal]] ([[Vision Vancouver|Vision]]) |5=[[Kerry Jang]] ([[Vision Vancouver|Vision]]) |6=[[Raymond Louie]] ([[Vision Vancouver|Vision]]) |7=[[Geoff Meggs]] ([[Vision Vancouver|Vision]]) |8=[[Andrea Reimer]] ([[Vision Vancouver|Vision]]) |9=[[Tim Stevenson]] ([[Vision Vancouver|Vision]]) |10=[[Ellen Woodsworth]] ([[Coalition of Progressive Electors|COPE]]) }} |leader_title3 = [[Članovi kanadskog Doma komuna|Članovi parlamenta]] (Fed.) |leader_name3 = {{Collapsible list |title = '''Popis članova parlamenta''' |frame_style = border:none; padding: 0; |list_style = text-align:left;display:none; |1 = [[Don Davies]] ([[Nova demokratska stranka|NDP]]) |2 = [[Libby Davies]] ([[Nova demokratska stranka|NDP]]) |3 = [[Ujjal Dosanjh]] ([[Liberalna stranka Kanade|Lib]]) |4 = [[Hedy Fry]] ([[Liberalna stranka Kanade|Lib]]) |5 = [[Joyce Murray]] ([[Liberalna stranka Kanade|Lib]]) }} |leader_title4 = [[Zakonodavna skupština Britanske Kolumbnije|Članovi parla,enta]] (Prov.) |leader_name4 = {{Collapsible list |title = '''Popis članova parlamenta (prov.)''' |frame_style = border:none; padding: 0; |list_style = text-align:left;display:none; |1 = [[Gordon Campbell (kanadski političar)|Gordon Campbell]] ([[Liberalna stranka Britanske Kolumbije|BC Lib]]) |2 = [[David Chudnovsky (politician)|David Chudnovsky]] ([[Nova demokratska stranka Britanske Kolumbije|NDP]]) |3 = [[Adrian Dix]] ([[Nova demokratska stranka Britanske Kolumbije|NDP]]) |4 = [[Colin Hansen]] ([[Liberalna stranka Britanske Kolumbije|BC Lib]]) |5 = [[Spencer Herbert]] ([[Nova demokratska stranka Britanske Kolumbije|NDP]]) |6 = [[Jenny Kwan]] ([[Nova demokratska stranka Britanske Kolumbije|NDP]]) |7 = [[Jenn McGinn]] ([[Nova demokratska stranka Britanske Kolumbije|NDP]]) |8 = [[Wally Oppal]] ([[Liberalna stranka Britanske Kolumbije|BC Lib]]) |9 = [[Shane Simpson]] ([[Nova demokratska stranka Britanske Kolumbije|NDP]]) |10 = [[Carole Taylor]] ([[Liberalna stranka Britanske Kolumbije|BC Lib]]) }} |established_title = inkorporiran |established_date = 1886. |established_title2 = |established_date2 = |established_title3 = |established_date3 = |area_magnitude = |unit_pref =<!--Enter: Imperial, if Imperial (metric) is desired--> |area_footnotes = |area_total_km2 = 114.67 |area_land_km2 = |area_water_km2 = |area_total_sq_mi = |area_land_sq_mi = |area_water_sq_mi = |area_water_percent = |area_urban_km2 = |area_urban_sq_mi = |area_metro_km2 = 2878.52 |area_metro_sq_mi = |population_as_of = [[Popis stanovništva u Kanadi 2006|Popis 200.]]<!-- THERE WAS NO CENSUS IN 2009 --> |population_footnotes =<ref name="pop2006">{{cite web |url=http://www12.statcan.ca/census-recensement/2006/dp-pd/prof/92-591/details/page.cfm?Lang=E&Geo1=CSD&Code1=5915022&Geo2=CMA&Code2=933__&Data=Count&SearchText=Vancouver&SearchType=Begins&SearchPR=59&B1=All&Custom= |title=Census 2006 Community Profiles: Vancouver|publisher=Government of Canada |accessdate = 13. 01. 2010.}}</ref> |population_note = |population_total =<!--CENSUS 2006 DATA ONLY, DO NOT USE ESTIMATES -->578.041[[Popis 100 najvećih općina u Kanadi po stanovništvu|(8. po rangu]]) |population_density_km2 = 5335 |population_density_sq_mi = |population_metro =<!--CENSUS 2006 DATA ONLY, DO NOT USE ESTIMATES -->2,116,581 ([[Popis 100 najvećih metropolitanskih područja u Kanadi|3. mjesto]]) |population_density_metro_km2 = |population_density_metro_sq_mi = |population_urban = |population_density_urban_km2 = |population_density_urban_sq_mi = |population_blank1_title = [[Demonim]] |population_blank1 = Vancouverite |population_density_blank1_km2 = |population_density_blank1_sq_mi = |timezone = [[Pacifička standardna vremenska zona|PST]] |utc_offset = −8 |timezone_DST = PDT |utc_offset_DST = −7 |latd=49 |latm=15 |lats= |latNS=N |longd=123 |longm=6 |longs= |longEW=W |elevation_footnotes =<!--for references: use tags--> |elevation_m = 2 |elevation_ft = |postal_code_type = Poštanski brojevi |postal_code = V5K do V6Z |area_code = [[Pozivni broj 604 (Kanada)|604]], [[Area code 778|778]] |blank_name = [[National Topographic System|NTS]] Map |blank_info = 092G03 |blank1_name = [[Geographical Names Board of Canada|GNBC]] Code |blank1_info = JBRIK |website = [http://vancouver.ca/ City of Vancouver] |footnotes = }}<!-- Infobox ends --> '''Vancouver''' je [[Kanada|kanadski]] grad u provinciji [[Britanska Kolumbija|Britanskoj Kolumbiji]]. To je najveća [[metropola]] na zapadu Kanade i treća po veličini u Kanadi. Populacija grada na popisu 2006. bila je 578.041<ref name=citypop>{{cite web |url=http://www12.statcan.ca/census-recensement/2006/dp-pd/prof/92-591/details/page.cfm?Lang=E&Geo1=CMA&Code1=933__&Geo2=PR&Code2=59&Data=Count&SearchText=vancouver&SearchType=Begins&SearchPR=01&B1=All&Custom= |title=Census 2006 Community Profiles: Vancouver (City)|publisher=Government of Canada |accessdate = 01. 12. 2009.}}</ref>, a grad sa okolinom ima 2.116.581 stanovnika ([[2006]]. godine).<ref name=gvrdpop>{{cite web |url=http://www12.statcan.ca/census-recensement/2006/dp-pd/prof/92-591/details/page.cfm |title=Census 2006 Community Profiles: Vancouver (Census Metropolitan Area) |publisher=Government of Canada |accessdate=01. 12. 2009. |archive-date=2010-02-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100208082435/http://www12.statcan.ca/census-recensement/2006/dp-pd/prof/92-591/details/page.cfm |dead-url=yes }}</ref> [[Pilana|Pilane]] osnovane 1867. godine u oblasti [[Gastaun]] su postale jezgro oko koje je raslo naselje. Vancouver je status grada dobio [[1886]]. godine. Do 1887. godine transkontinentalna pruga je produžena do grada kako bi se bolje iskoristila njegova velika prirodna luka, koja će uskoro postati važna veza u trgovini između [[Orijent]]a, istočnog dela Kanade, pa čak i [[London]]a.<ref name = Morley>{{cite book |last=Morley |first=A. |year=1974 |title=Vancouver, from milltown to metropolis |url=http://lccn.loc.gov/64026114|location=Vancouver |publisher=Mitchell press [c9161]|accessdate = 02. 12. 2009.}}{{LCCN|64||026114}} </ref><ref name="STEV">{{Cite book |last=Norris|first=John M.|url=http://lccn.loc.gov/72170963 | title=Strangers Entertained |publisher=Vancouver, British Columbia Centennial '71 Committee |year=1971 | accessdate = 01. 12. 2009.}}{{LCCN|72||170963}}</ref> Vankuverska [[luka]] je danas najveća i najuposlenija u Kanadi, i četvrta (po tonaži) najveća luka u [[Severna Amerika|Severnoj Americi]].<ref>{{cite web|url=http://www.portmetrovancouver.com/about/news/09-07-31/Port_Metro_Vancouver_Mid-Year_Stats_Include_Bright_Spots_in_a_Difficult_First_Half_for_2009.aspx|title=Port Metro Vancouver Mid-Year Stats Include Bright Spots in a Difficult First Half for 2009|author=Anne McMullin|publisher=[[Port Metro Vancouver]]|date=31. 7. 2009.|accessdate=05. 12. 2009.|archivedate=2011-06-15|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110615025718/http://www.portmetrovancouver.com/about/news/09-07-31/Port_Metro_Vancouver_Mid-Year_Stats_Include_Bright_Spots_in_a_Difficult_First_Half_for_2009.aspx|deadurl=yes}}</ref> Iako je [[drvna industrija]] ostala glavna privredna delatnost u gradu, [[turizam]] je druga najvažnija privredna delatnost, zbog očuvane prirode izvan Vancouvera.<ref>{{cite web |url=http://www.tourismvancouver.com/pdf/research/monthly_overnight_visitors_1994_2005.pdf |title=Overnight visitors to Greater Vancouver by volume, monthly and annual basis |publisher=Vancouver Convention and Visitors Bureau |accessdate=16. 11. 2006. |format=PDF |archivedate=2011-07-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110717081342/http://www.tourismvancouver.com/pdf/research/monthly_overnight_visitors_1994_2005.pdf |deadurl=yes }}</ref> Vancouver je takođe treći najveći filmski centar u Severnoj Americi posle [[Los Angeles|Los Anđelesa]] i [[New York|Njujorka]], pa je stekao nadimak ''Severni Holivud''.<ref>{{cite web|title=Industry Profile|url=http://www.bcfilmcommission.com/about_us/industry_profile.htm|publisher=BC Film Commission|accessdate=24. 12. 2006.|archivedate=2011-07-07|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110707220257/http://www.bcfilmcommission.com/about_us/industry_profile.htm|deadurl=yes}}</ref><ref>{{cite book |last=Gasher |first=Mike |title=Hollywood North: The Feature Film Industry in British Columbia |publisher=University of British Columbia Press |date=November 2002 |location=Vancouver |isbn=077-4809-67-1}} </ref> U Vancouveru se 1986. godine održala [[Svjetska izložba|Svetska izložba]], a u februaru 2010. u Vancouveru i [[Visler]]u će se održati [[Zimska Olimpijada 2010|Zimske olimpijske igre 2010.]] godine.<ref name="V2010">{{cite web |url=http://www.vancouver2010.com/olympic-schedule-results/ |title=Vancouver 2010 Schedule |publisher=Official 2010 Olympic Site |year=2010 |accessdate=25. 01. 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101226035441/http://www.vancouver2010.com/olympic-schedule-results/ |archivedate=2010-12-26 |deadurl=no }}</ref> == Geografija i položaj == [[Datoteka:Vanc scenery2006.jpg|thumb|200px|Pogled iz Stelijevog parka na centar Vancouvera]] Vancouver se nalazi na {{coor dm|49|16|N|123|7|W||SGŠ|ZGD|region:CA_type:city(1,986,965)}}, u Pacifičkoj vremenskoj zoni (UTC-8). Nalazi se preko puta [[Vancouver (otok)|Otoka Vancouver]], koji ga štiti od snažnih [[Tihi ocean|pacifičkih]] valova. Između otoka i grada Vancouvera leži [[tjesnac]] - [[Georgia (tjesnac)|Georgia]]. Sam grad Vancouver leži na [[poluotok]]u Burrard, između [[zaljev]]a Burrard na sjeveru i reke [[Fraser (rijeka)|Fraser]] na jugu. Grad ima površinu od 11 467 [[km²]], uključujući i ravničarsko i brdovito zemljište. U okolini Vancouvera leži mnogo planina, idealnih za zimske sportove. Sve do [[1885]]. ime Vancouver se odnosilo se isključivo na [[Vancouver (otok)|Otok Vancouver]], pa se ustalilo pogrešno mišljenje da i grad Vancouver leži na tom [[otok]]u. Grad i otok dobili su ime po [[Britanija|britanskom]] [[kapetan (mornarica)|kapetanu]] [[George Vancouver|Georgu Vancouveru]], koji je detaljno oplovio otok i okolicu [[1792]]. godine. Vancouver ima jedan od najvećih gradskih parkova u Sjevernoj Americi - [[Stanley Park]], koji se prostire na površini od 404,9 [[hektar|ha]].<ref>{{cite web|title=World66 - Vancouver Travel Guide|url=http://www.world66.com/northamerica/canada/britishcolumbia/vancouver|publisher=World 66|accessdate = 18. 10. 2006.}}</ref> [[Severne priobalne planine]] dominiraju gradskim vidikom, a tokom vedrih dana sa njih se pruža pogled na [[Mount Baker]], [[vulkan]]sku kupu okovanu [[snijeg]]om u [[SAD|američkoj]] saveznoj državi [[Washington (savezna država)|Washington]] na jugu, [[Vancouver (otok)|Otok Vancouver]] sa druge strane [[Georgia (tjesnac)|Tjesnaca Georgia]] na zapadu i jugozapadu i na otok [[Bowen (otok)|Bowen]] na sjeverozapadu. === Vegetacija === [[Datoteka:Vancouverpalms.jpg|thumb|right|Iako palme nisu česte u Vancouveru, one su pokazatelj umjerene klime u usporedbi sa ostatkom Kanade.]] Prvobitna vegetacija većeg dela današnjeg Vancouvera i okolice su bile guste [[prašume umerenih područja]], koje su sačinjavali [[četinari]] uz razbacane džepove [[javor]]a i [[jova|jove]], i velike [[močvara|močvarne]] površine (čak i u višim delovima, zbog lošeg odvođenja vode).<ref>{{cite web| title= Stanley Park, Vancouver Parks Board, 2006| url= http://www.city.vancouver.bc.ca/Parks/parks/stanley/| publisher= City of Vancouver| accessdate= 07. 11. 2006.| archivedate= 2006-09-27| archiveurl= https://web.archive.org/web/20060927054317/http://www.city.vancouver.bc.ca/parks/parks/stanley/| deadurl= yes}}</ref><ref>{{cite book|title = The Natural History of Richmond, British Columbia|author = Margaret E A North|publisher = University of British Columbia}}</ref> Četinari su bili tipični za priobalje Britanske Kolumbije (mešavina [[duglazija|duglazije]], [[crveni zapadni kedar|crvenog zapadnog kedra]] i [[zapadna tsuga|zapadne tsuge]].<ref>Environment Canada. [http://www.ec.gc.ca/soer-ree/English/Framework/Nardesc/Region.cfm?region=196 "Lower Mainland Ecoregion"] Narrative Descriptions of Terrestrial Ecozones and Ecoregions of Canada (#196). Retrieved on: 3 August 2007.</ref> Za ovu oblast se smatra da ima najveće primerke ovih vrsta na priobalju Britanske Kolumbije. Najveća drveća su u vankuverskoj staroj šumi u oblasti Gastauna i na južnim padinama Fals Krika i Engleskog zaljeva, naročito oko Jerihonske plaže. Šuma u Stenlijevom praku je posečena između 1860-ih i 1880-ih.<ref>{{cite web|url=http://vancouver.ca/Parks/parks/stanley/nature.htm|title=Stanley Park: Forest - Monument Trees|publisher = City of Vancouver|date=2009|accessdate = 01. 12. 2009.}}</ref> Mnoge bilje koje danas rastu širom Vancouvera su donesene iz drugih dijelova [[kontinent]]a i raznih pacifičkih lokacija. Različite vrsti [[palme|palmi]] rastu u gradu, kao i veliki broj drugih vrsta egzotičnih drveća kao što su [[Araucaria araucana]], [[japanski javor]] i razne cvetnice kao što su [[magnolije]], [[azaleja|azaleje]] i [[rododentron]]i. Neki primerci rododonedrona su izrasli u ogromne velične, kao i druge vrste donešene iz oblasti oštrijih klima istočne Kanade ili Evrope. Domaći [[Daglasov javor]] takođe može izrasti u ogromne veličine. U velikom broju gradskih ulica poseđeni su [[sakura, Chiba|sakure]] (japanske trešnje) koje je od 1930ih naovamo donirala vlada [[Japan]]a. One svetaju svake godine tokom nekoliko nedelja. U drugim ulicama posađeni su [[kesten]]i, [[divlji kesten]]i i druge ukrasne vrste drveća.<ref>{{cite web|title=History|url=http://www.vcbf.ca/history|publisher=Vancouver Cherry Blossom Festival|date=2009|accessdate = 30. 11. 2009.}}</ref> === Klima === Klima Vancouvera je umjerena za kanadske standarde i obično se klasifikuje kao [[ocenska klima|oceanska]] po [[Kepenova klasifikacija klimata|Kepenovoj klasifikaciji klime]]. Ljetni mjeseci su obično suhi, sa blagim sušama, tokom [[jul]]a i [[august]]a. Nasuprot tome, ostatak godine je [[padavine|kišovit]], posebno između oktobra i marta. Godišnja količina padavina izmjerena na [[Aerodrom Vancouver|aerodromu Vancouver]] u Richmondu prosečno iznosi 1199&nbsp;mm, mada ovo drastično varira u široj oblasti zbog topografije i značajno je viša u centru grada. Zimi većina dana donosi značajne padavine. Ljetni meseci su suhi i sunčaniji sa umerenim temperaturama, koje ublažuju morski vetrovi. Dnevni maksimum iznosi prosečno 20&nbsp;°C u julu i avgustu, do maksimalni povremeno dostiže i 30&nbsp;°C.<ref>{{cite web |title=Canadian Climate Normals 1971-2000 |url=http://www.climate.weatheroffice.ec.gc.ca/climate_normals/results_e.html?Province=ALL&StationName=vancouver&SearchType=BeginsWith&LocateBy=Province&Proximity=25&ProximityFrom=City&StationNumber=&IDType=MSC&CityName=&ParkName=&LatitudeDegrees=&LatitudeMinutes=&LongitudeDegrees=&LongitudeMinutes=&NormalsClass=A&SelNormals=&StnId=889& |publisher=Environment Canada |date=30. 04. 2009. |accessdate=02. 12. 2009. |archivedate=2008-12-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081211181645/http://www.climate.weatheroffice.ec.gc.ca/climate_normals/results_e.html?Province=ALL&StationName=vancouver&SearchType=BeginsWith&LocateBy=Province&Proximity=25&ProximityFrom=City&StationNumber=&IDType=MSC&CityName=&ParkName=&LatitudeDegrees=&LatitudeMinutes=&LongitudeDegrees=&LongitudeMinutes=&NormalsClass=A&SelNormals=&StnId=889& |deadurl=yes }}</ref> Najviša ikada izmerena temperatura bila je 34,4&nbsp;°C 30. jula 2009.<ref>{{cite news|title=Hottest day ever recorded in Vancouver|url=http://www.cbc.ca/canada/british-columbia/story/2009/07/29/bc-heat-wave-forecast.html|accessdate=29. 07. 2009.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090731182327/http://www.cbc.ca/canada/british-columbia/story/2009/07/29/bc-heat-wave-forecast.html|archivedate=2009-07-31|deadurl=no}}</ref><ref>{{cite news|title=Temperature record broken in Lower Mainland — again|url=http://www.cbc.ca/canada/british-columbia/story/2009/07/30/bc-090730-heat-record.html|accessdate=30. 07. 2009.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090803160458/http://www.cbc.ca/canada/british-columbia/story/2009/07/30/bc-090730-heat-record.html|archivedate=2009-08-03|deadurl=no}}</ref> Sneg prosečno pada 11 dana godišnje, dok okom tri dana padne 6 više centimetara snega. Prosečna količina snežnih padavina je 18,2&nbsp;cm, ali sneg obično ne opstane dugo na tlu.<ref name = climateYVR>{{cite web|url=http://www.climate.weatheroffice.ec.gc.ca/climate_normals/results_e.html?Province=ALL&StationName=vancouver&SearchType=BeginsWith&LocateBy=Province&Proximity=25&ProximityFrom=City&StationNumber=&IDType=MSC&CityName=&ParkName=&LatitudeDegrees=&LatitudeMinutes=&LongitudeDegrees=&LongitudeMinutes=&NormalsClass=A&SelNormals=&StnId=889&|title=Canadian Climate Normals 1971-2000|publisher=Environment Canada|accessdate=29. 05. 2009.|archivedate=2008-12-11|archiveurl=https://web.archive.org/web/20081211181645/http://www.climate.weatheroffice.ec.gc.ca/climate_normals/results_e.html?Province=ALL&StationName=vancouver&SearchType=BeginsWith&LocateBy=Province&Proximity=25&ProximityFrom=City&StationNumber=&IDType=MSC&CityName=&ParkName=&LatitudeDegrees=&LatitudeMinutes=&LongitudeDegrees=&LongitudeMinutes=&NormalsClass=A&SelNormals=&StnId=889&|deadurl=yes}}</ref> Zime su u širem području Vancouvera četvrte po blagosti među kanadskim gradovima, posle obližnje [[Victoria, Britanska Kolumbija|Victorije]], [[Nanaimo|Nanaima]] i [[Duncan, Britanska Kolumbija|Duncan]] (sva tri grada se nalaze na otoku Vancouver).<ref>{{cite web| title = Weather Winners — Mildest Winters| publisher = Environment Canada| url = http://www.on.ec.gc.ca/weather/winners/element.cfm?lang=e| accessdate = 23. 01. 2007.| archive-date = 2007-11-01| archive-url = https://web.archive.org/web/20071101043343/http://www.on.ec.gc.ca/weather/winners/element.cfm?lang=e| dead-url = yes}}</ref> Dnevna minimalna temperatura ispod 0&nbsp;°C se izmeri prosečno 46 dana godinje, a ispod -10&nbsp;°C dva dana godišnje. Prosečno u 2,4 dana godišnje temperatura ostane ispod tačke zamrzavanja vode. {| border=1 cellpadding=4 align=center cellspacing=0 style="text-align:right; background:#f9f9f9; border:1px #aaa solid; border-collapse:collapse;" !<br />!!<br />!![[Januar|Jan]]!![[Februar|Feb]]!![[Mart|Mar]]!![[April|Apr]]!![[Maj]]!![[Jun]]!![[Jul]]!![[August|Avg]]!![[Septembar|Sep]]!![[Oktobar|Okt]]!![[Novembar|Nov]]!![[Decembar|Dec]] |- !align=left|Ekstremni dnevni maksimum |align=center|°C | 15.3||18.4||19.4||25.0||30.4||30.6||31.9||33.3||29.3||23.7||18.4||14.9 |- !align=left|Prosečni dnevni maksimum |align=center|°C | 6.1||8.0||10.1||13.1||16.5||19.2||21.7||21.9||18.7||13.5||9.0||6.2 |- !align=left|Prosečni dnevni minimum |align=center|°C | 0.5||1.5||3.1||5.3||8.4||11.2||13.2||13.4||10.5||6.6||3.1||0.8 |- !align=left|Ekstremni dnevni minimum |align=center|°C | -17.8||-16.1||-9.4||-3.3||0.6||3.9||6.7||6.1||0.0||-5.9||-14.3||-17.8 |- |colspan=14; bgcolor=#f0f0f0 style="font-size:8%" |<br /> |- !align=left|Prosečna količina padavina |align=center| mm | 154||123||114||84||68||55||40||39||54||113||181||176 |- !align=left|Prosečna količina snega |align=center| cm | 17||10||3||0||0||0||0||0||0||0||3||16 |- !align=left|Broj sunčanih sati |align=center|h | 55||87||132||172||237||242||296||265||189||124||67||54 |- |colspan=14 align=center bgcolor=#f0f0f0 style="font-size:75%"| Podaci [http://www.climate.weatheroffice.ec.gc.ca/climate_normals/results_e.html?Province=ALL&StationName=vancouver&SearchType=BeginsWith&LocateBy=Province&Proximity=25&ProximityFrom=City&StationNumber=&IDType=MSC&CityName=&ParkName=&LatitudeDegrees=&LatitudeMinutes=&LongitudeDegrees=&LongitudeMinutes=&NormalsClass=A&SelNormals=&StnId=889&] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081211181645/http://www.climate.weatheroffice.ec.gc.ca/climate_normals/results_e.html?Province=ALL&StationName=vancouver&SearchType=BeginsWith&LocateBy=Province&Proximity=25&ProximityFrom=City&StationNumber=&IDType=MSC&CityName=&ParkName=&LatitudeDegrees=&LatitudeMinutes=&LongitudeDegrees=&LongitudeMinutes=&NormalsClass=A&SelNormals=&StnId=889& |date=2008-12-11 }} su za Aerodrom Vancouver (YVR), južno od grada Vancouvera. |} {{clear}} === Administrativna podela === Vancouver je podeljen u 23 gradska okruga {{col-start}} {{col-3}} * [[Arbatus Ridž]] * [[Centar (Vancouver)|Centar]] * [[Centar istočni]] * [[Danbar-Sautlands]] * [[Fervju]] * [[Granvju-Vudland]] * [[Hejstings-Sanrajz]] * [[Kensigton-Sidar Kotidž]] * [[Kerisdejl]] * [[Kilarni]] * [[Kitsilano]] * [[Marpol]] {{col-3}} * [[Maunt Plezant]] * [[Oukridž]] * [[Renfr-Kolingvud]] * [[Rajli Park]] * [[Šonesi]] * [[Južni Kambi]] * [[Stratkona]] * [[Sanset]] * [[Viktorija-Frejzervju]] * [[West End (Vancouver)|West End]] * [[Zapadni Point Grej]] {{col-3}} [[Datoteka:Stadtgliederung Vancouver 2008.png|thumb|280px|Gradski okruzi Vancouvera]] {{col-end}} == Historija == Arheološki nalazi su pokazali prisustvo domorodačkih naroda u oblasti Vancouvera od pre 8–10 hiljada godina.<ref>{{cite web |last=Thom |first=Brian |year=1996 |url=http://home.istar.ca/~bthom/LONGTERM-FIN.htm |title=Stó:lo Culture - Ideas of Prehistory and Changing Cultural Relationships to the Land and Environment |accessdate=23. 11. 2006. |archive-date=2007-07-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070718061334/http://home.istar.ca/~bthom/LONGTERM-FIN.htm |dead-url=yes }}</ref><ref name = Atlas>{{cite book |last=Carlson |first=Keith Thor (ed.) |title=A Stó:lō-Coast Salish Historical Atlas |location=Vancouver, BC |publisher=Douglas & McIntyre |year=2001 |pages=6–18 |isbn=1-5505-4812-3}}</ref> Grad se nalazi na tradicionalnim teritorijama plemena [[Skvamiš]], ''Xwméthkwyiem'' i ''Tseil-waututh'' iz [[obalska sališka grupa|obalske sališke grupe]].<ref> {{cite book | last=Barman | first=J. | year=2005 | title=Stanley Park's Secret | url=https://archive.org/details/stanleyparkssecr0000barm | page=[https://archive.org/details/stanleyparkssecr0000barm/page/21 21] | location= | publisher=Harbour Publishing | isbn=9781550173468}}</ref> Domoroci su imali naselja u raznim delovima današnjeg Vancouvera, kao što su Stenlijev park, Fols Krik, Kitsilano, Point Grej i blizu ušća rijeke Fraser.<ref name = Atlas/> [[Datoteka:Gastown.jpg|left|220px|thumb|Gastown, historijski centar Vancouvera]] === Istraživanje područja === [[Španija|Španjolski]] kapetan [[José María Narváez]] je bio prvi Evropljanin za koga se zna da je istražio [[Georgia (tjesnac)|Tjesnac Georgia]]- [[1791]]. godine, mada neki historičari vjeruju da bi [[Francis Drake]] mogao biti prvi Evropljanin koji je plovio ovuda.<ref>{{cite book | last=Bawlf | first=R. Samuel | year=2003 | title=The Secret Voyage of Sir Francis Drake: 1577-1580 | url=https://archive.org/details/secretvoyageofsi0000bawl | publisher=Walker & Company | isbn=978-0802714053}}</ref> Sledeće godine, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] kapetan [[George Vancouver]] pridružio se španjolskoj ekspediciji koja je bila bazirana u tjesnacu Nutka na otoku Vancouver i dalje je istražio Tjesnac Georgia i [[Puget (zaljev)|Zaljev Puget]] kod [[Seattle|Seattla]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. [[Simon Fraser]] je bio prvi Evropljanin koji se spustio niz reku koja je dobila njegovo ime [[1808]]. godine. Pored „[[Zlatna groznica|Zlatne groznice]]“ od [[1858]]. do [[1859]]. godine, nastanjenost oblasti Burrarda i Engleskog zaljeva je bila nepoznata sve do kasnih 1860-ih. === Zlatna groznica i osnivanje grada === [[Zlatna groznica]], zbog zlata pronađenog u [[kanjon]]u rijeke Fraser [[1858]]. dovela je sa sobom više od 25 000 ljudi, uglavnom iz Kalifornije, do rijeke Fraser. Većina njih je zaobišla mjesto na kojem će nastati Vancouver.<ref name="Vancouver's past">{{cite book| last = Hull| first = Raymond| title = Vancouver's Past| url = https://archive.org/details/vancouverspast0000hull| publisher = [[University of Washington Press]]| year = 1974| location = Seattle|coauthors=Soules, Christine; Soules, Gordon | isbn = 978-0295953649}}</ref><ref>{{cite book|url=http://www.amazon.ca/McGowans-War-Donald-Hauka/dp/1554200016|title=McGowan's War|publisher=New Star Books|ISBN=1554200016|author=Donald J. Hauka|date=27 November 2003|accessdate = 02. 12. 2009.}}</ref><ref>{{cite book | last=Matthews | first=J.S. "Skit" | title=Early Vancouver | year=1936 | publisher=City of Vancouver}}</ref> Vancouver je najmlađi od gradova Britanske Kolumbije.<ref name="Horizons">{{cite book | last = Cranny| first = Michael| coauthors = Jarvis, Moles, Seney| title = Horizons: Canada Moves West| url = https://archive.org/details/horizonscanadamo0000unse| publisher = Prentice Hall Ginn Canada| year = 1999| location = Scarborough, ON| isbn = 9780130123671}}</ref> Prvo evropsko naselje u Vancouveru bila Meklirijeva farma na rijeci Fraser u kraju kod mosta Ouk osnovana oko [[1862]]. godine. Pilana osnovana y Mudivilu (danas grad [[Sjeverni Vankuver]]) 1863, započela je dugu vezu grada sa drvnom inudstrijom. Ovu pilanu su ubrzo pratile pilane kapetana Edwarda Stampa na južnoj obali zaliva. Stamp, koji je pokrenuo seču drveća u oblasti Port Albernija, je prvo pokušao da otvori pilanu u [[Brokton Point]]u, ali su ga teške vodene struje i grebeni prisilili da preseli posao na mesto blizu početka ulice Gor. Ova pilana, poznata i kao Hejstingsova pilana, postala je jezgro oko kojeg je osnovan Vancouver. Centralna uloga pilane u gradu je opala dolaskom [[Kanadska pacifička železnica|Kanadske pacifičke železnice]] 1880. Međutim, pilana je ostala važan deo lokalne ekonomije sve do svog zatvaranja 1920.<ref name="GVB">{{cite book| last = Davis| first = Chuck| title = The Greater Vancouver Book: An Urban Encyclopaedia| publisher = Linkman Press| year = 1997| location = Surrey, British Columbia| pages = 39–47| url = http://www.discovervancouver.com/gvb/history-of-vancouver.asp| accessdate = | isbn = 978-1896846002| archivedate = 2003-02-18| archiveurl = https://archive.today/20030218062138/http://www.discovervancouver.com/GVB/history-of-vancouver.asp| deadurl = yes| access-date = 2010-01-23| archive-date = 2003-02-18| archive-url = https://archive.today/20030218062138/http://www.discovervancouver.com/GVB/history-of-vancouver.asp| url-status = dead}}</ref> [[Datoteka:First Vancouver Council Meeting after fire.jpg|thumb|left|220px|Prva zasjedanje gradske skupštine nakon velikog požara 1886.]] Naselje koje će se kasnije nazvati Gastown brzo je izraslo oko improvizovane prvobitne krčme koju je osnovao "Gassy" [[Jack Deighton]] 1867. godine na granici poseda Hejstingsove pilane.<ref name="Horizons"/><ref>{{cite web|url=http://www.gastown.org/history/index.html|title=Welcome to Gastown|date=28. 03. 2008.|publisher=Gastown Business Improvement Society|accessdate=05. 12. 2009.|archive-date=2009-11-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20091125034053/http://www.gastown.org/history/index.html|dead-url=yes}}</ref> === Kanadska pacifička železnica i razvoj grada === Godine 1870. kolonijalne vlasti su analizirale naselje i dale mu status gradića, kome su promenili ime u Granvil, po tadašnjem britanskom državnom sekretaru za kolonije, lordu Granvilu. Ovo mesto, sa svojom prirodnom lukom, je na kraju izabrano kao završni terminal Kanadske pacifičke železnice, na razočarenje [[Port Mudi]]ja, [[Nju Vestminster]]a i [[Viktorija (grad)|Viktorije]], koji su tražili da oni budu krajnja stanica. Pruga je bila podsticaj za [[Britanska Kolumbija|Britansku Kolumbiju]] da se pridruži Kanadskoj konfederaciji 1871. godine, ali su [[Pacifički skandal]] i rasprave zbog korišćenja [[kinezi|kineske]] radne snage odložili izgradnju sve do 1880-ih.<ref>{{cite book | last=Morton | first=James | title=In the Sea of Sterile Mountains: The Chinese in British Columbia | publisher=J.J. Douglas | year=1973 | location=Vancouver | isbn=0888940521}}</ref> [[Datoteka:1898 Van Pan Map.jpg|thumb|220px|right|Ilustracija Vancouver iz 1898.]] Grad Vancouver je zvanično osnovan [[6. 4.|6. aprila]] [[1886]], iste godine kada je prva transkontinentalna pruga stigla do grada. Predsednik kanadske pacifičke železnice [[Vilijam van Horn]] je došao u Port Mudi da uspostavi terminal KPŽ na nagovor [[Henri Džon Kambi|Henrija Džona Kambija]], i dao je gradu sadašnje ime po Džordžu Vankuveru.<ref name="Horizons"/> === Veliki požar i brzi rast === 13. juna 1886. je [[Veliki požar u Vancouveru|Veliki požar]] uništio celi grad, a iste godine je osnovana [[Vankuverska vatrogasna i spasilačka služba|Vankuverska vatrogasna služba]] i grad je brzo obnovljen.<ref name="GVB"/> Broj stanovnika Vancouvera je rastao od oko 1000 stanovnika 1881. do 20.000 na kraju veka i 100.000 1911. godine.<ref>{{cite book| last = Davis| first = Chuck | coauthors = Richard von Kleist | title = Greater Vancouver Book: An Urban Encyclopaedia | url = https://archive.org/details/greatervancouver0000unse| publisher = Linkman Press| year = 1997 | location = Surrey, BC| page = [https://archive.org/details/greatervancouver0000unse/page/780 780] | isbn = 978-1896846002}}</ref> [[Datoteka:Canadian steam.jpg|left|thumb|220px|Prva lokomotiva koja je došla u Vancouver]] Vankuverski trgovci su snabdjevali kopače zlata tokom [[Klondajska zlatna groznica|Klondajske zlatne groznice]] 1898. godine.<ref name="Vancouver's past"/> Jedan od ovih trgovaca, [[Charles Woodward]], je osnovao prvu trgovinu u današnjim ulcama Georgia i Main Street 1892. godine, koja će sa Spenserovom i [[Hudson's Bay Company|Hudson Bay]] trgovinom, decenijama činiti jezgro gradske trgovačke zone.<ref>{{cite web| title = Our History: Acquisitions, Retail, Woodward's Stores Limited| publisher = Hudson's Bay Company| url = http://www.hbc.com/hbcheritage/history/acquisitions/retail/woodwards.asp| accessdate = 23. 01. 2007.| archive-date = 2007-02-27| archive-url = https://web.archive.org/web/20070227013354/http://www.hbc.com/hbcheritage/history/acquisitions/retail/woodwards.asp}}</ref> Privredom starog Vancouvera su dominirale velike kompanije kao što je Kanadska pacifička željeznica, koja je osiguravala kapital za brzi razvoj novog grada. Iako se industrija razvijala, prirodni resursi su postali osnov privrede Vancouvera. Ovaj sektor se u početku oslanjao na drvnu industriju, a kasnije na izvoz kroz luku, dok je komercijalni saobraćaj činio najveći privredni sektor do 1930-ih.<ref>{{cite journal| last = McCandless | first = R. C.| title = Vancouver's 'Red Menace' of 1935: The Waterfront Situation| url = https://archive.org/details/sim_bc-studies_summer-1974_22/page/68 | journal = BC Studies | issue = 22| page = 68| year = 1974 }}</ref> === Radnički i drugi pokreti === Dominaciju velikih kompanija u privredi grada pratio je često ratoboran [[radnički pokret]]. Prvi veliki [[štrajk]] desio se 1903. godine kada su radnici železnice štrajkovali zbog toga što Kanadska pacifička železnica nije htela da prizna [[sindikat]]. Vođu štrajkača Frenka Rodžersa ubilo je obezbeđenje KPŽ-a dok je stražario na dokovima, čime je postao prva žrtva pokreta u Britanskoj Kolumbiji.<ref>{{cite book| last = Phillips| first = Paul A.| title = No Power Greater: A Century of Labour in British Columbia| url = https://archive.org/details/nopowergreater0000unse| publisher = BC Federation of Labour/Boag Foundation| year = 1967| location = Vancouver| pages = [https://archive.org/details/nopowergreater0000unse/page/39 39]–41 }}</ref> Porast nezadovoljstva među industrijskim radnicima širom pokrajine doveo je do prvog generalnog štrajka u Kanadi 1918. godine u [[Kamberlend (Britanska Kolumbija)|kamberlendskim]] rudnicima uglja na otoku Vancouver.<ref>{{cite book| last = Phillips| first = Paul A.| title = No Power Greater: A Century of Labour in British Columbia| url = https://archive.org/details/nopowergreater0000unse| publisher = BC Federation of Labour/Boag Foundation| year = 1967| location = Vancouver| pages = [https://archive.org/details/nopowergreater0000unse/page/71 71]–74 }}</ref> Nakon zatišja tokom dvadesetih godina 20. veka, talas štrajkova je kulminirao 1935. godine kada su nezaposleni došli u grad da protestuju protiv uslova u kampovima pomoći kojima je upravljala vojska u udaljenim oblastima širom pokrajine.<ref>{{cite journal| last = Manley| first = John | title = Canadian Communists, Revolutionary Unionism, and the 'Third Period': The Workers' Unity League,| journal = Journal of the Canadian Historical Association, New Series| volume = 5| pages = 167–194| year = 1994| url = http://www.erudit.org/revue/jcha/1994/v5/n1/031078ar.pdf | accessdate =|format=PDF}}</ref><ref name="Brown 1987">{{cite book| last = Brown| first = Lorne| title = When Freedom was Lost: The Unemployed, the Agitator, and the State| url = https://archive.org/details/whenfreedomwaslo0000brow| publisher = Black Rose Books| year = 1987| location = Montreal| isbn = 978-0920057773}}</ref> Nakon dva napeta meseca sa svakodnevnim protestima, štrajkači iz kampova su odlučili da svoje žalbe predstave saveznoj vladi u [[Ottawa|Otavi]],<ref name="Brown 1987"/> ali su njihovi protesti ugušeni na silu. Radnici su uhapšeni kod [[Mišen (Britanska Kolumbija)|Mišena]] i zadržani su u radnim kampovima do kraja [[Velika kriza|Velike depresije]].<ref>{{cite book | last=Schroeder | first=Andreas | title=Carved From Wood: A History of Mission 1861-1992 | url=https://archive.org/details/carvedfromwoodmi0000schr | year=1991 | publisher=Mission Foundation | isbn=9781550561319}}</ref> [[Datoteka:Cordova St looking east from cambie 1890s.jpg|thumb|220px|Izgled Vancouvera u posljednjoj deceniji [[20. vijek]]a]] Drugi društveni pokreti, kao što su [[feminizam prvog vala|feminizam prvog talasa]], reforme morala i [[pokret umerenosti]] takođe su imali važnu ulogu u razvoju Vancouvera. [[Mary Ellen Smith]], vankuverska [[sufražetkinje|sufražetkinja]] i [[prohibicija|pristalica zabrane točenja alkohola]], 1918. godine postala je prva žena poslanik u [[Zakonodavna skupština kanadskih pokrajina i teritorija|pokrajinskoj skupštini]] Kanade.<ref>{{cite book| last = Robin| first = Martin| title = The Rush for Spoils: The Company Province,| url = https://archive.org/details/rushforspoilscom0000robi| publisher = McClelland and Stewart| year = 1972| location = Toronto| page = [https://archive.org/details/rushforspoilscom0000robi/page/172 172]| isbn = 0771076754}}</ref> Zabrana točenja alkohola počela je tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svetskog rata]] i trajala je do 1921. godine kada je pokrajinska vlada uvela kontrolu nad prodajom alkohola, koja je i dalje na snazi.<ref>{{cite book | last = Robin| first = Martin| title = The Rush for Spoils: The Company Province,| url = https://archive.org/details/rushforspoilscom0000robi| publisher = McClelland and Stewart| year = 1972| location = Toronto| pages = [https://archive.org/details/rushforspoilscom0000robi/page/187 187]–188| isbn = 0771076754}}</ref> Prvi kanadski zakon o zabrani droga donesen je nakon istraživanja saveznog ministra rada i budućeg premijera Kanade [[William Lyon Mackenzie King|Williama Lyona Mackenziea Kinga]]. King je poslat da istraži navode o šteti nakon nemira kada je [[Društvo za isključivanje Azijata]] povelo rulju kroz [[Kineska četvrt (Vancouver)|kinesku]] i [[Japanska četvrt (Vancouver)|japansku četvrt]]. Dvojica potraživača bili su proizvođači opijuma, i nakon dalje istrage, King je otkrio da su bele žene posećivale mesta na kojima se prodavao i pušio [[opijum]] u istoj meri kao i Kinezi. Savezni zakon koji je zabranio proizvodnju, prodaju i uvoz opijuma za nemedicinske svrhe ubrzo je usvojen na osnovu ovih zaključaka.<ref>{{cite paper| author =Catherine Carstairs|title = 'Hop Heads' and 'Hypes':Drug Use, Regulation and Resistance in Canada, | publisher = University of Toronto | year = 2000| url =http://www.collectionscanada.ca/obj/s4/f2/dsk2/ftp03/NQ53757.pdf| format = PDF| accessdate =}}</ref> Spajanje Vancouvera sa [[Point Grey]]om i [[Južni Vancouver|Južnim Vancouverom]] dalo je gradu konačne granice, ubrzo nakon što je postao treća najveća [[metropola]] u državi. Do 1. januara 1929. godine stanovništvo uvećanog Vancouvera iznosilo je 228 193 stanovnika, a sam grad se prostirao preko cijelog [[poluotok]]a između tjesnaca Burrard i rijeke Fraser.<ref>{{cite book| last = Francis| first = Daniel| title = L.D.:Mayor Louis Taylor and the Rise of Vancouver| url = https://archive.org/details/ldmayorlouistayl0000fran| publisher = [[Arsenal Pulp Press]]| year = 2004| location = Vancouver| page = [https://archive.org/details/ldmayorlouistayl0000fran/page/135 135]| isbn = 1-55152-156-3}}</ref> === Drugi svjetski rat === Izbijanje [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]] pomoglo je ovoj regiji da se brže oporavi. [[Brodogradilište]] je proizvodilo [[korveta|korvete]] i [[minolovac|minolovce]] za [[Kanadska kraljevska mornarica|Kanadsku kraljevsku mornaricu]], a [[Boing]]ova fabrika u obližnjem [[Richmond]]u je proizvodila delove za bombardere [[B-29]]. Godine 1942, nekoliko meseci posle [[napad na Pearl Harbor|napada na Perl Harbor]], kanadska vlada je počela da smatra Kanađane japanskog porekla pretnjom nacionalnoj bezbednosti. Imovina Kanađana japanskog porekla im je oduzeta, a oni su internirani u logore u unutrašnjosti države. Vlada Kanade se 1988. godine zvanično izvinila i ponudila nadoknadu.<ref>[http://www.lib.washington.edu/subject/Canada/internment/intro.html Japanese Canadian Internment] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070613054742/http://www.lib.washington.edu/subject/Canada/internment/intro.html |date=2007-06-13 }} – University of Washington Libraries</ref> === Izgradnja znamenitosti === U decembru 1953. televizija [[CBUT]] je prva počela da emituje televizijski program u zapadnoj Kanadi. Kako bi se poboljšao saobraćaj u gradu podignuto je nekoliko mostova. Pre rata su podignuti [[Drugi tesnački most]] (1925) i [[most Lons gate]] (1938) na severnoj obali tesnaca Burard. Godine 1957. podignut je [[most Oak strit]] preko rijeke Fraser do Richmonda, a 1960. takozvani [[Ironworkers Memorial Second Narrows Crossing]] preko tjesnaca Burrard. Pored [[Универзитет у Британској Колумбији|Univerziteta Britanske Kolumbije]] osnovanog 1908. godine, u predgrađu [[Burnabi]] osnovana su dva nova [[univerzitet]]a, koji sada imaju urede i u Vankouveru; prvi je bio [[Tehnološki institut Britanske Kolumbije]] osnovan 1960. a sledio ga je [[Univerzitet Sajmon Frejzer]] 1965. godine. Stanovnici kineskog naselja iz okruga Stratkona su krajem 1960ih su se pobunili zbog predloženog rušenja svog naselja, kroz koji je bio planiran prolazak autoputa. Protesti su urodili revizijom plana saobraćaja i 1980. godine je donesena odluka o zabrani gradnje autoputa u gradu. Zbog stalnog rasta saobraćaja ka i od aerodroma Vankuver na [[Si Ajlend]]u, preko rijeke Fraser je podignut još jedan post - [[Most Artura Lejnga]], koji je otvoren 1976. godine. === Nagli razvoj grada === [[Datoteka:Expo 86 2.jpg|left|220px|thumb|Svetska izložba 1986. godine]] Kada je Vankuveru dodeljeno domaćinstvo [[Svjetska izložba|Svetske izložbe]] 1986. godine, počeo je nagli razvoj grada, koji uz nekoliko prekida traje i danas. Godine 1983. u Vankuveru je otvoren [[Bi-Si Plejs]], prvi pokriveni stadion u Kanadi. U januaru 1986. je puštena u rad [[nadzemna želenica]] [[Skajtrejn]] koja povezuje Vankuver sa svojim predgrađima. Druge značajne građevine koje su nastale zbog svetske izložbe 1986. i od tada dominiraju gradskim pejzažom su muzej [[Science World at TELUS World of Science]], [[Canada Place]] i koncertna dvorana [[Plaza of Nations]]. Svetska izložba je trajala od maja do oktobra 1986, a posetilo ju je više od 20 miliona posetilaca. Izložbeni prostor na severnoj obali Fols Krika je prethodno bila ogromna industrijska zona, a posle izložbe prodata je hongkoškom biznismenu [[Li Kašing]]u. On je preobrazio Fols Krik u gusto naseljenu i atraktivnu stambenu zonu na obodu centra grada. Još 1970-ih poluostrvo [[Granvil Ajlend]] je iz industrijske zone pretvoreno u trgovačku i kulturnu zonu. === Olimpijske igre === Kanadski olimpijski komitet je 1998. godine podneo kandidaturu za organizovanje [[Zimska Olimpijada 2010|Zimskih olimpijskih igara 2010]]. U konkurenciji [[Québec (grad)|Kvebeka]] i [[Calgary|Kalgarija]], Vankuver je osvojio najviše glasova, kako bi bio kanadski kandidat za domaćina Igara. Na pravnom neobavezujućem referendumu 22. februara 2002. 63,9% izašlih glasača je dalo svoj glas za podnošenje kandidature.<ref>{{Cite web |title=Offizielles Ergebnis des Olympia-Referendums |url=http://city.vancouver.bc.ca/ctyclerk/newsreleases2003/NRolympicvoteresultsofficial.htm |access-date=2010-01-31 |archivedate=2005-12-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20051201085927/http://city.vancouver.bc.ca/ctyclerk/newsreleases2003/NRolympicvoteresultsofficial.htm |deadurl=yes }}</ref> Vankuver je dobio organizaciju Igara na sednici [[Međunarodni olimpijski komitet|MOK]] 2. jula 2003. godine u [[Prag]]u, pobedivši [[Salcburg]] i [[Pjongčang]]. == Stanovništvo == Vankuver se naziva ''gradom kvartova'', pošto je svaki kvart drugačiji po svom karakteru i etničkom sastavu.<ref>{{cite paper| author = Thomas R. Berger| title = A City of Neighbourhoods: Report of the 2004 Vancouver Electoral Reform Commission| publisher = City of Vancouver| date = 08. 06. 2004.| url = http://www.city.vancouver.bc.ca/erc/pdf/verc_report.pdf| format = PDF| accessdate = | archiveurl = http://web.archive.org/web/20040629065115/http://www.city.vancouver.bc.ca/erc/pdf/verc_report.pdf| archivedate = 2004-06-29}} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081001193947/http://www.city.vancouver.bc.ca/erc/pdf/verc_report.pdf |date=2008-10-01 }} {{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.city.vancouver.bc.ca/erc/pdf/verc_report.pdf |access-date=2010-01-23 |archive-date=2008-10-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081001193947/http://www.city.vancouver.bc.ca/erc/pdf/verc_report.pdf |dead-url=yes }}</ref> Stanovnici [[englezi|engleskog]], [[škoti|škotskog]] i [[irci|irskog]] porekla su tokom istorije činili najveće etničke grupe u gradu,<ref>{{cite web|url=http://www40.statcan.gc.ca/l01/cst01/demo27y-eng.htm|title=Population by selected ethnic origins, by census metropolitan areas (2006 Census)]|publisher=Statistics Canada|date=2006|accessdate = 01. 12. 2009.}}</ref> a elementi britanskog društva i kulture su vidljivi u nekim delovima grada, posebno u Južnom Granvilu i Kreisdejlu. [[Nemci]] su sledeća najveća evropska etnička grupa koja se naselila u gradu i bili su predvodnici u društvenim i privrednim aktivnostima grada sve do pojave anti-nemačkog raspoložanja izbijanjem [[Prvi svjetski rat|Prvog svetskog rata]] 1914.<ref name="STEV" /> [[Kinezi]] u najbrojnija azijatska etnička grupa i Vankuveru imaju razne zajednice koje ss služa brojjnim dijalektima [[kineski jezik|kineskog jezika]], među kojima su [[kantonski kineski jezik|kantonski]] i [[mandarinski jezik|mandarinski]].<ref name="GVB"/><ref>{{cite web|title=Visible minorities (2006 census)|url=http://www40.statcan.gc.ca/l01/cst01/demo53g-eng.htm|publisher=Statistics Canada|accessdate=01. 12. 2009.|archive-date=2011-08-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20110810205754/http://www40.statcan.gc.ca/l01/cst01/demo53g-eng.htm|dead-url=yes}}</ref> Kvartovi sa različitim etničkim trgovinskim zonama su [[Pandžab market (Vankuver)|Pandžab market]], [[Mala Italija (Vankuver)|Mala Italija]], [[Grčka četvrt (Vankuver)|Grčka četvrt]] i bivša [[Japanska četvrt (Vankuver)|Japanska četvrt]]. [[Datoteka:Chinese New Year 07 2.jpg|thumb|left|Parada povodom porslave Kineske nove godine 2007.]] Priliv imigranata iz [[Hong Kong]]a tokom 1980ih koji su se iselili zbog konačnog prelaska grada u posed [[Narodna Republika Kina|Narodne Republike Kine]], uz povećan broj imigranata iz kontinetalne Kine i sa [[Tajvan]]a, je stvorio jednu od najvećih koncentracija Kineza u Severnoj Americi.<ref>{{cite web |last=Vancouver |first=The |url=http://www.canada.com/vancouversun/story.html?id=011b7438-172c-4126-ba42-2c85828bd6ce&k=44011 |title=Chinese Vancouver: A decade of change |publisher=Canada.com |date=30. 06. 2007. |accessdate=26. 04. 2009. |archive-date=2007-10-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071030045354/http://www.canada.com/vancouversun/story.html?id=011b7438-172c-4126-ba42-2c85828bd6ce&k=44011 |dead-url=yes }}</ref> Ovo doseljavanje azijatskih imigranata je nastavilo tradiciju doseljavanja stanovništva iz celog sveta, čime je Vankuver postao drugo najpopularnije odredište za imigrante u Kanadi (posle [[Toronto|Toronta]]).<ref>{{cite web| title = Canada's ethnocultural portrait: Canada| publisher = Statistics Canada| year = 2001| url = http://www12.statcan.ca/english/census01/products/analytic/companion/etoimm/canada.cfm| accessdate = 28. 01. 2007.| archive-date = 2007-02-02| archive-url = https://web.archive.org/web/20070202013310/http://www12.statcan.ca/english/census01/products/analytic/companion/etoimm/canada.cfm| dead-url = yes}}</ref> Druge značajne azijatske etničke grupe u Vankuveru su [[Indijci]], [[Vijetnamci]], [[Filipinci]], [[Indonežani]], [[Korejci]], [[Kambodžani]] i [[Japanci]]. Uprkos porastu imigracije iz [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]] u Vankuver tokom 1980ih i 1990ih, njen ukuoan udeo je relativno nizak, što se može reći i za imigrante iz [[Afrika|Afrike]] (3,6% i 3,3% ukupnog doseljeničkog stanovništva, respektivno)<ref>Hiebert, D., (June 2009). [https://web.archive.org/web/20110611225327/http://www.irpp.org/choices/archive/vol15no7.pdf "The Economic Integration of Immigrants in Metropolitan Vancouver."] ''IRPPChoices'' '''15'''(7), p. 6. Retrieved on: 2009-07-13.</ref> Pre doseljavanja imigranata iz Hong Konga tokom 1990ih, najveće nebritanske etničke grupe su bili Irci i Nemci, zatim [[Norvežani]], [[Šveđani]], [[Italijani]], [[Ukrajinci]] i Kinezi, od kojih su većina potomci doseljenika iz [[Tajšan]]a u provinciji [[Guangdong|Guangdung]]. Od polovine 1950ih do 1980ih, mnogi [[Portugalci]] su došli u Vankuver, pa sada Vankuver ima treću najveću populaciju Portugalaca u Kanadi posle Toronta i [[Montreal]]a. Stanovnici poreklom iz [[istočna Evropa|istočne Evrope]] ([[Jugoslaveni|Jugosloveni]], [[Rusi]], [[Česi]], [[Poljaci]] i [[Mađari]]) su počeli da se doseljavaju posle [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]].<ref name="STEV" />. [[Grci|Grčka]] imigracija se uvećala krajem 1960ih i početkom 1970h tokom vremena [[Diktatura pukovnika|diktature vojne hunte]] u Grčkoj, a većina se naselila u oblasti Kitsilano. U gradu i široj okolini postoji značajan broj domorodačkog stanovništva, pa Vankuver ima najveću domorodačku zajednicu u pokrajini.<ref>{{cite web|title=Community Highlights for VancouverStatistics Canada (2001 census)|url=http://www12.statcan.ca/english/Profil01/CP01/Details/Page.cfm?Lang=E&Geo1=CSD&Code1=5915022&Geo2=PR&Code2=59&Data=Count&SearchText=Vancouver&SearchType=Begins&SearchPR=01&B1=All&Custom=|date= (2001 census data)|publisher=Statistics Canada|accessdate = 18. 10. 2006.}}</ref> <div style="clear:both;"></div> {| class="wikitable" style="font-size:90%;width:95%;text-align:center;line-height:120%" |- ! colspan=17 | Rast broja stanovnika (bivše opštine Point Grej i Južni Vankuver nisu obuhvaćene popisima pre 1931.)<ref>{{cite web|url=http://www.vpl.ca/branches/LibrarySquare/soc/pdfs/QF_Population_BC_Vancouver.pdf|title=City of Vancouver Population|publisher=Vancouver Public Library|format=PDF|accessdate=06. 02. 2007.|archivedate=2007-06-14|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070614201558/http://www.vpl.ca/branches/LibrarySquare/soc/pdfs/QF_Population_BC_Vancouver.pdf|deadurl=yes}}; {{cite web| title = British Columbia Regional District and Municipal Census Populations| publisher = BC Stats| url = http://www.bcstats.gov.bc.ca/data/dd/handout/hist_cen.pdf| format = PDF| accessdate = 21. 04. 2007.| archivedate = 2007-06-14| archiveurl = https://web.archive.org/web/20070614201554/http://www.bcstats.gov.bc.ca/data/dd/handout/hist_cen.pdf| deadurl = yes}}; {{cite web| title = British Columbia Municipal and Regional District 1996 Census Results| publisher = BC Stats| url = http://www.bcstats.gov.bc.ca/data/cen96/mun_rd.asp| accessdate = 21. 04. 2007.| archivedate = 2012-05-30| archiveurl = https://archive.today/20120530064828/http://www.bcstats.gov.bc.ca/data/cen96/mun_rd.asp| deadurl = yes}};{{cite web| title = British Columbia Municipal and Regional District 2001 Census Results| publisher = BC Stats| url = http://www.bcstats.gov.bc.ca/data/cen01/mun_rd.asp| accessdate = 21. 04. 2007.| archivedate = 2012-05-30| archiveurl = https://archive.today/20120530064828/http://www.bcstats.gov.bc.ca/data/cen01/mun_rd.asp| deadurl = yes}};{{cite book| last = Davis| first = Chuck| title = The Greater Vancouver Book: An Urban Encyclopedia| url = https://archive.org/details/greatervancouver0000unse| publisher = Linkman Press| year = 1997| location = Surrey, BC| page = [https://archive.org/details/greatervancouver0000unse/page/780 780]| isbn = 978-1896846002}}</ref> |- ! Godina | 1891. | 1901. | 1911. | 1921. | 1931. | 1941. | 1951. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2006. |- ! Vankuver | 13.709 | 26.133 | 100.401 | 117.217 | 246.593 | 275.353 | 344.833 | 384.522 | 426.256 | 414.281 | 471.644 | 545.671 | 578.041 |- ! Šira okolina | 21.887 | 42.926 | 164.020 | 232.597 | 347.709 | 393.898 | 562.462 | 790.741 | 1.028.334 | 1.169.831 | 1.602.590 | 1.986.965 | 2.116.581 |} == Privreda == [[Datoteka:English Bay freighter.jpg|thumb|220px|Teretni brod u Engleskom zalivu]] Zahvaljujući svom položaju na [[Pacifički obruč|Pacifičkom obruču]] i činjenici da je zapadni kraj kanadskog [[Transkanadski autoput|Transkanadskog autoputa]] i pruge, Vankuver je jedan od najvećih industrijskih centara u državi.<ref name="aboutvancouver">{{cite web | title = About Vancouver| publisher = City of Vancouver| url = http://vancouver.ca/aboutvan.htm|date = 17. 11. 2009.|accessdate = 01. 12. 2009.}}</ref> Luka Vankuvera, najveća i najprometnija u Kanadi, trguje na godišnjem nivou sa robom u vrednosti više od 75 milijardi [[kanadski dolar|kanadskih dolara]] u razmeni sa 130 država. Delatnosti luke generišu više od 10,5 milijardi dolara [[bruto domaći proizvod|bruto domaćeg proizvoda]] i 22 milijarde dolara [[Autput (ekonomija)|autputa]].<ref>{{cite web|url=http://www.portmetrovancouver.com/about/factsandstats.aspx|title=Facts and Stats|publisher=Vancouver Port Authority|date=2009|accessdate=01. 12. 2009.|archive-date=2010-02-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20100210012845/http://www.portmetrovancouver.com/about/factsandstats.aspx|dead-url=yes}}</ref> Drugi stub privrede je šumarska i rudarska industrija. Vankuver je sedište kompanija za seču drveća i vađenje ruda kao što su „Kanfor“ i „Vest Frejzer timber“ (drugi i treći po veličini proizvođač drveta u svetu), kao i mnogobrojnih rudarskih kompanija, uključujući „Tek Kominko“ i „Goldkorp“. Vankuverska berza (sada deo berze u Torontu), je među najvažnijim tržištima za ulaganje kapitala na svetu za mala i srednja rudarska preduzeća. Pored toga ima brojne ogranke nacionalnih i međunarodnih banaka, kao i uslužnih preduzeća. Tokom poslednjih par godina, grad je postao izuzetno važan centar razvoja [[softver]]a, [[biotehnologija|biotehnologije]] i [[industrija filma|filmske industrije]].<ref name = Economy>[http://wn.com/s/vancouvercity/index4.html Vancouver: Economy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100131015805/http://wn.com/s/vancouvercity/index4.html |date=2010-01-31 }} Vancouver City Guide. World News Network. Retrieved on: 2009-07-11</ref> Položaj grada ga je učinio značajnom turističkom destinacijom. Turisti posećuju gradske vrtove, [[Stanlijev park]], [[Park kraljice Elizabete]], [[Vandusenova botanička bašta|Vandusenovu botaničku baštu]], planine, okean i šume u okolini grada. Svake godine preko milion ljudi dođe u Vankuver na svojim krstarenjima, koja često produžuju dalje do Aljaske.<ref name = Economy/> Vankuver je jedan od najskupljih gradova za život, sa cenama stanovanja koje su najviše u Kanadi. Od 1990-ih naovamo finansirana je izgradnja visokih [[kondominium]]a u centru grada, delom od priliva kapitala od imigranata iz Hong Konga koji su otišli iz njega zbog predaje grada Kini. Takav razvoj je skoncentrisan u okruzima [[Jejltaun]] i [[Koal Harbor]] i duž mnogih stanica [[nadzemna železnica|nadzemne železnice]] istočno od centra grada.<ref name = Economy/> Izbor grada za domaćina Zimskih olimpijskih igara 2010. je takođe imao veliki uticaj na ekonomski razvoj. Još jedan značajan međunarodni događaj se održao u gradu - [[Svetska izložba 1986.]], koja je imala više od 20 miliona posetilaca i kanadskoj privredi donela 3,7 milijardi dolara. Neke od gradskih znamenitosti kao što su sistem nadzemne železnice i [[Kanada Plejs]], su igrađeni kao deo te izložbe<ref>{{cite web| title = Expo 86 | work = The Canadian Encyclopedia| author= O'Leary, Kim Patrick | publisher = Historica| url = http://www.canadianencyclopedia.ca/index.cfm?PgNm=TCE&ArticleId=A0002692| accessdate = 17. 01. 2007.}}</ref> == Arhitektura == Sa gustinom od 5.335 stanovnika po km² 2006. godine Vankuver je visoku gustinu stanovništva, poput drugih severnoameričkih gadova. Urbanističko planiranje Vankuvera odlikuju visoke stambene i zgrade mešovite namene u gradskom centru, kao alternativa suburbanim predgrađima.<ref>{{cite web| title = Vancouverism| publisher = Canadian Architect| url = http://www.canadianarchitect.com/issues/ISArticle.asp?aid=1000205807&issue=08012006| author = Julie Bogdanowicz| date = August 2006| accessdate = 01. 12. 2009.| archive-date = 2011-01-06| archive-url = https://web.archive.org/web/20110106021123/http://www.canadianarchitect.com/issues/story.aspx?aid=1000205807&issue=08012006| dead-url = yes}}</ref> Ovaj pristup potiče od kraja 1950ih, kada su gradski planeri počeli da ohrabruju gradnju visokih stambenih zgrada u vankuverskom [[Vest End (Vankuver)|Vest Endu]]<ref>{{cite news |title=Some things worked: The best - or worst - planning decisions made in the Lower Mainland |author= |first=Frances |last=Bula |url=http://www.canada.com/vancouversun/news/story.html?id=ad56af4e |newspaper=[[Vancouver Sun]] |publisher=Canada.com |date=06. 09. 2007. |accessdate=04. 12. 2009. |archive-date=2011-07-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110728195523/http://www.canada.com/vancouversun/news/story.html?id=ad56af4e |dead-url=yes }}</ref>, koje su morale da ispune stroge uslove u pogledu odstojanja i otvorenih površina kako bi se zaštitio vidik i očuvale gradske površine. Uspeh ovih gusto naseljenih ali i za život pogodnih naselja je početkom 1980ih dovelo do novog razvoja gradskih industrijskih zona kao što su [[Nort Fals Krik]] i [[Koal Harbur]]. Rezultat toga je gusto gradsko jezgro. {{-}} {{Panoramica|Vancouver dusk pano.jpg|2000px|Panorama Vankuvera.}} [[Datoteka:Marine Building from granville.jpg|thumb|left| [[Marine Building]] sa [[Hastings Street (Vancouver)|Hastings Streeta]]|alt=Ground-level view of a street surrounded by numerous high-rise buildings. Along the sides of the road are small trees. ]] Značajna zgrade u gradu su '''[[Christ Church Cathedral (Vancouver)|Christ Church Cathedral]]''', [[Hotel Vankuver]] i Vankuverska galerija umetnosti. Postoji nekoliko zgrada [[moderna arhitektura|moderne arhitekture]], među kojima su [[Harbor centar]], Vankuverska palata pravde i obližnji trg po imenu [[Robsonov trg]] (po projektu [[Artur Erikson|Artura Eriksona]]) i [[Vankuverska javna biblioteka]] (po projektu [[Moše Safdi]]ja) koja podseća na rimski [[Koloseum]]. == Politika i lokalna samouprava == [[Datoteka:Van City Hall 2010 Flag.jpg|thumb|200px|right|[[Gradska kuća Vankuvera]] sa oznakama Zimskih olimpijskih igara 2010.]] Za razliku od ostalih opština Britanske Kolumbije, Vankuver je status opštine dobio [[Vankuverska povelja|Vankuverskom poveljom]].<ref>{{cite web|url=http://www.bclaws.ca/Recon/document/freeside/--%20V%20--/Vancouver%20Charter%20%20SBC%201953%20%20c.%2055/00_Act/vanch_00.htm|title=Vancouver Charter|publisher=Queen's Printer (British Columbia)|date = 18. 11. 2009.|accessdate = 29. 11. 2009.}}</ref> Ovaj zakon, usvojen 1953, je zamenio Akt o uvođenju samouprave Vankuvera iz 1921. i pruža gradu veća i brojnija ovlašćenja od drugih opština koje seluju pod Zakonom o opštinama Britanske Kolumbije. Gradskom vladom je od [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]] dominirala [[Non-Partisan Association]] (Nestranačko udruženje), stranka [[desni centar|desnog centra]], mada uz značajne periode vladavina stranaka [[lijevi centar|levog centra]] okupljenih u .<ref name="GVB" /> NPA se podelila oko pitanja droga 2002. godine, što je značajno doprinelo ubedljivoj pobedi [[Koalicija naprednih glasača|Koalicije naprednih glasača]] na politici minimalizacije štete. Posledica toga je da je u gradu osnovano prvo mesto za bezbedno ubrizgavanje injekcija za potrebe značajnog broja gradskih intravenskih [[heroin]]skih zavisnika. Vankuverom upravlja desetočlano [[Vankuversko gradsko veće]], devetočlani školski odbor i sedmočlani odbor za parkove, koji su svi izabrani na trogodišnji mandat kroz većinski sistem. Tokom istorije, bogatiji zapadni kraj Vankuvera je glasao za [[konzervatizam|konzervativce]] ili [[liberalizam|liberale]], dok je istočni deo grada glasao za [[levica|levičarske]] partije.<ref>{{cite paper|author = Andrea Barbara Smith| title = The Origins of the NPA: A Study in Vancouver Politics| version = MA thesis| publisher = University of British Columbia| year = 1981}}</ref> Iako je grad polarizovan, često je postizan politički konsezus oko brojnih pitanja. Zaštita gradskih parkova, fokus na razvoj gradskog metroa umesto na sistem autoputeva, pristup minimalizaciji štete kod nelegalne upotrebe droga i opšti interes za razvoj opštine su primeri politika koje imaju široku podršku partija u Vankuveru. === Zastupljenost u federalnom i provincijskom parlamentu === Vancouver u [[Zakonodavna skupština Britanske Kolumbije|Zakonodavnoj skupštini Britanske Kolumbije]] predstavlja 11 poslanika (''Member of the Legislative Assembly'', MLAs), među kojima je i [[Gordon Campbell (kanadski političar)|Gordon Campbell]], trenutni [[premijer]] provincije. Šest mjesta drži [[Liberalna stranka Britanske Kolumbije]] a pet [[Nova demokratska stranka Britanske Kolumbije]].<ref>{{cite web |url=http://www.leg.bc.ca/mla/MLALookup/LocIndex.asp?Community=V |title=MLA Finder |accessdate=22. 01. 2010. |publisher=Legislative Assembly of British Columbia |date=21. 07. 2009. |archive-date=2012-01-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120112101537/http://www.leg.bc.ca/mla/MLALookup/LocIndex.asp?Community=V |dead-url=yes }}</ref> Vancouver u [[Kanadskio dom Komuna|Kanadskom domu Komuna]] predstavlja pet [[član parlamenta|članova parlamenta]]. Na [[Kanadski federalni izbori 2004|federalnim izborima 2004. godine]], [[Liberalna stranka Kanade]] je osvojila četiri mjesta, a [[Nova demokratska stranka Kanade]] (NDP) jedno. Na [[Kanadski federalnim izbori 2006|federalnim izborima 2006. godine]] svi članovi parlamenta iz Vancouvera su ponovno izabrani. Međutim, 6. februara 2006. je [[David Emerson]] iz [[Vancouver Kingsway]]a prešao u [[Konzervativna stranka (Kanada)|Konzervativnu stranku]] i tako dao jedno mjesto konzervativcima. Na [[Kanadski federalni izbori 2008|federalnim izborima 2008. godine]] je NDP preuzeo izborni okrug Vancouver Kingsway od Emersona, tako da NDP sada ima dva, a liberali tri mjesta.<ref>{{cite web |author= Beers, David| url=http://thetyee.ca/Blogs/TheHook/Federal-Politics/2008/10/15/KingswayRookie/index.html?commentsfilter=1|title= In Vancouver-Kingsway, an NDP rookie replaces Emerson |accessdate = 02. 08. 2008. |work= The Tyee |date = 15. 10. 2008. }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.cbc.ca/news/canadavotes/ridings/|title=Canada Votes 2008: Results, Ridings & Candidates|accessdate=02. 08. 2008.|publisher=CBC News|date=07. 11. 2008.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080917205114/http://www.cbc.ca/news/canadavotes/ridings/|archivedate=2008-09-17|deadurl=no}}</ref> === Policija i kriminalitet === Dok je za javnu sigurnost većeg dijela Lower Mainlanda zadužen Odjel "E" [[Kraljevska kanadska konjička policija|Kraljevske kanadske konjičke policije]], u samom Vancouveru postoji [[Policijski odjel Vancouvera|lokalna policijska služba]], koja ima 1.174 pripadnnika, a godine 2005. je imala godišnji budžet od 149 mil. $.<ref>{{cite web| title = Welcome to "E" Division| publisher = Royal Canadian Mounted Police| url = http://bc.rcmp.ca/ViewPage.action?siteNodeId=24&languageId=1| accessdate = 01. 11. 2007.| archive-date = 2010-06-29| archive-url = https://web.archive.org/web/20100629032905/http://bc.rcmp.ca/ViewPage.action?siteNodeId=24&languageId=1}}</ref><ref name="BTC">{{cite web| title = Beyond the Call| work = Annual Report 2005| publisher = Vancouver Police Department| year = 2005| url = http://vancouver.ca/police/Planning/Reports/2005AnnualReport.pdf| format = PDF| accessdate = 23. 11. 2006.| archive-date = 2008-10-29| archive-url = https://web.archive.org/web/20081029053622/http://vancouver.ca/police/Planning/Reports/2005AnnualReport.pdf}}</ref><ref>{{cite web| title = Vancouver Police Department Operating Results| publisher = Vancouver Police Board|date=April 2005 | url = http://vancouver.ca/police/policeboard/financial/OperatingResults0405.pdf| format = PDF| accessdate = | archive-date = 2016-03-03| archive-url = https://web.archive.org/web/20160303181815/http://vancouver.ca/police/policeboard/financial/OperatingResults0405.pdf| dead-url = yes}}</ref> Godine 2005. je na policijske poslove otpadalo 16% gradskog budžeta.<ref>{{cite web| title = 2005 Annual Report| publisher = City of Vancouver| year = 2005| url = http://vancouver.ca/publications/pdf/COVannualreport2005.pdf| format = PDF| accessdate = | archiveurl = https://web.archive.org/web/20061101095004/http://vancouver.ca/publications/pdf/COVannualreport2005.pdf| archivedate = 2006-11-01| deadurl = no}}</ref> Operativni odjeli vankuverske policije uključuju [[biciklistička policija|biciklistički odjel]], [[pomorska policija|pomorski odjel]] i [[policijski pas|pseći odjel]]. Također ima i [[konjička policija|konjičku jedinicu]], čiji je zadatak uglavnompatroliranje Stanley Parkom i povremenom istočnim dijelom gradske jezgre i West Enda, kao i za kontroliranje mase.<ref>{{cite web| title = Mounted Squad: Patrol District One| publisher = Vancouver Police Department| url = http://vancouver.ca/police/operations/mounted/index.htm| date = 18. 01. 2005.| accessdate = 31. 01. 2010.| archive-date = 2005-02-21| archive-url = http://web.archive.bibalex.org/web/20050221232742/http://vancouver.ca/police/operations/mounted/index.htm| dead-url = }}</ref> Policija djeluje u suradnji s civilima koji kao dobrovoljci vode Komunalne policijske centre.<ref>{{cite web| title = Operations Division| publisher = City of Vancouver| url = http://www.vancouver.ca/police/operations/index.htm| date = 03. 01. 2006.| accessdate = 31. 01. 2010.| archive-date = 2006-05-17| archive-url = http://web.archive.bibalex.org/web/20060517020351/http://www.vancouver.ca/police/operations/index.htm| dead-url = }}</ref> Godine 2006. vankuverska policija je osnovala i svoju [[anti-terorizam|antiterorističku jedinicu]]. Godine 2005. je osnovana i nova policijska služba specijalizirana za saobraćaj - Policijska služba Transportne uprave Šireg Vancouvera (danas [[South Coast British Columbia Transportation Authority Police Service|Policijska služba Transportne uprave Južne obale Britanske Kolumbije]]). Iako je posjedovanje [[kanabis (droga)|marihuane]] ilegalno, vankuverski policajci u pravilu ne vrše hapšenja zbog posjedovanja manjih količina te droge.<ref>{{cite web| url = http://www.wired.com/culture/lifestyle/news/2001/03/42655| title = Getting Dot-Bombed in Vancouver| author = Cohen, Jackie| work = Wired| date = 31. 03. 2001.| accessdate = 31. 01. 2010.| archiveurl = https://archive.today/20120524204610/http://www.wired.com/culture/lifestyle/news/2001/03/42655| archivedate = 2012-05-24| dead-url = no}}</ref> Godine 2000. Vankuverska policija je formirala posebnu jedinicu za borbu protiv narko-kriminala zvanu "Growbusters," a čiji je cilj voditi borbu protiv 4.000 [[hydroponici|hidroponičnih]] uzgajališta marihuane (grow-ops) za koje se procjenjuje da ih ima u stambenim zgradama.<ref>{{cite news | title = Growbusters | publisher = CBC News| date = 26. 07. 2000. | url = http://www.cbc.ca/news/story/2000/07/26/bc_growbusters000725.html | accessdate = 17. 01. 2007.}}</ref> Kao i slične policijske operacije usmjerene protiv marihuane, i ova je bila predmetom oštrih kritika.<ref>{{cite web| last = Burrows| first = Mathew| title = Who You Gonna Call?| work = The Republic| date = 21. 02. 2002.| url = http://www.republic-news.org/archive/32-repub/repub_32_grow.html| accessdate = 31. 01. 2010.| archive-date = 2008-05-09| archive-url = https://archive.today/20080509030322/http://www.republic-news.org/archive/32-repub/repub_32_grow.html| dead-url = yes}}</ref> Godine 2008. Vancouver je imao sedmu najvišu [[kriminal u Kanadi|stopu kriminaliteta]] među 27 metropolitanskih područja Kanade, pavši za tri mjesta u odnisu na 2005. godinu.<ref name="STCD">{{cite web| title = Police-reported crime statistics| publisher = Statistics Canada| url = http://www.statcan.gc.ca/daily-quotidien/090721/dq090721a-eng.htm|date = 21. 07. 2009.|accessdate = 01. 12. 2009.}}</ref> Kao i kod drugih kanadskih gradova, opća stopa kriminaliteta je "dramatično" opala.<ref>{{cite web|url=http://www.statcan.gc.ca/daily-quotidien/090421/dq090421b-eng.htm|title=Police-reported Crime Severity Index|publisher=Statistics Canada|date = 21. 04. 2009.|accessdate = 01. 12. 2009.}}</ref> Stopa [[imovinski kriminal|imovinskog kriminaliteta]] je, pak, posebno visoka, te među najvišima kod većih gradova Sjeverne Amerike.<ref>{{cite news|url=http://www.cbc.ca/canada/british-columbia/story/2006/01/12/bc_crime20060112.html|date=01. 09. 2006.|title=Vancouver property crime down in 2005|publisher=CBC News|accessdate=12. 06. 2009.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070504162145/http://www.cbc.ca/canada/british-columbia/story/2006/01/12/bc_crime20060112.html|archivedate=2007-05-04|deadurl=no}}</ref> Međutim, usprkos toga je broj krivičnih djela protiv imovine pao za 10,5% između 2004. i 2005. godine, prema vankuverskoj policiji.<ref name="BTC" /> Gradsko područje Vancouvear ima najvišu stopu kaznenih djela počinjenih vatrenim oružjem i vezanim uz narkotike među svim metropolitanskim područjima Kanade, prema statističkoj studiji iz 2006. godine. Zabilježeno je 45,3 kaznenih djela i prekršaja vezanih uz oružje na 100.000 ljudi u Metro Vancouveru, što je malo više od [[Šire područje Toronta#Toronto CMA|Toronto CMA]]-a s 40,4 ali daleko ispod nacionalnog prosjeka od 27,5.<ref>{{cite web |url=http://www.canada.com/vancouversun/news/story.html?k=19079&id=4b651ab1-e729-44a9-86d3-79a1ddc84689 |title=Gun crime in Metro Vancouver highest per capita in Canada |publisher=Canada.com |date=20. 02. 2008. |accessdate=26. 04. 2009. |archive-date=2009-02-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090214043459/http://www2.canada.com/vancouversun/news/story.html?k=19079&id=4b651ab1-e729-44a9-86d3-79a1ddc84689 |dead-url=yes }}</ref> Niz incidenata vezanih uz bande je početkom 2009. eskalirao u ono što je policija nazvala [[Vankuverski rat bandi 2009|rat bandi]]. === Vojska === U Vancouveru se nalazi štab [[Land Forces Western Area|Zapadnog područja kopnene vojske]] [[Kanadske snage|Kanadskih snaga]], odnosno [[39. kanadska brigadna grupa|39. kanadske brigadne grupe]], smještene u Jerichou.<ref>{{cite web |url=http://www.army.gc.ca/lfwa/what_is_lfwa.asp |title=Land Force Western Area |publisher=National Defence Canada |date=12. 08. 2008. |accessdate=17. 07. 2009. |archive-date=2009-05-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090505214307/http://www.army.gc.ca/lfwa/what_is_lfwa.asp |dead-url=yes }}</ref> Glavne rezervne jedinice iz lokalnog područja su [[The Seaforth Highlanders of Canada]] i [[The British Columbia Regiment (Duke of Connaught's Own)]], smještene u oružarnici [[Seaforth Armoury]] i vježbalištu [[Beatty Street Drill Hall]], te [[15th Field Regiment, Royal Canadian Artillery|15. poljska pukovnija Kraljevske kanadske artiljerije]].<ref>{{cite web |url=http://www.army.gc.ca/lfwa/units_city.asp |title=Land Force Western Area Units |publisher=National Defence Canada |date=30. 09. 2009. |accessdate=17. 07. 2009. |archive-date=2009-05-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090506110111/http://www.army.gc.ca/lfwa/units_city.asp |dead-url=yes }}</ref> Mornarička rezevrna jedinica [[HMCS Discovery]] je smještena na [[Deadman's Island (Vancouver)|Deadman's Islandu]] u [[Stanley Park]]u.<ref>{{cite web |url=http://www.navy.forces.gc.ca/navres/1/1-n_eng.asp?category=106 |title=The Naval Reserve: Nearest Units |publisher=National Defence Canada |date=29. 01. 2010. |accessdate=17. 07. 2009. |archive-date=2009-02-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090225100920/http://www.navy.forces.gc.ca/navres/1/1-n_eng.asp?category=106 |dead-url=yes }}</ref> [[RCAF Station Jericho Beach|RCAF stanica Jericho Beach]], prva zračna baza u Kanadi, je godine 1947. preuzeta od [[Komanda kopnenih snaga Kanadskih snaga|Kanadske vojske]] kada su hidroavione zamijenili avioni dugog radijusa. Većina objekata baze je godine 1969. predata gradu Vancouveru i preimenovana u "Jericho Park."<ref>{{cite web |url=http://www.bcyuk.legion.ca/node/745 |title=Jericho Beach Flying Boat Station |publisher=Royal Canadian Legion, BC/Yukon Command |accessdate=17. 07. 2009. |archive-date=2011-07-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110706184233/http://www.bcyuk.legion.ca/node/745 |dead-url=yes }}</ref> == Kultura == === Pozorišta i film === [[Datoteka:Vogue-thtr.jpg|thumb|The [[Vogue Theatre]] on [[Granville Street]]|alt=]] Poznata pozorišta u Vankuveru su [[Arts Club Theatre Company]] i Vancouver TheatreSports League na ostrvo Grenvikostrvu Grenvil, [[Vancouver Playhouse Theatre Company]] i [[Bard on the Beach]]. Manja pozorišta su [[Touchstone Theatre]], [[Studio 58]], Carousel Theatre i the United Players of Vancouver. [[Theatre Under the Stars (Vancouver)|Theatre Under the Stars]] leti izvodi predstave u Stenlijevo parku. U Vankuveru se svake godine održava [[Vancouver Fringe Festival|Fringe Festival]]. [[Međunarodni filmski festival u Vankuveru]] se održava dve nedelje u septembru i na njemu se prikaže oko 350 filmova, čime spada u najveće filmske festivale u Severnoj Americi. === Muzeji === U distriktu [[Kitsilano]] se nalazi [[Vancouver Maritime Museum|Vankuverski pomorski muzej]] i svemirski centar [[H. R. MacMillan Space Centre|H. R. MacMillan]]. [[Museum of Anthropology at UBC|Muzej antropologije na UBK]] se, pak, smatra vodećim muzejom za kulture [[Prve nacije|Prvih nacija]] (kanadskih Indijanaca) na [[Pacifički Sjeverozapad|sjeverozapadnoj pacifičkoj oblasti]], dok se [[Vancouver Museum|Vankuverski muzej]] smatra najvećim gradskim muzejom u Kanadi. Jedan od interaktivnih muzeja je i [[Science World at Telus World of Science|Science World]]. U gradu također postoje javne umjetničke zbirke. [[Datoteka:Vancouver Art Gallery Robson Square from third floor.jpg|thumb|right|[[Vancouver Art Gallery]]]] [[Vancouver Art Gallery|Vankuverska umjetnička galerija]] ima zbirku od preko 10.000 predmeta s preko 100 miliona $ vrijednosti te sadrži brojna djela [[Emily Carr]].<ref>{{cite web| url=http://www.vanartgallery.bc.ca/visit_the_gallery/visit_the_gallery.html| title=Welcome from Kathleen Bartels, Director of the Vancouver Art Gallery| publisher=Vancouver Art Gallery| accessdate=01. 11. 2007.| archive-date=2007-11-07| archive-url=https://web.archive.org/web/20071107115909/http://www.vanartgallery.bc.ca/visit_the_gallery/visit_the_gallery.html}}</ref> === Muzika === {{See also|Muzika Vancouvera}} Muzička scena Vancouvera uključuje izvođače ozbiljne, narodne i zabavne muzike.<!--Listing of noted classical composers and performers resident/emergent is needed--> [[Vancouver Symphony Orchestra|Vankuverski simfonijski orkestar]] je profesionalni orkestar u gradu. [[Vancouver Opera|Vankuverska opera]] je vodeća operna trupa u gradu. Grad ima znamenite [[punk rock]] bendove, uključujuće [[hardcore punk|hardcore]] pionire [[D.O.A. (bend)|D.O.A.]]. Ostali rani vankuverski punk bendovi su bili [[Subhumans (kanadski bend)|Subhumans]], [[Young Canadians]], [[Pointed Sticks]], Active Dog, The Modernettes, [[UJ3RK5]], I i Braineater.<ref>{{cite news| last = Buium| first = Greg| title = Sound and Fury: Reliving Vancouver’s punk explosion| publisher = CBC News| date = 15. 04. 2005.| url = http://www.cbc.ca/arts/music/soundandfury.html| accessdate = 23. 01. 2007.| archiveurl = https://web.archive.org/web/20050416014318/http://www.cbc.ca/arts/music/soundandfury.html| archivedate = 2005-04-16| deadurl = no}}</ref> Kada je [[alternativni rock]] postao popularan 1990-ih, nekoliko vankuverskih bendova je postalo poznato, uključujući [[54-40]], [[Odds (bend)|Odds]], [[Moist (kanadski bend)|Moist]], [[Matthew Good Band]] i [[Econoline Crush]]. Noviji uspješni bendovi iz Vancouvera su [[Gob (bend)|Gob]] i [[Stabilo (bend)|Stabilo]]. Danas u Vancouveru postoje i nezavisni bendovi kao [[The New Pornographers]], [[Destroyer (bend)|Destroyer]] i nezavisne diskografske kuće kao [[Nettwerk]] i [[Mint Records|Mint]]. U Vancouveru je nastao i uticajni metal bend [[Strapping Young Lad]] te rani [[electro-industrial|elektro-industrijski]] bendovi [[Skinny Puppy]] i [[Front Line Assembly]]; [[Bill Leeb]], član potonje, je poznatiji po osnivanju ambijetalne pop supergrupe [[Delerium]]. Ostali popularni muzičari koji su obilježili Vancouver su [[Bryan Adams]], [[Sarah McLachlan]], [[Heart (bend)|Heart]], [[Prism (band)|Prism]], [[Trooper (bend)|Trooper]], [[Chilliwack (bend)|Chilliwack]], [[Payola$]], [[Images in Vogue]], [[Michael Bublé|Michael Buble]], [[Marianas Trench]] i [[Spirit of the West]].<ref>{{cite web| last = Gooch| first = Bryan N. S.| title = Vancouver, BC: 1945–91| work = The Canadian Encyclopedia| publisher = Historica| url = http://www.thecanadianencyclopedia.com/index.cfm?PgNm=TCE&Params=U1SEC842192| accessdate = 23. 11. 2006.| archive-date = 2007-09-30| archive-url = https://web.archive.org/web/20070930033715/http://www.thecanadianencyclopedia.com/index.cfm?PgNm=TCE&Params=U1SEC842192| dead-url = yes}}</ref> Veći koncerti i muzički događaji se obično održavaju u stadionima i dvoranama kao što su [[GM Place]], [[Queen Elizabeth Theatre]], [[BC Place Stadium]] ili [[Pacific Coliseum]], dok se manji održavaju u [[Plaza of Nations]], [[Commodore Ballroom]], [[Orpheum (Vancouver)|Orpheum Theatre]] i Vogue Theatreu (trenutno zatvoren). U Vancouveru se održavaju i redovni međunarodni [[Vancouver Folk Music Festival|foplk]] i [[Vancouver International Jazz Festival|jazz festival]] . === Noćni život === Noćni život je u Vancouveru mnogo godina bio ograničen zbog ranog zatvaranja barova i noćnih klubova i nefleksibilnosti vlasti po tom pitanju. Od godine 2003. je, međutim, Vancouver eksperimentirao s kasnijim zatvaranjem i labavijim pravilima, te se nastoji gradsku jezgru transformirati u [[Granville Entertainment District|zabavni distrikt]], posebno u i oko [[Granville Street]]a.<ref>{{cite news |title=Police take aim at Vancouver's entertainment district| publisher = CBC News| date = 07. 11. 2006.| url=http://www.cbc.ca/news/story/2006/11/07/bc-police-bars.html | accessdate = 23. 01. 2007.}}</ref> [[Datoteka:Nightlife-in-Vancouver.jpg|thumb|Vancouverski noćni život; Ulice Nelson i [[Granville Street]]]] Vankuverska kineska populacija je, pak, proizvela nekoliko [[Cantopop]] zvijezda. Isto tako, mnogi od indo-kanadskih glumaca i pjevača su napravili karijere u [[Bollywood]]u. == Kvaliteta i troškovi života == Vancouver je više od deset godina rangiran kao jedan od najboljih gradova za življenje.<ref name="TEL">{{cite news|url=http://www.economist.com/blogs/gulliver/2009/06/liveable_vancouver|author=Frary, Mark|title=Liveable Vancouver| work=The Economist|date = 08. 06. 2009.|accessdate = 29. 11. 2009.}}</ref> Nasuprot tome, časopis Forbes tvrdi kako je Vancouver godine 2007. imao 6. najprecjenije tržište nekretnina na svijetu i drugo najprecjenije u [[Severna Amerika|Sjevernoj Americi]], iza [[Los Angeles]]a.<ref>{{cite web|date = 24. 08. 2007.|title=World's Most Overpriced Real Estate Markets|publisher=[[Forbes.com]]|first=Matt|last=Woolsey|url=http://www.forbes.com/2007/08/24/housing-overpriced-world-forbeslife-cx_mw_0824realestate.html|accessdate = 29. 11. 2009.}}</ref> Vancouver je također naveden kao drugi najskuplji kanadski grad iza [[Toronto|Toronta]] i 89. najskuplji grad na svijetu.<ref>{{cite news|first=Eric|last=Beauchesne|title=Toronto pegged as priciest place to live in Canada|work=The Vancouver Sun|date=24. 06. 2006.|url=http://www.canada.com/vancouversun/news/story.html?id=245b1dc8-1b43-46cb-bd84-6e78ab8a5afb&k=54140|accessdate=29. 11. 2009.|archive-date=2009-12-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20091227122715/http://www.canada.com/vancouversun/news/story.html?id=245b1dc8-1b43-46cb-bd84-6e78ab8a5afb&k=54140|dead-url=yes}}</ref> Iste je godine Vancouver od ''[[Forbes]]a'' naveden kao 10. najčišći grad na svijetu.<ref>{{cite web|date = 16. 04. 2007.|title=Which Are The World's Cleanest Cities?|publisher=[[Forbes.com]]|first=Robert|last=Malone|url=http://www.forbes.com/2007/04/16/worlds-cleanest-cities-biz-logistics-cx_rm_0416cleanest_slide_13.html | accessdate = 05. 12. 2009.}}</ref> Vancouver ima stopu [[gojaznost]]i među odraslima od 12%, dok [[gojaznost u Kanadi|kanadski prosjek]] iznosi 23%. 51% Vankuveraca su [[prekomjerna težina|prekomjerno teški]], što Vancover čini 4. najmršavijim gradom iza [[Toronto|Toronta]], [[Montreal]]a i [[Halifax Regional Municipality|Halifaxa]].<ref>{{cite web| title = Regional differences in obesity| work = Health Reports| publisher = Statistics Canada| date = 22. 08. 2006.| url =http://www.statcan.gc.ca/daily-quotidien/060822/dq060822b-eng.htm| accessdate = 05. 12. 2009.}}</ref><ref>{{cite news|first=Sharon|last=Kirkey|title=Suburban Sprawl|publisher=CanWest News Service|date=23. 08. 2006.|url=http://www.canada.com/topics/bodyandhealth/story.html?id=eee5654b-03e0-4dc3-8e3c-c116ee68a15c&k=82271&p=2|accessdate=05. 12. 2009.|archive-date=2010-07-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20100717113427/http://www.canada.com/topics/bodyandhealth/story.html?id=eee5654b-03e0-4dc3-8e3c-c116ee68a15c&k=82271&p=2|dead-url=yes}}</ref> == Mediji == {{Main|Mediji u Vancouveru}} Vancouver je vodeće središte filmske i televizijske produkcije. Stekao je nadimak [[Hollywood North]] (Sjeverni Hollywood), s obzirom da se više od sto godina koristi kao filmska lokacija, što je počelo još od strane [[Edison Studios|Edison Manufacturing Company]].<ref>Ken MacIntyre. ''Reel Vancouver.'' Vancouver: Whitecap Books, 1996. p. 133.</ref> Godine 2008. je Filmska komisija Britanske Kolumbije objavila da se u gradu snima više od 260 filmskih i TV-produkcija, što ga je učinilo trećim najvećim središtem filmske i TV-industrije u [[Severna Amerika|Sjevernoj Americi]], iza [[Los Angeles]]a i [[New York]]a, a u domeni TV-produkcije drugim, odmah iza Los Angelesa.<ref>{{cite web|title=British Columbia Film Commission Production Statistics 2008|url=http://www.bcfilmcommission.com/smallbox4/file.php?sb49b56f0452715|publisher=BC Film Commission|year=2008|format=PDF|accessdate=05. 12. 2009.|archivedate=2009-11-24|archiveurl=https://web.archive.org/web/20091124170952/http://www.bcfilmcommission.com/smallbox4/file.php?sb49b56f0452715|deadurl=yes}}</ref><ref>{{cite web|title=Vancouver Film Industry|url=http://www.vancouver.com/movies/hollywood_north/vancouver_film_industry_overview/index.htm|publisher=Canada.com|accessdate=05. 12. 2009.|archive-date=2008-05-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20080517112136/http://www.vancouver.com/movies/hollywood_north/vancouver_film_industry_overview/index.htm}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.vancouver.hm/facts.html|title=Some 'useless' facts about Vancouver|publisher=Vancouver dot Travel|accessdate=05. 12. 2009.|archive-date=2009-08-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20090803120700/http://www.vancouver.hm/facts.html|dead-url=yes}}</ref> U gradu se distribuira široka paleta lokalnih, nacionalnih i međunarodnih novina. Glavna dva lista na [[engleski jezik|engleskom]] su ''[[The Vancouver Sun]]'' i ''[[The Province]]''. Dva nacionalna dnevna lista koji se distribuiraju u gradu su ''[[The Globe and Mail]]'', koji je 1983. započeo "nacionalno izdanje" za Britansku Kolumbiju i nedavno dodao tri strane rubrike Britanske Kolumbije u redovnom, te ''[[National Post]]'' koji donosi svekanadske vijesti. Ostali lokalni listovi uključuju ''[[24H (novine)|24H]]'' (besplatni dnevni list), vankuversko izdanje kanadske franšize lista ''[[Metro International|Metro]]'', ''[[Vancouver Courier]]'' koji izlazi dva puta tjedno, te nezavisni list ''[[The Georgia Straight]]''. Tri dnevna lista na [[kineski jezik|kineskom jeziku]] - ''[[Ming Pao]]'', ''[[Sing Tao Daily (Kanada)|Sing Tao]]'' i ''[[World Journal]]'' - su namijenjena stanovništvu koje govori kantonski i mandarinskiu. Niz drugih međunarodnih i lokalnih listova na stranim jezicima se distribuiraju na Lower Mainlanduu. Neke od lokalnih TV-stanica uključuju [[CBUT|CBC]], [[CKVU-TV|Citytv]], [[CIVT-TV|CTV]] i [[CHAN-TV|Global BC]]. [[CHNM-TV|OMNI British Columbia]] proizvode dnevne TV-emisije na [[Yue kineski|kantonskom]], [[Mandarinski kineski|mandarinsklom]], [[Punjabi jezik|punjabiju]] i [[Korejski jezik|korejskom]], kao i tjedne TV-emisije na [[Tagalog jeziku|tagalogu]], kao i emisije za druge etno-jezične grupe. [[Fairchild Group]] ima dvije TV-stanice - [[Fairchild TV]] i [[Talentvision]], za kantonsku i mandarinsku publiku. Radio-stanice s informativnim programom uključuju [[CBU (AM)|CBC Radio One]], [[CKNW]] i [[CKWX|News 1130]]. [[Franco-Kolumbijci|Franko-kolumbijskoj]] zajednici služe stanice [[Canadian Broadcasting Corporation|Radio-Canada]] kao što je 26. kanal [[CBUFT]] ([[Télévision de Radio-Canada]]), [[CBUF-FM]] 97.7 ([[Première Chaîne]]) i [[CBUX-FM]] 90.9 ([[Espace musique]]). Vancouver također ima najstariju radio-emisiju na [[Ukrajinski jezik|ukrajinskom]] pod nazivom [[Nash Holos]]. Medijska dominacija je čest predmet rasprava u Vancouveru s obzirom da novine ''The Vancouver Sun'', ''The Province'', ''Vancouver Courier'', uključujući lokalne klao ''Surrey Now'', ''Burnaby Now'' i ''Richmond News'' te TV-stanica Global BC pripadaju [[Canwest]]u.<ref>{{cite web|url=http://www.straight.com/article-261366/canwest-seeks-bankruptcy-protection-broadcasting-assets-and-national-post|title=Canwest seeks bankruptcy protection for broadcasting assets and National Post| work =[[The Georgia Straight]] | author=Smith, Charlie| date = 06. 10. 2009. |accessdate = 05. 12. 2009.}}</ref> Koncentracija medija u vlasništvu jedne korporacije je potakla osnivanje alternativa, zbog čega je Vancouver postao centar za nezavisne online medije kao što su ''[[The Tyee]]'' i [[NowPublic]].<ref>{{cite web|url=http://thetyee.ca/News/2005/03/16/CanWest_Metro_Daily_Dominance/|title=CanWest Metro Move Preserves Daily Dominance| work=[[The Tyee]]|author= Shannon Rupp|date = 16. 03. 2005.|accessdate = 01. 12. 2009.}}</ref> == Saobraćaj == {{Main|Saobraćaj u Vancouveru}} {{See|Popis puteva u Vancouveru}} Vancouver je imao sistem [[tramvaj]]a koji je započeo 28. juna 1900. i vozio sa [[Granville Street Bridge]] (prva stanica) do Westminster Avenuea (današnji [[Main Street (Vancouver)|Main Street]] i [[Kingsway (Vancouver)|Kingsway]]). Manje od godinu dana kasnije, Westminster and Vancouver Tramway Company je počela voditi prvu međugradsku tramvajsku liniju izumeđu [[Chilliwack (British Columbia)|Chilliwacka]], a druga linija, po imenu Lulu Island Railroad je vodila od Granville Street Bridgea do [[Steveston (British Columbia)|Steveston]] preko [[Kerrisdale]]a, a što je pomoglo razvoju stambenih kvartova oko centralne gradske jezgre.<ref>{{cite web | last = Davis| first = Chuck| url = http://www.vancouverhistory.ca/chronology2.html| title = 1885–1891 | work= The History of Metropolitan Vancouver| accessdate = 23. 11. 2006.}}</ref> [[British Columbia Electric Railway]] je potom postala kompanija koja je vodila gradsku i međugradsku tramvajsku mrežu, sve do 1958. kada su posljednji tramvaji izbačeni iz upotrebe kako bi se uveli trolejbusi i [[autobus]]i.<ref>{{cite web| last = Davis| first = Chuck| url = http://www.vancouverhistory.ca/chronology1958.htm| title = 1958| work = The History of Metropolitan Vancouver| accessdate = 14. 11. 2006.| archive-date = 2007-01-03| archive-url = https://web.archive.org/web/20070103044837/http://www.vancouverhistory.ca/chronology1958.htm| dead-url = yes}}</ref> Vancouver je trenutno drugi grad po broju trolejbusa u Sjevernoj Americi iza San Francisca. [[Datoteka:Skytrain1248.jpg|thumb|right|Vancouver's [[SkyTrain (Vancouver)|SkyTrain]] ili ''Nebeski vlak'' u Grandview Cut, sa centom Vancouvera u pozadini. Kupolasta struktura je [[BC Place Stadium]]|alt=A two car train follows rail tracks under and bridge. In the background can be seen a domed sports stadium and high-rise buildings.]] Gradska vijeća u 1970-im i 1980-im su kao dio dugoročnog plana gradskog razvoja zabranili izgradnju [[autoput]]eva.<ref>{{cite news|last=Millar|first=Royce|title=No freeways puts Vancouver on top|date = 11. 09. 2006.|work=The Age|url=http://www.theage.com.au/articles/2006/09/10/1157826813807.html|accessdate = 14. 11. 2006.}}</ref> Zbog toga je jedini autoput u granicama grada [[British Columbia Highway 1|Highway 1]], koji prolazi kroz sjeveroistočni dio. Dok je broj automobila u Vancouveru stalno rastao zajedno sa stanovništvom, stopa vlasništva nad automobilima i prosječna razdaljina puta od kuće do posla je pala od ranih 1990-ih.<ref name="VanMag" /><ref>{{cite web| title = Traffic entering Vancouver, 1986 to 2005| publisher = City of Vancouver| url = http://www.vancouver.ca/commsvcs/cityplans/transportation/traffic.htm| archiveurl = https://web.archive.org/web/20071011110739/http://www.vancouver.ca/commsvcs/cityplans/transportation/traffic.htm| archivedate = 2007-10-11| accessdate = 30. 05. 2007.| deadurl = no}}</ref> Vancouver je jedini veći kanadski grad s takvim trendovima. Usprkos činjenice da se prosječno putovanje vozilom produžilo za trećinu i povećanja prometa, danas se koristi 7% manje automobila u gradskoj jezgri.<ref name="VanMag">"Driving Lessons." ''Vancouver Magazine.'' (June 2007).</ref> Stanovnici više vole živjeti u područjima od njihovog interesa ili koriste ekonomičnije metode transporta, kao što su masovni prijevoz ili bicikli. To je dijelom rezultata nastojanja gradskih urbanista da pronađu rješenja prometnih problema kao i ekoloških kampanja. Mjere [[Menadžment potražnje transporta|upravljanja potražnjom za transportom]] su uvele ograničenja vozačima, otežavši im i učinivši skupljom vožnju, uz istovremeno davanje beneficijama ne-vozačima.<ref name="VanMag" /> [[TransLink (Vancouver)|TransLink]] je odgovoran za puteve i masovni prijevoz u [[Metro Vancouver]]. Pruža usluge vožnje autobusom, uključujući brzu autobusnu uslugu [[B-Line (Vancouver)|B-Line]], usluge prijevoza biciklom (poznat kao [[SeaBus]]), te automatski brzi prijevoz vlakom poznat kao [[SkyTrain (Vancouver)|SkyTrain]] i [[West Coast Express]]. Vancouverski SkyTrain trenutno vozi na tri linije - [[Millennium Line]], [[Expo Line]] i [[Canada Line]].<ref name = Translink10>{{cite web|date=July 2008 | url =http://www.translink.ca/~/media/Documents/Plans%20and%20Projects/10%20Year%20Plan/2009%2010%20Year%20Transportation%20and%20Financial%20Plan.ashx| title = 2009 10-Year Transportation & Financial Plan | format = PDF| publisher = TransLink | accessdate = 04. 07. 2009.}}</ref> Trenutno se mijenjaa regionalna transportna mreža kao dio Translinkovog 10-godišnjeg transportnog plana. Nedavno dovršena [[Canada Line]], ottvorena 17. augusta 2009. spaja [[Vancouver International Airport|Međunarodni aerodrom]] i susjedni grad [[Richmond (British Columbia)|Richmond]] sa već postojećim SkyTrain sistemom. [[Evergreen Line (Vancouver)|Evergreen Line]] bi uskoro sa sistemom povezati gradove [[Coquitlam]] i [[Port Moody]]. Također postoje planovi da se SkyTrainova [[Millennium Line]] proširi na zapad do [[University of British Columbia|UBC]]-a kao metro ispod [[Broadway (Vancouver)|Broadwaya]] te da se proširi kapacitet [[Expo Line]]a. Nekoliko prometnih projekata će biti završeno u sljedećim godinama, uključujući zamjenu za most [[Port Mann Bridge]], kao dio [[Gateway Programa]] provincijske vlade.<ref name = Translink10/> Postoje i drugi načini transporta u Vancouveru. Međugradska putnička željeznica vodi od [[Pacific Central Station]]a preko [[VIA Rail]]a prema istoku; [[Amtrak Cascades]] do [[Seattle]]a; također postoje i [[Rocky Mountaineer]] turističke rute. Mali putnički trajekti u False Creeku povezuju Granville Island, Downtown Vancouver i Kitsilano. Vancouver ima široku mrežu biciklističkih staza, koja cijele godine podržava bicikliste. Biciklizam je postao najbrže rastući način prijevoza u Vancouveru.<ref>{{cite web|url=http://vancouver.ca/engsvcs/transport/cycling/stats.htm|title=Cycling statistics|publisher=City of Vancouver|year=2009|accessdate = 01. 12. 2009.}}</ref> Vancouveru služi [[Vancouver International Airport|Međunarodni aerodrom u Vancouveru]] (YVR), koji se nalazi u [[Sea Island (British Columbia|)Sea Islandu]] u gradu Richmond, južno od grada. On predstavlja drugi najprometniji aerodorom u Kanadi ,<ref>{{cite web|url=http://www.yvr.ca/en/about/facts-stats.aspx|title=Facts & Stats|publisher=[[Vancouver International Airport]]|accessdate = 01. 12. 2009.}}</ref> i drugi najprometniji aerodrom po broju međunarodnih putnika na zapadnoj obali Sjeverne Amerike.<ref>[http://investincanada.gc.ca/eng/publications/british-columbia-profile.aspx British Columbia: Business and Investment Environment] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130204043130/http://investincanada.gc.ca/eng/publications/british-columbia-profile.aspx |date=2013-02-04 }}. Government of Canada. Retrieved on: 2009-08-02.</ref> Helikopterska kompanija [[HeliJet]] i [[hidroavion]]ske kompanije održavaju letove iz vancouverske luke i južnog terminala YVR. Grad također služe dva trajektna terminala [[BC Ferries|BC Ferry]]. Jedan je na sjeverozapadu u [[Horseshoe Bay (West Vancouver, British Columbia)|Horseshoe Bay]] (u [[West Vancouver]]u), a drugi na jugu u [[Tsawwassen (British Columbia)|Tsawwassenu]] (u [[Delta (British Columbia)|Delti]]).<ref>{{cite web|url=http://www.bcferries.com/|title=BC Ferries|publisher=British Columbia Ferry Services Inc.|year=2009|accessdate = 30. 11. 2009.}}</ref> == Obrazovanje == [[Datoteka:UBC aerial view.jpg|thumb|left|[[Универзитет у Британској Колумбији|Univerzitet Britanske Kolumbije]].]] Obrazovne institucije u vankuverskom školskom okrugu pohađa više od 110.000 đaka u osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju, što vankuverski školski okrug čini drugim najvećim u pokrajini.<ref name="VSB1">{{cite web|url=http://www.vsb.bc.ca/about-vsb|title=About Us|publisher=Vancouver School Board|date=2009|accessdate=04. 12. 2009.|archive-date=2011-07-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20110716060130/http://www.vsb.bc.ca/about-vsb|dead-url=yes}}</ref><ref name="VSB2">{{cite web|url=http://www.bced.gov.bc.ca/reports/pdfs/student_stats/039.pdf|title=District Review Report, School District No. 39 Vancouver|format=PDF|publisher=British Columbia Education|date=2009|accessdate = 04. 12. 2009.}}</ref> Okrug upravlja nad 74 osnovne škole, 17 stručnih škola, 18 srednjih škola i 7 ustanova za obrazovanje odraslih.<ref name="VSB1" /> Postoji više od 46 nezavisniih škola koje se delimično finansiraju iz pokrajinskog budžeta i u kojima se obrazuje 10% đaka u gradu.<ref>{{cite web|url=http://www.fisabc.ca/About-FISA/History|title=FISA History|publisher=Federation of Independent School Associations|date=2009|accessdate=04. 12. 2009.|archive-date=2011-04-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20110416105557/http://www.fisabc.ca/About-FISA/History|url-status=dead}}</ref> U široj oblasti Vankuvera postoje dva velika državna univerziteta: [[Универзитет у Британској Колумбији|Univerzitet Britanske Kolumbije]] i [[Univerzitet Sajmon Frejzer]], sa oko 80.000 studenata upisanih 2008.<ref>{{cite web|url=http://www.ubc.ca/about/|title=About UBC|publisher=[[University of British Columbia]]|date=2009|accessdate = 04. 12. 2009.}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.sfu.ca/about/|title=About SFU|publisher=[[Simon Fraser University]]|date=2009|accessdate = 04. 12. 2009.}}</ref> [[Institut za tehnologiju Britanske Kolumbije]] i [[Koledž Langara]] su fakulteti koje finansira država, a pored njih postoje privatne ustanove i drugi fakulteti u okolini Vankuvera, od kojih su najpoznatiji Daglasov koledž i Univerzitet Kapilano. Na [[Univerzitet umetnosti i dizajna Emili Kar|Univerzitetu umetnosti i dizajna Emili Kar]] se mogu dobiti diplome i sertifikati na polju umetnosti i dizajna, dok se u Vankuverska filmska škola pruža jednogodišnji kurs u oblasti snimanja filma.<ref>{{cite web|url=http://www.ecuad.ca/about|title=Emily Carr University of Art + Design|publisher=[[Emily Carr University of Art and Design]]|date=2009|accessdate = 04. 12. 2009.}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.vfs.com/thisisvfs.php|title=Message from the President of Vancouver Film School, James Griffin|publisher=[[Vancouver Film School]]|date=2009|accessdate=04. 12. 2009.|archive-date=2010-12-19|archive-url=https://web.archive.org/web/20101219002454/http://www.vfs.com/thisisvfs.php}}</ref> Strani studenti i oni kojima engleski nije maternji jezik čine značajan broj upisanih u ove državne i privatne ustanove. Vankuverski školski odbor je izvestio da je školske 2008/2009 53% đaka u svom domu govorilo neki strani jezik osim engleskog.<ref name="VSB2" /> == Sport i rekreacija == [[Datoteka:BCplace stadium.jpg|thumb|[[BC Place Stadium]], dom BC Lionsa. Kupola na donjem desnom dijelu je GM Place.|alt=Cars pass by on an elevated highway in the foreground. In the midground is a large, oval-shaped building with a white, domed roof.]] Blaga klima u gradu i blizina okeana, planina, reka i jezera čini područje grada popularnim odredištem za rekreaciju. Vankuver ima 1.hektara poarjkova od kojih je Stenli Park, sa 404 hektara površine, najveći.<ref>{{cite web|url=http://vancouver.ca/parks/info/aboutus/index.htm|title=About the Park Board|publisher=Vancouver Board of Parks and Recreation|accessdate = 05. 12. 2009.}}</ref> Grad ima i nekoliko velikih plaža, mnoge od kojih su blizu jedna drugoj, koje se prostiru od obale Stenli Parka oko Fals Krika na južnoj strani Ingliš Beja, od Kitsilana do [[University Endowment Lands|Juniverziti Endaumendt Lendsa]], (koji također sadrže plaže, ali ne u okviru samog grada). 18&nbsp;km plaža uključuju i Drugu i Treću plažu u Stenli Parku, Ingliš Bej (Prva plaža), Sanset, [[Kitsilano Beach|Kitsilano Bič]], Jeriho, Lokarno, [[Spanish Banks|Speniš Benks]], Speniš Benks Ekstenšon i Speniš Benks Vest. Također postoji i slatkovodna plaža na [[Trout Lake (British Columbia)|jezeru Traut Lejk]]. Na obali se može baviti raznim vrstama vodenih sportova, a grad je i popularno odredište za nautičare.<ref>{{cite web|url=http://vancouver.ca/parks/rec/beaches/index.htm|title=Recreation: Beaches|publisher=Vancouver Parks Board|date=2009|accessdate = 05. 12. 2009.}}</ref> 20-30 minuta vožnje od centra Vankuvera se nalaze [[North Shore Mountains|planine Nort Šor]], sa tri skijališta: [[Cypress Mountain|Sajprtes Mauntajn]], [[Grouse Mountain|Graus Mauntajn]] i [[Mount Seymour|Maunt Simor]]. [[Planinski biciklizam|Planinski biciklisti]] su napravili niz poznatih staza u Nort Šoru. Reke [[Capilano (rijeka)|Kepileno]], Lin Krik i Simor, takođe na Nort Šoru, pružaju prilike za [[splavaranje]] za vreme kiša i proletnog otapanja, iako se kanjoni inače češće koriste za šetnju i plivanje.<ref>{{cite web|url=http://www.metrovancouver.org/SERVICES/PARKS_LSCR/REGIONALPARKS/Pages/CapilanoRiver.aspx|title=Capilano River|publisher=Metro Vancouver|date=2009|accessdate=05. 12. 2009.|archive-date=2010-02-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20100203232456/http://www.metrovancouver.org/SERVICES/PARKS_LSCR/REGIONALPARKS/Pages/CapilanoRiver.aspx|dead-url=yes}}</ref> Utrke uključuju [[Vancouver Sun Run|Vankuversku sunčevu trku]] (10&nbsp;km) svakog aprila; [[Vancouverski maraton|Vankuverski maraton]] svakog maja i Skošabankin vankuverski polu-maraton svakog juna. [[Grouse Grind|Graus Grajnd]] je 2,9&nbsp;km dugo penjanje duž [[Grouse Mountain|Graus Mauntajn]] otvorena leti i jeseni, a uz nju postoji i godišnja Planinska utrka Graus Grajnda. Pešačke staze uključuju [[Baden-Powell Trail|Baden-Pauel Trejl]], 42&nbsp;km stazu od Horšu Beja u [[West Vancouver|Zapadnom Vankuveru]] do Dip Koua u [[Distrikt North Vancouver|distriktu Severni Vankuver]].<ref>{{cite web|url=http://www.car-free.ca/bc-car-free/hiking/baden-powell-centennial-trail.html|title=Baden-Powell Centennial Trail|author=Brian Grover|publisher=BC Car-Free|date=2009|accessdate=05. 12. 2009.|archive-date=2010-04-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20100402110037/http://www.car-free.ca/bc-car-free/hiking/baden-powell-centennial-trail.html|dead-url=yes}}</ref> Vankuver je domaćin [[Zimska olimpijada 2010|Zimskih olimpijskih igara]] i [[Zimske paraolimpijse igre 2010|Zimskih paraolimpijskih igara]] 2019. godine. 2009. godine Vankuver je ugostio [[Svetske policijske i vatrogasne garde]]. [[Swangard Stadium|Stadion Svongerd]] u obližnjem [[Burnaby|Barnabiju]] je ugostio [[2007 FIFA U-20 Svjetski kup|Svetsko fudbalsko prvenstvo 2007. za igrače ispod 20 godina]].<ref name="V2010" /><ref>{{cite web|url=http://www.canadasoccer.com/news/viewArtical.asp?Press_ID=2610|title=Canada’s World Cup team opens camp in Vancouver|publisher=[[Canadian Soccer Association]]|date=17. 1. 2007.|accessdate=05. 12. 2009.|archive-date=2011-06-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20110605031124/http://www.canadasoccer.com/news/viewArtical.asp?Press_ID=2610|dead-url=yes}}</ref> Godine 2011. Vankuver će ugostiti [[Grey Cup|Grej Kap]], finalnu utakmicu za prvenstvoi [[Canadian Football League|Kanadske fudbalske lige]] (CFL). [[Vancouver Titans]], košarkaški tim [[International Basketball League|Međunarodne košarkaške lige]] (IBL) su godine 2009. u Vankuveru održali početnu sezonu, a domaći teren im je [[Langley Event Centre|Lengli Event Senter]].<ref>{{cite web|url=http://www.vancouvertitans.com/index.php/about/presidents-message|title=Welcome from the President|last=Mara|first=Jonathan|publisher=Vancouver Titans|accessdate=05. 12. 2009.|archivedate=2009-08-17|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090817165448/http://www.vancouvertitans.com/index.php/about/presidents-message|deadurl=yes}}</ref> Vankuver je poznat i kao središte sve popularnijeg ''[[Ultimate (sport)|altimejt]]'' sporta, te je godine 2008. u njemu održano prvenstvo.<ref>{{cite web |url= http://www.canada.com/vancouversun/news/arts/story.html?id=0a120960-f84f-4be8-a965-320e1ae147d1 |title= World Ultimate Championships come to Vancouver |accessdate= 05. 12. 2009. |author= Lee, Jenny |date= 30. 07. 2008. |work= Vancouver Sun |quote= |archive-date= 2011-01-01 |archive-url= https://web.archive.org/web/20110101184300/http://www.canada.com/vancouversun/news/arts/story.html?id=0a120960-f84f-4be8-a965-320e1ae147d1 |dead-url= yes }}</ref> [[Datoteka:General Motors Place.jpg|thumb|right|[[GM Place]], dom Vankuver Kanuksa|alt=Slightly elevated view of an active ice rink. Players on one team wear mostly red and white uniforms, while the others are outfitted predominately in blue.]] {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" |+<!-- initially sorted by date established --> |- ! scope="col" | Klub ! scope="col" | Liga ! scope="col" | Sport ! scope="col" | Teren ! scope="col" | Uspostavljen ! scope="col" | Prvenstva |- | [[Vancouver Canucks|Vankuver Kanuks]] | [[NHL]] | [[Hokej na ledu]] | [[General Motors Place|Dženeral Motors Plejs]] | 1970 | 0 |- | [[BC Lions|Bi Si Lajons]] | [[Canadian Football League|CFL]] | [[Kanadski fudbal]] | [[BC Place Stadium|stadion Bi Si Plejs]] | 1954 | 5 |- | [[Vancouver Canadians|Vankuver Kanadijens]] | [[Northwest League|NWL]] | [[Bejzbol]] ([[Minor league baseball#sistem farmi|Jedna A kratka sezona]]) | [[Nat Bailey Stadium|stadion Net Bejli]] | 2000 | 0 |- | [[Vancouver Whitecaps (USL)|FK Vankuver Vajtaps]] | [[USL First Division|USL-1]] (muškarci)<br />[[W-League]] (žene) | [[Fudbal]] | [[Swangard Stadium|stadion Svongerd]] | 1986<br />2003 | 6<br />2 |- | [[Vancouver Giants|Vankuver Džajants]] | [[Western Hockey League|WHL]] | [[Hokej na ledu]] | [[Pacific Coliseum|Pesifik Koliseum]] | 2001 | 1 |- | [[Vancouver Titans|Vankuver Tajtans]] | [[International Basketball League|IBL]] | [[Košarka]] | [[Langley Event Centre|Lengli Event Senter]] | 2009 | 0 |- | [[Vancouver Major League Soccer 2011|Vancouver]] (prva sezona 2011.) | [[Major League Soccer|MLS]] | [[Fudbal]] | [[BC Place Stadium|Stadion Bi Si Plejs]] | 2009 (2011) | 0 |} == Gradovi partneri == * [[Datoteka:Flag of United Kingdom.svg|25px]] [[Edinburgh|Edinburg]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] * [[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|25px]] [[Guangzhou|Guangdžou]], [[Narodna Republika Kina|Kina]] * [[Datoteka:Flag of the United States.svg|25px]] [[Los Angeles|Los Anđeles]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] * [[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|25px]] [[Odesa]], [[Ukrajina]] * [[Datoteka:Flag of Japan.svg|25px]] [[Jokohama]], [[Japan]] == Galerija slika == <gallery perrow="5"> Datoteka:English Bay Vancouver.jpg|Pogled na Engleski zaliv sa Pomorskog muzeja Datoteka:False Creek2.jpg|Fols Krik marina Datoteka:Granville Island Night.jpg|Grenvil ostrvo u Vankuveru, noću Datoteka:Vancouver from Grouse mountain.jpg|Pogled na Vankuver sa Tetrebove planine Datoteka:Sunset picnic.jpg|Zalazak sunca sa Engleskog zaliva Datoteka:Fog_in_Vancouver.jpg|Pogled na Fermont hotel sa zgrade Harbor Centra Datoteka:Vancouver Sun Tower.jpg|San tauer Datoteka:Science World.jpg|Kupola muzeja Sveta nauke Datoteka:CanadaPlaceVancouverSnow.jpg|Kanada Plejs </gallery> == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat}} * [http://www.vancouver.ca/ Službene stranice Vancouvera] * [http://www.tourismvancouver.com/ Turizam Vancouvera] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150823051627/http://www.tourismvancouver.com/ |date=2015-08-23 }} * [http://www.portvancouver.com/media/port_facts.html Vancouverska luka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080925021841/http://www.portvancouver.com/media/port_facts.html |date=2008-09-25 }} * [http://www.TransLink.bc.ca TransLink (Vancouver transport)] * [http://www.trailcanada.com/photos/vancouver.asp Slike Vancouvera] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070621171138/http://www.trailcanada.com/photos/vancouver.asp |date=2007-06-21 }} * [http://www.flickr.com/photos/tags/vancouver/ flickr vancouver] Slike Vancouvera * [http://www.see-vancouver.com/vancouver-virtual-tours.php Virtual Tours of Vancouver] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051119191723/http://www.see-vancouver.com/vancouver-virtual-tours.php |date=2005-11-19 }} Virtualni Vancouver * [http://www.vancouverinfocenter.com/ Informacijski centar u Vancouveru] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181001213637/http://www.vancouverinfocenter.com/ |date=2018-10-01 }} * [http://skyscraperpage.com/gallery/showgallery.php?cat=529&thumb=1 SkyscraperPage Forum Gallery] Fotografije Vancouvera {{Izabran}} [[Kategorija:Gradovi u Kanadi]] [[Kategorija:Olimpijski gradovi]] [[Kategorija:Britanska Kolumbija]] 8y5r4m4wa2slg8tjletwifisk8g36hl 0 7751 42690314 42378468 2026-09-19T04:51:14Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690314 wikitext text/x-wiki {{Ažuriranje}} {{Sređivanje}} '''XXI. Zimske olimpijske igre - Vancouver 2010''' {{Olimpijski infobox | Name = XXI. Zimske olimpijske igre - Vancouver 2010 | Logo = | Size = 150| Optional caption = | ---- Grad domaćin = [[Vancouver]], [[Kanada]] | Broj država = -- | Broj sportaša = -- | Broj takmičenja = 87 | Broj sportova = 20 | Otvaranje igara = [[12. veljače]] [[2010]].| Zatvaranje igara = [[28. veljače]] [[2010]]. | }} '''XXI Zimske olimpijske igre''' se održavaju u [[Vankuver]]u, [[Britanska Kolumbija|Britanskoj Kolumbiji]], [[Kanada|Kanadi]] [[2010]]. godine. Neka od takmičenja će se održati u obližnjem [[Ričmond (Britanska Kolumbija)|Ričmondu]], dolini Kalagan, [[Zapadni Vankuver|Zapadnom Vankuveru]], i mondenskom zimovalištu severno od Vankuvera, [[Visler]]u. Druge uzastopne [[Zimske olimpijske igre]] u [[Severna Amerika|Severnoj Americi]] posle igara u [[Zimske olimpijske igre 2002.|Solt Lejk Sitiju 2002.]] godine, otvorio je generalni guverner Kanade kao predstavnik kraljice Elizabete. Igre su počele 12. februara i trajaće do 28. februara. Igre će zatvoriti predsednik Međunarodnog olimpijskog komiteta. Zimske olimpijske igre 2010. će biti treći put da se [[Olimpijske igre]] održavaju u Kanadi. [[1976]]. godine su održane [[Letnje olimpijske igre 1976.|Olimpijske igre]] u [[Montreal]]u, a [[1998]]. su održane [[Zimske olimpijske igre 1988.|Zimske olimpijske igre]] u [[Kalgari]]ju. U izboru za [[Zimske olimpijske igre 1976.]], Visler i Garibaldi su bili gradovi kandidati, ali nisu pobedili. [[Kanadski olimpijski komitet]] je obećao da će Kanada osvojiti najveći broj zlatnih medalja na Olimpijskim igrama 2010. godine u Vankuveru. Na Olimpijskim igrama u Montrealu 1976. i Kalgariju 1988. nisu osvojili nijedno zlato. Ovaj pokret se zove "Zauzmi podijum" ("''Own the Podium''"). == Izbor domaćina == Vankuver je pobedio u takmičenju za domaćina Olimpijskih igara 2. jula 2003. godine, na 115. mitingu Međunarodnog Olimpijskog Komiteta u [[Prag]]u, [[Češka|Češkoj Republici]] [http://archives.cbc.ca/IDC-1-41-1373-8393/sports/olympic_bids/clip12]. Ostali kandidati za 21. Zimsku olimpijadu su bili [[Salcburg]] u [[Austrija|Austriji]] i [[Pjongčang]] u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]]. {| class="wikitable" border="1" cellpadding="2" cellspacing="0" |- bgcolor="#efefef" ! colspan="6" | Rezultati glasanja za kandidate za domaćina [[Zimske olimpijske igre|ZOI]] [[2010]]. |- bgcolor="#efefef" | '''Grad''' | '''Država''' | bgcolor="silver"|'''Prva krug''' | bgcolor="silver" |'''Druga krug''' |- ||[[Vankuver]], [[Britanska Kolumbija]]||{{flag|Kanada}} ||40||'''56''' |- ||[[Pjongčang]]||{{flagcountry|JKO}} ||'''51'''||53 |- ||[[Salcburg]]||{{flagcountry|AUT}} ||16||- |} == Najznačajniji događaji == * Gruzijski reprezentativac u sankanju Nodar Kumaritašvili (21) poginuo je na treningu dan pred otvaranje igara kada je izleteo sa staze i udario glavom u stub. Gruzijskim tim je izjavio da razmišlja o povlačenju sa igara.<ref>{{Cite news|url=http://www6.b92.net/sport/vancouver2010/sankanje/vesti.php?yyyy=2010&nav_id=410823|title=Tragična smrt pred početak Igara|date=11. februar 2010|publisher=B92|access-date=2010-02-14|archive-date=2010-02-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20100216113651/http://www.b92.net/sport/vancouver2010/sankanje/vesti.php?yyyy=2010&nav_id=410823}}</ref> == Troškovi == Operativni troškovi Zimskih olimpijskih igara 2010. su bili procenjeni na $1.354 milijardi ([[2004]].), dok je sredinom [[2009]]. ova procena podignuta na $1.76 milijardi.<ref>{{cite web|title=2010 bid book an Etch-A-Sketch|url=http://thetyee.ca/Blogs/TheHook/Olympics2010/2009/07/02/2010BidBook/|date = 2. 07. 2009.|accessdate = 02. 07. 2009.|publisher=[[The Tyee]]}}</ref> Celokupna svota za operativni obračun dobavljena je iz nevladinih izvora, tj. kroz sponzorstva i prodaje prava za prikazivanje prenosa. Novac poreznih obveznika bio je utrošen na izgradnju i obnovu raznih objekata u [[Vankuver]]u, [[Visler]]u i [[Ričmond (Britanska Kolumbija)|Ričmondu]] i to u visini od 580 miliona dolara. Sigurnosni proračun iznosio je 200 miliona dolara, takođe uzet iz državnog proračuna, dok je glavna agencija za sigurnost bila [[Kanadska kraljevska konjička policija]]. Ova prvobitna svota se pokazala nedovoljnom, te se popela na 1 milijardu dolara.<ref>{{cite news|title=Olimpijsko osiguranje procenjuje se da košta oko $900 miliona|url=http://www.cbc.ca/canada/british-columbia/story/2009/02/19/bc-olympics-cost-colin-hansen.html|date=19. 02. 2009.|publisher=CBC News|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090221115608/http://www.cbc.ca/canada/british-columbia/story/2009/02/19/bc-olympics-cost-colin-hansen.html|archivedate=2009-02-21|access-date=2010-02-14|deadurl=no}}</ref> Neposredno pre početka igara u februaru 2010. ukupno troškovi igara, uključujući sve infrastrukturne nadogradnje u regiji su procenjeni na 6 milijardi dolara, dok su troškovi potrošeni direktno na igre oko $600 miliona. Revizorska kuća ''Price-Waterhouse'' u svom izveštaju navodi da će koristi i prihodi za grad i provinciju biti u visini od $10 milijardi, dok su direktni prihodi procenjeni na 1 milijardu dolara.<ref>{{cite web |url=http://sportsillustrated.cnn.com/2010/writers/dave_zirin/01/25/vancouver/index.html |title=''As Olympics near, people in Vancouver are dreading Games'', Dave Zirin, ''Sports Illustrated''/CNN, January 25, 2010 |publisher=Sportsillustrated.cnn.com |date=25. 01. 2010. |accessdate=07. 02. 2010. |archive-date=2010-01-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100129223027/http://sportsillustrated.cnn.com/2010/writers/dave_zirin/01/25/vancouver/index.html }}</ref> == Zemlje učesnice == Sledeći [[nacionalni olimpijski komitet]]i će učestvovati na Zimskim olimpijskim igrama 2010. [[Kajmanska ostrva]], [[Kolumbija]], [[Gana]], [[Crna Gora]], [[Pakistan]], [[Peru]] i [[Srbija]] će debitovati na ZOI 2010. {| class=wikitable |{{flag|Albanija}} (1) || {{flag|Alžir}} (1) || {{flag|Andora}} (6) || {{flag|Argentina}} (7) || {{flag|Jermenija}} (4) |- |{{flag|Australija}} (42) || {{flag|Austrija}} (80) || {{flag|Azerbejdžan}} (2) || {{flag|Belorusija}} (50) || {{flag|Belgija}} (9) |- |{{flag|Bermuda}} (2) || {{flagicon|BiH}} [[Bosna i Hercegovina na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Bosna i Hercegovina]] (5) || {{flag|Brazil}} (5) || {{flag|Bugarska}} (18) || {{flag|Kanada}} (206) |- |[[Kajmanska ostrva]] (1) || {{flag|Čile}} (4) || {{flag|Kina}} (91) || {{flag|Kolumbija}} (1) || {{flag|Hrvatska}} (19) |- |{{flag|Kipar}} (2) || {{flag|Češka Republika}} (95) || {{flag|Danska}} (18) || {{flag|Estonija}} (32) || {{flag|Etiopija}} (1) |- |{{flag|Finska}} (95) || {{flag|Francuska}} (108) || {{flag|Gruzija}} (6) || {{flag|Nemačka}} (153) || {{flag|Gana}} (1) |- |{{flag|Velika Britanija}} (50) || {{flag|Grčka}} (7) || {{flagcountry|HKG}} (1) || {{flag|Mađarska}} (18) || {{flag|Island}} (4) |- |{{flagcountry|IND}} (3) || {{flagcountry|IRN}} (4) || {{flag|Irska}} (6) || {{flag|Izrael}} (3) || {{flagcountry|ITA}} (114) |- |{{flagcountry|JAM}} (5) || {{flagcountry|JAP}} (95) || {{flagcountry|KAZ}} (39) || {{flag|Severna Koreja}} (2) || {{flag|Južna Koreja}} (45) |- |{{flagcountry|KGZ}} (4) || {{flagcountry|LET}} (59) || {{flag|Liban}} (3) || {{flagcountry|LIH}} (7) || {{flagcountry|LIT}} (8) |- |{{flagicon|Makedonija}} [[Makedonija na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Makedonija]] (3) || {{flag|Meksiko}} (1) || {{flagcountry|MOL}} (8) || [[Datoteka:Flag of Monaco.svg|22px]] [[Monako]] (7) || {{flag|Mongolija}} (2) |- |{{flagicon|CG}} [[Crna Gora na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Crna Gora]] (1) || {{flag|Maroko}} (1) || {{flagcountry|NEP}} (2) || {{flag|Holandija}} (34) || {{flagcountry|NZL}} (16) |- |{{flagcountry|NOR}} (99) || {{flagcountry|PAK}} (1) || {{flagcountry|PER}} (3) || {{flag|Poljska}} (47) || {{flagcountry|POR}} (1) |- |{{flag|Rumunija}} (28) || {{flagcountry|RUS}} (187) || {{flagcountry|SMR}} (2) || {{flagcountry|SEN}} (1) || {{flagicon|SRB}} [[Srbija na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Srbija]](10) |- |{{flagcountry|SVK}} (73) || {{flagicon|SLO}} [[Slovenija na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Slovenija]] (47) || {{flag|Južna Afrika}} (2) || {{flag|Španija}} (18) || {{flag|Švedska}} (106) |- |{{flag|Švajcarska}} (146) || [[Datoteka:Flag_of_Chinese_Taipei_for_Olympic_games.svg|22px|Chinese Taipei]] [[Tajvan|Kineski Tajpej]] (1) || {{flag|Tadžikistan}} (2) || {{flagcountry|TUR}} (6) || {{flag|SAD}} (216) |- |{{flagcountry|UKR}} (52) || {{flagcountry|UZB}} (3) || – || – || – |} * U zagradi se nalazi broj sportista koji se takmiče za tu zemlju == Zastupljeni sportovi == Petnaest zimskih sportova je najavljeno kao deo Zimskih olimpijskih igara 2010. Osam sportova je kategorizovano kao ledeni sportovi a to su: [[bob]], [[sankanje]], [[hokej na ledu]], [[umetničko klizanje]], [[brzo klizanje]], [[brzo klizanje na kratkim stazama]] i [[karling]]. Tri sporta su kategorizovana kao događaji alpskog skijanja i snoubordinga: [[alpsko skijanje]], [[slobodno skijanje]] i [[snoubording]]. A preostala četiri sporta koja su kategorisana kao nordijska su: [[biatlon]], [[nordijsko skijanje]], [[skijaški skokovi]] i [[nordijska kombinacija]]. Spisak svih sportova na ZOI 2010. (u zagradi je broj disciplina po pojedinom sportu): <div style="float:left; width:25%;"> * [[Datoteka:Alpine skiing pictogram.svg|20px]] [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Alpsko skijanje]] <small>(10)</small> * [[Datoteka:Biathlon pictogram.svg|20px]] [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]] <small>(10)</small> * [[Datoteka:Bobsleigh pictogram.svg|20px]] [[Bob na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Bob]] <small>(3)</small> * [[Datoteka:Cross country skiing pictogram.svg|20px]] [[Nordijsko skijanje na Zimskim plimpijskim igrama 2010.|Nordijsko skijanje]] <small>(12)</small> </div><div style="float:left; width:25%;"> * [[Datoteka:Curling pictogram.svg|20px]] [[Karling na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Karling]] <small>(2)</small> * [[Datoteka:Figure skating pictogram.svg|20px]] [[Umetničko klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Umetničko klizanje]] <small>(4)</small> * [[Datoteka:Freestyle skiing pictogram.svg|20px]] [[Slobodno skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Slobodno skijanje]] <small>(6)</small> * [[Datoteka:Ice hockey pictogram.svg|20px]] [[Hokej na ledu na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Hokej na ledu]] <small>(2)</small> </div><div style="float:left; width:25%;"> * [[Datoteka:Luge pictogram.svg|20px]] [[Sankanje na ledu na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Sankanje]] <small>(3)</small> * [[Datoteka:Nordic combined pictogram.svg|20px]] [[Nordijska kombinacija na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Nordijska kombinacija]] <small>(3)</small> * [[Datoteka:Short track speed skating pictogram.svg|20px]] [[Šort trak na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Brzo klizanje na kratkim stazama]] <small>(8)</small> * [[Datoteka:Skeleton pictogram.svg|20px]] [[Skeleton na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Skeleton]] <small>(2)</small> </div><div style="float:left; width:25%;"> * [[Datoteka:Ski jumping pictogram.svg|20px]] [[Skijaški skokovi na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Skijaški skokovi]] <small>(3)</small> * [[Datoteka:Snowboarding pictogram.svg|20px]] [[Snoubording na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Snoubording]] <small>(6)</small> * [[Datoteka:Speed skating pictogram.svg|20px]] [[Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Brzo klizanje]] <small>(12)</small> </div>{{clear}} == Sportovi, kalendar i rezultati == [[Datoteka:Vrh Vislera - Simbol Olimpijade 2010.JPG|thumbnail|200px|Simbol [[Zimske olimpijske igre|ZOI]][[2010]]. na vrhu planine [[Visler]]]] {| class="prettytable" ! colspan="19" | Kalendar Zimskih olimpijskih igara 2010. |- ! Februar !! 12 !! 13 !! 14 !! 15 !! 16 !! 17 !! 18 !! 19 !! 20 !! 21 !! 22 !! 23 !! 24 !! 25 !! 26 !! 27 !! 28 !! G |- align="center" | align="left" | Svečano otvaranje || bgcolor="#3399ff" | || || || || || || || || || || || || || || || || |- align="center" | align="left" | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]] | | || bgcolor="#3399ff" | • || bgcolor="#3399ff" | • || || bgcolor="#3399ff" | •• || || bgcolor="#3399ff" | •• || || || bgcolor="#3399ff" | •• || || bgcolor="#3399ff" | • || || || bgcolor="#3399ff" | • || || || '''10''' |- align="center" | align="left" | [[Bob na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Bob]] | | || || || || || || || || bgcolor="#3399ff" | || bgcolor="#3399ff" | • || || bgcolor="#3399ff" | || bgcolor="#3399ff" | • || || bgcolor="#3399ff" | || bgcolor="#3399ff" | • || || '''3''' |- align="center" | align="left" | [[Karling na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Karling]] | | || || || || bgcolor="#3399ff" | || bgcolor="#3399ff" | || bgcolor="#3399ff" | || bgcolor="#3399ff" | || bgcolor="#3399ff" | || bgcolor="#3399ff" | || bgcolor="#3399ff" | || bgcolor="#3399ff" | || bgcolor="#3399ff" | || bgcolor="#3399ff" | || bgcolor="#3399ff" | • || bGcolor="#3399ff" | • || || '''2''' |- align="center" | align="left" | [[Hokej na ledu na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Hokej na ledu]] | | || bgcolor="#3399ff" | || bgcolor="#3399ff" | || bgcolor="#3399ff" | || bgcolor="#3399ff" | || bgcolor="#3399ff" | || bgcolor="#3399ff" | || bgcolor="#3399ff" | || bgcolor="#3399ff" | || bgcolor="#3399ff" | || bgcolor="#3399ff" | || bgcolor="#3399ff" | || bgcolor="#3399ff" | || bgcolor="#3399ff" | • || bgcolor="#3399ff" | || bgcolor="#3399ff" | || bgcolor="#3399ff" |• || '''2''' |- align="center" | align="left" | [[Umetničko klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Umetničko klizanje]] | | || || bgcolor="#3399ff" | || bgcolor="#3399ff" | • || bgcolor="#3399ff" | || || bgcolor="#3399ff" | • || bgcolor="#3399ff" | || || bgcolor="#3399ff" | || bgcolor="#3399ff" | • || bgcolor="#3399ff" | || || bgcolor="#3399ff" | • || || bgcolor="#3399ff" | || || '''4''' |- align="center" | align="left" | [[Brzo klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Brzo klizanje]] | | || bgcolor="#3399ff" | • || bgcolor="#3399ff" | • || bgcolor="#3399ff" | • || bgcolor="#3399ff" | • || bgcolor="#3399ff" | • || bgcolor="#3399ff" | • || || bgcolor="#3399ff" | • || bgcolor="#3399ff" | • || || bgcolor="#3399ff" | • || bgcolor="#3399ff" | • || || bgcolor="#3399ff" | || bgcolor="#3399ff" | •• || || '''12''' |- align="center" | align="left" | [[Slobodno skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Slobodno skijanje]] | | || bgcolor="#3399ff" | • || bgcolor="#3399ff" | • || || || || || || bgcolor="#3399ff" | || bgcolor="#3399ff" | • || bgcolor="#3399ff" | || bgcolor="#3399ff" | • || bgcolor="#3399ff" | • || bgcolor="#3399ff" | • || || || || '''6''' |- align="center" | align="left" | [[Sankanje na ledu na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Sankanje]] | | || bgcolor="#3399ff" | || bgcolor="#3399ff" | • || bgcolor="#3399ff" | || bgcolor="#3399ff" | • || bgcolor="#3399ff" | • || || || || || || || || || || || || '''3''' |- align="center" | align="left" | [[Šort trak na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Šort trak]] | | || bgcolor="#3399ff" | • || || || || bgcolor="#3399ff" | • || || || bgcolor="#3399ff" | •• || || || || bgcolor="#3399ff" | • || || bgcolor="#3399ff" | ••• || || || '''8''' |- align="center" | align="left" | [[Skeleton na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Skeleton]] | | || || || || || || bgcolor="#3399ff" | || bgcolor="#3399ff" | •• || || || || || || || || || || '''2''' |- align="center" | align="left" | [[Alpsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Alpsko skijanje]] | | || bgcolor="#3399ff" | • || bgcolor="#3399ff" | • || || bgcolor="#3399ff" | • || bgcolor="#3399ff" | • || || bgcolor="#3399ff" | • || bgcolor="#3399ff" | • || bgcolor="#3399ff" | • || || || bgcolor="#3399ff" | • || || bgcolor="#3399ff" | • || bgcolor="#3399ff" | • || || '''10''' |- align="center" | align="left" | [[Nordijsko skijanje na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Nordijsko skijanje]] | | || || || bgcolor="#3399ff" | •• || || bgcolor="#3399ff" | •• || || bgcolor="#3399ff" | • || bgcolor="#3399ff" | • || || bgcolor="#3399ff" | •• || || bgcolor="#3399ff" | • || bgcolor="#3399ff" | • || || bgcolor="#3399ff" | • || bgcolor="#3399ff" | • || '''12''' |- align="center" | align="left" | [[Skijaški skokovi na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Skijaški skokovi]] || bgcolor="#3399ff" | || bgcolor="#3399ff" | • || || || || || || bgcolor="#3399ff" | || bgcolor="#3399ff" | • || || bgcolor="#3399ff" | • || || || || || || || '''3''' |- align="center" | align="left" | [[Nordijska kombinacija na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Nordijska kombinacija]] | | || || bgcolor="#3399ff" | • || || || || || || || || || bgcolor="#3399ff" | • || || bgcolor="#3399ff" | • || || || || '''3''' |- align="center" | align="left" | [[Snoubording na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Snoubording]] | | || || || bgcolor="#3399ff" | • || bgcolor="#3399ff" | • || bgcolor="#3399ff" | • || bgcolor="#3399ff" | • || || || || || || || || bgcolor="#3399ff" | • || bgcolor="#3399ff" | • || || '''6''' |- align="center" | align="left" | Svečano zatvaranje || || || || || || || || || || || || || || || || || bgcolor="#3399ff" | || |- ! Finala !! – !! 6 !! 6 !! 5 !! 6 !! 7 !! 5 !! 4 !! 6 !! 6 !! 4 !! 4 !! 6 !! 5 !! 7 !! 7 !! 2 !! 86 |- | colspan="19" | • = Dodele medalja |} == Povezano == * [[Olimpijske igre]] * [[Zimske olimpijske igre]] * [[2010]] * [[Kanada]] * [[Britanska Kolumbija]] * [[Vankuver]] == Reference == {{Izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|2010 Winter Olympics}} * [http://www.vancouver2010.com/ Vancouver 2010 - zvanični vebsajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091025194336/http://www.vancouver2010.com/ |date=2009-10-25 }} * [http://www.tourismvancouver.com/ Zvanični vebsajt turizma Vankuvera] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150823051627/http://www.tourismvancouver.com/ |date=2015-08-23 }} * [http://www.tourismwhistler.com/ Zvanični vebsajt turizma Vislera] * [http://2010.dailyvancouver.com Vankuver 2010. blog] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060517052156/http://2010.dailyvancouver.com/ |date=2006-05-17 }} * [http://www.cypressmountain.com/ Zvanični vebsajt planine Sajpres, Zapadni Vankuver] * [http://www.richmond.ca/discover/events/oval/oval.htm Grad Ričmond] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061105194016/http://www.richmond.ca/discover/events/oval/oval.htm |date=2006-11-05 }} {{Države ZOI 2010.}} {{Olimpijske igre}} [[Kategorija:Zimske olimpijske igre 2010.| ]] [[Kategorija:Zimske olimpijske igre|2010]] [[Kategorija:Sport u Kanadi]] [[Kategorija:2010.]] [[Kategorija:Britanska Kolumbija]] bellfbltyib36eb6rnja50s6j30zc64 0 11341 42690335 42515315 2026-09-19T07:44:57Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690335 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini |mjesto=Čitluk |slika=Tromeđa-Čitluk02319.JPG |opis_slike= |entitet= |kanton= |opština= |nadm visina= |populacija= |poštanski kod= |pozivni broj= |gšir=43.2 |gduž=17.7 }} '''Čitluk''', grad i središte istoimene općine u južnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] sa oko 15.000 stanovnika. Jedna je od rijetkih općina u zemlji, koja po broju stanovništva uspijeva zadržati predratno stanje. == Historija == [[Brotnjo]] se prvi put u dokumentima spominje prije skoro sedam vijekova. Ono je i u srednjem vijeku bilo povezano saobraćajnicama, a i rimske su ceste prolazile njime. Gradić Čitluk razvija se od kraja [[1930te|1930-ih]] godina 20. vijeka u administrativno središte Brotnja. Danas je to mjesto sa srednjom i osnovnom školom, privredno, saobraćajno, sportsko, kulturno i ugostiteljsko središte. == Geografija == [[Brotnjo]] je visoravan smještena na jugu-jugozapadu Bosne i Hercegovine. Pruža se uz granicu općine [[Mostar]] na sjeveru i sjeveroistoku pa do granica općina [[Široki Brijeg]] i [[Ljubuški]] na sjeverozapadu i jugu Brotnja. [[Vinova loza]] i [[duhan]] su poljoprivredne kulture s kojima su generacije odrastale i od kojih se živjelo. Danas u Čitluku možete uživati u kapljicama vrhunskog i kvalitetnog [[vino|vina]] od autohtonih sorti [[Žilavka|Žilavke]] i [[Blatina|Blatine]], i na taj način osjetiti spoj prirode, tradicije i kvalitete. [[Mediteranska klima]], topla ljeta i blage zime omogućuju život kulturama kao što su [[loza]], [[šipak]], [[smokva]], [[bajam]], [[naranča]] i [[maslina]], koji daju poseban topao i pitom izgled kraja i ljudi koji u njemu žive. == Kultura == {{Glavni|Nacionalni spomenici u Čitluku}} == Sport == Tradicija u nogometu,košarki i malom nogometu. == Značajne osobe == * [[Franjo Arapović]] , bivši košarkaš * [[Marin Čilić]] , hrvatski tenisač Marin (Zdenko) Čilić * [[Zoran Planinić]] , košarkaš * [[Didak Buntić]] , prosvjetni i socijalni djelatnik, hercegovački franjevac, graditelj, prosvjetitelj i političar * [[Bariša Krasić]] , košarkaš * [[Martina Zovko]] , manekenka i model * [[Ivan Dodig]] , hrvatski tenisač * [[Tanja Čilić - Buhač]] , bivša tenisačica * [[Tihomir Elez]] , rođak Marina Čilića * [[Vladimir Vasilj]] , hrvatski nogometni vratar * [[Marin Šego]] , rukometaš * [[Ivica Zubac]] , košarkaš * [[Bruno Stojić]] , bivši hrvatski načelnik Odjela obrane Hrvatskog vijeća obrane (HVO). * [[Ivan Tolj]] , hrvatski pjesnik i general * [[Mate Bulić]], hrvatski hercegovački pop/folk pjevač == Mjesta u općini Čitluk == [[Datoteka:Smokva.jpg|thumb|right|Smokva]] Bijakovići, Biletići Brdo (Biletić Brdo), Biletići, Biletići Polje (Biletić Polje), Blizanci, [http://www.blatnica.com Blatnica], Brzomelj, Crkvina (Crkvine), Čalići, [http://www.cerin.com Čerin ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060111072111/http://www.cerin.com/ |date=2006-01-11 }}, Čitluk Selo, Dobro Selo, Donja Blatnica, Donji Hamzići, Donji Mali Ograđenik, Donji Veliki Ograđenik, Dragićina, Elezovac, Gornja Blatnica, Gornji Veliki Ograđenik, Gornji Mali Ograđenik, Gradnići, Grmine, Hamzići, Kovačica, Krehin Gradac, Krstine, Krućevići, [[Međugorje]], Mostarsko Cerno, Oborine, Paoča, Podadvor, Potpolje, Rudine, Služanj, Stoci, Stupina, Tepčići, Tromeđa i Vionica. == Turizam == Nekoliko kilometara južno od grada nalazi se [[Međugorje]], mjesto poznato po Svetištu kraljice mira i ukazanju Gospe od Međugorja. == Vanjske veze == {{portal|Bosna i Hercegovina}} {{commonscat|Čitluk}} * [http://www.citluk.ba Općina Čitluk] * [http://www.citluk.net Čitluk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130729103815/http://citluk.net/ |date=2013-07-29 }} * [http://www.brotnjo-online.com Brotnjo-online.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130806082805/http://www.brotnjo-online.com/ |date=2013-08-06 }} * [http://www.brotnjo.info Brotnjo.info] * [http://www.hercegovinavino.com Hercegovina Vino-Vinarija Čitluk] * [http://www.tzcitluk.com Turistička Zajednica Općine Čitluk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130718223806/http://tzcitluk.com/ |date=2013-07-18 }} * [http://www.hercegovina.info/vijesti/hercegovina/citluk/ Čitluk] * [http://www.brotnjo-sport.info/ Brotnjo-sport.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130619072548/http://www.brotnjo-sport.info/ |date=2013-06-19 }} * [http://hotelbrotnjo.com/ Hotel Brotnjo] * [http://www.booking.com/ Booking.com] * [http://www.trivago.com/ Trivago.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201214224606/http://www.trivago.com/ |date=2020-12-14 }} * [http://www.medjugorje-travel.com Hotel Villa Via Pacis] * [http://www.globtour.com Globtour Međugorje] * [http://www.paddy-travel.com Paddy Travel Međugorje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060903122020/http://www.paddy-travel.com/ |date=2006-09-03 }} * [http://www.medjugorje-info.com/ Međugorje Info] * [http://www.goyatours.com Goya Tours Međugorje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060610161142/http://goyatours.com/ |date=2006-06-10 }} * [http://www.bev-turist.com Bev Turist Međugorje] * [http://pax.tel.net.ba Hotel Pax] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060621214223/http://pax.tel.net.ba/ |date=2006-06-21 }} * [http://www.dugatehna.ba Duga-Tehna] {{Političke Podjele Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Čitluk| ]] [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hercegovačko-neretvanski kanton]] [[Kategorija:Naseljena mjesta u Federaciji Bosne i Hercegovine]] 99j9h6ri4nej30z8seskpvat05ieu8f 0 12913 42690182 42602785 2026-09-18T15:30:53Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690182 wikitext text/x-wiki {{Grad RH | ime = Varaždin | slika = Varaždin town hall.jpg|210px | opis_slike = | zastava = | grb = | županija = [[Varaždinska županija|Varaždinska]] | broj stanovnika = 49.075 | poštanski broj = 42000 | pozivni broj = | registarska oznaka = | gradonačelnik = Neven Bosilj | z. širina = 46.31 | z. dužina = 16.33 }} '''Vȁraždīn''' (u varaždinskom govoru ''Varàždin'', [[nemački jezik|njemački]]: ''Warasdin'', [[mađarski jezik|mađarski]]: ''Varasd'', [[latinski jezik|latinski]]: ''Varasdinum'') je [[grad]] u sjeverozapadnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]], uz obale rijeke [[Drava|Drave]], središte [[Varaždinska županija|Varaždinske županije]]. == Historija == Prema [[arheologija|arheološkim nalazima]], područje grada bilo je naseljeno još u [[rimsko Carstvo|rimsko doba]], o čemu svjedoče i imena dviju danas postojećih ulica - Via Militum i Via Petovia (današnje ulice Braće Radić i Optujska). Prvi se puta spominje davne [[1181]]. godine u predmetu svađe oko nekih imanja. Kralj [[Bela IV.]] dodjeljuje mu [[povelja|povelju]] slobodnog i kraljevskog grada [[1209]]. godine, kao prvom gradu u Hrvatskoj. Za kralja [[Žigmund]]a došao pod vlast [[grofovi Celjski|grofova Celjskih]]. [[Matija Korvin]] ga je opet oslobodio. U [[16. vijek|16. stoljeću]] grad je dobio [[Ivan Ungnad]], [[1585]]. [[Tomo grof Erdödy]]. Od [[1756]]. do [[1776]]. godine sjedište je generalata i glavni grad Hrvatske. U velikom požaru [[1776]]. godine grad je izgorio skoro do temelja. Kod Varaždina je [[11. 11.|11. studenog]] [[1848]]. ban [[Josip Jelačić]] prešao [[Drava|Dravu]]. Varaždin je imao veliki značaj za vrijeme [[Raspad SFRJ|raspada SFRJ]], odnosno prvih dana rata u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. U njemu se nalazilo sjedište Varaždinskog korpusa [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]], s velikim zalihama modernog oružja, vozila i opreme povučenih iz [[Slovenija|Slovenije]]. Međutim, sam garnizon JNA je imao vrlo malo ljudi, a nakon blokade od strane hrvatskih snaga je postalo jasno da se neće moći dugo održati. Nakon kratkog, i uglavnom simboličkog otpora, te pregovora koje je vodio tadašnji gradonačelnik [[Radimir Čačić]], komandant korpusa general Trifunović je [[22. 9.|22.9.]] [[1991]]. pristao na predaju. Tako je u ruke Hrvatske vojske pala velika količina oružja, s kojom su hrvatske snage odmah stekle prednost nad krajinskim snagama i snagama JNA u [[Zapadna Slavonija|Zapadnoj Slavoniji]]. == Geografija == Grad Varaždin je smješten u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. * Geografska širina: 46°18'30'',39 * Geografska duljina:16°20'15'',95 == Administracija i politika == Administrativno središte [[Varaždinska županija|Varaždinske županije]]. == Ekonomija == Industrijsko je središte (Vindija, Varteks, MIV, Mundus). Prepun velikih trgovačkih centara. Grad Varaždin je postigao uspješan gospodarski razvoj zahvaljujući programu potpore projektima i aktivnostima koji potiču rad obrtnika i razvoj poduzetnika. Gradske tvrtke i potporne institucije daju važan doprinos razvoju poduzetništva. Prema podacima iz Fine, Registra godišnjih izvještaja, poslovni rezultati poduzetnika sa sjedištem u gradu Varaždinu pokazuju da je Varaždin 2020. godine bio na 8. mjestu u Hrvatskoj po broju poduzetnika, 5. po broju zaposlenih u poduzetništvu te se također visoko rangira po ukupnom prihodu i dobiti. („Gospodarstvo“, 2023. Varaždin)<ref>https://www.varazdin.hr/gospodarstvo/</ref> Varaždin je postigao uspješan gospodarski rast i razvoj zahvaljujući poticajnoj poduzetničkoj politici koja uključuje otvaranje Slobodne zone Varaždin. To poboljšava poslovne uvjete za tvrtke koje su aktivne u regiji, kao i za nove strane i domaće investitore, pružajući im atraktivne poslovne uvjete temeljene na novim tehnologijama. Slobodna zona Varaždin pruža poduzetnicima visokokvalitetnu infrastrukturu, kvalitetne usluge podrške te privlači obrazovanu radnu snagu. Slobodna zona Varaždin je prepoznatljiv brend, velika greenfield investicija koja privlači ulagače i druge znatiželjne poduzetnike koji bi htjeli poslovati s Zonom ili analizirati i primijeniti njezin uspješni model. Slobodnu zonu prati kvalitetno školstvo te suradnja s Srednjom i Visokom elektrostrojarskom školom, Srednjom strukovnom školom i Tehnološkim parkom Varaždin. Tehnološki park nudi razne usluge poduzetnicima, uključujući prostorne usluge, poslovno savjetovanje, informatičke usluge, grafičku obradu i vizualizaciju. Park također uspostavlja mehanizme za unaprjeđenje i umrežavanje razvojnih agencija, obrazovanja i inovativnih pojedinaca kroz inkubaciju koja obuhvaća aktivnosti i korake potrebne za komercijalizaciju tehnoloških inovacija. Tehnološki park okuplja grupu ljudi koji imaju znanje, iskustvo, vezu s gospodarstvom i dotokom znanja sa sveučilišta. To uključuje studente, znanstvenike, izumitelje, investitore i druge ljude s kreativnim poduzetničkim idejama. ( Cini i Varga 2009) <ref>{{Cite journal|last=Cini|first=Vladimir|last2=Varga|first2=Dušan|date=2009-07-10|title=Poslovne zone - bitni elementi gospodarskog razvoja Varaždinske županije|url=https://hrcak.srce.hr/42859|journal=Ekonomski vjesnik : Review of Contemporary Entrepreneurship, Business, and Economic Issues|language=hr|volume=XXII|issue=1|pages=63–76|issn=0353-359X|access-date=2023-03-30}}</ref> == Demografija == Županija obuhvaća sjeverozapadni dio Hrvatske i u zemljopisnom smislu pripada podravskom pojasu. Prostire se na površini od 1247 m2 na kojoj, prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, živi 183.730 stanovnika, po čemu je ovaj kraj jedan od najnapučenijih u Hrvatskoj. == Kultura i sport == === Kultura === [[Datoteka:Castle, varaždin.jpg|mini|[[Stari grad Varaždin]]]] Od poznatih kulturnih događanja, u Varaždinu se održavaju Varaždinske barokne večeri te Špancirfest. '''Glazbena škola Varaždin''' Glazbena škola Varaždin osnovana je na inicijativu varaždinskog Društva prijatelja glazbe 1828. s ciljem pružanja obrazovanja profesionalnim glazbenicima za potrebe  organiziranja kazališnog života kroz rad ansambla. Zahvaljujući predanom i profesionalnom radu brojnih glazbenika, Varaždin je pored središta kulturnog i političkog života Hrvatske, postao i glazbeno središte.<ref name="Katalinić">{{Cite journal|last=Katalinić|first=Vjera|date=21. listopada 2008.|title=Glazbena škola Varaždin - poticaj i inspiracija|url=https://hrcak.srce.hr/file/53945|journal=Radovi Zavoda za znanstveni rad HAZU –Varaždin|access-date=17. svibnja 2023.|archive-date=2023-05-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20230518182022/https://hrcak.srce.hr/file/53945|url-status=dead}}</ref> O bogatoj tradiciji djelovanja Glazbene škole Varaždin kao rasadniku poznatih talenata svjedoči vrhunsko muziciranje njezinih glazbenika. Starijoj generaciji pripadaju Josip Vrhovski  i Marijan Zuber. Među suvremenim predstavnicima ističu se: pjevači Nada Puttar-Gold, Vlatka Oršanić i Tomislav Mužek te čembalistica Višnja Mažuran.<ref name=":0" /> Povodom obilježavanja 140. obljetnice utemeljenja Glazbene škole Varaždin i održavanjem niza koncerata rodila se ideja o pokretanju festivala Barokne večeri Varaždina koje su nastale na ideji da se u najbaroknijem hrvatskom gradu pokrenu istraživanja vlastite kulturne baštine 17. i 18. st. te da se  predstave najznačajnija djela europskog baroka.<ref>{{Cite journal|last=Maričić|first=Ivana|date=14. prosinca 2016.|title=Varaždinski ansambli, orkestri i glazbena škola u Varaždinu na Varaždinskim baroknim večerima.|url=https://hrcak.srce.hr/file/252234|journal=Radovi Zavoda za znanstveni rad HAZU Varaždin|access-date=17. svibnja 2023.|archive-date=2023-05-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20230518183029/https://hrcak.srce.hr/file/252234|url-status=dead}}</ref> === Sport === * [[NK Varaždin|NK Varteks]] * [[NK Sloboda Varaždin|NK Sloboda Derma]] * [[RK Varteks Di Caprio]] * [[RK Koka]] * [[KK Zagorje Tehnobeton]] * [[KK Vindi]] * [[OK Varaždin]] * [[TK Varaždin]] * [[BK Vindija]] * [[KK Varteks]] == Obrazovanje == Osim sedam osnovnih škola, na području grada postoji nekoliko srednjih škola, fakulteti, više i visoke škole, te vrlo poznata osnovna i srednja glazbena škola. === Srednje škole === * [http://public.carnet.hr/gimvaraz Gimnazija Varaždin] * [http://www.rudarska.hr Rudarska i kemijska škola] * [http://www.ess.hr Elektrostrojarska škola Varaždin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050404051959/http://www.ess.hr/ |date=2005-04-04 }} * [http://www.medskvz.org Srednja medicinska škola] * [http://sip.skole.t-com.hr Strojarska i prometna škola] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070607165145/http://sip.skole.t-com.hr/ |date=2007-06-07 }} * [http://www.srednjastrukovnaskola.hr Srednja strukovna škola] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051124065916/http://www.srednjastrukovnaskola.hr/ |date=2005-11-24 }} * [http://www.gospodarskaskola.hr Gospodarska škola] * [http://www.privatna.net Prva privatna gimnazija s pravom javnosti Varaždin] === Više i visoke škole === * [http://www.vels.hr Veleučilište u Varaždinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061025183049/http://www.vels.hr/ |date=2006-10-25 }} * Viša tekstilna * Viša geotehnička * Viša prometna škola === Fakulteti === * [[Sveučilište Sjever]] * [http://www.foi.hr Fakultet organizacije i informatike] * [http://www.gtfvz.hr Geotehnički fakultet Varaždin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070413134216/http://www.gtfvz.hr/ |date=2007-04-13 }} === Značajne osobe === *[[Krsto Ungnad]] (1527-1587), ban, varaždinski župan i vojskovođa; *[[Baltazar Dvorničić Napuly]] (1560-1634), katolički svećenik i pravnik<ref>{{cite web |url=http://proleksis.lzmk.hr/18926/ |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |title=Dvorničić Napuly, Baltazar |language=hr |access-date=31. 3. 2023}}</ref>; *[[Ivan Belostenec]] (1594-1675), jezikoslovac i leksikograf<ref>{{cite web |url=http://proleksis.lzmk.hr/11728/ |publisher=[[Miroslav Krleža Institute of Lexicography]] |title=Belostenec, Ivan |language=hr |access-date=31. 3. 2023}}</ref>; *[[Stjepan Pethő]] (1602-1640), profesor, predavač; *[[Andrija Makar]] (1620-1666), profesor, predavač; *[[Stjepan Glavač]] (1627-1680), kartograf; *[[Ferdinand Konščak]] (1703-1759), isusovac i istraživač; *[[Ivan Sangilla]] (1777-1832), nakladnik i tiskar, utemeljitelj tiskarstva i nakladništva u Varaždinu; *[[Matija Jeremitz]] (1779-1854), graditelj orgulja; *[[Ivan Padovec]] (1800-1873), gitarist i skladatelj; *[[Samuel Louis Mosinger]] (1804-1872), istaknuti hrvatski gospodarstvenik, trgovac i član "Varaždinskog dobrotvornog društva"; *[[Ivan Kukuljević Sakcinski]] (1816-1889), povjesničar, književnik i političar; *[[Vatroslav Jagić]] (1838-1923), jezikoslovac i slavist; *[[Ladislav Rakovac]] (1847-1906), liječnik internist; *[[Mirko Breyer]] (1863-1946), književnik, bibliofil, bibliograf i antikvar; *[[Vjekoslav Rosenberg-Ružić]] (1870-1954), skladatelj, dirigent i glazbeni pedagog; *[[Gabrijela Horvatova]] (1877-1967), operna pjevačica, glumica<ref>[http://www.klasika.hr/index.php?p=article&id=1217 Klasika.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140818065224/http://www.klasika.hr/index.php?p=article&id=1217 |date=31. 3. 2023}} Kamen kušnje opernih ansambala, pristupljeno 18. travnja 2011.</ref>; *[[Branko Vodnik]] (1879-1926), povjesničar književnosti; *[[Tonka Kulčar-Vajda]] (1887-1971), fotografkinja; *[[Maria Leitner]] (1892-1942), spisateljica i novinarka; *[[Ivo Režek]] (1898-1979), slikar i karikaturist; *[[Lipharda Horvat]] (1902-1945), katolička redovnica, sestra milosrdnica, žrtva jugoslavenske komunističke armije; *[[Bonaventura Ćuk]] (1903-1940), svećenik franjevac, pjesnik, polihistor, filozof, zoolog, nastavnik; *[[Božo Težak]] (1907-1980), kemičar i organizator znanstvene informatike; *[[Artur Takač]] (1918-2004), sportski radnik i funkcioner; *[[Radoslav Putar]] (1921-1994), povjesničar umjetnosti, kritičar i kustos; *[[Andrija Otenheimer]] (1926-1999), atletičar i srednjoprugaš i veterinar; *[[Miljenko Stančić]] (1926-1977), hrvatski slikar; *[[Miroslav Šicel]] (1926-2011), književni povjesničar i akademik; *[[Jurica Murai]] (1927-1999), pijanist i akademik; *[[Pero Pirker]] (1927-1972), političar; *[[Dragutin Drk]], poduzetnik, (1937-2021), vlasnik tvrtke ''[[Vindija]]''; *[[Tomislav Lipljin]] (1937-2008), dramski glumac i kajkavski književnik; *[[Anica Vranković|Anica Markušić Vranković]], (1939-1982), slikarica i likovna pedagogica; *[[Marijan Mlinarić]] (1943-2007), političar, ministar unutarnjih poslova te kirurg; *[[Dobrivoje Selec]] (1943-2008), rukometaš; *[[Alojzije Jembrih]] (1947), književni povjesničar, slavist i jezikoslovac i stručnjak za [[Kajkavski jezik|kajkavsku]] književnost; *[[Ljubomir Vračarević]] (1947-2013), majstor borilačkih vještina; *[[Goran Merkaš]] (1950-1996), slikar i grafički oblikovatelj; *[[Zdenka Weber]] (1950), muzikologinja; *[[Slavko Brankov]] (1951-2006), dramski glumac; *[[Stephan Lupino]] (1952), fotograf, kipar i slikar; *[[Jagoda Kralj]] (1953), kazališna, televizijska i filmska glumica; *[[Anđelko Herjavec]] (1958-2001), privrednik i sportski radnik; *[[Ljubomir Kerekeš]] (1960), glumac; *[[Ljiljana Bogojević]] (1962), glumica; *[[Robert Hranj]] (1962), admiral i zapovjednik Glavnog stožera oružanih snaga; *[[Ronny Pecik]] (1962), poduzetnik i investitor; *[[Blaženka Divjak]] (1967), matematičarka, političarka i ministarka; *[[Lidija Horvat-Dunjko]] (1967), sopranistica; *[[Tomislav Kocijan]] (1967), nogometaš; *[[Siniša Školneković]] (1968), vaterpolist; *[[Miljenko Mumlek]] (1972), nogometaš; *[[Saša Hiršzon]] (1972), tenisač; *[[Davor Vugrinec]] (1975), nogometaš; *[[Radoslav Rogina]] (1979), biciklist; *[[Karolina Šprem]] (1984), tenisačica; *[[Željko Vincek]] (1986), atletičar; *[[Jan Kerekeš]] (1987), kazališni, televizijski i filmski glumac; *[[Kristijan Đurasek]] (1987), biciklist; *[[Marko Rog]] (1995), nogometaš; *[[Robert Murić]] (1996), nogometaš; == Znamenitosti == Barokni centar i stara tvrđava turistička su atrakcija. Posebnost turističke ponude je gradsko groblje za koje kažu da je drugo po ljepoti u Europi. == Vanjske veze == {{Commonscat|Varaždin}} * [http://www.varazdin.hr Službene stranice grada Varaždina] * [http://www.vtv.hr VTV - Varaždinska Televizija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121127011623/http://www.vtv.hr/ |date=2012-11-27 }} * [http://www.evarazdin.hr Varaždinske e-novine] * [http://www.varazdin-online.com Dnevne novosti iz Varaždina i okolice] * [http://varazdinske-vijesti.hr Varaždinske vijesti] * [http://www.varazdinske-toplice.hr Varaždinske Toplice] * [http://www.varazdin-online.com/forum/album_cat.php?cat_id=1 Galerija fotografija grada Varaždina] * [http://www.varazdin-online.com/night/ Noćni život grada Varaždina] * [http://www.geografija.hr/novosti.asp?id_novosti=331&id_projekta=2 Stari grad Varaždin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071018213255/http://geografija.hr/novosti.asp?id_novosti=331&id_projekta=2 |date=2007-10-18 }} * [http://spancirfest.com Špancirfest] == Galerija slika == <gallery> Varaždin old castle.jpg|Varaždinski Stari Grad Varasd főtere 1910 körül régi képeslapon.jpg|Glavni trg na staroj razglednici iz 1910. Varaždin (Bahnhof).jpg|Željeznički kolodvor </gallery> == Izvori == {{reflist|2|}} {{Varaždinska županija}} {{Hrvatski gradovi}} [[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Naselja u Varaždinskoj županiji]] [[Kategorija:Varaždin| ]] kz22rb0wanhcb68lsegonfw3rzxmzsh 0 18419 42690309 42262231 2026-09-19T03:21:58Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690309 wikitext text/x-wiki '''Zakoni dvanaest tablica''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Leges duodecim tabularum'') predstavljaju jedinstveni zakon koji se nalazio u temeljima antičkog [[Rimsko pravo|rimskog prava]]. == Postanak: legenda i istorija == Prema [[analisti]]čkoj [[Istoriografija|istoriografskoj]] tradiciji, 452. god. st. e. [[patriciji]] i [[plebejci]] dogovorili su se da se izabere komisija od deset ljudi koja će u pisanom obliku [[Kodifikacija|kodifikovati]] važeće pravne običaje. Ova komisija je nazvana ''Decemviri legibus scribundis consulari imperio'' (= "Desetorica sa konzulskom vlašću za pisanje zakona"), pri čemu ''decemvir'' u latinskom označava člana bilo koje desetočlane komisije. Takođe je dogovoreno da se tokom rada na kodifikaciji suspenduju svi drugi [[magistrat]]i, te da na rad komisije ne budu dopuštene žalbe. Prva desetočlana komisija, koja je bila sastavljena isključivo od patricija i na čijem se čelu nalazio Apije Klaudije Kras Inregilski Sabinski (lat. ''Appius Claudius Crassus Inregillensis Sabinus''), stupila je na dužnost 451. god. st. e. Decemviri su [[Rimske skupštine|centurijatskoj skupštini]] podneli na usvajanje kodeks zakona uklesanih na 10 tablica. Zbog uspeha ove prve komisije, za 450. godinu st. e. bila je izabrana nova komisija od deset članova, koja je dodala još dve tablice i tako završila ono što je od tada poznato kao "Zakoni dvanaest tablica". Međutim, ovi drugi decemviri počeli su se ponašati kao [[Tiranija|tirani]] i zadržali su vlast i posle isteka svog mandata. Na kraju su bili svrgnuti kada je jedan od njih pokušao da liši slobode nevinu devojku po imenu Verginiju, što je izazvalo takav bes naroda da je došlo do druge [[Secesija plebejaca|secesije plebejaca]]. Zakoni su bili urezani na 12 [[bronza]]nih ploča (''tabulas...in aes incisas'', kaže [[Tit Livije]] u III, 57) te javno izloženi na [[Rimski forum|Rimskom forumu]]. Neki ispitivači, međutim, smatraju da su ploče prvo bile od drveta, a da je tekst tek kasnije prenet na broznane tablice. Odredbe ovih zakona ticale su se pravne procedure, poništavanja dugova, očinske vlasti nad decom, imovinskih prava, nasleđivanja, pogrebnih ceremonija i različitih većih i manjih prekršaja. Mada su mnoge odrebe ovih zakona vremenom prevaziđene i kasnije bile modifikovane ili zamenjene, Zakoni dvanaest tablica su predstavljali osnovu celokupnog potonjeg rimskog [[Građansko pravo|građanskog prava]]. S obzirom da ovi zakoni, kako se čini, nisu imali nikakvih posebnih odredbi koje su se ticale [[konzul]]ske vlasti, analističko objašnjenje za kodifikaciju izgleda sumnjivo. Priča o drugim decemvirima najverovatnije predstavlja invenciju analista modelovanu prema vlasti [[Tridesetorica tirana|tridesetorice tirana]] u [[Atina|atinskoj]] istoriji. Priča o Verginiji je takođe modelovana prema priči o Lukreciji i proterivanju poslednjeg [[Rimsko kraljevstvo|rimskog kralja]]. Stoga se druga secesija plebejaca, koja je integralni deo te priče, ne može smatrati istorijskom. Na osnovi dostupnih podataka, ne može se reći da li su uzroci kodifikovanja zakona bili socijalno-ekonomske prirode. [[Rim]] je bio grad u usponu, i možda mu je jednostavno bio potreban sistematski kodeks zakona. '''Članovi prve desetočlane komisije za pisanje zakona''' (451. st. e.): * Apije Klaudije Kras Inregilski Sabinski, konzul ''(Appius Claudius Crassus Inregillensis Sabinus)'', * Tit Genucije Augurin, konzul ''(Titus Genucius Augurinus)'', * Tit Veturije Kras Cikurin ''(Titus Veturius Crassus Cicurinus)'', * Gaj Julije Julo ''(Gaius Iulius Iullus)'', * Aulo Manlije Vulzon ''(Aulus Manlius Vulso)'', * Servije Sulpicije Kamerin Kornut ''(Servius Sulpicius Camerinus Cornutus)'', * Publije Sescije Kapiton Vatikanski ''(Publius Sestius Capito Vaticanus)'', * Publije Kurijacije Fist Trigemin ''(Publius Curiatius Fistus Trigeminus)'', * Tit Romilije Rok Vatikanski ''(Titus Romilius Rocus Vaticanus)'', * Spurije Postumije Albo Regilski ''(Spurius Postumius Albus Regillensis)''. '''Članovi druge desetočlane komisije za pisanje zakona''' (450–449. st. e.): * Apije Klaudije Kras Inregilski Sabinski ''(Appius Claudius Crassus Inregillensis Sabinus)'', * Marko Kornelije Maluginski ''(Marcus Cornelius Maluginensis)'', * Marko Sergije Eskvilin ''(Marcus Sergius Esquilinus)'', * Lucije Minucije Eskvilin Augurin ''(Lucius Minucius Esquilinus Augurinus)'', * Kvint Fabije Vibulan ''(Quintus Fabius Vibulanus)'', * Kvint Petelije Libon Vizol ''(Quintus Poetelius Libo Visolus)'', * Tit Antonije Merenda ''(Titus Antonius Merenda)'', * Cezon Duilije Longo ''(Caeso Duillius Longus)'', * Spurije Opije Kornicen ''(Spurius Oppius Cornicen)'', * Manije Rabulej ''(Manius Rabuleius)''. == Istorija teksta == Originalni tekst ''Zakona'' nije nam sačuvan, već samo oko četrdeset citata i odlomaka koje prenose pravnici [[Rimsko carstvo|carskog doba]] i neki drugi pisci. Celokupno rimsko [[običajno pravo]] zasnivalo se tom "izvoru sveg rimskog javnog i privatnog prava" (''fons onmnis publici privatique iuris'', Liv. III, 34), a još je [[Ciceron]] tekst zakona morao u školi učiti napamet. Neki ispitivači, međutim, smatraju da su zakoni nastali kasnije no što tvrdi tradicija, u 3. veku st. e. Antički izvori dalje tvrde da su ploče bile uništene prilikom provale Gala u Rim (390. st. e.) te da je tekst nakon odlaska Gala rekonstruisan. Na prigovor nekih istraživača da u 5. veku st. e. rimsko društvo nije bilo na dovoljno visokom stupnju kulture i civilizacije da bi proizvelo takvo pravno i knijiževno delo, odgovara se citatom iz Livija (III, 31) prema kojem su decemviri bili poslali poslanike u [[Atina|Atinu]] da se upoznaju sa [[Solon]]ovim zakonima i zakonima ''(instituta, mores iuraque)'' drugih grčkih gradova. Tokom doba [[Rimska republika|rimske republike]] tekst ''Zakona'' je nesumnjivo dopunjavan i doterivan, ali ono osnovno što se sačuvalo do Ciceronovog doba očito je iz ranog perioda republike. O tome svedoče jezički arhaizmi u sačuvanim citatima (''im'' = ''eum'', ''escit'' = ''est'', ''com'' = ''cum'', infinitivi na ''-ier'') te stare okrutne kazne koje se predviđaju, npr. da se krivac živ spali, da se osuđenik baci s [[Tarpejska stena|Tarpejske stene]]. Tu je i stari princip "oko za oko": ''Si membrum rapit, ni cum eo pacit, talio est'' (=" Onome ko drugom prelomi ud, a s njim se ne nagodi, neka bude tako"). Zakoni dvanaest tablica nikada nisu bilo zvanično ukinuti tokom trajanja rimske države, ali je njihova vrednost postepeno derogirana donošenjem novih zakona koji su menjali odredbe dvanaest tablica. == Vanjske veze == * [http://www.constitution.org/sps/sps01_1.htm Translation of the Twelve Tables, with footnotes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200209123217/http://www.constitution.org/sps/sps01_1.htm |date=2020-02-09 }} * [http://www.fh-augsburg.de/~harsch/Chronologia/Lsante05/LegesXII/leg_ta00.html Original text of the Twelve Tables in Latin] * [http://web.upmf-grenoble.fr/Haiti/Cours/Ak ''The Roman Law Library'' by Professor Yves Lassard and Alexandr Koptev (Cf. ''Leges'')] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120831060912/http://web.upmf-grenoble.fr/Haiti/Cours/Ak |date=2012-08-31 }} [[Kategorija:Rimsko pravo]] [[Kategorija:Zakoni]] 91d8tkec034trbarddvnfimw0kljae2 0 27755 42690327 42268402 2026-09-19T07:15:20Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690327 wikitext text/x-wiki {{Ruski federalni subjekt | | SHIme = Čeljabinska oblast | genitiv = Čeljabinske oblasti | RusIme = Челя́бинская о́бласть | XIme1 = &nbsp; | XIme2 = &nbsp; | XIme3 = &nbsp; | zastava = Flag of Chelyabinsk Oblast.svg | grb = Coat of arms of Chelyabinsk Oblast.svg | karta = RussiaChelyabinsk2007-01.png | vrsta_upravnog_središta = ... | ime_upravnog_središta = [[Čeljabinsk]] | rang_površina = | površina = 87,900 | postotak_vode = zanemarivo | stan_rang = | stan_broj = 3,603,339 | godina_popisa = [[2002]] | stan_gust = 41 | pol_stat_poveznica = Ruske oblasti | pol_stat_ime = Oblast | federalni_okrug = Uralski | privredna_regija = | jezici = [[ruski]] | čelnik_naslov = guverner | čelnik_ime = [[Pjotr Sumin]] | zamjenik_naslov = | zamjenik_ime = . | zakonodavno_tijelo_čelnik = | zakon.tijela_čelnik_ime = | naziv_parlamenta = | himna = | auto_oznaka = | vremenska_zona_slika = RTZ4.png | vremenska_zona = [[Ekaterinburško vrijeme]] <br /> ([[UTC]] + 5/+6) |}} '''Čeljabinska oblast''' (ruski: '''Челя́бинская о́бласть''') je [[ruske oblasti|oblast]] u [[Rusija|Ruskoj federaciji]]. Upravno joj je sjedište grad [[Čeljabinsk]]. == Vanjske veze == {{Commonscat|Chelyabinsk Oblast}} * [http://www.ural-chel.ru/gubern/eng/index1.htm Službene stranice Čeljabinske oblasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070220042057/http://www.ural-chel.ru/gubern/eng/index1.htm |date=2007-02-20 }} (na engleskom). {{Rusija}} [[Kategorija:Uralski federalni okrug|Čeljabinska]] [[Kategorija:Oblasti Rusije|Čeljabinska]] [[Kategorija:Čeljabinska oblast| ]] {{geog-stub}} psgb4eqhrfh1ji66afc0jyir94j7snl 0 31572 42690316 42599915 2026-09-19T05:18:09Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690316 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Devil's portrait, Herman the Recluse, Codex Gigas, Benedictine monastery of Podlažice, early 13th century.jpg|mini|Predstava đavola u rukopisu ''[[Codex Gigas]]'' ([[13. vek]])]] '''Zlo''' je širok pojam koji u [[etika|etici]] označava negativne ili neprihvatljive vidove ljudskog [[ponašanje|ponašanja]] i [[misao|razmišljanja]], poput [[okrutnost]]i, [[nepravda|nepravde]], [[mržnja|mržnje]], [[sebičnost]]i i [[uništenje|uništenja]]. Ponekad se definiše i kao odsustvo [[dobro|dobra]], odnosno njegova suprotnost. [[Teodiceja|Problem zla]] se najčešće povezuje sa nezasluženim zlom koje [[čovek|ljudi]] trpe, a sa onim zlom koje ljudi čine.<ref name="Enciklopedija živih religija">{{cite encyclopedia|encyclopedia=Enciklopedija živih religija|title=Zlo|year=2004|url= |publisher=Nolit|location=Beograd|isbn=978-86-19-02360-3|pages=}}</ref> Problem zla su pokušavale da reše razne [[filozofija|filozofije]], [[religija|religije]] i drugi [[svetonazor]]i, pa većina teorija zla sadrži i svojevrsno rešenje tog problema. Česti načini za prevazilaženje problema zla su negiranje ljudske [[sloboda|slobode]], odricanje [[želja|želje]], konačna pobeda dobrog počela ili prihvatanje neiskorenjivog [[dualizam|dualizma]].<ref name="Enciklopedija živih religija"/> U velikom broju [[kultura]], pojam zla se koristi za opisivanje onoga što donosi [[patnja|patnju]] i [[smrt]] – suprotno od dobra, koje označava [[život]], [[mir]] i [[sloga|slogu]]. U nekim religijama se zlo predstavlja kao aktivna sila, koju personifikuje [[Đavo|Satana]], [[Ahriman]], [[Mara (demon)|Mara]], itd. Međutim, pojmovi dobra i zla umnogome zavise od [[moral]]nih shvatanja [[društvo|društva]] koje ih određuje, pa se često zlim naziva svako ponašanje protivno vladajućoj religiji.Zlo je sastavni dio života. == Etimologija == [[Grčki jezik|Grčki]] izraz za zlo je ''kakia'', čije je prvobitno značenje »ono što je loše — što čovek želi da izbegne«, kao što je fizički bol, bolest, patnja, nesreća, svaka vrsta povrede.<ref name="Gnostička evanđelja">[http://www.scribd.com/doc/56095362/Elejn-Pejgels-Gnosti%C4%8Dka-evan%C4%91elja Elejn Pejgels - Gnostička evanđelja] (scribd)</ref> [[Srpski jezik|Srpska]] reč zlo je oblik [[staroslovenski jezik|staroslovenske]] reči ''zъlъ'', koja potiče iz [[Indoevropski jezici|indoevropskog]] korena ''gʰuel'' (krivo, krivina, skretanje s pravog puta).<ref>{{Cite web |title=Old Church Slavonic Base Form Dictionary |url=http://www.utexas.edu/cola/centers/lrc/eieol/ocsol-BF-R.html |access-date=2020-08-11 |archive-date=2008-07-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080727013834/http://www.utexas.edu/cola/centers/lrc/eieol/ocsol-BF-R.html |dead-url=yes }}</ref> Glas ''gh'' se u [[Slovenski jezici|slovenskim jezicima]] izgovara kao ''z'', otuda zal<ref name="Problem zla i zloće">{{Cite web |url=http://hrcak.srce.hr/file/37019 |title=Živan Bezić, Problem zla i zloće |access-date=2020-08-11 |archive-date=2012-01-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120111103746/http://hrcak.srce.hr/file/37019 |url-status=dead }}</ref> Reč zlo u jeziku može imati više povezanih značenja. U srpskom jeziku se reč zlo upotrebljava kao: * pojam – označava ono što je protivno dobru, nešto loše, odurno, neugodno, naopako; * čin – odnosno zločin, zlodelo; * događaj – ukazuje na nesreću, nevolju, nezgodu, ozledu; * osećaj – izkazuje zlovolju, zluradost, zloćudnost, neugodu, bolest (izraz: „zlo mi je“), mržnju i razna patološka stanja; * osoba – koja je utelovljenje zla ([[demon|zloduh]], đavo, Zli). Zao je onaj koji je sklon zlu. Onaj koji čini zlo naziva se zlikovac, zločinac i zlotvor. Nosilac zlobe je zlobnik. Zloga je izrazito zla narav čiji su pokazatelji zla volja, zla namera, zluradost, pakost i slično. Zloupotreba je upotreba dobrog ili neutralnog čina u zle svrhe i još se naziva [[manipulacija]].<ref name="Problem zla i zloće"/> == Postojanje zla == Pitanje koje se može postaviti u vezi sa zlom jeste: „Postoji li zlo uopšte?“. Veliki broj mislilaca poriče postojanje zla u [[ontologija|ontološkom]] smislu.<ref name="Problem zla i zloće"/> Za njih, zlo ne postoji na isti način kao dobro - dobro je samostalna ontička supstancija, dok zlo to nije. Ono je nedostatak. Dobro je [[biće]], a zlo je [[ništa|nebiće]].<ref name="Problem zla i zloće"/> Međutim, postoje i tradicije koje zlo smatraju samostalnim bićem, principom oprečnim dobru. Te [[dualizam|dualističke]] tradicije svet uglavnom vide kao mesto [[Večnost|večite]] borbe dva principa, [[svetlost]]i i [[Tama|tame]], odnosno [[Dobro|dobra]] i zla. == Zlo u religiji == U [[avramske religije|avramskim religijama]], zlo se doživljava kao sila koja je u direktnom sukobu s [[Bog]]om, bilo da joj je izvor u pojedinačnim [[volja]]ma ili da je oličena u [[đavo]]lu. [[Judaizam]], [[hrišćanstvo]] i [[islam]] prikazuju ljudsku istoriju kao polje na kome se odigrava bitka dobra i zla, a kraj istorije se poklapa s neizbežnom pobedom Boga nad silama zla.<ref name="Enciklopedija živih religija"/> U [[Indijske religije|darmičkim religijama]], zlo se objašnjava učenjem o [[karma|karmi]], odnosno pravednoj posledici grešnih dela iz ovog i prethodnih života. === Zlo u hrišćanstvu === {{Glavni članak|Greh|Đavo}} [[Datoteka:Giotto,_diavolo.jpg|mini|[[Đoto di Bondone|Đoto]], ''Strašni sud'' (detalj)]] U tradicionalnom [[hrišćanstvo|hrišćanstvu]] se poreklo zla objašnjava mitom o padu. U početku je [[Bog]] stvorio svet dobrim, a [[đavo]] i [[čovek]] su u njega uneli zlo, čineći [[greh]] svojom [[slobodna volja|slobodnom voljom]]. Zlo je vezano za [[greh]], moralan neuspeh prema Bogu, što rezultuje odvajanjem od njega. [[Đavo|Satana]] se u hrišćanskim spisima spominje kao oličenje zla, protivnik, lažni optužitelj, protuvernik, klevetnik, lažljivac, ubica, zli, onaj koji kuša veru i vreba na kolebljive. {{izdvojeni citat|Ne daj se zlu nadvladati, nego nadvladaj zlo dobrim.|[[Apostol Pavle]], [[Poslanica Rimljanima]] (12, 21.).}} U [[gnosticizam|gnosticizmu]] je svet dualistički podeljen na [[duh]] koji predstavlja dobro i [[materija|tvar]] koja predstavlja zlo. Iz toga sledi važno filozofsko pitanje: „Ako je tvorevina zla, kako to onda nije i njen tvorac?“, koje je bilo povod mnogim „opravdanjima Boga“ (odnosno [[teodiceja]]ma).<ref name="Problem zla: od Avgustina do savremene genetike">[https://web.archive.org/web/20071026154422/http://www.eparhija-zahumskohercegovacka.com/images/vidoslov/br39_ludovikos.pdf Nikola Ludovikos, Problem zla: od Avgustina do savremene genetike]</ref> U [[manihejstvo|manihejizmu]] se zlo javlja kao ontološko načelo. [[Svemir]] se sastoji od dva, međusobno suprotstavljena načela - zla čije je oličenje [[tama]] i dobra čije je oličenje [[svetlost]]. == Zlo u filozofiji == === Buda === [[Sidarta Gautama]] je smatrao da postoje četiri osnovna razloga iz kojih čovek čini zlo: {{izdvojeni citat|Na koja četiri načina se čini zlo? Vođeni [[tanha|žudnjom]] činimo zlo. Vođeni [[gnev|ljutnjom]] činimo zlo. Vođeni [[Avidja|neznanjem]] činimo zlo. Vođenji [[strah]]om činimo zlo.<ref>{{Cite web|url=http://yu-budizam.com/canon/digha/dn31.html |title=Saveti Sigali |accessdate=7. 1. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100401112615/http://www.yu-budizam.com/canon/digha/dn31.html |archive-date=1. 4. 2010 |url-status=dead }}</ref>|[[Sidarta Gautama]]}} Buda je tvrdio da nam zlo ne može biti naneseno spolja, jer „nema zla za onoga ko ga ne čini“.<ref>{{Cite web|url=http://www.yu-budizam.com/canon/khuddaka/dhp.html |title=Put ispravnosti |accessdate=7. 1. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110718150028/http://www.yu-budizam.com/canon/khuddaka/dhp.html |archive-date=18. 7. 2011 |url-status=dead }}</ref> === Sokrat === [[Sokrat]] je tvrdio da sve zlo potiče od neznanja. To znači da onaj koji čini zlo ne čini ga zato što je loš [[čovek]], već stoga što nema znanje o dobrom. Onaj ko poseduje znanje neće činiti zlo svestan da će ga to naposletku odvući u tugu i očajanje. Sokrat je govorio da svaki čovek ima svog unutrašnjeg [[demon]]a tj. glas savestu koji ga odvraća od zla i neistine.<ref>{{Cite web|url=http://www.philosophymr.com/main/filozofi/sokrat.htm |title=Sokrat |accessdate=8. 4. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080820112726/http://www.philosophymr.com/main/filozofi/sokrat.htm |archive-date=20. 8. 2008 |url-status=dead }}</ref> {{izdvojeni citat|Jedino dobro je znanje i jedino zlo neznanje.<ref>{{Cite web |url=http://www.creemaginet.com/sajt/sokrat-biografija-drugi-deo |title=Sokrat - biografija - drugi deo |accessdate=8. 4. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120117203237/http://www.creemaginet.com/sajt/sokrat-biografija-drugi-deo |archive-date=17. 1. 2012 |url-status=dead |archivedate=2012-01-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120117203237/http://www.creemaginet.com/sajt/sokrat-biografija-drugi-deo |deadurl=yes }}</ref>|[[Sokrat]]}} Za Sokrata, [[istina]] je jedna i opšta u svim ljudima, a onaj koji vređa istinu u bilo kom čoveku, vređa istinu u svakom čoveku, pa i u sebi samome. Kako je istina najveće dobro, onda je neistina moguća samo kao zlo. Stoga, ko deluje u neistini čini zlo. Pri tome je svejedno kome čini zlo, jer je zlo učinjeno bilo kom čoveku, zlo je učinjeno samome sebi. Sokrat veruje da niko sebi ne bi činio zlo namerno, kada bi znao što je za njega dobro. Svako čini zlo samo iz neznanja, te Sokrat zaključuje da je neznanje izvor sviju zala.<ref>{{Cite web |url=http://www.radionicapolic.hr/filozofija/FOprirucnik/fi18.htm |title=Odnos odgoja i obrazovanja, Sokrat i Aristotel |accessdate=8. 4. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090813085320/http://www.radionicapolic.hr/filozofija/FOprirucnik/fi18.htm |archive-date=13. 8. 2009 |url-status=dead |archivedate=2009-08-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090813085320/http://www.radionicapolic.hr/filozofija/FOprirucnik/fi18.htm |deadurl=yes }}</ref> === Epikur === [[Datoteka:Epikouros BM 1843.jpg|mini|levo|150p|[[Epikur]] je misaoni tvorac jednog filozofskog problema zla.]] {{izdvojeni citat|Bog ili želi da ukine zlo, a ne može; ili može, ali ne želi; ili pak ni ne može, ni ne želi. Ako želi, a ne može, onda je nemoćan. Ako može, ali ne želi, onda je zao. Ali, ako Bog može i želi da ukine zlo, otkuda onda zlo u svetu?<ref>Epikurov problem zla je formulisao Dejvid Hjum u „Dijalozima o prirodnoj religiji“ ({{Jez-engl|Dialogues Concerning Natural Religion}}) 1779. godine.</ref>|[[Epikur]]}} U [[Antička filozofija|antičkoj filozofiji]], [[Stoicizam|stoička]] i [[epikurejstvo|epikurejska]] filozofska škola suprotstavljene su i oko problema zla. Prema [[Epikur]]u, prisutnost zla u svetu dokaz je da se bogovi ne brinu ni za ljude ni za svet. Jer, ako bi bogovi hteli ukloniti zlo iz sveta, ali to ne bi mogli, tada bi bili nemoćni; a ako bi to mogli, ali ne bi hteli, bili bi zli. === Stoici === [[Stoici]] smatraju da svetom upravlja božje [[proviđenje]] i da ono što se iz jednog ugla čini zlom zapravo doprinosi sveukupnom savršenstvu svega. Za njih je zlo jedino posledica tvrdoglavog opiranja neizbežnom toku događaja. Stoga su stoici zagovarali [[apatija|apatiju]] (bestrašće) u odnosima prema drugima i prema svetu.<ref name="Enciklopedija živih religija"/> === Plotin === [[Plotin]] (204–270) je bio [[novoplatonizam|novoplatonski]] filozof iz [[3. vek]]a koji je svet video kao izlivanje (odnosno [[emanacija|emanaciju]]) [[Jedno]]g, koje je uzrok i izvor svega, preobilje. Što je pojedinačno biće udaljenije od Jednog, ono manje jeste. Stepeni [[biće|bitka]] su: [[um]], [[duša]] i [[materija|tvar]] (ili [[materija]]), koja je najudaljenija od jednog. Zlo se ne može naći niti u Jednom niti u umu, a ni na višim nivoima duše, već jedino tamo gde materija navodi ljudske duše da skrenu pogled sa svog suštinskog [[jednost|jedinstva]] s Jednim. Stoga se kod Plotina zlo poistovećuje sa materijom (En. 1,8,3), budući da je ona najudaljenija od istinskog bivstva koje je dobro (kao što stvar udaljena od [[svetlost|svetla]] biva slabije obasjana). Prema Plotinovom učenju, zlo ne treba shvatiti kao neki aktivni princip, odnosno nezavisnu [[sila|silu]] koja se bori protiv dobra, već pre kao odsustvo dobra. Zlo nije neki oblik bića, već, naprosto, jedan vid [[nebiće|nebića]].<ref name="Enciklopedija živih religija"/> === Avgustin === {{izdvojeni citat|Odakle zlo onda dolazi kada vidimo da je Bog, koji je dobar, stvorio sve stvari dobrima?|[[Avgustin Hiponski|Avgustin]], ''Ispovesti''}} [[Avgustin Hiponski]] (354–430) kaže da zlo ne postoji samostalno kao zasebna sila koja se suprotstavlja dobru (Conf. III, 7, 12), nego je zlo odsustvo dobra ({{Jez-lat|privatio boni}}); ono je puka negacija, [[ništa|nebiće]]. Zlo je nedostatak, koji može pripasti bićima u stvorenom svetu jer su ona po svojoj [[suština|biti]] nesavršena. Prema Avgustinu, ovaj svet koji je Bog stvorio i u kojem ima zla, bolji je od onoga sveta u kojem bi [[moral]]no zlo bilo nemoguće. „Savršeni svet“ zahteva postojanje slobodnih stvorenja, a neka od tih slobodnih stvorenja biraju zlo svojom slobodnom [[volja|voljom]].<ref>Avgustin je time jasno formulisao voluntaristički izvor zla.</ref> No, još uvek je svet sa slobodnim stvorenjima i zlom bolji nego svet bez [[sloboda|slobode]] i zla.<ref name="Problem zla u filozofiji Alvina Plantinge">{{Cite web |url=http://www.filozofija.org/index.php?option=com_content&task=view&id=23&Itemid=40#ii.1. |title=Kristina Polegubić, Problem zla u filozofiji Alvina Plantinge |access-date=2020-08-11 |archive-date=2022-05-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220523153746/http://www.filozofija.org/index.php?option=com_content&task=view&id=23&Itemid=40#ii.1. |url-status=dead }}</ref> Avgustin je izričit u svom odbacivanju Platonove teorije po kojoj znati dobro znači i činiti ga, jer [[Đavo|Satana]] je sigurno znao šta je dobro. Satana je prvobitno bio jedan od sinova Božjih i stvoren je kao dobar.<ref name="Enciklopedija živih religija"/> === Boetije === [[Boetije]] (oko 480–524), „poslednji Rimljanin“, se nadovezivao na [[Platon]]ovu ideju dobra i [[Stoicizam|stoički]] pojam [[priroda|prirode]] i [[sudbina|sudbine]]. Njegovo najpoznatije delo, „Uteha filozofije“, je svojevrsna odbrana Boga i njegove dobrote, uprkos postojanju zla u svetu. Zao [[čovek]] je uvek, tvrdi Boetije, nemiran i podložan različitim slabostima usled sopstvene nepravednosti, a dobar čovek je jak i [[sreća]]n, jer zna šta je dobro i pravedno i dela u skladu s tim, čime dostiže [[blaženstvo]]. Čovek ima [[sloboda|slobodu]] da čini dobro, čak iako je okovan.<ref name="Fenomen zla">{{Cite web |title=Vjeko Kolajić, Fenomen zla u filozofiji od klasične patristike do Baruha de Spinoze |url=http://www.filozofija.net/index.php?option=com_content&task=view&id=1364&Itemid=1 |access-date=2020-08-11 |archive-date=2020-05-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200517095914/http://www.filozofija.net/index.php?option=com_content&task=view&id=1364&Itemid=1 }}</ref> Što duh manje teži materijalnom (čulnom) svetu, to je slobodniji, bliži dobru i istini, to jest Bogu. === Maksim Ispovednik === [[Maksim Ispovednik]] (581–662) smatra da uzrok zla leži u [[stvaranje|stvaranju]] sveta ni iz čega. Iz tog razloga, kod svega stvorenog postoji ne samo težnja ka biću, već i težnja ka „vraćanju u nebiće“.<ref name="Problem zla: od Avgustina do savremene genetike"/> Prvobitno seme ništavila u utrobi bića je upravo ono što rađa mogućnost greha i zla. U osnovi, zlo je propadljivost bića. === Toma Akvinski === [[Toma Akvinski]] smatra da u božjem htenju ovog sveta nije sadržano htenje zla u njemu. Ali pitanje je, nije li bog predvideo zlo u svetu, a pošto hoće ovaj svet, ne znači li da hoće i zlo u njemu? Toma odgovara, ako bi zlo bilo pozitivan entitet, onda bi ono moralo da se pripiše bogu kao stvaraocu. Ali zlo nije pozitivan entitet, nije nešto što bi se moglo stvoriti, nego postoji samo kao lišenost u onome što je samo po sebi dobro. Štaviše, zlo kao takvo nije nešto što bi mogla hteti ljudska volja, jer predmet volje nužno je neko dobro. Ni preljubnik, kaže Toma, ne želi zlo niti greh, već čulno uživanje koje uključuje zlo.<ref name="Frederik Koplston 1989">Frederik Koplston, Srednjovekovna filozofija (str. 369), Beograd, 1989.</ref> Međutim, zastupajući učenje da je zlo lišenost, toma ne podrazumeva da je zlo nerealno, u smislu da je iluzija. Zlo nije biće, u smislu da podpada pod neku od deset kategorija bića, ali ono postoji.<ref name="Frederik Koplston 1989"/> Toma poredi zlo sa slepilom, koje nije pozitivan entitet, već nedostatak vida, ali ipak nedostatak postoji, on je realan u biću u kom postoji. Na sličan način, zlo ne može od sebe ni po sebi ništa da prouzrokuje, ali ono postoji i može da postane uzrok preko dobrog bića u kome postoji.<ref>Frederik Koplston, Srednjovekovna filozofija (str. 370), Beograd, 1989.</ref> === Spinoza === Holandski filozof [[Baruh Spinoza]] (1632–1677) imenuje vrhovno [[biće]] pojmom „[[Bog]] ili [[Priroda]]“ (''„Deus sive Natura“''), čime ukazuje da u njegovoj [[Metafizika|metafizici]] Bog i priroda jesu jedno te isto.<ref name="Fenomen zla"/> On negira [[antropomorfizam]] u religiji. Za njega Bog nije ličnost; nema osećanje razuma, volje ili moralnih kvaliteta. Bog nije čovek i ne treba mu pripisivati ljudske osobine. Bog nije isključivo dobar; njegovi postupci mogu ljudima, iz njihove ograničene perspektive, izgledati zlim. Ali zlo je takođe deo Boga - njegova suprotnost ne postoji, jer je njegova [[beskonačnost|bezgraničnost]] i to uklopila u sebe<ref name="Fenomen zla"/>. Nepostojanje [[đavo]]la Spinoza ontološki dokazuje: [[Datoteka:Baruch Spinoza.jpg|mini|levo|150p|[[Baruh Spinoza|Spinoza]] je dokazivao nepostojanje [[đavo]]la.]] {{izdvojeni citat|Shvatimo đavola, kako to neki hoće, kao jedno misleće biće, koje uopšte ne želi, niti čini dobra, i koje se dakle potpuno suprotstavlja Bogu. A to znači da je ono zaista vrlo bedno i, ako molitve mogu pomoći, onda bi se za njegovo spasenje moralo moliti. Ali pogledajmo da li jedno takvo biće može i za trenutak postojati, i odmah ćemo naći da to nije tako; jer iz savršenstva neke stvari proizilazi celokupno njeno trajanje, i ukoliko ona u sebi ima više stvarnog i božanskog, utoliko je i postojanija; kako dakle može postojati đavo, koji u sebi nema ni najmanje savršenstva? Sem toga, postojanost ili trajanje kod jednog modusa misleće stvari javlja se samo u jedinstvu koje, prouzrokovano ljubavlju, takav modus ima sa Bogom. Pošto je u đavolu data upravo suprotnost tome jedinstvu, nemoguće je da ono i postoji.<ref name="Fenomen zla"/>|[[Baruh Spinoza|Spinoza]], ''Etika''}} === Lajbnic === Nemački filozof [[Gotfrid Vilhelm Lajbnic]] (1646–1716) je pokušavao da opravda Boga, pretpostavljajući da Bog trpi zlo sa ciljem da iz njega na kraju iziđe neko dobro. Lajbnic u svojoj [[Teodiceja|Teodiceji]] razlikuje tri sloja ili tri vrste zla<ref name="Problem zla i zloće"/>: * fizičko zlo ({{Jez-lat|malum physicum}}) – javlja se na ravni stvari i prirode, zbiva nesavršenosti stvorenja, bez ičije krivice. Obuhvata prirodne katastrofe, telesne slabosti i [[bol]]. * metafizičko zlo ({{Jez-lat|malum metaphysicum}}) – sastoji se u nesavršenosti [[Biće|bića]]. Sve je izvan Boga nesavršeno i kontingentno te stoga podložno zlu i nedostacima. * moralno zlo ({{Jez-lat|malum morale}}) – uzrokovano čovekovim slobodnim izborom. Poistovećuje se s [[greh]]om. Lajbnic takođe razmatra je li Bog mogao da stvori bolji [[zemlja|svet]], bez zla i patnje. Konačno, on zaključuje da je Bog stvorio „najbolji od svih mogućih svetova“, jer zlo koje se u njemu pojavljuje jeste neophodno za puno ispoljavanje dobra.<ref name="Enciklopedija živih religija"/> Na prigovore, da je moguće zamisliti svet bolji od našeg, Lajbnic ima dve vrste odgovora. Prvo, iako mi možemo misliti da izvesne osobine sveta mogu biti bolje ako ih posmatramo pojedinačno, mi ne znamo da li je moguće stvoriti svet bez tih osobina. Drugo, pogrešno je pretpostavljati da bog procenjuje dobrotu sveta na način na koji je mi procenjujemo. Obično se smatra da je svet dobar samo ako su ljudi na [[Zemlja|Zemlji]] srećni, ali Lajbnic kaže da je to isuviše ograničen način razmaišljanja. Prikladnija mera bila bi sreća svih bića koja imaju [[osećanje|osećaj]]. Lajbnic ostavlja mogućnost da zemaljska bića koja imaju osećaj mogu biti samo mali deo bića koje je bog stvorio. === Kant === [[Imanuel Kant]] (1724–1804) je smatrao da [[čovek]] ne može biti moralno [[odgovornost|odgovoran]] ukoliko nije [[sloboda]]n. Međutim, ukoliko je slobodan, ne može imati neodoljivu težnju niti ka dobru niti ka zlu, već i jedno i drugo moraju biti mogući u svakom trenutku i ne postoji način da se bilo koje od toga dvoga otkloni. Stoga, Kant pretpostavlja da mora postojati »korenito zlo« koje ne može proterati iz ljudskog [[postojanje|postojanja]]. Međutim, u svakom ljudskom umu postoji prirođena racionalnost i sasvim je [[razum]]no činiti dobro a izbegavati zlo. Kant zaključuje da je jedina zla stvar zlo htenje.<ref name="Enciklopedija živih religija"/> === Niče === Nemački filozof [[Fridrih Niče]] (1844–1900) je tvrdio da dobro i zlo nisu [[stvarnost]]i u svetu već tvorevine pojedinačne volje, koja se odriče sopstvene slobode i nalazeći spoljašnje razloge za ono što čini. Jedino čisti [[akt]] [[volja|volje]], shodno Ničeovoj filozofiji, vodi nas »[[s onu stranu dobra i zla]]«. === Hana Arent === {{Glavni članak|Banalnost zla}} [[Datoteka:Corpses in the courtyard of Nordhausen concentration camp.jpg|mini|desno|Žrtve u jednom od logora Gestapoa]] Nemačka filozofkinja politike [[Hana Arent]] (1906–1975) je pod utiskom suđenja [[nacizam|nacističkom]] ratnom zločincu [[Adolf Ajhman|Adolfu Ajhmanu]] napisala knjigu „[[Ajhman u Jerusalimu: Izveštaj o banalnosti zla]]“ ([[1963]]. godine). Njoj je bilo neshvatljivo da čovek zadužen za provođenje [[Holokaust]]a nije odavao utisak jednog od najvećih zločinaca svih vremena – nisu bile vidljive nikakve patološke sklonosti, niti je izgledalo da je organizacija [[genocid]]a bila izraz njegovog zverstva. On se držao kao [[birokratija|birokrata]] kojem je stalo da dobro obavi svoj posao, iako mu je posao bio [[teško ubistvo]] nepojmljivog broja ljudi. Pošto joj Ajhman nije izgledao kao otelotvorenje zla, Arentova je postavila pitanje kako se ljudsko zlo uopšte može prepoznati i odakle ono dolazi. Ona je skovala frazu [[banalnost zla]] kako bi izrazila misao da velika zla u istoriji nisu počinili fanatici i [[asocijalna ličnost|sociopate]] već obični ljudi koji su prihvatali tumačenje države da su akcije u kojima učestvuju normalne. {{izdvojeni citat|Krajnja zloba, patologija ili ideološko ubeđenje nisu nužni kako bi pomogli pojedincu da počini beskrajno zlo.|[[Hana Arent]]}} Tako nastaje [[paradoks]] banalnog izvršioca čija dela pokazuju ekstremno zlo. To je [[individua|pojedinac]] koji dobrovoljno učestvuje u aktivnostima kriminalnog režima, a sebe smatra oslobođenim bilo kakve [[odgovornost]]i za svoje postupke, zbog [[hijerarhija|hijerarhijskog]] sistema i zbog važećih propisa. Stoga Arentova zaključuje, gde je režim zločinački, [[demon]]ski karakter je nepotreban - potrebni su samo poslušnost i pokoravanje [[zakon]]u.<ref>[http://www.yurope.com/zines/republika/arhiva/2002/292-293/292-293_23.html O banalnosti zla]</ref> == Problem zla == {{Glavni članak|Problem zla}} {{rquote|desno| Ja sam Gospod, i nema drugog, osim mene nema boga; Tvorac svetlosti i tmine, donosim mir i stvaram zlo; ja Gospod činim sve to.|Isaija 45:7|}} [[Datoteka:Child with Smallpox Bangladesh.jpg|desno|mini|Slika pokazuje devojčicu zaraženu [[boginje|boginjama]]. Problem je izmiriti opseg i raspodelu zla sa postojanjem dobrog tvorca.]] Problem zla je klasični [[Teologija|teološki]] problem za svaku avramsku religiju, koja tvrdi da je sve stvorio jedan [[svemogućnost|svemogući]] i beskrajno dobri bog. Problem glasi: „Kako postojanje svemogućeg i beskrajno dobrog boga pomiriti sa činjenicom postojanja zla i patnje u svetu?“ Ovo pitanje se posebno zaoštrava u vremenima velikih prirodnih katastrofa, razaranja, ratova, epidemija i bolesti. Razni filozofi tokom vekova su pokušavali objasniti zašto svemogući Bog ne upotrebiti sve svoje moći da bi zaustavio zlo i patnju i zašto (ako je tvorac) uopšte dozvoljava njihovo postojanje. Tok zaključivanja uglavnom je sledeći: * Ako postoji dobri Bog, on bi želeo ukinuti zlo i patnju. * Ako je Bog svemoguć, nema onoga što on ne može. * Ali u svetu ipak ima zla i patnje. Iz izloženih premisa se uglavnom izvlače sledeći zaključci: * Ili Bog nije svemoguć. * Ili Bog nije dobar. * Ili je patnja svrsishodna, kao put do većeg dobra. * Ili je cela ideja o Bogu kao svemogućem dobrom tvorcu pogrešna. Ako se ostane pri ideji da je Bog dobar i svemoguć, onda se patnja i zlo objašnjavaju kao deo njegovih namera za svet. Takav se pristup naziva [[teodiceja]] – pravdanje Boga pred činjenicom zla u svetu. Tako savremeni američki filozof, [[Alvin Plantinga]], argumentiše da zbog [[slobodna volja|slobode volje]], svemogući Bog ipak nije mogao stvoriti svet u kojem ima moralnog dobra, a nema moralnog zla. {{izdvojeni citat|Bog može stvoriti slobodna stvorenja, ali ne može prouzrokovati ili odrediti da ona čine samo ono što je ispravno. Jer ako to čini, tada ona, na koncu, nisu u biti slobodna... Da bi stvorio stvorenja koja su sposobna za moralno dobro, on je morao stvoriti stvorenja koja su sposobna i za moralno zlo.<ref name="Problem zla u filozofiji Alvina Plantinge"/>|[[Alvin Plantinga]]}} == Povezano == * [[Greh]] * [[Problem zla]] * [[Teodiceja]] * [[Slobodna volja]] * [[Dobro]] == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == * Enciklopedija živih religija, Beograd, Nolit, 2004. == Vanjske veze == * [http://hrcak.srce.hr/file/37019 Problem zla i zloće] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120111103746/http://hrcak.srce.hr/file/37019 |date=2012-01-11 }} * [http://www.filozofija.org/index.php?option=com_content&task=view&id=23&Itemid=40#ii.1. Problem zla u filozofiji Alvina Plantinge] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220523153746/http://www.filozofija.org/index.php?option=com_content&task=view&id=23&Itemid=40#ii.1. |date=2022-05-23 }} * [http://www.filozofija.net/index.php?option=com_content&task=view&id=1364&Itemid=1 Fenomen zla u filozofiji od klasične patristike do Baruha de Spinoze] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200517095914/http://www.filozofija.net/index.php?option=com_content&task=view&id=1364&Itemid=1 |date=2020-05-17 }} {{filozofija}} {{normativna kontrola}} [[Kategorija:Etički pojmovi]] [[Kategorija:Filozofija religije]] [[Kategorija:Osnovne teme u etici]] [[Kategorija:Socijalna filozofija]] [[Kategorija:Filozofska terminologija]] l9ox9vs7zkvag71tlwfauv33u41re4e 0 45063 42690341 42645247 2026-09-19T10:11:10Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690341 wikitext text/x-wiki [[File:Pruga Samac-Sarajevo.jpg|mini|desno|Plakat izgradnje pruge Šamac - Sarajevo]] '''Željeznička pruga Bosanski Šamac–Sarajevo''' izgrađena je neposredno nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Razlozi za izgradnju pruge bili su: povezivanja [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] sa drugim republikama, prvenstveno s poljoprivrednim područjima [[Slavonija|Slavonije]] i [[Vojvodina|Vojvodine]] i eksploatacija bogatih nalazišta [[Ugalj|uglja]] i [[Željezo|željeza]] u Bosni i Hercegovini. Sa mrežom [[Jugoslavenske željeznice|jugoslavenske željeznice]] spojena je u Strizivojna - Vrpolje. Izgrađena je nakon uspješno okončane izgradnje [[Pruga Brčko–Banovići|pruge Brčko–Banovići]]. Prva dva voza prošla su prugom 15. novembra. U njima su bili učesnici izgradnje. Prugu je otvorio [[Josip Broz Tito]], svečanim govorom 16. novembra 1947. u Sarajevu. U redovni saobraćaj je puštena 20. novembra prolaskom voza na relaciji Sarajevo - [[Beograd]], sastavljenom od 8 [[vagon]]a III razreda i 2 vagona II razreda.<ref name="Priča">{{Cite web |url= https://vremeplov.ba/2025/hr/2025/07/14/pruga-samac-sarajevo-prica-za-sva-vremena-5/ |title= Pruga Šamac - Sarajevo - Priča |work= Vremeplov - vremeplov.ba |accessdate= 9. maj 2026. }}{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> [[Bosanski Šamac]] se prvi put spominje [[1725]]. godine, kao Lukačev Šanac ([[Njemački jezik|njem.]] ''Schanz'' - rov, prokop). Iz Šamca je u aprilu [[1992]]. protjerano bošnjačko i hrvatsko stanovništvo, a znamenita pruga koja vodi prema Sarajevu i moru na više je mjesta bila potpuno minirana i porušena. == Prva ORA 1947. == Osnovna karakteristika ove pruge je da je ona izgrađena [[Omladinske radne akcije|Omladinskom radnom akcijom (ORA)]]. Po veličini i značaju bila je treća manifestacija demokratske omladine svijeta 1947. god. Svečanost povodom početka radova održana je u Šamcu 1. aprila 1947. godine, uz prisustvo visokih državnih i republičkih rukovodilaca ([[Milovan Đilas]], [[Todor Vujasinović]], [[Đuro Pucar Stari]], [[Rato Dugonjić]] tada predsjednik Centralnog vijeća Narodne omladine Jugoslavije i drugi. Komandant Glavnog štaba Omladinskih radnih brigada bio je [[Batrić Jovanović]] Pod parolom ''"Mi gradimo prugu - pruga gradi nas"'', stotine hiljada mladih iz cijele bivše Jugoslavije i svijeta vrlo primitivnim alatkama, najčešće lopatama i krampovima, izgradilo je ovu trasu kroz brdovitu [[Bosna (regija)|Bosnu]]. Drugi dio slogana odnosio se na [[Socijalizam|socijalističku]] izgradnju ličnosti, koja se uglavnom odnosila na moralno političko [[obrazovanje]] u duhu [[Marksizam|marksizma]] i službeno proklamonovanog [[Bratstvo i jedinstvo|bratstva i jedinstva]].<ref name="Gradačac">{{Cite web |url= https://gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2016/05/Pages-from-gg41_web-7.pdf |title=Alen Zečević: Izgradnja željezničkog saobraćaja u Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini |work= GRAČANIČKI GLASNIK, časopis za kulturnu historiju |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> === Zdravstvo === Po dolasku, svi omladinci i oladinke su pregledani, ošišani i [[Vakcina|vakcinisani]]. Na pruzi su bile organizovane tri bolnice, glavna u Sarajevu sa 350 ležajeva i po jedna u [[Žepče|Žepči]] i Čardaku, sa operacionim salama. Svaka [[Željeznica|željeznička]] sekcija je imala ambulantu, ukupno 39. Glavna [[apoteka]] je snabdjevala graditelje potrebnim [[sanitet]]skim materijalom duž čitave pruge. === Kulturno prosvjetni rad === [[Kultura|Kulturno]] - prosvjetni rad na pruzi odvijao se kroz predavanja, nedeljne političke informacije, opismenjivanje, uz obavezu da se niko ne vrati nepismen sa pruge, čitanje štampe, slušanje emisija [[Radio stanica|radio stanice]] "Omladinska pruga", gledanje [[film]]skih i [[Pozorište|pozorišnih]] predstava, fiskultura, zabava i odmor uz logorsku vatru.<ref name="visoko">{{Cite web |url= https://kakanj.com.ba/v4/novembarske-godisnjice-1947-godine-krenuo-prvi-voz-prugom-samac-sarajevo/ |title= 16. novembra 1947. godine krenuo prvi voz prugom Bosanski Šamac – Sarajevo: Arhivski zapis o početku izgradnje pruge na dionici od Sarajeva do Kaknja |work= Općina Kakanj |accessdate= 9. maj 2026.}}</ref><ref name="englez">{{Cite web |url= https://www.cosy.sbg.ac.at/~zzspri/lifestories/1947SmSr/47SamSar.html |title= Izgradnja nove nacije (dio 2) - Izgradnja željezničke pruge Šamac - Sarajevo 1947. |work= Vremeplov - www.cosy.sbg.ac.at |accessdate= 9. maj 2026.}}</ref> === Omladinske bašte === Duž cijele trase bile su obezbijeđene bašte sa [[Poljoprivreda|poljoprivrednim]] proizvodima, ukupne površine oko 850 ha. Dobrovoljni omladinski rad bio je na početku prisilan, da bi s razvojem [[Socijalizam|socijalizma]] on sve više postajao lijep oblik zajedničkog druženja mladih ljudi. === Podaci === Trasa pruge cijelom dužinom prati tok [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]]. Od Doboja ide uporedo sa nekadašnjom uskotračnom prugom [[Historija željeznice u Bosni i Hercegovini|Bosanski Brod - Sarajevo - Metković]]. * broj omladinaca, 211.370, među kojima je bilo 5.735 brigadira iz 42 države svijeta ([[Poljska]], [[Čehoslovačka]], [[Bugarska]], [[Rumunija]], [[Mađarska]], [[Grčka]], [[Engleska]],..) * broj inžinjera, tehničara i stručnih radnika, 4.375 * tehnička operativa, 539 [[kamion]]a, 106 [[buldožer]]a, 90 [[kompresor]]a, 25 strugača, 93 miješalice [[beton]]a, 27 automatskih nabijača, 20 transportera, 118 agregata, 21 drobilica i 19 [[traktor]]a * dužina, 242 km, a postavljeno je 302 km. kolosijeka * iskopano, 5.520.000 m³ zemlje * mostovi, 14 na rijeci Bosni, 1 na [[Sava|Savi]], 1 na [[Spreča|Spreči]] i 1 na [[Lašva (rijeka)|Lašvi]], stotine prelaza preko potoka i provalija. Most na Savi je dug oko 600 m, * tuneli, ukupno 9, 2.354 m dužine * željezničkih stanica i popratnih zgrada, 107 * normalna širina kolosjeka, 1435 mm * najveći dozvoljeni pritisak po osovini, 16 tona * najmanji prečnik krivine, 300 m * najveći nagib, 8,8% * najveći broj dopuštenih osovina, 140 do [[Doboj]]a, 120 do Sarajeva<ref name="Hrvatska">{{Cite web |url= http://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/08/40-prilozi_-Hist.gra%C4%91a-Sini%C5%A1aLajnert.pdf |title= Omladinske pruge Brčko-Banovići i Šamac-Sarajevo u arhivskim fondovima Hrvatskog državnog arhiva |work= Hrvatski državni arhiv, Zagreb |accessdate= 9. maj 2026. |archive-date= 2021-03-27 |archive-url= https://web.archive.org/web/20210327072112/http://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/08/40-prilozi_-Hist.gra%C4%91a-Sini%C5%A1aLajnert.pdf }}</ref><ref name="ORRA">{{Cite web |url= https://digital.bgs.ba/omladinska-pruga-samac-sarajevo/ |title=Omladinska pruga Šamac - Sarajevo |work= Biblioteka Sarajevo, digitalna zbirka - Beograd, 1947. |accessdate= 9. maj 2026.}}</ref> [[File:Sarajevo Tram New-Railway-Station (3).jpg|mini|lijevo|[[Željeznička stanica Sarajevo]], neposredno nakon izgradnje 1950-ih. god.]] [[File:Zenica Railway Station.jpg|mini|lijevo|Željeznička stanica Zenica]] === Željezničke stanice === Duž pruge izgrađeno je 107 staničnih zgrada i drugih [[Arhitektura|arhitektonskih]] objekata. Među njima su i moderne stanice u [[Željeznička stanica Sarajevo|Sarajevu]], Zenici i Bosanskom Šamcu. Pored nih podignute su i stanice treće i četvrte klase u mjestima: Miloševac, [[Modriča]], Vranjak, Globarica, Koprivna, Osječani, Kostajnica, Riješice, Bradići, Vinište, Želeće, Nemila, Raspotočje, Jelina, Drivuša, [[Kakanj]], [[Podlugovi]] i [[Semizovac]], 11 magacina raznih veličina i 16 stambenih zgrada.<ref name="omlRA">{{Cite web |url= https://znaci.org/00003/700.htm |title= Dr Slobodan V. Ristanović: TO SU NAŠIH RUKU DELA – Herojska i slavna epopeja omladinskih radnih akcija 1941–1990. |work= znaci.org |accessdate= 9. maj 2026.}}</ref> Izgradnja Željezničke stanice Sarajevo počela je u junu 1947. godine, po nacrtima arhitekata iz [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] i [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]]. Zbog razlaza Jugoslavije i [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] 1948. god, projektanti i glavnina tehničkog osoblja napustili su Sarajevo, a gradnju je nastavilo Ministarstvo za građevine Narodne republike BiH. Na čelo projekta postavljen je pomoćnik ministra, arhitekta [[Jahiel Finci]], kojem pomažu kolege [[Muhamed Kadić]] i [[Emanuel Šamanek]], te inžinjeri Bogdan Stojkov i [[Lorenc Eichberger]]. U izgradnji su učestvovali i njemački ratni zarobljenici.<ref name="Historija">{{Cite web |url=https://sarajevo.travel/ba/tekst/zeljeznicka-stanica-sarajevo/650 |title=Izgradnja Željezničke stanice u Sarajevu |accessdate=9. 2. 2021}}</ref> Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, proglasila je stanicu 2016. godine za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]. <ref name="Spomenik">{{Cite web |url= http://sluzbenilist.ba/page/akt/34pmn1fmO60= |title= Željeznička stanica u Sarajevu proglašena nacionalnim spomenikom |work=Službeni list 66/18 |accessdate=9. maj 2026.}}</ref> Poslije stanice u Sarajevu, putnička željeznička stanica u Zenici, najveći je arhitektonski objekat, sa 1.850 m2 korisne površine, sa staničnim platoom u koji je ugrađeno 125.000 m3 materijeala. Projektovali su je studenti - graditelji pruge [[Mihajlo Mitrović]] i [[Radivoje Tomić]]. Za izgradnju je utrošeno oko 600.000 komada opeke i oko 2.000 m3 šljunka. Projektovana je kao "blokovit" volumen, dužine oko 120 m, sastavljena od spojenih kockastih segmenata nejednakih visina, sa modernim ravnim krovovima i dominantnim fasadnim površinama bez ornamenata. Na staničnoj fasadi je postavljen veliki bareljef, izgrađen od metala visok 10 m, kao uspomena na graditelje. Svaka pojedinačna kocka ima različito oblikovane otvore, što je u skladu s namjenom prostora u njezinoj unutrašnjosti. Autorova sklonost strukturi i morfologiji međunarodnog modernog stila potvrđena je i smanjenjem dekorativnih primjena. Poštujući principe internacionalnog stila, autori su u potkrovnoj zoni pročelja utisnuli natpis ''Živjela Nacionalna mladost Jugoslavije'' == Druga ORA 1978. == Dionica pruge od [[Zenica|Zenice]] do [[Doboj]]a je postala usko grlo za potrebe bosanskohercegovačke privrede privrede, a naročito [[Željezara Zenica|Željezare Zenica]]. Jedini način da se privreda dalje razvija bila je izgradnja drugog kolosijeka pruge. Najzaslužniji za realizaciju tog velikog projekta je bio [[narodni heroj]] Rato Dugonjić koji je zbog svog ogromnog ugleda dobio podršku od Tita.<ref name="zenica">{{Cite web |url= https://www.zenicablog.com/omladinsko-naselje-i-radna-akcija-samac-sarajevo-1978/ |title= Omladinsko naselje i radna akcija “Šamac-Sarajevo 1978.” |work= Zenica - www.zenicablog.com - 2023.|accessdate= 9. maj 2026.}}</ref> Za potrebe omladinskih radnih brigada podignuta su 4 naselja koja su se nalazila u: * [[Nemila|Nemiloj]], jedino koje još postoji, komandant Zdravko Sivrić * [[Maglaj]]u, komandant naselja Pero Drljača * [[Zavidovići]]ma, komandant naselja Adnan Kreso * [[Doboj]]u, komandant naselja [[Bogić Bogičević]] [[Filip Vuković]], Ilija Rozić i Nihad Šehović Šeha činili su Glavni štab akcije. Druga omladinska radna akcija Šamac - Sarajevo, počela je u proljeće [[1978]]. godine, i organizovana je u svrhu probijanja paralelnog željezničkog kolosijeka. Mladići i djevojke nekadašnje [[Jugoslavija|Jugoslavije]] su dali svoj doprinos, ali najteže poslove je obavljala profesionalna građevinska operativa. Zapovjednici ove radne akcije bili su [[Bogić Bogićević]] i [[Filip Vuković]]. Omladinske radne akcije u drugoj fazi [[Samoupravni socijalizam|socijalističkog samoupravljanja]] bile su lijepa mjesta druženja i nezaboravnih susreta. Dobrovoljni rad valoriziran je udarničkim značkama. Žuljevitim rukama mladići i djevojke gradili su mostove, ceste i pruge, koje će na koncu dvadesetog vijeka biti dinamitom bačeni u zrak. Ta legendarna pruga izgradila je i luku Bosanski Šamac na rijeci [[Sava|Savi]]. === Podaci === * vrijeme izgradnje, 8 mjeseci * broj omladinki i omladinaca, 24 000, svrstanih u 250 omladinskih radnih brigada iz svih krajeva Jugoslavije, * dužina, 100 km. * broj tunela, 7 * mostovi, 34 * izmješteno korito rijeke Bosne, * istovareno i položeno oko 120 000 pragova, * istovareno i rasuto oko 250 000 m³ tucanika. Izgradnja je završena 27. novembra 1978. == Slogani omladinske akcije pruga Šamac-Sarajevo == * "Mi gradimo prugu - pruga gradi nas" * "Šamac - Sarajevo, to je naša meta, izgraditi prugu još ovoga ljeta". * "Šamac -Sarajevo, to je naša dika, izgraditi prugu sve do Dubrovnika." == Poznati učesnici izgradnje pruge == * [[Pierre Alechinsky]], belgijski slikar * [[Olof Palme]], švedski političar * [[Pierre Trudeau]], kanadski političar * [[Jurij Brězan]], njemački pisac * [[Bogić Bogićević]], bosanskohercegovački političar == Literatura == * [[Miroslav Krleža]]: . „Izlet na omladinsku prugu, Brčko – Banovići“. U: Ostojić, Stevo (ur). Dnevnik socijalizma 1965 (1946) * Batrić Jovanović: Omladinske radne akcije – škola socijalizma. Beograd: Novo pokolenje, 1948 * Dragić Kačarević: Karakter i vaspitni značaj radnih akcija omladine. Beograd: Mladost, 1960<ref name="literat">{{Cite web |url= https://yuhistorija.com/serbian/doc/Omladinske%20radne%20akcije%20-%20dizajn%20ideologije%20-%20KATALOG.pdf |title= OMLADINSKE RADNE AKCIJE - DIZAJN IDEOLOGIJE |work= Kulturno informativni centar - Zagreb - yuhistorija.com - 2017. |accessdate= 9. maj 2026.}}</ref> * Srećko Mihailović:1985. Omladinske radne akcije: rezultati socioloških istraživanja. Beograd: Istraživačko-izdavački centar Saveza socijalističke omladine Srbije, 1985 * Srećko Mihailović i Grujica Spasović: 1980. Stvaraoci neodoljivog poleta. Beograd: Istraživačko-izdavački centar Saveza socijalističke omladine Srbije, 1980 * Muhamed Nametak: Uloga omladinskih radnih akcija u stvaranju socijalističkoga društva u Bosni i Hercegovini 1945.– 1952. godine, Časopis za suvremenu povijest 3: 437-452, 2014 * Slobodan Ristanović: To su naših ruku dela. Herojska i slavna epopeja omladinskih radnih akcija 1941–1990. Beograd: Odbor veterana – graditelja Beograda. Udruženje učesnika omladinskih radnih akcija i volontera Srbije, 2014 * Slobodan Selinić: Život na omladinskim radnim akcijama u Jugoslaviji 1946–1963. Arhiv 1-2: 119-137. Singleton, Fred. 1988. “British Youth Brigades in Yugoslavia”, 2007 U: Kačevanda, Petar, Ljiljana Aleksić-Pejković i John. J. Horton (ur), Jugoslavensko-britanski odnosi; Yugoslav-British relations, Beograd: Institut za savremenu istoriju: 346-350, 2007 * [[Vesna Parun]], Pjesma vrandučkih minera, 1947. U: Marijan Matković (ur.) Na pruzi. Zbornik radova književnika iz Hrvatske o pruzi Šamac – Sarajevo. Zagreb: Društvo književnika Hrvatske: 141-143, * Harry Pease S.: 1958. “Yugoslav Highway Youth’s Contribution”. The Milwaukee Journal, 10. prosinca: 1. Na: https://news.google.com/newspapers?nid=1499&dat=19581210&id=Tj4aAAAAIBAJ&sjid=8CUEAAAAIBAJ&pg=7147,6008914&hl=en{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, 1958 * Reana Senjković: Svaki dan pobjeda, Kultura omladinskih radnih akcija - Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, Hrvatska 2018.<ref>[https://www.academia.edu/36631846/Svaki_dan_pobjeda_pdf Reana Senjković: Svaki dan pobjeda, Kultura omladinskih radnih akcija]</ref> == Vanjske veze == * [http://www.cosy.sbg.ac.at/~zzspri/lifestories/1947SmSr/47SamSar.html Zvonimir Springer o gradnji pruge Šamac-Sarajevo] (engleski) * Omladinska pruga Šamac - Sarajevo<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=ZBk6d_UwKls Pruga Šamac - Sarajevo - Video]</ref> == Izvori == {{Reflista|2}} {{Commonscat|Šamac–Sarajevo railway}} [[Kategorija:Željezničke pruge u Bosni i Hercegovini|Šamac–Sarajevo]] [[Kategorija:Saobraćaj u Republici Srpskoj]] [[Kategorija:Omladinske radne akcije]] 09tgp9oev6as7smmarbn49ousqznzgp 0 48159 42690167 42513980 2026-09-18T12:41:27Z ~2026-50260-08 393100 42690167 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Srbiji |mesto=Ljubovija |slika=Ljubovija.jpg |opis_slike= |okrug=Mačvanski |opština=Ljubovija |geografska_širina=44° 11′ 22" SGŠ |geografska_dužina=19° 22′ 36" IGD |nadm visina=174 |populacija=4130 |poštanski kod=15320 |pozivni broj=015 |registarska oznaka=LO |gšir=44.187 |gduž=19.372666 }} '''Ljubovija''' je grad i središte [[Opština Ljubovija|istoimene opštine]] u [[Mačvanski okrug|Mačvanskom okrugu]] u [[Srbija|Srbiji]]. Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] bilo je 4130 stanovnika (prema popisu iz [[Popis stanovništva 1991. u SFRJ|1991.]] bilo je 3663 stanovnika). == Demografija == U naselju Ljubovija živi 3124 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 35,2 godina (34,6 kod muškaraca i 35,8 kod žena). U naselju ima 1315 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,11. Ovo naselje je velikim delom naseljeno [[Srbi]]ma (prema popisu iz [[2002]]. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika. {| width="50%" style="background:transparent; " | valign="top" width="50%" style="border:1px solid gray; " | <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka'' {| | style="padding: 0;" | <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1940 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940 PlotData = bar:4956 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:3304 color:gray1 from:start till:end bar:1652 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(62,40)(77,42) color:blue width:2 points:(77,42)(100,59) color:blue width:2 points:(100,59)(128,75) color:blue width:2 points:(128,75)(157,113) color:blue width:2 points:(157,113)(185,145) color:blue width:2 points:(185,145)(217,161) color:blue width:2 </timeline> |} </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> | valign="down" width="50%" | {{Popis |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 9}}</ref> |p1948=597 |p1953=660 |p1961=1142 |p1971=1614 |p1981=2717 |p1991=3663 |p1991n=3637 |p2002s=4186 |p2002=4130 }} |} {{Grafikon postoci |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 1}}</ref> |širina=300px |naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] |pozadina=#ddd |pozicija=left |šipke= {{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|4047|97.99}} {{Vrsta sa postotkom|[[Jugoslaveni|Jugosloveni]]|blue|23|0.55}} {{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]|red|3|0.07}} {{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]|green|3|0.07}} {{Vrsta sa postotkom|[[Romi]]|orange|2|0.04}} {{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]|cyan|1|0.02}} {{Vrsta sa postotkom|[[Rusi]]|magenta|1|0.02}} {{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]]|black|1|0.02}} {{Vrsta sa postotkom|[[Bošnjaci]]|gray|1|0.02}} {{Vrsta sa postotkom|nepoznato|pink|30|0.72}} }} {{Grafikon piramida |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 2}}</ref> |širina=300px |naslov= |pozadina=#eee |levo2=m |desno2=ž |šipke levo desno= {{Vrsta levo desno|?|gray|8|3.17|2.38|6}} {{Vrsta levo desno|80+|gray|11|4.36|5.55|14}} {{Vrsta levo desno|75-79|gray|30|11.90|20.23|51}} {{Vrsta levo desno|70-74|gray|47|18.65|25.0|63}} {{Vrsta levo desno|65-69|gray|65|25.79|30.55|77}} {{Vrsta levo desno|60-64|gray|75|29.76|32.14|81}} {{Vrsta levo desno|55-59|gray|85|33.73|38.09|96}} {{Vrsta levo desno|50-54|gray|140|55.55|59.52|150}} {{Vrsta levo desno|45-49|gray|205|81.34|71.82|181}} {{Vrsta levo desno|40-44|gray|178|70.63|83.33|210}} {{Vrsta levo desno|35-39|gray|149|59.12|64.28|162}} {{Vrsta levo desno|30-34|gray|130|51.58|62.69|158}} {{Vrsta levo desno|25-29|gray|140|55.55|63.09|159}} {{Vrsta levo desno|20-24|gray|140|55.55|68.25|172}} {{Vrsta levo desno|15-19|gray|176|69.84|73.41|185}} {{Vrsta levo desno|10-14|gray|152|60.31|60.71|153}} {{Vrsta levo desno|5-9|gray|146|57.93|49.60|125}} {{Vrsta levo desno|0-4|gray|106|42.06|41.26|104}} |prosekm=34.6 |prosekž=35.8 }} {{DomaćinstvaNaseljaSrbija|215|217|333|503|788|1081|1315|167|299|257|457|99|31|4|-|-|1|3.11}} {{BrakNaseljaSrbija|1579|447|1067|32|21|12|1765|399|1082|212|48|24}} {{ZanimanjaNaseljaSrbija|852|23|4|57|178|25|102|128|42|85|684|18|1|24|144|6|15|146|28|20|1536|41|5|81|322|31|117|274|70|105|5|14|76|45|27|15|-|-|26|20|12|49|86|96|11|-|-|8|25|26|125|131|123|26|-|-|34}} == Značajne osobe == * Branko Lazić, srpski košarkaš == Reference == {{reflist}} == Povezano == * [[Azbukovica]] == Vanjske veze == {{portal|Srbija}} {{Commonscat|Ljubovija}} * [http://vision.ece.ucsb.edu/~jelena/personal/Ljubovija/vesti.html Jelena Tešić, „Napisali su o Ljuboviji“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080626091333/http://vision.ece.ucsb.edu/~jelena/personal/Ljubovija/vesti.html |date=2008-06-26 }} * [http://www.ljubovija.info www.ljubovija.info - Zvanična prezentacija Opštine Ljubovija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190307035018/http://ljubovija.info/ |date=2019-03-07 }} * [http://www.skolaljubovija.org/index.htm www.skolaljubovija.org - Naš grad]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.fallingrain.com/world/YI/2/Ljubovija.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090615000041/http://www.fallingrain.com/world/YI/2/Ljubovija.html |date=2009-06-15 }} * [http://wikimapia.org/maps?ll=44.187,19.372666&spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)] * [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/srbija/ljubovija/ Gugl satelitska mapa (Maplandia)] * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=44.187&longitude=19.372666&zoom=8 Plan naselja na mapi (Mapquest)]{{Dead link|date=August 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * DataTable t = new DataTable();         public void Osvezi()         {             listView1.Items.Clear();             string cmd = $@"select citalacID,MaticniBroj,Ime,Prezime,Adresa+', '+Mesto as a from Citalac";             ClBaza.SelectUpit(cmd, ref t);             foreach (DataRow r in t.Rows)             {                 string[] podaci = { r[0].ToString(), r[1].ToString(), r[2].ToString(), r[3].ToString(), r[4].ToString() };                 ListViewItem stavka = new ListViewItem(podaci);                 listView1.Items.Add(stavka);             }         } {{Opština Ljubovija}} [[Kategorija:Opština Ljubovija]] [[Kategorija:Naselja u centralnoj Srbiji]] 0upasisc7vxpshq5y4kvg37i14j9btr 0 50089 42690191 42683495 2026-09-18T17:36:04Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690191 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 muzičar | ime = Vice Vukov | slika = Stevan Kragujevic, Vice Vukov. portret 1964.JPG | opis_slike = Vice Vukov, 1964 | širina_slike = 250 px | Landscape = Yes | tip = solo_singer | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = {{Birth date|1936|8|3|df=yes}} | mesto_rođenja = [[Šibenik]], [[Kraljevina Jugoslavija]] {{ZD|Jugoslavija|kingdom}} | datum_smrti = {{Death date and age|2008|09|24|1936|8|3|df=yes}} | mesto_smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]], {{ZD|Hrvatska}} | instrumenti = [[pjevanje|vokali]] | žanr = [[šlager]]i, [[pop]] | zanimanje = [[pjevač]], [[političar]] | period = 1959 – 1971, 1989-2005 | label = | povezani_izvođači = | URL = }} '''Vice Vukov''' ([[Šibenik]], [[3. 8.|3. kolovoza]] [[1936]]. - [[Zagreb]], [[24. 9.|24. rujna]] [[2008]].) [[Hrvati|hrvatski]] estradni umjetnik, publicist i političar. Podrijetlom je sa otoka [[Zlarin]]a. == Početak pjevačke karijere == Sa 17 godina biva izbačen iz šibenske gimnazije i Saveza omladine jer je u jednom sastavku napisao da se je u [[Rusija|Rusiji]] [[1917]]. godine dogodila pobuna, a ne [[revolucija]]. Što je u tadašnje vrijeme u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] bio ozbiljan prijestup i više nego dovoljan razlog za izbacivanje iz škole. [[1955]]. godine dolazi u [[Zagreb]] i upisuje Filozofski fakultet na kojem će diplomirati [[Filozofija|filozofiju]] i [[italijanski jezik|talijanski jezik]]. Njegova glazbena karijera počinje početkom [[1959]]. godine pozivom na jednu audiciju za pjevače. Nakon audicije pristupa mu direktor opatijskog festivala Josip Stojanović koji mu nudi nastup u [[Opatija|Opatiji]]. Nastupa na opatijskom festivalu iste godine sa prvonagrađеnоm pjesmom "Mirno teku rijeke" i praktički preko noći postaje јеdan od najpoznatijih solista zabavne glazbe u tadašnoj [[Jugoslaviji]]. Šezdesetih godina je bio jedan od najnagrađivanijih pjevača u tadašnjoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Dva puta je predstavljao Jugoslaviju na Euroviziji i to u [[London]]u [[Eurosong 1963|1963]]. sa pjesmom "Brodovi" i u [[Napulj]]u [[Eurosong 1965|1965]]. sa pjesmom "Čežnja". Nastupao je u gotovo svim gradovima [[Jugoslavija|Jugoslavije]] i u mnogim stranim zemljama kao [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Kanada]], [[Brazil]], [[Sovjetski Savez|SSSR]], [[Engleska]], [[Francuska]], [[Nemačka|Njemačka]], [[Japan]], [[Novi Zeland]], [[Australija]] i dr. Za svoje karijere snimio je preko 400 skladbi. == Hrvatsko proljeće == [[1971]]. godine bio je aktivni sudionik [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]] zajedno sa Ljudevitom Jonkeom, Franjom Tuđmanom, Markom Veselicom, Šimom Đodanom i dr. To je zapravo kraj njegove pjevačke karijere u tadašnjoj državi. [[1972]]. za velikog vala hapšenja sudionika [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]] tadašnja milicija mu pretresa stan. U to vrijeme Vukov se je nalazio na turneji po [[Australija|Australiji]] i u strahu da će biti proganjan od vlasti, ne vraća se u Jugoslaviju već odlazi u [[Francuska|Francusku]] u [[Pariz]]. Gdje je tokom boravka diplomirao na Institutu za visoke međunarodne studije (Institut des Hautes Études Internationales) u okviru Sveučilišta prava, ekonomije i društvenih znanosti. Upravo zbog sudjelovanja u [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskom proljeću]] bio je etiketiran kao hrvatski desničar i nacionalist, razni festivali su mu zatvorili vrata, bilo mu je zabranjeno javno nastupati i sve njegove ploče su povučene iz trgovina. [[1976]]. nakon smirivanja situacije oko njega odlučuje se vratiti u [[Zagreb]] gdje završava studij na Filozofskom fakultetu. Nakon završetka studija traži posao ali zbog sudjelovanja u [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskom proljeću]] jako ga teško nalazi. [[1978]]. uspjeva pronaći posao u Nakladnom zavodu Matice Hrvatske. Nastupi i putovanja bili su mu onemogućeni sve do [[1989]]. godine. Te iste [[1989]]. godine, izlazi mu album sa novim pjesmama, ali bez njegova imena na albumu. To je bio jasan znak da dolazi do političkih promjena u Jugoslaviji. == Politička karijera u Republici Hrvatskoj == Početkom devedesetih nakon raspada Jugoslavije i osamostaljena Hrvatske bio je blizak sa tadašnjim predsjednikom [[Franjo Tuđman|Tuđmanom]]. No ubrzo se razilaze zbog drukčijih pogleda na politiku. Nakon čega pristupa [[Hrvatska narodna stranka|Hrvatskoj narodnoj stranci]] iz koje odlazi [[1997]]. godine nakon pristupanja [[Hrvatski nezavisni demokrati|Hrvatskih nezavisnih demokrata]] u [[Hrvatska narodna stranka|HNS]]. [[1999]]. godine objavljuje knjigu "Pogled iza ogledala" u kojoj su prikupljeni svi njegovi novinski tekstovi. Iste godine postaje član Gradskog savjeta [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Socijal Demokratske Partije]]. [[5. 1.|5. siječnja]] [[2001]]. imenovan je za veleposlanika [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] u [[Švajcarska|Švicarskoj]]. [[2003]]. godine na listi SDP-a ulazi u [[Hrvatski sabor]] kao nezavisni zastupnik. [[17. 11.|17. studenog]] [[2005]]. u zgradi [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]] spotiče se na stepenicama i pada. Pri čemu zadobije teške ozljede glave, bio je hospitaliziran i podvrgnut operaciji nakon koje pada u komu. U [[novembar|studenom]] [[2007]]. liječnici objavljuju kako povremeno dolazi svijesti i kako mu je zdravstveno stanje stabilno. Umro je [[24. 9.|24.9.]] [[2008]]. == Privatni život == Vukov je otac dvoje djece, Emila ([[1962]]) i Ivane ([[1978]]) i suprug Diane ([[1938]]), s kojom je u braku od [[1961]]. godine. Član je [[Hrvatska glazbena unija|Hrvatske glazbene unije]] i [[Hrvatski helsinški odbor|Hrvatskog helsinškog odbora]]. == Reference == * [http://www.nacional.hr/articles/view/24083/5/ Nacional - Drama u obitelji Vukov] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120717003829/http://www.nacional.hr/clanak/24083/drama-u-obitelji-vukov |date=2012-07-17 }} {{Webarchive|url=https://www.webcitation.org/68oeu2aKa?url=http://www.nacional.hr/cla * [http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 24 sata - Vice Vukov budi se iz kome nakon 22 mjeseca?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} * [http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html Vice Vukov životopis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} == Vanjske veze == {{commonscat|Vice Vukov}} * [http://www.youtube.com/watch?v=U0tHFr-6JNI YouTube Vice Vukov - Tvoja Zemlja] * [http://www.youtube.com/watch?v=DDTQcSmyxbU YouTube Vice Vukov - U boj, U Boj] * [http://www.youtube.com/watch?v=LFxI_8FIYuE YouTube Vice Vukov - Zvona Moga Grada] * [http://www.youtube.com/watch?v=aM_4vzu8Y4U YouTube Vice Vukov - Suza Za Zagorske Brege] {{Dobitnici Porina za životno djelo}} {{Authority control}} {{Lifetime|1936|2008|Vukov, Vice}} [[Kategorija:Jugoslavenski pjevači]] [[Kategorija:Hrvatski pjevači]] [[Kategorija:Predstavnici SFR Jugoslavije na Eurosongu]] [[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]] [[Kategorija:Članovi Socijaldemokratske partije Hrvatske]] [[Kategorija:Dobitnici Porina za životno djelo]] [[Kategorija:Biografije, Šibenik]] p86nn80e9l2cnsisy8nnguzlaqo49yi 0 52213 42690194 42442280 2026-09-18T18:09:16Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690194 wikitext text/x-wiki {{Kalendari}} '''Vijetnamski kalendar''' je u suštini lokalizovana verzija [[kineski kalendar|kineskog kalendara]], razlikuju se samo po tome što se u [[Vijetnam]]u koristi [[hanoi|hanojska]] časovna zona umesto pekinške (koja je sat vremena ispred). To znači da će [[Vijetnamska nova godina]] (''Tết'') uglavnom biti na isti dan kao i [[Kineska nova godina]], osim ako se ne umeša razlika u vremenu. == Razlike u odnosu na kineski kalendar usled vremenske zone == Kineski/vijetnamski kalendar je baziran na astronomskim osmatranjima, zbog čega je zavisan od lokalnog [[vremenska zona|standardnog vremena]]. Severni (komunistički) Vijetnam je [[8. 8.|8.8.]][[1967]]. prešao iz zone [[UTC]]+8 u zonu UTC+7, što je u Južnom Vijetnamu primenjeno tek 1975., na kraju [[Vijetnamski rat|Vijetnamskog rata]]. Usled ove razlike, Severni i Južni Vijetnam su [[ofanziva Tet|čuveni]] Tết [[1968]] proslavili u različite dane<ref>http://www.math.nus.edu.sg/aslaksen/calendar/cal.pdf, pp. 29-30</ref>. Efekt ove promene se video na primeru [[zimska kratkodnevica|zimske kratkodnevice]] 1984. (21.12. u 16:21 po UTC<ref>program ''Astronomy Lab 2''</ref>). Po hanojskom vremenu kratkodnevica je bila 21.12. u 23:21, a po pekinškom to je već bio 22.12. u 00:21. Pošto 11. mesec kineskog/vijetnamskog kalendara mora sadržavati kratkodnevicu, Vijetnamci su za 11. mesec uzeli onaj u intervalu 23.11. - 21.12.1984., a Kinezi onaj sledeći, u periodu 22.12.1984.—20.1.1985. Zato je te 1985. Vijetnamska nova godina bila 21. januara/siječnja, a kineska 20. februara/veljače. Dva kalendara su se opet uskladila nakon što je u vijetnamski kalendar umetnut prestupni mesec u periodu 21.3.—19.4. Drugi izvor razlike je u tome što je prvi dan lunarnog meseca po ovom sistemu onaj u kome se dogodi konjunkcija Sunca i Meseca (astronomski mlad Mesec). Tako je 2007. odgovarajaći mlad Mesec bio 17.2. u 23:15 po vijetnamskom vremenu, odn. 18.2. u 00:15 po kineskom; usled toga je 1. mesec u Kini počeo, i Nova godina došla, dan kasnije. Od 1975. do 2100. samo su četiri slučaja kada [[Lunarna nova godina]] počinje u različite dane u Vijetnamu i Kini, dva su već navedena: {| class="wikitable" align="center" |- ! Godina || Vijetnamska nova godina || Kineska nova godina |- | 1985 || [[21. 1.|21. januar/siječnja]] || [[20. 2.|20. februar/veljače]] |- | 2007 || [[17. 2.|17. februar/veljače]] || [[18. 2.|18. februar/veljače]] |- | 2030 || [[2. 2.|2. februar/veljače]] || [[3. 2.|3. februar/veljače]] |- | 2053 || [[18. 2.|18. februar/veljače]] || [[19. 2.|19. februar/veljače]] |} == Razlika u zodijaku == "Zec" iz [[kineski zodijak|kineskog zodijaka]] je u vijetnamskom zamenjen "mačkom". Tako, dete rođeno u kineskoj godini Zeca je takođe rođeno u vijetnamskoj godini Mačke (''mèo/mão''). Takođe, kineska "ovca" je zamenjena vijetnamskom "kozom" (doduše, na [[kineski jezik|kineskom]] je ista reč za te dve životinje). "Vo" ili "krava" iz kineskog zodijaka se u vijetnamskog često smatra za [[vodeni bivol|vodenog bivola]] (''sửu/trâu''). Ostalih 9 životinja su istovetni u oba zodijaka. == Povezano == * [[Kineski kalendar]] * [[Tet]] ili [[Tết]] (Vijetnamska nova godina) == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == (na engleskom:) * [http://www.vietnam-culture.com/vietnamese-new-year.aspx Vietnamese New Year and its customs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081218204453/http://www.vietnam-culture.com/vietnamese-new-year.aspx |date=2008-12-18 }} * [http://www.nola.com/travel/t-p/index.ssf?/base/living-0/117117984039290.xml&coll=1 Travel Essay about Tet by a Vietnamese-American] * [http://www.vnstyle.vdc.com.vn/lunar_newyear/ Lunar New Year] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080130014721/http://www.vnstyle.vdc.com.vn/lunar_newyear/ |date=2008-01-30 }} * [http://www.vietnamtourism.com/e_pages/vietnam/introduction/people_customer/c_h_tet_nguyen_dan.htm Tet Nguyen Dan from Vietnam Tourism]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.asian-nation.org/tet.shtml Asian-Nation: Têt, A Celebration of Rebirth] * [http://vdict.com/i/2/t%E1%BA%BFt.html Tết definition on VDict] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090109171240/http://vdict.com/i/2/t%E1%BA%BFt.html |date=2009-01-09 }} * [http://www.informatik.uni-leipzig.de/~duc/amlich/calrules_en.html How to compute the Vietnamese calendar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091217101402/http://www.informatik.uni-leipzig.de/~duc/amlich/calrules_en.html |date=2009-12-17 }} * [http://starbulletin.com/2000/02/02/features/story1.html The Vietnamese new year is a time of symbolism, celebration and plenty] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080628235938/http://starbulletin.com/2000/02/02/features/story1.html |date=2008-06-28 }} * [http://www.tetinseattle.org/ Tet in Seattle] ([http://photos.mdh-digital.com/gallery/4322903_c3GB5 Photos] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090211091543/http://photos.mdh-digital.com/gallery/4322903_c3GB5 |date=2009-02-11 }}) * Videos: [http://www.youtube.com/watch?v=y2fUUvzgTnc 10th Annual Vietnamese "Tet"Spring Parade in San Jose 02/18/2007] (and [http://www.vsfsanjose.com/photo.htm Photos] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071015211059/http://vsfsanjose.com/photo.htm |date=2007-10-15 }}) and [http://www.youtube.com/watch?v=VJi-uClIlbM 25th Annual Tet Festival in Little Saigon, California ] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Posebni kalendari]] [[Kategorija:Vijetnamska kultura]] levx6ygik8i9t3uuxexov5yboyhzsnp 0 62582 42690175 42607159 2026-09-18T14:03:59Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690175 wikitext text/x-wiki {{Koordinate|47_8_33_N_9_31_19_E_type:city(5019)_region:LI_scale:40000|47° 9' SG Š, 9° 31' IGD}} {{Naselje (HR) | ime = Vaduz | ime_genitiv = | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | translit_jezik2 = | translit_jezik2_vrsta = | translit_jezik2_info = | translit_jezik2_vrsta1 = | translit_jezik2_info1 = | translit_jezik2_vrsta2 = | translit_jezik2_info2 = | translit_jezik2_vrsta3 = | translit_jezik2_info3 = | translit_jezik2_vrsta4 = | translit_jezik2_info4 = | translit_jezik2_vrsta5 = | translit_jezik2_info5 = | translit_jezik2_vrsta6 = | translit_jezik2_info6 = | slika_panorama = Vaduz.jpg | veličina_slike = | opis_slike = Vaduz | slika_zastava = Flag_of_Vaduz_Liechtenstein-1.svg | slika_zastava_veličina = 30 px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = LIE Vaduz COA HistLex.svg | slika_grb_veličina = 100 px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = 47 | širina-minute = 08 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 09 | dužina-minute = 31 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Spisak država|Država]] | lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Liechtenstein.svg|20 px]] [[Lihtenštajn]] | lokacija1_ime = | lokacija1_info = | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 17,3 km² | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 455 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2006. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 5.203 | stanovništvo_gustoća = 289 stanovnika/km² | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] | utc_pomak = +1 | vremenska_zona_DST = [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] | utc_pomak_DST = +2 | poštanski_broj = 9490 | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = [http://www.vaduz.li/ www.vaduz.li] | slika_karta = Karte Gemeinde Vaduz.png | veličina_karte = 200 px | opis_karte = Položaj Vaduza u Lihtenštajnu | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = | bilješke = }} '''Vaduc''' je glavni grad [[Lihtenštajn|Kneževine Lihtenštajn]]. Sedište je federalnog parlamenta. U gradu živi oko 5.000 stanovnika. Nalazi se na obali reke [[Rajna|Rajne]]. Gradska katedrala je sedište katoličke biskupije. Geografski položaj Vaduca: 47°8' severno, 9°31' istočno ({{coor d|47.1333|N|9.51667|E|}}). [http://earth-info.nga.mil/gns/html/cntry_files.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120823004343/http://earth-info.nga.mil/gns/html/cntry_files.html |date=2012-08-23 }} Ime Vaduc je ili romanskog porekla, od latinskog akvadukt (varijanta: -{''avadutg''}-), ili potiče od nemačkog dijalektskog termina Valduč (-{''Valdutsch''}-, dolina nemaca). U Vaducu se nalazi velika umetnička kolekcija, muzej. Grad ima razvijen [[turizam]] tokom cele godine. == Historija == Vaduc se prvi put pominje [[1150]]. Od sredine 14. veka zamak u Vaducu je sedište grofova Vaduca. Ovaj zamak su spalili Švajcarci [[1499]]. Godine [[1719]]. grofovija Vaduc i posed [[Šelenberg]] postali nezavisna kneževina pod imenom Lihtenštajn. Ova kneževina je dobila mesto u [[Rajhstag]]u 1723. == Vanjske veze == {{Commonscat}} * [http://www.flickr.com/photos/rainerebert/sets/72157600303259669/ Fotografije] * [http://www.vaduz.li/ -{www.vaduz.li}-] * [http://www.tourismus.li/ Turizam] * [http://www.kunstmuseum.li/ Muzej] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201218142332/http://www.kunstmuseum.li/ |date=2020-12-18 }} {{klica-geog}} {{Glavni gradovi evropskih država}} [[Kategorija:Općine Lihtenštajna]] [[Kategorija:Glavni gradovi u Evropi]] 4c46307e63qihuvrefp6lyro0cq8ast 0 78967 42690297 42418993 2026-09-19T01:46:49Z CommonsDelinker 806 Zamjenjujem datoteku Flag_of_Kraków.svg datotekom [[:File:Flag_of_Kraków(2-3).svg|Flag_of_Kraków(2-3).svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: different aspect ratio than statute.). 42690297 wikitext text/x-wiki {{year dab|1815}} {{godina nav}} [[Datoteka:Map congress of vienna.jpg|thumb|250px|Evropa posle [[Bečki kongres|Bečkog kongresa]]]] {{Godina u drugim kalendarima|1815}} Godina '''1815''' ('''[[rimski brojevi|MDCCCXV]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u nedjelju]] po [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] odn. [[redovna godina koja počinje u petak]] po 12 dana zaostajućem [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. __NOTOC__ == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[3. 1.]] - [[Bečki kongres]]: Britanija, Austrija i burbonska Francuska ušle u tajni odbrambeni savez protiv Pruske i Rusije<ref>{{en}} [http://www.theodora.com/encyclopedia/v/congress_of_vienna.html Congress of Vienna], theodora.com</ref>. * [[7. 1.]] - [[Republika Genova]] priključena [[Kraljevina Sardinija|Kraljevini Sardiniji]]. * [[8. 1.]] - [[Rat iz 1812.]]: [[Bitka kod New Orleansa]] je američka pobeda, 15 dana nakon potpisivanja mirovnog sporazuma u Ghentu. * [[15. 1.]] - Britanci zarobili američku tešku fregatu ''[[USS President (1800)|USS President]]''. === Februar/Veljača === * [[6. 2.]] - U SAD izdata prva povelja za železnicu (''New Jersey Railroad''), na ime [[John Stevens (pronalazač)|Johna Stevensa]]. * [[februar]], polovinom - [[Sulejman-paša Skopljak]] okupio knezove u pašinom konaku, određuje im visinu poreza - neki knezovi iz opreza nisu došli, stigla vest o ubistvu [[Stanoje Glavaš|Stanoja Glavaša]] 13/[[25. 2.]]<ref name="vcdu">[[Vladimir Ćorović]], [http://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/7_7_l.html Drugi ustanak], rastko.rs</ref>, knez [[Miloš Obrenović|Miloš]] zadržan nakon sastanka<ref name="isn101">''Istorija s. n.'' 5-1, 101</ref>. * [[17. 2.]] - Španske snage isplovljavaju iz Kadisa prema Venecueli - počinje, na kraju neuspešna, [[Rekonkvista španske Amerike]]. * [[18. 2.]] - Senat SAD ratifikovao [[Ghentski ugovor]], što predstavlja kraj Rata iz 1812. === Mart/Ožujak === * [[1. 3.]] - [[Napoleon]] stupio na francusko tlo, tri dana nakon bekstva sa [[Elba|Elbe]]. * [[2. 3.]] - Britanci zauzeli [[Kraljevina Kandy|Kraljevinu Kandy]] na [[Sri Lanka|Sri Lanci]]. * [[3. 3.]] - Kongres SAD odobrava pomorsku akciju protiv alžirskih [[Berberski korsari|gusara]] - [[Drugi berberski rat]]. * [[13. 3.]] - Sile okupljene u Beču proglašavaju Napoleona odmetnikom, četiri dana kasnije se obavezuju da će poslati vojsku protiv njega. * [[15. 3.]] - [[Austro-napuljski rat]]: [[Joachim Murat]] objavljuje rat Austriji. * [[mart]] - Dva sastanka srpskih narodnih prvaka, u Rudovcu i u Vreocima - odlučeno da se na proleće i po Miloševom puštanju iz Beograda započne ustanak; Miloš uspeva da napusti turski nadzor obećavajući da će im sakupiti novac<ref name="isn101"/>. * [[16. 3.]] - [[Willem I (Nizozemska)|Willem I]] se proglasio za kralja Nizozemske i vojvodu Luksemburga. * [[20. 3.]] - Napoleon ulazi sa vojskom i dobrovoljcima u Pariz, počinje "[[Sto dana]]". === April/Travanj === [[Datoteka:Knez Milos Obrenovic.jpg|thumb|100px|Knez [[Miloš Obrenović|Miloš]], vl. 1815-39 i 1858-60]] * [[5. 4.]] - [[Pruska]] priključuje dekretom posede okupirane oko Rajne (buduća [[Rajnska provincija]]). * [[10. 4.]] - Kolosalna ([[Indeks vulkanske eksplozivnosti|VEI]]-7) erupcija [[Tambora|Tambore]] na ostrvu [[Sumbawa]] (današnja Indonezija) - 1816. će biti [[godina bez leta]]. * [[20. 4.]] - [[Arsenije Loma]] razjurio turske haračlije u [[Jasenica (oblast)|Jasenici]]<ref name="isn102">''Istorija s. n.'' 5-1, 102</ref>. * [[22. 4.]] - [[Jovan Obrenović]], [[Sima Paštrmac]] i Blagoje iz Knića ubili turskog sakupljača poreza u [[Konjuša (Knić)|Konjuši]]<ref name="isn102"/>. * [[23. 4.]] (11. 4. po j.k., pravoslavne [[Cveti]]) - [[Sastanak u Takovu]]: kreće '''[[Drugi srpski ustanak]]''' ("...eto vama rata sa Turcima"). === Maj/Svibanj === * [[3. 5.]] - [[Bitka kod Tolentina]] je odlučujuća austrijska pobeda nad Miraovim Napuljem nad kojim će opet zavladati [[Ferdinand I (Dve Sicilije)|Ferdinand I]]. * 3. 5. - [[Datoteka:Flag of Kraków(2-3).svg|border|25px]] Osnovan [[Slobodni Grad Krakov]] (do [[1846]]). * [[6. 5.]] (24. 4. po j.k.) - Vojska Imšir-paše stigla u Čačak iz Beograda, usput imala okršaje na Liparu i kod Rudovca<ref name="isn103">''Istorija s. n.'' 5-1, 103</ref>. * [[21. 5.]] (9. 5. po j.k.) - Srbi kneza Miloša zauzeli Palež (dan. [[Obrenovac]])<ref>Miloje Ž. Nikolić, Valjevska nahija u Drugom ustanku 1815. godine, istorijskiarhiv.rs</ref>, prekinuta veza Beograda i Šapca, olakšana ustanička veza sa Sremom; u ovo vreme [[Milić Drinčić]] porazio na Družetićima valjevske Turke<ref name="isn103"/>. * [[28. 5.]] - Knez Miloš oslobodio [[Valjevo]]. * [[30. 5.]] - Uz Južnu Afriku potonuo brod ''[[Arniston (brod)|Arniston]]'' koji je prevozio ranjenike sa Cejlona - poginule 372 osobe, samo šest se spasilo. === Jun/Juni/Lipanj === [[Datoteka:Tanasko Rajić.jpg|thumb|180px|[[Tanasko Rajić]]]] * [[jun]], početkom - Graničari ulaze na posede grofa Isidora Jankovića ([[Daruvar]], [[Pakrac]], [[Sirač]]) na kojima su pobunjeni seljaci - neposluh se lomi batinanjem i zatvorskim kaznama<ref>''Istorija s. n.'' 5-2, 33-4</ref> * [[4. 6.]] - U selu Bosut kod [[Sremska Mitrovica|Sr. Mitrovice]] sreli se [[Vuk Karadžić]] i guslar [[Filip Višnjić]]. * [[5. 6.]] (24. 5. po j.k.) - [[Boj na Ljubiću]] kod [[Čačak|Čačka]]: Turci zarobili srpske topove, poginuo [[Tanasko Rajić]] (i [[Lazar Mutap]]?), ali zatim poginuo i Imšir-paša<ref name="isn104">''Istorija s. n.'' 5-1, 104</ref><ref name="dsuc">Narodni muzej Čačak, [http://cacakmuzej.org.rs/stalna_drugisu.html Други српски устанак] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150503215534/http://www.cacakmuzej.org.rs/stalna_drugisu.html |date=2015-05-03 }}, cacakmuzej.org.rs</ref>. * [[9. 6.]] - Potpisan Završni akt [[Bečki kongres|Bečkog kongresa]]: ** Austriji definitivno vraćeni [[Tirol]] i [[Salzburg (grad)|Salzburg]], bivše [[Ilirske pokrajine]] ([[Kraljevina Dalmacija]], koja obuhvata Dubrovnik i Boku, itd.), dobijeno [[Kraljevstvo Lombardija-Venecija]] ** osnovani [[Njemački Savez]] (Konfederacija), [[Kongresna Poljska]] (u okviru Rusije). [[Luksemburg]] uzdignut u veliko vojvodstvo u okviru Nemačkog saveza ali u personalnoj uniji sa Nizozemskom (koja je van saveza). [[Danska]] dobila [[Vojvodstvo Sachsen-Lauenburg]] umesto [[Švedska Pomeranija|Švedske Pomeranije]] koja je otišla [[Pruska|Pruskoj]] itd. * [[10. 6.]] - Turska vojska, najveća u Beogradskom pašaluku, izlazi iz Čačka da bi ubrzo bila uništena<ref name="vcdu"/><ref name="dsuc"/>. * [[15. 6.]] - U Briselu održan [[Bal vojvotkinje od Richmonda]], "najčuveniji bal u istoriji". * [[16. 6.]] - [[Bitka kod Ligny]] i [[Bitka kod Quatre Bras|kod Quatre Bras]]: Napoleon porazio [[Gebhard Leberecht von Blücher|Blüchera]], odn. [[Michel Ney|maršal Ney]] uspešan protiv anglo-holandskih snaga. * [[18. 6.]] - '''[[Bitka kod Waterlooa]]''' - [[Arthur Wellesley, vojvoda od Wellingtona|vojvoda od Wellingtona]] nanosi konačni poraz [[Napoleon]]u. * [[19. 6.]] - Okončana [[Bitka kod Wavra]] u Belgiji, poslednja u [[Napoleonski ratovi|Napoleonskim ratovima]]. * [[22. 6.]] - Napoleon abdicira, formalno u korist četvorogodišnjeg [[Napoleon II. Bonaparte, car Francuske|Napoleona II]] (do 7. jula). === Jul/Juli/Srpanj === [[Datoteka:Napoleon on Board the Bellerophon - Sir William Quiller Orchardson.jpg|thumb|220px|[[Napoleon]] na ''[[HMS Bellerophon (1786)|Bellerophon]]''-u]] * [[6. 7.]]? (24. 6.? po j.k.) - [[Požarevac]] oslobođen od Turaka posle višednevnih borbi. * [[8. 7.]] - [[Luj XVIII., kralj Francuske|Luj XVIII.]] se vratio u Pariz. * [[15. 7.]] - Napoleon se predao Englezima na brodu ''[[HMS Bellerophon (1786)|HMS Bellerophon]]''. * [[26. 7.]] (14. 7. po j.k.) - [[Boj na Dublju]] je srpska pobeda - sprečen bosanski vezir [[Huršid-paša]] da dođe u pomoć Beogradu<ref name="isn104"/>, poginule vojvode [[Sima Nenadović]] i [[Milić Drinčić]], zarobljen Ibrahim-paša Nikšićki, kojeg je knez Miloš ljubazno vratio nazad<ref name="vcdu"/>. ** Posle vesti o turskim porazima u Srbiji, Rusi delimično mobilisali podunavsku armiju na [[Prut]]u, radi pritiska na Turke za mirno rešenje<ref name="isn105">''Istorija s. n.'' 5-1, 105</ref>. * [[30. 7.]] - Kreće [[Rjurikova ekspedicija]] ruskog kapetana [[Otto von Kotzebue|Kotzebuea]] koja obilazi svet. * [[31. 7.]] - Eksplozija kotla lokomotive [[Parni konj (lokomotiva)|Parni konj]] u Engleskoj odnosi 16 života. * jul - avgust - Nakon instrukcija Porte, počinju preogovori srpskih ustanika sa Huršid-pašom i sa Marašli Ali-pašom, rumelijskim valijom<ref name="isn105"/>. === Avgust/August/Kolovoz === * [[21. 8.|21]] - [[25. 8.]] - Knez Miloš u Huršid-pašinom logoru iznosi srpske tužbe i molbe<ref name="isn106">''Istorija s. n.'' 5-1, 106</ref>. * [[26. 8.]] - Srpski pregovarači na Moravi pristali da propuste deo Marašlijine vojske ka Beogradu i da pošalju deputaciju u Carigrad<ref name="isn106"/>. === Septembar/Rujan === * [[23. 9.]] - [[Nova Engleska|Novu Englesku]] pogađa prvi uragan posle 180 godina (''Great September Gale of 1815''). * [[26. 9.]] - U Parizu potpisana [[Sveta alijansa]] Austrije, Pruske i Rusije. * [[30. 9.]] (18. 9. po j.k.) - Rusija službeno skreće pažnju Porti na srpsko pitanje i podseća na osmu tačku [[Bukureški ugovor (1812)|Bukureškog ugovora]]<ref name="vcdu"/>. === Oktobar/Listopad === [[Datoteka:Serbia1817.png|thumb|220px|[[Beogradski pašaluk]] - jezgro [[Kneževina Srbija|Kneževine Srbije]]]] * [[3. 10.]] - U Francuskoj pao [[marsovski meteorit]] [[Chassigny (meteorit)|Chassigny]]. * [[15. 10.]] - [[Napoleon]] stigao na [[Sveta Jelena|Svetu Jelenu]] (ostaje do smrti [[1821]]). * [[25. 10.]] - Sporazumom [[Miloš Obrenović|kneza Miloša]] i [[Marašli Ali-paša|Marašli Ali-paše]] o mešovitoj srpsko-turskoj upravi završen Drugi srpski ustanak. === Novembar/Studeni === [[Datoteka:La paix de 1815 antoine etex.jpg|mini|150px|"Mir iz 1815." na [[Trijumfalna kapija u Parizu|Trijumfalnoj kapiji]]]] * [[3. 11.]] - Predstavljena [[Davyjeva lampa]], rudarska sigurnosna lampa. * [[5. 11.]] - [[Meksički rat za nezavisnost]]: [[Bitka kod Temalace]] je rojalistička pobeda, čime je okončana druga faza rata. * [[6. 11.]] - U Beču osnovan Politehnički institut, današnji [[Tehnički univerzitet Beč]]. * [[9. 11.]] - [[Datoteka:Flag of the United States of the Ionian Islands.svg|30px]] Ustanovljen britanski protektorat [[Sjedinjene Države Jonskih otoka]] (do [[1864]]). * 9. 11. - Narodna kancelarija objavila mirno stanje u [[Beogradski pašaluk|Beogradskom pašaluku]]<ref>''Istorija s. n.'' 5-1, 107</ref>. * [[20. 11.]] - Potpisan Drugi [[Pariski mir (1815)|Pariski mir]]. Francuska je vraćena u granice iz 1790. umesto '92. Devet zemalja ima okupacione zone (do 1818). Priznata večna neutralnost [[Švajcarska|Švajcarske]]. === Decembar/Prosinac === * [[5. 12.]] - [[Johann Nepomuk Mälzel]] patentirao [[metronom]]. * [[7. 12.]] - [[Michel Ney|Maršal Ney]] streljan u Parizu, sam je komandovao streljačkom vodu. * [[16. 12.]] - [[Datoteka:Flag of the United Kingdom of Portugal, Brazil, and Algarves.svg |border|28px]] [[Država Brazil|Brazil]] umesto kolonije postaje [[Kraljevina Brazil]], čime nastaje [[Ujedinjeno Kraljevstvo Portugala, Brazila i Algarve]] (faktički traje do [[1822]]). * [[19. 12.]] - Usvojen prvi srpski državni budžet. * [[decembar]] - Objavljen roman [[Jane Austen]] ''[[Emma (roman)|Emma]]''. * decembar/januar - [[Melentije Nikšić]] postao vladika<ref name="vcdu"/>. === Kroz godinu === * [[Vuk Karadžić]] zapisivao pesme od [[Tešan Podrugović|Tešana Podrugovića]] dok ovaj nije otišao u ustaničku Srbiju, zatim doveo [[Filip Višnjić|Filipa Višnjića]] u [[manastir Šišatovac]]; kritikovao roman "Usamljeni junoša" [[Milovan Vidaković|Milovana Vidakovića]]; izdao ''Narodnu srbsku pjesnaricu''. * Teško stanje u Crnoj Gori: velika glad u zemlji (nekoliko porodica iz Humaka kod Cetinja se iselilo u okolinu [[Odesa|Odese]], stigli u maju<ref>Мирко Р. Барјактаровић, [http://www.rastko.rs/rastko-ukr/au/barjaktarevic_srbi.html Судбина одсељених Срба у Украјини], rastko.rs</ref>), kuga u pograničnim turskim krajevima, zategnuto sa Austrijancima u Boki<ref>''Istorija s. n.'' 5-1, 181-2</ref>. * 1813-15 - Savremenicima se čini da je kuga prepolovila stanovništvo Bosne i Hercegovine<ref>{{en}} Spasovski, Živković, Stepić, [http://www.rastko.rs/istorija/srbi-balkan/spasovski-zivkovic-stepic-bosnia.html The Ethnic Structure of the Population in Bosnia and Herzegovina], rastko.rs</ref>. * Hercegovački mitropolit [[Jeremija (mitropolit hercegovački)|Jeremija]] umro od kuge u [[Manastir Žitomislić|Žitomisliću]]<ref>''Istorija srpskog naroda'' IV-1, 484</ref>. * Kuga u [[Pirot]]u<ref>{{en}} Dejan Ćirić, [http://www.rastko.rs/rastko/delo/13235 Spells, Herbs and Surgery: Medical Care in the Balkan Provincial Town in the 19th Century], rastko.rs</ref>. * Buna seljaka u [[Moslavina|Moslavini]], ugušena sljedeće godine. * Sahat-kula u [[Mamuša|Mamuši]] kod Prizrena, sa zvonom uzetim sa smederevske crkve<ref>{{en}} [http://www.rastko.rs/kosovo/delo/11613 The Shortened List of the Shrines of Kosovo and Metohija from 13th to 20th centuries], rastko.rs</ref>. * Udžbenik "Početak slovstva" biskupa Augustina Miletića u Bosni. * Smatra se da italijanski ''[[Ujedinjenje Italije|Risorgimento]]'' počinje od ove godine usled nezadovoljstva stranim i starim vlastima. <gallery> Election Day 1815 by John Lewis Krimmel.jpg|"Izborni dan u Filadelfiji", [[John Lewis Krimmel|Krimmel]] Vincenzo Chilone - The Return of the Horses of San Marco - WGA04820.jpg|"Povratak konja sv. Marka", [[Vincenzo Chilone|Chilone]] </gallery> == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1815.}} * [[10. 1.]] - [[Teofan Zatvornik]], ruski svetac († [[1894]]) * [[11. 1.]] - [[John A. Macdonald]], prvi premijer Kanade († [[1891]]) * [[18. 1.]] - [[Constantin von Tischendorf]], proučavalac Biblije († [[1874]]) * [[4. 2.]] - [[Josip Juraj Štrosmajer]], biskup i političar († [[1905]]) * [[7. 2.]] - [[Ana Marija Marović]], časna sestra († [[1887]]) * [[9. 2.]] - [[Raffaele Cadorna]], italijanski general († [[1897]]) * [[11. 2.]] - [[Mitropolit beogradski Teodosije]] († [[1889]]) * [[18. 2.]] - [[Božo Bošković]], trgovac († [[1879]]) * [[20. 3.]] - [[Aćim Medović]] (Joachim Medowicz), lekar († [[1897]]) * [[27. 3.]] - [[Dimitrije Avramović]], slikar i književnik († [[1855]]) * [[1. 4.]] - [[Otto von Bismarck]], nemački državnik († [[1898]]) * [[29. 4.]] - [[Antun Paško Kazali]], književnik († [[1894]]) * [[27. 5.]] - [[Henry Parkes]], "otac Australijske federacije" († [[1896]]) * [[1. 6.]] - [[Otto (Grčka)|Otto]], prvi kralj moderne Grčke († [[1867]]) * [[19. 6.]] - [[Ivan Antunović]], književnik († [[1888]]) * [[5. 8.]] - [[Edward John Eyre]], istraživač Australije († [[1901]]) * [[28. 10.]] - [[Ľudovít Štúr]], vođa slovačkog pokreta († [[1856]]) * [[31. 10.]] - [[Karl Weierstrass]], matematičar, "otac moderne analize" († [[1897]]) * [[2. 11.]] - [[George Boole]], matematičar, logičar († [[1864]]) * [[12. 11.]] - [[Elizabeth Cady Stanton]], aktivistkinja za ženska prava († [[1902]]) * [[10. 12.]] - [[Ada Lovelace]] (Augusta Ada Byron), matematičarka († [[1852]]) * [[31. 12.]] - [[George Meade]], američki general († [[1872]]) * ? - [[Jovan Klajić]], slikar i ikonopisac († [[1888]]) == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1815.}} * [[24. 2.]] - [[Robert Fulton]], pronalazač (* [[1765]]) * [[25. 2.]] - [[Stanoje Glavaš]] (Stamatović), vojvoda iz Prvog srpskog ustanka (* [[1763]]) * [[4. 3.]] - [[Frances Abington]], glumica (* 1737) * [[5. 3.]] - [[Franz Mesmer]], teoretičar "animalnog magnetizma" (* [[1734]]) * [[6. 3.]] - [[Dalaj Lama IX]] (* [[1805]]) * [[8. 5.]] - [[Tanasko Rajić]], vojvoda (* [[1754]]) * 8. 5. - [[Lazar Mutap]], vojvoda * [[26. 7.]] - [[Sima Nenadović]], vojvoda (* 1793) * 26. 7. - [[Milić Drinčić]], vojvoda (* ca. 1775) * [[20. 9.]] - [[Nicolas Desmarest]], geolog (* [[1725]]) * [[13. 10.]] - [[Joachim Murat]], kralj Napulja (* [[1767]]) * [[7. 12.]] - [[Michel Ney]], francuski maršal (* [[1769]]) * ? - [[Stojan Čupić]], "Zmaj od Noćaja" (* ca. 1765) * ? - [[Arsenije Loma]], vojvoda (* ca. 1778) * ? - [[Nikola Smiljanić]], vojvoda * ? - [[Milosav Čamdžija]], ratnik == Reference == {{reference|2}} ;Literatura * ''Istorija srpskog naroda'', Od Prvog ustanka do Berlinskog kongresa 1804-1878, Beograd 1981 ** Peta knjiga prvi tom (5-1) ** Peta knjiga drugi tom (5-2) [[Kategorija:1815.]] fy1g5bjpx84fd0hwl2epjvgiom63st5 0 79497 42690347 42490890 2026-09-19T11:53:39Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690347 wikitext text/x-wiki {{year dab|1778}} {{godina nav}} [[Datoteka:Prise de la Dominique cph.3b49565.jpg|thumb|Francusko zauzimanje Dominike.]] {{Godina u drugim kalendarima|1778}} Godina '''1778''' ('''[[rimski brojevi|MDCCLXXVIII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u srijedu]] po [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] odn. [[redovna godina koja počinje u ponedjeljak]] po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[3. 1.]] - [[Falačka|Falački]] grof [[Karl Theodor (Falačka i Bavarska)|Karl Theodor]], nasljednik nedavno umrlog [[Bavarska|bavarskog]] kneza-izbornika [[Maximilian Joseph III od Bavarske|Maximiliana Josepha III]] sklapa tajni sporazum sa [[Habsburška Monarhija|austrijskim]] carem [[Josip II od Svetog Rimskog Carstva|Josipom II]] kojim bi trebao predati južnu Bavarsku u zamjenu za [[Austrijska Nizozemska|Austrijsku Nizozemsku]]; sporazum zbog značajnog širenja habsburških teritorija izaziva diplomatsku krizu unutar [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]. * [[18. 1.]] - Treće putovanje Jamesa Cooka: [[UK|Britanski]] pomorac i istraživač [[James Cook]] otkriva otoke [[Kaui]] i [[Oahu]] u [[Havaji|Havajskom arhipelagu]], kome će dati ime Otoci Sandwich. * početkom godine - Hrvatski sabor je raspušten, nakon što je poslije velikog otpora pristao na ekskorporaciju Banske krajine - za vrijeme Marije Terezije više neće biti sazivan.<ref>''Historija n. J. II'', 1096</ref> * početkom godine - Osnovana srpska škola u [[Bjelovar]]u, inicijativom trgovaca i pakračkog episkopa - viša vojna vlast se protivila, dok nije dobijena dozvola od dvora.<ref>''Istorija s. n.'' IV-1, 231</ref> === Februar/Veljača === * 5. 2. - Mitropolit [[Vićentije Jovanović Vidak]] napismeno iznosi primedbe na prošlogodišnji Regulament<ref>[https://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/6_13_l.html Austriski porazi]. rastko.rs</ref> - sledeće godine će biti izdata Deklaratorija.<ref>''Istorija s. n.'' IV-1, 263</ref> I ove godine ima protesta zbog izbacivanja nekih srpskih svetitelja iz kalendara.<ref>Medaković. [https://www.rastko.rs/rastko-hu/istorija/istorija/Medakovic_Seobe.html ПОЛОЖАЈ СРПСКОГ НАРОДА У AУСТРИЈИ ТОКОМ XVIII ВЕКА]. rastko.rs</ref> * [[6. 2.]] - [[Američka revolucija]]: Predstavnici [[Drugi kontinentalni kongres|Drugog kontinentalnog kongresa]] u [[Pariz]]u sklapaju [[Sporazum o savezu (1778)|Sporazum o savezu]], defanzivnu alijansu, sa predstavnicima [[Kraljevina Francuska|francuskog]] kralja [[Louis XVI|Louisa XVI]], čime su stvoreni preduvjeti za francusku intervenciju u [[Američki rat za nezavisnost|ratu za nezavisnost]] ** Prethodno je sklopljen Savez o prijateljstvu i trgovini, francusko priznanje [[SAD]], koje su prvi put međunarodno priznate od jedne evropske velesile. * februar - [[Voltaire]] opet u Parizu nakon četvrt veka, umire pred kraj maja; u međuvremenu je izvedena njegova tragedija ''Irène'', priključio se masonima. * [[23. 2.]] - Pruski oficir [[Friedrich Wilhelm von Steuben]] je stigao u američki zimovnik u [[Valley Forge]]u: značajno unapređuje obuku i disciplinu vojnika, kao i administraciju. === Mart/Ožujak === * [[6. 3.]] - James Cook je kod obale Oregona. Do oktobra istražuje severozapadnu obale Severne Amerike, koje su prvi put kartirane - traži [[Sjeverozapadni prolaz]]. * [[11. 3.]] - Ugovor iz El Parda o špansko-portugalskom razgraničenju: Špancima je potvrđena [[Colonia del Sacramento]], dobijaju ostrva i područje današnje [[Ekvatorijalna Gvineja|Ekvatorijalne Gvineje]], moraju se povući sa juga današnjeg Brazila. === April/Travanj === * proleće - Koncentracija vojski na austro-pruskoj granici. === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - U [[Sombor]]u osnovana "Norma", prva učiteljska škola na prostoru Srbije. * [[12. 5.]] - Mala nemačka grofovija Reuss je podignuta u [[Kneževina Reuss starije linije|Kneževinu Reuss-Greiz]] - zanimljivo da joj je zastava crno-crvena-zlatna, kao kasnija nemačka. * [[15. 5.]] - [[James Cook]] je stigao do mjesta na kome će u 20 st. nastati [[Anchorage, Alaska]]. * maj - Nastojatelji manastira Krke, Krupe i Dragovića u mletačkoj Dalmaciji, sa sveštenstvom izabrali [[Nikanor Bogunović Skočić|Nikanora Bogunovića]] za "vlasnog arhimandrita i upravitelja cerkovnog" sve Dalmacije. * [[18. 5.]] - [[Katolička emancipacija]]: Zakon o papistima je prvi od britanskih zakona olakšica za rimokatolike - mogu se priključiti vojsci te kupovati i nasleđivati zemlju ako se zakunu na vernost; još uvek nema slobode bogoštovlja. U narednih par godina će zbog ovoga doći do antikatoličkih nereda. === Jun/Juni/Lipanj === * [[6. 6.]] - Ukinut [[Tamiški Banat]], dogodine inkorporiran u Ugarsku u okviru tri županije. * [[13. 6.]] - Carlisleova mirovna komisija šalje paket predloga Kongresu - nije prihvaćeno, Kongres traži priznanje nezavisnosti. * [[17. 6.]] - Faktički počinje Anglo-Francuski rat: pomorska Akcija od 17. juna 1778, južno od Cornwalla, manji je britanski uspeh. * [[18. 6.]] - Britanci pod Henryjem Clintonom napuštaju Filadelfiju - u očekivanju dolaska Francuza, žele se konsolidovati u Njujorku. Prati ih Washingtonova armija, koja je napustila zimovnik u Walley Forgeu. * 18. 6. (kal.?) - Carica Katarina izdaje ukaz o osnivanju [[Herson]]a, crnomorske luke, pomorske baze i brodogradilišta. * [[24. 6.]] - Pomračenje Sunca vidljivo u SAD. * [[28. 6.]] - Bitka kod Monmoutha u New Jersey, nejasan pobednik. Britanci su se do 6. jula svejedno prebacili u New York. Washington je razvejao sumnje u svoje vođstvo. === Jul/Juli/Srpanj === * [[2. 7.]] - [[Jean-Jacques Rousseau]] je umro u [[Ermenonville]]u * [[3. 7.]] - [[Kraljevina Pruska|Pruske]] trupe, koncentrirane na granici kako bi natjerale Josipa II da odustane od predviđene aneksije južne Bavarske, prelaze [[Češka|češku]] granicu i dolaze u sukob sa [[Habsburško Carstvo|austrijskim]] trupama čime započinje [[Rat za bavarsko nasljedstvo]]. Ovaj sukob se smatra poslednjim "kabinetskim ratom" starog stila, pre perioda Francuske revolucije i Napoleona. * 3. 7. - Bitka, ili masakr, u dolini Wyoming u Pennsylvaniji je težak poraz patriota od strane [[Lojalisti (Američka revolucija)|lojalista]] i Irokeza. U američkim novinama će se proširiti neistina da su ubijene stotine žena i dece. * [[4. 7.]] - Ilinojska kampanja: puk. George Rogers Clark zauzeo [[Kaskaskia, Illinois|Kaskaskiju]], Amerikanci su sutradan zauzeli i [[Cahokia, Illinois|Cahokiju]]. ** Clark se smatra osnivačem [[Louisville, Kentucky]] ove godine. * [[10. 7.]] - Francuski kralj Louis XVI objavljuje rat [[UK|Velikoj Britaniji]]. Za razliku od ranijih anglo-francuskih sukoba, ovaj rat nema evropski teatar, Britanija je tu sada izolovana. * [[11. 7.]] - Francuska flota grofa Charles Henri d'Estainga je stigla od Sandy Hooka, na ulazu u Newyoršku luku, ali ne pokušava ući. * [[27. 7.]] - Bitka kod Ushanta, na jugozapadnom ulazu u La Manš: sukob britanske i francuske flote bez odluke. * jul - novembar - Preseljenje hrišćana, preko 31.000 Grka i Jermena, sa Krima u Priazovje. Od naselja osnovanih za njih najpoznatiji je [[Mariupolj]]. === Avgust/August/Kolovoz === * [[3. 8.]] - Otvorena je milanska [[La Scala]], izvedbom [[Antonio Salieri|Salijerijeve]] opere ''Europa riconosciuta''. * avgust - James Cook je prošao Beringov moreuz u Čukotsko more, do sledećeg meseca plovi obalama Aljaske i Sibira. * [[26. 8.]] - Luka Korošec, Matevž Kos, Štefan Rožič i Lovrenc Willomitzer se na poticaj [[Kranjska|kranjskog]] plemića [[Žiga Zois|Žige Zoisa]] prvi uspinju na vrh [[Triglav]]a. * [[27. 8.]] (16. 8. po j.k.) - Razbojnici, "arnauti", opljačkali i zapalili veći deo [[Rilski manastir|Rilskog manastira]]. * [[29. 8.]] - Neuspešni američki napad na [[Newport, Rhode Island]], koji je trebala pomoći francuska mornarica === Septembar/Rujan === * [[7. 9.]] - [[Američki rat za nezavisnost]]: [[Francuska|Francuske]] snage vrše uspješnu [[Invazija Dominike|invaziju Dominike]], preuzevši nadzor nad britanskom karipskom kolonijom, koju će zadržati do kraja rata. * septembar - Prusi se povlače iz Češke zbog nedostatka hrane ("Krompirski rat"). * [[17. 9.]] - Ugovor iz Fort Pitta je prvi formalni ugovor između SAD i Indijanaca, u ovom slučaju Delawarea/[[Lenape]]a - sklopljen je vojni savez, ali nesporazumi uskoro dovode do razilaženja. * [[21. 9.]] - Početak grada [[Corumbá]], danas u Brazilu - osnovali ga Španjolci na spornom području. === Oktobar/Listopad === * 8 - 10. 10. - Napad na Unadillu i Onaquagu: Amerikanci su uništili dva irokeška naselja i zimske zalihe. * [[19. 10.]] - Britanci su nakon dvomesečne opsade zauzeli [[Pondicherry]] u Francuskoj Indiji. === Novembar/Studeni === * [[11. 11.]] - Masakr u Cherry Valley u centralnoj državi New York: lojalisti i Indijanci su ubili 30 civila. * [[26. 11.]] - Cookova ekspedicija je ponovo stigla do Havaja, on je prvi Evropljanin koji se iskrcao na [[Maui]]. === Decembar/Prosinac === * [[15. 12.]] - Pomorska britanska pobeda kod Santa Lucije nad francuskom d’Estaingovom flotom. * [[28. 12.]] - Predaja francuskog garnizona na [[Sveta Lucija|Svetoj Luciji]], ostaju do kraja rata (pod britanskom vlašću 1814-1979). * [[29. 12.]] - Britanci zauzeli [[Savannah, Georgia]], drže je do 1782. Ovo je početak "Južne strategije", koja se oslanja na precenjenu snagu [[Lojalisti (Američka revolucija)|lojalista]] u južnim kolonijama. === Kroz godinu === * Crnogorska delegacija na čelu sa guvernadurom Jovanom Radonjićem se nalazi u Rusiji, radi pomoći i zaštite - hladno su primljeni, šest meseci nisu uspeli videti caricu.<ref>''Istorija s. n.'' IV-1, 521</ref> * U [[Johann Gottfried von Herder|Herderovom]] zborniku ''Volkslieder'' pojavio se anonimni [[Goethe]]ov prevod "[[Hasanaginica|Hasanaginice]]. * [[Samuel Phillips Junior]] u gradu [[Andover, Massachusetts|Andover]] u [[Massachusetts]]u osniva [[Phillips Academy]] gimnaziju-[[internat]] koja će postati najprestižnija u [[SAD]]. * [[Zaharije Orfelin]]: "Slavenskaja i Valahijskaja Kalligrafia". * Sarajevski letopisac [[Mula Mustafa Bašeskija|Bašeskija]] računa da u šeheru ima 6.000 domova.<ref>''Istorija s. n.'' IV-1, 448</ref> * [[Johann Gottfried von Herder]] objavio 'Volkslieder'', "Narodne pesme", među kojima je i [[Johann Wolfgang von Goethe|Goetheov]] prevod "[[Hasanaginica|Hasanaginice]]". * [[Bakar (grad)|Bakar]] je slobodni grad i luka. * 1777-78 - Židovi u mletačkom Splitu zatvoreni u getu.<ref>Kečkemet. [https://hrcak.srce.hr/file/240465 Gdje je bio splitski geto?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240915104136/https://hrcak.srce.hr/file/240465 |date=2024-09-15 }}. hrcak.srce.hr</ref> * Nove crkve: župna crkva sv. Josipa u Popovcu, župna crkva sv. Barbare u Bedekovčini * [[Carl Wilhelm Scheele]] otkrio [[molibden]]. * Semipalatinsk, današnji [[Semej]], premešten je 18 km uzvodno na [[Irtiš]]u, kako bi izbegao poplave. * Nakon blizu 140 godina premeštanja, mobilni manastirski grad [[Ulan Bator]] (tadašnji Ergee/Ih Huree, Urga), ustalio se na današnjoj poziciji. == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1778.}} * [[31. 1.]] - [[Franz Anton von Kolowrat-Liebsteinsky]], austrijski državnik († [[1861]]) * [[6. 2.]] - [[Ugo Foscolo]], književnik, revolucionar († [[1827]]) * [[25. 2.]] - [[José de San Martín]], libertador juga Južne Amerike († [[1850]]) * [[25. 3.]] - [[Sophie Blanchard]], balonistica († [[1819]]) * [[13. 5.]] - [[Honoré V od Monaka]], knez († [[1841]]) * [[7. 6.]] - [[Beau Brummell]], arbitar mode, dendi († [[1840]]) * [[18. 8.]] - [[Fabian Gottlieb von Bellingshausen]], ruski admiral i istraživač († [[1852]]) * [[20. 8.]] - [[Bernardo O'Higgins]], libertador Čilea († [[1842]]) * [[2. 9.]] - [[Louis Bonaparte]], kralj Holandije († [[1846]]) * [[9. 9.]] - [[Clemens Brentano]], književnik († [[1842]]) * [[1. 11.]] - [[Gustav IV Adolf od Švedske|Gustav IV Adolf]], kralj Švedske († [[1837]]) * [[3. 11.]] - [[Karlo Lanza]], splitski političar († [[1834]]) * [[5. 11.]] - [[Giovanni Battista Belzoni]], istraživač, pionir egipatske arheologije († [[1823]]) * [[6. 12.]] - [[Joseph Louis Gay-Lussac]], hemičar i fizičar († [[1850]]) * [[17. 12.]] - [[Humphry Davy]], hemičar, pronalazač († [[1829]]) * [[18. 12.]] - [[Joseph Grimaldi]], glumac, klaunski pionir († [[1837]]) * [[19. 12.]] - [[Marie-Thérèse de France (1778-1851)|Marie-Thérèse]], prvo dijete Louisa XVI († [[1851]]) * [[Mileta Radojković]], jagodinski knez († [[1852]]) * {{circa}} [[Arsenije Loma]], kačerski vojvoda († [[1815]]) == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1778.}} * [[10. 1.]] - [[Carolus Linnaeus]], švedski botaničar i osnivač moderne taksonomije (* [[1707]].) * [[5. 2.]] - [[Mikula Gorup]], vjerski pisac na kajkavskom, svećenik (* ca. 1713) * [[19. 3.]] - [[Bogomir Palković]], gradištanski pisac i svećenik (* 1714-15) * [[29. 3.]] - [[Baltazar Adam Krčelić]], povjesničar, teolog i pravnik (* [[1715]]) * [[6. 4.]] - [[Vid Došen]], katolički svećenik, pisac (* 1719-20) * [[22. 4.]] - [[James Hargreaves]], izumitelj stroja za predenje (* [[1720]]) * [[11. 5.]] - [[William Pitt Stariji]], bivši britanski premijer (* [[1708]]) * [[30. 5.]] - [[Voltaire]], pisac, filozof (* [[1694]]) * [[2. 7.]] - [[Jean-Jacques Rousseau]], filozof, pisac, kompozitor (* [[1712]]) * [[3. 7.]] - [[Anna Maria Mozart]], Wolfgangova majka (* [[1720]]) * [[9. 11.]] - [[Giovanni Battista Piranesi]], arheolog, arhitekta, umjetnik (* [[1720]]) * [[31. 12.]] - [[Alvise IV Mocenigo]], mletački dužd (* [[1701]]) * [[Luka Mihov Bunić]], pjesnik, prevoditelj (* 1708) == Reference == {{reference|2}} ; Literatura * ''Historija naroda Jugoslavije II'', Školska knjiga Zagreb, 1959 * ''Istorija srpskog naroda'', Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1) {{Commonscat|1778}} [[Kategorija:1778.| ]] gic275sac8qe21ivd7cu5r7m6b9oret 0 82449 42690173 40956340 2026-09-18T14:02:18Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690173 wikitext text/x-wiki {{Infokutija ličnost | ime = Vaclav Nižinski | slika =Talisman -Vayou -Vaslav Nijinsky -1909.JPG | širina_slike =200 px | opis = ''Vaclav Nižinski kao Vaju u baletu ''Talisman'' 1909.'' | datum_rođenja = {{birth date|1890|03|12|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Kijev]], [[Rusko Carstvo|Carska Rusija]] | datum_smrti = {{dda|1950|04|8|1890|03|12|df=y}} | mjesto_smrti = [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | zanimanje = baletan, koreograf }} '''Vaclav Nižinski''' ({{jez-polj|Wacław Niżyński}}, {{jez-rus|Вацлав Фомич Нижинский}}, 12. mart [[1890]]—8. april [[1950]]) je bio [[Rusija|ruski]] [[balet]]ski igrač i [[koreograf]] [[Poljaci|poljskog]] porekla. Bio je slavan zbog svoje virtuoznosti, visokih skokova i sposobnosti da se uživi u likove. Mogao je pleše na vrhovima prstiju, što je bila retkost među baletanima. Rodio se u [[Kijev]]u u porodici poljskih baletskih igrača. Godine 1900. pridružio se Carskoj baletskoj školi. Čuvena balerina [[Matilda Kačesinska]] ga je 1910. odabrala da igra ulogu boga vetra Vajua u novoj postavci baleta „Talisman“. Ova uloga ga je proslavila. Prekretnica u karijeri Nižinskog je nastupila kada sa sreo sa producentom [[Sergej Djagiljev|Sergejom Djagiljevom]] koji je promovisao rusku umetnost u inostranstvu.<ref>{{Cite web |url=http://www.groningermuseum.nl/index.php?id=1260 |title=Archive copy |access-date=2010-06-10 |archive-date=2021-05-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210517030922/https://www.groningermuseum.nl/index.php?id=1260 |url-status=dead }}</ref>, a najviše u Parizu. Sa njime je godinama bio u poslovno-emotivno-ljubavnoj vezi. Djagiljev je 1909. u Pariz doveo trupu ruskog baleta kojoj su pripadali Nižinski i [[Ana Pavlova]]. Ruski balet i opera su doživeli veliki uspeh te sezone, koji je uticao na kulturnu scenu Pariza celu narednu deceniju. Nižinski je bio sjajan u ulogama iz baleta: Kleopatra, Uspavana lepotica, [[Žizela]], Karneval, Šeherezada. U baletskim duetima sarađivao je sa [[Tamara Karsavina|Tamarom Karsavinom]]. Posle kraćeg angažmana u [[Marijinski teatar|Marijinskom teatru]], koji je završen skandalom, počeo je da se bavi koreografijom. Stvorio je koreografije za svoje uloge: „Popodne jednog fauna“ (1912), „Til Ojlenšpigel“ (1916) i „[[Posvećenje proljeća|Posvećenje proleća]]“ (1913). Njegove koreografije su prevazilazile granice tradicionalnog baleta i usmeravale ga ka modernom baletu. Na pariskoj predstavi „Popodneva jednog fauna“, kritika i publika je Nižinskog optužila za vulgarnost na sceni. U njegovu odbranu su ustali [[Auguste Rodin|Ogist Roden]], [[Odilon Redon]] i [[Marcel Proust|Marsel Prust]]. Na putu u Južnu Ameriku 1913. Nižinski je upoznao mađarsku groficu Romolu Pulski sa kojom se oženio u Buenos Ajresu. U Severnoj Americi je nastupao 1916. U ovo vreme je počeo da pokazuje simptome [[shizofrenija|šizofrenije]]. Doživeo je slom živaca 1919, čime se njegova karijera okončala. Sa ženom se preselio u Švajcarsku gde se neuspešno lečio. Ostatak života je proveo u ludnicama i bolnicama za mentalne bolesnike. Umro je u klinici u Londonu 1950. Njegovo telo je 1953. preneseno u Pariz na [[groblje Monmartr]]. == Reference == {{Reflist}} {{Commonscat|Vaslav Nijinsky}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1890|1950|Nižinski, Vaclav}} [[Kategorija:Ruski baletani]] [[Kategorija:Ruski koreografi]] [[Kategorija:Baletni koreografi]] [[Kategorija:LGBT plesači i plesačice]] [[Kategorija:LGBT osobe iz Poljske]] [[Kategorija:Biografije, Kijev]] bdv5n8md8anuh1aurnsbuhur8phzcwp 0 84230 42690349 42601043 2026-09-19T11:58:41Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690349 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{godina u drugim kalendarima|1813}} Godina '''1813''' ('''[[Rimski brojevi|MDCCCXIII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]] po gregorijanskom odn. [[redovna godina koja počinje u srijedu]] po 12 dana zaostajućem [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] (linkovi pokazuju kalendare). __NOTOC__ == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[5. 1.]] - [[Danska-Norveška|Danska]] proglasila državni bankrot (posledica [[Rat topovnjača|Rata topovnjača]] sa Britancima). * [[12. 1.]] - Počinje rusko-pruska opsada [[Republika Danzig|Danziga]] (do novembra). * [[16. 1.]] - U skladu sa zakonom donetim prošle godine, u [[York]]u je obešeno 14 [[Luditi|ludita]]<ref>[https://yorkalternativehistory.wordpress.com/write-it/york-and-the-luddites-1813/ York and the Luddites 1813]. yorkalternativehistory.wordpress.com</ref>. * 16. 1. - [[Joachim Murat]], komandant ostataka francuske armije, predaje u Poznanju komandu [[Eugène de Beauharnais|Eugènu de Beauharnaisu]] - Murat se vraća u Napulj a Beauharnais uspeva stići do Lajpciga. * januar (muharem 1228 AH) - [[Osmansko-saudijski rat]]: egipatske snage zauzimaju u ime osmanskog sultana [[Džeda|Džedu]] i [[Meka|Meku]], posle deset godina [[Vahabizam|vahabitske]] vlasti.<ref name="Işık1998">{{cite book|author=Hüseyin Hilmi Işık|title=Advice for the Muslim|url=https://books.google.com/books?id=7DBvAgAAQBAJ&pg=PT379|year=1998|publisher=Hakikat Kitabevi|pages=380–|id=GGKEY:FB45DHGALRN}}</ref> * [[22. 1.]] - [[Rat iz 1812.]]: [[bitka kod Frenchtowna]] je britansko-indijanska pobeda u Mičigenu. * [[25. 1.]] - "Konkordat iz Fontainebleaua": sporazum između [[Napoleon I Bonaparte|Napoleona]] i pape [[Pio VII.|Pija VII.]], koji je pritvoren u tom zamku. * [[28. 1.]] - Objavljena ''[[Gordost i predrasuda]]'', roman [[Jane Austen]]. === Februar/Veljača === * [[6. 2.]] - Praizvedba [[Gioachino Rossini|Rossinijevog]] ''Tancredi''-ja, njegovog prvog uspeha u operi (do kraja godine i "Italijan u Alžiru" i "Aurelijan u Palmiri"). * [[8. 2.]] - Ruska vojska ušla u [[Varšava|Varšavu]]. * [[veljača]] - Englezi se iskrcali na [[Lastovo]]<ref name="bon">Frano Bona, [http://www.matica.hr/kolo/kolo2008_2.nsf/AllWebDocs/Osvrt_na_ustanak_podignut_u_Dubrovniku_1813._1814. Osvrt na ustanak podignut u Dubrovniku 1813.–1814.]{{Dead link|date=May 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, matica.hr</ref>. * februar - Francuski general [[Jean-Andoche Junot]] je razrešen komande i postavljen za guvernera [[Ilirske pokrajine|Ilirskih pokrajina]] - mentalno zdravlje mu propada, jednom prilikom u Dubrovniku se pojavio skoro nag, smenjen je u junu. * februar, krajem - Vicekralj Perua poslao [[Antonio Pareja|Antonija Parehu]] u kampanju protiv Čilea. * [[28. 2.]] - [[Rat Šeste koalicije]]: [[Kališki sporazum]] [[Rusko Carstvo|Rusije]] i [[Prusko Kraljevstvo|Pruske]] protiv Napoleona. * 28. 2. - Bitka za Cúcutu: [[Simón Bolívar]] zauzima novogranadski (kolumbijski) grad na granici sa Venecuelom. Započinje [[Divna kampanja|Divnu kampanju]] kojom će osloboditi zemlju od rojalista. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:Iron Cross (1813).svg|mini|100px|[[Željezni križ]]]] * [[4. 3.]] - [[James Madison]] započinje drugi mandat predsednika SAD. * 4. 3. - Rusi ušli u [[Berlin]] napušten od Francuza (u Dresden 22, Leipzig 31). * [[9. 3.]] - Knez Beauharnais stiže u Lajpcig. * [[10. 3.]] - Prvi put dodjeljen [[Željezni križ]]. * [[13. 3.]] - Francuzi se povlače iza Elbe: maršal Davout je naredio rušenje mosta u [[Meissen]]u. * [[17. 3.]] - Proglas "Mom narodu" [[pruska|pruskog]] kralja [[Friedrich Wilhelm III. (Pruska)|Friedricha Wilhelma III.]] - poziv na borbu protiv Napoleona. Osnovan je [[Landwehr]] (vojska drugog poziva). [[Datoteka:Auszug der ostpreussischen Landwehr ins Feld 1813.jpg|mini|250px|"Polazak istočnopruskog domobranstva na bojište"]] * [[18. 3.]] - Ruski general [[Friedrich Karl von Tettenborn]] zauzeo [[Hamburg]] ali Francuzi se vraćaju 30. maja. * 18. 3. - [[Joseph Bonaparte]] definitivno odlazi iz Madrida. * [[24. 3.]] - Papa Pio VII. javlja Napoleonu da se povlači iz januarskog sporazuma. * [[29. 3.]] - [[Meksički rat za nezavisnost]]: bitka kod Rosalisa, republikanci porazili rojaliste u današnjem Teksasu. === April/Travanj === [[Datoteka:El Libertador Simón Bolívar, Firmando el Decreto de GUERRA A MUERTE contra los Españoles.jpg|mini|200px|Bolivarov [[Dekret o ratu do smrti]] (jun)]] * [[2. 4.]] - Bitka kod Lüneburga je rusko-pruska pobeda (prvi veći okršaj nakon francuskog povlačenja iza Elbe). * [[5. 4.]] - [[Bitka kod Möckerna]] je prva značajnija rusko-pruska pobeda. * [[21. 4.]] - U Pruskoj izdat edikt o [[Landsturm]]u - svi sposobni muškarci od 17 do 60 godina koji nisu u stajaćoj vojsci ili Landwehru (praktično trećepozivci). * [[25. 4.]] - Napoleon stigao u Erfurt, preuzima komandu, 1. maja kreće ka Leipzigu. * [[27. 4.]] - Bitka kod Yorka, Amerikanci nakratko zauzeli taj grad u britanskoj Kanadi (današnji [[Toronto]]). === Maj/Svibanj === * [[2. 5.]] - [[Bitka kod Lützena (1813)|Bitka kod Lützena]] se smatra prvom iz [[Rat za oslobođenje|Rata za oslobođenje]]: [[Napoleon]] odbio rusko-pruski napad kod Lajpciga. Prusi istog dana zauzimaju [[Halle (Saale)|Halle]]. ** Nakon ovoga [[Porta]] odlučuje da pokrene ratni pohod na Srbiju<ref>''Istorija s. n.'', 59</ref>. * [[11. 5.]] - [[6. 6.]] - Ekspedicija [[Gregory Blaxland]]a su prvi Evropljani koji su prošli [[Plave planine (Novi Južni Vels)|Plavim planinama]] u Australiji. * [[21. 5.]] - [[Bitka kod Bautzena]] je taktički Napoleonov uspeh. * [[26. 5.]] - Bitka kod Haynaua (Chojnów u Donjoj Šleskoj): [[Gebhard Leberecht von Blücher|Blücherov]] Landwehr porazio francusku diviziju - ohrabrenje za Pruse. * [[29. 5.]] - Francuzi napravili liniju [[optički telegraf|optičkog telegrafa]] Metz-Mainz - ima više slabosti, rad prekinut invazijom u januaru. === Jun/Juni/Lipanj === [[Datoteka:Arthur Wellesley duca di Wellington a Vitoria.jpg|mini|250px|[[Arthur Wellesley, 1. vojvoda od Wellingtona|Wellington]] kod Vitorije]] * [[4. 6.]] - Primirje iz Pläswitza između Napoleona i saveznika - potrajaće do avgusta, saveznici će bolje iskoristiti vreme. * [[10. 6.]] - Junot je smenjen, novi guverner [[Ilirske pokrajine|Ilirskih pokrajina]] je [[Joseph Fouché]]. * [[14. 6.|14]] - [[15. 6.]] - Reichenbachske konvencije: Britanija šalje novčanu pomoć Pruskoj i Rusiji. * [[15. 6.]] - U gradu [[Trujillo, Venezuela|Trujillo]] Bolivar izdaje [[Dekret o ratu do smrti]], poziv na rat do istrebljenja protiv rođenih Španaca. * [[21. 6.]] - [[Peninsularni rat]]: [[bitka kod Vitorije]], odlučujuća pobeda [[Wellington, Arthur Wellesley|Wellingtonove]] koalicije nad [[Joseph Bonaparte|Josephom Bonapartom]]. * [[27. 6.]] - Reichenbachske konvencije: Austrija se obavezuje Prusiji i Rusiji da će objaviti rat Francuskoj ako Napoleon odbije mirovne ponude. === Jul/Juli/Srpanj === [[Datoteka:Serbia 1813-sr.svg|mini|250px|left|Srbija, frontovi 1813.]] * [[5. 7.]] - Maršal [[Louis-Gabriel Suchet]] napušta Valensiju. * [[12. 7.]] - Trachenberški plan: rusko-prusko-[[Karl XIV Johan od Švedske|švedski]] plan protiv Napoleona - neće ići protiv njega, već protiv njegovih maršala i generala. * ca. [[15. 7.]] - Počinje trostrana turska ofanziva na [[Karađorđe]]vu Srbiju. ** Do jeseni: [[Negotin]] pao nakon [[Hajduk Veljko]]ve pogibije; zaobiđeni položaji kod [[Deligrad]]a i osvojen [[Požarevac]]; žestoke borbe na Drini, na Lešnici i Loznici, na Zasavici oko šanca Ravnje. * [[srpanj]] - Englezi zauzeli [[Šipan]], [[Mljet]] i [[Koločep]], te uveli stare [[Dubrovačka Republika|dubrovačke]] zakone<ref name="bon"/>. [[Datoteka:Smrt Hajduk-Veljka.jpg|mini|200px|[[Hajduk Veljko]]va smrt]] * [[25. 7.]] - [[2. 8.]] - Pirinejska bitka: maršal [[Jean-de-Dieu Soult|Soult]] pokreće ofanzivu kako bi deblokirao Pamplonu i San Sebastijan, ali je poražen od saveznika. === Avgust/August/Kolovoz === * [[6. 8.]] - [[Datoteka:Bandera de la Guerra a Muerte.svg|25px]] Na kraju [[Divna kampanja|Divne kampanje]], [[Simón Bolívar]] trijumfalno ulazi u [[Caracas]], ratifikovan je kao ''El Libertador'', sutradan proglašava [[Druga Venezuelanska Republika|Drugu Venezuelansku Republiku]] (pala sledeće godine). * [[7. 8.]] - Na pregovorima u Pragu, [[Klemens von Metternich|Metternich]] upućuje ultimatum Francuskoj: podela [[Varšavsko vojvodstvo|Varšavskog vojvodstva]], Pruska u granicama iz [[1806]], povratak nezavisnosti severnonemačkih gradova, Holandije, Španije i papine države, povratak Ilirskih provincija Austriji.<ref>Sir Archibald Alison, History of Europe from the commencement of the French revolution in 1789 to the restoration of the Bourbons in 1815, 336</ref> * [[12. 8.]] - [[Austrijsko Carstvo]] objavljuje rat Francuskoj. * [[13. 8.]] - ''[[Novine serbske - iz carstvujušćeg grada Viene]]'', prvi broj ([[Dimitrije Davidović]] i [[Dimitrije Frušić]], izlazile do [[1821]]). * [[15. 8.]] - Maršal Suchet napušta Tarragonu. [[Datoteka:Upravni zemljevid Ilirskih provinc leta 1813.jpg|mini|200px|[[Ilirske pokrajine]]]] * [[17. 8.]] - Podmaršal [[Pavao Radivojević]] prešao zagrebački most na Savi, s manjim dijelom snaga - početak borbe za povratak Ilirskih provincija Austriji.<ref>Alexander Buczynski. [https://hrcak.srce.hr/file/86126 Tinjajući krajiški patriotizam i opsada Zadra 1813. godine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191015190906/https://hrcak.srce.hr/file/86126 |date=2019-10-15 }}, 240. hrcak.srce.hr</ref> * [[21. 8.]] - Grof [[Laval Nugent]] u Karlovcu, kojeg je francuski gen. [[Jean-Baptiste Jeanin]] napustio<ref>Buczynski, 242</ref>. * [[23. 8.]] - Bitka kod Großbeerena, blizu Berlina: švedski krunski princ, nekadašnji maršal [[Jean Bernadotte]], porazio je svog bivšeg kolegu [[Nicolas Oudinot|Oudinota]]. Istog dana kod Goldberga, Lauriston je pobedio Ruse i Pruse. * [[24. 8.]] - Izvedena prva pozorišna predstava na srpskom - [[Joakim Vujić]] postavio komad "Kreštalice" u [[pešta]]nskom Mađarskom pozorištu. * [[25. 8.]] - [[Martinique]], sada pod britanskom vlašću, pogođen uraganom koji je odneo oko 3.000 žrtava. "Mnogo života" je izgubljeno i dva dana kasnije blizu [[Charleston, South Carolina]] i početkom meseca na Jamajci. * [[26. 8.]] - Nugent u Rijeci. * 26. 8. - Bitka kod Katzbacha: Blücher porazio francuskog maršala MacDonalda u donjoj Šleskoj. * 26-[[27. 8.]] - [[Bitka kod Drezdena]] - [[Napoleon]] porazio udružene Austrijance, Ruse i Pruse (poslednja francuska pobeda na nemačkom tlu). * 27. 8. - Guverner Ilirskih provincija [[Joseph Fouché]] stiže iz Ljubljane u Trst, 8. septembra administracija prelazi u Goricu. * 29 - [[30. 8.]] - Bitka kod Kulma u Češkoj: gen. [[Dominique Vandamme]] ne uspeva presresti savezničko povlačenje, obe strane imaju velike gubitke. === Septembar/Rujan === [[Datoteka:The capture of San Sebastián, July 1813.jpg|mini|200px|"Zauzeće San Sebastiana"]] * [[6. 9.]] - Bitka kod Dennewitza: Francuzi definitivno poraženi u Berlinskoj kampanji - Bavarska će napustiti koaliciju, Bernadotte poziva Saksonce da promene stranu. * 6. 9. - Bitka kod Feistritza u Koruškoj je francuski uspeh - ipak, sledećih dana sledi niz austrijskih uspeha u Kranjskoj, naročito kod Jelšina (14) i Višnje Gore (16), gde se istakao [[Teodor Milutinović]]. * [[8. 9.]] - [[San Sebastián]] se predao Wellingtonu. * 8. 9. - Vladika [[Petar I Petrović Njegoš|Petar I]] izdao proglas o napadu na Francuze u [[Boka kotorska|Boki]] - kasnije: jedna crnogorska vojska zauzima Budvu i Verige a druga ide na Kotor, dok Englezi zauzimaju Herceg Novi. * [[9. 9.]] - Ugovor iz Töplitza: savez Rusije, Austrije i Pruske protiv Napoleona, još jedan ugovor u oktobru zaključen između Velike Britanije i Austrije. * [[10. 9.]] - [[Rat iz 1812.]]: [[Bitka na jezeru Erie]] je važna američka pobeda. * [[12. 9.]] - Nugent dovršio povratak Istre Habsburzima. * 12/[[13. 9.]] - Bitka kod Ordala u Kataloniji: Suchet porazio saveznike na jakom položaju u Ordalskoj klisuri. * [[13. 9.]] - Poplava odnela most na reci [[Izar]] u [[Minhen]]u, stradalo preko 100 posmatrača. * 13 - 29. 9. (1 - 17. 9. po j.k.) - [[Boj na Ravnju]]: 17 dana borbi pored Save u Mačvi. * [[15. 9.]] - Pobuna Osam trigrama: pripadnici sekte, ogranka [[Beli lotos|Belog lotosa]], povezane se [[Baguadao]], "Učenjem osam trigrama", upali su u carsku palatu u Pekingu, ali su pobegli nakon što su naišli na otpor. Ugušeni su do kraja godine. * [[septembar]] - Turci probili front kod Smedereva, osujećena planirana poslednja bitka kod Šapca (Karađorđeva bolest uticala na moral vojske). * [[20. 9.]] - U [[Herceg Novi|Herceg Novom]] se pobunili francuski vojnici iz [[Ilirske pokrajine|Ilirije]], tražeći zaostale plate; ovih dana u [[Budva|Budvi]] ubijen komandant mesta<ref name="hndp">[[Bogumil Hrabak]], [http://www.rastko.rs/rastko-bo/casopisi/boka/23/bhrabak_l.html Herceg-Novi u doba propasti Mletačke republike i Napoleonovih ratova], rastko.rs</ref> * [[29. 9.]] - Srpske snage se povlače sa Ravnja, [[Zeka Buljubaša]] izginuo sa "golaćima", braneći odstupnicu, Turci kreću prema Šapcu. * [[30. 9.]] - [[Karl Theodor von Dalberg]] napušta [[Veliko Vojvodstvo Frankfurt]] - sledećeg meseca ga prepušta Eugenu de Beauharnaisu, ali biće podeljeno. === Oktobar/Listopad === * [[3. 10.]] - [[Karađorđe]] napustio Beograd, odlazi u Austriju. * 3. 10. - Bitka kod Wartenburga: Prusi prelaze Elbu i ugrožavaju Napoleona u Saksoniji - početak njegovog okružavanja u Lajpcigu. * [[5. 10.]] - [[Bitka na Temzi]] u Gornjoj Kanadi je odlučujuća američka pobeda, [[William Henry Harrison]] porazio Britance, poginuo indijanski vođa [[Tecumseh]]. * [[5. 10.]]? - Turci ušli u Beograd, poraz [[Prvi srpski ustanak|Prvog srpskog ustanka]] (ipak, otpor u unutrašnjosti traje još oko mesec i po dana); ** u Austriju beži preko 120.000 ljudi, većina se vraća u Srbiju do kraja godine<ref>''Istorija s. n.'', 97</ref>. * [[7. 10.]] - Bitka na Bidasoi: Wellington prelazi reku i ulazi u Francusku. * [[8. 10.]] - Ugovor iz Rieda: [[Kraljevina Bavarska]] prelazi u redove Koalicije, šest dana kasnije objavljuje rat Francuskoj. Metternich ovim ometa i planove ujedinjenja Nemačke pruskog državnika [[Heinrich Friedrich Karl vom und zum Stein|Steina]]. * [[9. 10.]] - ''HMS Bacchante'' kapetana [[William Hoste|Williama Hostea]] ispred [[Split]]a - zauzima ga uz pomoć ličkih krajišnika, [[Klis]] je okružen. * 9. 10. - U Francuskoj pozvano 120.000 regruta iz klase 1814 i 1815 - nazivaju ih ''Marie-Louise'', po carici-regentkinji koja je potpisala dekret (ili 300.000 u novembru?). * [[12. 10.]] - Engleski vojnici nakratko ulaze u Herceg Novi<ref name="hndp"/>. * [[14. 10.]] - Počinje britansko-crnogorska [[Opsada Kotora]] (do januara). [[Datoteka:Napoleon.Leipzig.jpg|mini|300px|"Povlačenje Francuza nakon Bitke kod Lajpciga"]] * [[16.10.|16]] - [[19. 10.]] - '''[[Bitka kod Lajpciga]]''' ili Bitka naroda - Rusija, Pruska i Austrija odlučujuće porazili Napoleona. Saksonci su promenili stranu tokom bitke. * [[17. 10.]] - [[Čileanski rat za nezavisnost]]: Bitka kod El Roblea je prva pobeda patriota nakon niza rojalističkih uspeha. * [[18. 10.]] - Pobuna u [[Konavle|Konavlima]] protiv Francuza<ref name="bon"/>. * 18. 10. - Prusi opkolili francuski garnizon u [[Torgau]], zauzet u decembru. * [[24. 10.]] - [[Rusko-persijski rat (1804–1813)|Rusko-persijski rat]] okončan [[Gulistanski mir|Gulistanskim mirom]] - [[Kadžarsko Carstvo|kadžarska]] Persija gubi današnji Azerbejdžan, Dagestan i istok Gruzije. * [[26. 10.]] - Gen. [[Franjo Tomašić]] kreće u osvajanje Dalmacije.<ref>Buczynski, 250</ref> * 26. 10. - Kraj [[Kraljevina Vestfalija|Kraljevine Vestfalije]], [[Jérôme Bonaparte]] pobegao u Francusku. * [[28. 10.]] - [[Opsada Trsta]]: anglo-austrijske snage zauzele grad [[Trst]]. * 30 - 31. 10. - Bitka kod Hanaua, nedaleko od Frankfurta na Majni: austro-bavarske snage ne uspevaju presresti Napoleonovo povlačenje. * [[31. 10.]] - Predao se i Gornji grad [[Knin]]a. * 31. 10. - Francuzi u [[Pamplona|Pamploni]] se predali. === Novembar/Studeni === * oktobar/novembar - Bitka kod Turube, na granici Hedžasa i Nedžda: [[Emirat Dirija|dirijske]] snage su potukle osmanske. * [[1. 11.]] - Sava Plamenac ušao u Herceg Novi (privremeno?)<ref name="hndp"/>. * [[2. 11.]] - Ugovor iz Fulde: [[Kraljevina Württemberg]] prelazi na stranu Koalicije. * [[5. 11.]] - Napoleon je u Mainzu a ruski car Aleksandar u Frankfurtu. * [[6. 11.]] - {{flagicon|MEX}} Kongres u Chilpancingu proglasio nezavisnost [[Meksiko|Meksika]] ([[Miguel Hidalgo y Costilla]] je proglasio [[1810]]). * [[9. 11.]] - [[Frankfurtski predlog]]: Napoleonu je, na [[Klemens von Metternich|Metternichovu]] inicijativu, ponuđeno da ostane car u prirodnim francuskim granicama (Pirineji, Alpi, Rajna) - on okleva, a Britanci ne žele da Belgija ostane francuska. * [[10. 11.]] - Bitka na Nivelli: saveznička pobeda u jugozapadnom kutu Francuske. Španske trupe pljačkaju francuske (zapravo baskijske) civile, zbog čega će Wellington poslati većinu španskih jedinica nazad. Francuske trupe takođe pljačkaju lokalno stanovništvo. * 10. 11. - Skupština u [[Dobrota (naselje)|Dobroti]] proglasila ujedinjenje Crne Gore i Boke (u Kotoru su još uvek Francuzi). * [[11. 11.]] - Bitka kod Cryslerove farme je britanska pobeda nad znatno brojnijim Amerikancima u Ontariju, koji moraju prekinuti jesenju ofanzivu. * novembar (zul-kada 1228 AH) - Šarif Meke [[Ghalib ibn Musa'id]] je smenjen - završava život u Solunu 1815. * [[15. 11.]] - Pobuna protiv francuske vlasti u [[Amsterdam]]u. U narednim danima Francuzi napuštaju zemlju a trijumvirat (''Driemanschap'') formira privremenu vladu u očekivanju restauracije kuće Oranž. * [[22. 11.]] - [[Opsada Zadra 1813.|Opsada Zadra]]: započeo austrijski i engleski "topovski rat" - ima dosta civilnih žrtava (britanski komandant je [[George Cadogan, 3. erl Cadogan]]. * [[23. 11.]] - Konavljani napali francuski Dubrovnik<ref name="bon"/>. * [[30. 11.]] - Princ [[Willem I. od Nizozemske|Willem]] se iskrcao u Holandiji. par dana kasnije u Amsterdamu uzima titulu suverenog kneza Nizozemske (kralj Nizozemske i veliki vojvoda Luksemburga 1815-40, od 1830. bez Belgije). * 30. 11. - Bitka kod Arnhema: Prusi zauzimaju holandski grad. === Decembar/Prosinac === * [[1. 12.]] - Poslije neodređenog Napoleonovog odgovora na mirovne uslove saveznika, Rusija, Pruska i Austrija su se odlučile za invaziju Francuske. U Frankfurtskoj deklaraciji ističu da se bore protiv Napoleona a ne Francuske. * [[2. 12.]] - Pobuna ličkog bataljuna u Zadru, na čelu sa kaplarom Dmitrom Mileusnićem - sutradan im je dopušten izlazak, što znači prepolovljenu posadu i, s posljednjim bombardiranjem 3/4. 12., slomljen otpor. * 2. 12. - {{flagicon|Holandija}} [[Holandija]] proglasila nezavisnost od Francuske, za suverena proglašava [[Willem I|Willema I]]. [[Datoteka:City gates - panoramio.jpg|mini|250px|Gradska vrata Zadra]] * [[6. 12.]] - Francuski [[Zadar]] se predao austrijskoj vojsci Franje Tomašića posle [[Opsada Zadra 1813.|34-dnevne opsade]] - odlaze 9-tog. * [[8. 12.]] - Praizvedba [[Ludwig van Beethoven|Beethovenove]] [[Sedma simfonija (Betoven)|Sedme simfonije]] u Beču, kao i orkestarskog dela "Wellingtonova pobeda" (u Vitoriji). * 9 - [[13. 12.]] - Bitke na Nivi: saveznički uspeh blizu [[Bayonne]]a. * [[10. 12.]] - Anglo-sicilijanski puk se iskrcao u Toskani kod [[Viareggio|Viareggia]], ali odlaze već posle pet dana, nakon neuspešnog napada na [[Livorno]].<ref>George F. Nafziger, Marco Gioannini. ''The Defense of the Napoleonic Kingdom of Northern Italy, 1813-1814'', 125</ref> * 10. 12. - Bitka kod Sehesteda: danski uspeh nad saveznicima, ali Danska već sledećeg meseca [[Kilski sporazum|završava rat ustupcima]]. * [[11. 12.]] - [[Ugovor iz Valençaya]]: francusko-špansko primirje i povratak [[Ferdinand VII.|Ferdinanda VII.]] na španski presto. Kortes će odbaciti ugovor čim Ferdinand stigne u Madrid, u maju. * [[18. 12.]] - Počinje opsada francuskog garnizona u [[Hamburg]]u, nakon što su iz mesta izbačeni siromasi. Maršal [[Louis Nicolas Davout]] drži grad do maja, i nakon Napoleonovog pada. * 18. 12. - Britanci i indijanski saveznici ušli u SAD, sutradan zauzimaju Fort Nijagaru. * [[20. 12.]] - Austrijski general [[Todor Milutinović]] prvi put ušao u [[Herceg Novi]] (zatim se nakratko udaljio)<ref name="hndp"/>. * 20/[[21. 12.]] - Saveznici prelaze Rajnu kod Bazela - kraj perioda [[Akt o posredništvu|Medijacije]] u Švajcarskoj (ustav ukinut osam dana kasnije). * [[27. 12.]] - Osnovana [[Ujedinjena velika loža Engleske]]. * [[28. 12.]] - Pao francuski [[Klis]]. * [[29. 12.]] - Britanci zapalili američki [[Buffalo]]. * [[31. 12.]] - [[Datoteka:Flag of Canton of Geneva.svg|25px]] [[Republika Ženeva]] obnovljena nakon 15 godina francuske vlasti (deo Švajcarske konfederacije od 1815). === Kroz godinu === * U Habsburškoj monarhiji uveden Opći cehovski red kojim su administrativno izjednačene [[ceh]]ovske privilegije<ref>[http://www.daz.hr/vodic/i-drustva-udruge-udruzenja/i1-strukovna-i-staleska/463-hr-dazg-1098-gradeki-ceh-brijaa HR-DAZG-1098 Gradečki ceh brijača] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120423035727/http://daz.hr/vodic/i-drustva-udruge-udruzenja/i1-strukovna-i-staleska/463-hr-dazg-1098-gradeki-ceh-brijaa |date=2012-04-23 }}, daz.hr (pristup 18.7.2013.)</ref>. * ''Traité des poisons'' [[Mathieu Orfila]] - začetak [[toksikologija|toksikologije]]. * U Velikoj Britaniji obnovljena povelja [[Britanska istočnoindijska kompanija|Britanske istočnoindijske kompanije]]: uglavnom gubi trgovački monopol, istaknut suverenitet Krune nad Indijom. * Švajcarac (Johann) [[Jean Louis Burckhardt]] video [[Abu Simbel]]. == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1813.}} * [[4. 1.]] - [[Alexander von Bach]], austrijski političar († [[1893]]) * [[13. 1.]] - [[Ljudevit Vukotinović]], hrvatski književnik i političar († [[1893]]) * [[19. 1.]] - Sir [[Henry Bessemer]], engleski pronalazač († [[1898]]) * [[11. 2.]] - [[Otto Ludwig]], njemački književnik († [[1865]]) * 15. 2. - [[Persida Karađorđević]], kćerka Jevrema Nenadovića, majka kralja Petra († [[1873]]) * [[17. 3.]] - [[Kamehameha III]], kralj Havaja († [[1854]]) * [[19. 3.]] - [[David Livingstone]], istraživač († [[1873]]) * [[5. 5.]] - [[Sören Kierkegaard]], danski filozof († [[1855]]) * [[22. 5.]] - [[Richard Wagner]], njemački kompozitor († [[1883]]) * [[12. 7.]] - [[Claude Bernard]], francuski fiziolog * [[5. 8.]] - [[Ivar Aasen]], norveški pisac * [[10. 10.]] - [[Giuseppe Verdi]], italijanski kompozitor († [[1901]]) * [[13. 11.]] (1. 11. po j.k.) - [[Petar II Petrović Njegoš]], srpski vladika Crne Gore († [[1851]]) * [[29. 11.]] - [[Fran Miklošič]], slovenački filolog, srpski akademik († [[1891]]) * [[Bogdan Zimonjić]], hercegovački ustanik († [[1909]]) * [[Gligor Milićević]], hercegovački ustanik († [[1911]]) * 1813-14? - [[Mehmed Refik Hadžiabdić]], šejh-ul-islam († [[1871]]) == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1813.}} * [[10. 4.]] - [[Joseph Louis Lagrange]], matematičar i astronom (* [[1736]]) * [[28. 4.]] - [[Mihail Kutuzov]], ruski feldmaršal (* [[1745]]) * [[1. 5.]] - [[Jean-Baptiste Bessières]], maršal Francuske, vojvoda Istre (* [[1768]]) * [[20. 7.]] - [[Hajduk Veljko]] Petrović, srpski vojvoda (* [[1780]]) * 6. 8. - [[Dimitrije Parezan]], srpski vojvoda * avgust - [[Petronije Šišo]], srpski bimbaša * [[28. 8.]] - [[Jovan Kursula]], heroj Prvog srpskog ustanka (* [[1768]]) * [[2. 9.]] - [[Jean Victor Marie Moreau]], bivši francuski general (* [[1763]]) * [[10. 12.]] - [[Adalbert Adam Barić]], pravnik, ekonomist, spisatelj (* [[1742]]) * [[Ivan Jugović]], profesor Velike škole, sekr. Pravitelstvujuščeg sovjeta (* [[1772]]) * [[Anta Bogićević]], srpski vojvoda (* ca. 1758) * [[Zeka Buljubaša]], junak (* ca. 1785) * [[Jovan Došenović]], srpski pesnik (* [[1781]]) * [[Jovan Kursula]], srpski ratnik (* 1768) * ca. [[Stojan Abraš]], srpski ratnik * [[Jovan Došenović]], srpski književnik (* [[1781]]) == Reference == {{reference}} ;Literatura * ''Istorija srpskog naroda'', knjiga 5, tom 1, SKZ Beograd 1981. [[Kategorija:1813.]] 01p7b9bs9712rvzbhr7qqsfvr5ut24m 0 84761 42690348 42374861 2026-09-19T11:56:06Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690348 wikitext text/x-wiki {{year dab|1799}} {{godina nav}} {{Godina u drugim kalendarima|1799}} Godina '''1799''' ('''[[rimski brojevi|MDCCXIX]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u utorak]] po [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] odn. [[redovna godina koja počinje u subotu]] po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. __NOTOC__ <center> {| style="border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;" align=center class=radius | '''1799''': <br /> [[1799#Januar/Siječanj|1]] • [[1799#Februar/Veljača|2]] • [[1799#Mart/Ožujak|3]] • [[1799#April/Travanj|4]] • [[1799#Maj/Svibanj|5]] • [[1799#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1799#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1799#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1799#Septembar/Rujan|9]] • [[1799#Oktobar/Listopad|10]] • [[1799#Novembar/Studeni|11]] • [[1799#Decembar/Prosinac|12]] <br /> [[1799#Rođenja|Rođenja]] • [[1799#Smrti|Smrti]] |}</center> == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[3. 1.|3]] i [[5. 1.]] - U Carigradu sklopljeni formalni ugovori između [[Osmansko Carstvo|Osmanskog carstva]], [[Rusko Carstvo|Rusije]] i [[Kraljevina Velika Britanija|Britanije]] protiv [[Prva Francuska Republika|Francuske]]. * [[9. 1.]] - [[UK|Britanski]] premijer [[William Pitt Mlađi]] uvodi [[porez na prihod]] u iznosu od 2 šilinga na 1 [[britanska funta|funtu]], a kako bi se financirao nastavak [[Francuski revolucionarni ratovi|rata sa revolucionarnom Francuskom]]. * [[12. 1.]] (23 Nivôse VII godine Republike po [[Francuski revolucionarni kalendar|revolucionarnom kalendaru]]) - [[Francuski revolucionarni ratovi]]: vojska [[Napuljsko Kraljevstvo|Napuljskog Kraljevstva]] se predaje nakon francuske protivofanzive gen. [[Jean Étienne Championnet|Championneta]], u Napulju dolazi do građanskog rata između republikanaca i [[lazzaroni|lazzarona]]. * januar - Posebnim [[Selim III|sultanovim]] hatišerifom povučena ranija zapovest o proterivanju janičara iz [[Beogradski pašaluk|Beogradskog pašaluka]], vraćena im prava i posedi - sudbonosno, jer će [[1801]]. preuzeti vlast. Suočena s ratom sa Francuskom, osmanska Porta takođe oprašta [[vidin]]skom gospodaru [[Osman Pazvanoglu|Pazvanogluu]] i postavlja ga za pašu sa tri tuga. * januar - U Crnu Goru stigla ruska carska gramata, kojom su potvrđene ranije gramate. Obećana podrška ruske flote i 1.000 dukata godišnje. * januar - Pobuna [[Xhosa]] u južnoj Africi je uvod u Treći [[Xhosa ratovi|Xhosa rat]] (do 1803). * [[17. 1.]] - Streljana grupa malteških patriota na čelu sa [[Dun Mikiel Xerri]]jem. Malta je u pod francuskom okupacijom ali je [[Opsada Malte (1798–1800)|opkoljena]] od Britanaca i saveznika. [[Datoteka:Italy 1799.jpg|mini|180px|Italija 1799.]] * [[21. 1.]] (2 Pluviôse an VII) - [[Datoteka:Flag of the Parthenopaean Republic.svg|25px]] Francuzi stigli u [[Napulj]], proglašena [[Partenopejska Republika]]. === Februar/Veljača === * [[4. 2.]] - Ranija oligarhijska [[Republika Lucca]], nedavno okupirana od Francuza, dobila demokratski ustav (zastava: [[Datoteka:Flag of Lucca (1799-1801).svg|25px]]) - u julu pada pod austrijsku okupaciju. * [[7. 2.]] - Umro umirovljeni, ali faktički, kineski [[Dinastija Qing|qingovski]] car [[Qianlong]] - car [[Jiaqing]] sa zaista preuzima vladu. Prvi potez je eliminacija [[Heshen]]a, Qianlongovog miljenika i navodno najkorumpiranijeg zvaničnika u kineskoj istoriji. U zemlji su pobune [[Pobuna Belog lotosa|Belog lotosa]] i [[Pobuna Miao (1795–1806)|Miao]]. * [[8. 2.]] - Kardinal [[Fabrizio Ruffo]] se iskrcao na Kalabriji, uz pomoć Michele Pezza, zvanog [[Fra Diavolo]] i drugih vođa bandi, organizuje seljake protiv napuljskih republikanaca (→ [[sanfedizam]]). * [[9. 2.]] (21 Pluviôse) - [[Kvazi rat]]: američka fregata ''USS Constellation'' zarobila francusku ''L'Insurgente'' kod [[Nevis]]a u Karibima. * [[10. 2.]] (22 Pluviôse) - [[Napoleonov pohod na Egipat i Siriju]]: Napoleon kreće iz Egipta na Siriju. * 8 - 16. 2. - Namešteni referendum u korist priključenja [[Pijemontska republika|Pijemontske republike]] Francuskoj.<ref>[https://erenow.com/modern/the-oxford-history-of-the-french-revolution/15.html Occupied Europe 1794–1799]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. erenow.com</ref> * februar - Car [[Pavle I od Rusije|Pavle I]] vraća [[Aleksandar Suvorov|Suvorova]] za maršala - dobiće komandu nad austro-ruskom armijom u Italiji (→ [[Druga italijanska kampanja]]). * [[16. 2.]] - [[Maksimilijan I. Josip Bavarski|Maksimilijan I. Josip]] novi je [[Kraljevina Bavarska|bavarski]] izbornik (1799-1806, kralj 1806-25). Šef vlade je [[Maximilian von Montgelas]] (do 1817). * [[18. 2.]] - Vlaški knez [[Constantin Hangerli]] zadavljen po sultanovom naređenju. Vraća se [[Alexandru Moruzi]] (do 1801). * [[19. 2.]] (1 Ventôse) - Francuzi zauzimaju [[El-Ariš]] posle opsade. * [[28. 2.]] (10 Ventôse) - Akcija od 28. februara 1799.: britanska fregata ''HMS Sybille'' pobedila francusku ''Forte'' ispred Kalkute u Bengalskom zalivu, stradala oba kapetana. === Mart/Ožujak === * [[1. 3.]] - Marokansko-španski ugovor ([[Mulay Slimane|Slimane]] i [[Karlo IV., kralj Španjolske|Karlo IV.]]) o granicama [[Ceuta|Ceute]]. * [[3. 3.]] (13 Ventôse) - [[Rat Druge koalicije]]: rusko-osmanska [[Opsada Krfa (1798-99)|Opsada Krfa]], na čelu sa adm. [[Fjodor Ušakov|Ušakovom]], okončana predajom francuskog garnizona. [[Jonska ostrva]] će biti organizovana kao [[Republika Sedam Ostrva]] (1800-15, Francuzi se vraćaju 1807). * [[7. 3.]] (17 Ventôse) - [[Francuski pohod na Egipat i Siriju]]: [[Opsada Jaffe]] se okončava [[Napoleon Bonaparte|Napoleonovim]] zauzećem [[Jaffa|Jaffe]] u [[Palestina|Palestini]] nakon čega masakrira 2000 [[Albanci|albanskih]] zarobljenika. [[Datoteka:Antoine-Jean Gros - Bonaparte visitant les pestiférés de Jaffa.jpg|mini|250px|"Bonaparta posećuje kužne u Jaffi"]] * [[11. 3.]] (21 Ventôse) - Spektakularna Napoleonova poseta obolelima od kuge u jermenskom manastiru sv. Nikole u Jafi (ovekovečena [[Antoine-Jean Gros|Grosovom]] slikom 1804). * [[12. 3.]] (22 Ventôse) - Francuska objavljuje rat Habsburškom carstvu jer su dozvolili prelaz ruskih trupa. Armije: ''[[Armée du Danube|du Danube]]'' ([[Jean-Baptiste Jourdan|Jourdan]]), ''[[Armée d'Helvétie|d'Helvétie]]'' ([[André Masséna|Masséna]]) i ''[[Armée d'Italie|d'Italie]]'' ([[Barthélemy Louis Joseph Schérer|Schérer]] pa [[Jean Victor Marie Moreau|Moreau]]). * mart - Veliki vojvoda [[Veliko Vojvodstvo Toskana|Toskane]] [[Ferdinand III (Toskana)|Ferdinand III]] beži u Beč, Francuzi ostaju do jula. * mart - Friesova pobuna: pensilvanijski Nemci odbijaju platiti federalni porez na kuće i zemlju, zastrašuju i ometaju poreznike. * [[19. 3.]] - [[Pierre-Simon Girard]] vodi ekspediciju iz Kaira u Gornji Egipat, tu je i skulptor [[Jean-Jacques Castex]]. * [[20. 3.]] - [[21. 5.]] (30 Ventôse - 2 Prairial) - Neuspela Napoleonova [[Opsada Akre (1799)|Opsada Akre]]. * [[21. 3.]] (1 Germinal) - [[Bitka kod Ostracha]] je prvi okršaj Rata druge koalicije u Nemačkoj, nadvojvoda [[Karl von Österreich-Teschen|Karlo]] porazio [[Jean-Baptiste Jourdan|Jourdana]]. * [[23. 3.]] (3 Germinal) - [[Bitka kod Feldkircha]]: [[Franjo Jelačić|Jelačićevi]] Austrijanci porazili [[André Masséna|Massénine]] Francuze u [[Vorarlberg]]u. Jelačić unapređen u feldmaršala i odlikovan viteškim križem [[Vojni red Marije Terezije|reda Marije Terezije]]. * [[25. 3.]] (5 Germinal) - [[Bitka kod Stockacha (1799)|Bitka kod Stockacha]]: Karlo ponovo pobeđuje Jourdana - Francuzi se povlače prema Crnoj šumi. * [[29. 3.]] - [[SAD|Američka]] država [[New York (država)|New York]] donosi zakon kojim se predviđa postepeno ukidanje [[ropstvo|ropstva]]. * mart, krajem - [[Hadži Mustafa-paša]] dobio ferman kojim je potvrđen za beogradskog vezira (u gradu je još od prošlog oktobra); uvodi nove namete, što izaziva nezadovoljstvo naroda. Zatim: u Beograd dolaze vidinski janičari, otpuštene pašine krdžalije dizale pobunu, koja je morala biti suzbijana uz pomoć janičara<ref>''Istorija s. n.'' IV-1, 414</ref>. === April/Travanj === * [[5. 4.]] (16 Germinal) - Bitka kod Magnana: austrijska pobeda u Italiji. * [[16. 4.]] (27 Germinal) - Bitka na planini Tabor: Francuzi razbili pašu iz Damaska. * [[18. 4.]] (29 Germinal) - Izbori u Francuskoj, održani u klimi nesigurnosti (rat i regrutacija, deflacija i fiskalna reorganizacija), daju rezultat nepovoljan za vodeće [[Direktorij (Francuska)|Direktore]]. * [[25. 4.]] (6 Floréal) - [[Étienne Eustache Bruix|Bruixova]] ekspedicija: glavnina francuske atlantske flote se uspela provući kroz britansku blokadu iz Bresta prema Mediteranu. [[Datoteka:Suvorov in Milan.jpg|mini|250px|"[[Aleksandar Suvorov|Suvorov]] u Milanu"]] * [[27. 4.]] (8 Floréal) - Bitka kod Cassana na Adi: Suvorov porazio [[Jean Victor Marie Moreau|Moreaua]], dva dana kasnije ulazi u Milano. On će u ovom pohodu poništiti Napoleonove dobitke iz 1797. * [[29. 4.]] (10 Floréal) - Ubijena dvojica francuskih diplomata koji su učestvovali u [[Rastattski kongres|Rastattskom kongresu]], neuspešnom pokušaju sklapanja mira između Francuske i Habsburga. === Maj/Svibanj === * [[4. 5.]] - [[Četvrti anglo-mysore rat]] se okončava britanskim [[Opsada Seringapatama (1799)|zauzećem Seringapatama]] i pogibijom [[Kraljevina Mysore|majsorskog]] vladara [[Tipu Sultan]]a - učvršćena britanska hegemonija nad [[Južna Indija|Južnom Indijom]]. * [[10. 5.]] - Senat [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] donosi odluku, pod pritiskom francuske iznude novca, da svaki dubrovački podanik mora kupiti određenu količinu soli - u [[Konavle|Konavlima]] dolazi do bune, potaknute od Austrije<ref>[https://glasgrada.hr/netko-je-kazao-vojnicima-da-ova-vlada-nece-dugo-trajati/ Netko je kazao vojnicima da ova vlada neće dugo trajati]. glasgrada.hr 29/04/2016</ref>. * [[21. 5.]] (2 Prairial) - [[Francuski pohod na Egipat i Siriju]]: [[Opsada Akre (1799)|Opsada Akre]] završena francuskim povlačenjem, nakon uspješne obrane [[Osmansko Carstvo|turskih]] snaga pod [[Ahmed-paša Džezar|Džezar pašom]] - prvi veći poraz u Napoleonovoj karijeri (povlači se usled obaveštenja da Britanci prevoze Turke u Egipat<ref name="Sicker2001">{{cite book|author=Martin Sicker|title=The Islamic World in Decline: From the Treaty of Karlowitz to the Disintegration of the Ottoman Empire|url=https://books.google.com/books?id=BzMJys65u9wC&pg=PA93|year=2001|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=978-0-275-96891-5|pages=94–}}</ref>). * 24. 5. - U oluji kod Aljaske potonuo Feniks, brod [[Rusko-američka kompanija|Rusko-američke kompanije]], stradao je i prvi episkop [[Kodiak, Alaska|Kodijaka]], Joasaf Bolotov. * [[26. 5.]] - Suvorov u Torinu. Sardinski kralj će mu dodeliti titulu kneza. * [[27. 5.]] (8 Prairial) - [[Rat Druge koalicije]]: [[Bitka kod Winterthura]] u kojoj [[Habsburška Monarhija|austrrijske]] trupe nanose poraz francuskim snagama u sjeveroistočnoj [[Švicarska|Švicarskoj]]. * [[31. 5.]] (12 Prairial) - U Parizu se obnavlja ''[[Comédie-Française]]'', zatvorena 1793. === Jun/Juni/Lipanj === * [[13. 6.]] - Kardinal [[Fabrizio Ruffo]] ušao uz pomoć ruskih i turskih brodova u Napulj - [[Partenopejska republika]] je srušena, Kalabrezi i lazaroni pljačkaju i ubijaju nedeljama. * 13. 6. - [[Toussaint Louverture]] zaključio trojnu trgovačku konvenciju sa Britanijom i SAD za otvaranje haićanskih luka. Istog meseca počinje [[Rat noževa]] sa južnim komandantom [[André Rigaud]]om. * 17. 6. - Pazvanoglu zauzima Poreč (dan. Donji Milanovac), Ćosa Mustafa odlazi na Ada Kale, koje će biti neuspešno napadnuto početkom jula<ref>[https://www.scribd.com/doc/305531402/Osman-Pasa-Pazvanoglu Osman Pasa Pazvanoglu] scribd.com</ref>. * [[18. 6.]] - [[Puč 30. prerijala VII godine]], [[Emmanuel Joseph Sieyes|Sieyes]] je dominantna figura u [[Direktorij (Francuska)|Direktoriju]], kojeg želi srušiti. * 18. 6. - Akcija od 18. juna 1799: Britanci zarobili pet francuskih brodova blizu [[Toulon]]a. * [[20. 6.]] (2 Messidor) - [[Bitka na Trebiji (1799)|Bitka na Trebiji]]: [[Aleksandar Suvorov|Suvorov]] porazio [[Étienne Macdonald|Macdonaldove]] Francuze i poljsku legiju. Kraj [[Pijemontska republika|Pijemontske republike]]. * [[22. 6.]] (4 Messidor) - Šipka od platine dužine jednog [[metar|metra]] pohranjena u francuski Nacionalni arhiv - ''mètre des Archives'' služi kao standard do 1889. * [[24. 6.]] - Umro [[dubrovačka biskupija|dubrovački]] nadbiskup Lujo Spagnoletti, naslijedića ga Nikola Ban (1800-15). === Jul/Juli/Srpanj === [[Datoteka:Rosetta Stone.JPG|thumb|[[Kamen iz Rosette]]]] * [[7. 7.]] - [[Arezzo|Aretinci]] na čelu sa Lorenzom Marijem ušli u Firencu, proganjaju republikance. * 8. 7. - Ukazom cara Pavla I uspostavljen monopol [[Rusko-američka kompanija|Rusko-američke kompanije]] u [[Ruska Amerika|Ruskoj Americi]], čija je granica definisana kao 55. paralela. Kompaniju vodi [[Nikolaj Rezanov]], a prvi guverner RA je [[Aleksandar Andrejevič Baranov]] (do 1818). * [[12. 7.]] (24 Messidor) - U Francuskoj donesen Zakon o taocima - plemići i roditelji emigranata će biti uzeti kao taoci u departmanima kojima prete neredi. * 12. 7. - ''Combination Act'': u strahu od jakobinske aktivnosti, u Britaniji zabranjeni sindikati i kolektivno pregovaranje (opozvano 1824). * 12. 7. - [[Sikizam|Sički]] vladar [[Ranjit Singh]] zauzima [[Lahore]]. * [[15. 7.]] (27 Messidor) - Francuski kapetan Pierre Bouchard u egipatskom gradu [[Rašid (grad)|Rašidu]] pronalazi [[Kamen iz Rosette]]. * jul - U Parizu osnovano Društvo prijatelja jednakosti i slobode - ponovno okupljanje bivših [[Jakobinci|jakobinaca]] je odmah pod udarom vlade i javnosti, ukinuti su već u avgustu. * [[16. 7.]] - [[Alexander von Humboldt]] u Latinskoj Americi (1799-1804): stigao je u dan. Venecuelu, istražuje [[Orinoco]]. * [[20. 7.]] (2 Thermidor) - [[Joseph Fouché]] postaje francuski ministar policije (do 1810). [[Datoteka:Paris Arc de Triomphe Bataille d'Aboukir.jpg|mini|250px|"[[Abukirska bitka (1799)|Abukirska bitka]]" na [[Trijumfalna kapija u Parizu|Trijumfalnoj kapiji]]]] * [[25. 7.]] (7 Thermidor) - Kopnena [[Abukirska bitka (1799)|Abukirska bitka]] - Turci su poraženi ali francuska pozicija u Egiptu nema perspektive. * [[27. 7.]] (9 Thermidor) - Obavezni zajam od bogatih u Francuskoj. * [[28. 7.]] (10 Thermidor) - Suvorov zauzeo Mantovu. === Avgust/August/Kolovoz === * [[15. 8.]] (28 Thermidor) - [[Bitka kod Novija (1799)|Bitka kod Novija]]: austro-ruska pobeda nad Francuzima u Pijemontu, poginuo gen. [[Barthélemy Catherine Joubert]]. * [[20. 8.]] - Britanci zauzeli holandski Surinam (do 1802. i opet 1804-16). * [[23. 8.]] (6 Fructidor) - Bonaparta napušta Egipat, komandu preuzima [[Jean Baptiste Kléber]]. * [[27. 8.]] (10 Fructidor) - [[Rat Druge koalicije]] – [[Anglo-ruska invazija Holandije]]: [[UK|Velika Britanija]] i [[Rusko Carstvo|Rusija]] započinju zajedničku ekspediciju protiv [[Batavska Republika|Batavske Republike]] - uspešno iskrcavanje [[Bitka kod Callantsooga|kod Callantsooga]]. * [[29. 8.]] - Papa [[Pio VI.]] umro u Francuskoj, u [[Valence]]u (pokopan u siječnju, prenesen u Rim 1801/02). * [[30. 8.]] - Vlieterski incident: 12 batavijskih brodova se predalo Britancima nakon pobune. * avgust-septembar - Neuspešni rojalistički Tuluski ustanak. === Septembar/Rujan === * [[3. 9.]] (23. 8. po j.k.) - Car Pavle I dao Malteškim vitezovima [[Prioratski dvorac]] u [[Gatčina|Gatčini]]. * [[5. 9.]] - Opat ukinutog benediktinskog samostana na [[Lokrum]]u otišao iz Dubrovnika.<ref>Seferović, Relja. [https://hrcak.srce.hr/file/223423 JAVNE POČASTI I DJELA FRA LUJA SPAGNOLETTIJA, NADBISKUPA DUBROVAČKOG 1792. – 1799.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200324112632/https://hrcak.srce.hr/file/223423 |date=2020-03-24 }} hrcak.srce.hr 2015</ref> * septembar - Ubijen Kara-Ismail, zapovednik vidinskih janičara u Beogradu, koji je pokušavao da ih disciplinuje. * [[19. 9.]] (3 Jour Complémentaire) - Bitka kod Bergena: franko-holandske trupe porazile britansko-ruske invadore. * [[26. 9.]] (4 Vendémiaire an VIII) - [[Druga bitka kod Züricha]]: [[André Masséna]] odlučujuće porazio [[Aleksandar Korsakov|Korsakovljeve]] Ruse u Švajcarskoj, prije no što su se mogli spojiti sa Suvorovom - ovaj preduzima strateško povlačenje preko Alpa za koje će dobiti titulu generalisima. * [[30. 9.]] - Druga napuljska invazija okončava [[Rimska Republika (18. vijek)|Rimsku Republiku]] - papa stiže dogodine. === Oktobar/Listopad === [[Datoteka:Vasily Surikov - Suvorov Crossing the Alps in 1799 - Google Art Project.jpg|mini|200px|"[[Aleksandar Suvorov|Suvorov]] prelazi Alpe"]] * [[6. 10.]] (14 Vendémiaire) - [[Rat Druge koalicije]]: [[Bitka kod Castricuma]] u kojoj francuske i nizozemske trupe nanose odlučujući poraz anglo-ruskim snagama iskrcanim u [[Nizozemska|Nizozemskoj]]. * [[9. 10.]] (17 Vendémiaire) - Napoleon stigao u Francusku, u Parizu je 16. 10. * 9. 10. - Britanska fregata ''HMS Lutine'' potonula sa pošiljkom zlata u [[Zapadnofrizijski otoci|Zapadnofrizijskim otocima]] - većina zlata nije pronađena, zvono sa broda se koristi u zgradi Londonskog Lloyda. * [[12. 10.]] (20 Vendémiaire) - [[Jeanne Geneviève Labrosse]] se popela balonom do 900 metara i skočila padobranom. * [[15. 10.]] (23 Vendémiaire) - Francuski rojalisti, [[šuani]], dižu i treću pobunu na zapadu Francuske - ugušena u februaru. * 16 - 17. 10. - Akcija od 16. oktobra 1799.: Britanci zarobili kod [[Vigo|Viga]] dve fregate sa blagom iz Nove Španije. * [[18. 10.]] - Alkmaarska konvencija: kraj neprijateljstava u Batavijskoj republci, anglo-ruski ekspedicioni korpusa se ima povući što pre. Rusija ovog meseca prekida koaliciju sa Austrijom, nezadovoljna držanjem saveznika u Švajcarskoj i Italiji, a ni savez sa Britanijom neće dugo potrajati. * [[23. 10.]] (1 Brumaire) - [[Lucien Bonaparte]] postaje predsjednik [[Savjet pet stotina|Savjeta pet stotina]]. * 23. 10. (12. 10. po j.k.) - Hospitaleri preneli u [[Gatčina|Gatčinu]] tri svoje relikvije: česticu [[Časni krst|Časnog krsta]], ikonu Bogorodice Filermose i desnicu Jovana Krstitelja (od 1932. u Jugoslaviji). * 23. i 30. 10. - Dva venčanja ruskih princeza u Gatčini: [[Jelena Pavlovna]] za Friedricha Ludwiga zu Mecklenburga i nedelju dana kasnije [[Aleksandra Pavlovna]] za nadvojvodu [[Joseph von Österreich|Josepha]], palatina Ugarske (jedini bračni savez između Romanova i Habsburga). === Novembar/Studeni === [[Datoteka:Bonaparte in the 18 brumaire.jpg|thumb|250px|[[18 Brumaire]]]] * [[9. 11.]] - [[Puč 18. brumairea]]: [[Napoleon]] zbacio [[Direktorijum]] i proglasio se za prvog konzula. * 13. 11. - Francuzi u Ankoni se predaju Austrijancima i Rusima. u blokadi mesta je učestvovao i ruski kapetan grof Nikola Vojnović. * [[22. 11.]] (1 Frimaire) - [[Charles Maurice de Talleyrand-Périgord]] ponovo ministar ino. poslova Francuske (do 1807 i 1814-15). * 26. 11. - Ruske trupe ulaze u Tiflis/[[Tbilisi]] ([[:File:Roubaud. Russian troops entering Tiflis in 1799.JPG|crtež]]). * [[30. 11.]] - U habsburškoj Veneciji se sastaje konklava za izbor novog pape ([[Pio VII.]], sljedećeg ožujka). === Decembar/Prosinac === * [[3. 12.]] (12 Frimaire) - Bitka kod Wieslocha: Francuzi poraženi u Badenu. * [[10. 12.]] (19 Frimaire) - U Francuskoj zvanično usvojen [[metrični sistem]] (jedini zakonski sistem 1801-1812. i konačno od 1840). * [[13. 12.]] (22 Frimaire) - Usvojen [[Ustav VIII godine]] (na snazi od 25. dec.), uspostavljen [[Konzulat (Francuska)|Konzulat]] - ozakonjena Napoleonova diktatorska ovlašćenja; ovo se smatra ''krajem [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]''. Izvršnu vlast imaju tri konzula (Bonaparta, [[Jean Jacques Régis de Cambacérès|Cambacérès]] i [[Charles-François Lebrun|Lebrun]]), ali zapravo Prvi konzul, Bonaparta. Parlament je trodoman. * krajem godine - Arhimandrit Tronoše Stevan Jovanović otrovan nakon što je tražio hranu za narod od zvorničkog Kapetan-paše, zapretivši da će je dobiti od Austrijanaca ako on odbije. * [[31. 12.]] - Raspuštena [[Holandska istočnoindijska kompanija]]. === Kroz godinu === * Izgrađena crkva [[Manastir Savina|manastira Savina]] kod Herceg Novog. * Portugalski princ [[João VI|João]] postaje princ-regent zbog mentalne bolesti majke, kraljice [[Marija I (Portugal)|Marije I]] (kralj 1816-26). * 1799-1800 - Nekadašnji pariski Place Royal dobio ime ''[[Place des Vosges]]'', jer je departman [[Vosges]] prvi platio porez i poslao dobrovoljce. * Tuku'aho, vladar [[Tonga|Tonge]], ubijen u zaveri poglavica - građanski ratovi traju do 1845. * [[Ludwig van Beethoven]] objavio [[Klavirska sonata br. 8 (Beethoven)|Klavirsku sonatu br. 8]], Patetičnu. * [[Francisco Goya]] objavljuje album ''[[Los caprichos]]'' ali je ubrzo povučen iz prodaje. * Nauka i tehnika: ** [[Pierre-Simon Laplace]] objavljuje petotomnu "Nebesku mehaniku" (1799-1825). ** [[Carl Friedrich Gauss]] u doktoratu dokazuje [[osnovna teorema algebre|osnovnu teoremu algebre]]. ** 1799-1800 - [[Alessandro Volta]] napravio [[Voltin stup]]. ** [[George Shaw]] opisao [[Čudnovati kljunaš|čudnovatog kljunaša]] - proučavaoci u početku misle da se radi o nekakvoj podvali. ** [[William Cockerill]] pravi mašine za obradu vlakna u Belgiji (tada delu Francuske), čime započinje kontinentalnu tekstilnu industriju. ** [[Marie François Xavier Bichat]]: "Traktat o membranama uopšte i naročito o raznim membranama", pionirsko delo [[Histologija|histologije]]. <gallery> The Intervention of the Sabine Women - David (Louvre INV 3691).jpg|Sabinjanke ([[Jacques-Louis David|David]]) Girodet-Trioson - Mademoiselle Lange as Danae, 1799.jpg|Portret gđe Lange kao Danae ([[Anne-Louis Girodet|Girodet]]) </gallery> == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1799.}} * [[6. 1.]] - [[Jedediah Smith]], traper, istraživač američkog Zapada († [[1831]]) * [[31. 1.]] - [[Rodolphe Töpffer]], švicarski pisac, ilustrator i karikaturist, "otac [[strip]]a" († [[1846]]) * [[26. 2.]] - [[Benoît Paul Émile Clapeyron]], fizičar, pionir termodinamike († [[1864]]) * [[28. 2.]] - [[Ignaz von Döllinger]], katolički teolog, povjesničar Crkve († [[1890]]) * [[16. 3.]] - [[Anna Atkins]], botaničarka, pionirka fotografije († [[1871]]) * [[17. 4.]] - [[Eliza Acton]], pionirka kuharica († [[1859]]) * [[20. 5.]] - [[Honoré de Balzac]], francuski književnik († [[1850]]) * [[21. 5.]] - [[Mary Anning]], pionirka paleontologije († [[1847]]) * [[27. 5.]] - [[Fromental Halévy]], kompozitor († [[1862]]) * [[30. 5.]] - [[Ferdo Livadić]], skladatelj, ilirac († [[1879]]) * [[6. 6.]] - [[Aleksandar Sergejevič Puškin]], ruski književnik († [[1837]]) * [[25. 6.]] - [[David Douglas]], botaničar († [[1834]]) * [[4. 7.]] - [[Oskar I od Švedske|Oskar I]], kralj Švedske i Norveške († [[1859]]) * [[19. 9.]] - [[Jovan Hadžić]] (Miloš Svetić), srpski književnik, prevodilac, preds. Matice srpske († [[1869]]) * [[18. 10.]] - [[Christian Friedrich Schönbein]], hemičar († [[1868]]) == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1799.}} * [[9. 1.]] - [[Maria Gaetana Agnesi]], matematičarka, teologinja, dobrotvorka (* [[1718]]) * [[22. 1.]] - [[Horace-Bénédict de Saussure]], pionir alpinizma i meteorologije (* [[1740]]) * [[29. 1.]] - [[Nikola Škrlec Lomnički]], hrvatski pravnik, političar, ekonomist (* [[1729]]) * [[4. 2.]] - [[Étienne-Louis Boullée]], arhitekta (* [[1728]]) * [[7. 2.]] - [[Qianlong]], faktički car Kine (* [[1711]]) * [[12. 2.]] - [[Lazzaro Spallanzani]], svećenik, biolog, fiziolog (* [[1729]]) * [[16. 2.]] - [[Karl Theodor, izbornik Bavarske]] (* [[1724]]) * [[19. 2.]] - [[Jean-Charles de Borda]], matematičar, politikolog, pomorac (* [[1733]]) * [[22. 2.]] - [[Hešen]], kineski zvaničnik (* [[1750]]) * [[3. 4.]] - [[Pierre Charles Le Monnier]], astronom (* [[1715]]) * [[6. 4.]] - [[Aleksandar Bezborodko]], veliki kancelar Rusije (* [[1747]]) * [[2. 5.]] - [[Juan Vicente de Güemes]], bivši vicekralj Nove Španije (* [[1738]]) * [[4. 5.]] - [[Tipu Sultan]], vladar Mysorea u Indiji (* [[1750]]) * [[18. 5.]] - [[Pierre Beaumarchais]], književnik i polihistor (* [[1732]]) * [[7. 6.]] - [[Barbara Campanini]] alias [[La Barberina]], italijanska balerina (* [[1721]]) * [[30. 6.]] - [[Francesco Caracciolo]], napuljski revolucionarni admiral (* [[1752]]) * [[2. 8.]] - Jacques-Étienne [[Braća Montgolfier|Montgolfier]], supronalazač balona (* [[1745]]) * [[5. 8.]] - [[Richard Howe]], britanski admiral flote (* [[1726]]) * [[15. 8.]] - [[Barthélemy Catherine Joubert]], francuski general (* [[1769]]) * [[20. 8.]] - [[Eleonora Fonseca Pimentel]], pesnikinja, [[revolucionarka]] u Napulju (* [[1752]]) * [[29. 8.]] - [[Pio VI.]], papa (* [[1717]]) * [[6. 10.]] - [[William Withering]], botaničar, geolog itd. (* [[1741]]) * [[9. 10.]] - [[Pierre Pigneau de Behaine]], savetnik vijetnamskog vladara (* [[1741]]) * [[6. 12.]] - [[Joseph Black]], hemičar, fizičar (* [[1728]]) * [[14. 12.]] - [[George Washington]], američki političar i prvi predsjednik Sjedinjenih Američkih Država * [[31. 12.]] - [[Jean-François Marmontel]], pisac, istoričar (* [[1723]]) * [[Semjon Zorič]], ruski general srpskog porekla (* 1743-5) * Franjo Gracić, kreševski franjevac i liječnik (* 1740) * [[Franjo Sebastijanović]], svećenik, profesor crkvene povijesti i teologije (* 1741) == Reference == {{reference}} ; Literatura * ''Istorija srpskog naroda'', Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-I) {{Commonscat|1799}} [[Kategorija:1799.| ]] aunm1j7denzb0p9164tfhvads2wi7l0 0 103922 42690208 42453022 2026-09-18T20:17:45Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690208 wikitext text/x-wiki {{Infokutija umjetnik |ime = Vlado Kristl |pokret = [[Apstraktni ekspresionizam|informel]], [[Apstraktna umjetnost|apstrakcija]] |slika = |širina_slike = |opis = |datum_rođenja = [[Zagreb]], [[Kraljevina Jugoslavija]], [[24. januar]] [[1923]] |datum_smrti = [[München]], [[Njemačka]], [[7. jul]] [[2004]] |polje = [[slikarstvo]], [[crtani film]], [[Film|eksperimentalni film]] |praksa = |uticaj_na = |uticaj_od = |djela = }} '''Vlado Kristl ''' (* [[Zagreb]], [[24. januar]] [[1923]] - † [[München]], [[7. jul]] [[2004]]), jugoslavenski i [[Hrvati|hrvatski]] [[slikar]], crtač, [[animacija|animator]], [[scenarist]], [[redatelj]], eksperimentator i likovni pedagog. Najveći promotor [[Apstraktna umjetnost|apstraktnog slikarsva]] [[1950e|1950-ih]] i jedan od velikana hrvatske [[Avangarda|avangarde]] i [[Crtani film|crtanog filma]]. == Biografija == Krist je studirao slikarstvo na [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu]] i [[Beograd]]u od [[1942]] -[[1949|49]]. Pridružio se [[partizani]]ma, osobito se angažirao u [[Agitprop]]u [[ZAVNOH|Zavnoha]], gdje je radio plakate, letke, novine. Nakon povratka završava školovanje, a nakon toga [[1950e|1950-ih]] radi kao samostalni umjetnik, ilustracije za novine ([[Vjesnik]], Kerempuh), reklame, slika, objavljuje poeziju. Jedan je od osnivača je [[Avangarda|avangardne]] umjetničke grupe [[EXAT 51]] te s njima izlaže svoje strogo geometrijske apstraktne slike u februaru [[1953]] [[File:Bratstvom i jedinstvom omladina izgrađuje svoj novi život.jpg|thumb|Vlado Kristi: “Bratstvom i jedinstvom omladina izgrađuje svoj novi život“, 1944. godina, 218 x 182 mm, linorez]] Vlado Kristl, iznad svega je bio autentičan nonkomformist, veliki slobodoumnik nesklon bilo kakvom sputavanju - po mnogo čemu [[Anarhizam|anarhist]]. Zbog svoje nagle prirode, često je dolazio u sukobe, a kako nije bio sklon kompromisima - najčešće je zbog njih upadao u neprilike i nevolje. Njemu skučeni okviri poratne [[FNR Jugoslavija|Jugoslavije]] nisu bili dovoljni, te se je [[1954]] otisnuo u svijet preko [[Francuska|Francuske]] i [[Belgija|Belgije]], dospio je do [[Čile]]a u kojem je boravio do [[1958]] (tamo je navodno priredio i samostalnu izložbu<ref>{{Cite web |title=Ivica Župan: Vlado Kristl, galerija Ina, str. 1 |url=http://www.ina.hr/UserDocsImages/Ina_casopis/zima08-09/92-95-galerija.pdf |access-date=2011-02-25 |archive-date=2016-03-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160309072054/http://ina.hr/userdocsimages/ina_casopis/zima08-09/92-95-galerija.pdf |dead-url=yes }}</ref>). U zemlju se vraća [[1959]] i počinje intenzivno raditi na [[Crtani film|crtanom filmu]]. Kristl je još [[1952]] godine nešto radio na [[Crtani film|crtanom filmu]], za ondašnji Duga film, kao crtač animator. Za njih je priredio knjigu snimanja za film ''Čarobni zvuci'' (ali do realizacije tog filma nikad nije došlo). Nakon toga počinje suradnju s novom kućom [[Zagreb film]], te za njih realizira svoje prve filmove Krađa dragulja ( [[1959]]) i ''Šagranska koža'' ([[1950]]) koje su mu donijele prve nagrade na festivalima u [[Beograd]]u i [[Vancouver]]u. Njegov najbolji film iz te faze je crtani film ''Don Quiote'' u produkciji Zagreb-filma. U njemu Kristl uz pomoć suvremene kakofonične glazbene podloge i svojim krajnje minimalističkim geometrijskim likovima, okreće sve postojeće konvencije crtanog filma na glavu.<ref>[http://www.fh-wuerzburg.de/petzke/zagreb.html Ingo Petzke ''40 years of Animation made by Zagreb Film'']</ref> Taj film donio mu je prvu nagradu na Festivalu u [[Oberhausen]]u. Čitavo to razdolje Krist se intenzivno bavi i slikarstvom, tako je među prvima prihvatio novu francusku modu - slikarstvo [[Apstraktni ekspresionizam|informela]], te je [[1959]] izložio 12 ''pozitiva i negativa'', dvije serije od po šest bijelih i crnih slika. Izlagao je na [[Venecijanski bijenale|Venecijanskom bijenalu]] [[1959]] zajedno s zagrebačkim prijateljem [[Ivan Picelj|Ivanom Piceljem]] na popratnoj izložbi Manifesti d"arte <ref>[http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=23633&pregled=1&datum=9.1.2009%2014:38:20 Culturenet Croatia: Croatian Artists at Venice Biennales]</ref> Vlado Kristl izlagao je i na izložbama ''Novih tendencija'', ranih [[1960e|1960-ih]]. Nakon što mu je njegov kratki film ''General i resni človek'', rađen za Viba film, zabranjen za prikazivanje zbog političke satire<ref>[http://www.artechock.de/film/text/artikel/2004/07_21_kristl.htm artechock film : POINT OF VIEW<!-- Bot generated title -->]</ref> , Kristl napušta [[FNR Jugoslavija|Jugoslaviju]], te se [[1963]] preselio u [[München]]. Usput je izjavio da više nikad neće nogom stupiti u Zagreb, unatoč brojnim nagovorima poznanika koji su ga posjećivali - on doista više nikad nije posjetio Zagreb.<ref>{{Cite web |title=Joško Marušić: U sjećanje, Vijenac broj 271-3, 22.srpnja 2004. |url=http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac271.nsf/AllWebDocs/Kristl |access-date=2011-02-25 |archive-date=2004-11-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20041107025024/http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac271.nsf/AllWebDocs/Kristl }}</ref> Kristl je također uvijek intenzivno pisao, tako je [[1959]] objavio knige pjesama; ''Neznatna lirika'' te [[1961]] ''Pet bijelih stepenica'', u Njemačkoj je nastavio intenzivno pisati, te je objavio više kniga i eseja. U Njemačkoj je napravio više od trideset eksperimentalnih i igranih filmova od kojih su mu najveći odjek imali; ''Madeleine, Madeleine'' (kratki igrani iz [[1963]]), ''Der Brief'' ([[1966]]) te ''Sekundenfilme'' ([[1968]]). Od [[1979]] jedno kratko vrijeme predavao je na ''Visokoj školi za vizualne umjetnosti (HFBK)'' u [[Hamburg]]u i time utjecao na mnoge autore njemačkog novog vala. Kraj života dočekao je živjevši relativno skromno od male mirovine, međutim ostao je jednako beskompromisan i dosljedan sebi i svojoj umjetnosti kao što je to bio u mlađim danima. == Filmografija == === Filmovi napravljeni u Jugoslaviji === * [[1959]] ''Krađa dragulja'' - režija, scenarij i animacija: Vlado Kristl, glazba: Miljenko Prohaska (korežija: Mladen Feman) - 9 min. * [[1960]] ''Šagrenska koža'' - režija, i animacija: Vlado Kristl, scenarij: D. Vanek i T. Batorec, prema pripovijesti Honore de Balzaca, glazba: Miljenko Prohaska ( korežija: Ivo Vrbanić) 10 min., Produkcija: Zagreb-film * [[1960]] ''Don Kihot'' - režija, scenarij i animacija: Vlado Kristl, glazba: Milko Keleman (prema romanu Miguela de Cervantesa) - 10 min., Produkcija: Zagreb-film * [[1962]] ''General i resni človek'' - režija, scenarij i gluma: Vlado Kristl, 10 min., Produkcija: Viba-film === Filmovi napravljeni u Njemačkoj === * 1963. ''Arme Leute'', režija i scenarij: Vlado Kristl, kamera: Wolf Wirth, glazba: Hans Posegga, glume: Vlado Kristl, Christian Doermer, Peter Schamoni, Wolf Wirth - 8 min., Produkcija: Peter Schamoni * 1963. ''Madeleine, Madeleine'', režija i scenarij: Vlado Kristl, kamera: Wolf Wirth, glazba: Erich Forstl, glume: Madeleine Sommer, Elisabeth Holzner, Rolf Huber, Marika Silbernagl, Theo Rauch, Produkcija: Rob Houwer - 11 min. * 1964. ''Der Damm'', režija i scenarij: Vlado Kristl, kamera: Gérard Vandenberg – glume: Petra Krause-Nettelbeck, Vlado Kristl, Felix Potisk, Erich Glöckler - 81 min. * 1965. ''Autorennen'', režija i scenarij: Vlado Kristl, kamera: Wolf Wirth, glume: Carl Walter, Miroslav Spanić, Marky Hass - 10 min. * 1966. ''Der Brief'', režija i scenarij: Vlado Kristl, kamera: Wolf Wirth, glume: Vlado Kristl, Mechthild Engel i drugi - 79 min. * 1966. ''Prometheus'', režija, scenarij i animacija: Vlado Kristl - 10 min. * 1967. ''Die Utopen'', režija, scenarij i animacija: Vlado Kristl, glazba: Josef Anton Riedl - 10 min. * 1968. ''Sekundenfilme'', režija i scenarij: Vlado Kristl, kamera: Manfred Feichtner, gluma: Rolf Schwendter, glazba: Josef Anton Riedl, Produkcija: Bayrischer Rundfunk Studienprogramm - 19 min. * 1968. ''100 Blatt Schreibblock'', režija, scenarij i kamera: Vlado Kristl, glazba: Josef Anton Riedl - 26 min. * 1969. ''Italienisches Capricco'', režija, scenarij i kamera: Vlado Kristl, glume: Vlado i Jelena Kristl - 28 min. * 1970. ''Film oder Macht'', režija, scenarij i kamera: Vlado Kristl, glume: obitelj Kristl, Hjalmar-Maximilian Ringo Praetorius, Sylvia Kekulé, Heinz Badewitz, Wolf Wondratschek i ostali - 101 min. * 1971. ''Obrigkeitsfilm'', režija, scenarij i kamera: Vlado Kristl, glazba: Hjalmar-Maximilian Ringo Praetoriu, glume: Dagmar Silaff, Dierk Flammer, Gerhard von Graevenitz, Angela Elsner, Jean-Marie Straub, Daniele Huillet, Antje Ellermann, Zeitler - 90 min. * 1973. ''Literaturverfilmung'', režija, scenarij i kamera: Vlado Kristl, prema proznoj pjesmi ''Loš staklar'' Charlesa Baudealairea, glazba: Hjalmar-Maximilian Ringo Praetorius, glume: Vlado Kristl, Hjalmar-Maximilian Ringo Praetorius, Toni Hell, Fritz Esser, Paul Frackewitz, Alex Seidl - 10 min. * 1973. ''Horizonte'', režija, scenarij i kamera: Vlado Kristl, glazba: Hjalmar-Maximilian Ringo Praetorius - 8 min. * 1974. ''Kollektivfilm'' - 18 min. * 1975. ''Diese Gebichte: Tod Der Hierachie'', režija, scenarij i kamera: Vlado Kristl - 57 min. * 1982. ''Verräter Der Jungen Deutschen Films Schlafen Nicht'', režija, scenarij, kamera i animacija: Vlado Kristl - 6 min. * 1983. ''Tod der Zuschauer'', režija, scenarij, kamera i crteži: Vlado Kristl, glume: Hans Jürgen Masch, Kiev Stingl, Milan Horacek, Brigitta Grabenkamp, David Roberts, Silke Pause, Dietrich Kuhlbrodt, Hund Berger - 95 min. * 1990. ''Die Schule Der Postmoderne'', režija, scenarij i kamera: Vlado Kristl - 15 min. * 1994. ''Die Hälfte Des Reichtums Für Die Hälfte Der Schönheit'', režija, scenarij, kamera i animacija: Vlado Kristl, glazba: Markus Giltjes – 9 min. * 1996. ''Als Man Noch Aus Persönlichen Gründen Gelebt Hat'', režija, scenarij, kamera i crteži: Vlado Kristl - 6 min. * 1998. ''Der Letzte Klon'', režija, scenarij, kamera i crteži: Vlado Kristl, glazba: Vlado Kristl, Moritz von Woellwarth, Ralf Kleinemas - 6 min. * 2000. ''Drei Faule Schweine'', režija i scenarij: Vlado Kristl, kamera: Bert Schmidt, glume: Vlado Kristl, Dieter Reifarth, Bert Schmidt - 7 min. * 2002. ''Kunst Ist Nur Ausserhalb Der Menschengesellschaft'', režija, scenarij i kamera: Vlado Kristl, glume: Carola Regnier - 9 min. * 2004. ''Weltkongress Der Obdachlosen'' - 5 min. == Bibliografija == === Bibliografija (Hrvatska) === * [[1959]] ''Neznatna lirika '', knjiga pjesama * [[1961]] ''Pet bijelih stepenica'', knjiga pjesama * [[2007]] ''Ende der OrdnungI '', DAF, Zagreb, {{ISBN|978-953-6956-13-5}} === Bibliografija (Njemačka) <ref>''Die Sonne'', Haus Höchster Schlossplatz 1 e.V., Höchst, 1990</ref> === * 1966. ''Geschäfte, die es nicht gibt'', Ed. Längsfeld, München * 1968. ''Komödien'', Kinema Verlag, Berlin * 1969. ''Mundmaschine'', UnVERLAG, München * 1970./71.''Vorworte'' (Zeitschrift für unbrauchbare Texte) 8 Nummern c/o Barbara Schlottke, München * 1971. ''Sekundenfilme'', Edition Suhrkamp Verlag, Frankfurt/Main * 1975. ''Kultur der Anarchie'', Kommunales Kino, Frankfurt * 1976. ''Unerlaubte Schönheit'', Filmkritikheft broj 233, svibanj * 1977. ''Video-theater'', Freunder der Deutschen Kinemathek e.V., Berlin * 1979. ''Körper des Unrechts'', S.A.U.-Verlag, München * 1980. ''Hamburg 1980'', Verlag Michael Kellner, Hamburg * 1980. ''Revolution 1941-1980'', I. Band 1. und 2. Auflage, Hamburg * 1981. ''Fremdenheft oder vom Glück unter Eingebildeten zu Sein'', Hamburg (vlastito izdanje) * 1981. ''Techniken der Kunst machen'', Kiel (vlastito izdanje) * 1983. ''Titel und Würden'', Verlag Michael Kellner, Hamburg * 1984. ''Zeichnung'', 1.-DM Verlag, Hamburg * 1984. ''Revolution II. Band, mit Angehängtem I. Band'', 1.-DM Verlag, Hamburg * 1986. ''Als man noch aus Persönlichen Grunden gelebt hat'', 1.-DM Verlag, Hamburg * 1987. ''Die Postmoderne'', 1.-DM Verlag, Hamburg * 1990. ''Die Intelligenz'', Haus Höchster Schlossplatz 1 e.V., Höchst * 1990. ''Die Sonne'', Haus Höchster Schlossplatz 1 e.V., Höchst == Izložbe == * [[Darko Glavan]]: ''(Vlado Kristl) Prije egzila - Radovi od 1943. do 1962.'' [[Umjetnički paviljon]] - Zagreb 2007.<ref>{{Cite web |url=http://hrcak.srce.hr/file/19978 |title=Marko Golub: Prikaz izložbe Vlade Kristla |access-date=2011-02-25 |archive-date=2011-11-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111118142329/http://hrcak.srce.hr/file/19978 |url-status=dead }}</ref> == Vlado Kristl kao inspiracija drugim umjetnicima == * Rene Medvešek: ''Najbolja juha, najbolja juha'', kazališna predstava inspirirana životom Vlade Kristla u Zagrebačkom kazalištu mladih * Ana Marija Habjan i Danko Volarić: ''Kristl'' dokumentarni TV film, 2004. TV Zagreb == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.filmski.net/dossier/331/vlado_kristl O Vladi Kristlu na portalu Film.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090210084013/http://filmski.net/dossier/331/vlado_kristl/ |date=2009-02-10 }} * [http://www.filmski.net/dossier/331/vlado_kristl O Vladi Kristlu na portalu Filmski.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090210084013/http://filmski.net/dossier/331/vlado_kristl/ |date=2009-02-10 }} * [http://www.ina.hr/UserDocsImages/Ina_casopis/zima08-09/92-95-galerija.pdf Ivica Župan: Vlado Kristl, galerija Ina. pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160309072054/http://ina.hr/userdocsimages/ina_casopis/zima08-09/92-95-galerija.pdf |date=2016-03-09 }} {{PDF}} * [http://www.artechock.de/film/text/artikel/2004/07_21_kristl.htm Obituary] {{de icon}} * [https://portal.d-nb.de/opac.htm?query=Woe%3D11856689X&method=simpleSearch Literatura posvećena Vladi Kristlu na portalu Deutschen Nationalbibliothek] {{de icon}} * [http://www.imdb.com/name/nm0471674/ Vlado Kristl na portalu Internet Movie Database] {{en icon}} {{Lifetime|1923|2004|Kristl, Vlado}} [[Kategorija:Jugoslavenski slikari]] [[Kategorija:Jugoslavenski animatori]] [[Kategorija:Jugoslavenski filmski režiseri]] [[Kategorija:Jugoslavenski karikaturisti]] [[Kategorija:Hrvatski slikari]] [[Kategorija:Hrvatski animatori]] [[Kategorija:Hrvatski filmski režiseri]] [[Kategorija:Hrvatski karikaturisti]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] fldom5gsirchpcowgwve6y01makvghe 0 105547 42690189 42334413 2026-09-18T17:06:26Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690189 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 glumac |ime = Verónica Castro |ime_po_rođenju = Verónica Judith Sainz Castro Alva |datum_rođenja = [[19. 10.|19. listopada]] [[1952]]. |mjesto_rođenja = [[Ciudad de Mexico|Mexico City]], [[Meksiko]] |period = [[1966]]. - sada |web = http://www.veronica-castro.com/ }} '''Verónica Judith Sainz Castro Alva''' ([[Ciudad de Mexico|Mexico City]], [[19. 10.|19. listopada]] [[1952]].) meksička je [[glumci|glumica]]. == Biografija == === Privatni život === Verónica Castro je sestra Beatriz Castro, Fausta Sáinza i José Alberta Castra koji je bio oženjen glumicom Angelicom Rivere. Također, Verónica ima sinove Cristiána Castra i Michaela Sainz Castra === Karijera === Verónica je tijekom svoje karijere, tj. od [[1966]]. godine pa sve do danas, ostvarila uloge u brojnim [[film]]ovima i [[telenovela]]ma. Zbog svog je rada dva puta bila nagrađivana nagradom ''Srebrna božica''. Neki od filmova u kojima je sudjelovala su i ''Dios se lo pague'', ''El niño y el Papa'', ''Chiquita pero picosa'' te ''El arte de engañar'', a ističe se i njena glavna uloga u telenoveli [[Rosa salvaje|Divlja ruža]], te uloga Emme Costurere u TV seriji [[Mujeres asesinas]]. Također, glumila je u brojnim kazališnim predstavama. == Kazalište == * 2008: '''[[Chiquita Pero Picosa]]''' * 1995: '''[[La Mujer del Año]]''' * 1983: '''[[Los Amores De Verónica]]''' u [[Argentina|Argentini]] * 1982: '''[[Un Dia Con Charlie]]''' u [[Argentina]] * 1980: '''[[Chiquita Pero Picosa]]''' * 1979: '''[[Trú Trú entre Tres]]''' * 1978: '''[[24 Horas contigo]]''' * 1978: '''[[La Luna Azul]]''' * 1977: '''[[La Idiota]]''' * 1976: '''[[Coqueluche]]''' * 1976: '''[[Travesuras De Media Noche]]''' * 1975: '''[[Don Juan Tenorio]]''' * 1971: '''[[El Juego de Jugamos]]''' * 1970: '''[[Por eso Estamos Como Estamos]]''' * 1970: '''[[Romeo Y Julieta]]''' == Albumi == * 2009: '''[[Resurrección]]''' * 2008: '''[[Serie Diamante]]''' * 2005: '''[[Por esa Puerta]]''' * 2003: '''[[70 Años Peerless Una Historia Musical]]''' * 2002: '''[[Imágenes]]''' * 1999: '''[[Ave Vagabundo]]''' * 1997: '''[[La Tocada]]''' * 1996: '''[[De Colección]]''' * 1995: '''[[La Mujer del Año]]''' * 1993: '''[[Vamonos al Dancing]]''' * 1992: '''[[Romantica Y Calculadora]]''' * 1992: '''[[Rap de La Movida]]''' * 1990: '''[[Solidaridad]]''' * 1990: '''[[Mi Pequeña Soledad]]''' * 1990: '''[[Viva La Banda]]''' * 1988: '''[[¡Mamma Mia!]]''' * 1988: '''[[Maxi Disco Rosa Salvaje]]''' * 1987: '''[[Reina de la Noche]]''' * 1986: '''[[Maxi Disco Macumba]]''' * 1986: '''[[Simplemente Todo]]''' * 1986: '''[[Esa Mujer]]''' * 1985: '''[[Cantaré, cantarás]]''' * 1983: '''[[Tambien Romantica]]''' * 1982: '''[[Sábado en la Noche Tiki-Tiki]]''' * 1982: '''[[El Malas Mañas]]''' * 1981: '''[[Cosas de Amigos]]''' * 1980: '''[[Norteño]]''' * 1979: '''[[Aprendí a Llorar]]''' * 1978: '''[[Sensaciones]]''' * 1974: '''Verónica Castro''' == Filmovi == * 1990: '''[[Dios se lo pague]]''' * 1986: '''[[Chiquita pero picosa]]''' kao Florinda Benitez / Flor * 1986: '''[[El niño y el Papa]]''' kao Alicia / Guadalupe * 1985: '''[[Metvica|Nana]]''' * 1980: '''[[Navajeros]]''' kao Toñi * 1981: '''[[Johnny Chicano]]''' * 1977: '''[[Nobleza ranchera]]''' * 1975: '''[[Acapulco 12-22]]''' * 1975: '''[[Guadalajara es México]]''' * 1974: '''[[El primer paso... de la mujer]]''' * 1974: '''[[La recogida]]''' * 1973: '''[[Mi mesera]]''' * 1973: '''[[Novios y amantes]]''' * 1973: '''[[Volveré a nacer]]''' kao María * 1972: '''[[Cuando quiero llorar no lloro]]''' * 1972: '''[[La fuerza inútil]]''' * 1972: '''[[El arte de engañar]]''' * 1972: '''[[El ausente.]]''' * 1972: '''[[Un sueño de amor]]''' * 1972: '''[[Bikinis y rock]]''' == Telenovele == * 2009: '''[[Los Exitosos Perez]]''' kao Roberta Santos * 2006: '''[[Código Postal]]''' kao Beatríz * 1997: '''[[Pueblo chico, infierno grande]]''' kao Leonarda Ruán * 1993: '''[[Soy tu dueña|Valentina]]''' kao Valentina Isabel Montero / Valentina de los Ángeles * 1990: '''[[Mi pequeña Soledad]]''' kao Isadora / Soledad * 1987: '''[[Rosa salvaje|Divlja ruža]]''' kao Rosa Garcia * 1986: '''[[Amor prohibido]]''' kao Nora * 1985: '''[[Felicidad, ¿dónde estás?]]''' kao Karina * 1984: '''[[Yolanda Luján]]''' kao Yolanda Luján * 1983: '''[[Cara a cara]]''' kao Laura * 1982: '''[[Verónica: El rostro del amor]]''' kao Verónica * 1981: ''[[El derecho de nacer]]''' kao María Elena * 1979: '''[[Los Ricos También Lloran|I bogati plaču]]''' kao Mariana Villareal * 1978: '''[[Pasiones Encendidas]]''' kao Martha * 1976: '''[[Mañana será otro día]]''' kao Gabriela * 1975: '''[[Barata de primavera]]''' kao Karina Labrada * 1972: '''[[El edificio de enfrente]]''' * 1971: '''[[El amor tiene cara de mujer]]''' * 1969: '''[[No creo en los hombres]]''' == TV serije i emisije == * 2008: '''[[Mujeres asesinas]]''' kao Emma, Costurera * 2007: '''[[Mentiras y Verdades]]''' * 2005: '''[[Big Brother VIP 4]]''' * 2005: '''[[Big brother 3R]]''' * 2004: '''[[Big Brother VIP 3]]''' * 2003: '''[[Big Brother VIP 2]]''' * 2002: '''[[Big Brother VIP]]''' * 1996: '''[[La tocada]]''' * 1995: '''[[En la Noche]]''' * 1993: '''[[Y Vero América va!]]''' * 1991: '''[[La movida (TV show)|La movida]]''' * 1989: '''[[Bienvenidos Aquí está]]''' * 1988: '''[[Mala Noche... ¡No!]]''' * 1986: '''[[Algo muy especial de Verónica Castro]]''' * 1984: '''[[Esta noche se improvisa]]''' * 1980: '''[[Noche a noche]]''' * 1975: '''[[Muy agradecido]]''' * 1972: '''[[Sábado '72]]''' * 1972: '''[[Revista musical Nescafe]]''' * 1971: '''[[Revista musical]]''' * 1966: '''[[Operación Ja Ja]]''' == Izvori == * {{imdb ime|id=0145708|ime=Verónica Castro}} * [http://www.veronica-castro.com/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140518000202/http://veronica-castro.com/ |date=2014-05-18 }} - Službena web stranica {{Lifetime|1952||Castro, Verónica}} [[Kategorija:Meksičke televizijske glumice]] [[Kategorija:Meksičke filmske glumice]] ee9j0be4ss1vn9rxjybux4vs9k1e4wc 0 107927 42690197 42264083 2026-09-18T19:03:43Z Ziv 187261 ([[c:GR|GR]]) [[File:Machiavelli Principe Cover Page.jpg]] → [[File:Nicolo Machiavelli, Il Principe, 1550, title page.jpg]] → The file was renamed on Commons, but the filename in the language versions was not changed ([[c:c:GR]]) 42690197 wikitext text/x-wiki {{Italic title}} [[Datoteka:Nicolo Machiavelli, Il Principe, 1550, title page.jpg|thumb|Naslovnica prvog izdanja Vladaoca.]] '''Vladalac''' (ital. ''Il Principe'') je najuticajnije političko delo [[Niccolò Machiavelli|Niccola Machiavellija]]. Napisano je [[1513]]. godine<ref>[http://books.google.com/books?id=wWCZA2aVFtYC&pg=PA12&dq=%22the+prince%22+1513&hl=de Contra den "rex iustus/rex iniquus"?: der Einfluss von Machiavellis I]</ref> na poljskom imanju u San Cascianu u blizini [[Firenca|Firence]], ali nije objavljeno sve do [[1532.]] godine (pet godina nakon Machiavellijeve [[smrt]]i). Vladalac je posvećen '''[[Lorenzo de' Medici|Lorenzu]]''', sinu [[Piero di Cosimo de' Medici|Piera di Cosima]] vladara Firence. Proučavanje puteva i načina dobijanja i održavanja aristokratske vlasti centralna je tema dela, a odsustvo etike u ovom „priručniku“ jedan je od osnovnih razloga odomaćenosti termina [[makijavelizam]] u većini svetskih jezika. Machiavelli jednostavno piše studiju o politici tog vremena koja je (kao i danas uostalom) postavljena na načelu „cilj opravdava sredstvo“ koje se danas uobičajeno i koristi kao objašnjenje pojma makijavelizam. Treba takođe istaći da Machiavelli načelno ne staje na jednu od strana u suprotnosti dobro-zlo, već područje svog istraživanja (tj. politiku) smešta izvan ovih kategorija. On je jasan; nema moralnog zakona koji vladar ne bi morao prekršiti ako želi ostati na vlasti! Jedini kriterij njegovog djelovanja je svrsishodnost. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{commonscat|Machiavel, Nicolas - Le Prince}} * [http://metalibri.wikidot.com/title:il-principe:machiavelli-nb Il Principe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081106140435/http://metalibri.wikidot.com/title:il-principe:machiavelli-nb |date=2008-11-06 }} na MetaLibri Digital Library. {{mrva-pol}} [[Kategorija:Filozofija politike|P]] [[Kategorija:Italijanska književnost|P]] [[Kategorija:Renesansna književnost|P]] [[Kategorija:Filozofska djela]] 1wmiq1bpm0tjkx8czk4hdzb091hcs7e 0 111222 42690166 42483795 2026-09-18T12:36:25Z ~2026-50375-94 393098 /* */ gramatička ispravka 42690166 wikitext text/x-wiki '''Kvisling''' ili '''kvislinzi''' je izraz koji se u užem smislu koristi kao naziv za pro-[[Sile Osovine|osovinske]] pojedince ili organizacije, političke stranke, vojne ili paravojne formacije, odnosno državne vlasti u od strane Sila Osovine okupiranim zemljama [[Evropa|Evrope]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Izraz je svoje ime dobio po [[Vidkun Quisling|Vidkunu Quislingu]] (1887-1945), [[Norveška|norveškom]] političaru koji je od 1. februara [[1942.]] do 8. maja [[1945.]] vodio [[Kvislingov režim|marionetsku vladu]] u [[Historija Norveške|Norveškoj]] pod [[Treći Reich|njemačkom okupacijom]]. Prvi put je u svom značenju upotrijebljen u londonskom ''[[Daily Mail]]u'', a nakon toga ju je radio-program [[BBC]]-ja popularizirao i u ostalim jezicima.<ref>{{cite encyclopedia |first=Hans Fredrik |last=Dahl |authorlink=Hans Fredrik Dahl | encyclopedia=[[Norsk krigsleksikon 1940-45]] |title=quisling |editor=[[Hans Fredrik Dahl|Dahl]], [[Guri Hjeltnes|Hjeltnes]], [[Berit Nøkleby|Nøkleby]], [[Nils Johan Ringdal|Ringdal]], [[Øystein Sørensen|Sørensen]] |url=http://www.nb.no/utlevering/nb/d2e8afecb1aba47bf48bb3cd246dd070#&struct=DIV336 |accessdate= | year=1995 |publisher=Cappelen |location=Oslo |isbn=8202141389 |pages=334 |language=Norwegian }}</ref> Nakon Drugog svjetskog rata, slično kao i [[Definicije fašizma|riječ „fašizam”]], počeo se koristiti i izvan svog historijskog konteksta. Vrlo blizak pojam kvislinštvu je „[[kolaboracionizam]]” i „kolaborator”, pa se te dvije imenice do neke mjere mogu smatrati [[sinonim]]ima. Razlika između dva termina je to što je „kolaboracionizam” opći pojam suradnje sa okupatorom, koji se može primjeniti u raznim oblicima suradnje, dok „kvisling” označava više praksu okupatorske strane da uspostavi lokalnu vlast sa lokalnim političarima koji će podržati i posredovati okupatorsku vlast, pri čemu su „kvislinzi” imali unutarnju političku korist a ponekad i nuždu da bi se uklonili veći problemi sa okupatorom. Kvislinzi su svakako imali važnu ulogu u jačanju položaja [[Fašistička Italija|fašističke]] i [[Treći Reich|nacistiške]] politike u Europi. == Poznati kvislinzi == [[Datoteka:Dobri_Bozhilov2.png|thumb|right|375px|[[Dobri Božilov]] u novembru [[1943]], jedan primjer kolaboracionizma.]] * [[Ante Pavelić]], [[Slavko Kvaternik]], [[Ante Vokić]], [[Miroslav Navratil]], [[Andrija Artuković]], [[Lovro Sušić]], [[Džafer Kulenović]], [[Osman Kulenović]], [[Nikola Mandić]], [[Mile Budak]] (v. [[Vlada Nezavisne Države Hrvatske|vlade NDH]]) * [[Milan Aćimović]], [[Velibor Jonić]], [[Dimitrije Ljotić]]; [[Milan Nedić]], [[Kosta Pećanac]], [[Ilija Trifunović-Birčanin]], [[Draža Mihailović|Dragoljub Mihailović]] (v. [[Nedićeva Srbija]] i [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića|Nedićeva vlada]]; v. [[Suradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svjetskom ratu|Suradnja četnika sa Osovinom]]) * [[Odilo Globočnik]], [[Leon Rupnik]], [[Ernest Peterlin]], [[Franc Krener]], [[Ivan Prezelj]] (v. [[Slovensko domobranstvo]] i [[Bela garda (Slovenija)|Bela garda]]) * [[Krsto Popović]] (v. [[Zelenaši]]), [[Sekula Drljević]], [[Blažo Đukanović]] * [[Aćif Hadžiahmetović]] * [[Ali Këlcyra]], [[Mid'hat Frashëri]], [[Šaban Poluža]], [[Xhem Hasa]], [[Sali Rama]], [[Žuk Adžija]], [[Rizë Umeri]], [[Xhafer Deva]] * [[Vidkun Quisling]] ([[Norveška]]) * [[Erik Scavenius]] ([[Danska]]) * [[Stepan Bandera]] i [[Mikola Lebed]] ([[Ukrajina]]) * [[Jaroslav Krejčí]], [[Emanuel Moravec]], [[Emil Hácha]] ([[Češka]]) * [[Jozef Tiso]] ([[Slovačka]]) * [[Philippe Petain]], [[Pierre Laval]] i [[François Darlan]] ([[Francuska]]) * [[Léon Degrelle]] i [[Staf De Clercq]] ([[Belgija]]) * [[Anton Mussert]], [[Cornelis van Geelkerken]], [[Wim Henneicke]] i [[Willem Briedé]] ([[Nizozemska]]) * [[Ferenc Szálasi]], ''[[Kálmán Darányi]]'', [[László Bárdossy]], [[Döme Sztójay]] (Dimitrije Stojaković), [[Béla Imrédy]] ([[Mađarska]]) * [[Ion Antonescu]] ([[Rumunija]]) * [[Petar Gabrovski]], [[Bogdan Filov]], [[Dobri Božilov]] ([[Bugarska]]) * [[Georgios Tsolakoglou]], [[Konstantinos Logothetopoulos]], [[Ioannis Rallis]] ([[Grčka]]) == Povezano == * ''[[Hanjian]]'' (漢奸 ili 汉奸) * [[Peta kolona]] * [[Kolaboracionizam]] == Reference == {{reflist}} {{Drugi svjetski rat}} [[Kategorija:Kolaboracija u Drugom svjetskom ratu| ]] [[Kategorija:Politika]] [[Kategorija:Kvislinzi| ]] dbv4sdrgk0sbvcgohdaore3qf6lnbfz 0 114191 42690338 42681613 2026-09-19T07:59:17Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690338 wikitext text/x-wiki '''Đubrivo''' ili '''gnojivo''' je smjesa tvari koja se koristi u [[Poljoprivreda|poljoprivredi]] ili [[vrtlarstvo|vrtlarstvu]] za poboljšanje rasta [[biljke|biljki]]. Obično se primjenjuje na [[zemljište|poljoprivrednim zemljištima]]. [[Datoteka:Fertilizer applied to corn field.jpg|thumb|right|200px|Savremeni uređaj za nanošenje đubriva]] Đubriva se grubo mogu podijeliti na organska i anorganska (mineralna), gdje je osnovna razlika izvor iz kojeg je đubrivo nastalo, a ne nužno sastav nutrijenata. Organska đubriva i neka anorganska đubriva dobivena iz [[ruda]], su se koristila [[vijek]]ovima, dok su hemijski sintetizirana anorganska đubriva počela da se razvijaju tokom [[industrijska revolucija|industrijske revolucije]]. Poboljšano razumijevanje djelovanja i početak upotrebe đubriva su bili važni koraci u pred-industrijskoj i [[zelena revolucija|zelenoj revoluciji]] [[20. vijek]]a. [[Datoteka:Results of Fertilizer test field Tennessee Valley Authority 1942.gif|thumb|right|200px|Demonstracija djelovanja đubriva, Tennessee, [[1942]].]] Đubriva tipično sadrže sljedeće elemente (u varijabilnim [[proporcija]]ma): * tri primarna makronutrijenta: [[dušik]], [[fosfor]] i [[kalijum]] * tri sekundarna makronutrijenta: [[kalcijum]], [[sumpor]], [[magnezijum]] * mikronutrijente ili mineralne elemente u tragovima: [[bor]], [[hlor]], [[mangan]], [[željezo]], [[cink]], [[bakar]], [[molibden]] i [[selen]]. Makronutrijenti su elementi koji se troše u većim količinama i prisutni su u tkivu biljaka u količini 0,2% do 4,0% (izraženo na suhu materiju). Mikronutrijenti se troše u manjim količinama i prisutni su u biljnom tkivu u količinama koje su reda veličine 5 - 200 [[ppm]] ili manje od 0,02% suhe mase đubriva.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://aesl.ces.uga.edu/publications/plant/Nutrient.htm |access-date=2011-06-18 |archivedate=2010-02-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100219114737/http://aesl.ces.uga.edu/publications/plant/Nutrient.htm |deadurl=yes }}</ref> == Označavanje đubriva == Makronutrijenti u đubrivu se označavaju na osnovu “NPK” analize, a također i kao “N-P-K-S” u Australiji<ref name="Draft Code of Practice for Fertilier Description and Labeling">{{cite web|url=http://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:CgW191hwEBIJ:www.fifa.asn.au/files/pdf/regulation/Draft%2520Code%2520of%2520Practice%2520for%2520Fertilizer%2520Description%2520%26%2520Labelling.pdf+labeling+of+fertilizer&hl=en&gl=us&sig=AHIEtbSJjp1liw8XbwDLtw2aqua-xK0n1g|title=Draft Code of Practice for Fertilier Description and Labeling|date=15. 09. 2008.|publisher=Fertilizer Industry Federation Association (FIFA)|accessdate=3 Februar 2010}}{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. Primjer označavanja za đubrivo [[potaša]], koje ima omjer 1:1 kalijuma prema [[karbonat]]u ili 47% kalijuma i 53% karbonata u masenim procentima (što se dobije uzimajući u obzir razlike u [[molekularna težina|molekularnoj težini]] između kalijuma i karbonata). Tradicionalna analiza 100g soli bi dala 60g K₂O. Procentualni prinos K₂O iz originalnih 100g đubriva predstavlja broj prikazan na oznaci. Kalijumovo đubrivo bi u ovom slučaju imalo oznaku 0-0-60, a ne 0-0-52. == Anorganska đubriva (vještačka đubriva) == Đubriva se mogu grubo podijeliti u organska đubriva (sastavljena od obogaćene organske materije – biljnog ili životinjskog porijekla) i anorganska đubriva (sastavljena od vještačkih supstanci i/ili minerala). Anorganska đubriva se često sintetiziraju u toku [[Haber-Bosch-ov proces|Haber-Bosch-ovog procesa]], koji se koristi za sintezu [[amonijak]]a. Amonijak se koristi kao sirovina za stočnu hranu i druga azotna đubriva, npr. [[amonijum nitrat]] i [[urea]]. Ovi koncentrovani proizvodi se mogu razblaživati [[voda|vodom]] pri čemu se dobija koncentrovano tečno đubrivo. Amonijak se može kombinovati sa [[fosfat]]nim [[stijena]]ma i fosfatnim đubrivom (Odda proces), pri čemu nastaje “kombinovano đubrivo”. Upotreba vještačkih azotnih đubriva se konstantno povećava u zadnjih 50 godina, i dostigla je skoro 20 puta veću količinu te iznosi oko 1 milijardu [[tona]] azota godišnje. <ref name="glass">{{cite journal|last=Glass|first=Anthony |date=September 2003|title=Nitrogen Use Efficiency of Crop Plants: Physiological Constraints upon Nitrogen Absorption |journal=Critical Reviews in Plant Sciences|volume=22|issue=5|url=http://www.ingentaconnect.com/content/tandf/bpts/2003/00000022/00000005/art00003|doi=10.1080/713989757}}</ref> Upotreba fosfatnih đubriva se takođe povećala sa 9 miliona tona [[1960]]. godine do 40 miliona tona u [[2000]]. godini. Količina od 6-9 tona [[kukuruz]]a u zrnu po [[hektar]]u zahtijeva upotrebu 30–50&nbsp;kg fosfatnog đubriva, dok [[soja]] zahtijeva 20–25&nbsp;kg po hektaru.<ref>{{cite journal|last=Vance|coauthors=Uhde-Stone & Allan|year=2003|title=Phosphorous acquisition and use: critical adaptations by plants for securing a non renewable resource.|journal=New Phythologist|volume=157|pages=423–447|url=http://www.jstor.org/pss/1514050}}</ref> [[Yara International]] je najveći svjetski proizvođač azotnih đubriva.<ref>{{cite news|url=http://www.economist.com/businessfinance/displaystory.cfm?story_id=15549105|title=Mergers in the fertiliser industry |date=18 Februar 2010|publisher=The Economist|accessdate=21 Februar 2010}}</ref> {| align="left" class="wikitable" |+ Najveći svjetski potrošači azotnih đubriva<ref>[ftp://ftp.fao.org/docrep/fao/010/a0701e/a0701e03.pdf United Nations [[Food and Agriculture Organization]], Livestock's Long Shadow: Environmental Issues and Options, Table 3.3 retrieved 29 Jun 2009 ]</ref> |- ! Država ! Udio ukupne potrošnje N(%) ! Količina (1000 t/godina) |- | [[SAD]] |51 | 4697 |- | [[Kina]] | 16 | 2998 |- | [[Francuska]] | 52 | 1317 |- | [[Njemačka]] | 62 | 1247 |- | [[Kanada]] | 55 | 897 |- | [[Velika Britanija]] | 70 | 887 |- | [[Brazil]] | 40 | 678 |- | [[Španija]] | 42 | 491 |- | [[Meksiko]] | 20 | 263 |- | [[Turska]] | 17 | 262 |- | [[Argentina]] | 29 | 126 |} === Upotreba === Vještačka đubriva se najčešće upotrebljavaju kod uzgoja kukuruza, ječma, šećerne trske, soje i suncokreta. Jedna studija je pokazala da primjena azotnih đubriva na usjev preostao izvan sezone, povećava biomasu i ima povoljan uticaj na sadržaj azota u glavnom usjevu, koji se sije u ljetnom periodu. <ref>[http://newswise.com/articles/view/544836/ Nitrogen Applied] Newswise, Retrieved on October 1, 2008.</ref> === Problemi sa upotrebom vještačkih đubriva === ==== Trošenje elemenata u tragovima ==== Mnoga anorganska đubriva ne zamjenjuju elemente u tragovima u zemljištu, te zemljište postaje postepeno osiromašeno pri uzgajanju usjeva. Ovo trošenje je u vezi sa studijama koje su pokazale opadanje sadžaja (do 75%) količine elemenata u tragovima u voću i povrću.<ref>{{cite book | first=Felicity | last=Lawrence | year=2004 | title=Not on the Label | url=https://archive.org/details/notonlabelwhatre0000lawr | chapter=214 | editor=Kate Barker | pages=[https://archive.org/details/notonlabelwhatre0000lawr/page/213 213] | publisher=Penguin | isbn=0-14-101566-7 }}</ref> Ipak, iz nedavne analize 55 naučnih studija zaključeno je da "nema dokaza da postoji razlika u kvalitetu nutrijenata između hrane proizvedene organskim i konvencionalnim postupkom." <ref>Dangour et al. 2009. Nutritional quality of organic foods: a systematic approach. Am. J. Clin. Nutr.</ref> Nasuprot tome, jedna dukoročna studija koju je finansirala Evropska Unija<ref name="Organic produce 'better for you'">{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/health/7067100.stm|title=Organic produce 'better for you'|date=Monday, 29 October 2007|publisher=BBC News|accessdate = 2. 2. 2010.}}</ref><ref name="Organic milk higher in antioxidants, lower in saturated fatty acids">{{cite journal|last=Butler|first=Gillian|coauthors=Nielsen, Jacob H; Slots, Tina; Seal, Chris; Eyre, Mick D; Sanderson, Roy; Leifert, Carlo|date=June 2008 |title=Fatty acid and fat-soluble antioxidant concentrations in milk from high- and low-input conventional and organic systems: seasonal variation|journal=Journal of the Science of Food and Agriculture|publisher=John Wiley & Sons, Ltd.|volume= 88|issue= 8|pages=pp. 1431–1441(11) |url=http://www.ingentaconnect.com/content/jws/jsfa/2008/00000088/00000008/art00018|accessdate=Feb 1, 2010}}</ref><ref name="Effects of agricultural production systems and their components on protein profiles of potato tubers">{{cite journal|last=Lehesranta1|first=Satu|year=2007|title=Effects of agricultural production systems and their components on protein profiles of potato tubers|journal=Proteomics|volume=7|pages=597–604|url=http://74.125.155.132/scholar?q=cache:LhAhZUENG7YJ:scholar.google.com/+Carlo+Leifert+organic+wheat&hl=en&as_sdt=2000|accessdate=Feb 1, 2010}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> je pokazala da organski-proizvedeno mlijeko sadrži značajno veći sadržaj antioksidanata (npr. karotenoida i alfa-linolenske kiseline) nego konvencionalno proizveden proizvod. ==== Prekomjerna upotreba đubriva ==== [[Datoteka:Fertilizer-Burn.jpg|left|thumb|100px|Efekti prekomjerne upotrebe đubriva]] Prekomjerna upotreba đubriva može biti jednako štetna kao i premala količina.<ref>{{Cite web |title=Nitrogen Fertilization: General Information<!-- Bot generated title --> |url=http://hubcap.clemson.edu/~blpprt/nitrofer.html |access-date=2011-06-18 |archivedate=2012-06-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120629000817/http://hubcap.clemson.edu/~blpprt/nitrofer.html |deadurl=yes }}</ref> “Sagorijevanje” može se dogoditi kada se primijeni previše đubriva, što rezultira sušenjem korijena i oštećenjem ili čak odumiranjem biljke.<ref>[http://www.improve-your-garden-soil.com/fertilizer-burn.html Avoiding Fertilizer Burn<!-- Bot generated title -->]</ref> ==== Prevelika potrošnja energije ==== Proizvodnja “vještačkog” amonijaka trenutno troši oko 5% globalne potrošnje [[prirodni gas|prirodnog gasa]], što je nešto ispod 2% svjetske energetske proizvodnje.<ref name="ifa">[http://www.fertilizer.org/ifa/statistics/indicators/ind_reserves.asp IFA - Statistics - Fertilizer Indicators - Details - Raw material reserves] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080424083111/http://www.fertilizer.org/ifa/statistics/indicators/ind_reserves.asp |date=2008-04-24 }} (2002-10; accessed 2007-04-21)</ref> Troškovi korištenja prirodnog gasa u proizvodnji amonijaka predstavljaju 90% troškova proizvodnje amonijaka.<ref name="Sawyer2001">{{cite journal |author=Sawyer JE |title=[http://www.ipm.iastate.edu/ipm/icm/2001/1-29-2001/natgasfert.html Natural gas prices affect nitrogen fertilizer costs] |journal=IC-486 |volume=1 |pages=8 |year=2001}}</ref> Povećanje cijene prirodnog gasa u prošloj deceniji je doprinijelo povećanju cijene đubriva.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.ers.usda.gov/Data/FertilizerUse/ |access-date=2011-06-18 |archivedate=2010-03-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100306075446/http://www.ers.usda.gov/Data/FertilizerUse/ |deadurl=yes }}</ref>. ==== Dugoročna održivost ==== Anorganska đubriva se trenutno proizvode na način koji je nemoguće koristiti beskonačno. Kalijum i fosfor dolaze iz rudnika (ili slanih voda, kao što je Mrtvo more) i takvi izvori su ograničeni. Atmosferski nevezani azot je efektivno neograničen izvor (više od 70% sastava atnosfere čini azot), ali je u takvom obliku neupotrebljiv za biljke. Da bi taj azot postao upotrebljiv biljkama, potrebna je fiksacija (prevođenje atmosferskog azota u oblik koji biljke mogu koristiti). Vještačka azotna đubriva se tipično sintetiziraju koristeći fosilna goriva kao što je prirodni gas i ugalj, koji predstavljaju ograničene izvore. == Organska đubriva == [[Datoteka:HomeComposting Roubaix Fr59.JPG|thumb|Proizvodnja organskog đubriva manjeg obima]] [[Datoteka:Krechty kompostarna.jpg|thumb|Velika komercijalna proizvodnja komposta]] Organska đubriva sadrže prirodne organske materijale (npr. đubre, kompost) i prirodno prisutne mineralne depozite (npr. šalitra – natrijum nitrat). === Poređenje sa anorganskim đubrivima === Organska đubriva tipično imaju manji sadržaj nutrijenata, [[rastvorljivost]] i brzinu oslobađanja nutrijenata u odnosu na anorganska đubriva.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.actahort.org/members/showpdf?booknrarnr=644_20 |access-date=2011-06-18 |archive-date=2013-10-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131024061726/http://www.actahort.org/members/showpdf?booknrarnr=644_20 |dead-url=yes }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://ag.arizona.edu/pubs/garden/mg/soils/organic.html |title=Archive copy |access-date=2011-06-18 |archive-date=2016-03-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305005659/http://ag.arizona.edu/pubs/garden/mg/soils/organic.html |url-status=dead }}</ref>. Jedna studija je pokazala da u periodu od 140 dana, nakon 7 ispiranja nutrijenata da: * Organska đubriva oslobađaju između 25% i 60% sadržaja azota * Đubriva sa kontrolisanim oslobađanjem su imala relativno konstantnu brzinu oslobađanja nutrijenata * Rastvorljiva đubriva su oslobodila najveću količinu azota u prvom ispiranju Generalno, nutrijenti u organskim đubrivima su više razblaženi i manje dostupni biljkama. Prema UC IPM, sva “organska đubriva” se klasifikuju kao đubriva sa sporim oslobađanjem i ne mogu prouzrokovati sagorijevanje nitrogenom.<ref>{{Cite web |url=http://www.ipm.ucdavis.edu/TOOLS/TURF/SITEPREP/amenfert.html |title=Archive copy |access-date=2011-06-18 |archive-date=2022-10-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221020090756/http://www.ipm.ucdavis.edu/TOOLS/TURF/SITEPREP/amenfert.html |url-status=dead }}</ref> Organska đubriva dobivena iz komposta i drugih izvora, mogu značajno varirati od jednog lota do drugog. <ref>{{Cite web |url=http://www.msuorganicfarm.com/Compost.pdf |title=Archive copy |access-date=2011-06-18 |archive-date=2022-06-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220601224138/http://www.msuorganicfarm.com/Compost.pdf |url-status=dead }}</ref> Bez ispitivanja lota nije moguće precizno znati sadržaj nutrijenata. === Izvori organskih đubriva === ==== Životinjski izvori ==== [[Datoteka:Hestemøj.jpg|thumb|Raspadajući životinjski izmet, izvor orgasnkog đubriva]] [[Urea]] životinjskog porijekla je pogodna za upotrebu u organskoj poljoprivredi, dok vještačka urea nije pogodan izvor. <ref>{{Cite web |url=http://www.ecochem.com/t_natfert.html |title=Archive copy |access-date=2011-06-18 |archive-date=2023-08-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230829150115/http://www.ecochem.com/t_natfert.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.cababstractsplus.org/abstracts/Abstract.aspx?AcNo=20023145231 |access-date=2011-06-18 |archivedate=2010-06-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100611205845/http://www.cababstractsplus.org/abstracts/Abstract.aspx?AcNo=20023145231 |deadurl=yes }}</ref>. Često se “organska” poljoprivreda definiše kao minimalna upotreba procesiranja, a takođe i upotreba prirodnih bioloških procesa (npr.stvaranje komposta). Otpadni mulj ima veoma ograničenu upotrebu u organskoj poljoprivrednoj proizvodnji u [[SAD]], zbog zabrane njegove upotrebe (zbog akumulacije toksičnih [[metal]]a, između ostalih faktora) <ref>http://www.epa.gov/oecaagct/torg.html</ref><ref>http://www.ewg.org/reports/sludgememo</ref><ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.calorganicfarms.com/news/full.php?id=22 |access-date=2011-06-18 |archivedate=2011-05-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110504000436/http://www.calorganicfarms.com/news/full.php?id=22 |deadurl=yes }}</ref>. USDA sada zahtijeva certificiranje od treće strane za đubriva sa visokim sadržajem azota, koja se prodaju u SAD.<ref name="USDA certification of high-nitrogen liquid fertilizer">{{cite web|url=http://www.organicconsumers.org/articles/article_17001.cfm|title=USDA Toughens Oversight of Organic Fertilizer: Organic fertilizers must undergo testing |last=Schrack|first=Don|date = 23. 02. 2009.|publisher=The Packer |accessdate=19 November 2009}}</ref> ==== Biljni izvori ==== Da bi se zemljište obogatilo fiksacijom azota iz atmosfere, često se uzgajaju usjevi koji služe kao zeleno đubrivo. <ref>http://www.pubmedcentral.nih.gov/pagerender.fcgi?artid=373994&pageindex=6#page{{Dead link|date=November 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Ovi usjevi mogu takođe povećati i sadržaj fosfora (mobilizacijom nutrijenata).<ref>http://books.google.com/books?id=XO3pio5Opy8C&pg=PA564&lpg=PA564&dq=phosphorus+addition+fava+bean&source=bl&ots=Rjkls81sXS&sig=KpWCnyWUNvcB9eKX4tNLsrB98o4&hl=en&ei=_LzZSfyvKJKatAPx4oiwCg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1</ref> == Reference == {{reflist|2}} {{Commonscat|Fertilizer}} [[Kategorija:Đubriva]] trxl7ld5zbd6zrqdypu3azq5xc4rvb8 2 114847 42690323 42690047 2026-09-19T06:37:30Z Duma 16555 /* Evolucija */ 42690323 wikitext text/x-wiki Članci koje sam napisala na hr wiki prebačeni ovdje, novi članci na ovoj wiki: == Ptice == {{div col}} * [[Medovođe]] * [[Bukavac nebogled]] * [[Papige]] * [[Plavoleđa mišjakinja]] * [[Prave kukavice]] * [[Ptica sekretar]] * [[Loriji]] * [[Riječni vodomari]] * [[Australski bukavac]] * [[Kakapo]] * [[Ćubaste čiope]] * [[Uljašica]] * [[Jakamari]] * [[Jastreb]] * [[Vodosjeci]] * [[Strigopidae]] * [[Čigre]] * [[Američki bukavac]] * [[Crveno-modra ara]] * [[Kakadui]] * [[Tukani]] * [[Svračci]] * [[Phaethontidae]] * [[Nimfa (ptica)]] * [[Kljunorošci]] * [[Guarauna]] * [[Velika rujnica]] * [[Kratkoprsti kobac]] * [[Dugorepa sjenica]] * [[Šljuke sjemenjarke]] * [[Mala njorka]] * [[Smeđi kivi]] * [[Neomorphinae]] * [[Botaurinae]] * [[Južnoamerički bukavac]] * [[Češljugar]] * [[Crkavica]] * [[Kostoberina]] * [[Lisasta guska]] * [[Veliki pomornik]] * [[Patka lastarka]] * [[Utva]] * [[Planinska ševa]] * [[Eja strnjarica]] * [[Nandu]] * [[Gusjenicojedi]] * [[Dugorepe sjenice]] * [[Bluna]] * [[Velika čaplja]] * [[Mala prutka]] * [[Patka kreketaljka]] * [[Kukuvije]] * [[Šumski pupavci]] * [[Pilari]] * [[Čaplja govedarica]] * [[Vijoglav]] * [[Žako]] * [[Pomornici]] * [[Dromah]] * [[Todiji]] * [[Zlatovrane]] * [[Kukavičja modrivrana]] * [[Dolinske modrivrane]] * [[Pčelarice]] * [[Vodeni vodomari]] * [[Vodomari dupljaši]] * [[Šarenoglava patka]] * [[Žunice]] * [[Bradonjice]] * [[Čiope]] * [[Cvjetne ptice]] * [[Ševe]] * [[Brljci]] * [[Medosasi]] * [[Obični ćuk]] * [[Neornithes]] * [[Harpija (ptica)]] {{div col end}} == Gljive == {{div col}} * [[Vještičino srce]] * [[Rujnica]] * [[Vukovo meso]] * [[Đurđevača]] * [[Smrčci]] * [[Vrganj]] * [[Baršunasta panjevčica]] * [[Maglenka]] * [[Djevojačka krasnica]] * [[Zlatna krasnica]] * [[Crvena krasnica]] * [[Modrikača]] * [[Zelenka]] * [[Kraljevka]] * [[Jablanovača]] * [[Žućkasta pupavka]] * ''[[Amanita]]'' * [[Klobuk (gljiva)]] * [[Mikologija]] * [[Himenij]] * [[Stručak]] * [[Otisak spora]] * [[Micetizam]] * [[Jestiva gljiva]] * [[Nematofagna gljiva]] * [[Hlamidospora]] * [[Teliospora]] * [[Heterotalizam]] * [[Dikarion]] * [[Monokarion]] * [[Plazmogamija]] * [[Eciospora]] * [[Ecij]] * [[Peridij]] * [[Gleba]] * [[Kapilicij]] * [[Kukica]] * [[Homotalizam]] * [[Urediniospora]] * [[Pikniospora]] * [[Heterokarion]] * [[Kopčasta veza]] * [[Gasteroidna gljiva]] * [[Volva]] * [[Bazidiokarp]] {{div col end}} == Biljke == {{div col}} * [[Paludarij]] * [[Vrt u boci]] * [[Wardova kutija]] * [[Orhidelirij]] * [[Pteridomanija]] * ''[[The Ferns of Great Britain and Ireland]]'' * [[Otiskivanje prirode]] * ''[[Peristeria elata]]'' * ''[[Sterculia apetala]]'' * [[Graminoid]] * [[Širokolisna zeljasta biljka]] * [[Potporni korijen]] * [[Miješak]] * [[Podrast]] * [[Biljni sok]] * [[Anoksigena fotosinteza]] * [[Kriptogam]] * [[Zoospora]] * [[Gametangij]] * [[Zigospora]] * [[Oogonij]] * [[Arhegonij]] * [[Anteridij]] {{div col end}} == Životinje == {{div col}} * [[Pirka]] * [[Tasmanski vrag]] * [[Vitoroga antilopa]] * [[Afrički mravojed]] * [[Rakun]] * [[Crveni panda]] * [[Snježni leopard]] * [[Vicenteova otrovna žaba]] * ''[[Stephanolepis hispidus]]'' * ''[[Tachyspiza virgata]]'' * ''[[Odocoileus]]'' * [[Morski puž]] * [[Patuljasti troprsti ljenjivac]] * [[Terarij]] * [[Grabežljiva riba]] * [[Knidosak]] * [[Unkenrefleks]] * [[Mikrofauna]] * [[Jazbina (životinje)]] * [[Cerate]] * [[Zooksantela]] * [[Insekti u medicini]] * [[Paučnjaci u medicini]] * [[Ekomorfi Anolisa]] * [[Intraspecijsko prepoznavanje]] * [[Digitigradno kretanje]] * [[Plantigradno kretanje]] * [[Oligoleksija]] * [[Polileksija]] {{div col end}} == Ekologija == {{div col}} * [[Fauna Australije]] * [[Fauna Škotske]] * [[Megafauna]] * [[Šuma kelpa]] * [[Neritička zona]] * [[Pelagijska zona]] * [[Planinski travnjaci i šikare]] * [[Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela]] * [[Mediteranske šume i šikare]] * [[Tropske i subtropske vlažne širokolisne šume]] * [[Pustinje i vegetacija sušnih oblasti]] * [[Tropski i subtropski travnjaci, savane i šikare]] * [[Hladni izvori]] * [[Hidrotermalni izvori]] * [[Koraljni greben]] * [[Dužina od njuške do otvora]] * [[Osteološki korelat]] * [[Meristika]] * [[Generalističke i specijalističke vrste]] * [[Kozmopolitska rasprostranjenost]] * [[Areal kretanja]] * [[Hipoteza o oslobađanju mezopredatora]] * [[Ekološko oslobađanje]] * [[Sesilnost]] * [[Bioerozija]] * [[Vodni stres]] * [[Raspon nelimitirajuće dostupnosti vode]] * [[Raspoloživi vodni kapacitet]] * [[Tačka trajnog venuća]] * [[Kontinuum tlo–biljka–atmosfera]] * [[Arborealno kretanje]] * [[Fosorijalna životinja]] * [[Aerobna digestija]] * [[Hipoteza o oslobađanju od neprijatelja]] * [[Kurzorijalna životinja]] * [[Hipoteza gradijenta stresa]] * [[Brahijacija]] * [[Ključna vrsta]] * [[Bioakumulacija]] * [[Biomagnifikacija]] * [[Paradoks planktona]] * [[Alfa raznolikost]] * [[Bogatstvo vrsta]] * [[Plastisfera]] * [[Mezopredator]] * [[Inkvilinizam]] {{div col end}} == Evolucija == {{div col}} * [[Dubokomorski gigantizam]] * [[Otočna patuljastost]] * [[Disgenika]] * [[Evolutivna zamka]] * [[Ekološka zamka]] * [[Perceptivna zamka]] * [[Evolutivna radijacija]] * [[Neadaptivna radijacija]] * [[Neekološka specijacija]] * [[Biološka tamna materija]] * [[Mezozojsko-kenozojsko širenje]] * [[Hipoteza o Crvenom kralju]] * [[Kontinuum mutualizma i parazitizma]] * [[Fenotipski disparitet]] * [[Evolutivna utrka u naoružanju]] * [[Avalonska eksplozija]] * [[Evolutivni kompromis]] * [[Filogenetska inercija]] * [[Plesiomorfija i simplesiomorfija]] * [[Hipoteza dvorske lude]] {{div col end}} == Razno == {{div col}} * [[Dinosaur Planet]] * [[Šetnja s dinosaurima]] * [[Šetnja s čudovištima]] * [[Šetnja sa zvijerima]] * [[Šetnja s pećinskim ljudima]] * [[Ljuba]] * [[Život na Marsu]] * [[Davorin Popović]] * [[Frutiger Aero]] * [[Blobjekt]] * [[Solarpunk]] * [[Ahilova peta]] * [[Y2K]] * [[Biopunk]] * [[Populuxe]] * [[Raygun Gothic]] * [[Visoka tehnologija]] * [[Ludi naučnik]] * [[Mikoheterotrofija]] * [[Anautogenija]] * [[Vitelogeneza]] * [[Izolecitalna jajna ćelija]] * [[Telolecitalna jajna ćelija]] * [[Centrolecitalna jajna ćelija]] * [[Pasteurova tačka]] * [[Pasteurov efekat]] * [[Bazen L'Atalante]] * [[Mikroaerofil]] * [[Aerotolerantni anaerob]] * [[Canfieldov okean]] * [[Crveni rub]] * [[Rana Zemlja]] * [[Hipoteza o ljubičastoj Zemlji]] * [[Fotopigment]] * [[Primarna atmosfera]] * [[Sjenovita biosfera]] * [[Aerobni organizam]] * [[Obligatni aerob]] * [[Kinetotrof]] * [[Superokean]] * [[Suessov efekat]] * [[Lava planeta]] * [[Vinogradskijev stupac]] * [[Koraljni pijesak]] * [[Zvjezdani vjetar]] * [[Zvjezdana korona]] * [[Fotosintetski pigment]] * [[Mjehur zvjezdanog vjetra]] * [[Fakultativno anaerobni organizam]] * [[Epaksijalni i hipaksijalni mišići]] * [[Sekundarna atmosfera]] * [[Paradoks slabog mladog Sunca]] * [[Prebiotička atmosfera]] * [[Anaerobna respiracija]] * [[Bakterijske ćelijske morfologije]] * [[Duboko vrijeme]] * [[Svijet pare]] * [[Htonska planeta]] * [[Hipotetski astronomski objekat]] * [[Blaneta]] * [[Planeta bez jezgre]] * [[Cirkulplanetarni disk]] * [[Emperipoleza]] * [[Kriptogram]] * [[Peripoleza]] * [[Trbušasti mišić lista]] * [[Entoza]] * [[Ispuštanje plinova]] * [[Lizogenija]] * [[Lizogen]] * [[Moron]] * [[Litički ciklus]] * [[Arbitrij]] * [[Profag]] * [[Mobilom]] * [[Prirodna kompetentnost]] * [[Pomoćni virus]] * [[Heterodont]] * [[Nehomologna rekombinacija]] * [[Polarna mutacija]] * [[Obrnuti tok elektrona]] * [[Fagoptoza]] * [[Mikrografija]] * [[Izbirljivi organizam]] * [[Obligatni anaerob]] * [[Zigotska indukcija]] {{div col end}} == Ekstremofili == {{div col}} * [[Kapnofil]] * [[Acidofil]] * [[Hipolit (ekstremofil)]] * [[Lipofilna bakterija]] * [[Litofil]] * [[Metalotolerantni organizam]] * [[Osmofil]] * [[Psamofil]] {{div col end}} == Biološka pravila == {{div col}} * [[Biološka ograničenja]] * [[Carrierovo ograničenje]] {{div col end}} == Termoregulacija kod životinja == {{div col}} {{div col end}} == Slušni aparati == {{div col}} * [[Slušni aparat za dugotrajno nošenje]] * [[Indeks kvalitete govora slušnog aparata]] {{div col end}} == Načini ishrane == {{div col}} * [[Arahnofagija]] * [[Kukcojed]] * [[Oofagija]] * [[Avivor]] * [[Entomofagija]] * [[Ksilofagija]] * [[Mizocitoza]] * [[Mikrobivornost]] * [[Bakterivor]] * [[Saprofagija]] * [[Tanatofag]] * [[Mukofagija]] * [[Vermivor]] * [[Florivor]] * [[Hipokarnivor]] * [[Hiperkarnivor]] * [[Spongivor]] * [[Folivor]] * [[Ksenofagija]] * [[Graminivor]] * [[Pedofagija]] * [[Razlagač]] * [[Geofagija]] * [[Vršni predator]] * [[Ofiofagija]] * [[Nektarivor]] * [[Interakcije potrošača i resursa]] * [[Saprotrofna ishrana]] * [[Holozojska ishrana]] * [[Heterotrofna ishrana]] * [[Lepidofagija]] * [[Piscivor]] * [[Hematofagija]] * [[Mirmekofagija]] * [[Koraljivor]] * [[Gljiva mesožderka]] * [[Oligofagija]] * [[Fotoautotrof]] * [[Durofagija]] * [[Litoautotrof]] * [[Moluskivori]] * [[Placentofagija]] * [[Predacija jaja]] * [[Ljudožderna životinja]] * [[Odvikavanje od dojenja]] * [[Frugivori]] * [[Predacija sjemena]] * [[Melivorija]] * [[Planktivor]] * [[Nekrofagi]] * [[Autotrof]] * [[Hemolitoautotrof]] * [[Palinivor]] * [[Osteofagija]] * [[Plastivor]] * [[Fungivor]] * [[Radiosinteza (metabolizam)]] * [[Litotrof]] * [[Organotrof]] * [[Mezokarnivor]] * [[Kleptoparazitizam]] {{div col end}} == Videoigre i sl. == {{div col}} * ''[[Skateboard Park Tycoon]]'' * ''[[Plant Tycoon]]'' * ''[[Fish Tycoon]]'' * ''[[Feeding Frenzy 2]]'' * ''[[Feeding Frenzy]]'' * ''[[Big Kahuna Reef]]'' * ''[[Ricochet Lost Worlds]]'' * ''[[Virtual Villagers]]'' * ''[[Dino Island]]'' * ''[[Zoo Tycoon 2]]'' * ''[[Brother Bear (videoigra)]]'' * ''[[Tarzan (videoigra)]]'' * ''[[Atlantis Underwater Tycoon]]'' * ''[[School Tycoon]]'' * ''[[Diner Dash]]'' * ''[[Ratatouille (videoigra)]]'' * ''[[Madagascar (videoigra)]]'' * ''[[Age of Mythology]]'' * ''[[Tribal Trouble]]'' * ''[[ThinkTanks]]'' * ''[[Hugo: Bukkazoom!]]'' * ''[[Mall Tycoon]]'' * ''[[Bliss (fotografija)]]'' * ''[[Moon Tycoon]]'' * ''[[Deep Sea Tycoon]]'' * ''[[So Blonde]]'' * ''[[Ankh (videoigra)]]'' * ''[[Red Moon Desert]]'' * ''[[RimWorld]]'' * ''[[Spy Fox 2: "Some Assembly Required"]]'' * ''[[The Oregon Trail (1985)]]'' * ''[[Alien Hominid]]'' * ''[[Faunasphere]]'' * ''[[Platypus]]'' {{div col end}} == Kultura i historija == {{div col}} * Sažetak novela Dekamerona (uklopljeno u [[Dekameron]]) * [[Ezopove basne]] * [[Faust]] * [[Childe Harold's Pilgrimage]] * [[Nauka u renesansi]] * [[Visoki srednji vijek]] * [[Srednjovjekovno domaćinstvo]] * [[Demografija srednjeg vijeka]] * [[Kriza kasnog srednjeg vijeka]] * [[Renesansa 12. vijeka]] * [[Kasni srednji vijek]] * [[Srednjovjekovna književnost]] * ''[[Livre des Merveilles du Monde]]'' * [[Saski ratovi]] * [[Velika glad 1315–1317]] * [[Makedonska renesansa]] * [[Makedonska umjetnost (bizantska)]] * [[Pariški psaltir]] * [[Sedmi križarski rat]] * [[Peti križarski rat]] * [[Šesti križarski rat]] * [[Aleksandrijski križarski rat]] * [[Pastirski križarski rat (1251)]] * [[Pastirski križarski rat (1320)]] * [[Bosanski križarski rat]] * [[Prvi švedski križarski rat]] * [[Treći švedski križarski rat]] * [[Drugi švedski križarski rat]] * [[Norveški križarski rat]] * [[Vojni pohod na Baleare 1113–1115]] * [[Berberski križarski rat]] * [[Deveti križarski rat]] * [[Osmanska invazija Otranta]] * [[Varninski križarski rat]] * [[Križarski rat 1197]] * [[Vendski križarski rat]] * [[Mletački križarski rat]] * [[Sjeverni križarski ratovi]] * [[Savojski križarski rat]] * [[Sijenska škola]] * [[Bolonjska škola]] * [[Lukanska škola]] * [[Ferarska škola]] * [[Firentinska škola]] * [[Barunski križarski rat]] * [[Livonski križarski rat]] * [[Livonska rimovana hronika]] * [[Prvi novgorodski ljetopis]] * [[Hronika Henrika od Livonije]] * [[Trgovačka ruta od Varjaga do Grka]] * [[Despenserov križarski rat]] * [[Šansonijer]] * [[Pergaminho Sharrer]] * [[Cancioneiro da Vaticana]] * [[Cancioneiro da Biblioteca Nacional]] * ''[[Il Canzoniere]]'' * [[Düsseldorfska slikarska škola]] * [[Evropski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]] * [[Froissartove Hronike]] * [[Fridrihovski rokoko]] * [[Zapadno slikarstvo]] * [[Trgovačka ruta Volga]] * [[Grčki učenjaci u renesansi]] * [[Novo učenje]] * [[Popis renesansnih humanista]] * [[Renesansni humanizam]] * [[Dolce Stil Novo]] * [[Flamansko slikarstvo]] * [[Holandsko i flamansko renesansno slikarstvo]] * [[Renesansni latinski jezik]] * [[Renesansni humanizam u Sjevernoj Evropi]] * [[Lublinska renesansa]] * [[Španska renesansa]] * [[Engleska renesansa]] * [[Normanski i srednjovjekovni London]] * [[London u periodu Tudora]] * [[London u periodu Stuarta]] * [[London u 18. vijeku]] * [[Talijanska renesansa]] * [[Francuska renesansa]] * [[De humani corporis fabrica]] * [[Njemačka renesansa]] * [[Renesansa u Nizozemskim]] * [[Portugalska renesansa]] * [[Poljska renesansa]] * [[Belle Époque]] * [[Dekadentni pokret]] * [[Vesele devedesete]] * [[Mašinsko doba]] * [[Edisonada]] * [[Robinzonada]] * ''[[Le Temps]]'' * [[Miletska priča]] * [[Romantizam u nauci]] {{div col end}} == Jules Verne == {{div col}} * ''[[Un prêtre en 1839]]'' * ''[[Le Testament d'un excentrique]]'' * ''[[L'École des Robinsons]]'' * ''[[Un hivernage dans les glaces]]'' * ''[[Une ville flottante]]'' * ''[[Put oko svijeta za osamdeset dana]]'' * ''[[Un drame au Mexique]]'' * ''[[Un drame dans les airs]]'' * ''[[Voyages et Aventures du capitaine Hatteras]]'' * ''[[L'Étonnante Aventure de la Mission Barsac]]'' * ''[[Le Phare du bout du monde]]'' * ''[[L'Invasion de la mer]]'' * ''[[Maître Zacharius ou l'horloger qui avait perdu son âme, tradition genevoise]]'' * ''[[Les Confessions]]'' * ''[[Mathias Sandorf]]'' * ''[[De la Terre à la Lune]]'' * ''[[Autour de la Lune]]'' * ''[[Robur-le-Conquérant]]'' * ''[[Voyage à reculons en Angleterre et en Ecosse]]'' * ''[[Seconde patrie]]'' * ''[[Paris au XXe siècle]]'' * ''[[Michel Strogoff]]'' * ''[[L'Île mystérieuse]]'' * ''[[Face au drapeau]]'' * ''[[Le Pays des fourrures]]'' * ''[[Aventures de trois Russes et de trois Anglais dans l'Afrique australe]]'' * ''[[La Jangada - Huit Cents lieues sur l'Amazone]]'' * ''[[Le Rayon vert]]'' * ''[[Kéraban-le-têtu]]'' * ''[[L’Archipel en feu]]'' * ''[[Un Billet de loterie]]'' * ''[[Le Chemin de France]]'' * ''[[César Cascabel]]'' * ''[[Mistress Branican]]'' * ''[[Le Château des Carpathes]]'' * ''[[Claudius Bombarnac]]'' * ''[[Clovis Dardentor]]'' * ''[[Le Superbe Orénoque]]'' * ''[[Le Village aérien]]'' * ''[[Les Histoires de Jean-Marie Cabidoulin]]'' * ''[[Les Frères Kip]]'' * ''[[Bourses de voyage]]'' * ''[[Un drame en Livonie]]'' * ''[[Maître du monde]]'' * ''[[Martin Paz]]'' * ''[[Le Comte de Chanteleine]]'' * ''[[Les forceurs de blocus]]'' * ''[[Une ville idéale]]'' * ''[[Les Révoltés de la Bounty]]'' * ''[[Gil Braltar]]'' * ''[[L'Éternel Adam]]'' * ''[[L’Agence Thompson et Co]]'' * ''[[La Chasse au météore]]'' * ''[[Le Pilote du Danube]]'' * ''[[Les naufragés du "Jonathan"]]'' * ''[[Le Secret de Wilhelm Storitz]]'' * ''[[Le Docteur Ox]]'' * [[Verneova erupcija]] * [[Michel Verne]] * ''[[La maison à vapeur]]'' * ''[[Le Volcan d'or]]'' * ''[[Les Tribulations d'un Chinois en Chine]]'' * ''[[Les Indes noires]]'' * ''[[L'Étoile du sud]]'' * ''[[Nord contre Sud]]'' * ''[[Famille-sans-nom]]'' * ''[[Sans dessus dessous]]'' * ''[[Mirifiques Aventures de Maître Antifer]]'' * ''[[Le Sphinx des glaces]]'' * ''[[Frritt-Flacc]]'' * ''[[La Journée d’un journaliste américain en 2889]]'' * ''[[Le Chancellor: Journal du passager J.-R. Kazallon]]'' * ''[[Deux ans de vacances]]'' * ''[[Les Cinq cents millions de la Bégum]]'' * ''[[L'Île à hélice]]'' * ''[[Une fantaisie du docteur Ox]]'' * ''[[Hector Servadac]]'' * ''[[P'tit-Bonhomme]]'' * ''[[Voyage à travers l'impossible]]'' * ''[[Voyages extraordinaires]]'' * [[Kulturološki utjecaj Julesa Vernea]] {{div col end}} == Prethistorija == {{div col}} * ''[[Gojirasaurus]]'' * ''[[Coelophysis]]'' * ''[[Deinocheirus]]'' * ''[[Gallimimus]]'' * ''[[Ornithomimus]]'' * ''[[Staurikosaurus]]'' * ''[[Eoraptor]]'' * ''[[Dilophosaurus]]'' * ''[[Ceratosaurus]]'' * ''[[Abelisaurus]]'' * ''[[Carnotaurus]]'' * ''[[Piatnitzkysaurus]]'' * ''[[Oviraptor]]'' * [[Saurischia]] * [[Teropodi]] * ''[[Deinonychus]]'' * ''[[Spinosaurus]]'' * [[Fiziologija dinosaura]] * ''[[Scipionyx]]'' * ''[[Microraptor]]'' * [[Sauropodomorfi]] * ''[[Achillobator]]'' * ''[[Mahakala]]'' * [[Dromeosauridi]] * [[Oviraptoridi]] * [[Tireofori]] * ''[[Pisanosaurus]]'' * [[Dilofosauridi]] * [[Ceratosauri]] * [[Ankilosauri]] * [[Hadrosauridi]] * [[Celurosauri]] * ''[[Edmontosaurus]]'' * ''[[Eustreptospondylus]]'' * ''[[Shuvuuia]]'' * ''[[Dromaeosaurus]]'' * [[Kompsognatidi]] * [[Ornitopodi]] * ''[[Ouranosaurus]]'' * [[Celofisoidi]] * [[Alosauroidi]] * [[Abelisauridi]] * [[Terizinosauri]] * ''[[Dilong]]'' * ''[[Troodon]]'' * ''[[Compsognathus]]'' * ''[[Pelecanimimus]]'' * ''[[Unenlagia]]'' * ''[[Ornitholestes]]'' * ''[[Therizinosaurus]]'' * ''[[Caudipteryx]]'' * ''[[Bambiraptor]]'' * ''[[Alvarezsaurus]]'' * [[Ornitomimosauri]] * [[Deinonihosauri]] * ''[[Hesperornis]]'' * ''[[Avimimus]]'' * ''[[Mei]]'' * [[Spinosauridi]] * ''[[Velociraptor]]'' * [[Alvarezsauridi]] * [[Maniraptoriformi]] * [[Hererasauridi]] * ''[[Sinornithosaurus]]'' * [[Celuridi]] * [[Dromeosaurini]] * [[Trudontidi]] * ''[[Dryosaurus]]'' * ''[[Heterodontosaurus]]'' * [[Iguanodonti]] * ''[[Camptosaurus]]'' * ''[[Corythosaurus]]'' * ''[[Hypsilophodon]]'' * ''[[Othnielosaurus]]'' * ''[[Tenontosaurus]]'' * ''[[Orodromeus]]'' * [[Pterosauri]] * [[Pahicefalosauri]] * ''[[Pachycephalosaurus]]'' * ''[[Dracorex]]'' * ''[[Stegoceras]]'' * ''[[Prenocephale]]'' * ''[[Maiasaura]]'' * ''[[Homalocephale]]'' * ''[[Edmontonia]]'' * ''[[Polacanthus]]'' * ''[[Sauropelta]]'' * [[Nodosauridi]] * ''[[Nodosaurus]]'' * ''[[Minmi]]'' * [[Ankilosauridi]] * ''[[Antarctopelta]]'' * ''[[Mymoorapelta]]'' * ''[[Gastonia]]'' * ''[[Minotaurasaurus]]'' * ''[[Ankylosaurus]]'' * ''[[Dyoplosaurus]]'' * ''[[Euoplocephalus]]'' * ''[[Scelidosaurus]]'' * [[Stegosauri]] * [[Ceratopsi]] * ''[[Parksosaurus]]'' * ''[[Huayangosaurus]]'' * ''[[Hesperosaurus]]'' * ''[[Wuerhosaurus]]'' * ''[[Tuojiangosaurus]]'' * ''[[Kentrosaurus]]'' * ''[[Tsintaosaurus]]'' * ''[[Olorotitan]]'' * ''[[Shantungosaurus]]'' * ''[[Hypacrosaurus]]'' * ''[[Gryposaurus]]'' * ''[[Prosaurolophus]]'' * ''[[Saurolophus]]'' * ''[[Postosuchus]]'' * ''[[Doedicurus]]'' * ''[[Dinofelis]]'' * ''[[Megaloceros]]'' * ''[[Megatherium]]'' * ''[[Hyaenodon]]'' * ''[[Deinotherium]]'' * ''[[Archaeotherium]]'' * ''[[Chalicotherium]]'' * ''[[Scutellosaurus]]'' * ''[[Othnielia]]'' * ''[[Micropachycephalosaurus]]'' * ''[[Titanoceratops]]'' * [[Anurognatidi]] * [[Dimorfodontidi]] * [[Ramforinkidi]] * [[Aždarkidi]] * [[Ornitokajridi]] * [[Pteranodontidi]] * [[Tapežaridi]] * ''[[Moeritherium]]'' * ''[[Eudimorphodon]]'' * ''[[Sordes]]'' * ''[[Tapejara]]'' * ''[[Sharovipteryx]]'' * ''[[Propalaeotherium]]'' * ''[[Ambulocetus]]'' * ''[[Pakicetus]]'' * ''[[Anurognathus]]'' * ''[[Dorudon]]'' * ''[[Rodhocetus]]'' * [[Ambulocetidi]] * [[Remingtonocetidi]] * [[Bazilosauridi]] * ''[[Jeholopterus]]'' * ''[[Dimorphodon]]'' * [[Dinocefali]] * [[Terapsidi]] * [[Anteosauri]] * [[Biarmosuki]] * [[Gorgonopsi]] * [[Tetanure]] * ''[[Monolophosaurus]]'' * [[Arheoceti]] * ''[[Dorygnathus]]'' * ''[[Buitreraptor]]'' * [[Protocetidi]] * ''[[Kutchicetus]]'' * ''[[Remingtonocetus]]'' * ''[[Hatzegopteryx]]'' * [[Pakicetidi]] * ''[[Quetzalcoatlus]]'' * ''[[Ornithocheirus]]'' * ''[[Tropeognathus]]'' * ''[[Macrauchenia]]'' * ''[[Pteranodon]]'' * ''[[Maiacetus]]'' * ''[[Protocetus]]'' * ''[[Paraceratherium]]'' * ''[[Anhanguera]]'' * ''[[Tupuxuara]]'' * ''[[Nyctosaurus]]'' * ''[[Homo gautengensis]]'' * ''[[Ardipithecus]]'' * ''[[Paranthropus]]'' * ''[[Homo heidelbergensis]]'' * ''[[Homo floresiensis]]'' * ''[[Australopithecus]]'' * ''[[Australopithecus bahrelghazali]]'' * ''[[Australopithecus garhi]]'' * ''[[Australopithecus anamensis]]'' * ''[[Paranthropus aethiopicus]]'' * ''[[Paranthropus robustus]]'' * ''[[Paranthropus boisei]]'' * [[Rane ljudske migracije]] * [[Ichthyostegalia]] * [[Paleoantropologija]] * ''[[Pterodactylus]]'' * [[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka]] * ''[[Cearadactylus]]'' * ''[[Geosternbergia]]'' * [[Pterodaktiloidi]] * [[Ramforinkoidi]] * ''[[Pterodaustro]]'' * ''[[Arambourgiania]]'' * ''[[Campylognathoides]]'' * ''[[Pterorhynchus]]'' * ''[[Coloborhynchus]]'' * ''[[Istiodactylus]]'' * ''[[Ludodactylus]]'' * ''[[Preondactylus]]'' * ''[[Peteinosaurus]]'' * ''[[Angustinaripterus]]'' * ''[[Bellubrunnus]]'' * ''[[Sericipterus]]'' * ''[[Scaphognathus]]'' * [[Popis rodova pterosaura]] * ''[[Aerotitan]]'' * ''[[Amblydectes]]'' * ''[[Aerodactylus]]'' * [[Popis rodova dinosaura]] * ''[[Bakonydraco]]'' * ''[[Ctenochasma]]'' * ''[[Cycnorhamphus]]'' * ''[[Dsungaripterus]]'' * ''[[Feilongus]]'' * ''[[Germanodactylus]]'' * ''[[Gnathosaurus]]'' * ''[[Zhejiangopterus]]'' * ''[[Tupandactylus]]'' * ''[[Thalassodromeus]]'' * ''[[Rhamphorhynchus]]'' * ''[[Sinopterus]]'' * ''[[Ningchengopterus]]'' * [[Klasifikacija dinosaura]] * ''[[Nemicolopterus]]'' * ''[[Liaoningopterus]]'' * ''[[Lonchodectes]]'' * ''[[Nurhachius]]'' * ''[[Noripterus]]'' * ''[[Haopterus]]'' * [[Filogenija pterosaura]] * [[Alosauridi]] * [[Terizinosauridi]] * [[Plateosauridi]] * [[Ceratosauridi]] * [[Abelisauri]] * ''[[Homo naledi]]'' * [[Efekat recentnosti]] * [[Signor-Lippsov efekat]] * [[Jaz sauropoda]] {{div col end}} a95fmr6so1i783lxzdjyoldc1gjpwnb 42690333 42690323 2026-09-19T07:32:56Z Duma 16555 /* Evolucija */ 42690333 wikitext text/x-wiki Članci koje sam napisala na hr wiki prebačeni ovdje, novi članci na ovoj wiki: == Ptice == {{div col}} * [[Medovođe]] * [[Bukavac nebogled]] * [[Papige]] * [[Plavoleđa mišjakinja]] * [[Prave kukavice]] * [[Ptica sekretar]] * [[Loriji]] * [[Riječni vodomari]] * [[Australski bukavac]] * [[Kakapo]] * [[Ćubaste čiope]] * [[Uljašica]] * [[Jakamari]] * [[Jastreb]] * [[Vodosjeci]] * [[Strigopidae]] * [[Čigre]] * [[Američki bukavac]] * [[Crveno-modra ara]] * [[Kakadui]] * [[Tukani]] * [[Svračci]] * [[Phaethontidae]] * [[Nimfa (ptica)]] * [[Kljunorošci]] * [[Guarauna]] * [[Velika rujnica]] * [[Kratkoprsti kobac]] * [[Dugorepa sjenica]] * [[Šljuke sjemenjarke]] * [[Mala njorka]] * [[Smeđi kivi]] * [[Neomorphinae]] * [[Botaurinae]] * [[Južnoamerički bukavac]] * [[Češljugar]] * [[Crkavica]] * [[Kostoberina]] * [[Lisasta guska]] * [[Veliki pomornik]] * [[Patka lastarka]] * [[Utva]] * [[Planinska ševa]] * [[Eja strnjarica]] * [[Nandu]] * [[Gusjenicojedi]] * [[Dugorepe sjenice]] * [[Bluna]] * [[Velika čaplja]] * [[Mala prutka]] * [[Patka kreketaljka]] * [[Kukuvije]] * [[Šumski pupavci]] * [[Pilari]] * [[Čaplja govedarica]] * [[Vijoglav]] * [[Žako]] * [[Pomornici]] * [[Dromah]] * [[Todiji]] * [[Zlatovrane]] * [[Kukavičja modrivrana]] * [[Dolinske modrivrane]] * [[Pčelarice]] * [[Vodeni vodomari]] * [[Vodomari dupljaši]] * [[Šarenoglava patka]] * [[Žunice]] * [[Bradonjice]] * [[Čiope]] * [[Cvjetne ptice]] * [[Ševe]] * [[Brljci]] * [[Medosasi]] * [[Obični ćuk]] * [[Neornithes]] * [[Harpija (ptica)]] {{div col end}} == Gljive == {{div col}} * [[Vještičino srce]] * [[Rujnica]] * [[Vukovo meso]] * [[Đurđevača]] * [[Smrčci]] * [[Vrganj]] * [[Baršunasta panjevčica]] * [[Maglenka]] * [[Djevojačka krasnica]] * [[Zlatna krasnica]] * [[Crvena krasnica]] * [[Modrikača]] * [[Zelenka]] * [[Kraljevka]] * [[Jablanovača]] * [[Žućkasta pupavka]] * ''[[Amanita]]'' * [[Klobuk (gljiva)]] * [[Mikologija]] * [[Himenij]] * [[Stručak]] * [[Otisak spora]] * [[Micetizam]] * [[Jestiva gljiva]] * [[Nematofagna gljiva]] * [[Hlamidospora]] * [[Teliospora]] * [[Heterotalizam]] * [[Dikarion]] * [[Monokarion]] * [[Plazmogamija]] * [[Eciospora]] * [[Ecij]] * [[Peridij]] * [[Gleba]] * [[Kapilicij]] * [[Kukica]] * [[Homotalizam]] * [[Urediniospora]] * [[Pikniospora]] * [[Heterokarion]] * [[Kopčasta veza]] * [[Gasteroidna gljiva]] * [[Volva]] * [[Bazidiokarp]] {{div col end}} == Biljke == {{div col}} * [[Paludarij]] * [[Vrt u boci]] * [[Wardova kutija]] * [[Orhidelirij]] * [[Pteridomanija]] * ''[[The Ferns of Great Britain and Ireland]]'' * [[Otiskivanje prirode]] * ''[[Peristeria elata]]'' * ''[[Sterculia apetala]]'' * [[Graminoid]] * [[Širokolisna zeljasta biljka]] * [[Potporni korijen]] * [[Miješak]] * [[Podrast]] * [[Biljni sok]] * [[Anoksigena fotosinteza]] * [[Kriptogam]] * [[Zoospora]] * [[Gametangij]] * [[Zigospora]] * [[Oogonij]] * [[Arhegonij]] * [[Anteridij]] {{div col end}} == Životinje == {{div col}} * [[Pirka]] * [[Tasmanski vrag]] * [[Vitoroga antilopa]] * [[Afrički mravojed]] * [[Rakun]] * [[Crveni panda]] * [[Snježni leopard]] * [[Vicenteova otrovna žaba]] * ''[[Stephanolepis hispidus]]'' * ''[[Tachyspiza virgata]]'' * ''[[Odocoileus]]'' * [[Morski puž]] * [[Patuljasti troprsti ljenjivac]] * [[Terarij]] * [[Grabežljiva riba]] * [[Knidosak]] * [[Unkenrefleks]] * [[Mikrofauna]] * [[Jazbina (životinje)]] * [[Cerate]] * [[Zooksantela]] * [[Insekti u medicini]] * [[Paučnjaci u medicini]] * [[Ekomorfi Anolisa]] * [[Intraspecijsko prepoznavanje]] * [[Digitigradno kretanje]] * [[Plantigradno kretanje]] * [[Oligoleksija]] * [[Polileksija]] {{div col end}} == Ekologija == {{div col}} * [[Fauna Australije]] * [[Fauna Škotske]] * [[Megafauna]] * [[Šuma kelpa]] * [[Neritička zona]] * [[Pelagijska zona]] * [[Planinski travnjaci i šikare]] * [[Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela]] * [[Mediteranske šume i šikare]] * [[Tropske i subtropske vlažne širokolisne šume]] * [[Pustinje i vegetacija sušnih oblasti]] * [[Tropski i subtropski travnjaci, savane i šikare]] * [[Hladni izvori]] * [[Hidrotermalni izvori]] * [[Koraljni greben]] * [[Dužina od njuške do otvora]] * [[Osteološki korelat]] * [[Meristika]] * [[Generalističke i specijalističke vrste]] * [[Kozmopolitska rasprostranjenost]] * [[Areal kretanja]] * [[Hipoteza o oslobađanju mezopredatora]] * [[Ekološko oslobađanje]] * [[Sesilnost]] * [[Bioerozija]] * [[Vodni stres]] * [[Raspon nelimitirajuće dostupnosti vode]] * [[Raspoloživi vodni kapacitet]] * [[Tačka trajnog venuća]] * [[Kontinuum tlo–biljka–atmosfera]] * [[Arborealno kretanje]] * [[Fosorijalna životinja]] * [[Aerobna digestija]] * [[Hipoteza o oslobađanju od neprijatelja]] * [[Kurzorijalna životinja]] * [[Hipoteza gradijenta stresa]] * [[Brahijacija]] * [[Ključna vrsta]] * [[Bioakumulacija]] * [[Biomagnifikacija]] * [[Paradoks planktona]] * [[Alfa raznolikost]] * [[Bogatstvo vrsta]] * [[Plastisfera]] * [[Mezopredator]] * [[Inkvilinizam]] {{div col end}} == Evolucija == {{div col}} * [[Dubokomorski gigantizam]] * [[Otočna patuljastost]] * [[Disgenika]] * [[Evolutivna zamka]] * [[Ekološka zamka]] * [[Perceptivna zamka]] * [[Evolutivna radijacija]] * [[Neadaptivna radijacija]] * [[Neekološka specijacija]] * [[Biološka tamna materija]] * [[Mezozojsko-kenozojsko širenje]] * [[Hipoteza o Crvenom kralju]] * [[Kontinuum mutualizma i parazitizma]] * [[Fenotipski disparitet]] * [[Evolutivna utrka u naoružanju]] * [[Avalonska eksplozija]] * [[Evolutivni kompromis]] * [[Filogenetska inercija]] * [[Plesiomorfija i simplesiomorfija]] * [[Hipoteza dvorske lude]] * [[Potisak prošlosti]] {{div col end}} == Razno == {{div col}} * [[Dinosaur Planet]] * [[Šetnja s dinosaurima]] * [[Šetnja s čudovištima]] * [[Šetnja sa zvijerima]] * [[Šetnja s pećinskim ljudima]] * [[Ljuba]] * [[Život na Marsu]] * [[Davorin Popović]] * [[Frutiger Aero]] * [[Blobjekt]] * [[Solarpunk]] * [[Ahilova peta]] * [[Y2K]] * [[Biopunk]] * [[Populuxe]] * [[Raygun Gothic]] * [[Visoka tehnologija]] * [[Ludi naučnik]] * [[Mikoheterotrofija]] * [[Anautogenija]] * [[Vitelogeneza]] * [[Izolecitalna jajna ćelija]] * [[Telolecitalna jajna ćelija]] * [[Centrolecitalna jajna ćelija]] * [[Pasteurova tačka]] * [[Pasteurov efekat]] * [[Bazen L'Atalante]] * [[Mikroaerofil]] * [[Aerotolerantni anaerob]] * [[Canfieldov okean]] * [[Crveni rub]] * [[Rana Zemlja]] * [[Hipoteza o ljubičastoj Zemlji]] * [[Fotopigment]] * [[Primarna atmosfera]] * [[Sjenovita biosfera]] * [[Aerobni organizam]] * [[Obligatni aerob]] * [[Kinetotrof]] * [[Superokean]] * [[Suessov efekat]] * [[Lava planeta]] * [[Vinogradskijev stupac]] * [[Koraljni pijesak]] * [[Zvjezdani vjetar]] * [[Zvjezdana korona]] * [[Fotosintetski pigment]] * [[Mjehur zvjezdanog vjetra]] * [[Fakultativno anaerobni organizam]] * [[Epaksijalni i hipaksijalni mišići]] * [[Sekundarna atmosfera]] * [[Paradoks slabog mladog Sunca]] * [[Prebiotička atmosfera]] * [[Anaerobna respiracija]] * [[Bakterijske ćelijske morfologije]] * [[Duboko vrijeme]] * [[Svijet pare]] * [[Htonska planeta]] * [[Hipotetski astronomski objekat]] * [[Blaneta]] * [[Planeta bez jezgre]] * [[Cirkulplanetarni disk]] * [[Emperipoleza]] * [[Kriptogram]] * [[Peripoleza]] * [[Trbušasti mišić lista]] * [[Entoza]] * [[Ispuštanje plinova]] * [[Lizogenija]] * [[Lizogen]] * [[Moron]] * [[Litički ciklus]] * [[Arbitrij]] * [[Profag]] * [[Mobilom]] * [[Prirodna kompetentnost]] * [[Pomoćni virus]] * [[Heterodont]] * [[Nehomologna rekombinacija]] * [[Polarna mutacija]] * [[Obrnuti tok elektrona]] * [[Fagoptoza]] * [[Mikrografija]] * [[Izbirljivi organizam]] * [[Obligatni anaerob]] * [[Zigotska indukcija]] {{div col end}} == Ekstremofili == {{div col}} * [[Kapnofil]] * [[Acidofil]] * [[Hipolit (ekstremofil)]] * [[Lipofilna bakterija]] * [[Litofil]] * [[Metalotolerantni organizam]] * [[Osmofil]] * [[Psamofil]] {{div col end}} == Biološka pravila == {{div col}} * [[Biološka ograničenja]] * [[Carrierovo ograničenje]] {{div col end}} == Termoregulacija kod životinja == {{div col}} {{div col end}} == Slušni aparati == {{div col}} * [[Slušni aparat za dugotrajno nošenje]] * [[Indeks kvalitete govora slušnog aparata]] {{div col end}} == Načini ishrane == {{div col}} * [[Arahnofagija]] * [[Kukcojed]] * [[Oofagija]] * [[Avivor]] * [[Entomofagija]] * [[Ksilofagija]] * [[Mizocitoza]] * [[Mikrobivornost]] * [[Bakterivor]] * [[Saprofagija]] * [[Tanatofag]] * [[Mukofagija]] * [[Vermivor]] * [[Florivor]] * [[Hipokarnivor]] * [[Hiperkarnivor]] * [[Spongivor]] * [[Folivor]] * [[Ksenofagija]] * [[Graminivor]] * [[Pedofagija]] * [[Razlagač]] * [[Geofagija]] * [[Vršni predator]] * [[Ofiofagija]] * [[Nektarivor]] * [[Interakcije potrošača i resursa]] * [[Saprotrofna ishrana]] * [[Holozojska ishrana]] * [[Heterotrofna ishrana]] * [[Lepidofagija]] * [[Piscivor]] * [[Hematofagija]] * [[Mirmekofagija]] * [[Koraljivor]] * [[Gljiva mesožderka]] * [[Oligofagija]] * [[Fotoautotrof]] * [[Durofagija]] * [[Litoautotrof]] * [[Moluskivori]] * [[Placentofagija]] * [[Predacija jaja]] * [[Ljudožderna životinja]] * [[Odvikavanje od dojenja]] * [[Frugivori]] * [[Predacija sjemena]] * [[Melivorija]] * [[Planktivor]] * [[Nekrofagi]] * [[Autotrof]] * [[Hemolitoautotrof]] * [[Palinivor]] * [[Osteofagija]] * [[Plastivor]] * [[Fungivor]] * [[Radiosinteza (metabolizam)]] * [[Litotrof]] * [[Organotrof]] * [[Mezokarnivor]] * [[Kleptoparazitizam]] {{div col end}} == Videoigre i sl. == {{div col}} * ''[[Skateboard Park Tycoon]]'' * ''[[Plant Tycoon]]'' * ''[[Fish Tycoon]]'' * ''[[Feeding Frenzy 2]]'' * ''[[Feeding Frenzy]]'' * ''[[Big Kahuna Reef]]'' * ''[[Ricochet Lost Worlds]]'' * ''[[Virtual Villagers]]'' * ''[[Dino Island]]'' * ''[[Zoo Tycoon 2]]'' * ''[[Brother Bear (videoigra)]]'' * ''[[Tarzan (videoigra)]]'' * ''[[Atlantis Underwater Tycoon]]'' * ''[[School Tycoon]]'' * ''[[Diner Dash]]'' * ''[[Ratatouille (videoigra)]]'' * ''[[Madagascar (videoigra)]]'' * ''[[Age of Mythology]]'' * ''[[Tribal Trouble]]'' * ''[[ThinkTanks]]'' * ''[[Hugo: Bukkazoom!]]'' * ''[[Mall Tycoon]]'' * ''[[Bliss (fotografija)]]'' * ''[[Moon Tycoon]]'' * ''[[Deep Sea Tycoon]]'' * ''[[So Blonde]]'' * ''[[Ankh (videoigra)]]'' * ''[[Red Moon Desert]]'' * ''[[RimWorld]]'' * ''[[Spy Fox 2: "Some Assembly Required"]]'' * ''[[The Oregon Trail (1985)]]'' * ''[[Alien Hominid]]'' * ''[[Faunasphere]]'' * ''[[Platypus]]'' {{div col end}} == Kultura i historija == {{div col}} * Sažetak novela Dekamerona (uklopljeno u [[Dekameron]]) * [[Ezopove basne]] * [[Faust]] * [[Childe Harold's Pilgrimage]] * [[Nauka u renesansi]] * [[Visoki srednji vijek]] * [[Srednjovjekovno domaćinstvo]] * [[Demografija srednjeg vijeka]] * [[Kriza kasnog srednjeg vijeka]] * [[Renesansa 12. vijeka]] * [[Kasni srednji vijek]] * [[Srednjovjekovna književnost]] * ''[[Livre des Merveilles du Monde]]'' * [[Saski ratovi]] * [[Velika glad 1315–1317]] * [[Makedonska renesansa]] * [[Makedonska umjetnost (bizantska)]] * [[Pariški psaltir]] * [[Sedmi križarski rat]] * [[Peti križarski rat]] * [[Šesti križarski rat]] * [[Aleksandrijski križarski rat]] * [[Pastirski križarski rat (1251)]] * [[Pastirski križarski rat (1320)]] * [[Bosanski križarski rat]] * [[Prvi švedski križarski rat]] * [[Treći švedski križarski rat]] * [[Drugi švedski križarski rat]] * [[Norveški križarski rat]] * [[Vojni pohod na Baleare 1113–1115]] * [[Berberski križarski rat]] * [[Deveti križarski rat]] * [[Osmanska invazija Otranta]] * [[Varninski križarski rat]] * [[Križarski rat 1197]] * [[Vendski križarski rat]] * [[Mletački križarski rat]] * [[Sjeverni križarski ratovi]] * [[Savojski križarski rat]] * [[Sijenska škola]] * [[Bolonjska škola]] * [[Lukanska škola]] * [[Ferarska škola]] * [[Firentinska škola]] * [[Barunski križarski rat]] * [[Livonski križarski rat]] * [[Livonska rimovana hronika]] * [[Prvi novgorodski ljetopis]] * [[Hronika Henrika od Livonije]] * [[Trgovačka ruta od Varjaga do Grka]] * [[Despenserov križarski rat]] * [[Šansonijer]] * [[Pergaminho Sharrer]] * [[Cancioneiro da Vaticana]] * [[Cancioneiro da Biblioteca Nacional]] * ''[[Il Canzoniere]]'' * [[Düsseldorfska slikarska škola]] * [[Evropski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]] * [[Froissartove Hronike]] * [[Fridrihovski rokoko]] * [[Zapadno slikarstvo]] * [[Trgovačka ruta Volga]] * [[Grčki učenjaci u renesansi]] * [[Novo učenje]] * [[Popis renesansnih humanista]] * [[Renesansni humanizam]] * [[Dolce Stil Novo]] * [[Flamansko slikarstvo]] * [[Holandsko i flamansko renesansno slikarstvo]] * [[Renesansni latinski jezik]] * [[Renesansni humanizam u Sjevernoj Evropi]] * [[Lublinska renesansa]] * [[Španska renesansa]] * [[Engleska renesansa]] * [[Normanski i srednjovjekovni London]] * [[London u periodu Tudora]] * [[London u periodu Stuarta]] * [[London u 18. vijeku]] * [[Talijanska renesansa]] * [[Francuska renesansa]] * [[De humani corporis fabrica]] * [[Njemačka renesansa]] * [[Renesansa u Nizozemskim]] * [[Portugalska renesansa]] * [[Poljska renesansa]] * [[Belle Époque]] * [[Dekadentni pokret]] * [[Vesele devedesete]] * [[Mašinsko doba]] * [[Edisonada]] * [[Robinzonada]] * ''[[Le Temps]]'' * [[Miletska priča]] * [[Romantizam u nauci]] {{div col end}} == Jules Verne == {{div col}} * ''[[Un prêtre en 1839]]'' * ''[[Le Testament d'un excentrique]]'' * ''[[L'École des Robinsons]]'' * ''[[Un hivernage dans les glaces]]'' * ''[[Une ville flottante]]'' * ''[[Put oko svijeta za osamdeset dana]]'' * ''[[Un drame au Mexique]]'' * ''[[Un drame dans les airs]]'' * ''[[Voyages et Aventures du capitaine Hatteras]]'' * ''[[L'Étonnante Aventure de la Mission Barsac]]'' * ''[[Le Phare du bout du monde]]'' * ''[[L'Invasion de la mer]]'' * ''[[Maître Zacharius ou l'horloger qui avait perdu son âme, tradition genevoise]]'' * ''[[Les Confessions]]'' * ''[[Mathias Sandorf]]'' * ''[[De la Terre à la Lune]]'' * ''[[Autour de la Lune]]'' * ''[[Robur-le-Conquérant]]'' * ''[[Voyage à reculons en Angleterre et en Ecosse]]'' * ''[[Seconde patrie]]'' * ''[[Paris au XXe siècle]]'' * ''[[Michel Strogoff]]'' * ''[[L'Île mystérieuse]]'' * ''[[Face au drapeau]]'' * ''[[Le Pays des fourrures]]'' * ''[[Aventures de trois Russes et de trois Anglais dans l'Afrique australe]]'' * ''[[La Jangada - Huit Cents lieues sur l'Amazone]]'' * ''[[Le Rayon vert]]'' * ''[[Kéraban-le-têtu]]'' * ''[[L’Archipel en feu]]'' * ''[[Un Billet de loterie]]'' * ''[[Le Chemin de France]]'' * ''[[César Cascabel]]'' * ''[[Mistress Branican]]'' * ''[[Le Château des Carpathes]]'' * ''[[Claudius Bombarnac]]'' * ''[[Clovis Dardentor]]'' * ''[[Le Superbe Orénoque]]'' * ''[[Le Village aérien]]'' * ''[[Les Histoires de Jean-Marie Cabidoulin]]'' * ''[[Les Frères Kip]]'' * ''[[Bourses de voyage]]'' * ''[[Un drame en Livonie]]'' * ''[[Maître du monde]]'' * ''[[Martin Paz]]'' * ''[[Le Comte de Chanteleine]]'' * ''[[Les forceurs de blocus]]'' * ''[[Une ville idéale]]'' * ''[[Les Révoltés de la Bounty]]'' * ''[[Gil Braltar]]'' * ''[[L'Éternel Adam]]'' * ''[[L’Agence Thompson et Co]]'' * ''[[La Chasse au météore]]'' * ''[[Le Pilote du Danube]]'' * ''[[Les naufragés du "Jonathan"]]'' * ''[[Le Secret de Wilhelm Storitz]]'' * ''[[Le Docteur Ox]]'' * [[Verneova erupcija]] * [[Michel Verne]] * ''[[La maison à vapeur]]'' * ''[[Le Volcan d'or]]'' * ''[[Les Tribulations d'un Chinois en Chine]]'' * ''[[Les Indes noires]]'' * ''[[L'Étoile du sud]]'' * ''[[Nord contre Sud]]'' * ''[[Famille-sans-nom]]'' * ''[[Sans dessus dessous]]'' * ''[[Mirifiques Aventures de Maître Antifer]]'' * ''[[Le Sphinx des glaces]]'' * ''[[Frritt-Flacc]]'' * ''[[La Journée d’un journaliste américain en 2889]]'' * ''[[Le Chancellor: Journal du passager J.-R. Kazallon]]'' * ''[[Deux ans de vacances]]'' * ''[[Les Cinq cents millions de la Bégum]]'' * ''[[L'Île à hélice]]'' * ''[[Une fantaisie du docteur Ox]]'' * ''[[Hector Servadac]]'' * ''[[P'tit-Bonhomme]]'' * ''[[Voyage à travers l'impossible]]'' * ''[[Voyages extraordinaires]]'' * [[Kulturološki utjecaj Julesa Vernea]] {{div col end}} == Prethistorija == {{div col}} * ''[[Gojirasaurus]]'' * ''[[Coelophysis]]'' * ''[[Deinocheirus]]'' * ''[[Gallimimus]]'' * ''[[Ornithomimus]]'' * ''[[Staurikosaurus]]'' * ''[[Eoraptor]]'' * ''[[Dilophosaurus]]'' * ''[[Ceratosaurus]]'' * ''[[Abelisaurus]]'' * ''[[Carnotaurus]]'' * ''[[Piatnitzkysaurus]]'' * ''[[Oviraptor]]'' * [[Saurischia]] * [[Teropodi]] * ''[[Deinonychus]]'' * ''[[Spinosaurus]]'' * [[Fiziologija dinosaura]] * ''[[Scipionyx]]'' * ''[[Microraptor]]'' * [[Sauropodomorfi]] * ''[[Achillobator]]'' * ''[[Mahakala]]'' * [[Dromeosauridi]] * [[Oviraptoridi]] * [[Tireofori]] * ''[[Pisanosaurus]]'' * [[Dilofosauridi]] * [[Ceratosauri]] * [[Ankilosauri]] * [[Hadrosauridi]] * [[Celurosauri]] * ''[[Edmontosaurus]]'' * ''[[Eustreptospondylus]]'' * ''[[Shuvuuia]]'' * ''[[Dromaeosaurus]]'' * [[Kompsognatidi]] * [[Ornitopodi]] * ''[[Ouranosaurus]]'' * [[Celofisoidi]] * [[Alosauroidi]] * [[Abelisauridi]] * [[Terizinosauri]] * ''[[Dilong]]'' * ''[[Troodon]]'' * ''[[Compsognathus]]'' * ''[[Pelecanimimus]]'' * ''[[Unenlagia]]'' * ''[[Ornitholestes]]'' * ''[[Therizinosaurus]]'' * ''[[Caudipteryx]]'' * ''[[Bambiraptor]]'' * ''[[Alvarezsaurus]]'' * [[Ornitomimosauri]] * [[Deinonihosauri]] * ''[[Hesperornis]]'' * ''[[Avimimus]]'' * ''[[Mei]]'' * [[Spinosauridi]] * ''[[Velociraptor]]'' * [[Alvarezsauridi]] * [[Maniraptoriformi]] * [[Hererasauridi]] * ''[[Sinornithosaurus]]'' * [[Celuridi]] * [[Dromeosaurini]] * [[Trudontidi]] * ''[[Dryosaurus]]'' * ''[[Heterodontosaurus]]'' * [[Iguanodonti]] * ''[[Camptosaurus]]'' * ''[[Corythosaurus]]'' * ''[[Hypsilophodon]]'' * ''[[Othnielosaurus]]'' * ''[[Tenontosaurus]]'' * ''[[Orodromeus]]'' * [[Pterosauri]] * [[Pahicefalosauri]] * ''[[Pachycephalosaurus]]'' * ''[[Dracorex]]'' * ''[[Stegoceras]]'' * ''[[Prenocephale]]'' * ''[[Maiasaura]]'' * ''[[Homalocephale]]'' * ''[[Edmontonia]]'' * ''[[Polacanthus]]'' * ''[[Sauropelta]]'' * [[Nodosauridi]] * ''[[Nodosaurus]]'' * ''[[Minmi]]'' * [[Ankilosauridi]] * ''[[Antarctopelta]]'' * ''[[Mymoorapelta]]'' * ''[[Gastonia]]'' * ''[[Minotaurasaurus]]'' * ''[[Ankylosaurus]]'' * ''[[Dyoplosaurus]]'' * ''[[Euoplocephalus]]'' * ''[[Scelidosaurus]]'' * [[Stegosauri]] * [[Ceratopsi]] * ''[[Parksosaurus]]'' * ''[[Huayangosaurus]]'' * ''[[Hesperosaurus]]'' * ''[[Wuerhosaurus]]'' * ''[[Tuojiangosaurus]]'' * ''[[Kentrosaurus]]'' * ''[[Tsintaosaurus]]'' * ''[[Olorotitan]]'' * ''[[Shantungosaurus]]'' * ''[[Hypacrosaurus]]'' * ''[[Gryposaurus]]'' * ''[[Prosaurolophus]]'' * ''[[Saurolophus]]'' * ''[[Postosuchus]]'' * ''[[Doedicurus]]'' * ''[[Dinofelis]]'' * ''[[Megaloceros]]'' * ''[[Megatherium]]'' * ''[[Hyaenodon]]'' * ''[[Deinotherium]]'' * ''[[Archaeotherium]]'' * ''[[Chalicotherium]]'' * ''[[Scutellosaurus]]'' * ''[[Othnielia]]'' * ''[[Micropachycephalosaurus]]'' * ''[[Titanoceratops]]'' * [[Anurognatidi]] * [[Dimorfodontidi]] * [[Ramforinkidi]] * [[Aždarkidi]] * [[Ornitokajridi]] * [[Pteranodontidi]] * [[Tapežaridi]] * ''[[Moeritherium]]'' * ''[[Eudimorphodon]]'' * ''[[Sordes]]'' * ''[[Tapejara]]'' * ''[[Sharovipteryx]]'' * ''[[Propalaeotherium]]'' * ''[[Ambulocetus]]'' * ''[[Pakicetus]]'' * ''[[Anurognathus]]'' * ''[[Dorudon]]'' * ''[[Rodhocetus]]'' * [[Ambulocetidi]] * [[Remingtonocetidi]] * [[Bazilosauridi]] * ''[[Jeholopterus]]'' * ''[[Dimorphodon]]'' * [[Dinocefali]] * [[Terapsidi]] * [[Anteosauri]] * [[Biarmosuki]] * [[Gorgonopsi]] * [[Tetanure]] * ''[[Monolophosaurus]]'' * [[Arheoceti]] * ''[[Dorygnathus]]'' * ''[[Buitreraptor]]'' * [[Protocetidi]] * ''[[Kutchicetus]]'' * ''[[Remingtonocetus]]'' * ''[[Hatzegopteryx]]'' * [[Pakicetidi]] * ''[[Quetzalcoatlus]]'' * ''[[Ornithocheirus]]'' * ''[[Tropeognathus]]'' * ''[[Macrauchenia]]'' * ''[[Pteranodon]]'' * ''[[Maiacetus]]'' * ''[[Protocetus]]'' * ''[[Paraceratherium]]'' * ''[[Anhanguera]]'' * ''[[Tupuxuara]]'' * ''[[Nyctosaurus]]'' * ''[[Homo gautengensis]]'' * ''[[Ardipithecus]]'' * ''[[Paranthropus]]'' * ''[[Homo heidelbergensis]]'' * ''[[Homo floresiensis]]'' * ''[[Australopithecus]]'' * ''[[Australopithecus bahrelghazali]]'' * ''[[Australopithecus garhi]]'' * ''[[Australopithecus anamensis]]'' * ''[[Paranthropus aethiopicus]]'' * ''[[Paranthropus robustus]]'' * ''[[Paranthropus boisei]]'' * [[Rane ljudske migracije]] * [[Ichthyostegalia]] * [[Paleoantropologija]] * ''[[Pterodactylus]]'' * [[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka]] * ''[[Cearadactylus]]'' * ''[[Geosternbergia]]'' * [[Pterodaktiloidi]] * [[Ramforinkoidi]] * ''[[Pterodaustro]]'' * ''[[Arambourgiania]]'' * ''[[Campylognathoides]]'' * ''[[Pterorhynchus]]'' * ''[[Coloborhynchus]]'' * ''[[Istiodactylus]]'' * ''[[Ludodactylus]]'' * ''[[Preondactylus]]'' * ''[[Peteinosaurus]]'' * ''[[Angustinaripterus]]'' * ''[[Bellubrunnus]]'' * ''[[Sericipterus]]'' * ''[[Scaphognathus]]'' * [[Popis rodova pterosaura]] * ''[[Aerotitan]]'' * ''[[Amblydectes]]'' * ''[[Aerodactylus]]'' * [[Popis rodova dinosaura]] * ''[[Bakonydraco]]'' * ''[[Ctenochasma]]'' * ''[[Cycnorhamphus]]'' * ''[[Dsungaripterus]]'' * ''[[Feilongus]]'' * ''[[Germanodactylus]]'' * ''[[Gnathosaurus]]'' * ''[[Zhejiangopterus]]'' * ''[[Tupandactylus]]'' * ''[[Thalassodromeus]]'' * ''[[Rhamphorhynchus]]'' * ''[[Sinopterus]]'' * ''[[Ningchengopterus]]'' * [[Klasifikacija dinosaura]] * ''[[Nemicolopterus]]'' * ''[[Liaoningopterus]]'' * ''[[Lonchodectes]]'' * ''[[Nurhachius]]'' * ''[[Noripterus]]'' * ''[[Haopterus]]'' * [[Filogenija pterosaura]] * [[Alosauridi]] * [[Terizinosauridi]] * [[Plateosauridi]] * [[Ceratosauridi]] * [[Abelisauri]] * ''[[Homo naledi]]'' * [[Efekat recentnosti]] * [[Signor-Lippsov efekat]] * [[Jaz sauropoda]] {{div col end}} fbmg1v8ejpt0ugso02c2azv8ujgsr5u 0 119618 42690346 42421458 2026-09-19T11:49:16Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690346 wikitext text/x-wiki {{year dab|1747}} {{godina nav}} [[Datoteka:Coronation of Ahmad Shah Durrani in 1747 by Breshna.jpg|thumb|320px|Krunidba Ahmada Shaha Durranija u Kandaharu.]] {{Godina u drugim kalendarima|1747}} Godina '''1747''' ('''[[rimski brojevi|MDCCXLVII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u nedjelju]] po [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] odn. [[redovna godina koja počinje u četvrtak]] po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. == Događaji == === Januar/Siječanj &ndash; Mart/Ožujak === * [[12. 1.]] - Francuski maršal [[Maurice de Saxe]] je imenovan za generalnog maršala kraljevih logora i armija - poslednji od petorice s tim zvanjem u vreme starog režima. * [[2. 2.]] - [[Rat za austrijsko naslijeđe]] (RzAN) - Opsada [[Antibes|Antiba]]: pošto su Francuzi u gradu dobili pojačanje, austro-sardinske snage prekidaju opsadu, kasnije tokom godine će ponovo opsedati Đenovu. * 10 - 11. 2. - [[Rat kralja Georgea]]: Bitka kod Grand Pré u Novoj Skotiji je francuski uspeh. * [[12. 3.]] - Umro je tibetanski vladar, pod [[Dinastija Qing|qingovskim]] sizerenstvom, [[Polhané Sönam Topgyé]], nasleđuje ga drugi sin [[Gyurme Namgyal]] (do 1750), poslednji dinastički vladar. === April/Travanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[9. 4.]] - [[Simon Fraser, 11th Lord Lovat|Lordu Lovatu]], [[Škotska|škotskom]] [[jakobiti|jakobitskom]] vođi osuđenom zbog [[veleizdaja|veleizdaje]] u [[London]]u [[dekapitacija|odrubljena glava]], te je tako postao posljednja osoba na kojoj je u [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]] primijenjena ta metoda [[pogubljenje|egzekucije]]. * [[17. 4.]] - RzAN: Francuska objavljuje rat holandskim [[Ujedinjene provincije|Ujedinjenim provincijama]], ubrzo zauzimaju Zeelandsku Flandriju i Barijerne tvrđave. * april - [[Adel-šah Afšar]], nećak persijskog vladara [[Nader-šah Afšar|Nadera]], zauzeo je [[Herat]] zajedno sa sistanskim pobunjenicima i naveo Kurde u toj regiji na pobunu protiv Nadera. * proleće - Pogodba grofa [[Josip Kazimir Drašković|Josipa Draškovića]] i njegovih "Vlaha": oslobođeni su većine kmetskih obaveza (povlastice erodiraju već 1750-tih zbog zaduženosti Draškovića).<ref>''Istorija s. n.'' IV-1, 222</ref> * 1. 5. - Otvorena letnja palata [[Friedrich II Veliki|Fridriha Velikog]], ''[[Sanssouci]]'' ("Bez brige"). * 4. 5. - U strahu od francuske invazije, [[Willem IV od Oranjea|Willem IV]] je imenovan za stadtholdera nizozemskih Ujedinjenih provincija (do 1751), čime se posle 45 godina završava period bez stadtholdera u Holandiji. * maj, prva polovina - Otmica Garofalije, udovice gusara Krila Cvjetkovića, pogubljenog prošle godine, iz zatvora skadarskog paše.<ref>Milošević. [https://hrcak.srce.hr/file/353674 Pogibija gusara Krila Cvjetkovića...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220816071252/https://hrcak.srce.hr/file/353674 |date=2022-08-16 }}. hrcak.srce.hr</ref> Mlečani kažnjavaju [[Perast]] da bi udovoljili Turcima, zbog čega ekonomski opada.<ref>[https://www.rastko.rs/rastko-cg/umjetnost/mpantic-xvi-xviii/xviii.html XVIII vek: Doba prosvećenosti]. rastko.rs</ref> [[Datoteka:Samuel Scott - Vice Admiral Sir George Anson's Victory off Cape Finisterre - Google Art Project.jpg|mini|Bitka kod rta Finisterre]] * [[14. 5.]] - [[Rat za austrijsko nasljedstvo]]: [[Prva bitka kod rta Finisterre]] u kojoj [[Royal Navy|britanska mornarica]] nanosi težak poraz [[Francuska|francuskoj]] floti koja je pokušala dostaviti namirnice kolonijalnim snagama u [[Nova Francuska|Novoj Francuskoj]]. * 20. 5. - Poručnik [[James Lind]], brodski lekar na ''HMS Salisbury'', započinje eksperimente sa raznim supstancama, koji pokazuju da citrusi leče [[skorbut]] - prvi eksperiment sa kontrolnim grupama (citrusi se koriste protiv skorbuta tek od 1790-tih). * [[9. 6.]] - [[Japanski car]] [[Sakuramachi]] je abdicirao u korist sina princa Toohita koji postaje car [[Momozono]] (do 1762). Stvarni vladar je šogun [[Tokugawa Ieshige]]. [[Datoteka:Voyage à la baye de Hudson, fait en 1746 et 1747.jpg|mini|left|Ellisovo putovanje 1746-47 u potrazi za Severozapadnim prolazom]] * jun - Henry Ellis istražuje [[Hudsonov zaljev]] ne bi li našao [[Sjeverozapadni prolaz]], bez uspjeha. * 20. 6. - [[Afšaridska Monarhija|Persijski]] vladar [[Nader-šah Afšar]], na pohodu u Horasanu protiv kurdskih pobunjenika, ubijen je od svojih dvorana, uplašenih za svoje živote. Nasleđuje ga nećak [[Adel-šah Afšar]] (do 1748), ali carstvo se ubrzo raspada: osamostaljuju se duranijski Afganistan, kanati [[Buharski kanat|Buharski]] (emirat 1785, ruski protektorat od 1873, Sovjeti zauzeli 1920), [[Ardabilski kanat|Ardabilski]] (do 1808), [[Gandžanski kanat|Gandžanski]] (do 1805), [[Nahičevanski kanat|Nahičevanski]] (do 1828) i [[Šekinski kanat|Šekinski]] (do 1819). === Jul/Srpanj &ndash; Septembar/Rujan === [[Datoteka:Battle of Lauffeldt.jpg|mini|left|"Bitka kod Lauffeldta"]] * [[2. 7.]] - RzAN - [[Bitka kod Lauffelda]]: Francuzi maršala [[Maurice de Saxe|de Saxa]] su porazili savezničku vojsku u Limburgu. Zatim opsedaju [[Bergen op Zoom]] u Brabantu. [[Datoteka:La mort du chevalier de Belle-Isle.jpg|mini|"Smrt chevalier de Belle-Islea"]] * [[19. 7.]] - RzAN - [[Bitka na Assietti]]: Francuzi su pokušali zauzeti [[Kraljevina Sardinija|sardinsko]] utvrđenje u Alpima ali su potučeni uz 3.700 mrtvih, uključujući komandanta, viteza od Belle-Islea. * [[5. 8.]] - Ilirska dvorska komisija postaje [[Ilirska dvorska deputacija|deputacija]] (''Hofdeputation in Transsylvanicis, Banaticis et Illyricis''), potčinjena neposredno vladaru, a ne Ugarskoj, ravnopravna drugim dvorskim kancelarijama (ukinuta 1777) - mađarske vlasti su bile protivne Komisiji, izazivale su sukobe kompetencija. * 15. 8. - Sanktpeterburška konvencija: vojni savez Rusije, Britanije i Holandije protiv Francuske i Pruske. * 24. 8. - Smenjen je veliki vezir Tirjaki Hadži Mehmet-paša, postavljen je Sejid Abdulah-paša (do 1750). [[Datoteka:Prise et pillage de Bergen op Zoom 1747.jpg|mini|left|"Zauzeće i pljačka Bergen-op-Zooma"]] * [[18. 9.]] - Francuzi zauzimaju Bergen op Zoom. * septembar-oktobar - Izveštaji o uraganu ili dva u Karibima, severnoameričkoj obali i na Bermudima. Još jedan u novembru u Karibima. === Oktobar/Listopad &ndash; Decembar/Prosinac === * 12. 10.? (? 7. ševal 1160.) - [[Paštuni|Paštunska]] plemenska skupština, [[Loya jirga]], u [[Kandahar]]u izabire [[Ahmad Shah Durrani|Ahmada Shaha Durranija]] za [[emir (titula)|emira]], čime nastaje [[Duranijsko Carstvo]], država od koje potiče suvremeni [[Afganistan]]. Pored Kandahara, Durrani za sada ima i [[Gazni]], [[Kabul]] i [[Pešavar]]. * [[25. 10.]] - [[Rat za austrijsko nasljedstvo]]: [[Druga bitka kod rta Finisterre]] u kojoj Britanci uništavaju još jedan francuski konvoj za američke i karipske kolonije. Te kolonije su na ivici gladi, Englezi kontrolišu La Manš pa trpi i ekonomija francuske metropole. [[Datoteka:Giovanni Paolo Pannini - Fête musicale - 1747.jpg|mini|Muzička fešta u Rimu povodom venčanja francuskog dofena, 15. jul 1747]] * 17 - 19. 11. - Knowlesovi neredi u Bostonu, nakon što je britanski admiral Knowles prinudio 46 Bostonaca na službu. Nekoliko dana kasnije objavljen je pamflet u kome se neredi hvale kao odbrana prirodnih prava, što bi bilo prvi put da se ideje [[John Locke|Johna Lockea]] koriste za opravdanje otpora vlastima u Americi. * [[22. 11.]] - Princu [[Willem IV od Oranjea|Willemu IV]] je dodijeljeno nasljedno [[stadtholder]]sko zvanje [[Nizozemska Republika|Nizozemske Republike]] čime je Nizozemska postala de facto nasljedna [[monarhija]]. * [[29. 11.]] - Fra [[Filip Grabovac]] zatočen u Veneciji zbog knjige "Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga", inkvizicija je u prosincu naredila spaljivanje primeraka knjige. * [[17. 12.]] - Državni prokurator Marko Foscarini iznosi u Velikom vijeću nedostatke i nepravilnosti mletačke uprave i vlasti u [[Mletačka Dalmacija|Dalmaciji]]: situacija je teška, domaći i strani funkcioneri koriste položaje za bogaćenje.<ref>''Historija n. J. II'', 1230</ref> Otpor [[Kolon (seljak)|kolona]] traje već desetak godina - nakon nereda na Rabu, Pagu i Šolti, u Kaštelima i okolici Zadra, mletačke vlasti hapšenjem istaknutijih ljudi 1747-48. za sada zavode mir.<ref>''Historija n. J. II'', 1234</ref> === Kroz godinu === [[Datoteka:Canaletto london.jpg|mini|[[Canaletto]]: "Reka Temza iz Doma Richmond"]] * [[Ali-paša Hećimoglu]] ponovo dolazi za vezira u [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|Bosnu]], ponovo da bi uterao poreze, s istim rezultatom kao i 1745. U Bosni do 1756 preovlađuju nemiri i bune. Ove godine, muslimanski seljaci tuzlanskog kadiluka dižu pobunu zbog višeg poreza, taksita (obroka) i kuluka, neposredno zbog podizanja grada.<ref>''Historija n. J. II'', 1327-8</ref> * Sejid Mehmed-paša Silahdar je beogradski muhafiz 1747-48.<ref>''Istorija s. n.'' IV-1, 308</ref> [[Šejh Mehmed Užičanin|Šejh Mehmed-paša]] iz Užica ga optužuje da je "uništio vilajet" jer su njegovi zulumćari uzeli stotine kesa groša od sirotinje (2.000 haračkih glava duguje 42.000 groša). U Užicu izbija pobuna, vođena je bitka sa čačanskim muteselimom. Na beogradskog vezira se žali i kruševački sandžakbeg Ismail-beg, kao i na leskovačke spahije<ref>''Istorija s. n.'' IV-1, 309-11</ref> U [[Beogradski pašaluk|Beogradskom pašaluku]] do 1780-ih preovlađuju "nered, zulum i pokvarenost".<ref>''Istorija s. n.'' IV-1, 315-6</ref> * Osmanlije prihvataju zahtev Marije Terezije za obnovu [[Beogradski mir|Beogradskog mira]],<ref>''Istorija s. n.'' IV-1, 306</ref> tj. sklopljen je "večni mir". Mir se nastavlja još četiri decenije, u Šumadiju se doseljava dosta ljudi iz drugih srpskih krajeva. * Podmaršal [[Franz Anton Leopold Pontz|Engelshofen]] započinje regulaciju u [[Slavonska vojna granica|Slavonskoj]] i Srijemskoj krajini - drugačija organizacija, uvedena klasa "kontribuenata", kmetova, što izaziva nezadovoljstvo i neuspeh.<ref>''Historija n. J. II'', 1046-7</ref> Nova Gradiška (osnovana sljedeće godine) i [[Slavonski Brod]] sjedišta pukovnija. * U Kupinovu osnovana šajkaška četa, od krajišnika rasformirane [[Potisko-pomoriška vojna krajina|Pomoriške krajine]] osniva se 1746-47 zemaljska pokrajinska milicija.<ref>''Historija n. J. II'', 1158</ref> * Osuđen [[Franjo Trenk]]. * U [[Subotica|Subotici]] osnovana katolička latinska škola, pod vođstvom franjevačkog samostana.<ref>''Historija n. J. II'', 1162</ref> * 1747-49 - Organiziraju se pokrajinske vlade i sudovi u svim pokrajinama Habsburške monarhije.<ref>''Historija n. J. II'', 870</ref> * [[Atanasije II Gavrilović]] je novi [[Pećka patrijaršija|pećki]] patrijarh (do 1752). * I ove godine, kao prošle, ima sukoba između Crnogoraca i Albanaca u Kotoru.<ref>''Istorija s. n.'' IV-1, 499</ref> * [[Qianlong]]ovih Deset velikih pohoda – Jinchuanska kampanja, protiv Sloba Dpona, poglavice naroda Gyalrong u Jinchuanu na severu Sečuana. * [[Andreas Sigismund Marggraf]] objavio otkriće šećera u šećernoj repi (njegov učenik [[Franz Karl Achard]] je razradio praktičan metod dobijanja). * U Francuskoj osnovana Nacionalna škola mostova i puteva, dan. ''[[École des ponts ParisTech]]''. == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1747.}} * [[4. 1.]] - [[Vivant Denon]], prvi direktor Louvrea († [[1825]]) * [[10. 1.]] - [[Abraham-Louis Breguet]], horolog († [[1823]]) * [[19. 1.]] - [[Johann Elert Bode]], astronom († [[1826]]) * [[13. 4.]] - [[Louis Philippe II od Orléansa]], francuski plemić i pristalica Revolucije († [[1793]]) * [[5. 5.]] - [[Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva]] († [[1792]]) * [[2. 7.]] - [[Rose Bertin]], modna kreatorka († [[1813]]) * [[6. 7.]] - [[John Paul Jones]], američki pomorac († [[1792]]) * [[26. 10.]] - [[Ivan Mane Jarnović]], violinist i skladatelj († [[1804]]) * [[Teodor Popović]], ikonopisac († [[1807]]) * 1747-48 - [[Petar I Petrović Njegoš]], crnogorski vladika († [[1830]]) == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1747.}} * [[12. 3.]] - [[Polhané Sönam Topgyé]], tibetanski vladar (* 1689) * [[14. 3.]] - [[Johann Matthias von der Schulenburg]], saski i mletački časnik, kolekcionar umjetnosti (* [[1661]]) * [[23. 3.]] - [[Claude Alexandre de Bonneval]], Humbaradži Ahmet-paša (* [[1675]]) * [[3. 4.]] - [[Francesco Solimena]], slikar (* [[1657]]) * [[20. 4.]] - [[Stjepan Badrić]], redovnik i vjerski pisac (* 1687) * [[19. 6.]] - [[Nader-šah Afšar]], persijski vladar (* [[1688]]) * [[8. 7.]] - [[Štefan Fuček]], kajkavski pisac i svećenik (* ca. 1690) * [[Fevzi Mostarac]], pisac (* 1670-77) == Reference == {{reference|2}} ; Literatura * ''Historija naroda Jugoslavije II'', Školska knjiga Zagreb, 1959 * ''Istorija srpskog naroda'', Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1) == Vanjske veze == {{commonscat|1747}} [[Kategorija:1747.| ]] <!-- interwiki --> lxwz499uznbby2s8kbhhvuh8s7q4usa 0 119619 42690345 42374776 2026-09-19T11:49:15Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690345 wikitext text/x-wiki {{year dab|1746}} {{godina nav}} [[Datoteka:Culloden (David Morier).jpg|thumb|300px|Bitka kod Cullodena.]] {{Godina u drugim kalendarima|1746}} Godina '''1746''' ('''[[rimski brojevi|MDCCXLVI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u subotu]] po [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] odn. [[redovna godina koja počinje u srijedu]] po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. == Događaji == === Januar/Siječanj &ndash; Mart/Ožujak === * 8. 1. - [[Jakobitski ustanak 1745.|Jakobitski ustanak]]: pretendent [[Charles Edward Stuart]] lako zauzima varoš [[Stirling]] ali neuspješno opsjeda zamak. * januar - [[Pieter van Musschenbroek]] iz Leidena javlja da je otkrio spravu za skladištenje elektriciteta, prvu vrstu kondenzatora, nazvanu [[Leidenska tegla]] ([[Ewald Georg von Kleist]] je jesenas nezavisno otkrio istu stvar). * 17. 1. - Bitka kod Falkirk Muira: Jakobiti poražavaju britanske snage koje su išle deblokirati Stirling, ali u konfuziji ne koriste uspjeh. Britanski komandant gen. Hawley je prije kraja mjeseca zamijenjen [[William Augustus, vojvoda od Cumberlanda|vojvodom od Cumberlanda]]. * 11. 2. - Britanski premijer [[Henry Pelham]], kao i njegov brat Thomas, daju ostavke zahtevajući da u vladu uđe i [[William Pitt Stariji]] - to se ubrzo i događa, s obzirom da kralj [[George II od Velike Britanije|George II]] ne može naći drugo rešenje. * [[17. 2.]] - [[Rat za austrijsko naslijeđe]] (RzAN): Francuzi obustavljaju opsadu [[Alessandria|Alessandrije]], kao znak dobre volje tokom pregovora sa sardinskim kraljem [[Karlo Emanuel III.|Karlom Emanuelom]] - ovaj međutim čeka austrijsku koncentraciju u Italiji, omogućenu prošlogodišnjim mirom sa Pruskom, pa da nastavi rat. * [[22. 2.]] - RzAN: opsada Brisela se završava nakon tri sedmice, Austrijanci se predaju Francuzima maršala [[Maurice de Saxe|Maurica de Saxa]]. * [[5. 3.]] - Karlo Emanuel Sardinski nastavlja italijanski teatar Rata za austrijsko nasleđe: napada [[Asti]], čiji se francuski garnizon od 5.000 ljudi predaje tri dana kasnije. * [[10. 3.]] - U [[Lahore]]u počinje ''Chhota Ghallughara'', "mali masakr", ubijanje Sika - smatra se da ih je do juna stradalo 7.000. Naređeno je uništavanje svetilišta i svetih zapisa. === April/Travanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[16. 4.]] - [[Bitka kod Cullodena]] u kojoj [[UK|britanska]] ([[Dinastija Hanover|hanoveranska]]) vojska pod [[Princ William, vojvoda od Cumberlanda|vojvodom od Cumberlanda]] uništava [[škotska|škotsku]] [[jakobiti|jakobitsku]] vojsku princa [[Charles Edward Stuart|Charlesa Edwarda Stuarta]], a što predstavlja kraj [[Jakobitski ustanak 1745|Jakobitskog ustanka]], simbolični kraj pokušaja Škotske da povrati nezavisnost i raskine uniju sa Engleskom, odnosno posljednju kopnenu bitku na tlu [[Velika Britanija|Velike Britanije]]. * proleće - General [[Franz Anton Leopold Pontz|Engelshofen]] stigao u Petrovaradin da rukovodi razvojačenjem granice - nailazi na otpor Srba, sledeće zime odlazi u Beč po instrukcije.<ref>Pavić, M. [https://www.rastko.rs/rastko-ru/delo/14315 Симеон Пишчевић: Руски генерал и српски писац]. rastko.rs</ref> * [[1. 5.]] - Posvećena još nedovršena Crkva Asamovih, ''[[Asamkirche]]'', u Minhenu, privatna crkva braće Asam - važna građevina južnonemačkog poznog [[Barokna arhitektura|baroka]]. * 1. 6. - RzAN: Francuzi zauzeli Antverpen. * [[2. 6.]] - Peterburški ugovor: defanzivni savez Rusije i Austrije protiv Pruske. [[Datoteka:Karl von Blaas - Der Kampf bei Piacenza 1746 - 2740 - Kunsthistorisches Museum.jpg|mini|"[[Bitka kod Piacenze]]"]] * [[16. 6.]] - [[Rat za austrijsko nasljedstvo]]: [[Bitka kod Piacenze]] u kojoj [[Habsburgovci|austrijske]] trupe nanose težak poraz [[francusko]]-[[Španija|španskoj]] vojsci, osiguravši tako kontrolu Habsburgovaca nad najvećim dijelom sjeverne Italije. * 18. 6. - Potpisan ugovor sa [[Samuel Johnson|Samuelom Johnsonom]] za pisanje engleskog rječnika (objavljen 1755). * [[22. 6.]] - [[Rat kralja Georga]], američki teatar RzAN: iz Francuske kreće Ekspedicija vojvode d'Anvillea prema Novoj Skotiji u Americi, koja se do oktobra završava potpunim neuspehom. * [[29. 6.]] - Kanonizirana [[Katarina de Ricci]] († 1590). === Jul/Srpanj &ndash; Septembar/Rujan === * [[6. 7.]] - [[Prvi karnatički rat]], indijski teatar Rata za austrijsko nasljedstvo, između Britanaca i Francuza. Pomorska bitka kod Negapatama je taktički bez pobednika, ali Francuzi dolaze u stratešku prednost. * [[9. 7.]] - Umire španjolski kralj [[Filip V od Španije|Filip V]], nakon 45 godina na prijestolju - dolazi njegov sin [[Fernando VI od Španije|Ferdinand VI]], zvani Učeni ili Pravedni (do 1759). * 9. 7. - [[Petar Jagodić Kuridža]] je pušten iz mletačkog zatvora, nakon odsluženih 40 godina kazne. * jul - Pariski sud je naredio spaljivanje "Filozofskih misli", prvog originalnog [[Denis Diderot|Didroovog]] dela, koje je anonimno objavio. * [[1. 8.]] - U znak odmazde zbog potpore koju su stanovnici škotskog [[Scottish Highlands|Visočja]] dali jakobitskim pobunjenicima, u Škotskoj je na snazi Zakon o proskripciji, čiji je dio [[Dress Act of 1746|Zakon o odjeći]], kojim je zabranjeno nošenje [[kilt]]a (zabrana će biti ukinuta [[1782]]). * 5. 8. - Gospodar Vlaške [[Konstantin Mavrokordat]], prinuđen problemom odbeglih kmetova, donosi ukaz kojim omogućuje njihov otkup, vlasništvo nad okućnicom i prodaju proizvoda u zamenu za određeni broj dana rada. * 6. 8. - Umro je [[Kristijan VI]], kralj Danske i Norveške, nasleđuje ga [[Frederik V]] (do 1766). Zavisi od savetnika, naročito [[Adam Gottlob Moltke|A. G. Moltkea]]. * [[10. 8.]] - RzAN: Bitka kod Rottofredda: franko-španske snage odolevaju austrijskim napadima blizu Piacenze ali se moraju povući prema Đenovi. * avgust - Počinje Kongres u Bredi, mirovni pregovori Rata za austrijsko nasleđe, razvlače se do 1748. * [[16. 8.]] - Vojvoda [[Vojvodstvo Guastalla|Guastalle]] [[Giuseppe Maria Gonzaga]] umire bez naslednika - zemlju prvo uzima Austrija, a od 1748. je deo špansko-burbonske [[Vojvodstvo Parma|Parme]]. * 18. 8. - U Londonu su, osuđeni za izdaju, posečeni škotski plemići: erl od Kilmarnocka i lord Balmerino (lord Lovat je pogubljen sledećeg aprila). [[Datoteka:Preobrazsenszka templom a Szamár hegyről. Fortepan 23192.jpg|mini|[[Preobraženjska crkva (Sentandreja)|Preobraženjska crkva]] u Sentandreji (1970)]] * [[4. 9.]] - Kerdenskim ugovorom je završen [[Osmansko-persijski rat (1743–1746)|Osmansko-persijski rat]]: granice ostaju iste, Osmanlije priznaju [[Afšaridska Monarhija|afšaridsku]] vlast u Persiji, dogovorena razmena poslanstava. * [[6. 9.]] - RzAN: Austrijanci zauzimaju Đenovu. * [[9. 9.]] - [[Rat za austrijsko nasljedstvo]]: [[Francuska|Francuski]] ekspedicioni korpus [[Zauzimanje Madras|zauzima]] [[Madras]], glavno [[UK|britansko]] uporište u Indiji. * 20. 9. - Princ Stuart je zauvek napustio Škotsku. * 20. 9. - RzAN: Napad na [[Lorient]]: Britanci se iskrcavaju u Bretanji, ali se povlače 7. oktobra nakon bombardovanja grada. * [[30. 9.]] - RzAN: Austrijanci u [[Namur]]u u Belgiji se predaju nakon francuske opsade. === Oktobar/Listopad &ndash; Decembar/Prosinac === * [[2. 10.]] - Francuska flota je zahvaćena olujom kod Madrasa, tonu brodovi ''Duc d'Orléans'', ''Phénix'' i ''Lys'' sa 1.100 članova posade. * [[11. 10.]] - RzAN: Bitka kod Rocouxa, blizu Liježa u Belgiji, još jedna je francuska pobeda u Flandriji, ali odlučujuća pobeda je izmakla u ovoj sezoni. * 22. 10. - [[Univerzitet Princeton]] osnovan kao Univerzitet New Jerseya. * [[24. 10.]] - Bitka na Adyaru: Francuzi su odbili skoro deset puta veću armiju arkotskog nawaba Anwaruddin Khana od Madrasa. * [[28. 10.]] - Katastrofalni potres pogađa [[Peru]], pri čemu su razoreni [[Lima]] i [[Callao]]. * [[5. 11.]] - Tokom turneje po Evropi, nosoroga [[Clara (nosorog)|Claru]] je u Beču video i carski par [[Franz I Stephan od Svetog Rimskog Carstva|Franjo]] i [[Marija Terezija]]. [[Datoteka:Balilla a Portoria-cartolina d'epoca.jpg|mini|Statua Ballile u Đenovi]] * krajem g. - [[Šejh Mehmed Užičanin]] je okupio oko sebe ljude - dogodine izbija buna u užičkom kraju.<ref>''Istorija s. n.'' IV-1, 310</ref> * [[5. 12.]] - RzAN: Austro-sardinska invazija Francuske, uz pomoć britanske flote: [[Maximilian Ulysses Browne|Browneovi]] Austrijanci započinju opsadu [[Antibes]]a - traje do početka februara, bez uspeha. * [[5. 12.]] - Dečak Giovan Battista Perasso, zvani [[Balilla]], potakao Đenovljane na pobunu protiv austro-sardinskih okupatora, koji su proterani 11. decembra. * decembar - RzAN: Francuzi pokušavaju osvojiti britanski Fort st. David kod [[Cuddalore]]a u Indiji. * [[19. 12.]] - Peraštanski gusar Krilo Cvjetković je uhapšen od Turaka kod Drača, dva dana kasnije je obešen. Udovica Garofalija i još tri žene su zatvorene kod skadarskog paše, Peraštani ih otimaju sledećeg maja.<ref>Milošević. [https://hrcak.srce.hr/file/353674 Pogibija gusara Krila Cvjetkovića...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220816071252/https://hrcak.srce.hr/file/353674 |date=2022-08-16 }}. hrcak.srce.hr</ref> * 21. 12. (stari ili novi kal.?) - Marija Terezija donela odluku "da mitropolit nije glava naroda nego crkve, te tužbe, koje se tiču naroda, neka se ne šilju preko njega."<ref>Ćorović, V. [https://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/6_13_l.html Istorija srpskog naroda - Austriski porazi]. rastko.rs</ref> === Kroz godinu === * Mjere apsolutne države utječu i na rimokatoličku crkvu u Habsburškoj monarhiji: strože se zabranjuje objavljivanje papinskih odluka bez državnih odobrenja (placetum regium), cenzura prelazi u ruke državnih nadleštava, ponovo ograničene kompetencije crkvenih sudova, uz papino odobrenje ukinuto nekoliko praznika.<ref>''Historija n. J. II'', 875</ref> * Vojna granica: ** [[Joseph Friedrich von Sachsen-Hildburghausen|Hildburgshausen]] formirao regimente u [[Karlovački generalat|Karlovačkom generalatu]], uzbuđeni narod i neki viši oficiri pokreću brinjsko-ličku bunu.<ref>''Historija n. J. II'', 1052</ref> Regimente su u cijeloj Vojnoj krajini: lička, otočka, ogulinska, slunjska, dvije banske (petrinjska i glinska), križevačka, đurđevačka, gradiška, brodska i petrovaradinska; dijele se na bataljune, kumpanije i općine, časnici vode sve poslove, službeni jezik je njemački.<ref>Šišić, ''Povijest Hrvata 1526-1918'', 343</ref> ** 1746-54 - Reorganizacija vojnih krajina po regimentama; od svih ostalih zemalja Habsburške monarhije traži se 108.000 vojnika a samo od krajina 45.000.<ref>''Historija n. J. II'', 871</ref> ** Posao formiranja slavonsko-srijemskih regimenti povjeren je feldmaršallajtnantu baronu Engelshofenu (od 1747).<ref>''Historija n. J. II'', 1046</ref> U Posavskoj granici obrazovane tri pešačke regimente, Gradiška, Brodska i Petrovaradinska i dve konjičke tj. husarske.<ref name="isniv1197">''Istorija s. n.'' IV-1, 197</ref> ** 1746-47 - Od krajišnika rasformirane Pomoriške krajine (manji, filijalni, šančevi Jenopolje, Vilagoš, Ohaba, Iratoš, Simanda i Arad<ref>''Istorija s. n.'' IV-1, 198</ref>) osniva se zemaljska pokrajinska milicija.<ref>''Historija n. J. II'', 1158</ref> Raspuštaju se "nacionalne" milicije po ugarskim gradovima (Ostrogon, Đur, Komoran, Siget, Solnok, Veliki Varadin), dobrim delom sastavljene od Srba.<ref name="isniv1197" /> ** Vladislav Fejervari je postaje poslednji šajkaški vojvoda.<ref>Cerović, Lj. [https://www.rastko.rs/antropologija/ljcerovic_srbi_slv.html Srbi u Slovačkoj]. rastko.rs</ref> ** [[Otočac]], [[Ogulin]], [[Đurđevac]] sjedišta su pukovnija. [[Pakrac]] je stavljen pod upravu Dvorske komore nakon zarobljavanja baruna [[Franjo Trenk|Trenka]]. [[Karlobag]], ranije pod vlašću Kraljevske komore u Beču, dolazi pod Kraljevsku vrhovnu komercijalnu intendencu iz Trsta. * [[Novi Sad]] je darovao dvoru 8.000 forinti, dobiće diplomu sa povlasticama 1748.<ref>''Historija n. J. II'', 1159</ref> * Nakon Jahja-paše Hatibzadea, beogradski muhafiz je Sejid Mehmed-paša Silahdar (1747-48). Jahja-paša je ostao dužan sultanskoj blagajni 17.500 groša, premešten je u Rumeliju, usput mu je naloženo da uguši janičarsku pobunu u Nišu - ali udružio se sa arbanaskim pašama i begovima i krenuo u pohod na grad, s pljačkanjem okolnih sela.<ref>''Istorija s. n.'' IV-1, 308-9</ref> * Izgađena je [[Preobraženjska crkva (Sentandreja)|Preobraženjska crkva]] u [[Sentandreja|Sentandreji]]. * Pećki patrijarh [[Joanikije III Karadža|Janićije]] dao ostavku, orobio je riznicu, ostavivši samo mošti, i s "velikim blagom" otišao u Carigrad<ref>''Istorija s. n.'' IV-1, 542</ref> - patrijaršija je teret zbog prezaduženosti<ref>''Historija n. J. II'', 1355</ref> (biće vaseljenski patrijarh 1761-63). Na pećki tron će 1747-52. doći [[Atanasije II Gavrilović]]. * Ima težih sukoba između Crnogoraca i Albanaca u Kotoru, kao i sledeće godine.<ref>''Istorija s. n.'' IV-1, 499</ref> Mlečani su preselili 26 Albanaca u Risan i Herceg Novi.<ref>Radojičić, D. [https://www.rastko.rs/rastko-al/zbornik1990/dradojicic-boka_l.php Veze stanovništva Boke Kotorske i Albanije u XVIII vijeku na osnovu podataka iz arhiva Herceg Novog]. rastko.rs</ref> * 1746/47 - U [[Islamski kalendar|hidžretskoj godini]] 1159, [[Mula Mustafa Bašeskija]] bilježi prve događaje.<ref>[https://eteia.home.xs4all.nl/kitabhana/Basheskija_Mula_Mustafa/Ljetopis_281746_180429/Dio_I/Godina_1159_1170_2824_I_1746_14.html#1top Bašeskija, Mula-Mustafa Godina 1159 - 1170] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220922041006/https://eteia.home.xs4all.nl/kitabhana/Basheskija_Mula_Mustafa/Ljetopis_281746_180429/Dio_I/Godina_1159_1170_2824_I_1746_14.html#1top |date=2022-09-22 }}. eteia.home.xs4all.nl/kitabhana</ref> * Marija Terezija je prodala jezuitima palatu ''Neue Favorite'' za obrazovne potrebe - nastaje ''[[Theresianum]]'', škola za državnu službu. * [[Višeslavova krstionica]] premještena iz Nina u Veneciju (vraćena 1942. u Hrvatsku). * Senjski izaslanik [[Mateša Antun Kuhačević]] uhićen je u Beču, pod optužbom za učešće u brinjskoj pobunu - zatočen je skoro do smrti 1772. * Zbor za širenje vjere ukida Ilirski kolegij u Fermu, pitomci su premješteni u sjemenište u Rimu. * [[Pacifik Bizza]] je imenovan [[Splitsko-makarska nadbiskupija|splitskim]] nadbiskupom (do 1756). * Nauka i tehnika: ** Grofica [[Eva Ekeblad]] je otkrila metod dobijanja alkohola i brašna od krompira, čime je ušteđeno žito za druge potrebe i smanjena mogućnost gladi. ** [[John Roebuck]] uveo proces olovnih komora za industrijsku proizvodnju [[Sumporna kiselina|sumporne kiseline]]. ** [[Andreas Sigismund Marggraf]] je izolovao [[cink]], uz detaljniji opis od prethodnika, što vodi komercijalnom procesu. ** Traktat [[Charles Batteux|Charlesa Batteuxa]] ''Les beaux arts réduits à un même principe'' uvodi koncept "lepih umetnosti". == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1746.}} * [[24. 1.]] - [[Gustav III od Švedske|Gustav III]], kralj Švedske († [[1792]]) * 4. 2. - [[Tadeusz Kościuszko]], poljski državnik i vojskovođa († [[1817]]) * [[30. 3.]] - [[Francisco Goya]], španski slikar i graver († [[1828]]) * apr. - [[Franjo Jelačić]], austrijski podmaršal († [[1810]]) * [[9. 5.]] - [[Gaspard Monge]], pionir deskriptivne i diferencijalne geometrije († [[1818]]) * [[16. 7.]] - [[Giuseppe Piazzi]], astronom († [[1826]]) * [[11. 9.]] - [[Giovanni Battista Venturi]], fizičar († [[1822]]) * [[12. 11.]] - [[Tiradentes]], brazilski revolucionar († [[1792]]) * [[Teodor Ilić Češljar]], slikar († [[1793]]) == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1746.}} * 11. 2. - Vasilij Vladimirovič Dolgorukov, ruski feldmaršal (* 1667) * 19. 3. - [[Ana Leopoldovna]], bivša ruska regentkinja (* [[1718]]) * 14. 6. - [[Colin Maclaurin]], matematičar (* [[1698]]) * [[9. 7.]] - [[Filip V od Španije|Filip V]], španjolski kralj (* [[1683]]) * [[22. 7.]] - [[María Teresa Rafaela od Španjolske]], supruga francuskog dofena (* [[1726]]) * 6. 8. - [[Kristijan VI]], kralj Danske i Norveške (* [[1699]]) * [[28. 11.]] - Franz Ferdinand Anton Khevenhüller, austrijski general, slavonski zapovjednik (* [[1682]]) == Reference == {{reference|2}} ; Literatura * ''Historija naroda Jugoslavije II'', Školska knjiga Zagreb, 1959 * ''Istorija srpskog naroda'', Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1) == Vanjske veze == {{commonscat|1746}} [[Kategorija:1746.| ]] <!-- interwiki --> 2ieoubrvj7s0o6f45ol5gya5pkpmicc 0 135574 42690209 42400080 2026-09-18T20:23:23Z Ziv 187261 ([[c:GR|GR]]) [[File:Tiaret in night.jpg]] → [[File:Tiaret at night.jpg]] [[c:COM:FR#FR3|Criterion 3]] · corr. 42690209 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Tiaret | ime_genitiv =Tiareta | izvorno_ime =تاهرت / تيارت | slika_panorama =41439-tiaret-lycce-ibn-rostom-et-l-hopital.jpg | opis_slike =Grad pod [[snijeg]]om | slika_lokacijska_karta_država =Alžir | slika_lokacijska_karta_opis=Pozicija Tiareta u Alžiru | nadimak = | širina-stupnjevi =35 | širina-minute =22 | širina-oznaka=N | dužina-stupnjevi =1 | dužina-minute =19 | dužina-oznaka=E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Alžir}} | lokacija1_ime =[[Alžir#Pokrajine|Pokrajina]] | lokacija1_info = [[Tijaret (pokrajina)|Tijaret]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe= | ime_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | visina =978<ref name=city/> | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2008]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =178,915<ref name=city/> | stanovništvo_gustoća= | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =[[UTC+1]] | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =14000<ref name=city/> | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | web_stranica = }} '''Tiaret''' ([[Arapski jezik|arapski]]: تاهرت / تيارت/ , [[berberski jezici|berberski]]: '''Tahert''' ili ''Tiharet'') nekad znan i kao '''Tagdempt''' je [[grad]] od 178,915 [[Stanovništvo|stanovnika]]<ref name=city>{{cite web | url =http://www.citypopulation.de/en/algeria/cities/ | title =''Algeria, People's Democratic Republic of Algeria'' | accessdate =24.2. 2020. | language=engleski | publisher=City population}}</ref> na [[sjever]]u [[Alžir]]a u [[Tijaret (pokrajina)|Pokrajini Tijaret]] u kojoj je i [[glavni grad|administrativni centar]].<ref name=brit/> == Geografija == Tiaret leži na [[jug|južnom]] kraju [[planinski masiv|masiva]] [[Varsenis]] (dio [[Atlas (planine)#Masiv Tel Atlas|Tel Atlasa]]) na mjestu gdje se pretapa u [[Visoravan slaništa]]. Prostire se po obroncima [[planina|planine]] Guezoul (visoke 1.375 [[metar]]a) i po [[kotlina|kotlini]] [[Vadi]] Tiareta. Kako leži u [[planina|planinskom]] kraju ima znatno [[Kontinentalna klima|hladniju klimu]] od ostalih alžirskih gradova.<ref name=brit/> Od [[glavni grad|glavnog grada]] [[Alžir (grad)|Alžira]] je udaljen 340 [[km]] [[jug|južno]].<ref name=his/> [[datoteka:Tiaret at night.jpg|thumb|left|240px|Centralni trg [[noć]]u]] == Historija == [[medina (dio grada)|Medina]] Tiareta podignuta je na mjestu gdje se nekad nalazila [[Antički Rim|rimska]] '''Tingartia''' [[glavni grad|administrativni centar]] zapadnog Alžira za [[bizant]]ske vlasti.<ref name=brit/> Na [[planina]]ma pored grada nalaze se [[Jedari]], grupe neobičnih [[građevina]] [[kvadrat]]nog [[tlocrt]]a sa [[stepenice|stepeničastim]] [[piramida]]lnim [[krov]]ovima, za koje se pretpostavlja da su [[grobnica|grobnice]] [[Berberi|berberskih]] [[princ|prinčeva]] podignute između [[6. vijek|6]] i [[7. vijek]]a. Zbog tog se misli da je bio značajan [[Arapi|arapski]] grad u [[7. vijek]]u, jer su ga zvali '''Tahart''' (''[[Lav]]ica'').<ref name=brit/> Lider [[Berberi|berberskih]] [[Ibadizam|Ibadida]] u [[Magreb]]u [[Abd ar-Rahman ibn Rustam]] zauzeo je grad [[761]]. i učinio ga [[glavni grad|prijestolnicom]] svoje [[Rustamidi|Rustamidske monarhije]].<ref name=brit/> To je bio do [[909]]. kad je pokleknuo pod napadima [[Fatimidi|Fatimidske dinastije]].<ref name=brit/> Nakon sloma [[Rustamidi|rustamidske]] države, članovi [[Ibadizam|Ibadidiske dinastije]] sa najgorljivijim sljedbenicima [[izbjeglice|pobjegli]] su u [[Vargla|Sedratu]], [[arheološko nalazište|arheološki lokalitet]] pored današnje [[Vargla|Vargle]], a jedan [[vijek]] kasnije su otišli od tamo i preselili se u [[Sahara|saharsku]] [[pustinja|pustinjsku]] [[oaza|oazu]] [[M'zab]].<ref name=opvm>{{cite web |url=https://www.researchgate.net/publication/337657733_%27Abd_al-Rahman_b_Rustam_dans_Encyclopaedia_of_Islam_Three_Leiden_Brill_2011-3_p_1-2 |title= ''The Encyclopaedia of Islam Three'' |publisher=Leiden • Boston |author=Gudrun Krämer, Denis Matringe, John Nawas, Everett Rowson |language =engleski |accessdate =24.2. 2020.}}</ref> Nakon tog gradom vladaju [[Sultanat Tlemsen|tlemsenski]] [[sultan]]i a nakon njih [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]] sve do [[1843]]. kad su ga zauzeli [[Francuzi]].<ref name=brit/> Tiaret je bio jedna od prijestolnica vođe otpora protiv [[francuska|francuske]] dominacije sredinom [[19. vijek]]a [[emir]]a [[Abd el-Kader]]a.<ref name=his>{{cite web |url=https://airalgerie.dz/planifier-votre-voyage/nos-destinations/tiaret-2/ |title=''Tiaret'' |publisher=Air Algerie |language=francuski |accessdate=24.2. 2020 |archive-date=2020-02-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200226115429/https://airalgerie.dz/planifier-votre-voyage/nos-destinations/tiaret-2/ |dead-url=yes }}</ref> Tiaret je doživio naglu [[urbanizacija|urbanizaciju]] za [[Francuski Alžir|Francuske kolonijalne uprave]], nakon što je [[guverner|generalni guverner]] [[Louis Juchault de Lamoricière|Lamoricière]] [[1843]]. osnovao [[garnizon]].<ref name=otre/> Nakon tog se doselilo puno [[Francuzi|francuskih]] [[kolonizacija|kolonista]] koji su svoje [[naselje]] podigli sjeverno od stare [[bedem]]ima opasane [[medina (dio grada)|medine]].<ref name=brit/> Teritorij tog naselja je određen [[dekret]]om [[1868]]. Nakon tog je i službeno osnovan [[27. januar]]a [[1869]]. [[dekret]]om, kao punopravna [[općina]].<ref name=otre>{{cite web |url=http://anom.archivesnationales.culture.gouv.fr/geo.php?ir=&lieu=Tiaret+%28Alg%C3%A9rie%29 |title= ''Tiaret (Algérie)'' |publisher=Archives nationales d'outre-mer |language =francuski |accessdate =24.2. 2020.}}</ref> Tiaret je od akademske godine [[1980]]. / [[1981]]. i [[univerzitet]]ski grad, koji danas ima 8 [[fakultet]]a i 2 [[institut]]a, na kojima studira 30 248 [[student]]a.<ref name=uni>{{cite web |url=http://www.univ-tiaret.dz/fr/Universite.html |title= ''Origine et histoire'' |publisher=Université Ibn-Khaldoun Tiare |language =francuski |accessdate =24.2. 2020.}}</ref> == Privreda i transport== Tiaret je [[trgovina|trgovačko]] - [[državna uprava|administrativni]] centar [[visoravan|visoravni]] Sersou [[ratarstvo|ratarsko]]-[[stočarstvo|stočarskog]] kraja, poznatog po [[žitarice|žitaricama]] i čistokrvnim [[arapski konj|arapskim konjima]].<ref name=brit>{{cite web |url=https://www.britannica.com/place/Tiaret |title= ''Tiaret, Algeria'' |publisher=Encyclopaedia Britannica |language =engleski |accessdate = 24.2. 2020.}}</ref> [[Industrija]] se nalazi petnaestak [[km]] [[istok|istočno]] od grada u [[predgrađe|predgrađu]] Ain Bouchekif, najveći objekt je [[tvornica]] [[vojska|vojnih]] vozila SAFAV-MB<ref name=voj>{{cite web |url=http://www.aps.dz/economie/100395-usine-de-vehicules-militaires-de-tiaret-livraison-de-pres-de-800-unites-au-profit-de-plusieurs-administrations |title = ''Usine de véhicules militaires de Tiaret'' |publisher=Algérie Presse Service |language =francuski |accessdate =24.2. 2020}}</ref>. Tu se nalazi [[aerodrom]] Abdelhafid Boussouf ([[IATA]]: TID, [[ICAO]]: DAOB)<ref name=air>{{cite web |url=https://www.ch-aviation.com/portal/airports/TID |title = ''Abdelhafid Boussouf Bou Chekif'' |publisher=Ch aviation |language =francuski |accessdate =24.2. 2020}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze== {{Commonscat|Tiaret}} * [https://airalgerie.dz/planifier-votre-voyage/nos-destinations/tiaret-2/ ''Tiaret''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200226115429/https://airalgerie.dz/planifier-votre-voyage/nos-destinations/tiaret-2/ |date=2020-02-26 }} {{fr icon}} [[Kategorija:Gradovi u Alžiru]] mp2m6donbt3zejhzjrkzl66c1x91n6q 0 140020 42690199 42683506 2026-09-18T19:31:10Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690199 wikitext text/x-wiki {{For|srpskog kneza|Vojislav (knez)}} [[Datoteka:Krstionica Viseslav.PNG|mini|Krstionica kneza Višeslava]]'''Višeslav''' je bio hrvatski knez oko 800. godine Nakon što su porazili [[Avari|avarsku]] državu i pokorili [[Hrvati|hrvatska]] [[pleme]]na koja su živjela u staroj [[Panonska Hrvatska (kneževina)|Panoniji]], [[Franci]] su čini se odlučili osvojiti i prostore Dalmacije kojom je vladao knez Višeslav. Tako franački [[markgrof Erik]], gospodar [[Istra|Istre]], [[Furlanija|Furlanske]] i drugih zemalja, kreće sa svojom vojskom prema Primorskoj Hrvatskoj, te god. [[799]]. dolazi do [[Tarsatica|Tarsatike]] kraj [[Rijeka|Rijeke]], gdje se u "Franačkim ljetopisima" (''[[Annales regni Francorum]]'') za njega kaže da je poginuo u zasjedi.<ref name="Labus2000-1">Labus 2000, str. 1-7</ref> Povjesničari još uvijek raspravljaju koje je naravi bila ta bitka i tko je zapravo ubio Erika. Neki drže da su to bili Hrvati ([[Franjo Rački|Rački]], [[Nada Klaić]], [[Lujo Margetić]], [[Neven Budak]]), drugi da su to bili avarsko-slavenski izaslanici koji su na taj način htjeli spriječiti odlazak Erika u borbu protiv njih ([[Nenad Labus]]), a postoji i mišljenje da se radi o Bizantincima ([[Ivo Goldstein]])<ref name="Labus2000-2">Labus 2000, str. 9-13</ref>. Ipak do god. [[803]]. kad je Višeslav vjerojatno već bio mrtav, Primorska Hrvatska priznaje vrhovnu frančku vlast ([[800]]. je [[Karlo Veliki]] u [[Rim]]u okrunjen za [[car]]a). == Krstionica kneza Višeslava iz Nina == {{glavni|Višeslavova krstionica}} Višeslavova krstionica jedini je dokaz o eventualnom Višeslavovu postojanju. Visoka je 90&nbsp;cm i izrađena od jednog komada kamena na kojem je, iznad reljefa [[krst|križa]] s [[troplet]]om, [[latinski jezik|latinski]] natpis: :"Ovaj izvor, naime, prima slabe da ih učini prosvijetljenima. Ovdje se peru od svojih zločina, što su ih primili od svog prvog roditelja, da postanu [[hrišćanstvo|kršćani]] spasonosno ispovijedajući vječno Trojstvo. Ovo djelo pobožno učini [[svećenik]] Ivan, u vrijeme kneza Višeslava (''VUISSASCLAVO DUCI''), i to u čast [[ivan Krstitelj|sv. Ivana Krstitelja]], da zagovara njega i njegova štićenika." Višeslav je ovdje jasno nazvan „knezom“ ({{jez-lat|dux}}), premda nije određeno čiji je knez bio. S obzirom da je krstionica vjerojatno nađena u [[Nin]]u, moguće je da je bio knez u Primorskoj Hrvatskoj, ili pak u unutrašnjosti, na području [[Panonska Hrvatska (kneževina)|Panonske Hrvatske]]. Njezino datiranje i točno podrijetlo i dalje su predmetom znanstvene rasprave<ref name="Sokol2007">Matijević-Sokol 2007</ref>. == Napomene == {{izvori}} == Izvori == * ''Annales regni Francorum inde ab a. 741 usque ad a. 829, qui dicuntur Annales Laurissenses maiores et Einhardi''. Herausgegeben von Friedrich Kurze. XX und 204 S. 8°. 1895. Nachdruck 1950. * Nenad Labus, "[http://hrcak.srce.hr/file/18780 Tko je ubio vojvodu Erika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111125184516/http://hrcak.srce.hr/file/18780 |date=2011-11-25 }}", ''Radovi Zavoda povijesnih znanosti HAZU u Zadru'', sv. 42/2000, str. 1-16. * Mirjana Matijević Sokol, "[http://hrcak.srce.hr/file/31773 Krsni zdenac Hrvata. Paleografsko-epigrafska raščlamba natpisa s krstionice kneza Višeslava] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111125213223/http://hrcak.srce.hr/file/31773 |date=2011-11-25 }}", ''Croatica Christiana Periodica'' 59 (2007) 1-31. * {{Cite book | first=Neven | last=Budak | authorlink=Neven Budak | title=Prva stoljeća Hrvatske | location=Zagreb | publisher=Hrvatska sveučilišna naklada | year=1994 | isbn=953-169-032-4 | ref=Budak1994 }} * {{Cite book | first=Ivo | last=Goldstein | authorlink=Ivo Goldstein | title=Hrvatski rani srednji vijek | location=Zagreb | publisher=Novi Liber | year=1995 | isbn=953-6045-02-8 | ref=Goldstein1994 }} * {{Cite book | first=Rudolf | last=Horvat | authorlink=Rudolf Horvat | title=Povijest Hrvatske I. (od najstarijeg doba do g. 1657.) | location=Zagreb | year=1924 | url=http://hr.wikisource.org/wiki/hr:Povijest_Hrvatske_I._(R._Horvat) }} * {{Cite book | first=Nada | last=Klaić | authorlink=Nada Klaić | title=Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku | location=Zagreb | publisher=[[Školska knjiga]] | year=1971 | ref=Klaić1971 }} {{Redoslijed| |prethodnik =[[Porga]] (kraj sedmog stoljeća) |gl_članak_funkcija=[[Hrvatski knezovi|Knezovi primorske Hrvatske]] Višeslav (oko 800.) |nasljednik=[[Borna]] ([[810]]. - [[821]].) }} {{Hrvatski knezovi}} [[Kategorija:Hrvatska za narodnih vladara]] [[Kategorija:Hrvatski vladari]] [[Kategorija:8. vijek]] f3wa45zfnl14e84kwqdy8dy3zzbg40a 0 167532 42690220 42352878 2026-09-18T21:45:39Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690220 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini |mjesto= Vučija |slika=Rimski most Vucja 1.jpg |opis_slike= |grb= |entitet=Republika Srpska |kanton = |opština = [[Trebinje]] |nadm visina= |populacija= 59 |poštanski kod= |pozivni broj = 059 |gšir=42.6797 |gduž=18.5467 }} '''Vučija''' je naseljeno mjesto u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] u opštini [[Trebinje]] koja pripada entitetu [[Republika Srpska]]. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 59 stanovnika.<ref>{{cite book |last= |first=. |editor= |title=Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991. |year= |publisher=Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine|location=Sarajevo |isbn= |pages= |chapter=}}</ref> == Geografija == Selo se nalazi u [[Hercegovina|Hercegovini]] na granici sa [[Crna Gora|Crnom Gorom]]. == Historija == U Vučiji, na rječici Sušici nalazi se [[Rimski most Vučija|most]] iz XIII vijeka.<ref>{{Cite web |url=https://gotrebinje.com/destinations/rimski-most-vucija/ |title=Most Vučija - gotrebinje.com |access-date=2021-09-28 |archive-date=2021-09-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210928133454/https://gotrebinje.com/destinations/rimski-most-vucija/ |url-status=dead }}</ref> == Stanovništvo == {| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;" |- | style="background:#ddffdd;" | '''Nacionalnost''' | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | '''1991.''' |- | style="background:#f3fff3;" | [[Srbi]] | align="right" | 59 |- | style="background:#f3fff3;" | [[Muslimani (narod)|Muslimani]] | align="right" | 0 |- | style="background:#f3fff3;" | [[Hrvati]] | align="right" | 0 |- | style="background:#f3fff3;" | [[Jugosloveni]] | align="right" | 0 |- | style="background:#f3fff3;" | ostali | align="right" | 0 |- | style="background:#f3fff3;" | Ukupno | align="right" | 59 |} == Privreda == {{...}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{portal|Bosna i Hercegovina}} * [http://www.trebinje.rs.ba/ Sajt opštine Trebinje] {{Trebinje}} [[Kategorija:Naseljena mjesta u Republici Srpskoj]] [[Kategorija:Trebinje]] ta3o532krm315c92mqrnodtmxtriwfj 0 184654 42690311 42504768 2026-09-19T03:38:23Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 4 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690311 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bivša zemlja |domaće_ime = Західно-Українська Народна Республіка<br />Zahidno-Ukrajins’ka Narodna Respublika |konvencionalno_dugo_ime = Zapadno-ukrajinska Narodna Republika |kratko_ime = Ukrajina |ime_genitiv = Ukrajine |kontinent = Evropa |region = Istočna Evropa |zemlja = Ukrajina |era = Međuratni period |vlast_tip = republika |godina_početak = 1918 |godina_kraj = 1919 |datum_početak = 18. oktobar |datum_kraj = jul |događaj_početak = uspostava |događaj_kraj = [[Poljsko-ukrajinski rat|poljska invazija]] |događaj1 = [[Akt Zluki]] |datum_događaj1 = 22. januar 1919 |p1 = Austro-Ugarska |zastava_p1 = Flag_of_Austria-Hungary_1869-1918.svg |p2 = Kraljevina Galicija i Lodomerija |zastava_p2 = Flag of Galicia-Lodomeria 1890-1918.svg |s1 = Ukrajinska Narodna Republika |zastava_s1 = Flag of Ukrainian People's Republic 1917.svg |s2 = Druga poljska republika |zastava_s2 = Flag of Poland.svg |s3 = Prva čehoslovačka republika |zastava_s3 = Flag of the Czech Republic.svg |s4 = Kraljevina Rumunjska |zastava_s4 = Flag of Romania.svg |slika_grb = ZUNR coa.svg |coa_size = 90px |slika_zastava = Flag of Ukraine (1917–1921).svg |slika_karta = Location of the WUPR.png |slika_karta_opis = Karta oblasti koje je prisvajala Zapadno-ukrajinska Narodna Republika |državna himna = {{lang|uk|Ще не вмерла Україна}}{{spaces|2}}<small>([[ukrajinski jezik|ukrajinski]])</small><br />[[Še ne vmerla Ukrajina]] |glavni_grad = [[Lviv]], [[Ternopil]], [[Ivano-Frankivsk]] ''(Stanislaviv)'' |latd=50 |latm=27 |latNS=N |longd=30 |longm=30 |longEW=E |domaći_jezici = [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]], [[Poljski jezik|poljski]], [[jidiš]] |currency = |vođa1 = [[Kost Levitski]] |vođa2 = [[Jevhen Petruševič]] |godina_vođa1 = 1918 |godina_vođa2 = 1919 |titula_vođa = [[Predsjednik Ukrajine#Historija institucije|predsjednik]] |stat_godina1 = 1910 |stat_pop1 = 5400000 |legislatura = Ukrajinska nacionalna rada }} '''Zapadno-ukrajinska narodna republika''' ({{lang-uk|Західно-Українська Народна Республіка}}) je bila kratkotrajna [[Ukrajinci|ukrajinska]] država koja je postojala na zapadu današnje [[Ukrajina|Ukrajine]] od oktobra 1918. do januara 1919, kada se zvanično ujedinila sa [[Ukrajinska Narodna Republika|Ukrajinskom Narodnom Republikom]]. Ujedinjenje je, međutim, bilo simbolične prirode i obe republike su nastavile da deluju uglavnom samostalno, sve do jula 1919. godine, kada su [[Poljska|poljske]] trupe zauzele najveći deo Zapadno-ukrajinske narodne republike. Republika je nastala na ruševinama [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske Monarhije]] i obuhvatala je uglavnom bivša austro-ugarska područja - istočnu [[Galicija|Galiciju]], severnu [[Bukovina|Bukovinu]] i [[Karpatska Rutenija|Karpatsku Ruteniju]]. Glavni grad republike bio je [[Lavov]]. Posle vojnog poraza republike, njena teritorija je podeljena između [[Poljska|Poljske]], [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] i [[Rumunija|Rumunije]]. Danas je najveći deo ovog prostora u sastavu [[Ukrajina|Ukrajine]]. == Literatura == * [https://chtyvo.org.ua/authors/Avtorskyi_kolektyv/Zakhidno-Ukrainska_Narodna_Respublika_1918-1923_Entsyklopediia_Tom_1_A-Zh.pdf Західно-Українська Народна Республіка 1918–1923. Енциклопедія. Т. 1] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230209192725/https://shron1.chtyvo.org.ua/Avtorskyi_kolektyv/Zakhidno-Ukrainska_Narodna_Respublika_1918-1923_Entsyklopediia_Tom_1_A-Zh.pdf |date=2023-02-09 }}: А–Ж. Івано-Франківськ : Манускрипт-Львів, 2018. 688 с. * [https://chtyvo.org.ua/authors/Avtorskyi_kolektyv/Zakhidno-Ukrainska_Narodna_Respublika_1918-1923_Entsyklopediia_Tom_2_Z-O.pdf Західно-Українська Народна Республіка 1918–1923. Енциклопедія. Т. 2] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230209193939/https://shron1.chtyvo.org.ua/Avtorskyi_kolektyv/Zakhidno-Ukrainska_Narodna_Respublika_1918-1923_Entsyklopediia_Tom_2_Z-O.pdf |date=2023-02-09 }}: З–О. Івано-Франківськ : Манускрипт-Львів, 2019. 832 с. * [https://chtyvo.org.ua/authors/Avtorskyi_kolektyv/Zakhidno-Ukrainska_Narodna_Respublika_1918-1923_Entsyklopediia_Tom_3_P-S.pdf Західно-Українська Народна Республіка 1918-1923. Енциклопедія. Т. 3] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230209194426/https://shron1.chtyvo.org.ua/Avtorskyi_kolektyv/Zakhidno-Ukrainska_Narodna_Respublika_1918-1923_Entsyklopediia_Tom_3_P-S.pdf |date=2023-02-09 }}: П – С. Івано-Франківськ: Манускрипт-Львів, 2020.576 с. * [https://chtyvo.org.ua/authors/Avtorskyi_kolektyv/Zakhidno-Ukrainska_Narodna_Respublika_1918-1923_Entsyklopediia_Tom_4_T-Ya.pdf Західно-Українська Народна Республіка 1918-1923. Енциклопедія. Т. 4] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230209194231/https://shron1.chtyvo.org.ua/Avtorskyi_kolektyv/Zakhidno-Ukrainska_Narodna_Respublika_1918-1923_Entsyklopediia_Tom_4_T-Ya.pdf |date=2023-02-09 }}: Т – Я. Івано-Франківськ: Манускрипт-Львів, 2021.688 с. {{Ruski građanski rat - države i režimi}} [[Kategorija:Ruski građanski rat]] [[Kategorija:Historija Ukrajine]] [[Kategorija:Bivše države u Evropi]] [[Kategorija:Kratkotrajne države]] [[Kategorija:Bivše države Međuratnog perioda]] [[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1918.]] [[Kategorija:Prestanci 1919.]] cxkuy7s7n92wcprhiil7o0qcu3apou5 0 185129 42690160 42658074 2026-09-18T12:00:38Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690160 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Sack of jerusalem.JPG|right|thumb|Pljačka Jeruzalema, sa Trajanovog slavoluka,Rim]] [[Datoteka:Raffael 051.jpg|right|thumb|Sikstinska madona,Rafaello Santi,zapljenjena od strane SSSR-a<ref>Christian Hufen. [http://www.eurozine.com/articles/2006-03-14-osteuropa-en.html Sistine Madonna on the road. The return to East Germany of art looted by the Soviets] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120308034647/http://www.eurozine.com/articles/2006-03-14-osteuropa-en.html |date=2012-03-08 }}. in: Osteuropa – Eastern Europe. [[Eurozine]]. 1-2/2006</ref> nakon drugog svijetskog rata,vraćena ondašnjoj DDR 1955.,Drezden ,Galerija slika]] [[Datoteka:Priam's treasure (r).jpg|thumb|right|Od Heinricha Schliemanna otkriveno Prijamovo blago,primjer u drugom svijetskom ratu otete umjetnine,danas u muzeju Puškin u Moskvi]] '''Umjetnine stečene pljačkom''' posljedica su organizirane ili samostalne pljačke tijekom rata, prirodnih katastrofa i pobuna već stoljećima. Pljačka umjetnina, arheoloških predmeta i druge kulturne imovine može biti oportunističko kazneno djelo ili može biti više organiziran slučaj nezakonitog ili neetičkog pljačkanja od strane pobjednika u oružanom sukobu. ==Historija== Danas je ovaj pojam uglavnom vezan uz [[treći rajh|nacističku Njemačku]] i njene saveznike tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u Europi.<ref>Chamberlin, E. R. ''Loot!: The Heritage of Plunder''. New York: Facts on File, 1983</ref><ref>De Jaeger, Charles. ''The Linz File: Hitler's Plunder of Europe's Art''. Exeter, England: Webb & Bower, 1981</ref><ref>Feliciano, Hector. The Lost Museum: The Nazi Conspiracy to Steal the World's Greatest Works of Art. New York: BasicBooks, 1997</ref> Međutim, nacisti nisu bili ni prvi ni zadnji koji su organizirano i masovno otimali umjetnine. Zna se da je to činio i [[Sovjetski Savez|Sovjetski savez]] u znak odmazde na njemačku pljačku, da je mali dio tijekom drugog svijetskog rata od nijemaca otetih umjetnina završio i u Poljskoj,da se ne spominju i domaći tj. ustaški ali i komunistički primjeri, te primjeri od prije dvadesetak godina,gdje je nazovi JNA pljačkala sustavno,a pojedinci svih zaraćenih strana za svoju osobnu korist. Memorijalni muzej holokausta,SAD, navodi sljedeći citat: ""Pljačka umjetnina i drugih blaga nije ograničena na Treći Reich (po nekim izvorima samo od židova oteto je oko 650 000 umjetnina<ref>http://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-18446793 Pristup stranicii 11.10.2012.</ref>).... Sovjetska<ref name=akinsha/><ref name=alford/> i [[Oružane snage SAD-a|američka vojska]] također su sudjelovale u tome, Rusi temeljito i sustavno (oteto je oko 180 - 200 000 umjetnina!), potonji na razini pojedinačne krađe za osobnu korist."<ref name=ushmm/> List Herald Times čak tvrdi: ".. Napoleon je bio model za Hitlera u smislu masovnog otimanja umjetnina" <ref name=Baude>{{cite news |last = Baude |first = Leora |title = Plundered treasure?: The IU's Provenance Project seeks to ascertain that pieces in its collection have not passed through Nazi hands |place = Bloomington, Indiana |publisher = The Herald-Times |date = 29. 4. 2007. |url = http://www.heraldtimesonline.com/stories/2007/04/29/scene.qp-045725.sto |accessdate = 13. 7. 2009. |archive-date = 2012-02-15 |archive-url = https://web.archive.org/web/20120215064651/http://www.heraldtimesonline.com/stories/2007/04/29/scene.qp-045725.sto |dead-url = yes }}</ref>.Nadalje neke od najpoznatijih umjetnina u svijetskim muzejima stečene su pljačkom (partenonski reljefi kao najpoznatiji primjer...).<ref name=bloombergplease>Martin Gayford. [http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=20601088&sid=aDNejfl.zqZQ&refer=home# Please May We Have Our Swastika Picture Back?] January 17, 2007</ref> Pljačkanje, otimačina, prisvajanje i pljenidba su srodni pojmovi koji su korišteni stotinama godina <ref name=lieber>Francis Lieber, LL.D. [http://www.yale.edu/lawweb/avalon/lieber.htm Instructions for the Government of Armies of the United States in the Field] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120928054214/http://www.yale.edu/lawweb/avalon/lieber.htm |date=2012-09-28 }}. Originally Issued as General Orders No. 100, Adjutant General's Office, 1863, Washington 1898: [[Government Printing Office]]</ref> za opis procesa pljačke umjetnina. Mnoge reference još uvijek povezuju pojam umjetnina stečenih pljačkom sa Drugim svjetskim ratom; ne tako davni zakonski propisi rabe termin pljačkanje u vezi s "velikim brojem kulturnih dobara i umjetnina opljačkanih od strane nacista i drugih tijekom Drugoga svjetskog rata i ere holokausta od 1933-1945 ".<ref>Cultural Property Advice. United Kingdom. [http://www.culturalpropertyadvice.gov.uk/public_collections/looted_art Looted art 1933–45] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120809190618/http://www.culturalpropertyadvice.gov.uk/public_collections/looted_art |date=2012-08-09 }}.</ref> Pojam trofejna umjetnost se koristi za kulturna dobra koje su prisvojena od strane [[Crvena armija|Crvene armije]] i Sovjetske Trofejne brigade iz okupirane Njemačke, nakon Drugog svjetskog rata. Srodni pojmovi su ukradene umjetnine (stečene krađom, uglavnom zbog financijskih razloga), nedopuštenim postupcima stečene starine (tajna trgovina antikvitetima ili arheološkim artefaktima, pronađenim u ilegalnim ili nereguliranim iskopavanjima), predmeti problematičnog podrijetla (provinijencija umjetničkog djela), i repatrijacijom vraćene umjetnine(proces povratka umjetničkih djela i antikviteta njihovim vlasnicima). == Dodatna literatura == * {{cite book|last=Akinsha|first=Konstantin|title=Beautiful Loot: The Soviet Plunder of Europe's Art Treasures|url=https://archive.org/details/beautifullootsov00akin|year=1995|publisher=Random House|location=New York}} * {{cite book|last=Alford|first=Kenneth|title=The Spoils of World War II: The American Military's Role in the Stealing of Europe's Treasures|url=https://archive.org/details/spoilsofworldwar0000alfo|year=1994|publisher=Carol Publishing Group|location=New York}} * {{Cite book|last=Atwood|first=Roger|title=Stealing History: Tomb Raiders, Smugglers, and the Looting of the Ancient World|url=https://archive.org/details/stealinghistoryt0000atwo|publisher=St. Martin's Press|date=November 18, 2004|ref=harv}} * {{cite journal|last=Carrington|first=Michael|title=Officers Gentlemen and Thieves: The Looting of Monasteries during the 1903/4 Younghusband Mission to Tibet|journal=Modern Asian Studies|year=2003|volume=37|issue=1|pages=81–109|publisher=Cambridge University Press}} * {{cite book|last=Chamberlin|first=E. R.|title=Loot!: The Heritage of Plunder|url=https://archive.org/details/lootheritageofpl0000cham_g0p0|year=1983|publisher=Facts on File|location=New York}} * {{cite book|last=De Jaeger|first=Charles|title=The Linz File: Hitler's Plunder of Europe's Art|url=https://archive.org/details/linzfilehitlersp0000deja|year=1981|publisher=Webb & Bower|location=Exeter, England}} * {{cite book|last=Feliciano|first=Hector|title=The Lost Museum: The Nazi Conspiracy to Steal the World's Greatest Works of Art|url=https://archive.org/details/lostmuseumnazico00feli|year=1997|publisher=BasicBooks|location=New York}} * {{Cite book|last=Pork|first=Milbry|title=The Looting of the Iraq Museum, Baghdad: The Lost Legacy of Ancient Mesopotamia|url=https://archive.org/details/lootingofiraqmus00polk|publisher=Harry N. Abrams|coauthors=Angela M.H. Schuster|year=2005|ref=harv}} * Gilbert H. Gornig: ''Kulturgüterschutz – internationale und nationale Aspekte.'' Duncker & Humblot, Berlin 2007, {{ISBN|978-3-428-12525-8}}, (''Staats- und völkerrechtliche Abhandlungen der Studiengruppe für Politik und Völkerrecht'' 24). * Waldemar Ritter: "Kulturerbe als Beute", Die Rückführung kriegsbedingt aus Deutschland verbrachter Kulturgüter - Notwendigkeit und Chancen für die Lösung eines historischen Problems. Wissenschaftliche Beibände im Verlag des Germanischen Nationalmuseums, Nürnberg 1997. * Трофейное искусство / Библиография международной литературы о судьбе культурных ценностей, перемешенных из Германии в Союз ССР в результате Второй мировой войны и находящихся теперь на территории Российской Федерации и других стран Союза Независимых Государств – 4 перераб. изд. – München 2003. {{ISBN|3-87690-835-3}} == Vanjske veze == * [http://lsh.it-norr.com/default.asp?id=3032&refid=0 ''War-booty'' exhibition at Livrustkammaren, Stockholm, 22 November, 2007–28 February, 2009 (In English)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080622203157/http://lsh.it-norr.com/default.asp?id=3032&refid=0 |date=2008-06-22 }} * [http://www.lootedartcommission.com/ Commission for Looted Art in Europe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120926212325/http://www.lootedartcommission.com/ |date=2012-09-26 }} * [http://www.lostart.de/?lang=english Lost Art Database, Koordinierungsstelle für Kulturgutverluste, Magdeburg, Germany (In English)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517015257/http://www.lostart.de/?lang=english |date=2008-05-17 }} * [http://www.law.kuleuven.be/jura/art/37n1/bruyninckx.htm Roofkunst uit WO II : To Return or Not to Return? Een internationaal privaat- en publiekrechtelijke beschouwing rond de Hermitage controverse] * [http://www.ib.hu-berlin.de/~pbruhn/b-kunst.htm Internationale Beutekunst-Bibliographie] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070627024929/http://www.ib.hu-berlin.de/~pbruhn/b-kunst.htm |date=2007-06-27 }} (Duits) * [http://www.jmberlin.de/raub-und-restitution/en/glossar_o.php Raub und Restitution] * [http://www.monumentsmenfoundation.org/hitlerphotoalbum/ The Monuments Men Foundation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120402035048/http://www.monumentsmenfoundation.org/hitlerphotoalbum/ |date=2012-04-02 }} * [http://www.juedischesmuseum.de/wechselausstellungen/raub_restitution.html Izložba "Raub und Restitution. Kulturgut aus jüdischem Besitz von 1933 bis heute", Jüdisches Museum Frankfurt am Main, 23. April – 2. August 2009] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151224110208/http://www.juedischesmuseum.de/wechselausstellungen/raub_restitution.html |date=2015-12-24 }} * [http://provenanceresearch.org/ Provenace Research Training Program] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130507012910/http://provenanceresearch.org/ |date=2013-05-07 }} * [http://www.shoahlegacy.org/ European Shoah Legacy Institute] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130921163836/http://www.shoahlegacy.org/ |date=2013-09-21 }} == Izvori == {{Izvori|2}} [[Kategorija:Umjetnost]] [[Kategorija:Kriminal]] p32pniz8etizp5pjg9pxbgtdkelij21 0 190359 42690336 42418652 2026-09-19T07:57:21Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690336 wikitext text/x-wiki {{vjerski objekt | ime = Đakovačka katedrala | slika = St. Peter's Cathedral, Dakovo.jpg | prijašnja_imena = | lokacija = [[Đakovo]], [[Hrvatska]] | koordinate = {{Coord|45|18|29|N|18|24|18|E}} | cijena_izgradnje = | arhitekt = [[Karl Rösner]], [[Friedrich von Schmidt]], [[Hermann Bollé]] | godine izgradnje = [[1866]]. - [[1882]]. | godina završetka = | renoviran = | srušen = | religija = [[Katoličanstvo]] | patron = [[sv. Petar]] | fasada = | arhitektonski stil= [[neoromanika]] | materijal = [[cigla]], [[kamen]] | dimenzije = 74 x 52 x 84 m }} '''Đakovačka katedrala''' punim nazivom ''Katedrala bazilika Svetog Petra'' je [[neoromanika|neoromanička]] [[bazilika]] u [[Đakovo|Đakovu]], sjedište [[Đakovačka i Srijemska biskupija|Đakovačko-osječke nadbiskupije]]. Đakovačka katedrala je u vrijeme kad je sagrađena bila najveća [[Hrvatska]] sakralna građevina, duga 74 m, visoka 27 m, u [[transept]]u široka 52 m, sa dva [[Zvonik|tornja]] visoka 84 m, i [[Kupola|kupolom]] od 59 m (to je tad bila najipresivnija kupola u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]]).<ref name=pdf>{{cite web |url = http://djos.hr/site/index.php?option=com_content&view=article&id=69:katedrala-sv-petra-u-akovu&catid=39:katedrala&Itemid=55 |title = ''Stilsko rješenje izvedbenih projekata Karla Rösnera za katedralu u Đakovu iz 1865. i 1867.'' |publisher = Prostor, Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam", br. 16, 1 (35) |author = Damjanović, Dragan |page = 48 – 63 |year = Zagreb, 2008 |language = hrvatski |accessdate = 29. 11. 2012 |archivedate = 2014-07-10 |archiveurl = https://web.archive.org/web/20140710075012/http://djos.hr/site/index.php?option=com_content&view=article&id=69:katedrala-sv-petra-u-akovu&catid=39:katedrala&Itemid=55 |deadurl = yes }}</ref> == Historija crkve == Na mjestu današnje katedrale, stajala je skromna crkva iz [[18. vijek|19. vijek]]a, podignuta nakon progona [[Osmanlije|Turaka]], tako da su već [[biskup]]i Antun Mandić ([[1806]]. - [[1815]].) i njegov nasljednik Emerik Raffay ([[1816]]. - [[1830]].) željeli podići veću baziliku, ali nisu uspijeli prikupiti novce i dobiti potrebnu podršku za gradnju.<ref name=gs/> To je uspjelo njihovom nasljedniku biskupu [[Josip Juraj Strossmayer|Josipu Juraju Strossmayeru]] (biskup od [[1849]].- [[1905]].), koji ne samo da je imao veću energiju, već je imao i puno više veza, i političkog uticaja koje su išle do samog bečkog dvora. On je uspio fokusirati interes [[habsburg]]škog dvora na jugoistok monarhije, želivši da ono pojača svoj uticaj i prisutnost u tom dijelu svijeta, smatrajući da je to strateški interes carevine. Tako je uspio dobiti sve moguće privole, pa je kod [[beč]]kog arhitekta [[Karl Rösner|Karla Rösnera]]<ref name=gs/> [[1854]]. naručio projekt za izgradnju velepne katedrale i to u [[Neoromanika|romanskom]] slogu, da se dva življa, zapadni i iztočni, u skladnu cielinu spajaju.<ref name=pdf/> [[Datoteka:Djakovo katedrala 02.jpg|thumb|left|240px|[[Portal]] Đakovačke katedrale]] Strossmayer je izgradnjom te katedrale htio napraviti "[[svjetionik]]" na granici carstva, koji će pomoći ujednjenju dviju crkava, i tako utrti put ujedinjenju svih južnoslavenskih naroda u jednu skladnu cjelinu.<ref name=pdf/> Rösnera je izabrao jer se on već pokazao vješt u primjeni neoromanike kod gradnje bečke crkve Sveti Ivan Nepomuk ([[1841]]. - [[1846]].) a [[romanika|romaniku]] je izabrao zato jer je ona bila bliža [[Bizant]]u i [[Pravoslavlje|pravoslavlju]] za razliku od [[neogotika|neogotike]] koja je tad više bila u modi. Ali sa prvim projektom nije bio zadovoljan, pa mu je Rösner napravio još dva [[1865]]. /[[1866]]. - treći je konačno zadovoljio biskupa pa je gradnja nakon sklapanja ugovora [[17. april]]a [[1866]]. krenula.<ref name=gs>{{cite web |url = http://djos.hr/site/index.php?option=com_content&view=article&id=69:katedrala-sv-petra-u-akovu&catid=39:katedrala&Itemid=55 |title = ''Katedrala Sv. Petra u Đakovu '' |publisher = Đakovačko osječka nadbiskupija |language = hrvatski |accessdate = 29. 11. 2012 |archivedate = 2014-07-10 |archiveurl = https://web.archive.org/web/20140710075012/http://djos.hr/site/index.php?option=com_content&view=article&id=69:katedrala-sv-petra-u-akovu&catid=39:katedrala&Itemid=55 |deadurl = yes }}</ref> Izgradnja katedrale se odužila na punih 16 godina, sve do [[1882]]. (po planu je trebala biti gotova za 5 godina), glavni razlog za tako otegnutu gradnju bila je logistika, graditeljima je nedostajalo gotovo sve, od materijala<ref name=gs/> do majstora, u tom tada dubokom zapećku carstva. Rösner nije dočekao kraj gradnje, umro je [[1869]]., njega je od septembra [[1870]]. naslijedio veliki ekspert za [[historicizam]] [[Friedrich von Schmidt]].<ref name=pdf/> Kako je on bio već prilično star i pretrpan poslom, pri kraju gradnje između [[1876]].- [[1882]]., u Đakovo je slao svog asistenta [[Hermann Bollé|Hermanna Bolléa]], koji je obavio velik dio posla kod finalne dekoracije enterijera. Strossmayer koji je bio veliki ljubitelj umjetnosti, želio je da mu i [[Freska|freske]] budu na nivou, zbog tog je za njihovu izradu angažirao tad vrlo popularnog [[Nijemci|njemačkog]] [[slikar]]a [[Nazarenci|nazarenca]] [[Johann Friedrich Overbeck|Johanna Friedricha Overbecka]], ali je on uspio prije svoje smrti nacrtati samo - kartone (radne skice), pa je zbog tog [[1870]]. angažirao [[rim]]ske slikare oca i sina [[Alexander-Maximilian Seitz|Alexandra Maximiliana]] i [[Ludwig Seitz|Ludwiga Seitza]], također slijedbenike nazarenaca da izrade 36 fresaka, nakon 12 godina oni su izveli 43 <ref name=gs/> pritom su se samo djelomično držali Overbeckovih skica. Kiparsku dekoraciju (kk) u kamenu izveli su najvećim dijelom [[Vatroslav Donegani|Vatroslav Done]]<nowiki/>g i [[Ivan Rendić]]. U [[kripti]] katedrale leži grobnica biskupa Strossmayera. == Orgulje == Slovenski orguljar Franc Jenko je izgradio orgulje đakovačke katedrale 1936. godine.<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/11/09?pageIndex=00006 "Politika", 9. nov. 1936]</ref> Danas glazbalo ima ovu dispoziciju (2007):<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/28632 Damjanović, Dragan, Prve i druge orgulje današnje đakovačke katedrale, "Arti musices", br. 38/2, Zagreb, 2007., str. 233 – 258.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304185259/http://hrcak.srce.hr/file/28632 |date=2016-03-04 }} (pristupljeno 15. listopada 2017.)</ref> {| border="0" cellspacing="24" cellpadding="10" style="border-collapse:collapse;" | style="vertical-align:top" | {| border="0" |colspan="3"| '''I. manual''' C–a³ ---- |- | || Tibija || 16′ |- | || Principal || 16′ |- | || Dolce || 8′ |- | || Unda maris || 8′ |- | || Harm. flöte || 8′ |- | || Gamshorn || 8′ |- | || Kopula || 8′ |- | || Gamba || 8′ |- | || Diapason || 8′ |- | || Keraulofon || 4′ |- | || Tibija minor || 4′ |- | || Oktave || 4′ |- | || Blockflöte || 2′ |- | || Superoktav || 2′ |- | || Kornet || 8′ |- | || Mixtura IV || 2 2/3′ |- | || Cimbal || 1 1/3′ |- | || Fagot || 16′ |- | || Tuba || 8′ |} | style="vertical-align:top" | {| border="0" |colspan="3"| '''II. manual''' C–a³ ---- |- | || Burdon || 16′ |- | || Viola d'amor || 16′ |- | || Principal || 8′ |- | || Koncertna viola || 8′ |- | || Kvintadena || 8′ |- | || Gedackt || 8′ |- | || Flavta || 8′ |- | || Prestant || 4′ |- | || Rohrflöte || 4′ |- | || Trav. flöte || 4′ |- | || Kvinta || 2 2/3′ |- | || Terca || 1 3/5′ |- | || Superoktava || 2′ |- | || Pikolo || 1′ |- | || Mixtura || 2 2/3′ |- | || Klarinet || 8′ |- | || Harm. truba || 8′ |} | style="vertical-align:top" | {| border="0" |colspan="3"| '''III. manual''' C–a³ ---- |- | || Lieblichgedeckt || 16′ |- | || Viol. principal || 8′ |- | || Eolina || 8′ |- | || Vox coelestis || 8′ |- | || Konc. flavta || 8′ |- | || Dulciana || 8′ |- | || Nachthorn || 8′ |- | || Fugara || 8′ |- | || Dolce || 4′ |- | || Flavta amabile || 4′ |- | || Principalino || 4′ |- | || Nazard || 2 2/3′ |- | || Flautica || 2′ |- | || Siflöte || 1′ |- | || Tercian || 1 3/5′ + 1 1/3′ |- | || Harm. aethera || 2 2/3′ |- | || Oboa || 8′ |- | || Vox humana || 8′ |- | || ''Tremulant'' |} | style="vertical-align:top" | {| border="0" |colspan="3"| '''Pedal''' C–f¹ ---- |- | || Grand bourdon || 32′ |- | || Bourdonbas || 16′ |- | || Salicetbas || 16′ |- | || Principalbas || 16′ |- | || Violonbas || 16′ |- | || Kvintbas || 10 2/3′ |- | || Burdonalbas || 8′ |- | || Oktavbas || 8′ |- | || Violoncelo || 8′ |- | || Koralbas || 4′ |- | || Superoktava || 2′ |- | || Kornet || 5 1/3′ |- | || Bombarda || 32′ |- | || Tuba || 16′ |- | || Pozauna || 8′ |- | || Klarina || 4′ |} |} Spojevi:<br /> II/I, III/I, III/II, I/P, II/P, III/P.<br /> Sup II/I, Sup III/I, Sup III/II, Sup III, Sup II, Sup III/P, Sup I/P.<br /> Sub II/I, Sub III/I, Sub III/II. <br /> Kolektivi: P, MF, Grand Jeu, F, FF, Pleno.<br /> Pomagala: dvije slobodne kombinacije, isklopka jezičnih registara, valjak za crescendo, papuča za rebrenice za III. manual (žaluzije), melodija u basu, autom. pianopedal, isklopka 32′+16′, isklopka registara. == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Cathedral of Đakovo}} * [http://www.biskupijadjs.hr/index.php/ Đakovačko-osječka nabiskupija] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Katedrale u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Neoromanička arhitektura]] [[Kategorija:Katoličke crkve u Hrvatskoj|Đakovo]] [[Kategorija:Đakovo|Katedrala]] mg6n8r4xe4r85axkpay5c03pdrctlim 2 205351 42690178 42690020 2026-09-18T14:57:01Z Edgar Allan Poe 29250 /* Biografije */ 42690178 wikitext text/x-wiki <center> <div style="font-family: Optima, Trebuchet MS, sans-serif"> <div style="background:white; border:thin solid blue; padding:;.1em; margin: 0em 1em 1em 1em"> <div style="border: thick solid #DDDDCC;thin solid yellow"> <div style="border: thin solid blue; padding-top:.6em"> {| style="font-family:Optima, Trebuchet MS, sans-serif;" | <center>[[File:Edgar Allan Poe 2.jpg|96px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe]]</center> | <center>[[File:Denis Diderot by Louis-Michel van Loo.jpg|96px|link=Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe]]</center> | <center>[[File:Piet Mondrian and Pétro van Doesburg.jpg|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi]]</center> | <center>[[File:Benedetto da maiano, incoronazione di ferdinando I d'aragona e sei musici, 1490 ca., 01.JPG|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade]]</center> |- | style="margin-top:-.5em" | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Korisnička stranica]]</center> | <center>[[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|Razgovor]]</center> | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi|Doprinosi]]</center> | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade|Nagrade]]</center> |- | colspan=7 | <hr> |- | colspan=7 style="padding:.3em; font-family:Helvetica, Arial, Verdana, sans-serif" | <center>'''Poruku mi možete ostaviti [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:Edgar_Allan_Poe&action=edit&section=new ovdje]'''</center> |} </div> </div> </div> </div> </center> Ovdje se nalazi '''popis članaka koje sam napisao ili nadopunio''' tokom svog rada na ovoj Wikipediji, poredan tematski. ==Književnost== {| style="border-spacing: 2px; border: 1px solid darkgray;" width="100%" |- ! style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" colspan="5" | '''Književnost''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" width="15%"| '''Općenito''' | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="4"| {{small|1.}} [[Ekspresionizam]] • {{small|2.}} [[Gotička fikcija]] • {{small|3.}} [[Humanizam]] • {{small|4.}} [[Klasicizam]] • {{small|5.}} [[Galgenhumor]] • {{small|6.}} ''[[Nouveau roman]]'' • {{small|7.}} [[Južnjačka gotika]] • {{small|8.}} [[Struja svijesti (književnost)|Struja svijesti]] • {{small|9.}} [[Izgubljeni grad (fikcija)]] • {{small|10.}} [[Čehovljev pištolj]] |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" width="15%"| '''Književne nagrade''' | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="4"| {{small|1.}} [[Nagrada Agatha]] • {{small|2.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Nobelova nagrada za književnost]] • {{small|3.}} [[NIN-ova nagrada]] • {{small|4.}} [[Velika nagrada za teatar Francuske akademije]] |- ! style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" colspan="5" | '''Nacionalne književnosti''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" width="15%"| '''Općenito''' | style="font-size:smaller; text-align: left"colspan="4"| {{small|1.}} [[Kostarikanska književnost]] |- ! style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="5" | {{flagicon|ENG}} '''Engleska književnost''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="15%"| '''Autori''' | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="4"| {{small|1.}} [[Douglas Adams]] • {{small|2.}} [[Jane Austen]] • {{small|3.}} [[George Bellairs]] • {{small|4.}} [[Anne Brontë]] • {{small|5.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lewis Carroll]] • {{small|6.}} [[Geoffrey Chaucer]] • {{small|7.}} [[Gilbert Keith Chesterton]] • {{small|8.}} [[Agatha Christie]] • {{small|9.}} [[Daniel Defoe]] • {{small|10.}} [[Adrian Conan Doyle]] • {{small|11.}} [[Arthur Conan Doyle]] • {{small|12.}} [[Gervase od Tilburyja]] • {{small|13.}} [[John le Carré]] • {{small|14.}} [[Karoline Leach]] • {{small|15.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Bertrand Russell]] • {{small|16.}} [[Edgar Wallace]] • {{small|17.}} [[Tom Stoppard]] |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="5"| '''Djela''' |- | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="2" rowspan="2" | # ''[[Titus Andronicus]]'' # ''[[A Christmas Carol]]'' # ''[[Through the Looking-Glass]]'' ("[[The Walrus and the Carpenter]]" • "[[Haddocks' Eyes]]") # ''[[Euclid and his Modern Rivals]]'' # ''[[The Nursery "Alice"]]'' # [[:kategorija:Djela Agathe Christie|djela Agathe Christie]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ten Little Niggers]]'') # ''[[The Floating Admiral]]'' # ''[[Animal Farm]]'' # ''[[Our Story (knjiga)|Our Story]]'' # ''[[Born Fighter]]'' # ''[[My Story (Ronnie Kray)|My Story]]'' # ''[[In the Shadow of the Dreamchild]]'' # ''[[A Way of Life: Over Thirty Years of Blood, Sweat and Tears]]'' # ''[[The Constant Gardener]]'' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="3"| '''Sherlock Holmes''' |- | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="3" | "[[How Watson Learned the Trick]]" • ''[[The Adventures of Sherlock Holmes]]'' ("[[A Scandal in Bohemia]]" • "[[The Adventure of the Red-Headed League|The Red-Headed League]]" • "[[The Man with the Twisted Lip]]" • "[[The Adventure of the Copper Beeches|The Copper Beeches]]" • "[[The Adventure of the Blue Carbuncle|The Blue Carbuncle]]" • "[[The Adventure of the Speckled Band|The Speckled Band]]" • "[[The Adventure of the Noble Bachelor|The Noble Bachelor]]" • "[[The Boscombe Valley Mystery]]" • "[[A Case of Identity]]" • "[[The Adventure of the Beryl Coronet|The Beryl Coronet]]" • "[[The Adventure of the Engineer's Thumb|The Engineer's Thumb]]" • "[[The Five Orange Pips]]") • ''[[The Memoirs of Sherlock Holmes]]'' ("[[Silver Blaze]]" • "[[The Adventure of the Cardboard Box|The Cardboard Box]]" • "[[The Adventure of the Yellow Face|The Yellow Face]]" • "[[The Adventure of the Stockbroker's Clerk|The Stockbroker's Clerk]]" • "[[The Adventure of the Gloria Scott|The ''Gloria Scott'']]" • "[[The Adventure of the Reigate Squire|The Reigate Squire]]" • "[[The Adventure of the Musgrave Ritual|The Musgrave Ritual]]" • "[[The Adventure of the Crooked Man|The Crooked Man]]" • "[[The Adventure of the Resident Patient|The Resident Patient]]" • "[[The Adventure of the Greek Interpreter|The Greek Interpreter]]" • "[[The Adventure of the Naval Treaty|The Naval Treaty]]" • "[[The Final Problem]]") • ''[[The Return of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Empty House|The Empty House]]" • "[[The Adventure of the Norwood Builder|The Norwood Builder]]" • "[[The Adventure of the Dancing Men|The Dancing Men]]" • "[[The Adventure of the Solitary Cyclist|The Solitary Cyclist]]" • "[[The Adventure of the Priory School|The Priory School]]" • "[[The Adventure of Black Peter|Black Peter]]" • "[[The Adventure of Charles Augustus Milverton|Charles Augustus Milverton]]" • "[[The Adventure of the Six Napoleons|The Six Napoleons]]" • "[[The Adventure of the Three Students|The Three Students]]" • "[[The Adventure of the Golden Pince-Nez|The Golden Pince-Nez]]" • "[[The Adventure of the Missing Three-Quarter|The Missing Three-Quarter]]" • "[[The Adventure of the Abbey Grange|The Abbey Grange]]" • "[[The Adventure of the Second Stain|The Second Stain]]") • ''[[His Last Bow]]'' ("[[The Adventure of Wisteria Lodge|Wisteria Lodge]]" • "[[The Adventure of the Red Circle|The Red Circle]]" • "[[The Adventure of the Bruce-Partington Plans|The Bruce-Partington Plans]]" • "[[The Adventure of the Dying Detective|The Dying Detective]]" • "[[The Disappearance of Lady Frances Carfax|Lady Frances Carfax]]" • "[[The Adventure of the Devil's Foot|The Devil's Foot]]" • "[[His Last Bow (priča)|His Last Bow]]") • ''[[The Case-Book of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Mazarin Stone|The Mazarin Stone]]" • "[[The Problem of Thor Bridge|Thor Bridge]]" • "[[The Adventure of the Creeping Man|The Creeping Man]]" • "[[The Adventure of the Sussex Vampire|The Sussex Vampire]]" • "[[The Adventure of the Three Garridebs|The Three Garridebs]]" • "[[The Adventure of the Illustrious Client|The Illustrious Client]]" • "[[The Adventure of the Three Gables|The Three Gables]]" • "[[The Adventure of the Blanched Soldier|The Blanched Soldier]]" • "[[The Adventure of the Lion's Mane|The Lion's Mane]]" • "[[The Adventure of the Retired Colourman|The Retired Colourman]]" • "[[The Adventure of the Veiled Lodger|The Veiled Lodger]]" • "[[The Adventure of Shoscombe Old Place|Shoscombe Old Place]]") • ''[[The Valley of Fear]]'' • ''[[A Study in Scarlet]]'' • ''[[The Sign of the Four]]'' • ''[[The Hound of the Baskervilles]]'' ---- {{small|1.}} ''[[The Exploits of Sherlock Holmes]]'' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="5"| '''Likovi i franšize''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Sherlock Holmes''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Agatha Christie''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''''Harry Potter''''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Carrollova ''Alice''''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Ostalo''' |- style="font-size:smaller; text-align: left" | | # [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes]] # [[Dr. Watson]] # [[Sebastian Moran]] # [[Inspektor Lestrade]] # [[Mycroft Holmes]] # [[Profesor Moriarty]] # [[Irene Adler]] # [[Mary Morstan]] ---- # [[Klub Diogenes]] | # [[Hercule Poirot]] # [[Miss Marple]] # [[Tommy i Tuppence]] # [[Viši inspektor Japp]] # [[Arthur Hastings]] # [[Parker Pyne]] # [[Ariadne Oliver]] # [[Gospođica Lemon]] | # [[Sirius Black]] # [[Remus Lupin]] # [[Severus Snape]] # [[Armando Dippet]] # [[Gabrielle Delacour]] # [[Alastor Moody]] # [[Barty Crouch]] # [[Phineas Nigellus Black]] | # [[Jubjub]] # [[Bijeli Skakač (Through the Looking-Glass)|Bijeli Skakač]] # [[Ovca (Through the Looking-Glass)|Ovca]] # [[Crveni Kralj (Through the Looking-Glass)|Crveni Kralj]] # [[Grifon (Alice's Adventures in Wonderland)|Grifon]] # [[Alice (Alice's Adventures in Wonderland)|Alice]] # [[Ludi Šeširdžija]] # [[Gusjenica (Alice's Adventures in Wonderland)|Gusjenica]] | # [[James Bond (lik)]] |} ===Engleska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja engleske književnosti |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |belowstyle= text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |above= |group1 = Pisci |list1= [[Gervase Tilburyski]] • [[Geoffrey Chaucer]] • [[Daniel Defoe]] • [[Jane Austen]] • [[Anne Brontë]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lewis Carroll]] • [[Arthur Conan Doyle]] • [[Gilbert Keith Chesterton]] • [[Edgar Wallace]] • [[Adrian Conan Doyle]] • [[Agatha Christie]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Bertrand Russell]] • [[George Bellairs]] • [[Douglas Adams]] • [[John le Carré]] • [[Karoline Leach]] |group2 = Djela |list2= ''[[A Christmas Carol]] • [[Through the Looking-Glass]] ''("[[The Walrus and the Carpenter]]" • "[[Haddocks' Eyes]]")'' • [[Euclid and his Modern Rivals]] • [[The Nursery "Alice"]] • [[A Study in Scarlet]] • [[The Sign of the Four]] • [[The Hound of the Baskervilles]] • [[The Floating Admiral]] • ''[[:kategorija:Djela Agathe Christie|Djela Agathe Christie]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ten Little Niggers]]'')'' • [[Animal Farm]] • [[The Exploits of Sherlock Holmes]] • [[Our Story (knjiga)|Our Story]] • [[Born Fighter]] • [[A Way of Life: Over Thirty Years of Blood, Sweat and Tears]] • [[My Story (Ronnie Kray)|My Story]] • [[In the Shadow of the Dreamchild]] • [[The Constant Gardener]]'' • "[[How Watson Learned the Trick]]" • ''[[The Adventures of Sherlock Holmes]]'' ("[[A Scandal in Bohemia]]" • "[[The Adventure of the Red-Headed League|The Red-Headed League]]" • "[[The Man with the Twisted Lip]]" • "[[The Adventure of the Copper Beeches|The Copper Beeches]]" • "[[The Adventure of the Blue Carbuncle|The Blue Carbuncle]]" • "[[The Adventure of the Speckled Band|The Speckled Band]]" • "[[The Adventure of the Noble Bachelor|The Noble Bachelor]]" • "[[The Boscombe Valley Mystery]]" • "[[A Case of Identity]]" • "[[The Adventure of the Beryl Coronet|The Beryl Coronet]]" • "[[The Adventure of the Engineer's Thumb|The Engineer's Thumb]]" • "[[The Five Orange Pips]]") • ''[[The Memoirs of Sherlock Holmes]]'' ("[[Silver Blaze]]" • "[[The Adventure of the Cardboard Box|The Cardboard Box]]" • "[[The Adventure of the Yellow Face|The Yellow Face]]" • "[[The Adventure of the Stockbroker's Clerk|The Stockbroker's Clerk]]" • "[[The Adventure of the Gloria Scott|The ''Gloria Scott'']]" • "[[The Adventure of the Reigate Squire|The Reigate Squire]]" • "[[The Adventure of the Musgrave Ritual|The Musgrave Ritual]]" • "[[The Adventure of the Crooked Man|The Crooked Man]]" • "[[The Adventure of the Resident Patient|The Resident Patient]]" • "[[The Adventure of the Greek Interpreter|The Greek Interpreter]]" • "[[The Adventure of the Naval Treaty|The Naval Treaty]]" • "[[The Final Problem]]") • ''[[The Return of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Empty House|The Empty House]]" • "[[The Adventure of the Norwood Builder|The Norwood Builder]]" • "[[The Adventure of the Dancing Men|The Dancing Men]]" • "[[The Adventure of the Solitary Cyclist|The Solitary Cyclist]]" • "[[The Adventure of the Priory School|The Priory School]]" • "[[The Adventure of Black Peter|Black Peter]]" • "[[The Adventure of Charles Augustus Milverton|Charles Augustus Milverton]]" • "[[The Adventure of the Six Napoleons|The Six Napoleons]]" • "[[The Adventure of the Three Students|The Three Students]]" • "[[The Adventure of the Golden Pince-Nez|The Golden Pince-Nez]]" • "[[The Adventure of the Missing Three-Quarter|The Missing Three-Quarter]]" • "[[The Adventure of the Abbey Grange|The Abbey Grange]]" • "[[The Adventure of the Second Stain|The Second Stain]]") • ''[[His Last Bow]]'' ("[[The Adventure of Wisteria Lodge|Wisteria Lodge]]" • "[[The Adventure of the Red Circle|The Red Circle]]" • "[[The Adventure of the Bruce-Partington Plans|The Bruce-Partington Plans]]" • "[[The Adventure of the Dying Detective|The Dying Detective]]" • "[[The Disappearance of Lady Frances Carfax|Lady Frances Carfax]]" • "[[The Adventure of the Devil's Foot|The Devil's Foot]]" • "[[His Last Bow (priča)|His Last Bow]]") • ''[[The Case-Book of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Mazarin Stone|The Mazarin Stone]]" • "[[The Problem of Thor Bridge|Thor Bridge]]" • "[[The Adventure of the Creeping Man|The Creeping Man]]" • "[[The Adventure of the Sussex Vampire|The Sussex Vampire]]" • "[[The Adventure of the Three Garridebs|The Three Garridebs]]" • "[[The Adventure of the Illustrious Client|The Illustrious Client]]" • "[[The Adventure of the Three Gables|The Three Gables]]" • "[[The Adventure of the Blanched Soldier|The Blanched Soldier]]" • "[[The Adventure of the Lion's Mane|The Lion's Mane]]" • "[[The Adventure of the Retired Colourman|The Retired Colourman]]" • "[[The Adventure of the Veiled Lodger|The Veiled Lodger]]" • "[[The Adventure of Shoscombe Old Place|Shoscombe Old Place]]") • ''[[The Valley of Fear]]'' • ''[[Titus Andronicus]]'' |group3 = Likovi |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = Holmes |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes]] • [[Dr. Watson]] • [[Sebastian Moran]] • [[Inspektor Lestrade]] • [[Mycroft Holmes]] • [[Profesor Moriarty]] • [[Irene Adler]] • [[Mary Morstan]] |group2 = ''Harry Potter'' |list2= [[Sirius Black]] • [[Remus Lupin]] • [[Severus Snape]] • [[Armando Dippet]] • [[Gabrielle Delacour]] • [[Alastor Moody]] • [[Barty Crouch]] • [[Phineas Nigellus Black]] |group3 = ''Alice'' |list3= [[Jubjub]] • [[Bijeli Skakač (Through the Looking-Glass)|Bijeli Skakač]] • [[Ovca (Through the Looking-Glass)|Ovca]] • [[Crveni Kralj (Through the Looking-Glass)|Crveni Kralj]] • [[Grifon (Alice's Adventures in Wonderland)|Grifon]] • [[Alice (Alice's Adventures in Wonderland)|Alice]] • [[Ludi Šeširdžija]] • [[Gusjenica (Alice's Adventures in Wonderland)|Gusjenica]] |group4 = Christie |list4= [[Hercule Poirot]] • [[Miss Marple]] • [[Tommy i Tuppence]] • [[Viši inspektor Japp]] • [[Arthur Hastings]] • [[Parker Pyne]] • [[Ariadne Oliver]] • [[Gospođica Lemon]] }} |group4=Ostalo |list4= [[Klub Diogenes]] |below= }} ===Francuska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja francuske književnosti |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF;background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |above= [[Francuska književnost|<span style="color:white">Francuska književnost</span>]] |group1 = Pisci |list1= ''[[La Pléiade]]'' ([[Pierre de Ronsard]] • [[Joachim du Bellay]]) • [[Margarita od Navarre]] • [[Clément Marot]] • [[Théodore-Agrippa d'Aubigné]] • [[Jean de La Fontaine]] • [[Molière]] • [[Alphonse de Lamartine]] • [[Alexandre Dumas (sin)|Alexandre Dumas, ''fils'']] • [[Alexandre Dumas (otac)|Alexandre Dumas, ''père'']] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Victor Hugo]] • [[Sully Prudhomme]] • [[Frédéric Mistral]] • [[Louis Aragon]] • [[Roger Martin du Gard]] • [[Eugène Ionesco]] • [[Jean-Paul Sartre]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Albert Camus]] • [[Jacques Prévert]] • [[François Villon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[André Malraux]] • [[Jean Genet]] • [[Max Jacob]] • [[François-René de Chateaubriand]] • [[Pierre-Augustin Caron de Beaumarchais]] • [[George Sand]] • [[Paul Claudel]] • [[François Mauriac]] • [[Patrick Modiano]] • [[Romain Rolland]] • [[Claude Simon]] • [[Saint-John Perse]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Jean Anouilh]] |group2 = Djela |list2= ''[[La Chanson de Roland]] • [[Roman de la Rose]] • [[L'Avare ou l'École du mensonge]] • [[Bug-Jargal]] • [[Le Rhin]] • [[Torquemada (drama)|Torquemada]] • [[L'Éducation sentimentale]] • [[Madame Bovary]] • [[Les Rougon-Macquart, Histoire naturelle et sociale d'une famille sous le Second Empire]] ''(''[[Germinal]] • [[Nana (roman)|Nana]]'')'' • [[La Nausée]] • ''[[:Kategorija:Djela Eugènea Ionescoa|djela Eugènea Ionescoa]]'' • [[En attendant Godot]]'' • ''[[À l'échelle humaine]]'' • [[:Kategorija:Djela Andréa Malrauxa|djela Andréa Malrauxa]] • ''[[Le Barbier de Séville]]'' • ''[[Le Mariage de Figaro]]'' • ''[[La Mère coupable]]'' • ''[[Hernani (drama)|Hernani]]'' • "[[Le Bateau ivre]]" • ''[[Les Fleurs du mal]]'' • [[:Kategorija:Djela Jeana Anouilha|djela Jeana Anouilha]] (osim ''Becketa''; [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Antigone]]'') |below= [[Emma Bovary|<span style="color:white">Emma Bovary</span>]] • [[Bérenger|<span style="color:white">Bérenger</span>]] }} ===Ruska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja ruske književnosti |abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |above= [[Ruska književnost|<span style="color:white">Ruska književnost</span>]] (nedovršeno) |group1 = Pisci |list1= [[Ivan Krilov]] • [[Ivan Gončarov]] • [[Aleksandar Blok]] • [[Isak Babelj]] • [[Andrej Platonov]] • [[Danil Harms]] • [[Mihail Šolohov]] • [[Vladimir Dudincev]] • [[Eduard Limonov]] |group2 = Djela |list2= ''[[Šinelj]] • [[Zločin i kazna]] • [[Tri sestre]]'' |below= }} ===Američka književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja američke književnosti |abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |above= |group1 = Pisci |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edgar Allan Poe]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Smrt Edgara Allana Poea|smrt]] • [[Bibliografija Edgara Allana Poea|bibliografija]]) • [[Emily Dickinson]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[William Faulkner]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[H. P. Lovecraft]] ([[:Kategorija:H. P. Lovecraft|kategorija]]) |group2 = Djela |list2= ''[[The Raven]] • [[The Murders in the Rue Morgue]] • [[The Narrative of Arthur Gordon Pym of Nantucket]] • [[Adventures of Huckleberry Finn]] • [[The Da Vinci Code]] • [[Franz Kafka: The Office Writings]]'' • [[:Kategorija:Djela Williama Faulknera|djela Williama Faulknera]] |below= [[Auguste Dupin|<span style="color:white">C. Auguste Dupin</span>]] • [[Yoknapatawpha|<span style="color:white">Yoknapatawpha</span>]] • [[Obitelj Compson|<span style="color:white">Obitelj Compson</span>]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Ono (lik)|{{color|white|Ono}}]] }} ===Japanska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja japanske književnosti |abovestyle=text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |belowstyle= text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |above= |group1 = Pisci |list1= [[Chikamatsu Monzaemon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edogawa Ranpo]] • [[Shūji Terayama]] • [[Project Itō]] • [[Sanjūgo Naoki]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Osamu Dazai]] ([[Samoubojstvo Osamua Dazaija|suicid]] • [[:Kategorija:Djela Osamua Dazaija|djela]]) • [[Shizuko Ōta]] |group2 = Djela |list2= "[[Ningen Isu]]" • "[[Rashōmon]]" • ''[[Noruwei no Mori]]'' • ''[[Nihon Ōdai Ichiran]]'' • [[Bibliografija Osamua Dazaija]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ningen Shikkaku]]'') |below= [[Kogorō Akechi|{{color|red|Kogorō Akechi}}]] • ''[[Buraiha|{{color|red|Buraiha}}]]'' • [[Ja-roman|{{color|red|Ja-roman}}]] • ''[[Shayō-zoku|{{color|red|Shayō-zoku}}]]'' • [[Yōzō Ōba|{{color|red|Yōzō Ōba}}]] }} ===Ostalo=== {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Ostali doprinosi s područja književnosti |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |above= |group1 = Afrika |list1= {{Navbox subgroup |group1 = {{nowrap|{{flagicon|ANG}} Angola}} |group1style = background-color:#d81e05; color:yellow; text-align:center; border:1px solid black; |list1=[[José Luandino Vieira]] • [[Pepetela]] |group2 = {{flagicon|GAN}} Gana |group2style = text-align:center; background:yellow; color:black; border: 1px solid black; |list2=[[J. E. Casely Hayford]] |group3 = {{flagicon|TOG}} Togo |group3style = text-align:center; background:#FFCE00; color:#006A4E; border: 1px solid #006A4E; |list3=[[Félix Couchoro]] }} |group2 = Amerike |group2style = |list2= {{Navbox subgroup |group1 = {{nowrap|{{flagicon|BRA}} Brazil}} |group1style = background-color:#FFCC29; color:#3E4095; text-align:center; border:1px solid #00A859; |list1=[[Machado de Assis]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|KUB}} Kuba}} |group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid red; |list2=[[Nicolás Guillén]] |group3 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}} |group3style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116; |list3=[[Rufino Blanco-Fombona]] |group4 = {{nowrap|{{flagicon|HON}} Honduras}} |group4style = background-color:#0073CF; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list4=[[Argentina Díaz Lozano]] • [[Froylán Turcios]] • [[Lucila Gamero de Medina]] |group5 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}} |group5style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center; |list5=[[Bernardo Ashetu]] • [[Johanna Schouten-Elsenhout]] }} |group3 = Azija |group3style = |list3= {{Navbox subgroup |group1 = {{flagicon|IZR}} Izrael |group1style = text-align:center; color:blue; background:white; border:1px solid blue; |list1= [[Shmuel Yosef Agnon]] |group2 = {{flagicon|KIN}} Kina |group2style = text-align:center; background:#DD0000; color:gold; border: 1px solid silver; |list2= [[Gao Xingjian]] • [[Mo Yan]] |group3 = {{flagicon|SJKOR}} Sjeverna Koreja |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid #0073CF; |list3=''[[Segi wa tŏburŏ]]'' |group4 = {{flagicon|Kambodža}} Kambodža |group4style = text-align:center; background:blue; color: white; border:1px solid red; |list4=''[[Reamker]]'' • [[Preah Ko i Preah Keo]] • [[Kmerski teatar sjena]] }} |group4 = Europa |group4style = |list4= {{Navbox subgroup |group1 = {{flagicon|AUT}} Austrija |group1style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid silver; |list1= [[Karl Bruckner]] |group2 = {{flagicon|ČEŠ}} Češka |group2style = text-align:center; color:white; background:#DD0000; border:1px solid #000080; |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background:#DD0000; border:1px solid #000080; |group1 = Pisci |list1= [[Karel Čapek]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Franz Kafka]] • [[Max Brod]] |group2 = Djela |list2= ''[[Der Process]] • ''"[[Vor dem Gesetz]]"'' • ''"[[Die Verwandlung]]"''''}} |group3 = {{flagicon|DAN}} Danska |group3style = text-align:center; background:#D21034; color:white; border: 1px solid silver; |list3=[[Johannes Vilhelm Jensen]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= ''[[U registraturi]]'' |group5 = {{flagicon|IRS}} Irska |group5style = text-align:center; color:white; background:green; border:1px solid silver; |list5= [[Oscar Wilde]] • [[Bram Stoker]] |group6 = {{flagicon|MAĐ}} Mađarska |group6style = color:#FFFFFF;background:#009246; border:1px solid #EF4135; |list6= [[Ferenc Molnár]] |group7 = {{flagicon|NOR}} Norveška |group7style = text-align:center; background:#EF2B2D; color:white; border: 1px solid #002868; |list7= [[Bjørnstjerne Bjørnson]] |group8 = {{flagicon|ŠVE}} Švedska |group8style = text-align:center; color:yellow; background:blue; border:1px solid yellow; |list8= [[Carl Gustaf Verner von Heidenstam]] |group9 = {{flagicon|ITA}} Italija |group9style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#009246; border:1px solid #EF4135; |list9= [[Giacomo Casanova]] • [[Luigi Pirandello]] • [[Dario Fo]] |group10 = {{flagicon|NJE}} Njemačka |group10style = text-align:center; color:#000000; background:#FFCC00; border:1px solid #FF0000; |list10= [[Ernst Theodor Amadeus Hoffmann]] • [[Herta Müller]] |group11 = {{flagicon|EST}} Estonija |group11style = text-align:center; color:white; background:#0072CE; border:1px solid black; |list11= {{Navbox subgroup | groupstyle = ttext-align:center; color:white; background:#0072CE; border:1px solid black; |group1 = Pisci |list1= [[Carl Robert Jakobson]] • [[Johann Voldemar Jannsen]] • [[Friedrich Reinhold Kreutzwald]] • [[Marie Under]] • [[Anton Hansen Tammsaare]] • [[Lydia Koidula]] |group2 = Djela |list2= ''[[Kalevipoeg]]''}} |group12 = {{flagicon|POLJ}} Poljska |group12style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list12= [[Wisława Szymborska]] • [[Olga Tokarczuk]] • [[Władysław Reymont]] |group13 = {{flagicon|ŠPA}} Španjolska |group13style = text-align:center; color:gold; background:#FF0000; border:1px solid gold; |list13= [[Gonzalo Fernández de Oviedo]] }} |group5 = Oceanija |group5style = |list5={{Navbox subgroup |group1 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}} |group1style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list1= [[Banjo Paterson]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|FIJ}} Fidži}} |group2style = background-color:#68BFE5; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list2= [[Vilsoni Hereniko]] }} |group6 = {{nowrap|Antički Rim}} |group6style = text-align:center; color:#E4D96F; background:white; border:1px solid #E4D96F; |list6 = [[Vergilije]] • [[Tit Makcije Plaut]] |below= }} ==Glazba== ===Teorija i terminologija u glazbi=== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi s područja teorije i glazbene terminologije | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | list1 = ''[[Ballets Russes]]'' • [[Muzička nagrada Léonie Sonning]] • ''[[Musique concrète]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Novi val]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Synthpop]] • [[Novi romantizam]] • ''[[Laulupidu]]'' • [[Tintinnabuli]] • [[Kawina (muzika)|Kawina]] • [[Kaseko]] • [[Tamborito]] |list2={{Navbox subgroup |abovestyle=background-color:#EBF5FF; color:black; text-align:center |above= '''Eurosong''' |list1={{flagicon|ŠVI}} [[Pjesma Eurovizije 1989.|1989.]] • {{flagicon|SFRJ}} [[Pjesma Eurovizije 1990.|1990.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EST}} [[Eurosong 2002.|2002.]] • {{flagicon|TUR}} [[Pjesma Eurovizije 2004.|2004.]] • {{flagicon|GRČ}} [[Pjesma Eurovizije 2006|2006.]] • {{flagicon|FIN}} [[Pjesma Eurovizije 2007|2007.]] • {{flagicon|SRB}} [[Pjesma Eurovizije 2008.|2008.]] • {{flagicon|NOR}} [[Pjesma Eurovizije 2010.|2010.]] • {{flagicon|NJE}} [[Eurosong 2011|2011.]] • {{flagicon|AZE}} [[Eurosong 2012|2012.]] • {{flagicon|DAN}} [[Eurosong 2014|2014.]]}} }} ===Biografije=== {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o skladateljima (po razdobljima) |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = |above= |group1 = Barok |group1style = text-align:center; background:#bfb1a3; color:white; border:1px solid silver; |list1= [[Georg Friedrich Händel]] |group2 = Klasicizam |group2style = background:#6495ED; color:white; border:1px solid silver; |list2= [[Jan Václav Stamic]] |group3 = Romantizam |group3style = text-align:center; background:#9955BB; color:white; border:1px solid silver; |list3= [[Vincenzo Bellini]] • [[Johann Strauss mlađi]] • [[Giacomo Meyerbeer]] • [[Cezar Antonovič Kjui]] • [[Davorin Jenko]] • [[Charles-François Gounod]] • [[Gabriel Fauré]] |group4 = XX. stoljeće |group4style = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black; |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black; |group1 = Impresionizam |list1= [[Maurice Ravel]] |group3 = Avangarda |list3= [[Pierre Schaeffer]] • [[Olivier Messiaen]] • [[Pierre Boulez]] |group2 = Modernizam |list2= [[Benjamin Britten]] • [[Umberto Giordano]] • [[Erik Satie]] • ''[[Les Six]]'' ([[Georges Auric|Auric]] • [[Louis Durey|Durey]] • [[Arthur Honegger|Honegger]] • [[Darius Milhaud|Milhaud]] • [[Francis Poulenc|Poulenc]] • [[Germaine Tailleferre|Tailleferre]]) • [[Ernesto Nazareth]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black; |group1 = Neoklasicizam |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Dmitrij Šostakovič]] • [[Igor Stravinski]] |group2 = Ekspresionizam |list2= [[Arnold Schönberg]] • [[Anton Webern]] • [[Alban Berg]] }} |group5 = Ostalo |list5= [[Władysław Szpilman]] • [[Alfi Kabiljo]] • [[Arvo Pärt]] }} |below= }} {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o pop izvođačima |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |above= |group1 = Solisti |list1= [[Ringo Starr]] • [[Jem]] • [[Mark Hollis]] • [[Rob Thomas]] • [[Gloria Estefan]] • [[Celia Cruz]] • [[Hajrudin Varešanović]] • [[Marija Šestić]] • [[Sandra Nurmsalu]] • [[Ott Lepland]] • [[Kurt Calleja]] • [[Petar Nalič]] • [[Dima Bilan]] • [[Aleksej Vorobjov]] • [[Kōji Wada]] • [[Ajumi Mijazaki]] • [[Ai Maeda (pjevačica)|Ai Maeda]] • [[Hitomi Shimatani]] • [[Akiko Shikata]] • [[Yūgo Kanno]] • [[Tōru Kitajima]] ([[:Kategorija:TK from 凛として時雨|diskografija]]) • [[Jelena Tomašević]] • [[Milan Stanković]] • [[Harel Skaat]] • [[K'naan]] • [[Jessy Matador]] • [[Amaury Vassili]] • [[Stereo Mike]] • [[Loukas Giorkas]] • [[Lena Meyer-Landrut]] • [[Frank Schindel]] • [[Andy Knote]] • [[Stefan Raab]] • [[Milli Vanilli]] • [[Gréta Salóme Stefánsdóttir]] • [[Jón Jósep Snæbjörnsson]] • [[Olia Tira]] • [[Ivi Adamou]] • [[Emmelie de Forest]] • [[Daniel Jones]] • [[Darren Hayes]] • [[Knez (pjevač)|Knez]] • [[Hayley Westenra]] • [[Lorde]] • [[Kimbra]] • [[Sinn Sisamouth]] • [[Ros Serey Sothea]] • [[Angélique Kidjo]] • [[Tanel Padar]] • [[Dave Benton]] • [[Liam Payne]] • [[Miyoko Nakamura]] • [[Masatoshi Nakano]] • [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] • [[Rubén Blades]] |group2 = Bendovi |list2= [[Blue]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Talk Talk]] • [[The Beach Boys]] • [[The Byrds]] • [[Toto (sastav)|Toto]] • [[Regina (bend)|Regina]] • [[Urban Symphony]] • [[maNga]] • [[Glazbena družina Petra Naliča]] • [[A Friend In London]] • [[Aqua Timez]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Ling Tosite Sigure]] • [[EGOIST]] • [[Nothing's Carved in Stone]] • [[Savage Garden]] • [[Nick Cave and the Bad Seeds]] • [[Quasarr]] • [[Moranbong Band]] • [[OMC (bend)|OMC]] • [[U pol’ 9 kod Sabe]] • [[Soul Militia]] }} === Opus === {{Navbox generic |titlestyle = color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz kompozicije |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:white;background:#E34234; border:1px solid silver; |belowstyle= text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |groupstyle = text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |above= |group1 = Opere |list1= ''[[Trubadur (opera)|Il trovatore]]'' • [[Korejska revolucionarna opera]] (''[[Kkot panŭn ch'ŏnyŏ]]'' • ''[[P'ibada]]'') |group2 = Baleti |list2= ''[[Žar-ptica]] • [[Posvećenje proljeća]] • [[Petruška]]'' |group3 = Instrumentalna djela |list3= ''[[Islamej]] • [[Boléro]]'' |group4 = Himne |list4= "[[Kimigayo]]" • "[[Noble patria, tu hermosa bandera]]" • "[[God Bless Our Homeland Ghana]]" • "[[Advance Australia Fair]]" • "[[Hino Nacional Brasileiro]]" • "[[Aegukka]]" • "[[La Bayamesa]]" • "[[Angola Avante]]" • "[[God Defend New Zealand]]" • "[[Gloria al Bravo Pueblo]]" • "[[Nokor Reach]]" • "[[Pjesma Kmerske Republike]]" • "[[Dap Prampi Mesa Chokchey]]" • "[[Himna Narodne Republike Kampućije]]" • "[[Državna himna Hondurasa]]" • "[[L'Aube Nouvelle]]" • "[[God Bless Fiji]]" • "[[Mu isamaa, mu õnn ja rõõm]]" • "[[Himna Estonske Sovjetske Socijalističke Republike]]" • "[[God zij met ons Suriname]]" • "[[Majulah Singapura]]" • "[[Himno Istmeño]]" |below= }} {{Navbox generic |titlestyle = color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz pop skladbe |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:white;background:#E34234; border:1px solid silver; |belowstyle= text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |groupstyle = text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |above= |group1 = Albumi |list1= ''[[Vrijeme je]] • [[Kad poludimo]] • [[Kad pogledaš me preko ramena]] • [[Sreća (Hari Mata Hari)|Sreća]] • [[Umineko no Naku Koro ni (EP)|Umineko no Naku Koro ni]]'' • ''[[Hotel Nacional (album)|Hotel Nacional]]'' • ''[[Girl You Know It's True (album)|Girl You Know It's True]]'' • [[:Kategorija:Albumi benda Ling tosite sigure|albumi benda Ling tosite sigure]] • [[:Kategorija:Albumi benda Talk Talk|albumi benda Talk Talk]] |group2 = Pjesme |list2= "[[Russians]]" • "[[Wavin' Flag]]" • "[[Manijači]]" • "[[Molitva (pjesma)|Molitva]]" • "[[Rijeka bez imena]]" • "[[Vjerujem u ljubav]]" • "[[I love you mi vida]]" • "[[Lejla]]" • "[[Oro (pjesma)|Oro]]" • "[[Bistra voda]]" • "[[Rändajad]]" • "[[Lane moje]]" • "[[La La Love]]" • "[[Never Forget]]" • "[[Satellite (pjesma Lene Meyer-Landrut)|Satellite]]" • "[[Lost and Forgotten]]" • "[[Ovo je Balkan]]" • "[[Milim]]" • "[[What's Another Year?]]" • "[[Rock me]]" • "[[Lako je sve (pjesma)|Lako je sve]]" • "[[Zauvijek moja]]" • "[[Wadde hadde dudde da?]]" • "[[Love in Rewind]]" • "[[Hold Me Now]]" • "[[We Could Be the Same]]" • "[[Allez Ola]]" • "[[Everybody (pjesma)|Everybody]]" • "[[Refrain]]" • "[[Munja i grom]]" • "[[Korake ti znam]]" • "[[Party for Everybody]]" • "[[Crno i belo]]" • "[[Kuula (pjesma)|Kuula]]" • "[[This is the Night (pjesma Kurta Calleje)|This is the Night]]" • "[[Only Teardrops]]" • "[[Tomorrow (pjesma Gianluce Bezzine)|Tomorrow]]" • "[[Moja ljubavi]]" • "[[Svadbarskim sokakom]]" • [[:Kategorija:Pjesme benda Ling tosite sigure|pjesme benda Ling tosite sigure]] • [[:Kategorija:Pjesme benda Talk Talk|pjesme benda Talk Talk]] • "[[Adio (pjesma)|Adio]]" • "[[How Bizarre (pjesma)|How Bizzare]]" • "[[Cambodia (pjesma)|Cambodia]]" • "[[Bangaranga]]" |group4 = Instrumentalna djela |list4= |group3 = OST |list3= "[[Butter-Fly]]" • "[[brave heart]]" • "[[keep On]]" • "[[I wish]]" • "[[Katayoku no Tori]]" • "[[VII (pjesma)|VII]]" |below= }} ==Likovna umjetnost== ===Umjetnici=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#702963; background: #DF73FF; border:1px solid #702963; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz umjetnike |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Slikari<br>Ilustratori/Crtači |group1style = text-align:center; color:#882D17; background:#CC7722; border:1px solid #882D17; |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Salvador Dalí]] • [[Egon Schiele]] • [[Gustav Klimt]] • [[Kazimir Maljevič]] • [[Vasilij Kandinski]] • [[Georges Braque]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Piet Mondrian]] • [[Georges Seurat]] • [[John Tenniel]] • [[Isaak Brodskij]] • [[Dmitrij Vrubelj]] • [[Sidney Paget]] • [[Gonzalo Morales Sáurez]] • [[Albert Namatjira]] • [[Paul Signac]] • [[Pedro Américo]] • [[Akira Amano]] • [[Arturo Michelena]] • [[Martín Tovar y Tovar]] • [[Kristjan Raud]] • [[Paul Raud]] |group2 = Kipari<br>Dizajneri |group2style = text-align:center; color:#C04000; background:#FF7E00; border:1px solid #C04000; |list2= [[Auguste Rodin]] • [[Gustav Fabergé]] • [[Petar Karl Fabergé]] • [[Leonid Sherwood]] • [[Yves Saint Laurent]] • [[Jesús Rafael Soto]] |group3 = Arhitekti |group3style = text-align:center; color:#555555; background:#E5E4E2; border:1px solid #555555; |list3= [[Frank Lloyd Wright]] • [[Ibo Bonilla]] • [[Carlos Raúl Villanueva]] |group4 = Fotografi |group4style = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |list4= [[Félix Nadar]] • [[Alberto Korda]] |below= }} ===Umjetnost=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#702963; background: #DF73FF; border:1px solid #702963; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz umjetnost |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Slikarstvo |group1style = text-align:center; color:#882D17; background:#CC7722; border:1px solid #882D17; |list1= ''[[Krik]] • [[Nedjeljno poslijepodne na otoku La Grande Jatte]] • [[Kupači kod Asnièresa]] • [[Izbij Bijele Crvenim klinom]] • [[Bijelo na bijelom]] • [[Gospode! Pomozi mi preživjeti ovu smrtonosnu ljubav]] • [[Veliki val kod Kanagawe]] • [[Posvećenje Napoleona I (David)|Posvećenje Napoleona I]] • [[Napoleon I na carskom tronu]] • [[Napoleon u svojoj studiji]] • [[Nedovršeni portret generala Bonapartea]]'' |group2 = Kiparstvo<br>Dizajn |group2style = text-align:center; color:#C04000; background:#FF7E00; border:1px solid #C04000; |list2= ''[[Telefon sa slušalicom od jastoga]] • [[Sofa u obliku usta Mae West]]'' • [[Koh-i-Noor]] • ''[[Senbazuru]]'' • ''[[Gandhijeva tri majmuna]]'' • [[Toranj Juche|Toranj ''Juche'']] • [[Veliki spomenik na brdu Mansu]] • [[Mola (tekstil)]] |group3 = Arhitektura |group3style = text-align:center; color:#555555; background:#E5E4E2; border:1px solid #555555; |list3= [[Guggenheimov muzej u Bilbau]] • [[Opatija Westminster]] • [[Dvorac Osu]] • [[Dvorac Cape Coast]] • [[Dvorac Elmina]] • [[Elizejska palača]] • ''[[Palais Bourbon]]'' • ''[[Palais Luxembourg]]'' • ''[[Les Invalides]]'' • [[Palača Tuileries]] • [[Rowan Oak]] • [[Trg Kim Il-sunga]] • [[Kongresna dvorana Mansudae]] • [[Međunarodni aerodrom José Martí]] • [[Presidio Modelo]] • [[Aerodrom Quatro de Fevereiro]] • [[Međunarodni aerodrom Simón Bolívar (Venezuela)]] • [[Univerzitetski grad u Caracasu]] • [[Museo de Bellas Artes (Caracas)]] • [[Muzej moderne umjetnosti Jesús Soto]] • [[Kizuna (most)]] • [[Međunarodni aerodrom u Phnom Penhu]] • [[Muzej genocida Tuol Sleng]] • [[El Cajón (brana)]] • [[Vrata bez povratka (Ouidah)]] • [[Musée Honmè]] • [[Međunarodni aerodrom u Nadiju]] • [[Međunarodni aerodrom u Nausoriju]] • [[Fort Zeelandia (Paramaribo)]] • [[Fort Nieuw-Amsterdam]] • [[Zatvor Outram]] • [[Stara Gradska vijećnica (Singapur)]] • [[Transpanamski cjevovod]] |group4 = Općenito |group4style = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |list4= [[De Stijl]] • [[Camp (stil)|Camp]] • [[Salon (Pariz)|Salon]] |below= }} ==Filmska umjetnost== ===Opći pojmovi=== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi s područja filmografije | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | list1 = [[Ekranizacija]] • [[Production I.G]] • [[noitaminA]] |list2= }} ===Biografije=== {{Navbox generic |titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o filmašima |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |above= |group1 = Glumci |list1= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= [[Dean Winters]] • [[Tobin Bell]] • [[Ed O'Neill]] • [[Mariska Hargitay]] • [[Tamara Tunie]] • [[Sam Waterston]] • [[Diane Neal]] • [[B.D. Wong]] • [[Robert Sean Leonard]] • [[Peter Jacobson]] • [[Matt Damon]] • [[Andy García]] • [[Billy Dee Williams]] • [[Robert Forster]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= [[Ian Hart]] • [[Emma Watson]] • [[Hugh Fraser]] • [[Philip Jackson]] • [[David Suchet]] • [[Pauline Moran]] • [[Alan Rickman]] • [[David Thewlis]] • [[Linus Roache]] • [[Albert Finney]] • [[Phil Davis]] • [[Rupert Penry-Jones]] • [[Steve Pemberton]] • [[Sam Stockman]] • [[George Rossi]] • [[Hannah Walters]] • [[Johnny Harris]] • [[Ben Bishop]] • [[Christopher Fulford]] • [[Claire Rushbrook]] • [[Alex Jennings]] • [[Eille Norwood]] • [[Arthur Wontner]] • [[Clive Brook]] |group3 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}} | group3style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list3= [[Costas Mandylor]] • [[Chris Hemsworth]] • [[Liam Hemsworth]] • [[Luke Hemsworth]] • [[Mia Wasikowska]] • [[Jesse Spencer]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= [[Duško Gruborović]] |group5 = {{flagicon|RUS}} Rusija |group5style = color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |list5= [[Vasilij Livanov]] • [[Igor Petrenko]] • [[Andrej Panjin]] • [[Stanislav Govoruhin]] |group6 = {{flagicon|FRA}} Francuska |group6style = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |list6 = [[Irène Jacob]] |group7 = {{flagicon|JAP}} Japan |group7style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list7= [[Kazuhiro Yamaji]] • [[Ryōhei Kimura]] |group8 = {{nowrap|{{flagicon|KAN}} Kanada}} | group8style = background-color:white; color:red; text-align:center; border-top: 1px solid #FF0000; border-bottom: 1px solid #FF0000; border-left: 1px solid white; border-right: 1px solid white; |list8= [[Matt Frewer]] |group9 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}} | group9style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116; |list9= [[Édgar Ramírez]] }} |group2 = Režiseri |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= [[Bryan Singer]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= [[Alfred Hitchcock]] |group3 = {{nowrap|{{flagicon|ITA}} Italija}} | group3style = text-align:center; color:#FFFFFF;background:#009246; border:1px solid #EF4135; |list3= [[Federico Fellini]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= [[Branko Ivanda]] • [[Goran Kulenović]] • [[Dražen Žarković]] |group5 = {{flagicon|JAP}} Japan |group5style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list5= [[Hirojuki Kakudō]] • [[Itsurō Kawasaki]] • [[Naoyoshi Shiotani]] • [[Katsuyuki Motohiro]] • [[Kiyotaka Suzuki]] |group6 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}} | group6style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list6= [[Peter Weir]] |group7 = {{nowrap|{{flagicon|NZL}} Novi Zeland}} | group7style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list7= [[Martin Campbell]] • [[Niki Caro]] |group8 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}} | group8style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center; |list8= [[Pim de la Parra]] |group9 = {{nowrap|{{flagicon|POLJ}} Poljska}} | group9style = background:white; border:1px solid red; color: red; text-align:center; |list9= [[Agnieszka Holland]] |group10 = {{nowrap|{{flagicon|LAT}} Latvija}} | group10style = background:#77353D; border:1px solid silver; color: white; text-align:center; |list10= [[Gints Zilbalodis]] }} |group3 = Scenaristi<br>Producenti |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= [[Peter Blake]] • [[Katie Jacobs]] • [[Paul Attanasio]] • [[Lawrence Kaplow]] |group2 = {{flagicon|JAP}} Japan |group2style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list2= [[Akijoshi Hongo]] • [[Reiko Joshida]] • [[Satoru Nishizono]] • [[Jōji Wada]] • [[Makoto Fukami]] • [[Kōji Yamamoto]] • [[Tō Ubukata]] • [[Jun Kumagai]] |group3 = {{flagicon|KAN}} Kanada |group3style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list3= [[David Shore]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= [[Ivan Maloča]] • [[Zoran Lazić]] • [[Tonći Kožul]] • [[Vlado Bulić]] • [[Branko Ružić (scenarist)|Branko Ružić]] • [[Koraljka Meštrović]] • [[Antonio Gabelić]] • [[Irena Krčelić]] • [[Nikolina Čuljak]] }} |below= }} ===Filmovi i serije=== {{Navbox generic |titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o filmovima |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |above= |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= ''[[Psycho]]'' • ''[[The Birds]]'' • ''[[Vertigo]]'' • ''[[Frenzy]]'' • ''[[Marnie]]'' • ''[[Rear Window]]'' • ''[[Rebecca]]'' • ''[[Mr. & Mrs. Smith (1941)|Mr. & Mrs. Smith]]'' • [[The Man Who Knew Too Much (1956)|''The Man Who Knew Too Much'' (1956)]] • ''[[Topaz (1969)|Topaz]]'' • [[Saw (2003)|''Saw'' (2003)]] • ''[[Saw (2004)|Saw]]'' • ''[[Saw II]]'' • ''[[Saw III]]'' • ''[[Saw IV]]'' • ''[[Saw V]]'' • ''[[From Hell (2001)|From Hell]]'' • [[The Count of Monte Cristo (2002)|''The Count of Monte Cristo'' (2002)]] • ''[[Notorious (1946)|Notorious]]'' • [[Sherlock Holmes (film, 1922)|''Sherlock Holmes'' (1922)]] • [[The Return of Sherlock Holmes (film, 1929)|''The Return of Sherlock Holmes'' (1929)]] • [[Sherlock Holmes (film, 1932)|''Sherlock Holmes'' (1932)]] • [[A Study in Scarlet (film, 1933)|''A Study in Scarlet'' (1933)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[It (film, 2017)|''It'' (2017)]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= ''[[Sherlock Holmes and the Case of the Silk Stocking]]'' • [[The Hound of the Baskervilles (film, 2002)|''The Hound of the Baskervilles'' (2002)]] • ''[[Harry Potter and the Philosopher's Stone (2001)|Harry Potter and the Philosopher's Stone]]'' • ''[[Harry Potter and the Chamber of Secrets (2002)|Harry Potter and the Chamber of Secrets]]'' • ''[[Harry Potter and the Prisoner of Azkaban (2004)|Harry Potter and the Prisoner of Azkaban]]'' • ''[[Harry Potter and the Goblet of Fire (2005)|Harry Potter and the Goblet of Fire]]'' • ''[[Harry Potter and the Order of the Phoenix (2007)|Harry Potter and the Order of the Phoenix]]'' • ''[[Harry Potter and the Half-Blood Prince (2009)|Harry Potter and the Half-Blood Prince]]'' • ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 1]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 2]]'' • ''[[Agatha]]'' • ''[[The Krays]]'' • [[The Trial (1993)|''The Trial'' (1993)]] • ''[[Borat: Cultural Learnings of America for Make Benefit Glorious Nation of Kazakhstan]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Murder on the Orient Express (1974)|''Murder on the Orient Express'' (1974)]] • ''[[Murder, She Said]]'' • ''[[Murder Most Foul]]'' • ''[[Murder Ahoy!]]'' • ''[[Murder at the Gallop]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes (2009)|''Sherlock Holmes'' (2009)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Sherlock Holmes: A Game of Shadows]]'' • [[The Valley of Fear (film, 1916)|''The Valley of Fear'' (1916)]] • [[A Study in Scarlet (film, 1914)|''A Study in Scarlet'' (1914)]] • [[The Hound of the Baskervilles (film, 1921)|''The Hound of the Baskervilles'' (1921)]] • [[The Sign of Four (film, 1923)|''The Sign of Four'' (1923)]] • ''[[The Sleeping Cardinal]]'' • ''[[The Missing Rembrandt]]'' • ''[[The Triumph of Sherlock Holmes]]'' • [[The Sign of Four (film, 1932)|''The Sign of Four'' (1932)]] • [[Silver Blaze (film, 1937)|''Silver Blaze'' (1937)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Naked (film, 1993)|Naked]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[The Killing Fields (film)|The Killing Fields]]'' |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lea i Darija]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Svećenikova djeca]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Smrt Djevojčice sa žigicama (film)|Smrt Djevojčice sa žigicama]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Mirotvorac (film)|Mirotvorac]]'' |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Digimon Adventure (film)|''Digimon Adventure'' (film)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Psycho-Pass: The Movie]]'' • ''[[Saraba hakobune]]'' • ''[[Issun-bōshi (film)|Issun-bōshi]]'' |group5 = {{flagicon|NJE}} Njemačka |group5style = text-align:center; color:#000000; background:#FFCC00; border:1px solid #FF0000; |list5 = [[Der Hund von Baskerville (film, 1914)|''Der Hund von Baskerville'' (1914)]] • [[Der Hund von Baskerville (film, 1929)|''Der Hund von Baskerville'' (1929)]] |group6 = {{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez |group6style = text-align:center; color:#FFD700; background:red; border:1px solid #FFD700; |list6 = ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona]]'' (''[[Šerlok Holms i doktor Vatson]]'' • [[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona (film)|''Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona'' (film)]] • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Sobaka Baskervilej|Sobaka Baskervilej]]'' • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Sokroviša Agri|Sokroviša Agri]]'' • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Dvadcatij vek načinajecja|Dvadcatij vek načinajecja]]'') • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Desjat negritjat]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = {{flagicon|RUS}} Rusija | group1style =text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |list1 =''[[Savva. Serdce voina]]'' }} |group7 = {{flagicon|FRA}} Francuska |group7style = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |list7 = ''[[Espoir, sierra de Teruel]]'' • ''[[Un chant d'amour]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Z (film)|Z]]'' |group8 = {{nowrap|{{flagicon|NZL}} Novi Zeland}} | group8style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border: 1px solid silver |list8= ''[[Whale Rider]]'' |group9 = {{nowrap|{{flagicon|KAN}} Kanada}} | group9style = background-color:white; color:red; text-align:center; border-top: 1px solid #FF0000; border-bottom: 1px solid #FF0000; border-left: 1px solid white; border-right: 1px solid white; |list9= ''[[The Hound of the Baskervilles (film, 2000)|The Hound of the Baskervilles]]'' • ''[[The Sign of Four (film, 2001)|The Sign of Four]]'' • ''[[The Royal Scandal]]'' • ''[[The Case of the Whitechapel Vampire]]'' |group10 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}} | group10style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116; |list10= ''[[Punto y raya]]'' |group11 = {{nowrap|{{flagicon|HON}} Honduras}} | group11style = background-color:#0073CF; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list11= ''[[Morazán (film)|Morazán]]'' |group12 = {{nowrap|{{flagicon|FIJ}} Fidži}} | group12style = background-color:#68BFE5; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list12= ''[[The Land Has Eyes]]'' |group13 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}} | group13style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center; |list13= ''[[Wan Pipel]]'' |group14 = {{nowrap|{{flagicon|LAT}} Latvija}} | group14style = background:#77353D; border:1px solid silver; color: white; text-align:center; |list14= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Straume]]'' |group15= Likovi |list15 = [[King Kong]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border: 1px solid black; |group1 = ''Star Wars'' |list1 = [[Darth Sidious]] • [[Yoda]] • [[Darth Vader]] • [[Qui-Gon Jinn]] • [[General Grievous]] |group2 = ''Saw'' |list2 = [[Mark Hoffman]] }} }} {{Navbox generic |titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o serijama |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |above= |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= ''[[Law & Order: Special Victims Unit]] ''([[:Kategorija:Zakon i red: Odjel za žrtve|kategorija]])'' • [[Law & Order: Criminal Intent]] ''([[:Kategorija:Zakon i red: Zločinačke nakane|kategorija]])'' • [[Law & Order]] ''([[:Kategorija:Zakon i red|kategorija]])'' • [[House, M.D.]] ''([[:Kategorija:Dr. House|kategorija]])'' • [[Toro i Pončo]] '' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[It (miniserija)|''It'' (miniserija)]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= ''[[Agatha Christie's Poirot]] • [[The Adventures of Sherlock Holmes (televizijska serija)|The Adventures of Sherlock Holmes]] • [['Allo 'Allo!]] • [[Blackadder]] • [[Whitechapel (serija)|Whitechapel]] ''([[:Kategorija:Whitechapel|kategorija]])'' '' |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Nad lipom 35]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Bitange i princeze]]'' ([[:Kategorija:Bitange i princeze|kategorija]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[Epizoda 9 (Bitange i princeze, sezona 1)|Epizoda 9 (S1)]]") |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Psycho-Pass]]'' ([[:Kategorija:Psycho-Pass|kategorija]] • [[:Kategorija:Epizode animea Psycho-Pass|Epizode - sezona 1]] [ [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[Perfect World]]" • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[Saint's Supper]]" • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[The Gates of Judgment]]" ] / [[:Kategorija:Epizode animea Psycho-Pass 2|2]] [ [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[The Scales of Justice 〈299/300〉]]" ]) |group5 = {{flagicon|RUS}} Rusija |group5style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |list5= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Šerlok Holms (TV serija)|Šerlok Holms]]'' |group6= Likovi |list6 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = ''SVU'' |list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]] |group2 = ''L&O'' |list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]] |group3 = ''CI'' |list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]] |group4 = ''House'' |list4 = [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]] |group5 = ''Whitechapel'' |list5 = [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]] |group6 = ''[[Digimon]]''<br><small>([[Popis Digimona]])</small> |list6 = [[Taichi Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]] }} }} ==Strip i mange== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi s područja stripa | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | list1 = [[Stripovska smrt]] |list2= }} ===Batman=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title=Batman |groupstyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |abovestyle= text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |belowstyle= text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |groupstyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |above= |group1 = Likovi |group1style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Batman]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Joker (strip)|Joker]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Penguin]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Riddler]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mr. Freeze]] • [[Robin]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Catwoman]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Two-Face]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mad Hatter (DC comics)|Mad Hatter]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Calendar Man]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Scarecrow]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Professor Pyg]] • [[Dollotroni]] • [[Son of Pyg]] • [[Hugo Strange]] |group2 = Autori | group2style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |list2= [[Bob Kane]] • [[Bill Finger]] • [[Jerry Robinson]] <!-- |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Nad lipom 35]]'' |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' |group5= Likovi |list5 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = ''SVU'' |list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]] |group2 = ''L&O'' |list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]] |group3 = ''CI'' |list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]] |group4 = ''House'' |list4 = [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]] |group5 = ''Whitechapel'' |list5 = [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]] |group6 = ''[[Digimon]]''<br><small>([[Popis Digimona]])</small> |list6 = [[Taiči Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]] }}--> }} ===Bleach=== {{Navbox |titlestyle = |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title=Bleach |groupstyle = |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = |above= |group1 = |group1style = |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Bleach (manga)|Bleach]]'' ([[Lista poglavlja i tankōbon izdanja mange Bleach|poglavlja]]) • [[Bleach (anime)|Anime]] • [[Tite Kubo]] <!-- |group2 = Autori | group2style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |list2= [[Bob Kane]] • [[Bill Finger]] • [[Jerry Robinson]] |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Nad lipom 35]]'' |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' |group5= Likovi |list5 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = ''SVU'' |list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]] |group2 = ''L&O'' |list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]] |group3 = ''CI'' |list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]] |group4 = ''House'' |list4 = [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]] |group5 = ''Whitechapel'' |list5 = [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]] |group6 = ''[[Digimon]]''<br><small>([[Popis Digimona]])</small> |list6 = [[Taiči Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]] }}--> }} ==Prirodne znanosti== ===Općenito=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz znanost |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Fizika |group1style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC; |list1= [[Čvor (mjerna jedinica)]] • [[Veber]] • [[Kirchhoffovi zakoni spektroskopije]] • [[Kirchhoffovi zakoni]] • [[Paulijeva jednadžba]] • [[RIKEN]] • [[Laplaceov demon]] |group2 = Kemija |group2style = text-align:center; color:#800080; background:#C9A0DC; border:1px solid #800080; |list2= [[Eksploziv]] • [[Mendeljejevovi predviđeni elementi]] • [[Primordijski elementi]] • [[Arsenatna kiselina]] • [[Orsinijeva bomba]] |group3 = Biologija<br>Medicina |group3style = text-align:center; color:#01796F; background: #50C878; border:1px solid #01796F; |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#01796F; background: #50C878; border:1px solid #01796F; |group1=Biologija |list1= [[Gušter]] • ''[[Bufo periglenes]]'' • ''[[Doryanthes excelsa]]'' • ''[[Varanus giganteus]]'' • ''[[Phyllopteryx]]'' • ''[[Callocephalon fimbriatum]]'' • ''[[Lycalopex vetulus]]'' • ''[[Bothrops insularis]]'' • ''[[Bletilla striata]]'' • [[Divovska sabljasta antilopa]] • ''[[Laniarius brauni]]'' • [[Pelorus Jack]] • [[Snareski pingvin]] • ''[[Agathis australis]]'' • ''[[Leiopelmatidae]]'' • [[Haastov orao]] • [[Srebrna paprat]] • [[Novozelandski dugorepi šišmiš]] • [[Sisavac iz Saint Bathansa]] • ''[[Icterus icterus]]'' • ''[[Cattleya mossiae]]'' • [[Kuprej]] • ''[[Sphaerocoryne affinis]]'' • [[Ruatanski aguti]] • ''[[Brachylophus]]'' • [[Plava otrovna žaba]] • [[Papilionanthe Miss Joaquim|''Papilionanthe'' Miss Joaquim]] |group2=Medicina |list2= [[Guillain-Barréov sindrom]] }} |group4 = Tehnologija |group4style = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B; |list4= [[Metalurgija]] • [[Vatreno oružje]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B; |group1=Računalna tehnologija |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Apple Inc.]] ([[Korisnik:Rjecina2|suradnja]]) • ''[[Crash Twinsanity]] • [[Sly 3: Honor Among Thieves]] • [[The Da Vinci Code (igra)|The Da Vinci Code]]'' • [[HOLMES2]] • [[Japanese Movie Database]] • [[Red Star OS]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ori and the Blind Forest]]'' • ''[[Ori and the Will of the Wisps]]'' }} |group5 = Geografija |group5style = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |list5= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |group1=Država |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Benin}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Estonija}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Fidži}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Francuska}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Honduras}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Kambodža}} • {{flag|Škotska}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Venezuela}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Surinam}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Sjeverna Koreja}} |group2=Naselja |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[Benguela]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Cabinda (grad)|Cabinda]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Cambambe]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Cuito]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Huambo]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Lobito]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Lubango]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Lucapa]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Malanje]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Namibe]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Klosterneuburg]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Waterloo (Belgija)|Waterloo]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Parakou]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Djougou]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Bohicon]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Allada]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Kandi, Benin|Kandi]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Ouidah]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Abomey-Calavi]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Ganvié]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Vratislavice]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Labasa]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Nadi]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Nausori]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Sigatoka]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Besançon]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Colombey-les-Deux-Églises]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Jœuf]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Mérignac]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Vichy]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Ho, Gana|Ho]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Kumasi]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Sekondi-Takoradi]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Tema, Gana|Tema]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Trujillo, Honduras|Trujillo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Caprese Michelangelo]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Nabari]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Satoshō]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Kampong Cham]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Sihanoukville]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Battambang]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Siem Reap]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Poipet]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[San José, Kostarika|San José]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Ujarrás]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Baracoa]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Bayamo]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Cienfuegos]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Guantánamo]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Las Tunas (grad)|Las Tunas]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Manzanillo, Kuba|Manzanillo]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Pinar del Río]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Puerto Padre]] {{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Santa Clara, Kuba|Santa Clara]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Voorhout]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Dunedin]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Nelson, Novi Zeland|Nelson]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Waitangi, Northland|Waitangi]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[La Villa de los Santos]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Oranienbaum]]{{•w}} {{flagicon|SIN}} [[Bedok]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Ch'ŏngjin]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Hamhŭng]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Namp'o]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[P'anmunjŏm]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Rasŏn]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Sinŭiju]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Wŏnsan]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Moiwana]] {{nowrap end}} |group3=Ostalo |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |group1 = Administracija |list1 = [[Uljanovska oblast]] • [[Provincije Kostarike]] • [[Regioni Francuske]] • [[:Kategorija:Provincije Sjeverne Koreje|Provincije Sjeverne Koreje]] • [[Cabinda (provincija)]] • [[Rossov zavisni teritorij]] • [[Kraljevstvo Novi Zeland]] • [[Regije Novog Zelanda]] ([[Tasman (distrikt)|Tasman]] • [[Otago (regija)|Otago]] • [[Marlborough (regija)|Marlborough]] • [[Southland (regija)|Southland]] • [[Canterbury (regija, Novi Zeland)|Canterbury]] • [[West Coast (regija)|West Coast]]) • [[Scottova baza]] • [[Savezni teritoriji Venezuele]] • [[Obala komaraca]] • [[Departmani Benina]] |group2 = Otoci<br>Poluotoci |list2 = [[Iwo Jima]] • [[Ilha da Queimada Grande]] • [[Isla de la Juventud]] • [[Kermadecovi otoci]] • [[Los Roques (arhipelag)]] • [[Margaritin otok]] • [[Koh Kong (otok)|Koh Kong]] • [[Baia dos Tigres]] • [[Tigrov otok]] • [[Labuđi otoci]] • [[Viti Levu]] • [[Vanua Levu]] • [[Ceva-I-Ra]] • [[Koro (otok)|Koro]] • [[Kadavu]] • [[Taveuni]] • [[Rotuma]] • [[Uea]] • [[Bau (otok)|Bau]] • [[Naissaar]] • [[Pulau Ujong]] • [[Pedra Branca (Singapur)]] |group3 = Hidrologija |list3 = [[Arenal]] • [[Crvena Volta (rijeka)|Crvena Volta]] • [[Jezero Bosumtwi|Bosumtwi]] • [[Cascade de Gavarnie]] • [[Parnaíba (rijeka)|Parnaíba]] • [[Taedong]] • [[Korejski zaljev]] • [[Istočnokorejski zaljev]] • [[Tumen (rijeka)|Tumen]] • [[Rajsko jezero]] • [[Laguna de Leche]] • [[Zaljev Guantánamo]] • [[Cookov prolaz]] • [[Slapovi Calandula]] • [[Waikato (rijeka)|Waikato]] • [[Rotorua (jezero)|Rotorua]] • [[Tonlé Sap]] • [[Kwanza]] • [[Cunene]] • [[Lucala]] • [[Sangkae]] • [[Río Coco]] • [[Honduraški zaljev]] • [[Aguán]] • [[Ouémé (rijeka)|Ouémé]] • [[Oti (rijeka)|Oti]] • [[Beninski zaljev]] • [[Couffo (rijeka)|Couffo]] • [[Zou (rijeka)|Zou]] • [[Rewa (rijeka)|Rewa]] • [[Sigatoka (rijeka)|Sigatoka]] • [[Bligh Water]] • [[Valaste (vodopad)]] |group4 = Geologija |list4 = [[Mount Afadjato]] • [[Irazú]] • [[Pico da Neblina]] • [[Sierra Maestra]] • [[Serra da Chela]] • [[Mount Earnslaw]] • [[Južne Alpe]] • [[Pico Bolívar]] • [[Pico Humboldt]] • [[Pico Bonpland]] • [[Roraima (tepui)|Roraima]] • [[Kukenán (tepui)|Kukenán]] • [[Phnom Aural]] • [[Kardamonske planine]] • [[Slonovske planine]] • [[Phnom Kulen]] • [[Morro do Moco]] • [[Cerro Las Minas]] • [[Atakora (planinski lanac)|Atakora]] • [[Mont Sokbaro]] • [[Mont Agou]] • [[Mount Tomanivi]] • [[Van Asch Van Wijck (planinski lanac)]] • [[Barú]] |group5 = Ostalo |list5 = [[Park Ueno]] • ''[[Outback]]'' • [[Skijalište Masikryong]] • [[Pjongjanško vrijeme]] • [[Močvara Zapata]] • [[Park Johna Lennona]] • ''[[Lluvia de peces]]'' • [[Koraljna obala (Fidži)]] • [[Vanalinn]] • [[Singapurska luka]] }} }} |below= }} ===Znanstvenici=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz znanstvenike |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Fizičari |group1style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC; |list1= [[Antoine Henri Becquerel]] • [[Heinrich Rudolf Hertz]] • [[Carl Hellmuth Hertz]] • [[Gustav Ludwig Hertz]] • [[Michael Faraday]] • [[Wilhelm Conrad Röntgen]] • [[Gerardus 't Hooft]] • [[Max Born]] • [[Edward Teller]] • [[Charles-Augustin de Coulomb]] • [[Joseph Henry]] • [[Wilhelm Eduard Weber]] • [[Lise Meitner]] • [[Gustav Robert Kirchhoff]] • [[Igor Kurčatov]] • [[Evangelista Torricelli]] • [[Erwin Schrödinger]] • [[Albert Einstein]] • [[Louis de Broglie]] • [[Wolfgang Pauli]] • [[Jean Baptiste Perrin]] • [[Arthur Holly Compton]] • [[Owen Willans Richardson]] • [[Čandrasekara Venkata Raman]] • [[Charles Thomson Rees Wilson]] • [[Carl David Anderson]] • [[George Paget Thomson]] • [[Victor Franz Hess]] • [[Isidor Isaac Rabi]] • [[Clinton Joseph Davisson]] • [[Aleksandar Prohorov]] • [[Henri Poincaré]] • [[Hideki Yukawa]] • [[Shin'ichirō Tomonaga]] • [[Joshio Nishina]] • [[William Lawrence Bragg]] • [[Brian Schmidt]] • [[William Henry Bragg]] • [[Mark Oliphant]] • [[Jean d'Alembert]] • [[Abdus Salam]] |group2 = Kemičari |group2style = text-align:center; color:#800080; background:#C9A0DC; border:1px solid #800080; |list2= [[Dmitrij Mendeljejev]] • [[Pierre Curie]] • [[Henry Cavendish]] • [[William Ramsay]] • [[Francis William Aston]] • [[Adolf von Baeyer]] • [[Eduard Buchner]] • [[Jacobus Henricus van 't Hoff]] • [[Henri Moissan]] • [[John Warcup Cornforth]] • [[Alan MacDiarmid]] • [[Glenn T. Seaborg]] |group3 = Liječnici |group3style = text-align:center; color:#01796F; background: #50C878; border:1px solid #01796F; |list3= [[Alexander Fleming]] • [[Hakaru Hashimoto]] • [[Tomisaku Kawasaki]] • [[Mikito Takajasu]] • [[Hidejo Noguchi]] • [[Kitasato Shibasaburō]] • [[Howard Florey]] • [[Robin Warren]] • [[Barry J. Marshall]] • [[Elizabeth Blackburn]] • [[Peter C. Doherty]] • [[Frank Macfarlane Burnet]] • [[John Carew Eccles]] • [[Dominique-Jean Larrey]] • [[Carlos Chagas]] • [[Sergej Korsakov]] • [[Arístides Agramonte]] • [[Carlos Finlay]] • [[John Marshall Macdonald]] • [[Baruj Benacerraf]] • [[Jacinto Convit]] • [[Salvador Moncada]] • [[Friedrich Robert Faehlmann]] • [[Jean Itard]] • [[Georges Mathé]] |group4 = Izumitelji |group4style = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B; |list4= [[Ferdinand Porsche]] • [[André Citroën]] • [[Gottlieb Daimler]] • [[Eli Whitney]] • [[Humberto Fernández-Morán]] |group5 = Geografi |group5style = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |list5= [[Vladimir Tagancev]] |below= }} ==Društvene znanosti== ===Općenito=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz društvene znanosti |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Povijest |group1style = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |list1= [[Povijest Europe]] (nedovršeno) {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = pre-XX vijek. |list1 = [[Banket kestenja]] • [[Osmanski interegnum]] • [[Šogunat Tokugawa]] • [[Kultura Diquis]] • [[Zlatna Obala (danska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (portugalska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (švedska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (nizozemska kolonija)]] • [[Bushrangeri]] • [[Plesna epidemija iz 1518.]] • [[Edikt iz Nantesa]] • [[Edikt iz Fontainebleaua]] • [[Kolonijalni Brazil]] • [[Generalna kapetanija Kuba]] • [[Guvernorat Kuba]] • [[Loango-Angola]] • [[Provincija Venezuela]] • ''[[Klein-Venedig]]'' • [[Funan]] • [[Mračno doba (Kambodža)]] • [[Longvek]] • [[Generalna kapetanija Gvatemala]] • [[Podzemni grad Agongointo-Zoungoudo]] • [[Obala robova]] • [[Kraljevstvo Dahomej]] • [[Carstvo Oyo]] • [[Kralj Dahomeja]] • [[Dahomejski godišnji običaji]] • [[Društvo za Surinam]] • [[Invazija Surinama (1667)|Invazija Surinama]] • [[Napad na Fort Zeelandiju (1667)|Napad na Fort Zeelandiju]] • [[Kraljevina Singapura]] • ''[[Malajski anali]]'' • [[Temasek]] • [[Grčko herojsko doba]] • [[Gran Coclé]] • [[Castilla de Oro]] • [[Drakeov napad na Panamu]] • [[Pljačka Paname]] • [[Darijenska spletka]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = XVIII. vijek |list1 = [[Savjet drevnih]] • [[Prva Francuska Republika]] • [[Konzulat (Francuska)]] • [[Direktorij (Francuska)]] • [[Komitet javnog spasa]] • [[Jakobinska diktatura]] • [[Termidorska reakcija]] • [[Puč 18. brumairea]] • [[Žirondinci]] • [[Septembarski masakri]] • [[Bijeg u Varennes]] • [[Žirondinski ustavni projekt]] • [[Kraljevstvo Francuska (1791-1792)]] • [[Prva industrijska revolucija]] • [[Vicekraljevstvo Nova Granada]] • [[Generalna kapetanija Venezuela]] • ''[[Kambodžanske kraljevske kronike]]'' |group2 = XIX. vijek |list2 = [[Posvećenje Napoleona I]] • [[Kraljevina Holandija]] • [[Kraljevina Vestfalija]] • [[Burbonska restauracija]] • [[Druga industrijska revolucija]] • [[Monroeova doktrina]] • [[Zlatna Obala (britanska kolonija)]] • [[Pobuna u Eureki]] • [[Julska Monarhija]] • [[Francuska revolucija 1848.]] • [[Druga Francuska Republika]] • [[Dani lipnja]] • [[Predsjednički izbori u Francuskoj 1848.]] • [[Francuski ustavni referendum 1851.]] • [[Referendum o Drugom Francuskom Carstvu 1852.]] • [[Pariški sporazum (1856)]] • [[Pariški kongres (1856)]] • [[Orsinijev atentat]] • [[Bitka kod Sedana (1870)]] • [[Treća Francuska Republika]] • [[Suđenje tridesetorici]] • [[Kriza 16. svibnja 1877.]] • [[Panamski skandali]] • [[Tonkinska afera]] • [[Protektorat Annam]] • [[Kočinkina]] • [[Zastupnički dom (Francuska)]] • [[Predstavnički dom (Francuska)]] • [[Incident u Fashodi]] • [[Predsjednički izbori u Brazilu 1891.]] • [[Ujedinjeno Kraljevstvo Portugala, Brazila i Algarva]] • [[Kraljevina Brazil]] • [[Nezavisnost Brazila]] • [[Brazilsko Carstvo]] • [[Brazilski rat za nezavisnost]] • [[Prva Brazilska Republika]] • [[Desetogodišnji rat]] • [[Mali rat (Kuba)]] • [[Kubanski rat za nezavisnost]] • [[Američka vojna uprava na Kubi]] • [[Tellerov amandman]] • [[Pariški sporazum (1898)]] • [[Novi Zeland (kolonija)]] • [[Ratovi mušketa]] • [[Novozelandski ratovi]] • [[Sewellovo ministarstvo (1856.)]] • [[Vrhovna hunta]] • [[Prva Venezuelanska Republika]] • [[Venezuelanski rat za nezavisnost]] ([[Bitka na jezeru Maracaibo]]) • [[Druga Venezuelanska Republika]] • [[Manifest iz Cartagene]] • [[Divna kampanja]] • [[Dekret o ratu do smrti]] • [[Treća Venezuelanska Republika]] • [[Kongres u Angosturi]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Velika Kolumbija]] • [[Država Venezuela]] • [[Savezni rat]] • [[Sjedinjene Države Venezuele]] • [[Venezuelanska kriza (1895)]] • [[Francuski protektorat u Kambodži]] • [[Tonkin (francuski protektorat)]] • [[Comayagua (provincija)]] • [[Državni udar u Hondurasu 1827.]] • [[Prvi francusko-dahomejski rat]] • [[Drugi francusko-dahomejski rat]] • [[Francuski Dahomej]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Francuska Zapadna Afrika]] • [[Kraljevstvo Fidži]] • [[Fidži (kolonija)]] • ''[[Ärkamisaeg]]'' • [[Singapurski sporazum 1819.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Tjesnačka naselja]] • [[Anglo-nizozemski sporazum (1824)]] • [[Nezavisnost Paname]] • [[Akt o nezavisnosti Paname]] • [[Panamá (savezna država)]] • [[Panamá (departman)]] • [[Slobodna Država Prevlake]] • [[Sporazum Carrillo–Obarrio]] • [[Panamska kriza 1885.]] • [[Tisućudnevni rat]] |group3 = XX. vijek<br>(do 1914.) |list3 = [[Plattov amandman]] • [[Republika Kuba (1902–1959)]] • [[Pacifikacija Kube]] • [[Novi Zeland (dominion)]] • [[Venezuelanska kriza (1902–1903)]] • [[Nizozemsko-venezuelanski rat]] • [[Odcjepljenje Paname od Kolumbije]] }} |group2 = Prvi svjetski rat<br>(1914. - 1918.) |list2 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = Općenito |list1 = [[Prvi svjetski rat]] • [[Središnje sile]] |group2 = Bitke |list2 = [[Bitka kod Tannenberga (1914.)|Bitka kod Tannenberga]] • [[Cerska bitka]] • [[Kolubarska bitka]] • [[Ofenziva od 100 dana]] • [[Druga bitka na Marni]] • [[Ofenziva Meuse-Argonne]] • [[Bitka na granicama]] • [[Nivelleova ofenziva]] • [[Bitka kod grebena Vimy]] |group3 = Ostalo |list3 = [[Sarajevski atentat]] • [[Oktobarska revolucija]] • [[Mir u Brest-Litovsku]] • [[Ruska revolucija (1917.)|Ruska revolucija 1917.]] • [[Britanski Togoland]] • ''[[Entente Cordiale]]'' • [[Francusko-ruska alijansa]] • [[Anglo-ruska antanta]] • [[Sovjetska Republika Naissaar]] • [[Manifest narodā Estonije]] • [[Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu]] • [[Singapurska pobuna 1915.]] }} |group3 = Međuratno razdoblje<br>(1918. - 1939.) |list3 = [[Pariška mirovna konferencija 1919.]] • [[Münchenski sporazum]] • [[Abdikacijska kriza]] • [[Ugovori iz Locarna]] • [[Briand-Cerettijev sporazum]] • [[Briand-Kelloggov pakt]] • [[Kriza 6. veljače 1934.]] • [[Predsjednički izbori u Brazilu 1930.]] • [[Brazilska revolucija 1930.]] • [[Privremena vojna junta (1930)]] • [[Vargasova era]] • [[Pentarhija iz 1933.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Estonski rat za nezavisnost]] • [[Estonska radnička komuna]] • [[Rusko-estonski sporazum iz Tartua]] • [[Vaps (pokret)]] • [[Pokušaj državnog udara u Estoniji 1924.]] • [[Suđenje 149-orki]] • [[Baltička antanta]] • [[Doba šutnje]] |group4 = Drugi svjetski rat<br>(1939. - 1945.) |list4 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = Općenito |list1 = [[Drugi svjetski rat]] • [[Uzroci Drugog svjetskog rata]] • [[Saveznici]] • [[Sile Osovine]] • [[Posljedice Drugog svjetskog rata]] |group2 = Bitke |list2 = [[Operacija Bagration]] • [[Bitka za Francusku]] • [[Bitka kod La Plate]] • [[Saveznička invazija Sicilije]] • [[Operacija Anton|Operacija ''Anton'']] • [[Operacija Dragoon|Operacija ''Dragoon'']] • [[Praški ustanak]] • [[Ljetni rat]] • [[Bitka za Singapur]] • [[Operacija Jaywick|Operacija ''Jaywick'']] • [[Bombardiranje Singapura (1944–1945)]] • [[Bombardiranje Singapura (1941)]] • [[Operacija Tiderace|Operacija ''Tiderace'']] • [[Operacija Struggle|Operacija ''Struggle'']] |group3 = Ostalo |list3 = [[Schindlerovi židovi]] • [[Hitlerov pozdrav]] • [[Operacija Valkira]] • [[Vichyevska Francuska]] • [[Republika Slovačka (1939. - 1945.)]] • [[Riomski proces]] • [[Glasovanje o delegaciji punih ustavnih ovlasti Philippeu Pétainu]] • [[Njemačka vojna uprava u Belgiji i sjevernoj Francuskoj]] • [[Njemačka vojna uprava u okupiranoj Francuskoj]] • ''[[Militärverwaltung]]'' • [[Slobodna Francuska]] • [[Apel 18. juna]] • [[Privremena vlada Francuske Republike]] • [[Čehoslovačka vlada u egzilu]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Benešovi dekreti]] • [[Japanska okupacija Kambodže]] • [[Njemačka okupacija Estonije u Drugom svjetskom ratu]] • ''[[Generalbezirk Estland]]'' • [[Estonska samouprava]] • [[Reichskommissariat Ostland|''Reichskommissariat'' Ostland]] • [[Bijeg podmornice Orzeł|Bijeg podmornice ''Orzeł'']] • [[Shōnan-tō]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sook Ching]] • [[Sōjūsetsu incident]] • [[Operacija Gustavus|Operacija ''Gustavus'']] • [[Operacija Zipper|Operacija ''Zipper'']] • [[Britanska vojna uprava (Malaja)]] }} |group5 = Hladni rat<br>(1945. - 1991.) |list5 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Hladni rat]] • [[Elizejski ugovor]] • [[Nixonov posjet Kini 1972.]] • [[Angolski građanski rat]] • [[Trumanova doktrina]] • [[Socijalistička Republika Rumunjska]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Demokratska Kampućija]] • [[Zapadna Njemačka]] • [[Kostarikanski građanski rat]] • [[Gana (krunska zemlja)]] • [[Neredi u Accri 1948.]] • [[Velika šestorica (Gana)]] • [[Politika bijele Australije]] • [[Ustavna kriza u Australiji 1975.]] • [[Četvrta Francuska Republika]] • [[Peta Francuska Republika]] • [[Maj 1968]] • [[Druga Brazilska Republika]] • [[Državni udar u Brazilu 1964.]] • [[Vojna diktatura u Brazilu]] • [[Brazilska vojna hunta (1969)]] • [[Narodna Republika Koreja]] • [[Sovjetska civilna uprava]] • [[Privremeni narodni komitet za Sjevernu Koreju]] • [[Korejska demilitarizirana zona]] • [[Bitka za Incheon]] • [[Operacija Pokpoong]] • [[Podjela Koreje]] • [[Korejski sporazum o primirju]] • [[Bombaški napad u Rangoonu]] • [[Ubojstva sjekirom u P'anmunjŏmu]] • [[Kasarne Moncada]] • [[Operacija Mongoose]] • [[Operacija Northwoods]] • [[Cubana de Aviación let 455]] • [[Narodna Republika Angola]] • [[Demokratska Narodna Republika Angola]] • [[Republika Cabinda]] • [[Angolski rat za nezavisnost]] • [[Alvorski sporazum]] • [[Češka i Slovačka Federativna Republika]] • [[ANZUS]] • [[Paktomanija]] • ''[[El Trienio Adeco]]'' • [[Četvrta Venezuelanska Republika]] • [[Pakt iz Puntofija]] • [[Državni udar u Venezueli 1958.]] • [[Državni udar u Venezueli 1945.]] • [[Francuska unija]] • [[Francuska zajednica]] • [[Kraljevina Kambodža (1953–1970)]] • [[Bangkoška zavjera]] • [[Operacija Menu]] • [[Operacija Freedom Deal]] • [[Državni udar u Kambodži 1970.]] • [[Kmerska Republika]] • [[Predsjednički izbori u Kambodži 1972.]] • [[Predstavnička skupština kampućijskog naroda]] • [[Santebal]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Kambodžanski genocid]] ([[Kambodžanska polja smrti]] • [[Drvo smrti]] • [[Choeung Ek]] • [[Masakr u Ba Chúcu]]) • [[Narodna Republika Kampućija]] • [[Plan K5]] • [[Država Kambodža]] • [[Kambodžansko-vijetnamski rat]] • [[Koalicijska vlada Demokratske Kampućije]] • [[Pariški mirovni sporazum (1991)]] • [[Državni udar u Hondurasu 1963.]] • [[Državni udar u Hondurasu 1975.]] • [[Honduraška vojna hunta (1956–1957)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Fudbalski rat]] • [[Sahelsko-beninska unija]] • [[Republika Dahomej]] • [[Državni udar u Dahomeju 1963.]] • [[Predsjedničko vijeće (Dahomej)]] • [[Predsjednički izbori u Dahomeju 1970.]] • [[Državni udar u Dahomeju 1972.]] • [[Narodna Republika Benin]] • [[Pokušaj državnog udara u Beninu 1977.]] • [[Fidži (dominion)]] • [[Državni udari na Fidžiju 1987.]] • [[Operacija Morris Dance]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Estonska vlada u egzilu]] • [[Deklaracija suvereniteta Estonske SSR]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Raspjevana revolucija]] • [[Fosforitni rat]] • [[Pismo četrdesetorice]] • [[Surinam (Kraljevina Nizozemska)]] • [[Državni udar u Surinamu 1980.]] • [[Nacionalni vojni savjet (Surinam)]] • [[Decembarska ubojstva]] • [[Surinamski unutrašnji rat]] • [[Masakr u Moiwani]] • [[Državni udar u Surinamu 1990.]] • [[Singapur (kolonija)]] • [[Singapur (savezna država)]] • [[Malezijski sporazum]] • [[Sporazum o nezavisnosti Singapura (1965)]] • [[Proglašenje Singapura]] • [[Referendum o integraciji Singapura 1962.]] • [[Izvanredno stanje u Poljskoj]] |group6 = 1990-e<br>XXI. vijek |list6 = [[Crno proljeće (Kuba)]] • [[Opći izbori u Angoli 1992.]] • [[Masakr na Noć vještica]] • [[Pokušaji državnih udara u Venezuel 1992.]] • [[Bolivarska revolucija]] • [[Pokušaj državnog udara u Venezueli 2002.]] • [[Prijelazna uprava Ujedinjenih nacija u Kambodži|UNTAC]] • [[Privremena vlada nacionalnog jedinstva i nacionalnog spasa Kambodže]] • [[Ustavna kriza u Hondurasu 2009.]] • [[Državni udar u Hondurasu 2009.]] • [[UTAGE let 141]] • [[Državni udar na Fidžiju 2000.]] • [[Državni udar na Fidžiju 2006.]] • [[Prosvjedi u Surinamu 1999.]] }} |group2 = Pravo<br>Kriminologija |group2style = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black; |list2= [[Scotland Yard]] • [[Old Bailey]] • ''[[Volksgerichtshof]]'' • [[Vrhovni sud Kostarike]] • [[Vrhovni sud Gane]] • [[Ustav Australije]] • [[Ustav Gane]] • [[Ustav Francuske (1791)]] • [[Ustav Francuske (1793)]] • [[Ustav Francuske (1795)]] • [[Ustav Francuske (1799)]] • [[Ustav Francuske (1802)]] • [[Ustav Francuske (1804)]] • [[Povelja iz 1814.]] • [[Dopunski akt ustavima Prvog Carstva]] • [[Povelja iz 1830.]] • [[Ustav Francuske (1848)]] • [[Ustav Francuske (1852)]] • [[Francuski ustavni zakoni (1875)]] • [[Ferryjevi zakoni]] • [[Francuski ustavni zakon (1940)]] • [[Francuski ustavni zakon (1945)]] • [[Ustav Francuske (1946)]] • [[Ustav Francuske]] • [[Ustav Brazila]] • [[Ustav Sjeverne Koreje]] • [[Ustav Kube]] • [[Bustamanteov kodeks]] • [[Ustav Angole]] • [[Ustavni sud (Češka)]] • [[Macdonaldova trijada]] • [[Vrhovni sud Novog Zelanda]] • [[Ustav Novog Zelanda]] • [[Panoptikon]] • [[Deklaracija nezavisnosti Novog Zelanda]] • [[Sporazum iz Waitangija]] • [[Vrhovni sud pravde (Venezuela)]] • [[Ustav Venezuele]] • [[Deklaracija nezavisnosti (Venezuela)]] • [[Ustav Kambodže]] • [[Kambodžanski tribunal]] • [[Ustav Hondurasa]] • [[Vrhovni sud pravde (Honduras)]] • [[Ustav Benina]] • [[Kvazisud]] • ''[[modus operandi]]'' • [[Ustav Fidžija]] • [[Zakon o pomirbi, toleranciji i jedinstvu]] • [[Ustav Estonije]] • [[Ustav Surinama]] • [[Vrhovni sud Singapura]] • [[Ustav Paname]] • [[Vrhovni sud pravde (Panama)]] |group3 = Politika |group3style = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = Općenito |list1 = [[Nacizam]] • ''[[Révolution nationale]]'' • [[Koronelizam]] • ''[[Juche]]'' • ''[[Songun]]'' • ''[[Songbun]]'' • [[Neutralna država]] • [[Čavizam]] • [[Nulta godina (Kambodža)|Nulta godina]] • ''[[Françafrique]]'' • ''[[Corregimiento]]'' • ''[[Comarca]]'' |group2 = Posebno |list2 = [[Popis njemačkih ministara obrane]] • [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva]] • [[Hitlerov kabinet]] • [[Premijer Japana]] • ''[[Kokkai]]'' • [[Nacionalna stranka oslobođenja (Kostarika)|PLN]] • [[Stranka građanske akcije|PAC]] • [[Libertarijanski pokret|ML]] • [[Predsjednik Kostarike]] • [[Zakonodavna skupština (Kostarika)]] • [[Predsjednik Gane]] • [[Premijer Gane]] • [[Stranka narodne konvencije|CPP]] • [[Parlament Gane]] • [[Državni savjet (Gana)]] • [[Premijer Australije]] • [[Parlament Australije]] • [[Generalni guverner Australije]] • [[Premijer Francuske]] • [[Predsjednik Francuske]] • [[Francuski parlament]] • [[Senat (Francuska)]] • [[Narodna skupština (Francuska)]] • [[Kongres Francuskog parlamenta]] • [[Predsjednik Brazila]] • ''[[Congresso Nacional]]'' • ''[[Senado Federal]]'' • ''[[Câmara dos Deputados]]'' • [[Premijer Brazila]] • [[Vječni predsjednik republike]] • [[Vrhovna narodna skupština]] • [[Premijer Sjeverne Koreje]] • [[Administrativna podjela Sjeverne Koreje]] • [[Spisak vrhovnih vođa Sjeverne Koreje]] • [[Spisak državnih poglavara Sjeverne Koreje]] • ''[[Ch'ŏndogyo Ch'ŏngudang]]'' • [[Predsjednik Kube]] • [[Premijer Kube]] • [[Nacionalna skupština narodne sile]] • [[Predsjednik Angole]] • [[Potpredsjednik Angole]] • [[Premijer Angole]] • [[Narodna skupština (Angola)]] • [[Generalni guverner Novog Zelanda]] • [[Premijer Novog Zelanda]] • [[Parlament Novog Zelanda]] • [[Predstavnički dom (Novi Zeland)]] • [[Zakonodavno vijeće (Novi Zeland)]] • [[Laburistička stranka Novog Zelanda]] • [[Zelena stranka Aotearoe Novog Zelanda]] • [[Prvo Novi Zeland]] • [[Kolonijalni tajnik Novog Zelanda]] • [[Predsjednik Venezuele]] • [[Narodna skupština (Venezuela)]] • [[Demokratska akcija (Venezuela)]] • [[Parlament Kambodže]] • [[Senat (Kambodža)]] • [[Narodna skupština (Kambodža)]] • [[Kralj Kambodže]] • [[Premijer Kambodže]] • [[Liberalna stranka (Kambodža)]] • [[Demokratska stranka (Kambodža)]] • [[Sangkum]] • [[Komunistička partija Kampućije]] • [[Nacionalni kongres (Honduras)]] • [[Predsjednik Hondurasa]] • [[Narodna skupština (Benin)]] • [[Predsjednik Benina]] • [[Premijer Benina]] • [[Conseil de l'Entente]] • [[Partija narodne revolucije Benina]] • [[Predsjednik Fidžija]] • [[Premijer Fidžija]] • [[Parlament Fidžija]] • [[Senat (Fidži)]] • [[Predstavnički dom (Fidži)]] • [[Veliko vijeće poglavica]] • [[Guverner Fidžija]] • [[Generalni guverner Fidžija]] • [[Administrativna podjela Fidžija]] • [[Premijer Kraljevstva Fidži]] • [[Ratu]] • [[Glavni ministar Fidžija]] • [[Zakonodavno vijeće (Fidži)]] • ''[[Riigikogu]]'' • [[Premijer Estonije]] • ''[[Riigihoidja]]'' • [[Komunistička partija Estonije]] • [[Predsjednik Surinama]] • [[Potpredsjednik Surinama]] • [[Premijer Surinama]] • [[Narodna skupština (Surinam)]] • [[Generalni guverner Surinama]] • [[Parlament Singapura]] • [[Predsjednik Singapura]] • [[Premijer Singapura]] • [[Stranka narodne akcije]] • [[Singapurska samouprava]] • [[Guverner Singapura]] • [[Yang di-Pertuan Negara]] • [[Zakonodavno vijeće (Singapur)]] • [[Zakonodavna skupština (Singapur)]] • [[Glavni ministar Singapura]] • [[Narodna skupština (Panama)]] • [[Narodna skupština predstavnika corregimienta|Narodna skupština predstavnika ''corregimienta'']] • [[Predsjednik Paname]] • [[Corregimiento (Panama)|''Corregimiento'' (Panama)]] }} |group4 = Vojna znanost |group4style = text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |list4= [[Regia Marina]] • [[Royal Navy]] • [[Vojska Kostarike]] • ''[[Maréchal de France]]'' • ''[[École spéciale militaire de Saint-Cyr]]'' • [[Korejska narodna armija]] • [[USS Pueblo (AGER-2)]] • ''[[Movimiento 26 de Julio]]'' • [[Oružane snage Angole]] • [[Kubanske revolucionarne oružane snage]] • ''[[Generalissimus]]'' • [[Khmer Issarak]] • [[Dahomejske Amazonke]] • [[Oružane snage Republike Fidži]] • ''[[Junglecommando]]'' • [[Singapurska strategija]] • ''[[Kenpei]]'' |group5 = Lingvistika |group5style = text-align:center; color:black; background: white; border:1px solid black; |list5 = [[Joruba jezik]] • [[Fon jezik]] • [[Fidžijski jezik]] • [[Fidžijski hindski jezik]] • [[Rotumanski jezik]] |group6 = Ostalo |group6style = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |list6= [[Kultura Sovjetskoga Saveza]] • [[Centar za obiteljske evidencije]] • [[Stair House]] • [[David Livingstone Centre]] • [[Psihijatrijska bolnica Broadmoor]] • [[The Blind Beggar]] • [[Oni (folklor)]] • ''[[Hanami]]'' • [[Tri mudra majmuna]] • ''[[The Strand Magazine]]'' • [[221B Baker Street]] • [[Museo Nacional de Costa Rica]] • [[Mekatelyu]] • [[Nacionalni park Tortuguero]] • [[Nacionalni park Poás]] • [[Waakye]] • [[Ganci]] • [[Sveučilište u Adelaideu]] • [[Sveučilište u Melbourneu]] • [[Marianne]] • [[Čudovište iz Rajskog jezera]] • ''[[Rodong Sinmun]]'' • [[Korejska centralna novinska agencija]] • [[Festival Arirang]] • [[Vargaška tragedija]] • [[Kambodžanski riel]] • [[Novi ljudi]] • [[Nacionalni autonomni univerzitet Hondurasa]] • [[Naša Gospa od Suyape]] • [[Zapadnoafrički CFA franak]] • [[Srednjoafrički CFA franak]] • [[Chupa Chups]] • [[Univerzitet na Fidžiju]] • [[Fidžijski dolar]] • [[Nacionalni park Sigatoka Sand Dunes]] • ''[[Cibi]]'' • [[Estonska marka]] • ''[[Postimees]]'' • [[Zastava Estonske Sovjetske Socijalističke Republike]] • [[Surinamski dolar]] • [[Surinamski gulden]] • [[Planska područja u Singapuru]] • [[Regije Singapura]] • [[Japanski okupacijski dolar]] • [[Panamska balboa]] • ''[[Shinjū]]'' |below= }} ===Biografije=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz društvene znanosti |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Povijest |group1style = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |list1= [[Slavko Goldstein]] |group2 = Pravo<br>Kriminologija |group2style = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black; |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black; |group1 = Pravo |list1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Roland Freisler]] • [[Clarence Darrow]] • [[Moisés Vieites]] • [[Antonio Sánchez de Bustamante y Sirvén]] • [[Justo Arosemena]] |group2 = Kriminologija |list2 = [[Vlado Černozemski]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Braća Kray]] • [[George Cornell]] • [[Jack McVitie]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leopold i Loeb]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Jack Trbosjek]] ([[:Kategorija:Jack Trbosjek|kategorija /uz izuzetke/]]) • [[Igor Guzenko]] • [[Issei Sagawa]] • [[Charles Augustus Howell]] • [[Charlotte Corday]] • [[Charles-Henri Sanson]] • [[Felice Orsini]] • [[Sante Geronimo Caserio]] • [[Leonard Read]] • [[Sogomon Tejlirjan]] }} |group3 = Politika |group3style = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = Amerike |list1 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |list1 =[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Harry S. Truman]] • [[William H. Seward]] • [[William Jennings Bryan]] • [[Harvey Milk]] • [[Dan White]] • [[George Moscone]] • [[Frank B. Kellogg]] • [[Fiorello H. La Guardia]] |group2 = {{flagicon|KAN}} Kanada |list2= [[Lester B. Pearson]] • [[Pierre Trudeau]] |group3 = {{flagicon|Kostarika}} Kostarika |list3= [[Juan Mora Fernández]] • [[José María Castro Madriz]] • [[Federico Tinoco Granados]] • [[Otilio Ulate Blanco]] • [[José Figueres Ferrer]] • [[Rafael Ángel Calderón Guardia]] • [[Laura Chinchilla]] • [[Óscar Arias]] |group4 = {{flagicon|Brazil}} Brazil |list4= [[Deodoro da Fonseca]] • [[Pedro I od Brazila]] • [[Pedro II od Brazila]] • [[Arthur Bernardes]] • [[Venceslau Brás]] • [[Washington Luís]] • [[Júlio Prestes]] • [[Getúlio Vargas]] • [[Plínio Salgado]] • [[João Goulart]] • [[Humberto Castelo Branco]] • [[Artur da Costa e Silva]] • [[Ernesto Geisel]] |group5 = {{flagicon|Kuba}} Kuba |list5= [[Carlos Saladrigas Zayas]] • [[Ramón Zaydín]] • [[Anselmo Alliegro y Milá]] • [[Félix Lancís Sánchez]] • [[Tomás Estrada Palma]] • [[Ramón Grau]] • [[Gerardo Machado]] • [[Camilo Cienfuegos]] |group6 = {{flagicon|Venezuela}} Venezuela |list6= [[José Antonio Páez]] • [[Cristóbal Mendoza]] • [[Francisco de Miranda]] • [[Rómulo Gallegos]] • [[Rafael Urdaneta]] • [[Juan Vicente Gómez]] • [[Cipriano Castro]] • [[Rafael Caldera]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Rómulo Betancourt]] |group7 = {{flagicon|HON}} Honduras |list7= [[Juan Orlando Hernández]] • [[Dionisio de Herrera]] • [[Francisco Morazán]] • [[José Francisco Zelaya]] • [[Francisco Ferrera]] • [[Ramón Villeda Morales]] • [[Julio Lozano Díaz]] • [[Oswaldo López Arellano]] • [[Juan Alberto Melgar]] • [[Manuel Zelaya]] • [[Roberto Micheletti]] |group8 = {{flagicon|SUR}} Surinam |list8= [[Chan Santokhi]] • [[Ronnie Brunswijk]] • [[Johan Ferrier]] • [[Henck Arron]] • [[Dési Bouterse]] |group9 = {{flagicon|PAN}} Panama |list9= [[José Raúl Mulino]] • [[Mariano Arosemena]] • [[Demetrio H. Brid]] }} |group2 = Europa |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1={{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo |list1=[[Edward VIII.]] • [[George VI.]] • [[Herbert Henry Asquith]] • [[Clement Attlee]] • [[Tom Driberg]] • [[Robert Boothby, baron Boothby]] • [[Arnold Wienholt Hodson]] • [[Spencer Perceval]] • [[Stamford Raffles]] |group2 = {{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez |list2 = [[Nikita Hruščov]] • [[Jurij Andropov]] • [[Konstantin Černjenko]] • [[Andrej Gromijko]] • [[Vjačeslav Molotov]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|RUS}} Rusija |list1 = [[Boris Jeljcin]] |group2 = {{flagicon|GRU}} Gruzija |list2 = [[Eduard Ševarnadze]] |group3 = {{flagicon|EST}} Estonija |list3 = [[Jaan Anvelt]] • [[Karl Kark]] • [[Konstantin Päts]] • [[Jaan Tõnisson]] • [[Kaarel Eenpalu]] • [[Jüri Uluots]] • [[Hjalmar Mäe]] • [[Johannes Vares]] • [[Jüri Ratas]] • [[Alar Karis]] • [[Johannes Käbin]] • [[Edgar Savisaar]] }} |group3 = {{flagicon|FRA}} Francuska |list3 = [[Charles de Gaulle]] • [[Philippe de Gaulle]] • [[Pierre Laval]] • [[Adolphe Thiers]] • [[Louis Barthou]] • [[Jean Monnet]] • [[Philippe d'Orléans, grof od Pariza|Philippe d'Orléans]] • [[Emmanuel Joseph Sieyès]] • [[Roger Ducos]] • [[Jean-Paul Marat]] • [[Louis Antoine de Saint-Just]] • [[Camille Desmoulins]] • [[Joséphine de Beauharnais]] • [[Joseph Fouché]] • [[Lucien Bonaparte]] • [[Élisa Bonaparte]] • [[Louis Bonaparte]] • [[Napoléon Louis Bonaparte]] • [[Jérôme Bonaparte]] • [[François Guizot]] • [[Lazare Carnot]] • [[Louis-Mathieu Molé]] • [[Victor de Broglie (1785–1870)|Victor de Broglie]] • [[Louis Blanc]] • [[Alexis de Tocqueville]] • [[Louis Eugène Cavaignac]] • [[Eugénie de Montijo]] • [[Napoléon Eugène Louis Bonaparte]] • [[Louis Jules Trochu]] • [[Patrice de Mac Mahon]] • [[Louis Auguste Blanqui]] • [[Léon Gambetta]] • [[Marie François Sadi Carnot]] • [[Jules Grévy]] • [[Albert de Broglie]] • [[Jules Armand Dufaure]] • [[William Henry Waddington]] • [[Jules Ferry]] • [[Jean Casimir-Perier]] • [[Charles Dupuy]] • [[Félix Faure]] • [[Émile Loubet]] • [[Raymond Poincaré]] • [[Aristide Briand]] • [[Paul Deschanel]] • [[Alexandre Millerand]] • [[Gaston Doumergue]] • [[Paul Doumer]] • [[Édouard Herriot]] • [[Pierre-Étienne Flandin]] • [[André Tardieu]] • [[Édouard Daladier]] • [[Albert Lebrun]] • [[André Maginot]] • [[Léon Blum]] • [[Vincent Auriol]] • [[René Coty]] • [[Alain Poher]] • [[Valéry Giscard d'Estaing]] |group4 = {{flagicon|NJE}} Njemačka |list4 = [[Konrad Adenauer]] (suradnja) {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|NJE|empire}} Njemačko Carstvo |list1 = |group2 = {{flagicon|NJE}} Weimarska Republika |list2 = [[Wilhelm Cuno]] • [[Gustav Stresemann]] • [[Wilhelm Marx]] • [[Joseph Wirth]] • [[Philipp Scheidemann]] • [[Gustav Bauer]] • [[Konstantin Fehrenbach]] • [[Hans Luther]] • [[Hugo Haase]] • [[Kurt von Schleicher]] |group3 = {{flagicon|NJE|Nazi}} Treći Reich |list3 = [[Heinrich Himmler]] • [[Lutz Graf Schwerin von Krosigk]] • [[Martin Bormann]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Joseph Goebbels]] • [[Edmund Veesenmayer]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Hermann Göring]] • [[Walther Funk]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Reinhard Heydrich]] • [[Karl-Siegmund Litzmann]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Alfred Rosenberg]] |group4 = {{flagicon|DDR}} Istočna Njemačka |list4 = [[Walter Ulbricht]] }} |group5 = {{flagicon|ITA}} Italija |list5 = [[Giovanni Giolitti]] |group6 = {{flagicon|ŠPA}} Španjolska |list6 = [[Francisco Franco]] |group7 = {{flagicon|POLJ}} Poljska |list7 = [[Wojciech Jaruzelski]] • [[Bronisław Komorowski]] |group8 = {{flagicon|ŠVE}} Švedska |list8 = [[Olof Palme]] |group9 = {{flagicon|AUT}} Austrija |list9 = [[Karl Renner]] |group10 = {{flagicon|GRČ}} Grčka |list10 = [[Ioannis Metaxas]] |group12 = {{flagicon|Austro-Ugarska}} Austro-Ugarska |list12 = [[Marija Terezija|Maria Theresia]] • [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Joseph II.]] • [[Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva|Leopold II.]] • [[Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva|Karl VI.]] • [[Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva|Franz I.]] • [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franz II.]] • [[Ferdinand I. Austrijski|Ferdinand I.]] • [[Franjo Josip I.|Franz Joseph I.]] (dopuna) • [[Aleksandar Drašković]] • [[Sofija Chotek]] • [[Marie-Louise od Austrije]] |group13 = {{flagicon|SRB}} Srbija |list13 = [[Ilija Garašanin]] • [[Milan Nedić]] • [[Aleksandar I. Karađorđević]] |group14 = {{flagicon|MAĐ}} Mađarska |list14 = [[Lajos Kossuth]] • [[Károly Khuen-Héderváry]] • [[Miklós Horthy]] |group15 = {{flagicon|FIN}} Finska |list15 = [[Jaana Pelkonen]] • [[Carl Gustaf Emil Mannerheim]] |group16 = {{flagicon|RUM}} Rumunjska |list16 = [[Ion Antonescu]] • [[Nicolae Ceauşescu]] |group17 = {{flagicon|ČEŠ}} Češka |list17 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edvard Beneš]] }} |group3= Azija i<br>Oceanija |list3= [[Kir Mlađi]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|JAP}} Japan |list1 = [[Hirohito]] • [[Itō Hirobumi]] • [[Hideki Tōjō]] • [[Hara Takashi]] • [[Tsuyoshi Inukai]] • [[Keisuke Okada]] • [[Fumio Gotō]] • [[Yasuo Fukuda]] • [[Eisaku Satō]] • [[Car Taishō]] • [[Minamoto no Yoritomo]] • [[Yasuhiro Nakasone]] |group2 = {{flagicon|Kina}} Kina |list2 = [[Pu Yi]] |group3 = {{flagicon|VIJ}} Vijetnam |list3 = [[Hồ Chí Minh]] • [[Lê Đức Thọ]] |group4 = {{flagicon|Tajvan}} Republika Kina/Tajvan |list4 = [[Sun Jat-sen]] • [[Chiang Kai-shek]] |group5 = {{flagicon|Indija}} Indija |list5 = [[Jawaharlal Nehru]] |group6 = [[File:Flag of Korea 1882.svg|22px|border]] Koreja |list6 = [[Sunjong od Koreje]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1= {{flagicon|Sjeverna Koreja}} Sjeverna Koreja |list1 = [[Kim Il-sung]] • [[Kim Jong-il]] • [[Kim Yŏng-nam]] • [[Kim Il (političar)|Kim Il]] |group2 = {{flagicon|Južna Koreja}} Južna Koreja |list2 = }} |group7 = {{flagicon|IZR}} Izrael |list7 = [[Menahem Begin]] |group8 = {{flagicon|Kambodža}} Kambodža |list8 = [[Norodom Sihanouk]] • [[Norodom Sihamoni]] • [[Ponhea Yat]] • [[Ang Duong]] • [[Norodom od Kambodže]] • [[Sisowath od Kambodže]] • [[Sisowath Monivong]] • [[Sơn Ngọc Thành]] • [[Penn Nouth]] • [[Nuon Chea]] • [[Ieng Sary]] • [[Pol Pot]] • [[Khieu Samphan]] • [[Kang Kek Iew]] • [[Hun Sen]] |group9 = {{flagicon|Jordan}} Jordan |list9 = [[Hussein I., kralj Jordana|Hussein I.]] |group12 = {{flagicon|AUS}} Australija |list12 = [[Edmund Barton]] • [[Ben Chifley]] • [[Harold Holt]] • [[John Curtin]] • [[Robert Menzies]] • [[Gough Whitlam]] • [[John Kerr]] • [[Malcolm Fraser]] • [[Stanley Bruce]] |group11 = {{flagicon|NZL}} Novi Zeland |list11 = [[Patsy Reddy]] • [[William Hobson]] • [[James Busby]] • [[Henry Sewell]] • [[Alfred Domett]] • [[John Ballance]] • [[Richard Seddon]] • [[Michael Joseph Savage]] • [[Peter Fraser (novozelandski političar)|Peter Fraser]] |group10 = {{flagicon|Mjanmar}} Mjanmar |list10 = [[U Thant]] |group13 = {{flagicon|FIJ}} Fidži |list13 = [[Seru Epenisa Cakobau]] • [[Kamisese Mara]] • [[Sitiveni Rabuka]] • [[Timoci Bavadra]] • [[Penaia Ganilau]] • [[Josefa Iloilo]] • [[Frank Bainimarama]] • [[Jioji Konrote]] • [[Epeli Nailatikau]] |group14 = {{flagicon|SIN}} Singapur |list14 = [[Tharman Shanmugaratnam]] • [[Lee Hsien Loong]] • [[Lawrence Wong]] • [[David Marshall (singapurski političar)|David Marshall]] • [[Lim Yew Hock]] • [[Yusof bin Ishak]] }} |group4= Afrika |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1= {{flagicon|EGI}} Egipat |list1= [[Gamal Abdel Nasser]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Anwar Sadat]] • [[Hosni Mubarak]] |group2= {{flagicon|ANG}} Angola |list2= [[Agostinho Neto]] • [[Lopo do Nascimento]] • [[Fernando José de França Dias Van-Dúnem]] • [[José Eduardo dos Santos]] • [[Jonas Savimbi]] • [[João Lourenço]] |group3= {{flagicon|SOM}} Somalija |list3= [[Mohamed Siad Barre]] |group4= {{flagicon|ZIM}} Zimbabve |list4= [[Robert Mugabe]] |group5={{flagicon|TOG}} Togo |list5= [[Faure Gnassingbé]] |group6={{flagicon|CIV}} Obala Bjelokosti |list6=[[Félix Houphouët-Boigny]] |group7={{flagicon|Gvineja}} Gvineja |list7= [[Ahmed Sékou Touré]] |group8={{flagicon|GAN}} Gana |list8= [[Samia Nkrumah]] • [[John Dramani Mahama]] • [[John Atta Mills]] • [[John Agyekum Kufuor]] • [[Jerry Rawlings]] • [[Hilla Limann]] • [[Fred Akuffo]] • [[Ignatius Kutu Acheampong]] • [[Edward Akufo-Addo]] • [[Nii Amaa Ollennu]] • [[Akwasi Afrifa]] • [[Joseph Arthur Ankrah]] • [[Kofi Abrefa Busia]] • [[Nana Akufo-Addo]] |group9={{flagicon|BEN}} Benin |list9= [[Gangnihessou]] • [[Dakodonou]] • [[Houegbadja]] • [[Hangbè]] • [[Agaja]] • [[Ghézo]] • [[Béhanzin]] • [[Agoli-Agbo]] • [[Toffa I]] • [[Sourou-Migan Apithy]] • [[Hubert Maga]] • [[Justin Ahomadégbé-Tomêtin]] • [[Christophe Soglo]] • [[Émile Derlin Zinsou]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mathieu Kérékou]] • [[Thomas Boni Yayi]] • [[Patrice Talon]] }} }} |group4 = Vojna znanost |group4style = text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |group1= {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |list1= [[Douglas MacArthur]] • [[Omar Bradley]] |group2= {{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo |list2= [[Andrew Cunningham]] • [[Harold Alexander]] • [[Jean Conan Doyle]] • [[John Jellicoe]] • [[Bernard Freyberg]] • [[Ivan Lyon]] |group3= {{flagicon|FRA}} Francuska |list3= [[Philippe Pétain]] • [[Louis Franchet d'Esperey]] • [[Joseph Jacques Césaire Joffre]] • [[Ferdinand Foch]] • [[Gilbert du Motier, markiz de La Fayette]] • [[Joachim Murat]] • [[Michel Ney]] • [[Pierre-Charles Villeneuve]] • [[Georges Ernest Boulanger]] • [[Robert Nivelle]] • [[François Darlan]] • [[Henri Giraud]] • [[Maxime Weygand]] • [[Maurice Gamelin]] • [[Bob Denard]] |group4= {{flagicon|ITA}} Italija |list4= [[Alfredo Guzzoni]] • [[Angelo Iachino]] |group5= {{flagicon|POLJ}} Poljska |list5= [[Edward Rydz-Śmigły]] |group6= {{flagicon|VIJ}} Vijetnam |list6= [[Võ Nguyên Giáp]] |group7= {{flagicon|NJE}} Njemačka |list7= {{Navbox subgroup | groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |group1={{flagicon|NJE|empire}} Njemačko Carstvo |list1= [[Alfred von Schlieffen]] • [[Erich Ludendorff]] • [[Erich von Falkenhayn]] • [[August von Mackensen]] • [[Reinhard Scheer]] • [[Franz von Hipper]] • [[Colmar Freiherr von der Goltz]] • [[Alfred von Tirpitz]] • [[Adolf von Seckendorff]] |group2={{flagicon|NJE|Nazi}} Treći Reich |list2= [[Karl Dönitz]] • [[Wilm Hosenfeld]] • [[Friedrich Paulus]] • [[Erich von Manstein]] • [[Wilhelm Keitel]] }} |group8= {{flagicon|Austro-Ugarska}} Austro-Ugarska |list8= [[Oskar Potiorek]] • [[Conrad von Hötzendorf]] • [[Alois Hitler]] |group9= {{flagicon|JAP}} Japan |list9= [[Isoroku Jamamoto]] • [[Princ Akihito Komatsu]] • [[Takamori Saigō]] |group10= {{flagicon|SRB}} Srbija |list10= [[Pavle Jurišić Šturm]] |group11= {{flagicon|RUS}} Rusija |list11={{Navbox subgroup | groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |group1={{flagicon|RUS}} Rusko Carstvo |list1= [[Aleksej Brusilov]] • [[Pjotr Wrangel]] • [[Nikolaj Judenič]] |group2={{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez |list2= [[Georgij Žukov]] • [[Konstantin Rokosovski]] • [[Nikolaj Kuznjecov]] }} |group12= {{flagicon|SJKOR}} Sjeverna Koreja |list12= [[Nam Il]] |group13= {{flagicon|EST}} Estonija |list13 = [[Johan Laidoner]] • [[Ain-Ervin Mere]] |group14= {{flagicon|PAN}} Panama |list14 = [[José de Fábrega]] • [[Tomás de Herrera]] }} |group5 = Filozofi |group5style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC; |list5= [[Baruch de Spinoza]] • [[Émile Durkheim]] • [[Jean-François Lyotard]] • [[Jacques Derrida]] • [[Louis Althusser]] • [[José Ortega y Gasset]] • [[Jeremy Bentham]] |group6 = Ostalo |group6style = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |list6= [[David Livingstone]] • [[Oskar Schindler]] • [[Emilie Schindler]] • [[Wallis Simpson]] • [[Alice Pleasance Liddell]] • [[Ottla Kafka]] • [[Sadako Sasaki]] • [[Peter Turkson]] • [[Theodosia Okoh]] • [[Joan Sutherland]] • [[Maria Letizia Ramolino]] • [[Jan Palach]] • [[Pedro Álvares Cabral]] • [[Bernhard Schwarz]] • [[Michel Wieviorka]] • [[Carlos Manuel de Céspedes]] • [[Elián González]] • [[Diogo Cão]] • [[Paulo Dias de Novais]] • [[Irene Sáez]] • [[Anthelme Mangin]] • [[Dith Pran]] • [[Sydney Schanberg]] • [[Charles Delaunay]] • [[Poe Toaster]] • [[Virginia Eliza Clemm Poe]] • [[Lempira (vođa Lenka)|Lempira]] • [[Udre Udre]] • [[Aleksandar Langfang]] • [[Bayard Rustin]] • [[Aleksandar Holiga]] • [[Sang Nila Utama]] • [[Elizabeth Choy]] • [[Lav XIV]] • [[Lim Bo-seng]] • [[Shimeko Tanabe]] • [[Hatsuyo Oyama]] • [[Michiko Tsushima]] • [[Tomie Yamazaki]] • [[Valentina Tereškova]] • [[Rodrigo de Bastidas]] • [[Sebastián Hurtado de Corcuera]] • [[Victoriano Lorenzo]] |below= }} ==Sport== {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Općenito o sportu (po sportovima) |groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |belowstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = [[File:Football pictogram.svg|20px]] Nogomet |list1= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Reprezentacije |list1= {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Angole|Angola]] {{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Australije|Australija]] {{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Benina|Benin]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Gane|Gana]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|HON}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hondurasa|Honduras]] {{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kambodže|Kambodža]] {{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kube|Kuba]] {{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] {{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] {{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Fidžija|Fidži]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EST}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Estonije|Estonija]] {{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Fudbalska reprezentacija Surinama|Surinam]] {{•w}} {{flagicon|SIN}} [[Fudbalska reprezentacija Singapura|Singapur]] {{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Fudbalska reprezentacija Paname|Panama]] {{nowrap end}} |group2 = Klubovi |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|ENG}} [[Arsenal FC]] {{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Fulham FC]] {{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[4.25]] {{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Pyongyang City SC]] {{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Inter Moengotapoe]] {{nowrap end}} |group3 = Lige |list3= {{nowrap begin}} {{flagicon|FRA}} [[Ligue 1]] {{nowrap end}} |group4 = Prvenstva |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo]] |list1= {{nowrap begin}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA|1830}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938|1938.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|BRA|1889a}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950|1950.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998|1998.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|BRA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|RUS}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|Katar}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] {{•w}} {{flagicon|Kanada}} / {{flagicon|Meksiko}} / {{flagicon|SAD}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] {{nowrap end}} {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Finala |list1= {{nowrap begin}} [[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 1954.|1954.]] {{•w}} [[Nizozemska - Zapadna Njemačka (finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1974.)|1974.]] {{•w}} [[Brazil - Francuska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1998)|1998.]] {{•w}} [[Italija - Francuska (finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2006.)|2006.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Francuska – Hrvatska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2018.)|2018.]] {{nowrap end}} }} |group2 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[UEFA Euro|Europsko prvenstvo]] |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|POLJ}} / {{flagicon|UKR}} [[UEFA Euro 2012|2012.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[UEFA Euro 2016.|2016.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EU}} [[UEFA Euro 2020.|2020.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|NJE}} [[UEFA Euro 2024.|2024.]] {{nowrap end}} |group3 = Olimpijske igre |list3= |group4 = Kup nacija |list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 1963.|1963.]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 1978.|1978.]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} / {{flagicon|Nigerija}} [[Afrički kup nacija 2000.|2000.]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 2008.|2008.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|ANG}} [[Afrički kup nacija 2010.|2010.]] {{nowrap end}} |group5 = [[AFC Azijski kup|Azijski kup]] |list5 = {{nowrap begin}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SIN}} [[AFC Azijski kup 1984.|1984.]] {{nowrap end}} }} |group5 = Ostalo |list5= {{nowrap begin}} [[FIFA 100]] {{•w}} [[Australija - Američka Samoa (kvalifikacijska utakmica za FIFA Svjetsko prvenstvo 2002)|Australija 31:0 Američka Samoa]] {{•w}} [[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva]] {{•w}} [[Trofej Artemio Franchi]] {{•w}} [[Urugvaj - Brazil (finalna runda FIFA Svjetskog prvenstva 1950)|''Maracanaço'']] {{•w}} ''[[Brazil - Njemačka (polufinale FIFA Svjetskog prvenstva 2014)|Mineiraço]]'' {{•w}} [[Portugal - Sjeverna Koreja (četvrtfinale FIFA Svjetskog prvenstva 1966)|Portugal 5:3 Sjeverna Koreja]] {{•w}} [[Maskote FIFA Svjetskih prvenstava]] {{•w}} "[[Laka konjica (Mađarska)|Laka konjica]]" {{•w}} "[[Bitka za Bern (FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.)|Bitka za Bern]]" {{nowrap end}} {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Suci |list1= {{nowrap begin}} {{flagicon|ARG}} [[Néstor Pitana]] {{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Frank De Bleeckere]] {{•w}} {{flagicon|UZB}} [[Ravšan Irmatov]] {{nowrap end}} |group2 = Stadioni |list2 = {{nowrap begin}} [[Estadio Nacional de Costa Rica (2011)]] {{•w}} [[Stadion Ohene Djan|Ohene Djan]] {{•w}} [[Stadion Baba Yara|Baba Yara]] {{•w}} [[Stade de France]] {{•w}} [[Estádio 11 de Novembro]] {{•w}} [[Stade de l'Amitié]] {{nowrap end}} }} }} |group2 = [[File:Ice hockey pictogram.svg|20px]] Hokej na ledu |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|KAN}} [[Hokej na ledu na ZOI 2010. - muškarci]] {{nowrap end}} |group3 = [[File:Handball pictogram.svg|20px]] Rukomet |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Reprezentacije |list1= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = EHF |list1= {{nowrap begin}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Francuska rukometna reprezentacija|Francuska]] {{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Srpska rukometna reprezentacija|Srbija]] {{•w}} {{flagicon|UK}} [[Rukometna reprezentacija Ujedinjenog Kraljevstva|Ujedinjeno Kraljevstvo]] {{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] {{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]] {{•w}} {{flagicon|FIN}} [[Rukometna reprezentacija Finske|Finska]] {{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Rukometna reprezentacija Bjelorusije|Bjelorusija]] {{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Rukometna reprezentacija Makedonije|Makedonija]] {{•w}} {{flagicon|CG}} [[Rukometna reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] {{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Rukometna reprezentacija Slovenije|Slovenija]] {{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Rukometna reprezentacija Austrije|Austrija]] {{•w}} {{flagicon|BIH}} [[Rukometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] {{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Rukometna reprezentacija Islanda|Island]] {{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Rukometna reprezentacija Češke|Češka]] {{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Rukometna reprezentacija Slovačke|Slovačka]] {{•w}} {{flagicon|EST}} [[Rukometna reprezentacija Estonije|Estonija]] {{nowrap end}} |group2 = AHF |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|JKO}} [[Rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] {{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Rukometna reprezentacija Katara|Katar]] {{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Rukometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]] {{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Rukometna reprezentacija Japana|Japan]] {{•w}} {{flagicon|UAE}} [[Rukometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata|Ujedinjeni Arapski Emirati]] {{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Rukometna reprezentacija Sjeverne Koreje|Sjeverna Koreja]] {{•w}} {{flagicon|SIN}} [[Rukometna reprezentacija Singapura|Singapur]] {{nowrap end}} |group3 = CAHB |list3= {{nowrap begin}} {{flagicon|TUN}} [[Rukometna reprezentacija Tunisa|Tunis]] {{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Rukometna reprezentacija Egipta|Egipat]] {{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Rukometna reprezentacija Alžira|Alžir]] {{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Rukometna reprezentacija Angole|Angola]] {{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Rukometna reprezentacija Benina|Benin]] {{•w}} {{flagicon|COD}} [[Rukometna reprezentacija Demokratske Republike Kongo|DR Kongo]] {{nowrap end}} |group4 = OCHF |list4= {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Rukometna reprezentacija Australije|Australija]] {{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Rukometna reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] {{•w}} {{flagicon|Cookovi Otoci}} [[Rukometna reprezentacija Cookovog Otočja|Cookovi Otoci]] {{•w}} {{flagicon|Nova Kaledonija}} [[Rukometna reprezentacija Nove Kaledonije|Nova Kaledonija]] {{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Rukometna reprezentacija Fidžija|Fidži]] {{nowrap end}} |group5 = PATHF |list5= {{nowrap begin}} {{flagicon|ČIL}} [[Čileanska rukometna reprezentacija|Čile]] {{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Rukometna reprezentacija Argentine|Argentina]] {{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Rukometna reprezentacija Brazila|Brazil]] {{•w}} {{flagicon|HON}} [[Rukometna reprezentacija Hondurasa|Honduras]] {{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Rukometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Rukometna reprezentacija Kube|Kuba]] {{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Rukometna reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Rukometna reprezentacija Paname|Panama]] {{nowrap end}} }} |group2 = Klubovi |list2= {{flagicon|FRA}} [[Montpellier HB]] |group3 = Prvenstva |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Svjetsko prvenstvo u rukometu za muškarce|Svjetsko prvenstvo]] |list1= {{flagicon|NJE|Nazi}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Njemačka 1938.|1938.]] • {{flagicon|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Švedska 1954.|1954.]] • {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 1970.|1970.]] • {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2001.|2001.]] • {{flagicon|HRV}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2009.|2009.]] <small>(osim dvorana)</small> • {{flagicon|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Švedska 2011.|2011.]] • {{flagicon|ŠPA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Španjolska 2013.|2013.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|Katar}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Katar 2015.|2015.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2017.|2017.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}} / {{flagicon|NJE}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 2019.|2019.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EGI}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 2021.|2021.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|POLJ}}{{flagicon|ŠVE}} [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2023.|2023.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}}{{flagicon|HRV}}{{flagicon|NOR}} [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2025.|2025.]] |group2 = [[Europsko prvenstvo u rukometu|Europsko prvenstvo]] |list2= {{flagicon|POR}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Portugal 1994.|1994.]] • {{flagicon|AUT}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Austrija 2010.|2010.]] • {{flagicon|SRB}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Srbija 2012.|2012.]] • {{flagicon|DAN}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Danska 2014.|2014.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|POLJ}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Poljska 2016.|2016.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|HRV}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2018.|2018.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|AUT}}{{flagicon|NOR}}{{flagicon|ŠVE}} [[EHF Euro 2020.|2020.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|MAĐ}}{{flagicon|SLK}} [[EHF Euro 2022.|2022.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|NJE}} [[EHF Euro 2024.|2024.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}}{{flagicon|NOR}}{{flagicon|ŠVE}} [[EHF Euro 2026.|2026.]] |group3 = [[Rukomet na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]] |list3= {{flagicon|FIN}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1952.|1952.]] • {{flagicon|SAD}} [[Rukomet na OI 1996. - muškarci|1996. (M)]] • {{flagicon|KIN}} [[Rukomet na OI 2008. - muškarci|2008. (M)]] • {{flagicon|UK}} [[Rukomet na Olimpijadi 2012. - muškarci|2012. (M)]] • {{flagicon|BRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2016. - muškarci|2016. (M)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|JAP}} [[Rukomet na Olimpijadi 2020. – Muškarci|2020. (M)]] • {{flagicon|FRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2024. – Muškarci|2024. (M)]] |group4 = [[Oceanijski kup nacija (rukomet)|Oceanijsko prvenstvo]] |list4= {{flagicon|NZL}} [[Oceanijski kup nacija - Novi Zeland 2010.|2010.]] • {{flagicon|AUS}} [[Oceanijski kup nacija 2012 (rukomet)|2012.]] |group5 = [[Afrički rukometni kup nacija|Afričko prvenstvo]] |list5= {{flagicon|ANG}} [[Afrički rukometni kup nacija - Angola 2008.|2008.]] }} |group4 = Ostalo |list4= [[Rivalstvo Francuske i Hrvatske u rukometu]] • [[IHF-ov igrač godine]] • [[IHF]] • [[EHF Kuća slavnih]] }} |group4 = [[File:Tennis pictogram.svg|20px]] Tenis |list4= {{flagicon|UK}} [[Wimbledon 2009.]] • {{flagicon|UK}} [[Wimbledon 2011.]] |group5 = [[File:Basketball pictogram.svg|20px]] Košarka |list5= [[FIBA EuroBasket]] • "[[Havlicek je ukrao loptu!]]" • [[FIBA Kuća slavnih]] ([[Lista članova FIBA Kuće slavnih|članovi]]) • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci]] {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Reprezentacije |list1 = {{flagicon|BEN}} [[Košarkaška reprezentacija Benina|Benin]] • {{flagicon|HON}} [[Košarkaška reprezentacija Hondurasa|Honduras]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} "[[Muška olimpijska košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država iz 1992.|Dream Team]]" • {{flagicon|EST}} [[Košarkaška reprezentacija Estonije|Estonija]] • {{flagicon|SUR}} [[Košarkaška reprezentacija Surinama|Surinam]] • {{flagicon|SIN}} [[Košarkaška reprezentacija Singapura|Singapur]] • {{flagicon|PAN}} [[Košarkaška reprezentacija Paname|Panama]] |group2 = Klubovi |list2 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Boston Celtics]] ([[Spisak igrača Boston Celticsa|igrači]]) }} | group6 = [[File:Rugby union pictogram.svg|20px]] Ragbi | list6 = {{nowrap begin}} {{flagicon|NZL}} [[Ragbi reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] • {{flagicon|FIJ}} [[Ragbi reprezentacija Fidžija|Fidži]] ([[Ragbi sedam reprezentacija Fidžija|ragbi sedam]]) {{nowrap end}} | group7 = [[File:Baseball pictogram.svg|20px]] Bejzbol | list7 = {{nowrap begin}} {{flagicon|PAN}} [[Bejzbolska reprezentacija Paname|Panama]] {{nowrap end}} |below = {{flagicon|SRB}} [[Srbija na OI 2008.]] }} ===Sportaši=== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi o sportašima | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | group1 = [[File:Athletics pictogram.svg|20px]] Atletika | list1 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[João N'Tyamba]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Jack Metcalfe]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Roman Šebrle]]{{•w}} {{flagicon|JAM}} [[Usain Bolt]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Dayron Robles]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Peter Snell]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Andrej Silnov]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Primož Kozmus]] {{nowrap end}} | group2 = [[File:Boxing pictogram.svg|20px]] Boks | list2 = {{nowrap begin}} {{flagicon|GAN}} [[Clement Quartey]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Eddie Blay]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Prince Amartey]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Teófilo Stevenson]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Roberto Durán]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Panama Al Brown]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Francisco Rodríguez (boksač, rođen 1945.)|Francisco Rodríguez]] {{nowrap end}} | group3 = [[File:F1 pictogram.svg|20px]] Formula 1 | list3 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Jack Brabham]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Alan Jones]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Nelson Piquet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Alain Prost]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Denny Hulme]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Bruce McLaren]] {{nowrap end}} | group4 = [[File:Basketball pictogram.svg|20px]] Košarka | list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|BRA}} [[Nenê]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Leandro Barbosa]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Oscar Schmidt]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Anderson Varejão]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Tiago Splitter]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Veselý]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DR Kongo}}{{flagicon|SAD}} [[Dikembe Mutombo]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Tony Parker]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Joakim Noah]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Boris Diaw]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Nicolas Batum]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Pape Sy]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|LIT}} [[Arvydas Sabonis]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Sean Marks]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Steven Adams]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Rolando Frazer]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Belov]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Danny Ainge]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Red Auerbach]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Larry Bird]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Chuck Cooper (košarkaš)|Chuck Cooper]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Bob Cousy]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[John Havlicek]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Tom Heinsohn]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Dennis Johnson]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[K. C. Jones]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Sam Jones (košarkaš)|Sam Jones]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Kevin McHale (košarkaš)|Kevin McHale]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Robert Parish]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Greivis Vásquez]] {{nowrap end}} | group5 = [[File:Fencing pictogram.svg|20px]] Mačevanje | list5 = {{nowrap begin}} {{flagicon|KUB}} [[Ramón Fonst]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Rubén Limardo]] {{nowrap end}} | group6 = [[File:Swimming pictogram.svg|20px]] Plivanje | list6 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Ian Thorpe]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Claudia Poll]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Silvia Poll]] {{nowrap end}} | group7 = [[File:Rugby union pictogram.svg|20px]] Ragbi | list7 = {{nowrap begin}} {{flagicon|NZL}} [[Jonah Lomu]] {{nowrap end}} | group8 = [[File:Alpine skiing pictogram.svg|20px]] Skijanje | list8 = {{nowrap begin}} {{flagicon|GAN}} [[Kwame Nkrumah-Acheampong]] {{nowrap end}} | group9 = [[File:Tennis pictogram.svg|20px]] Tenis | list9 = {{nowrap begin}} {{flagicon|FRA}} [[Yannick Noah]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[René Lacoste]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marion Bartoli]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Richard Gasquet]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Jannik Sinner]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Anthony Wilding]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] {{nowrap end}} | group10 = [[File:Weightlifting pictogram.svg|20px]] Dizanje utega | list10 = {{nowrap begin}} {{flagicon|SIN}} [[Tan Howe Liang]] {{nowrap end}} | group11 = [[File:Table tennis pictogram.svg|20px]] Stolni tenis | list11 = {{nowrap begin}} {{flagicon|SIN}} [[Feng Tianwei]] {{nowrap end}} }} {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | title = Doprinosi o rukometašima | listclass = hlist | group1 = Europa | list1 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUT}} [[Thomas Bauer]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Mykola Bilyk]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Robert Weber (rukometaš)|Robert Weber]]{{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Sjargej Rutenka]]{{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Jurij Šaucou]]{{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Mihail Jakimovič]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Veselin Vujović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Žarko Marković]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Rade Mijatović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Miloš Vujović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Vasko Ševaljević]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Branko Vujović]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Filip Jícha]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Filip (rukometaš)|Jan Filip]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Ondřej Zdráhala]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Daniel Kubeš]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[David Juříček]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Flemming Ladefoged Hansen|Flemming Hansen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Søren Stryger]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Kasper Hvidt]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Jan Eiberg Jørgensen|Jan Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Lasse Svan Hansen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Michael Damgaard]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Allan Damgaard]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Rasmus Lauge Schmidt]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Nikolaj Jacobsen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Magnus Landin]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Mathias Gidsel]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Anders Eggert]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Simon Pytlick]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Magnus Saugstrup]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Emil Jakobsen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Lukas Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|FRO}} [[Elias Ellefsen á Skipagøtu]]{{•w}} {{flagicon|FRO}} [[Hákun West av Teigum]]{{•w}} {{flagicon|GRU}} [[Giorgi Chovrebadze]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Marko Mamić]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Igor Karačić]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Zlatko Saračević]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Alvaro Načinović]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Ivan Martinović]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Goran Perkovac]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Guðjón Valur Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Þórir Ólafsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Ólafur Stefánsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Aron Pálmarsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Alexander Petersson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Dagur Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Snorri Steinn Guðjónsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Guðmundur Guðmundsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Kristján Andrésson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Ómar Ingi Magnússon]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Viktor Gísli Hallgrímsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Bjarki Már Elísson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Alfreð Gíslason]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Orri Freyr Þorkelsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Viggó Kristjánsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Gísli Þorgeir Kristjánsson]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Leo Prantner]]{{•w}} {{flagicon|LAT}} [[Dainis Krištopāns]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[László Nagy]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Gábor Császár]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Máté Lékai]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Timuzsin Schuch]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Bence Bánhidi]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[József Éles]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Roland Mikler]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Bence Imre]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Filip Lazarov]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Naumče Mojsovski]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Dejan Manaskov]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Stojanče Stoilov]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Kay Smits]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Luc Steins]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Rutger ten Velde]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Dani Baijens]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Arjen Versteijnen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Niels Versteijnen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Christian Berge]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Sander Sagosen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Frank Løke]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Kent Robin Tønnesen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Torbjørn Bergerud]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Christian O'Sullivan]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Bjarte Myrhol]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Kristian Bjørnsen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Magnus Abelvik Rød]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Magnus Jøndal]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Håvard Tvedten]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Alexander Blonz]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[August Pedersen]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Hans Theilig]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Henning Fritz]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Daniel Stephan]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Uwe Gensheimer]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Andreas Wolff]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Tobias Reichmann]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Thomas Knorr]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Volker Zerbe]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Christian Sprenger]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Florian Kehrmann]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Stefan Kretzschmar]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Fabian Wiede]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Timo Kastening]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Hendrik Pekeler]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Christian Schwarzer]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Michael Kraus (rukometaš)|Michael Kraus]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Johannes Golla]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Juri Knorr]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Renārs Uščins]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Marko Grgić]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Sławomir Szmal]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Krzysztof Lijewski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Marcin Lijewski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Bartosz Jurecki]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Michał Jurecki]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Jurkiewicz]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Jurasik]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Carlos Resende]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Alfredo Quintana]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Rui Silva (rukometaš)|Rui Silva]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Paulo Pereira]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Pedro Portela]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Martim Costa]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Luís Frade]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[António Areia]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Salvador Salvador]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Gheorghe Gruia]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Kovaljev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Konstantin Igropulo]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Timur Dibirov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Torgovanov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Eduard Kokšarov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Vasilij Kudinov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Denis Krivošljikov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Sergej Pogorelov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Žitnjikov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Valerij Gopin]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Sergej Kosorotov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Vladimir Maksimov (rukometaš)|Vladimir Maksimov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Andrej Lavrov]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Dragan Gajić]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Uroš Zorman]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Vid Kavtičnik]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Jure Dolenec]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Aleš Pajovič]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Blaž Janc]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Tettey Banfro]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Aleks Vlah]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Domen Novak (rukometaš)|Domen Novak]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Domen Makuc]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Momir Ilić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Dragan Škrbić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Mladen Bojinović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Jovica Cvetković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Žarko Šešum]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Arpad Šterbik]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Darko Stanić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Rastko Stojković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Ivan Nikčević]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Petar Nenadić]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Alberto Entrerríos]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Raúl Entrerríos]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Julen Aguinagalde]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Rafael Guijosa]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Viran Morros]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Talant Dujšebajev]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Andrei Xepkin]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Iker Romero]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jaume Fort Mauri]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[David Barrufet]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Alex Dujšebajev]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Daniel Dujšebajev]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jordi Ribera]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Ferrán Solé]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jorge Maqueda]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Roberto García Parrondo]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gonzalo Pérez de Vargas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Mateo Garralda]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Enric Masip]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Aleix Gómez]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gedeón Guardiola]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Daniel Fernández (rukometaš)|Daniel Fernández]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Marcos Fis]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Ian Barrufet]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Stefan Lövgren]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Magnus Wislander]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ola Lindgren]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Staffan Olsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ljubomir Vranješ]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Peter Gentzel]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Magnus Andersson (rukometaš)|Magnus Andersson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Johan Jakobsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Tomas Svensson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Tobias Karlsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Kim Andersson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Johan Petersson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Erik Hajas]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Pierre Thorsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Jerry Tollbring]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Niclas Ekberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Albin Lagergren]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Jesper Nielsen]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Jim Gottfridsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Hampus Wanne]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Palicka]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Yngve Lamberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Dalibor Doder]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Per Carlén]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Oscar Bergendahl]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Eric Johansson (rukometaš)|Eric Johansson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Felix Claar]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Andy Schmid]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Marc Baumgartner]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Lenny Rubin]]{{•w}} {{flagicon|UK}} [[Steven Larsson]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleg Velikij]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Sergij Bilik]] {{nowrap end}} {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | listclass = hlist |group1 = {{flagicon|FRA}} Francuska |list1= {{nowrap begin}} [[Thierry Omeyer]]{{•w}} [[Nikola Karabatić]]{{•w}} [[Daniel Narcisse]]{{•w}} [[Didier Dinart]]{{•w}} [[Jérôme Fernandez]]{{•w}} [[Luc Abalo]]{{•w}} [[Claude Onesta]]{{•w}} [[Guillaume Gille]]{{•w}} [[Joël Abati]]{{•w}} [[Guillaume Joli]]{{•w}} [[William Accambray]]{{•w}} [[Bruno Martini (rukometaš)|Bruno Martini]]{{•w}} [[Grégory Anquetil]]{{•w}} [[Jackson Richardson]]{{•w}} [[Olivier Girault]]{{•w}} [[Andrej Golić]]{{•w}} [[Patrick Cazal]]{{•w}} [[Stéphane Stoecklin]]{{•w}} [[Bertrand Gille]]{{•w}} [[Michaël Guigou]]{{•w}} [[Cédric Sorhaindo]]{{•w}} [[Sébastien Bosquet]]{{•w}} [[Xavier Barachet]]{{•w}} [[Mathieu Grébille]]{{•w}} [[Cyril Dumoulin]]{{•w}} [[Kentin Mahé]]{{•w}} [[Cédric Burdet]]{{•w}} [[Franck Junillon]]{{•w}} [[Laurent Puigségur]]{{•w}} [[Daouda Karaboué]]{{•w}} [[Samuel Honrubia]]{{•w}} [[Frédéric Volle]]{{•w}} [[Kevynn Nyokas]]{{•w}} [[Grégoire Detrez]]{{•w}} [[Arnaud Bingo]]{{•w}} [[Bertrand Roiné]]{{•w}} [[Sébastien Ostertag]]{{•w}} [[Alain Portes]]{{•w}} [[Daniel Costantini]]{{•w}} [[Denis Lathoud]]{{•w}} [[Stéphane Plantin]]{{•w}} [[Christian Gaudin]]{{•w}} [[Philippe Gardent]]{{•w}} [[Patrice Canayer]]{{•w}} [[Pascal Mahé]]{{•w}} [[Cédric Paty]]{{•w}} [[Sylvain Nouet]]{{•w}} [[Thimothey N'Guessan]]{{•w}} [[Valentin Porte]]{{•w}} [[Igor Anić]]{{•w}} [[Vincent Gérard]]{{•w}} [[Olivier Nyokas]]{{•w}} [[Ludovic Fabregas]]{{•w}} [[Benoît Kounkoud]]{{•w}} [[Théo Derot]]{{•w}} [[Nedim Remili]]{{•w}} [[Adrien Dipanda]]{{•w}} [[Dika Mem]]{{•w}} [[Raphaël Caucheteux]]{{•w}} [[Melvyn Richardson]]{{•w}} [[Hugo Descat]]{{•w}} [[Guéric Kervadec]]{{•w}} [[Philippe Debureau]]{{•w}} [[Nicolas Tournat]]{{•w}} [[Yann Genty]]{{•w}} [[Romain Lagarde]]{{•w}} [[Dylan Nahi]]{{•w}} [[Aymeric Minne]]{{•w}} [[Yanis Lenne]]{{•w}} [[Thibaut Briet]]{{•w}} [[Elohim Prandi]]{{•w}} [[Rémi Desbonnet]]{{•w}} [[Samir Bellahcene]]{{•w}} [[Karl Konan]]{{•w}} [[Charles Bolzinger]] {{nowrap end}} }} | group2 = Afrika | list2 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ALŽ}} [[Salah Bouchekriou]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Salim Nedjel Hammou]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Messaoud Berkous]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Hassan Mustafa]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Husein Zaki]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ahmed al-Ahmar]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Jahia Omar]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ali Zein]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ibrahim al-Masri]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Jehia al-Dera]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Seif al-Dera]]{{•w}} {{flagicon|COD}} [[Gauthier Mvumbi]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Wael Jallouz]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Issam Tej]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Wissem Hmam]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Amine Bannour]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Islem Jbeli]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Leandro Semedo]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Délcio Pina]] {{nowrap end}} | group3 = Azija i Oceanija | list3 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Bevan Calvert]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Ognjen Matić]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Taip Ramadani]]{{•w}} {{flagicon|BHR}} [[Husein al-Sajad]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Jin Watanabe (rukometaš)|Jin Watanabe]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Kyung-Shin Yoon]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Jae-Won Kang]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Ahmad Madadi]]{{•w}} {{flagicon|KUV}} [[Seif al-Davani]] {{nowrap end}} | group4 = Amerike | list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ARG}} [[Eduardo Gallardo]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Diego Simonet]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Pablo Simonet]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Sebastián Simonet]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[James Parker (rukometaš)|James Parker]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Leonel Maciel]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Thiagus dos Santos]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Jean-Pierre Dupoux]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Haniel Langaro]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Rudolph Hackbarth]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Rodrigo Salinas Muñoz]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Erwin Feuchtmann]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Esteban Salinas]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Rafael Capote]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Rolando Uríos]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Carlos Pérez (rukometaš)|Carlos Pérez]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Roberto Julián Duranona]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Julio Fis]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Frankis Marzo]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Ian Hüter]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Patrick Hüter]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Gary Hines]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Samuel Hoddersen]] {{nowrap end}} }} {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | title = Doprinosi o nogometašima | groupstyle = background-color:#AAD0FF; text-align:center; border:1px solid silver; | listclass = hlist | group1 = Europa | list1 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ALB}} [[Lorik Cana]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Armando Sadiku]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Klaus Gjasula]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Qazim Laçi]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Nedim Bajrami]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Alessandro Schöpf]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Aleksandar Dragović]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Stefan Lainer]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Michael Gregoritsch]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Christoph Baumgartner]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Saša Kalajdžić]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Maximilian Wöber]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Gernot Trauner]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Alex Manninger]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Romano Schmid]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Marouane Fellaini]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Romelu Lukaku]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Dries Mertens]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Divock Origi]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Jan Vertonghen]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Axel Witsel]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Radja Nainggolan]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Toby Alderweireld]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Michy Batshuayi]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Yannick Carrasco]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Eden Hazard]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Adnan Januzaj]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Nacer Chadli]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Thomas Meunier]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Thibaut Courtois]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Thorgan Hazard]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Alexis Saelemaekers]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Leandro Trossard]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Charles De Ketelaere]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Hans Vanaken]]{{•w}} {{flagicon|BUG}} [[Dimitar Berbatov]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Mirko Vučinić]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Predrag Mijatović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Boban Bajković]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Dragoslav Jevrić]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Oldřich Nejedlý]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Antonín Panenka]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Josef Masopust]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Ivo Viktor]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Václav Pilař]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Petr Jiráček]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Laštůvka]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Hübschman]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Petr Čech]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Rosický]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Koller]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Karel Poborský]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Necid]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Milan Škoda]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Patrik Schick]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Holeš]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Robin Hranáč]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Lukáš Provod]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Ladislav Krejčí]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Michal Sadílek]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Nicklas Bendtner]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Michael Krohn-Dehli]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Yussuf Poulsen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Christian Eriksen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Simon Kjær]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Mathias Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Nicolai Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Lasse Schöne]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Pierre-Emile Højbjerg]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Mikkel Damsgaard]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Andreas Christensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Joakim Mæhle]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Kasper Dolberg]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Martin Braithwaite]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Thomas Delaney]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Morten Hjulmand]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Bobby Charlton]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Kevin Keegan]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Paul Ince]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Gary Lineker]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Geoff Hurst]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Gordon Banks]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Peter Shilton]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[David Seaman]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Glen Johnson]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Danny Welbeck]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Theo Walcott]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[John Terry]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Steven Gerrard]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Gary Neville]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Owen Hargreaves]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Ashley Young]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Ashley Cole]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Joleon Lescott]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Wayne Rooney]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Sol Campbell]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Daniel Sturridge]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Raheem Sterling]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Luke Shaw]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Eric Dier]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jamie Vardy]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jack Grealish]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Marcus Rashford]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jesse Lingard]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Kieran Trippier]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jordan Henderson]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Harry Maguire]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Dele Alli]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jude Bellingham]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Bukayo Saka]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Ezri Konsa]]{{•w}} {{flagicon|EST}} [[Andres Oper]]{{•w}} {{flagicon|EST}} [[Martin Reim]]{{•w}} {{flagicon|FIN}} [[Joel Pohjanpalo]]{{•w}} {{flagicon|FIN}} [[Lukáš Hrádecký]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Fabien Barthez]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Lilian Thuram]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marcus Thuram]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Patrick Vieira]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Thierry Henry]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Alou Diarra]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Claude Makélélé]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Florent Malouda]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Vikash Dhorasoo]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Alain Giresse]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Didier Deschamps]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Raymond Kopa]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marius Trésor]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marcel Desailly]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Luis Fernández]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Aimé Jacquet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Nicolas Anelka]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Bixente Lizarazu]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Youri Djorkaeff]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Jean Vincent (fudbaler)|Jean Vincent]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Sylvain Wiltord]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Hugo Lloris]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Manuel Amoros]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Robert Pirès]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Franck Ribéry]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[David Trézéguet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Raymond Domenech]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Samir Nasri]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Jérémy Ménez]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Yohan Cabaye]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Laurent Blanc]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Éric Abidal]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Olivier Giroud]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Blaise Matuidi]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Paul Pogba]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Moussa Sissoko]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Mathieu Valbuena]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Dimitri Payet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Kingsley Coman]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Patrice Evra]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Antoine Griezmann]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Benjamin Pavard]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Raphaël Varane]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Samuel Umtiti]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Presnel Kimpembe]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Adrien Rabiot]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Aurélien Tchouaméni]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Théo Hernandez]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Randal Kolo Muani]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Willy Sagnol]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Bradley Barcola]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[William Saliba]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Mike Maignan]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Youssouf Fofana (francuski fudbaler)|Youssouf Fofana]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Ousmane Dembélé]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Michael Olise]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Dayot Upamecano]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Sokratis Papastatopulos]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Jorgos Karagunis]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Kostas Fortunis]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Teofanis Gekas]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Andreas Samaris]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Konstantinos Mitroglu]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Lazaros Hristodulopulos]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[José Holebas]]{{•w}} {{flagicon|GRU}} [[Georges Mikautadze]]{{•w}} {{flagicon|GRU}} [[Giorgi Mamardašvili]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Sean St Ledger]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Ciaran Clark]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Wes Hoolahan]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Robbie Brady]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Gylfi Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Birkir Bjarnason]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Birkir Már Sævarsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Jón Daði Böðvarsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Arnór Ingvi Traustason]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Kolbeinn Sigþórsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Ragnar Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Alfreð Finnbogason]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Gianluigi Buffon]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Antonio Cassano]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Mario Balotelli]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Riccardo Montolivo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Antonio Nocerino]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Alessandro Diamanti]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Roberto Di Matteo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Antonio Di Natale]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Andrea Pirlo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Claudio Marchisio]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Graziano Pellè]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Emanuele Giaccherini]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Éder (italijanski fudbaler)|Éder]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Giorgio Chiellini]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Leonardo Bonucci]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Andrea Barzagli]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Marco Parolo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Lorenzo Insigne]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Mattia De Sciglio]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Simone Zaza]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Matteo Darmian]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Manuel Locatelli]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Matteo Pessina]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Federico Chiesa]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Andrea Belotti]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Jorge Luiz Frello Filho|Jorginho]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Federico Bernardeschi]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Domenico Berardi]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Gianluigi Donnarumma]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Leonardo Spinazzola]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Alessandro Bastoni]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Riccardo Calafiori]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Mattia Zaccagni]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Gábor Király]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Zoltán Stieber]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Ádám Szalai]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Balázs Dzsudzsák]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Zoltán Gera]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Attila Fiola]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[András Schäfer]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Barnabás Varga]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Kevin Csoboth]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Sándor Kocsis]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Ivan Tričkovski]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Edwin van der Sar]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Dirk Kuijt]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Ruud van Nistelrooij]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Marco van Basten]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Wesley Sneijder]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Giovanni van Bronckhorst]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Robin van Persie]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Bert van Marwijk]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Jetro Willems]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Arjen Robben]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Stefan de Vrij]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Jasper Cillessen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Memphis Depay]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Leroy Fer]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Klaas-Jan Huntelaar]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Ron Vlaar]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Daley Blind]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Steven Berghuis]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Teun Koopmeiners]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Luuk de Jong]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Georginio Wijnaldum]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Patrick Kluivert]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Maarten Stekelenburg]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Wout Weghorst]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Denzel Dumfries]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Cody Gakpo]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Davy Klaassen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Donyell Malen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Xavi Simons]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Crysencio Summerville]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Brian Brobbey]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Jan Paul van Hecke]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Quinten Timber]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Justin Kluivert]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Leo Østigård]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Marcus Holmgren Pedersen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Thelo Aasgaard]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Jørgen Strand Larsen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Antonio Nusa]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Andreas Schjelderup]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Miroslav Klose]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jens Lehmann]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Michael Ballack]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Sami Khedira]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Marco Reus]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Arne Friedrich]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Philipp Lahm]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Marko Marin]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Lukas Podolski]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jürgen Klopp]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Mario Gómez]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Manuel Neuer]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} {{nowrap|[[Bastian Schweinsteiger]]}}{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Thomas Müller]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Mats Hummels]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[André Schürrle]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Joachim Löw]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Shkodran Mustafi]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jérôme Boateng]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Julian Draxler]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Joshua Kimmich]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jonas Hector]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Robin Gosens]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Leon Goretzka]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Youssoufa Moukoko]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Niclas Füllkrug]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Florian Wirtz]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Robert Andrich]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Antonio Rüdiger]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Emre Can]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Deniz Undav]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Nico Schlotterbeck]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Nathaniel Brown (fudbaler)|Nathaniel Brown]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jonathan Tah]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Nadiem Amiri]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Nick Woltemade]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Bartosz Bosacki]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Łukasz Fabiański]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Artur Boruc]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kuszczak]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Lewandowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Piotr Giza]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Ireneusz Jeleń]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Jakub Błaszczykowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Włodzimierz Smolarek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Robert Lewandowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Arkadiusz Milik]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Kamil Glik]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Grzegorz Krychowiak]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Thiago Cionek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Jan Bednarek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Karol Linetty]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Piotr Zieliński]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Kacper Kozłowski (fudbaler)|Kacper Kozłowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Adam Buksa]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Krzysztof Piątek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Grzegorz Lato]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Képler Laveran Lima Ferreira|Pepe]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[José Mourinho]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Luís Figo]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Silvestre Varela]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Hélder Postiga]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[João Moutinho]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Bruno Alves]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Renato Sanches]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Ricardo Quaresma]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Éder (portugalski fudbaler)|Éder]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Rui Patrício]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Raphaël Guerreiro]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Diogo Jota]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Ricardo Horta]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Gonçalo Ramos]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Francisco Conceição]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[João Neves]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Mircea Lucescu]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Răzvan Raţ]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Ciprian Marica]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Bogdan Stancu]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Vlad Chiricheș]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Răzvan Marin]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Denis Drăguș]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Nicolae Stanciu (fudbaler, rođen 1993.)|Nicolae Stanciu]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Gheorghe Hagi]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Roman Pavljučenko]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Konstantin Zirjanov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Andrej Aršavin]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitri Torbinski]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Alan Dzagojev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Roman Širokov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Kokorin]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Keržakov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Vasilij Berezucki]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksej Berezucki]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Sergej Ignaševič]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Denis Glušakov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Denis Čerišev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Artem Dzjuba]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Fjodor Smolov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Mário Fernandes (fudbaler)|Mário Fernandes]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Daler Kuzjajev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksej Mirančuk]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Rinat Dasajev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Oleg Saljenko]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Valentin Ivanov (sovjetski fudbaler)|Valentin Kozmič Ivanov]]{{•w}} {{flagicon|SJI}} [[Gareth McAuley]]{{•w}} {{flagicon|SJI}} [[Niall McGinn]]{{•w}} {{flagicon|SMK}} [[Ezđan Alioski]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Ondrej Duda]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Vladimír Weiss (fudbaler rođen 1989.)|Vladimír Weiss III]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Marek Hamšík]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Martin Dúbravka]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Juraj Kucka]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Ivan Schranz]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Erik Janža]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Josip Iličić]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Jure Balkovec]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Milan Jovanović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Marko Pantelić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Miloš Krasić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Zdravko Kuzmanović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Vladan Lukić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Ilija Petković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Filip Kasalica]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Branislav Ivanović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Boško Janković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Vlada Avramov]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]{{•w}} {{flagicon|ŠKO}} [[Callum McGregor]]{{•w}} {{flagicon|ŠKO}} [[Ryan Porteous]]{{•w}} {{flagicon|ŠKO}} [[John McGinn]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Juan Gutiérrez Moreno|Juanito]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[David de Gea]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Cesc Fàbregas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Javier Clemente]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[David Silva]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jesús Navas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Xabi Alonso]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gerard Piqué]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Sergio Ramos]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jordi Alba]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Álvaro Morata]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Nolito]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Nacho (fudbaler rođen 1990.)|Nacho]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Diego Costa]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Iago Aspas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Isco]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Koke (fudbaler rođen 1992.)|Koke]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[José Antonio Reyes]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gerard Moreno (fudbaler)|Gerard Moreno]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Aymeric Laporte]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Pablo Sarabia]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Ferran Torres]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Pedri]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Oyarzabal]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Rodri (fudbaler, rođen 1996.)|Rodri]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Marco Asensio]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Carlos Soler (fudbaler)|Carlos Soler]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Fabián Ruiz]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Lamine Yamal]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Nico Williams]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Robin Le Normand]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Merino]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Álex Baena]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Luis de la Fuente (fudbaler, rođen 1961.)|Luis de la Fuente]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Claesson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Isaksson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Olof Mellberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Sebastian Larsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Zlatan Ibrahimović]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Granqvist]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ola Toivonen]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ludwig Augustinsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Emil Forsberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Sven-Göran Eriksson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Mattias Svanberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Anthony Elanga]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Blerim Džemaili]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Ludovic Magnin]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Admir Mehmedi]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Haris Seferović]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Granit Xhaka]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Xherdan Shaqiri]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Fabian Schär]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Stephan Lichtsteiner]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Ricardo Rodríguez (fudbaler)|Ricardo Rodríguez]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Steven Zuber]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Josip Drmić]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Yann Sommer]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Manuel Akanji]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Ruben Vargas]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Denis Zakaria]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Remo Freuler]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Michel Aebischer]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Kwadwo Duah]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Dan Ndoye]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Zeki Amdouni]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Miro Muheim]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Johan Manzambi]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Cedric Itten]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Nihat Kahveci]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Semih Şentürk]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Volkan Demirel]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Uğur Boral]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Hamit Altıntop]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Emre Mor]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Ozan Tufan]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Burak Yılmaz]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Merih Demiral]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Çağlar Söyüncü]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Ahmet Yılmaz Çalık]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Halil Dervişoğlu]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[İrfan Kahveci]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Kerem Aktürkoğlu]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Mert Müldür]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Samet Akaydin]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Hakan Çalhanoğlu]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Cenk Tosun]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Kaan Ayhan]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Ševčenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Pjatov]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleksandr Šovkovski]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Bohdan Šust]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Vorobjej]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Anatolij Timoščuk]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleh Husjev]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Maksim Kalinjičenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleksij Bjelik]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Vjačeslav Ševčuk]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Jarmolenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Roman Jaremčuk]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Ruslan Malinovskij]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Artem Dovbik]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Mikola Šaparenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleg Blohin]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Hal Robson-Kanu]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Neil Taylor (fudbaler)|Neil Taylor]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Ashley Williams (fudbaler)|Ashley Williams]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Sam Vokes]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Joe Allen (fudbaler rođen 1990.)|Joe Allen]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Kieffer Moore]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Connor Roberts (fudbaler, rođen 1995.)|Connor Roberts]] {{nowrap end}} | group2 = Afrika | list2 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[Luís Oliveira Gonçalves]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Flávio da Silva Amado|Flávio]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Akwá]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Manucho]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Nando Rafael]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Rui Marques]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Gilberto (angolski fudbaler)|Gilberto]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Abdelmoumene Djabou]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Islam Slimani]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Yacine Brahimi]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Sofiane Feghouli]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Rafik Halliche]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Nadhir Benbouali]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Amine Gouiri]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Rafik Belghali]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Stéphane Sessègnon]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Moussa Latoundji]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Oumar Tchomogo]]{{•w}} {{flagicon|COD}} [[Yoane Wissa]]{{•w}} {{flagicon|COD}} [[Fiston Mayele]]{{•w}} {{flagicon|COD}} [[Brian Cipenga]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Mohamed Salah]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ahmed Fathi]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Essam al-Hadari]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Imam Ašur]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Muhammad Hani]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Mustafa Ziko]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Trézéguet (egipatski fudbaler)|Trézéguet]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Mahmud Saber]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Rami Rabia]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Hosam Abdelmagid]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Jaser Ibrahim]]{{•w}} {{flagicon|Zlatna Obala}} [[Arthur Wharton]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Sammy Adjei]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Samuel Kuffour]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Stephen Appiah]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Kevin-Prince Boateng]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Emmanuel Frimpong]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Tony Yeboah]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Abedi Pele]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Asamoah Gyan]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Sulley Muntari]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Richard Kingson]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[André Ayew]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[John Boye]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Osman Bukari]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Mohammed Kudus]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Mohammed Salisu]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Iñaki Williams]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Caleb Yirenkyi]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Derrick Luckassen]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Sphephelo Sithole]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Themba Zwane]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Thapelo Maseko]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Jayden Adams]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Joël Matip]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Roger Milla]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Jean-Charles Castelletto]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Eric Maxim Choupo-Moting]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Vincent Aboubakar]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Aziz Bouhaddouz]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Khalid Boutaïb]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Youssef En-Nesyri]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Nayef Aguerd]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Hakim Ziyech]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Romain Saïss]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Zakaria Aboukhlal]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Badr Benoun]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Abdelhamid Sabiri]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Achraf Dari]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Ismael Saibari]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Gessime Yassine]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Soufiane Rahimi]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Yassine Bounou]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Issa Diop (fudbaler)|Issa Diop]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Neil El Aynaoui]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Chemsdine Talbi]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Azzedine Ounahi]]{{•w}} {{flagicon|Nigerija}} [[Joseph Yobo]]{{•w}} {{flagicon|Nigerija}} [[Ahmed Musa]]{{•w}} {{flagicon|Nigerija}} [[Victor Moses]]{{•w}} {{flagicon|NGA}} [[Oghenekaro Etebo]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Didier Drogba]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Wilfried Bony]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Gervinho]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Amad Diallo]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Franck Kessié]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Nicolas Pépé]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Ibrahima Gueye]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[M'Baye Niang]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Sadio Mané]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Moussa Wagué]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Kalidou Koulibaly]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Famara Diédhiou]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Boulaye Dia]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Bamba Dieng]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Ibrahim Mbaye]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Pape Gueye]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Habib Diarra]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Iliman Ndiaye]]{{•w}} {{flagicon|TOG}} [[Kossi Agassa]]{{•w}} {{flagicon|TOG}} [[Alaixys Romao]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Ferjani Sassi]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Yassine Meriah]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Wahbi Khazri]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Dylan Bronn]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Fakhreddine Ben Youssef]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Omar Rekik]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Ellyes Skhiri]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Hazem Mastouri]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Vozinha]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Hélio Varela]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Kevin Pina (fudbaler)|Kevin Pina]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Diney (fudbaler, rođen 1995.)|Diney]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Deroy Duarte]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Laros Duarte]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Sidny Lopes Cabral]] {{nowrap end}} | group3 = Azija i Oceanija | list3 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Tim Cahill]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mark Schwarzer]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Archie Thompson]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Harry Kewell]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mile Jedinak]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mark Bresciano]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Aziz Behich]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Daniel Arzani]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Craig Goodwin]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mathew Leckie]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Connor Metcalfe]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Cameron Burgess]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Harry Souttar]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Jackson Irvine]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Awer Mabil]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Lucas Herrington]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Roy Krishna]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Esala Masi]]{{•w}} {{flagicon|IRK}} [[Ejman Husein]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Mohammad Mohebi]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Reza Gučan-Nežad]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Mehdi Taremi]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Karim Ansarifard]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Ruzbeh Češmi]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Ramin Rezaijan]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Hidetoshi Nakata]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Keisuke Honda]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Shinji Okazaki]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Ao Tanaka]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Kaoru Mitoma]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Daizen Maeda]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Keito Nakamura]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Daichi Kamada]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Ayase Ueda]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Kaishū Sano]]{{•w}} {{flagicon|JOR}} [[Ali Alvan]]{{•w}} {{flagicon|JOR}} [[Jazan al-Arab]]{{•w}} {{flagicon|JOR}} [[Nizar al-Rašdan]]{{•w}} {{flagicon|JOR}} [[Musa al-Taamri]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Koo Ja-cheol]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Lee Keun-ho]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Son Heung-min]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Hong Myeong-bo]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Kim Young-gwon]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Jo Gyu-seong]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Hwang Hui-chan]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Baek Seung-ho]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Hwang In-beom]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[O Hyeon-gyu]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Sād al-Šēb]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Mohammed Muntari]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Boualem Khoukhi]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Mohamed Manai]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Mahmud Abu Nada]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Hasan al-Hejdus]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Shane Smeltz]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Elijah Just]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Finn Surman]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Salman al-Faradž]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Fahad al-Muvalad]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Salem al-Davsari]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Saleh al-Šehri]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Abdulelah al-Amri]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Hassan al-Tambakti]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Ji Yun-Nam]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Pak Sŭng-jin]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Ri Dong-un]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Yang Sŭng-kuk]]{{•w}} {{flagicon|UZB}} [[Abbosbek Fayzullayev]]{{•w}} {{flagicon|UZB}} [[Eldor Shomurodov]]{{•w}} {{flagicon|UZB}} [[Abduvohid Neʼmatov]] {{nowrap end}} | group4 = Amerike | list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|CUW}} [[Livano Comenencia]]{{•w}} {{flagicon|HAI}} [[Wilson Isidor]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Noel Valladares]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Carlo Costly]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Maynor Figueroa]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[José Cardona]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Porfirio Armando Betancourt]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Gilberto Yearwood]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Wilson Palacios]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Milton Palacios]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Jerry Palacios]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Johnny Palacios]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Alphonso Davies]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Atiba Hutchinson]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Cyle Larin]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Nathan Saliba]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Promise David]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Stephen Eustáquio]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Paulo Wanchope]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Joel Campbell]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Walter Centeno]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Rolando Fonseca]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Óscar Duarte]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Marco Ureña]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Bryan Ruiz]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Celso Borges]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Giancarlo González]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Christian Bolaños]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Michael Umaña]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Kendall Waston]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Yeltsin Tejeda]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Keysher Fuller]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Juan Pablo Vargas]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Tomás Fernández]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[José Magriñá]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Héctor Socorro]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Oribe Peralta]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Rafael Márquez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Andrés Guardado]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Javier Hernández Balcázar|Javier Hernández]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Giovani dos Santos]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Hirving Lozano]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Edson Álvarez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Henry Martín]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Luis Chávez (fudbaler)|Luis Chávez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Gilberto Mora (fudbaler, rođen 2008.)|Gilberto Mora]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Luis Romo]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Álvaro Fidalgo]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Mateo Chávez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Guillermo Ochoa]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Felipe Baloy]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Aníbal Godoy]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Luis Tejada]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Clint Dempsey]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[John Anthony Brooks|John Brooks]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Jermaine Jones]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Julian Green]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Timothy Weah]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Haji Wright]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Tim Ream]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Alex Freeman]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Sebastian Berhalter]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Auston Trusty]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Malik Tillman]]{{•w}} {{flagicon|TIT}} [[Dwight Yorke]] {{flagicon|ARG}} [[Diego Maradona]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Marcos Rojo]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Ezequiel Garay]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Gabriel Mercado]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Enzo Fernández (fudbaler, rođen 2001.)|Enzo Fernández]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Alexis Mac Allister]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Julián Álvarez (fudbaler)|Julián Álvarez]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Nahuel Molina]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Gonzalo Montiel]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Leandro Paredes]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Giovani Lo Celso]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Dida]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Adriano]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Kaká]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Pelé]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Marcelo]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Oscar (fudbaler rođen 1991)|Oscar]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[David Luiz]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Fernandinho (fudbaler)|Fernandinho]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Thiago Silva]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Willian Borges da Silva|Willian]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Hulk (fudbaler)|Hulk]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Zico]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Leônidas da Silva]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Leovegildo Lins da Gama Júnior|Júnior]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Philippe Coutinho]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Paulinho]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Renato Augusto]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Richarlison]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Lucas Paquetá]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Rodrygo]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Pedro (fudbaler, rođen 1997.)|Pedro]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Marquinhos]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Matheus Cunha]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Alexis Sánchez]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Jean Beausejour]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Jorge Valdívia]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Charles Aránguiz]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Mauricio Pinilla]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Gonzalo Jara]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Marcelo Díaz]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Enner Valencia]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Hernán Galíndez]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Piero Hincapié]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Jeremy Sarmiento]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Moisés Caicedo]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Gonzalo Plata]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Nilson Angulo]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Mario Yepes]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Pablo Armero]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Teófilo Gutiérrez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[James Rodríguez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Juan Guillermo Cuadrado|Juan Cuadrado]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Jackson Martínez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Juan Fernando Quintero|Juan Quintero]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Carlos Sánchez Moreno|Carlos Sánchez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Faryd Mondragón]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Yerry Mina]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Carlos Bacca]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Mateus Uribe]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Luis Muriel]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Radamel Falcao]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Daniel Muñoz]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Jaminton Campaz]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Jhon Arias (fudbaler)|Jhon Arias]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Davinson Sánchez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Cucho Hernández]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[José Luis Chilavert]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Damián Bobadilla]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Matías Galarza]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[José Canale]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Fabián Balbuena]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Antonio Sanabria]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Gustavo Gómez]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Julio Enciso (fudbaler, rođen 2004.)|Julio Enciso]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[Christian Cueva]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[André Carrillo]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[Paolo Guerrero]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[Teófilo Cubillas]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Humphrey Mijnals]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[André Kamperveen]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Kenneth Kluivert]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Pereira|Maxi Pereira]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[José María Giménez]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Pedro Rocha]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Giorgian de Arrascaeta]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Álvaro Recoba]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Araújo]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Agustín Canobbio]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Juan Arango]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Rafael Dudamel]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Salomón Rondón]] {{nowrap end}} }} jmo8xdtftozenfvkncvc91x9ylyaw6s 0 206845 42690213 42677454 2026-09-18T20:48:39Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690213 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime = Vojmir Vinja |slika = Vojmir vinja.jpg |alt = |opis = |datum_rođenja = {{Birth date|1921|MM|DD|df=y}} |mjesto_rođenja = [[Dubrovnik]], [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina SHS]] |datum_smrti = {{Death date and age|2007|06|15|1921|01|01|df=y}} |mjesto_smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] |ostala_imena = |poznat_po = autor rečnika |zanimanje = lingvist |nacionalnost = Hrvat }}'''Vojmir Vinja''' ([[Dubrovnik]], [[12. novembar]] [[1921]] –– [[15. jun]] [[2007]], [[Zagreb]]) <ref name="JAZU">{{Cite web |url= http://info.hazu.hr/vojmir_vinja_biografija|title=Akademik Vojmir Vinja|accessdate= 04.02.2013.|last= |first= |date= |work= |publisher=Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti}}</ref> lingvist, romanist, akademik [[HAZU]], osnivač hispanističkih studija u Hrvatskoj i utemeljivač Odsjeka za francuski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zadru. == Život == Rođen je 1921. godine u Dubrovniku kao najmlađe, deveto, dete u porodici poštanskog nameštenika. Silom očeva nameštenja odrastao je na [[Korčuli]], u Splitu i Šibeniku; klasičnu gimnaziju polazio u [[Šibenik]]u. Maternji jezik bio mu je čakavsko narečje hrvatskosrpskog jezika, a u školi je učio talijanski. Bez obzira na preranu očevu smrt, Vinja je diplomirao 1947. godine<ref>{{Cite web |url= http://www.jutarnji.hr/svoje-zivotno-djelo-nije-vidio/233606/ |title= Svoje životno djelo nije vidio |accessdate= 04.02.2013. |last= Ivanjek |first= Željko |date= 27.11.2007 |work= |publisher= Jutarnji List |archive-date= 2010-05-27 |archive-url= https://web.archive.org/web/20100527065157/http://www.jutarnji.hr/svoje-zivotno-djelo-nije-vidio/233606/ |dead-url= yes }}</ref> na Filozofskom fakultetu, gde je kasnije stekao doktorat znanosti i habilitaciju iz lingvistike. Na studij se upisuje 1940. godine, na smer romanske lingvistike i francuskog jezika s književnošću, gdje mu je profesorom bio [[Petar Skok]]. Studij je prekidao radi borbe protiv okupacije Dalmacije. Diplomirao je tek 1947. i odmah potom bio primljen za asistenta na katedri za romansku lingvistiku koju je tada vodio [[Petar Skok]]. Godinu 1949/1950. proveo je u Londonu u diplomatskom poslanstvu, a 1956/1957. na Sorboni studijski. Penzionirao se 1986. Bio je član uredništva časopisa ''Čakavska rič'' i ''Folia Onomastica Croatica''. Osnovao je Skokove etimološke i onomastičke susrete 1986. == Karijera == * 1947. asistent na Filozofskom fakultetu u Zagrebu * 1953. docent * 1956—1957. specijalizacija u Francuskoj * 1958. vanredni profesor. * 1959—1978. načelnik Odsjeka za romanistiku * 1964. redovni profesor * 1975. član saradnik [[JAZU]], Razred za filološke znanosti * 1983. redovni član [[JAZU]], Razred za filološke znanosti * 1991. redovni član HAZU, Razred za filološke znanosti Od 1956. predavao romansku lingvistiku, starofrancuski i savremeni francuski, španski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Predavao i na univerzitetima u Francuskoj, Austriji, Španiji i Rumuniji, te u Zadru, Beogradu, Sarajevu. Vodio 12 magistarskih radova i 13 doktorskih disertacija, te sarađivao u više stručnih komisija za magistarske i doktorske radove. Od 1986. godine u penziji<ref name="JAZU" />. == Dela == * ''Starofrancuski jezik i knjizevnost'' (1964) * ''Španjolsko-hrvatskosrpski rječnik: s osnovama španjolske gramatike i španjolskog trgovačkog dopisivanja'' (1971)<ref>{{Cite web |url= http://www.nb.rs|title=Elektronski katalog Narodne biblioteke Srbije|accessdate= 04.02.2013.|last= |first= |date= |work= |publisher=Narodna biblioteka Srbije}}</ref> * ''Langenscheidtov univerzalni rječnik : francusko-hrvatski, hrvatsko-francuski'' (1978) * ''Langenscheidtov univerzalni rječnik: španjolsko-hrvatskosrpski, hrvatskosrpsko-španjolski'' (1979) * ''Gramatika španjolskog jezika: s osnovama španjolsko-francusko-talijanskog uspoređenja'' (1980) * ''Langenscheidtov džepni rječnik: Hrvatsko-francuski rječnik'' (1981) * ''Povijest svjetske književnosti: Knj. 3'' (1982) * ''Langenscheidtov univerzalni rječnik: španjolsko-hrvatskosrpski, hrvatskosrpsko-španjolski'' (1983) * ''Španjolsko-hrvatski ili srpski rječnik: s osnovama španjolske gramatike i španjolskog trgovačkog dopisivanja'' (1985) * ''Jadranska fauna — etimologija i struktura naziva'' (2 knjige, 1986) * ''Hibridni rezultati jezičnih dodira'' (1986) * ''Jadranske etimologije: jadranske dopune Skokovu etimologijskom rječniku'' I—III (1998-2004) === Prevodi === * Michel de Montaigne, ''Djela'' (I—III. Eseji; IV. Dnevnik s puta u Italiju; Pisma), Disput, Zagreb, 2007.<ref>{{Cite web |url= http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac355.nsf/AllWebDocs/Romanisticki_vrhunci |title= Romanistički vrhunci |accessdate= 04.02.2013. |last= Tomasović |first= Mirko |date= 11.10.2007 |work= |publisher= Vijenac (Matica Hrvatska) |archive-date= 2010-10-16 |archive-url= https://web.archive.org/web/20101016212630/http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac355.nsf/AllWebDocs/Romanisticki_vrhunci }}</ref> * Emile Benveniste, ''Riječi indoeuropskih institucija'', Disput, Zagreb, 2005. * Ferdinad de Saussure, ''Tečaj opće lingvistike'', ArTresor naklada, Zagreb, 2000. * ''Opća i obrazložbena gramatike Port-Royala'', ArTresor naklada, Zagreb, 1999. * Pierre Abélard, ''Pisma Abelarda i Heloize'', Naprijed, Zagreb, 1970. * Dante Alighieri, ''O umijeću govorenja na pučkom jeziku'', u ''Djela'' I, Liber — Matica hrvatska, Zagreb, 1976. * Arnould Clausse, ''Socijalistička doktrina odgoja'', Matica hrvatska, Zagreb, 1962. * ''Roman o Renardu'', Zora, Zagreb, 1961. * Fernando de Rojas, ''Celestina ili Tragikomedija o Kalistu i Melibeji'', Zora, Zagreb, 1957. == Nagrade == * Nagrada “Božidar Adžija” (1970) * Nagrada za životno djelo (1986) * Nagrada “J.J.Strossmayer” (1999) * Chevalier de l’Ordre du Mérite de la République Française. == Literatura == * ''Vojmir Vinja septuagenario in honorem oblata'', Zagreb, 1992. * Petar Šimunović, ''Vojmir Vinja 1921-2007'', Zagreb, 2010. == Povezano == * {{Cite web|url= http://hrcak.srce.hr/file/52095|title= In memoriam Vojmir Vinja (1921–2007) Romanica et Croatica Adriatica|accessdate= 02.03.2014.|last= Skračić|first= Vladimir|date= 10.12.2007|work= |publisher= BH Dani|archive-date= 2016-03-05|archive-url= https://web.archive.org/web/20160305135247/http://hrcak.srce.hr/file/52095|url-status= dead}}. == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Jugoslavenski hispanisti]] [[Kategorija:Italijanisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski romanisti]] [[Kategorija:Prevodioci]] [[Kategorija:Sveučilište u Zagrebu]] 1ojzhkpykra8c5knpj81msnzpgynij4 0 207409 42690188 42677413 2026-09-18T16:54:07Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690188 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime = Veran Matić |slika = Veran Matić, novembar 2011.JPG |alt = |opis = |datum_rođenja = [[1962]] |mjesto_rođenja = [[Šabac]], [[Socijalistička Republika Srbija|NR Srbija]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] (danas [[Srbija]]) |datum_smrti = <!-- {{Death date and age|YYYY|MM|DD|YYYY|MM|DD|df=y}} --> |mjesto_smrti = |ostala_imena = |poznat_po = |zanimanje = novinar |nacionalnost = [[Srbi]]n }} '''Veran Matić''' ([[Šabac]], [[1962]]) je [[Srbija|srpski]] novinar, predsednik borda direktora [[B92]]. == Život == Veran Matić je rođen u [[Šabac|Šapcu]] [[1962]]. godine. Studirao je svetsku književnost na [[Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu|Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu]]. Bavi se novinarstvom od [[1984]]. godine, u alternativnim i omladinskim medijima u [[Beograd]]u, [[Zagreb]]u i [[Ljubljana|Ljubljani]]. Inicirao je niz velikih humanitarnih i socijalno važnih akcija, poput sledećih: * dobrovoljno davanje krvi<ref>{{cite web|url=http://www.b92.net/specijal/dajtekrv/ |title=Dajte krv - Ulepšajte dan sebi i drugima |publisher=B92.net |date= |accessdate = 24. 6. 2012.}}</ref>; * zaveštanje organa; * povećanje banke potencijalnih davalaca kostne srži<ref>{{cite web|url=http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/45830/Kostna-srz--spas-za-obolele-od-leukemije |title=Blic Online &#124; Kostna srž - spas za obolele od leukemije |publisher=Blic.rs |date= |accessdate = 24. 6. 2012.}}</ref>; * velika akcija prevencije raka dojke<ref>{{cite web|author=Beta |url=http://www.novosti.rs/vesti/zivot_plus_.75.html:253926-Pokretni-mamograf-od-26-oktobra-u-Valjevu |title=Pokretni mamograf od 26. oktobra u Valjevu &#124; Život plus |publisher=Novosti.rs |date= |accessdate = 24. 6. 2012.}}</ref>; * izgradnja sigurnih kuća za žrtve porodičnog nasilja<ref>{{cite web |url=http://www.pressonline.rs/sr/vesti/u_fokusu/story/73594/Video+-+Otvorena+Sigurna+ku%C4%87a+u+Zrenjaninu.html |title=Press Online :: Vesti |language={{sr icon}} |publisher=Pressonline.rs |date=23. 5. 2012. |accessdate=24. 6. 2012. |archive-date=2016-03-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304202949/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/u_fokusu/story/73594/Video+-+Otvorena+Sigurna+ku%C4%87a+u+Zrenjaninu.html |dead-url=yes }}</ref>. * „Bitka za bebe“ – humanitarna akcija za prikupljanje sredstava za kupovinu 100 [[inkubator]]a za zdravstvene ustanove u Srbiji<ref>{{cite web |url=http://www.bitkazabebe.rs/ |title=Bitka za bebe - Site |publisher=Bitkazabebe.rs |date= |accessdate=24.06.2012. |archive-date=2018-10-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181023234355/http://www.bitkazabebe.rs/ |url-status=dead }}</ref>. Oženjen, ima ćerku i sina<ref name="NAC">{{Cite web|url= http://www.nacional.hr/clanak/35774/veran-matic-medijski-magnat-gradanske-srbije|title= Veran Matić - medijski magnat građanske Srbije|accessdate= 08.02.2013.|last= Ćustić|first= Marko|date= 03.07.2007|work= |publisher= Nacional|archive-date= 2010-01-15|archive-url= https://web.archive.org/web/20100115074203/http://www.nacional.hr/clanak/35774/veran-matic-medijski-magnat-gradanske-srbije|dead-url= yes}}</ref>. == Karijera == Novinarstvom je počeo da se bavi 1984. u omladinskoj emisiji ''Ritam srca'' na [[Studio B|Studiju B]]. Već 1985. godine postao je dopisnik [[Radio 101|Radija 101]] iz Zagreba i [[Radio Študent]]a iz Ljubljane<ref name="NAC" />. Početkom 1990-ih bio je stalni saradnik redakcije <ref>{{Cite web |url= http://img329.imageshack.us/img329/4980/matic2br0an1.jpg|title=Pogledi|accessdate= 08.02.2013.|last= |first= |date= |work= |publisher=Pogledi}}</ref>, [[Kragujevac|kragujevačkog]] lista koji se zalagao za rehabilitaciju [[četnici|četničkog pokreta]] i [[Dragoljub Mihailović|Draže Mihajlovića]]. Maja [[1989]]. godine, osnovao je [[Radio B92]]. Pod njegovim rukovodstvom Radio B92 je uspostavio i razvio nekoliko centara: * Internet centar - [[OpenNet]]. * [[Samizdat B92]] - izdavačka delatnost sa mnogobrojnim naslovima, uključujući i knjige koje se bave istraživanjem ratova na teritoriji bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]], kao i o temi prava [[manjina]], i pokrenuo tri magazina. * REX kulturni centar, mesto gde se održavaju predstave i dešavanja unutar alternativne i kulturne scene. * Filmska i video produkcija, dobitnik mnogih nacionalnih i međunarodnih nagrada. * CD produkcija koja promoviše mlade i perspektivne umetnike u Srbiji. Tokom [[2000]]. godine pokrenuo je i rukovodio jednim od većih projekata regionalnog umrežavanja – a sve u svrhu savladavanja zabrane rada B92. Uz pomoć partnera iz [[Rumunija|Rumunije]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], Matić je osnovao mrežu koja je pokrivala veći deo Srbije. Njen cilj je bio da građane obavesti objektivno o velikom maršu na [[Beograd]], koji je doneo tihu promenu vlasti. Na ovaj način, rođena je [[TV B92|Televizija B92]], koja je program prvo emitovala preko satelita i preko regionalnih mreža, počevši emitovanje programa i u samom Beogradu, [[5. 10.|5. oktobra]] 2000. godine. Deset godina je obavljao funkciju predsednika [[Asocijacija nezavisnih elektronskih medija|Asocijacije nezavisnih elektronskih medija]] (ANEM), koja je [[2006]]. okupljala oko pedeset nezavisnih lokalnih radio i TV stanica širom [[Srbija|Srbije]]. Predsednik je Upravnog odbora Fonda B92. Potpredsednik je Srpske asocijacije menadžera. Član je Upravnog odbora Privredne komore Srbije, Upravnog odbora Telenor Fondacije, Upravnog odbora Centra za integraciju mladih i član upravnog odbora UEPSa - Udruženja za tržišne komunikacije Srbije. On je SEEMO koordinator za Srbiju. Članci Verana Matića su objavljivani u sledećim novinama: The New York Times, The New York Book Review, The Wall Street Journal, Index on Censorship, Frankfurter Allgemeine Zeitung, Le Monde, The Nation i u mnogim drugim. Od [[Septembar|septembra]] [[2017]]. ne radi kao glavni i odgovorni urednik televizije [[TV B92|B92]], nego samo predsednik borda direktora [[B92]]. == Nagrade == Veran Matić je dobitnik mnogobrojnih prestižnih međunarodnih nagrada za svoj rad tokom poslednjih deset godina. Među najvažnijima su sledeće: * 1993 — Godišnja nagrada ''Komiteta za zaštitu novinara'' (Committee to Protect Journalists – CPJ), sa sedištem u [[New York|Njujorku]]. * 1998 — Nagrada ''Olof Palme Memorial Fund'', koju je dobio za profesionalno novinarstvo zajedno sa [[Viktor Ivančić|Viktorom Ivančićem]], glavnim i odgovornim urednikom hrvatskog nezavisnog nedeljnika ''[[Feral Tribune]]'' i sa [[Senad Pećanin|Senadom Pećaninom]], glavnim i odgovornim urednikom sarajevskog nedeljnika ''[[Bosanskohercegovački Dani|Dani]]''. * 1999 — Na Godišnjoj skupštini Svetskog ekonomskog foruma proglašen je za jednog od stotinu globalnih lidera budućnosti (GLT – Global Leaders of Tomorrow) za tu godinu, zajedno sa [[Veton Surroi|Vetonom Surojem]], urednikom kosovskog dnevnog lista [[Koha Ditore|Koha Ditorë]] i Sašom Vučinićem, direktorom kompanije ''Media Development Loan Fund'', kao predstavnici jugoslovenskog regiona. * 1999 - Nagrada Škole novinarstva Aneberg [[Univerzitet u Kaliforniji|Univerziteta u Kaliforniji]] za novinarsku hrabrost (USC Annenberg School for Communication). * 1999 – Nagrada za društvenu pravdu organizacije ''Deca koja spajaju nacije'' (Social Justice Award Children Uniting Nations). * 1999 – Nagrada ''Ilaria Alpi'', posvećena uspomeni na izveštača TG3 Rai koja je poginula pod sumnjivim okolnostima u [[Mogadishu|Mogadišu]]. * 2000 — ''Međunarodni novinarski institut'' ga je izabrao za jednog od 50 Heroja za slobodu štampe (International Press Institute – IPI, World Press Freedom Heroe). * 2004 - Nagrada grada [[Beograd]]a za novinarstvo za [[2003]]. godinu za dosledno zalaganje za objektivnost, balansiranost u izveštavanju i poštovanje ljudskih i građanskih prava. * 2009 - Najviše francusko odlikovanje, orden [[Legija časti|Legije časti]] u rangu viteza za njegovu borbu za slobodu medija.<ref>{{cite web|url=http://www.b92.net/o_nama/nagrade.html |title=O nama - Nagrade |publisher=B92.net |date= |accessdate = 24.06.2012.}}</ref> * 2011 - Nagrada za najhumaniju ličnost 2011 po izboru Hello magazina <ref>{{cite web|url=http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2011&mm=12&dd=12&nav_category=12&nav_id=564906 |title=Vesti - "Ličnosti godine" kod Karađorđevića |publisher=B92 |date= |accessdate = 24.06.2012.}}</ref> * 2012 - Magazin The MEN proglasio ga je čovekom godine u kategoriji SUPERHUMAN, za njegov doprinos u humanitarnoj kampanji „Bitka za bebe“. * 2012 - Nagrada ''Press Vitez'' za životno delo, za njegov doprinos u razvoju TV i istraživačkog novinarstva u Srbiji.<ref>{{cite web|url=http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2012&mm=11&dd=07&nav_category=12&nav_id=658425 |title=Vesti - Tri nagrade Pres vitez za B92 |publisher=B92 |date= |accessdate = 07.11.2012.}}</ref> * 2012 - Nagrada ''Menadžer godine'' koju dodeljuje ''Srpska asocijacija menadžera''<ref>{{cite web|url=http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2012&mm=12&dd=25&nav_category=9&nav_id=671969 |title=SAM: Veran Matić menadžer godine |publisher=B92 |date= |accessdate = 25. 12. 2012.}}</ref>. * 2012 - Nagrada ''Dragan Sakan - nova ideja''" koju dodeljuje ''Udruženje za tržišne komunikacije Srbije'.<ref>{{cite web|url=http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2012&mm=12&dd=28&nav_category=12&nav_id=673008 |title=Veranu Matiću nagrada UEPS-a |publisher=B92 |date= |accessdate = 28.12.2012.}}</ref>. == Dela == * ''Kultura vlasti: index smena i zabrana'' (1994), kourednik<ref>Spisak objavljenih knjiga, po katalogu [[Narodna biblioteka Srbije|Narodne biblioteke Srbije]], {{Cite web|url= http://www.vbs.rs/|title= Elektronski katalog Narodne biblioteke Srbije|accessdate= 08.02.2013.|last= |first= |date= |work= |publisher= Narodna biblioteka Srbije|archive-date= 2013-01-19|archive-url= https://web.archive.org/web/20130119050656/http://www.vbs.rs/}}</ref>. * ''Šta ste radili u ratu'': glasovi iz crne rupe (1999), koautor. * ''Truths, Responsibilities, Reconciliations: the example of Serbia'' (2000), kourednik. * ''O međunarodnom i narodnom: eseji u čast Vojina Dimitrijevića'' (2003), koautor. * ''Intelektualci u tranziciji'' (2003), koautor. * Shaping the network society (2003), koautor<ref>{{Cite web |url= http://www.scn.org/sphere/mit-book/ |title= Shaping the Network Society. The New Role of Civil Society in Cyberspace |accessdate= 08.02.2013. |last= Schuler |first= Doug |coauthors= Peter Day |date= 2003 |work= |publisher= The MIT Press |archive-date= 2015-03-14 |archive-url= https://web.archive.org/web/20150314035416/http://www.scn.org/sphere/mit-book/ }}</ref>. == Povezano == * [[B92]] * [[Radio B92]] * [[TV 92]] == Vanjske veze == * {{Cite web |url= http://www.b92.net/o_nama/cv/veranmatic.html|title=Biografija Verana Matića|accessdate= 08.02.2013.|last= |first= |date= |work= |publisher=B92.net}} == Reference == {{reflist|33em}} {{Lifetime|1962||Matić, Veran}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Srpski novinari]] a5lykk41jikpb9mnc3ob2tfzju1iqtr 0 225058 42690298 42677478 2026-09-19T01:50:17Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690298 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 muzičar |ime = YU grupa |slika = YU Grupa performing live at Nisomnia music festival in 2007.JPG |opis = YU grupa svira u [[Niš]]u 2007. godine |tip = grupa |osnivanje = 1970 |porijeklo = [[Beograd]] |žanr = [[Progresivni rock|Progresivni rok]], [[hard rock|hard rok]], [[folk rok]] |period = 1970 - 1981<br />1987 - danas |diskografska_kuća = [[Jugoton]], [[PGP RTS]] |vezani članci = |sadašnji_članovi = [[Dragi Jelić]]<br />Žika Jelić<br />Petar Jelić<br />Saša Radojević Žule |bivši_članovi = Miodrag Okrugić<br />Velibor Bogdanović<br />Miodrag Kostić<br />[[Ratislav Đelmaš]]<br />Dragan Micić<br />Nedžat Maculja<br />[[Dragoljub Đuričić]]<br />Dragan Janković<br />[[Igor Malešević]] Slobodan Jurišić |vebsajt = }} '''YU grupa''' je jugoslovenska i srpska [[rok]] grupa iz [[Beograd]]a. == Istorija benda == === 1970—1981 === Osnovali su je u jesen [[1970]]. godine braća [[Dragi Jelić|Dragi]] i [[Žika Jelić]], u to vreme već iskusni muzičari iz bendova iz [[1960-e|1960ih]]: „Albatrosi“, „Alasi“, „Beduini“, „[[Siluete]]“, „[[Džentlmeni]]“, kao i Miodrag Okrugić ([[оргуље|orgulje]]) i Velibor Bogdanović (bubnjevi). Ime YU grupe su zapravo odabrali obožavaoci na koncertu u [[Beograd]]u, prethodni naziv benda je bio Idejni posed.<ref>[http://www.pravda.rs/2011/04/10/dragi-jelic-ju-grupa-mladim-bendovima-niko-ne-daje-sansu/ Pravda:Dragi Jelić „JU Grupa“: Mladim bendovima niko ne daje šansu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121110173516/http://www.pravda.rs/2011/04/10/dragi-jelic-ju-grupa-mladim-bendovima-niko-ne-daje-sansu/ |date=2012-11-10 }} Pristupljeno 20. 11. 2011.</ref> Novembra 1970, na njihovom koncertu u klubu Sinagoga u [[Zemun]]u, disk džokej [[Zoran Modli]] je pitao publiku da predloži ime za bend. Za rođendan grupe su odabrali [[29. 11.|29. novembar]] ([[Дан Републике|Dan republike]] u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]) i svake godine su ga proslavljali koncertom u beogradskom [[Дом синдиката (Београд)|Domu sindikata]].<ref>[http://www.pressonline.rs/arhiva/read/142798/Srpski-Stonsi-rodjeni-na-Dan-republike Press:Srpski „Stonsi" rođeni na Dan republike]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Pristupljeno 26. 11. 2012.</ref> Prva pesma benda, „Nona“, snimljena je krajem decembra. Pesma je inspirisana narodnom muzikom sa [[Kosovo|Kosova]], čime YU grupa postaje jedan od pionira takozvanog etno-roka, kombinujući rok i elemente narodne folk muzike .<ref>[[Petar Janjatović]], (2007). EX YU ROCK enciklopedija 1960-2006. Beograd: strana 241.</ref> Njihov prvi veliki koncert je u organizaciji šahovskog majstora [[Nikola Karaklajić|Nikole Karaklajića]] i novinara Pece Popovića, urednika [[Radio Beograd]]a i emisije Veče uz radio. Koncert je održan u pozorištu Dadov 21. januara 1971. Tokom godine održali su veliki broj koncerata, uglavnom u [[Srbija|Srbiji]]. Snimaju četrnaest pesama za potrebe Radio Beograda, deo tih pesama je kasnije objavljen na vinil singlovima. Sve kopije njihovog prvog singla „Nona“ prodate su odmah nakon objavljivanja, ali [[PGP RTB]] je odbio da objavi novi broj primeraka, tako YU grupa prelazi u [[Jugoton]]. Bend nastupa na festivalu Beogradsko proleće s pesmom „Tajna“. Pesme „Drveni most“, „Mali Medved“ i „Mala Džoj“ su dobro prihvaćeni na svim njihovim koncertima. Leto provode na nastupima u prestižnom klubu Lanterna u [[Rovinj]]u. Nakon toga Okrugić (kasnije formirao bend Opus) napušta grupu, dok se gitarista Miodrag „Bata“ Kostić pridružio bendu. Kostić je prethodno bio uključen u rad benda, pisao je neke od pesama. [[Dragi Jelić]] i Kostić su bili gitarski duo, a Kostić je nastavio da piše hitove u folk stilu. U martu [[1972]]. bend je otišao na turneju po [[Bugarska|Bugarskoj]], tokom koje su održali četrdeset koncerata. S obzirom na činjenicu da je emisija Veče uz radio imala kultni status u Bugarskoj, publika je znala sve njihove pesme, ali jedan deo tamošnje javnosti bio je šokiran njihovim izgledom. Nakon što su se vratili u Jugoslaviju, nastupaju na rok večeri Beogradskog prolećnog festivala, u dvorani [[Дом синдиката (Београд)|Doma sindikata]] zajedno sa [[Korni grupa|Korni grupom]], [[Time (grupa)|Time]] i Mladi Levi. Zatim YU grupa nastavlja kao trio (Kostić i Bogdanović napustili grupu), ostaju braća Jelić i Ratislav „Raša“ Đelmaš, kao novi bubnjar. Sledećih nekoliko godina nastupaju po celoj Jugoslaviji, gde dobijaju nove obožavaoce u [[Slovenija|Sloveniji]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. U to vreme, klavijaturista Tihomir „Pop“ Asanović je postao novi član, a februara [[1973]]. YU grupa odlazi u [[London]] gde imaju koncert i snimaju jedan demo. Vraćaju se u Jugoslaviju kako bi održali koncert u beogradskoj [[Hala sportova u Beogradu|Hali sportova]], i drže visoku poziciju na jugoslovenskoj rok sceni, bend je odbacio karijeru u Engleskoj.<ref>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1047499 Vreme:Pola veka u rokenrolu] Pristupljeno 26. 11. 2012.</ref> U leto [[1973]]. izdaju svoj debi istoimeni album. Album je doneo i brojne hitove u [[blues|bluz]] stilu: „More“, „Trka“, „Čudna šuma“, kao i kultnu baladu „Crni leptir“. U novembru Kostić se vratio u bend. Početkom [[1974]], YU grupa izdaje svoj drugi studijski album „Kako to da svaki dan?“. Album je muzički raznolikiji, ali nema brojnih hitova kao prethodni. Na kraju godine, [[Dragi Jelić]] je otišao na odsluženje vojnog roka u [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]]. Godine [[1975]], najbolji jugoslovenski gitaristi sudeluju na koncertu Kongres rok majstora, na kojem su bili Žika Jelić i Đelmaš. Dragi se vratio u junu [[1975]], a Kostić je napustio bend ponovo. Iste godine izdali su treći album (takođe pod imenom YU Grupa), na kome se izdvajaju hitovi „Oprosti ljubavi, „Novi zvuk“ i „Ja moram dalje“. U septembru [[1976]] je pušten kompilacijski album YU Zlato, na kojem se nalaze njihove singl pesme. Tokom iste godine, Đelmaš je napustio bend i formirao grupu Zebra. Dragan Micić je zamenio Đelmaša, a na kraju 1976, gitarista Nedžat Maculja se pridružio bendu. Godine [[1977]], otišli su na turneju u [[Sovjetski Savez]], tokom koje su održali preko šezdeset koncerta. Iste godine, izdali su svoj četvrti studijski album „Među zvezdama“. Godine [[1978]], YU grupa izvodi na festivalu u [[Опатија (град)|Opatiji]] pesmu „Spali svoja sećanja“. Na kraju 1978, Kostić je ponovo postao član benda, a takođe i [[Dragoljub Đuričić]] (bubnjevi) i bivši član grupe Zdravo Dragan Janković (klavijature). Ova postava je održala još jednu turneju u Sovjetskom Savezu. Sledeći album Samo napred, objavljen je [[1979]], najpoznatije pesme su „Identitet, „Udaj se dobro“, „Ideš mi na nerve“ i „Autobus za raj“. Na albumu su gosti poznati muzičari [[Laza Ristovski]], [[Bebi Dol]] i [[Slađana Milošević]]. U vreme velike popularnosti novog talasa bendova u Jugoslaviji početkom [[1980-e|1980ih]], kao i velike popularnosti YU Grupe, dolazi do iznenadnog povlačenja grupe sa scene. Naime krajem [[1981]], njihov kombi s delom muzičke opreme je izgoreo, a Žika Jelić se povredio u požaru. Nakon ovog incidenta, članovi YU grupe odlučuju završiti svoju aktivnost. Braća Jelić su počeli da rade kao koncertni organizatori, Đuričić je postao član [[Leb i sol]] i Midorag Kostić radi kao urednik u Radio Beogradu. === 1987—danas === Na kraju [[1980-e|1980ih]], grupa [[Bijelo Dugme]] ima ogroman uspeh sa svojim pesama u etno-rok stilu, a vođa [[Goran Bregović]] je predložio braći Jelić da ponovo YU grupa započne sa radom.<ref>Petar Janjatović, (2007). EX YU ROCK enciklopedija 1960-2006. Beograd: strana 31.</ref> Iako su povremeno radili tokom prve polovine 1980-ih, YU grupa se službeno okupila [[1987]]. godine. Izdali su svoj povratnički album „Od zlata jabuka“, sa istoimenom naslovnom pesmom koja postaje glavni hit. YU grupa nastupa na koncertu Legende YU Roka, zajedno uz [[Indeksi|Indexe]], Korni grupu, Time i [[Radomir Mihajlović|Radomira Mihajlovića Točka]]. Na albumu uživo su puštene pesme „Čudna Suma“, „U Tami disko kluba“, „Crni leptir“, „Nona“, „Kosovski božuri“ i „Sama“.<ref>[http://www.discogs.com/Various-Legende-YU-Rocka/release/1501253 Legende YU Roka] Pristupljeno 26. 11. 2012.</ref> Novembra [[1988]], bend je objavio „Ima nade“. Najveći hitovi na albumu su bili „Mornar“, kao i kultna balada „Dunavom šibaju vetrovi“. Posle toga je usledio album „Tragovi“, snimljen s Đelmašem na bubnjevima još jednom, i sa Sašom Loknerom i Nikolom Čuturilom kao gostima. Na 22. rođendan, bend je dobio novog člana, Petra Jelića, koji je nećak Dragog i Žike. Nova postava je objavila album „Rim“ 1994. godine. Album je sniman u [[Italija|Italiji]], a producirao ga je Dragi Jelić i Mario Zaninni Quirini. Album je doneo nove hitove „Odlazim“, „Oluja“, „Dunav“, „Gledaj Samo Pravo“. Tokom kasnih [[1990-e|1990-ih]], bend retko nastupa u Jugoslaviji. Godine [[2005]], Igor Malešević (bivši član [[Bjesovi|Bjesova]]) postaje novi bubnjar. YU grupa je objavila svoj najnoviji studijski album simboličnog naziva „Dugo znamo se“. Album je uglavnom orijentisan ka hard rok stilu. Tekst za pesmu „Pustinja" je napisala Bebi Dol, a tekst za „Bože, spasi me“ i „Tango“ napisao je frontmen [[Van Gog (muzički sastav)|Van Goga]] [[Zvonimir Đukić|Zvonimir Đukić Đule]]. Album je bio generalno dobro primljen, i doneo je hitove „Pustinja“, „Zamoliću te“, „Bože, spasi me“ i „Tango“. Godine [[2007]], bend je izdao svoj prvi službeni album uživo „Live“. Neke od pesama sa albuma su zabeležene [[1996]]. u Studiju M u [[Novi Sad|Novom Sadu]], na kojem učestvuje [[Kornelije Kovač]]. Godine [[2008]], bubnjar Slobodan Jurišić zamenio je Maleševića. Tokom [[2009]], ''Croatia Records'' je objavio dvostruki kompilacijski album „The Ultimate Collection“, na kojem se nalazi 35 pesama iz razdoblja od 1972 do 1977. == Uticaj == Muzičari koji su, prema vlastitim rečima, bili pod uticajem YU grupe su i bivši gitarista Bijelog Dugmeta [[Goran Bregović]], [[Ален Исламовић|Alen Islamović]], Dušan Kojić Koja iz [[Disciplina kičme|Discipline kičme]] (koji je obradio pesmu „Čudna šuma“ na njihovom albumu 1986. „Svi za mnom!“), kantautor i bivši član [[Riblja čorba|Riblje čorbe]] Nikola Čuturilo i članovi benda [[Jarboli]]. Drugi muzičari koji su pohvalili rad grupe su [[Kornelije Kovač]], Ljuba Ninković ([[S vremena na vreme]]), [[Radomir Mihajlović|Radomir Mihajlović Točak]], [[Vlatko Stefanovski]] i [[Zdenka Kovačiček]]. U knjizi ''YU 100: najbolji albumi jugoslovenske Rok i pop muzike'' se nalaze dva albuma YU grupe: YU Zlato (rangiran na 57 mestu) i YU grupa (rangiran na 62 mestu).<ref>Duško Antonić; Danilo Štrbac (1998). YU 100: najbolji albumi jugoslovenske rok i pop muzike. Beograd: YU Rock Press. str. 41</ref> == Diskografija == === Singlovi === * „Nona“ / „Tatica“ ([[PGP RTS|PGP RTB]] 1971.) * „Bio jednom jedan pas“ / „Mali medved“ ([[Jugoton]] 1972) * [[Kosovski božuri (pesma)|„U tami disko kluba“ / „Kosovski božuri“]] (Jugoton 1972) * „Šta će meni vatra“ / „Spusti glavu“ (Jugoton 1973) * „Drveni most“ / „Živi pesak“ (Jugoton 1974) * „Sama“ / „Trka“ (Jugoton 1975) * „Osveta“ / „Oprosti ljubavi“ (Jugoton 1976) * „3 do 6“ / „Tačno u podne“ (Jugoton1976) * [[Opasno (pesma)|„Opasno“ / „Budi sa mnom“]] (Jugoton 1978) * [[Identitet (pesma)|„Identitet“ / „Ideš mi na nerve“]] (Jugoton 1979) === Studijski albumi === * „[[YU grupa (album 1973)|YU grupa]]“ (Jugoton 1973.) * „[[Kako to da svaki dan?]]“ (Jugoton 1974.) * „[[YU grupa (album 1975)|YU grupa]]“ (Jugoton 1975.) * „[[YU zlato]]“ (Jugoton 1976.) * „[[Među zvezdama]]“ (Jugoton 1977.) * „[[Samo napred...]]“ (PGP RTB 1979.) * „[[Od zlata jabuka]]“ ([[ZKP RTLj]] 1987.) * „[[Ima nade]]“ (PGP RTB 1988.) * „[[Tragovi]]“ (PGP RTB 1990.) * „[[Rim 1994]]“ (PGP RTS 1995.) * „[[Dugo znamo se]]“ (PGP RTS 2005.) * "[[Evo stojim tu]]" (PGP RTS 2016.) === Uživo === * „[[Live (album)|Live]]“ (PGP RTS 2007.) == Reference == {{reflist}} == Literatura == * {{Cite book|last= Janjatović|first= Petar|authorlink= Петар Јањатовић|title= Ex YU rock enciklopedija|year= 2003|url= |publisher= Čigoja štampa|location= Beograd|id={{COBISS|ID=137175308}} }} == Vanjske veze == * [http://www.yugrupa.com/ Zvanična prezentacija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130507123843/http://www.yugrupa.com/ |date=2013-05-07 }} * [http://www.discogs.com/artist/YU+Grupa Diskografija YU grupe] na sajtu ''Discogs'' * [http://www.pravoslavlje.spc.rs/broj/992/tekst/bog-me-je-spasao/ Žika Jelić - intervju („Pravoslavlje“, broj 992, 15. jul 2008)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130910035142/http://www.pravoslavlje.spc.rs/broj/992/tekst/bog-me-je-spasao |date=2013-09-10 }} * [http://www.balkanrock.com/index.php/Intervjui/Dragi-Jelic-Yu-Grupa.html Intervju sa Dragim Jelićem za Balkanrock.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081225111256/http://www.balkanrock.com/index.php/Intervjui/Dragi-Jelic-Yu-Grupa.html |date=2008-12-25 }} {{YU grupa}} {{DEFAULTSORT:Jugrupa}} [[Kategorija:Srpske rock grupe]] [[Kategorija:Muzičke grupe iz Beograda]] [[Kategorija:Jugoslavenske muzičke grupe]] [[Kategorija:Nastanci 1970.]] prap84gt1mxkvrvriwzuadlajkao5cb 0 240090 42690342 42483968 2026-09-19T10:30:15Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690342 wikitext text/x-wiki {{Etnička grupa | ime = Židovi u Hrvatskoj | slika = [[Datoteka:Sinagoga Rijeka 0608.jpg|270px|]] | opis slike = [[Riječka sinagoga]] | populacija = 576<ref>{{Cite web |title=Popis stanovništva 2001. godine |url=http://www.dzs.hr/Eng/censuses/Census2001/Popis/E01_02_02/E01_02_02.html |access-date=2013-08-27 |archive-date=2015-12-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151227072834/http://www.dzs.hr/Eng/censuses/Census2001/Popis/E01_02_02/E01_02_02.html }}</ref> | regije = | regija1 = [[Grad Zagreb]] | pop1 = 368 | ref1 = | regija2 = [[Splitsko-dalmatinska županija]] | pop2 = 44 | ref2 = | regija3 = [[Primorsko-goranska županija]] | pop3 = 27 | ref3 = | regija4 = [[Osječko-baranjska županija]] | pop4 = 26 | ref4 = | regija5 = [[Dubrovačko-neretvanska županija]] | pop5 = 18 | ref5 = | jezik = | vjera = | srodne = }} '''[[Židovi]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]''' predstavljaju zasebnu nacionalnu i vjersku skupinu kojoj su u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] zajamčena sva vjerska i nacionalna prava. Svoje korijene vuku iz [[Stari vijek|starog]] i [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]], a kroz povijest su dali doprinos razvoju hrvatskog [[gospodarstvo|gospodarstva]] i građanstva, kao i hrvatskoj [[znanost]]i i [[kultura|kulturi]]. == Historija == Židovi su stigli u [[Dalmacija|Dalmaciju]] s [[Rimsko Carstvo|rimskim]] postrojbama. Tako su u [[Solin]]u nađeni ostaci židovskoga groblja iz [[3. stoljeće|3. stoljeća]]. U tom je gradu njihova zajednica živjela sve do [[641]]. godine, kad su ga razorili [[Avari]]. Iz 3. st. je i nadgrobni spomenik Židova, Aurelija Dioniza, iz Tiberijasa, kraj [[Senj]]a, kao i ploča koja svjedoči o postojanju [[sinagoga|sinagoge]] u Mursi ([[Osijek]]). Nakon rušenja Salone započinju život u Dioklecijanovoj palači. U podrumima Palače i danas su vidljive menore (sedmokraki sviječnjaci ) urezani u kamen. Današnja sinagoga spada među tri najstarije živuće u Europi i izgrađena je početkom 16 st. Nalazi se u ulici Židovski prolaz u zgradi br. 1 na prvom katu a današnji izgled dobila je nakon prve temeljite obnove 1728. Židovska zajednica u Splitu broji 100 članova,bavi se raznim aktivnostima vezanim uz židove a otvorena je od ponedjeljka do petka za razgledavanje od 9 do 15 sati. === Prvi spomen hrvatsko-židovskih odnosa === Jedna od najstarije vijesti koja bi mogla ukazivati na prisutnost Židova na području Hrvatske, dolazi iz pisma [[vezir]]a s [[Iberski poluotok|Iberskoga poluotoka]], imenom Hisdai ibn Šaprut upućenog Josipu, kralju [[Hazari|Hazara]]. U tom pismu iz [[10. stoljeće|10. stoljeća]] spominje se „kralj Gebalima - Slavena“, vidi engleski članak [[:en:Miholjanec|Miholjanec]], čija zemlja graniči sa zemljom [[Mađari|Mađara]]. Taj kralj uputio je izaslanstvo, u kojem su bili „mar ([[aramejski jezik|aramejski:]] ''gospodin'') Šaul i mar Josip“, [[kalif]]u Abdurrahmanu III. Kordopskom. Izaslanici su izvijestili Hisdaija da je mar Amram s dvora hazarskoga kralja stigao u zemlju u kojoj su živjeli „Gebalim.“ Nekad je bilo vrlo rašireno mišljenje da su [[europa|europski]] Židovi dobrim dijelom kazarskoga podrijetla, što danas više nije toliko raširena teorija. S druge strane, dio židovskih povjesničara{{pojasniti|kojih?}} pretpostavlja da je ovaj narod „Gebalim“ zapravo narod Hrvata, a kralj o kojem je u pismu riječ da je [[Krešimir II.]], hrvatski kralj.{{nedostaje izvor}} Ovu se pretpostavku, međutim, vrlo teško može dokazati, pogotovo jer je [[Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj|Stjepan V.]] 1270. godine posjetio gospodina Grgu (Gregor) u vinogradu blizu Miholjanca. Na hebrejskom jeziku ''"gebal"'' znači na hrvatskom jeziku ''"brdo"''. Mađarski izvori spominju vinograd blizu Miholjanca, koji se zvao "majstor brda".<ref>{{Cite web |title=Ivanko Vlašićek iz 1923. |url=http://www.semovci.hr/fratrovec |access-date=2013-08-27 |archive-date=2016-04-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160421013518/http://www.semovci.hr/fratrovec |dead-url=yes }}</ref> <ref>[http://books.google.at/books?id=dOIRAAAAYAAJ&pg=PA398&dq=%22king+of+the+mountains%22&hl=de&ei=kKKFTuHLIMT0sgbXmMHhAQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=10&ved=0CFkQ6AEwCQ#v=onepage&q=%22king%20of%20the%20mountains%22&f=false The Spirit of the English magazines, str. 398, Monroe and Francis, 1826.]</ref> Nevjerojatno je, da ovaj gospodin Grga bio potomak Krešimira II.. Hrvatsku se predočava kao zemlju Gebalima i u pismu biskupa Gaudericha upućeno Anastaziju kao suautora ''Kersonske legende'' u [[9. stoljeće|9. stoljeću]].<ref>http://www.efos-statistika.com/hobi/Andrijana_az.pdf{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Međutim, pisma vezira su povjesničarima bila dostupna, što pisma biskupa nisu bila. Povijest takozvane Gebalime ili Gebalije spominje kao jedine ne-arapske stanovnike [[Sinajski poluotok|Sinajskog poluotoka]] godine 1907., koji su bili potomci vojnika, koje je [[Justinijan I. Veliki|Justinijan I.]] u [[6. stoljeće|6. stoljeću]] od negdje nepoznato drugdje poslao na Sinajski poluotok za obranu samostana svete Katarine. Godine 1907. procjenuje se njihov broj na Sinajskom poluotoku na odprilike kojih 30'000.<ref>Asien: Organ der Deutsch-Asiatischen Gesellschaft und der Münchner Orientalischen Gesellschaft, Band 6, Deutsch-Asiatische Gesellschaft, Münchner Orientalische Gesellschaft, H. Paetel, 1907.</ref> [[Grgur I.|Papa Grga I.]] bio je prvi latinski pisac koji je spomenuo Slavene u Istri i Dalmaciji. Nekadašnji naziv grada [[Taranto|Taranta]] je bio Cebalia prije nego je postao [[sparta]]nska kolonija u 8. stoljeću pr.n.e. i promijenio ime u Taras i kasnije u Tarentum.<ref>An universal history: from the earliest accounts to the present time, part 1, volume 10, An Universal History: From the Earliest Accounts to the Present Time, Archibald Bower, George Sale, George Psalmanazar, George Shelvocke, John Campbell, John Swinton, Printed for C. Bathurst, 1780.</ref> U antičko doba u sklopu rimske Provincije Pannonie na području grada Vinkovaca se nalazilo naselje Cibalae. === Srednji vijek === U [[Dubrovnik]]u su se Židovi kroz srednji vijek bavili trgovinom, a osobito posredništvom u trgovini između Dalmacije, područja današnje [[Italija|Italije]] i zemalja oko [[Dunav]]a. Podaci o [[Židovi]]ma u srednjovjekovnoj Hrvatskoj vrlo su oskudni. Poznato je da je nešto Židova u [[13. stoljeće|13.]] i [[14. stoljeće|14. stoljeću]] živjelo u [[Zagreb]]u, kad je jedan od njih bio odgovoran za cijelu zajednicu, a nosio je naslov ''magistratus Judaeorum''. U Zagrebu je tada već postojala i [[sinagoga]]. U ostalim krajevima između [[Sava|Save]] i [[Drava|Drave]] Židovi su se naselili tijekom prve polovice [[15. stoljeće|15. stoljeća]]. Bilo je to razdoblje kad je njihova prisutnost pogodovala razvoju trgovine i gospodarstva. Ipak, njihova prisutnost neće dugo potrajati, jer će već [[1456]]. biti protjerani iz Hrvatske i [[Slavonija|Slavonije]]. U Dubrovniku kroz cijelo 15. stoljeće Židovi nisu bili uznemiravani, no nakon toga [[1502]]., [[1622]]. i [[1663]]. Dubrovnikom se šire optužbe protiv Židova o krvnim obredima, uobičajene u tadašnjoj [[Europa|Europi]]. Nakon što je [[Hrvatska]] [[1527]]. godine prihvatila [[Habsburg]]ovce za svoje kraljeve, Židovi se u njoj nisu mogli naseljavati kroz sljedećih dvjesto godina. Židovi iz Hrvatske su bili u diplomatskim misijama u [[Bosna|Bosni]] na račun [[Mletačka Republika|Mletačke republike]] u onih 200 godina.<ref>Jadranska Hrvatska u povijesti staroga europskog bankarstva, [[Ivan Pederin]], Književni krug, 1996.</ref> === Novi vijek === ==== Nakon španjolske rekonkviste ==== Nakon španjolske [[rekonkvista|rekonkviste]] i protjeravanja Židova iz [[Španjolska|Španjolske]] i [[Portugal]]a u [[16. stoljeće|16. stoljeću]], mnogi su Židovi - [[Sefardi]] - našli utočište u Dalmaciji. Slično, nakon što je [[papa]] [[Pavao IV.]] protjerao [[1556]]. godine Židove iz [[Ancona|Ancone]], velik ih se broj sklonio u Dubrovnik. Među njima bili su i veliki liječnik [[Amat Portugalac]] ([[latinski jezik|lat.]] ''Amatus Lusitanus'') i njegov prijatelj i pjesnik [[Izaija Koen]], poznatiji kao Didak Pir (lat. ''Didacus Pyrrhus'') ili Jakov Flavije iz Évore (lat. ''Iacobus Flavius Eborensis''), koji je bio posljednji veliki pjesnik hrvatskoga [[humanizam|humanizma]]. Godine [[1738]]. pogoršali su se uvjeti života u Dalmaciji, a [[split]]ski su Židovi živjeli u [[geto|getu]] sve do dolaska [[Napoleon]]ovih jedinica [[1806]]. godine. Krajem [[18. stoljeće|18. stoljeća]] kad car [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josip II.]] izdaje [[Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama|Patent o toleranciji]], Židovi se ponovno naseljavaju u Hrvatskoj i Slavoniji, a dolaze pretežno iz [[Češka|Češke]], [[Moravska|Moravske]] i naročito [[Gradišće|Gradišća]]. [[1776]]. dolaze u [[Osijek]], gdje će zajednica službeno biti osnovana [[1845]]., a [[1777]]. dolaze u Varaždin (zajednica osnovana [[1811]].) i djelomično ponovno u [[Zagreb]]. (zajednica osnovana [[1806]].), gdje od [[1811]]. imaju svoje groblje, premda ih je još u doba popisa iz [[1773]]. bilo samo dvije obitelji. [[1820]]. zabilježena je i mala židovska zajednica u [[Karlovac|Karlovcu]], a postojala je židovska zajednica i u [[Zemun]]u, sastavljena većinom od Židova iz [[Češka|Češke]] i onih koji su [[1739]]. pobjegli iz [[Beograd]]a. U Zemunu je od [[1825]]. do [[1874]]. djelovao rabi [[Juda ben Solomon Haj Alkaj]] ([[1798]].-[[1878]].), koji se zalagao za povratak Židova na područje današnjeg [[Izrael]]a. U Zagrebu je [[1841]]., uz dotadašnju zajednicu progresivnih Židova, osnovana i općina ortodoksnih Židova. Uredba varaždinskog magistrata iz [[1781]]. pokazuje značajke liberalnih stavova u odnosu na Židova, ali još uvijek i s primjesom srednjovjekovnih predrasuda. Tako je Uredba određivala da se u Varaždinu ne smiju naseljavati druge židovske obitelji osim onih 29 koje su u gradu već postojale. Svi ostali trebali su od magistrata tražiti dozvolu boravka na nekoliko dana. Ukoliko bi prekoračili dozvoljeno vrijeme boravka, židovska općina trebala je platiti kaznu od 20 [[dukat]]a. Prema državnom zakonu, nisu smjeli imati u vlasništvu nekretnine, no mogli su živjeti u bilo kojoj ulici. Židovskoj općini bilo je dozvoljeno zaposliti [[rabin]]a. ==== Postupna emancipacija ==== Postupno poboljšanje životnih uvjeta za Židove na području Hrvatsko-slavonskog Kraljevstva započelo je krajem 18. stoljeća. Tako, u doba vlasti [[Marija Terezija|Marije Terezije]], prema popisu iz [[1773]]. ima samo 25 židovskih obitelji, a neposredno nakon [[Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama|Patenta o toleranciji]] ([[1782]].) [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II.]] i dozvole boravka iz [[1791]]. njihov se broj znatno povećava. Ostala je ipak obveza plaćanja „poreza za toleranciju“, za čije su se ukidanje hrvatski Židovi [[1839]]. uzaludno zauzimali na [[Požunski sabor|Požunskom saboru]]. Nove povlastice Židovima su priznate odlukom Požunskog sabora iz [[1840]]., ali porez je i dalje ostao na snazi. Od te godine bilo im je zajamčeno da će moći slobodno živjeti bilo gdje na području kraljevstva, biti vlasnici tvornica, baviti se poslovima i trgovinom, umjetnošću i znanošću, te stjecati nekretnine gdje su im prijašnji zakoni to zabranjivali. Rabin Rokonstein nastojao je postići da se u Zagrebu osnuje Veliki rabinat, čime bi židovska zajednica u cijelom kraljevstvu imala jedinstvenu upravu i postala snažnija, no državna je uprava to spriječila priznajući samo punu autonomiju svake pojedine zajednice. [[1859]]. godine Židovima je priznato pravo da u službu uzimaju kršćanske sluge i sluškinje. Prva sinagoga u tom razdoblju u Hrvatskoj i Slavoniji izgrađena je [[1847]]. u Vukovaru, potom [[1861]]. u Varaždinu, [[Daruvar]]u i [[Donji Miholjac|Donjem Miholjcu]], [[1863]]. u [[Virovitica|Virovitici]] i Zemunu, [[1867]]. u Zagrebu, [[1869]]. u Osijeku. [[8. siječnja]] [[1907]]. osnovan je Savez rabina Hrvatske i Slavonije. Punu emancipaciju, kako u [[Trojednica|Hrvatskoj i Slavoniji]], tako i u Dalmaciji, Židovi doživljavaju [[1873]]. godine odlukom [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]]. Do tada je [[judaizam|židovska religija]] bila samo tolerirana, posebice na području [[Vojna krajina|Vojne krajine]] gdje nije vrijedila odredba Požunskog sabora iz [[1840]]., te se tek mali broj Židova mogao naseliti, a samo je Zemun imao židovsku školu. Stanje je i ondje poboljšano kad je Vojna krajina vraćena Trojednoj kraljevini. Odlukom iz 1873. Sabor je dao Židovima sva građanska prava, a državna im je blagajna jamčila određenu financijsku pomoć za vjersku pouku i gradnju sinagoga. Do [[1890]]. na sjeveru je najveći utjecaj imala židovska općina u Osijeku, a nakon te godine veći ugled imat će ona reformirana zagrebačka, utemeljena [[1806]]. [[1906]]. godine središnje su [[Austro-Ugarska Monarhija|austro-ugarske]] vlasti donijele zakon kojim je uređen status židovskih zajednica. Poboljšanje uvjeta za Židove vidi se i u rastu njihova broja. Tako ih je [[1840]]. u Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji bilo 380, a [[1870]]. već 10.000, [[1880]]. 13.488, a [[1890]]. 17.261. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] bilo ih je na istom području više od 20.000, te se u dvadeset godina njihov broj udvostručio. === Dvadeseto stoljeće === ==== Do Prvog svjetskog rata ==== Početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] u Hrvatskoj i Slavoniji bilo je 27 židovskih općina, a najveće su bile u Zagrebu i Osijeku koje su brojale po 2.000 ljudi (4% stanovništva Zagreba i 8% stanovništva Osijeka). U 14 općina bilo je preko 200 ljudi. Jedanaest općina imalo je vlastite rabine, a u ostalima su postojali rabinski izaslanici. Postojale su četiri židovske škole, u Zagrebu, Osijeku, Zemunu i [[Vukovar]]u. Veći je zajednica bila progresivna (samo su dvije bile ortodoksne), pa su u svojim sinagogama imale [[orgulje]]. Na području Hrvatske i Slavonije u prvim godina 20 stoljeća Židovi su bili prisutni u svim zanimanjima, pa čak i u [[poljoprivreda|poljoprivredi]], što je u ostalim europskim krajevima bila rijetkost. Ipak, najčešće su se bavili trgovinom na veliko i malo. Židovski industrijalci upravljali su većim dijelom [[drvna industrija|drvne industrije]], a u [[Duga Resa|Dugoj Resi]] otvorena je tvornica za obradu [[pamuk]]a. Od 200 [[odvjetnik]]a, tridesetorica su bili Židovi. Usto, desetorica su bili [[sudac|suci]]. Pedesetorica židovskih liječnika imalo je svoju privatnu praksu. Na intelektualnom području važno je bilo udruženje Židovske mladeži Zagreba, osnovano [[1899]]., koje se bavilo proučavanjem [[povijest]]i i znanosti. Prema podacima iz [[1910]]., u Hrvatskoj i Slavoniji 48,64% svih Židova bavilo se trgovinom, 25,95% industrijom i obrtom, 4,12% prijevozom, 6,46% u slobodnim zanimanjima i javnoj službi, te 2,45% u vojnoj službi. Odnosi Židova s ostalim stanovnicima Hrvatske do pred [[Prvi svjetski rat]] bili su izrazito prijateljski. [[Antisemitizam]] u Trojednoj kraljevini nije naišao na plodno tlo čak ni krajem 19. stoljeća, u doba velikih [[pogrom]]a u sjeverozapadnoj [[Rusija|Rusiji]] i [[afera Dreyfus|afere Dreyfus]] u [[Francuska|Francuskoj]]. Za to je najveća zasluga bila općenito pozitivnog utjecaja Židova prilikom poboljšanja životnih uvjeta, osobito na selu, ali i izmiješanosti stanovništva u gradovima. Brojni Židovi bili su gradski vijećnici, pa čak i [[gradonačelnik|gradonačelnici]], a zauzimali su i počasna mjesta u dobrotvornim organizacijama. Tek uoči Prvog svjetskog rata [[Stranka prava]] zaoštrila je svoju retoriku protiv Židova, no često su na takvu retoriku reagirali sami članovi stranke, koji su kao utjecajni građani u svojim sredinama imali bliske odnose sa Židovima. ==== U jugoslavenskoj monarhiji ==== [[Datoteka:Sisak sinagogue.JPG|mini|250px|desno|Sinagoga u Sisku (danas glazbena škola)]] [[Datoteka:Sinagoga1906 11.jpg|mini|290px|desno|Sinagoga u Zagebu srušena 1941.]] Stvaranjem [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]] i kasnije Kraljevine Jugoslavije, Židovi različitih kultura, jezika i običaja, ali i raznolikog ekonomskog statusa, našli su se u istoj državi. Ukupno ih je bilo oko 70.000, a općenito su pripadali [[srednja klasa|srednjoj klasi]] i imali snažan utjecaj na industriju, trgovinu, [[obrt]] i [[bankarstvo]]. Ipak, u nekim su zanimanjima bili gotovo sasvim odsutni, kao što je to bio slučaj s vojnim službama, višim vladinim dužnosnicima i [[novinarstvo]]m. Židovi u hrvatskih područja ostali su pod snažnim njemačkim i mađarskim utjecajem, a bili su i znatno napredniji od Židova iz ostalih krajeva Jugoslavije na polju gospodarstva i [[kultura|kulture]]. Većina Židova u Hrvatskoj bili su [[aškenazi]], a tek manji dio [[sefardi]] (najviše u Dalmaciji), dok je u istočnijim krajevima Jugoslavije prevladavalo sefardsko židovstvo. Duhovni vođa Židova u Jugoslaviji bio je glavni rabin sa sjedištem u Beogradu, a imenovao ga je kralj. Po svom statusu bio je izjednačen [[patrijarh]]u [[Srpska pravoslavna Crkva|Srpske pravoslavne Crkve]], [[Dodatak:Popis zagrebačkih biskupa i nadbiskupa|zagrebačkom nadbiskupu]] i [[islam|muslimanskom]] [[reis ul-Ulema|reis ul-Ulemi]], te je imao mjesto u [[Senat]]u. Prema popisu iz [[1921]]. Židova je bilo u sljedećim hrvatskim gradovima: * Zagreb: 5.970 (5,47%) * Osijek: 2.731 (7,91%) * [[Vinkovci]]: 825 (8,12%) * Varaždin: 790 (4,09%) * [[Slavonski Brod]]: 648 (6,09%) * [[Čakovec]]: 638 (11%) * [[Bjelovar]]: 543 (6,89%) * [[Koprivnica]]: 470 (5,79%) * Vukovar: 456 (4,45%) * [[Požega]]: 403 (5,72%) * [[Sisak]]: 374 (4,24%) * Karlovac: 307 (1,82%) * [[Ilok]]: 306 Prema popisu iz [[1931]]. stanje je bilo sljedeće: * Zagreb: 12.315 (6,63%) * Osijek: 4.348 (10,77%) * Varaždin: 1.400 (9,58%) * Čakovec: 860 (14,82%) * Vinkovci: 730 (5,05%) * Slavonski Brod: 700 (5,09%) * Bjelovar: 503 (4,89%) * Požega: 468 (6,59%) * Vukovar: 443 (4,07%) * Koprivnica: 410 (4,35%) * Karlovac: 400 (1,88%) * Sisak: 374 (3,42%) * Ilok: 319 (5,08%) U tom razdoblju nije bilo [[antisemitizam|antisemitskih]] organiziranih pokreta, a dinastija [[Karađorđevići|Karađorđevića]], nakon proganjanja i ograničavanja prava u doba [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]], promijenila je politiku i pokazivala naklonost prema Židovima. Postojale su židovske osnovne škole u Zagrebu i Osijeku, no nije bilo dozvoljeno osnivanje novih. Usto, u [[Ilok]]u je postojala židovska vjerska škola, ''ješiva''. Židovska su djeca pohađala obične škole u kojima su za njih dva sata tjedno bila namijenjena vjerskoj pouci. U Zagrebu je [[1919]]. održan osnivački kongres „Saveza jevrejskih vjeroispovjednih općina u Kraljevini SHS“, a predsjednik mu je bio dr. [[Hugo Spitzer]]. Iste je godine, također u Zagrebu, osnovan „Savez [[cionizam|cionista]] Jugoslavije“, koji [[9. travnja]] 1919. na temelju Memoranduma iz [[1918]]. podnosi predstavku banu Palečeku, sa zahtjevom da Židovi budu priznati kao narodna manjima (tada i židovske organizacije traže da [[Pariška mirovna konferencija 1919.|Pariška mirovna konferencija]] nametne takve obaveze nasljednicama [[Austro-Ugarska Monarhija|Austro-Ugarske]]). Počinje izlaziti i „Gideon“, glasilo Saveza omladinskih društava, a [[1922]]. i list za djecu ''Haaviv'' (Proljeće). [[1922]]. u Zagrebu je osnovano društvo „Narodni rad“, židovskih [[asimilacija|asimilanata]] i anticionista u Hrvatskoj, pod vodstvom pisca i knjižara dr. [[Mikro Breyer|Mirka Breyera]]. [[1925]]. osnovana je samostalna ortodoksna židovska općina u Zagrebu, a sljedeće godine i sefardi istupaju iz Židovske općine i stvaraju vlastitu. Zagrebački židovi grade [[1927]]. zgradu rabinata na uglu Petrinjska i Amruševe ulice. [[1929]]. donesen je „Zakon o vjerskoj zajednici Jevreja u Jugoslaviji.“ U nastojanju da pomognu Židovima iz Njemačke, čim ondje na vlast dolaze [[nacisti]], u Zagrebu je osnovan Odbor za pomoć Židovima iz [[Njemačka|Njemačke]]. Njegovim posredništvom je do [[1940]]. 50.000 osoba prošlo iz Njemačke prema Palestini, a nakon okupacije Jugoslavije velik je broj tu ostao blokiran, te ih je stradalo oko 4.000, najviše u [[Beograd]]u. [[1936]]. [[David Frankfurter]], sin [[vinkovci|vinkovačkog]] nadrabina, izvršio je u [[Davos]]u atentat na Wilhelma Gustlofa, nacista u [[Švicarska|Švicarskoj]]. Iz [[Osijek]]a sljedeće godine dolazi za zagrebačkog nadrabina [[Miroslav Freiberger]] koji će biti i posljednji nadrabin u Zagrebu. Na nagovor ministra [[Anton Korošec|Antona Korošca]] iz [[Slovenija|Slovenije]], Jugoslavija [[1940]]. donosi prve antisemitske zakone: o ograničavanju upisa Židova u srednje i visoke škole, te o ograničavanju sudjelovanja Židova u trgovini prehrambenim proizvodima. Doznajemo iz jednog zapisa Austrijskog konzula u Beogradu godine 1919. što je on mislio o Hrvatskim prehrambenim proizvodima.<ref>Denkschrift Konsul Hoffinger (geheim), ADÖ 2/219, 25.April 1919, AdR, NPA, Präsidium NL/Bauer, Außenpolitische Dokumente der Republik Österreich 1918-1938: Im Schatten von Saint-Germain: 15.März 1919 bis 10.September 1919, Arnold Suppan, Klaus Koch, Walter Rauscher, Österreichisches Ost- und Südosteuropa-Institut, Oldenbourg Wissenschaftsverlag 1993.</ref> Uspomene na svjetski rat 1914.-1920. su i bili da su ''"naši"'' vojnici iz puka održavali veze s ruskim partizanima i pomagali ih hranom, šećerom, čajem, duhanom itd.<ref>Jadranski zbornik, svezak 7, Povijesno društvo Istre, Povijesno društvo Rijeke, Povijesno društvo Hrvatske. Podružnica u Puli, Izdavačko poduzeće "Otokar Keršovani", 1969.</ref> Godine 1928. Amerikanci otkrivaju, da u Hrvatskoj između Pakraca i Koprivnice ima ''"nafte"'', ali da nije bilo puno rada na razvoju učinjeno.<ref>Trade promotion series, str. 197, United States, Bureau of Foreign and Domestic Commerce, G.P.O., 1928.</ref> Rad na razvoju se zaračunava [[patent]]ima. Početak naftne industrije započinje zapravo s patentom Abrahama P. Gesnera iz godine 1855.<ref>Inventions and Their Inventors, Volume 1, str. 125, Dave Rogers, MY Books, © Danercon Ltd, 2010. {{ISBN|978-1-906986-58-2}}</ref> U vrijem Kraljevine Jugoslavije na prostoru Hrvatske djeluje cijeli niz uglednih Židova. Uz već spomenutog [[Miroslav Freiberger|Miroslava Freibergera]], to je još i [[Lavoslav Šik]], odvjetnik, publicist, cionistički aktivist, kolekcionar i vlasnik jedinstvene knjižnice ''judaicae et haebraicae'', potom [[Hinko Gottlieb]], pjesnik i zagrebački odvjetnik. ==== U Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ==== {{glavni|Holokaust u NDH}} [[Datoteka:Spomen ploča Sinagoga Zagreb.jpg|mini|200px|Spomen ploča na židovskoj sinagogi u Zagrebu, koja je srušena 1941.]] Četiri godine postojanja [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] ([[1941]].-[[1945]].), proglašene [[10. travnja]] [[1941]]. bile su označene teškim zločinima i progonima Židova. Tek nekoliko dana nakon [[okupacija|okupacije]] Zagreba, [[Treći Reich|Nijemci]], domaći [[nacisti]] i [[Ustaše]] počeli su Židovima oduzimati imovinu i pogoršavati status koji su do tada imali. Već [[30. travnja]] proglašeni su zakoni po uzoru na [[Nürnberški zakoni|Nürnberške]], a Židovi su uklonjeni sa svih javnih mjesta i iz državnih služba te su morali nositi žutu oznaku. [[27. kolovoza]] izdana je uredba kojom im se oduzima sva nekretnina, a dva mjeseca kasnije morali su predati i sve ostale vrijednosti koje su bile u njihovu vlasništvu. U [[Osijek]]u je nametnut im je porez od 20,000.000 [[dinar]]a već tri dana nakon okupacije grada, a u Zagrebu su Ustaše u svibnju uhitili bogate Židove i držali ih kao [[taoc]]e, sve dok nije isplaćena [[otkupnina]] od 10.000&nbsp;kg zlata. Sinagoge, židovske kulturne ustanove, pa čak i židovska groblja sustavno su uništavani. Početkom svibnja [[1941]]. uspostavljen je i prvi [[koncentracijski logor]] u tvornici Danica u [[Drinja|Drinji]] kod [[Koprivnica|Koprivnice]], a uhićenja Židova pojačana su nakon njemačkog [[operacija Barbarossa|napada na Sovjetski Savez]] u lipnju iste godine. Ubrzo su otvoreni i drugi logori u [[Koncentracijski logor Jasenovac|Jasenovcu]], [[Stara Gradiška|Staroj Gradiški]], [[Loborgrad]]u i [[Đakovo|Đakovu]]. Privremeni logor u [[Jadovno|Jadovnu]] kod [[Gospić]]a služio je kao prvi [[logor za uništenje]]. Do srpnja 1941. pogubljeni su svi zatočenici logora Danica, a u kolovozu i svi zatočenici iz Jadovna. Najviše je ljudi stradalo u logoru Jasenovac, gdje se žrtve broje u desecima tisuća, od čega je samo Židova bilo oko 20.000.<ref name="Encyclopaedia Judaica 2007">''Encyclopaedia Judaica'', Second edition, vol. 21, Farmington Hills 2007., str. 414.</ref> Nije poznat točan ukupan broj židovskih žrtava u NDH, no pretpostavlja se da ih je do kraja [[1942]]. [[deportacija|deportirano]] 5.000. Takve deportacije nastavile su se sve do [[1944]]. godine. Ipak, židovske zajednice nastavile su postojati, premda su ih većinom činile osobe sa samo jednim židovskim roditeljem, koje je još štitio zakon. Također su spašeni i oni Židovi koji su bili u braku s nežidovima, zahvaljujući naporima [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]], a osobito [[papa|papinskog]] [[nuncij]]a. Na taj je način spašeno oko 1000 Židova u Hrvatskoj.<ref name="Encyclopaedia Judaica 2007"/> [[Datoteka:Sarajevo jewish synagogue.JPG|mini|250px|lijevo|Sarajevo: Aškenaska sinagoga (Sefardska je spaljena 1941.)]] Na području [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], gdje je prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bilo oko 14.000 Židova, jedan od prvih poteza nakon njemačke okupacije Sarajeva ([[17. travnja]] [[1941]].) bilo je spaljivanje sefardske [[sinagoga|sinagoge]] u tom gradu, koja je bila najljepša građevina toga tipa na [[Balkan]]u. U tome su sudjelovali i lokalni [[muslimani]], koji su, pod utjecajem svojih vjerskih vođa, općenito imali neprijateljski stav prema Židovima, te su usko surađivali s [[nacisti]]ma. Bivši [[jeruzalem]]ski [[muftija]] Hadž Amin al-Husejni došao je posebno iz [[Berlin]]a kako bi podržao osnutak [[Handžar divizija|Handžar divizije]] sastavljene od bosanskih muslimana. Nakon jedne sabotaže, krajem srpnja 1941., uhićeno je 9 vodećih sarajevskih Židova (uz 12 [[Srbi|Srba]]), koji su svi u nekoliko dana pogubljeni. [[3. rujna]] počele su masovne deportacije, kad je 500 Židova poslano u logor u [[Kruščica|Kruščici]] kod [[Vitez]]a. Sljedeći transport organiziran je već nakon nekoliko dana. [[19. listopada]] [[1941]]., prigodom proslave „Dana Njemačke“, u Sarajevu je uhićeno 1.400 Židova. Premda su povjerenici za Židove (jedan Srbin i jedan musliman) nekolicinu uspjeli spasiti, većina je izvela paničan pokušaj bijega. Sveukupno, oko 1.600 Židova uspjelo se domoći [[Mostar]]a koji je bio pod [[Italija|talijanskom]] upravom. Najveće sabiranje Židova organizirali su s [[15. studenog|15.]] na [[16. studenog]] [[1941]]. sami Nijemci, te ih je tada 3.000 deportirano u Jasenovac. Žene i djeca odvedeni su u Loborgrad i Đakovo. Do konca kolovoza [[1942]]. 9000 Židova odvedeno je, dok ih je samo 120 ostalo. U jesen 1942. likvidiran je logor Kruščica, svi muškarci poslani su u Jasenovac, a žene u Loborgrad. Godinu dana kasnije, zatvoren je i logor u Loborgradu, a njegovi preživjeli zatočenici poslani su u [[Auschwitz]]. U [[Osijek]]u Ustaše su naveli židovsku zajednicu da si izgradi [[geto]] u tvornici blizu [[Tenja|Tenje]]. Po završetku radova, Židovi Osijeka i okolice natrpani su u tvornicu, gdje su ostali sljedeća dva mjeseca. U kolovozu [[1942]]. preživjeli zatvorenici prebačeni su u Jasenovac i Auschwitz. U travnju [[1945]]. samo je još nešto više od 1.000 preživjelih Srba i Židova bilo u logoru Jasenovac. [[22. travnja]] svi su ugurani u jednu tvorničku zgradu da ondje čekaju smrt. Krajnjim očajničkim naporima, oko 600 zatočenika razvalilo je vrata i napalo ustašku stražu. Za većinu taj je pokušaj bio uzaludan, a samo ih se 80 uspjelo spasiti, od čega 20 Židova. Logor u Staroj Gradiški bio je namijenjen ženama i djeci. Prema nekim izvješćima, ondje je ubijeno oko 6-7 tisuća djece. [[18. travnja]] [[1944]]. njemački konzul u Zagrebu [[Siegfried Kasche]] i policijski ataše [[Hans Helm]] javljaju u Berlin: „Hrvatska je jedna od zemalja u kojima je židovski problem riješen.“<ref name="Encyclopaedia Judaica 2007"/> Na područjima gdje je bila [[Italija|talijanska]] okupacijska uprava stanje je za Židove bilo mnogo bolje. Unatoč stalnom pritisku njemačkih diplomata, uključujući i konzula Kaschea u Zagrebu, Talijani su odbijali deportirati Židove. U početku je u tim krajevima bio tek mali broj Židova, no ubrzo su se onamo sklonili izbjeglice iz Bosne i Hrvatske. Već u kolovozu [[1941]]. u [[Dubrovnik]]u i Mostaru bilo je oko 4-5 tisuća Židova. U studenome iste godine Talijani uspostavljaju sabirni logor za židovske izbjeglice iz Bosne i Hercegovine u [[Kupari]]ma, a za one iz Hrvatske u [[Kraljevica|Kraljevici]]. U Splitu je bilo 2000 izbjeglica, nasuprot 415 domaćih Židova. 500 ih je poslano na [[Korčula (otok)|Korčulu]], a 1.100 u Italiju (najviše u logor Ferramonti). U lipnju [[1943]]. 2650 Židova iz dalmatinskih logora prebačeno je u logor na [[Rab]]u. U svim tim logorima Talijani su se humano odnosili prema Židovima.<ref>''Encyclopaedia Judaica'', Second edition, vol. 21, Farmington Hills 2007., str. 415.</ref> Nakon kapitulacije Italije, u rujnu 1943., [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|partizani]] su evakuirali 2.000 izbjeglica s Raba. Dio ih se priključio partizanima, a starci, žene i djeca prebačeni su u sjevernu [[Dalmacija|Dalmaciju]]. Oko 200 Židova ostalo je na otoku, a kad su ga okupirali Nijemci, odvedeni su u Auschwitz (u ožujku [[1944.]]). Slična sudbina zadesila je i Židove iz Splita. [[28. rujna]] [[1943]]. svi odrasli muškarci bili su internirani, a potom poslani na Sajmište, gdje su pobijeni. U ožujku [[1944]]. oko 300 žena i djece odvedeno je iz Splita u Jasenovac gdje su umrli ili pobijeni. Dio Židova aktivno je sudjelovao u borbi [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih odreda]], (posebice u Dalmaciji) no ne postoje točni podaci. Od Židova evakuiranih s Raba formirana je partizanska jedinica od 250 ljudi, no ona je u borbama s Nijemcima ubrzo podnijela teške gubitke, te su preostali partizani pridruženi [[7. banijska divizija|7. banijskoj diviziji]]. U hrvatskoj literaturi se holokaust ponekad naziva i ''Veliki masakr''. ==== Posljedice Holokausta ==== {{glavni|Žrtve Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj}} Posljedice [[Holokaust]]a u Drugom svjetskom ratu na području Nezavisne Države Hrvatske bile su strašne. Od 41 [[sinagoga|sinagoge]], koliko ih je u Hrvatskoj bilo [[1941]]., uništeno ih je 20. Od oko 25.000 Židova na području Hrvatske 1941., od čega su 20-23 tisuće bile registrirane u židovskim općinama, a još više od 2000 bilo ih je asimiliranih, u ratu i u logorima pobijeno ih je oko 21.000. Samo u Zagrebu [[1940]]. bilo je u aškenaskoj općini 8.712 osoba, u sefardskoj 625 osoba, a u ortodoksnoj 130 osoba. Ukupno je to bilo 9.467 registriranih Židova, dok ih je još oko 2.000 bilo neregistriranih ili u miješanim brakovima. Holokaust je preživjelo samo njih 3.000. ==== U socijalističkoj Jugoslaviji ==== Uspostavom [[SFRJ|nove Jugoslavije]] [[1945]]. mijenja se i odnos prema Židovima. U preostalim židovskim općinama organiziran je prihvat povratnika iz logora i izbjeglištva, a obnovljen je i rad „Saveza jevrejskih vjeroispovjednih općina.“ Već [[1947]]. otvoren je u Zagrebu prvi židovski vrtić, a od iste godine počinje i otvaranje židovskih odmarališta na [[Jadran]]u. Titova je Jugoslavija pokazala i jedno drugo lice prema židovskim zajednicama: po službenoj naredbi nove vlasti u Beogradu su 1946./47. srušili jedinu preostalu sinagogu na Dorćolu,<ref>{{cite web|title=Sudbina beogradskih sinagoga|url=http://www.beogradskasinagoga.rs/text/Sudbina%20beogradskih%20sinagoga%20HD%20i%20NS.pdf|page=6}}</ref> 1955. u Pančevu, a židovski izvori bilježe stradavanje i drugih sakralnih objekata po Vojvodini. U sinagogi u Nišu su Titove vlasti otvorile Galeriju fresaka. U Hrvatskoj, u Zagrebu, komunistički je režim propustitio izgraditi i obnoviti srušenu zagrebačku sinagogu. Nakon što je 1948. osnovana [[Izrael|Država Izrael]], 4.056 Židova iz cijele Jugoslavije odlazi živjeti onamo. Sljedeće godine odlazi ih još 2.531, [[1950]]. njih 409, [[1951]]. odlazi i 658, a 1952. njih 84. Samo iz Zagreba do 1952. [[alija (Izrael)|u Izrael se odselilo]] 1.500 Židova. Od 41 predratne sinagoge, u ratu je uništeno njih 20, a poslije 1945. još 6 sinagoga. Većina preostalih zgrada sinagoga dobilo je drugu namjenu. Tako je sinagoga u [[Bjelovar]]u 1951. postala zgrada gradskog kazališta i glazbene škole; ona u [[Daruvar]]u Dom kulture, a potom [[pentekosna crkva]]; u [[Koprivnica|Koprivnici]] tvorničko skladište, a potom glazbena škola; u [[Križevci]]ma Omladinski dom; u [[Osijek]]u (Donji grad) pentekosna crkva; u [[Slatina|Slatini]] robna kuća; u [[Sisak|Sisku]] glazbena škola, te ona u [[Varaždin]]u kino, a kasnije je prenamijenjena za Olimpijski muzej. Za razliku od ostalih [[Istočna Europa|istočnoeuropskih]] zemalja, jugoslavenski Židovi imaju znatno veće slobode u odnosima sa svjetskim židovstvom, pa aktivno sudjeluju na međunarodnim susretima i simpozijima, a i njihove veze s Državom Izrael čvršće su nego u ostalim istočnim zemljama. Prema jugoslavenskim popisima iz 1952. i 1957., od zanimanja, Židovi se tada najviše posvećuju [[medicina|medicini]], [[ljekarništvo|ljekarništvu]], velik ih je broj ekonomista te u inženjerskim i tehničkim zanimanjima, kao i u obrtu. Slijede učitelji, veterinari, novinari, pisci, odvjetnici i suci. U [[JNA]] su bila 73 časnika. Sve djelatnosti „Saveza jevrejskih vjeroispovjednih općina“ bile su regulirane odredbama zakona iz [[1953]]. koji se odnosio na sve vjeroispovijedi, no vjerski život nije bio u središtu djelatnosti židovskih općina, tako da se Savez od [[1952]]. zvao samo „Savez jevrejskih općina.“ Same općine vidjele su se više kao narodnosne nego kao vjerske zajednice. Savez se osobito posvećivao odgoju i obrazovanju u židovstvu. [[1954]]. osnovan je zagrebački pjevački zbor „Mihael Montiljo“ (do [[1990-ih]] KUD „Moša Pijade“, do 2009. MPZ „Lira“) s ciljem da se nakon [[Holokaust]]a sačuva od zaborava židovski lokalni [[melos]]: [[hebrejski jezik|hebrejske]] sinagogalne i svjetovne pjesme, pjesme na [[jidiš]]u, španjolsko-sefardske romance i suvremeni izraelski napjevi. Osim toga, zbor je posvećivao pažnju glazbenim djelima klasičnog i folklornog hrvatskog i međunarodnog repertoara. Prve 44 godine zbor je vodio [[skladatelj]] i [[dirigent]] [[Emil Cossetto]]. U Zagrebu su [[1960]]. sređeni fondovi knjižnice „Dr. Lavoslav Šik“, a židovski se učenici šalju na seminare i školovanje u inozemstvu. Usto, organizirali su se na Jadranu i ljetni kampovi. Židovska zajednica osobito se brinula oko očuvanja židovskih groblja kojih je na području Hrvatske 65. Iako je vjerski život u zajednicama slabio, a Židovi u Jugoslaviji ostali su i bez svoga posljednjega rabina, zajednice su se ipak trudile važne blagdane obilježiti zajedničkim molitvama i objedima. Često je vjerski život nadomješten obilježavanjem različitih spomena, kao što je primjerice [[Dan sjećanja na žrtve Holokausta]]. Jugoslavija je od [[1967]]. vodila otvorenu antiizraelsku i propalestinsku politiku, no to nije znatnije utjecalo na židovske zajednice, koje i dalje sudjeluju na međunarodnim forumima, a unutar zemlje bave se širokim kulturnim aktivnostima. Veliki je značaj imala izložba „Židovi na tlu Jugoslavije“ otvorena u travnju [[1988]]. u Zagrebu, koja je potom prošla ostalim većim jugoslavenskim gradovima ali i svijetom. Krajem [[1980-ih|osamdesetih godina]] zagrebačka je židovska zajednica najaktivnija u cijeloj Jugoslaviji. ==== Samostalna Hrvatska ==== U razdoblju [[raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]] i proglašenja neovisnosti [[Hrvatska|Hrvatske]], došlo je 1991. i do raspada „Saveza jevrejskih općina.“ Jedan od glavnih razloga bile su i različite političke pozicije na kojima su stajali Židovi u pojedinim republikama. Dok je u [[Srbija|Srbiji]] osnovano Društvo srpsko-jevrejskog prijateljstva s ciljem pridobivanja simpatija svjetskog židovstva. U početku borbe za hrvatsku neovisnost, krajem [[1990]]. godine izražene su među vodećim Židovima u Hrvatskoj bojazni da će se pojaviti i antisemitski pokreti i osjećaji, no kasnije su podržali hrvatsku neovisnost i tadašnju hrvatsku vladu, te lobiraju u svjetskom židovstvu i u Izraelu u korist Hrvatske. U vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], u neprijateljskoj vatri oštećena je [[sinagoga]] u [[Dubrovnik]]u, kao i sjedište Židovske zajednice u [[Osijek]]u. U Zagrebu, teroristička je bomba u kolovozu [[1991]]. oštetila urede i molitvenu dvoranu Židovske općine, a druga je oštetila židovski dio groblja.<ref>Prema podacima Židovske enciklopedije, tadašnji predsjednik Židovske općine Zagreb, [[Nenad Porges]], otvoreno je optuživao Srbe za antisemitizam i davao podršku [[Franjo Tuđman|Tuđmanovoj]] vladi, suprotstavljajući se time tezama Klare Mandić, utemeljiteljice Društva srpsko-jevrejskog prijateljstva, o obnovi fašizma i antisemitizma u tadašnjoj Hrvatskoj. Usp. ''Encyclopaedia Judaica''. Second edition, vol. 21, 2007., str. 417.</ref> U rujnu [[1992]]. svečano su otvorene obnovljene prostorije Židovske općine Zagreb, a obnovu su djelomično financirale lokalne vlasti. Iste godine započinje zajedničko djelovanje židovskih općina u Hrvatskoj, a [[1995]]. osniva se „Koordinacija židovskih općina Hrvatske“, a na čelo joj dolazi [[Ognjen Kraus]]. U toj Koordinaciji djeluje isprva devet općina ([[Čakovec]], [[Daruvar]], [[Dubrovnik]], [[Osijek]], [[Rijeka]], [[Slavonski Brod]], [[Split]], [[Virovitica]], [[Zagreb]]), a [[1999]]. pridružila im se i Židovska općina [[Koprivnica]]. Računa se da u Hrvatskoj danas živi oko 1.700 Židova. Od [[1998]]. kao glavni rabin u Hrvatskoj djelovao je u Zagrebu rabin [[Kotel Da-Don]], no [[31. svibnja]] [[2005]]. Vijeće Židovske općine Zagreb odbilo produžiti s njime ugovor, te je došlo do raskola unutar zajednice. Od Židovske općine Zagreb odvojila se skupina koja je podržavala rabina Da-Dona te osnovala Židovsku zajednicu „Bet Israel“, također sa sjedištem u Zagrebu. Ovu je zajednicu [[21. srpnja]] [[2006]]. službeno priznala Europska rabinska konferencija, a iste je godine za prvog predsjednika izabran [[Ivo Goldstein]]. Židovska općina Zagreb, imenovala je za zagrebačkog rabina Zvi Eliezer Aloniea [http://www.zoz.hr/home.php?subkat=novosti&content=novosti&arhiva=&id_novost=59&year=2006&quarter=3&vijest=147&PHPSESSID=ac999e1a3addcd704512fb43f4a1efe7]. Odnosi između dviju zagrebačkih židovskih zajednica ostali su zategnuti, ponajprije zbog neriješenih imovinsko-pravnih pitanja. Od [[siječanj|siječnja]] [[2008]] na mjesto zagrebačkog rabina dolazi [[Luciano Moše Prelević]]. [[16. ožujka]] [[2008.]], u nazočnosti predsjednika [[Stjepan Mesić|Stjepana Mesića]] židovska vjerska zajednica „Bet Israel“ otvorila je na Mažuranićevu trgu u Zagrebu sinagogu uz koju su i prostorije zajednice što ih joj je ustupio grad Zagreb. U Republici Hrvatskoj djeluje i Židovska zajednica „Chabad“ lubavičevskih hasida, kao treća i ujedno najmlađa židovska vjerska zajednica. Na čelu zajednice nalazi se njen duhovni vođa rabin Pinchas Zaklos. == Doprinosi hrvatskih Židova == Hrvatski Židovi dali su istaknute osobe koje su pridonijele [[hrvatski preporod|hrvatskom preporodu]]. U doba hrvatskog preporoda, u Splitu je [[Vid Morpurgo]] financirao hrvatsku borbu, u njegovoj su se knjižari okupljali hrvatski domoljubi, pokrenuo je hrvatski preporodni list [[Narodni list]]. Nerijetko su ga autonomaši pretukli. Pomogao je osnivanje "[[Prva pučka dalmatinska banka|Prve pučke dalmatinske banke]]" da se hrvatski težaci iz Dalmacije oslobode materijalne ovisnosti o, većinom autonomaškim, veleposjednicima, malim kapitalistima i lihvarima, koji su posuđujući novac seljacima, kupovali njihove izborne glasove. Banka je isprva djelovala u Morpurgovoj knjižari, a on je bio njen prvi potpredsjednik, a kasnije dugogodišnji predsjednik. [[Josip Frank]] je vlastitim novčanim sredstvima pripomogao financijskom oporavku pravaškog glasila ''[[Hrvatska (razdvojba)|Hrvatske]]'', a potom i dioničkog društva [[Starčevićev dom]]. Zaslužan je za prvi pravi politički program [[Stranka prava|Stranke prava]], koji je bio prihvaćen 6. lipnja 1894., a u kojem su bila dobrim dijelom sadržana i njegova politička stajališta. Program je sadržavao ideju ujedinjenja i obnove [[Hrvatsko državno pravo|hrvatske državnosti]]. Pripremio je postrojavanje [[Hrvatska narodna legija|Hrvatske narodne legije]]. [[Ivo Korsky]] bio je jedan od najvažnijih [[hrvatska politička emigracija|hrvatskih emigrantskih pisaca]]. Širio je istinu o Hrvatskoj za vrijeme Domovinskog rata, a za vrijeme socijalističke Jugoslavije, u emigraciji je svojim radom pridonio borbi protiv ocrnjavanja Hrvatske i Hrvata. Hrvatski blaženik [[Ivan Merz]], providencijalni čovjek Hrvatske, prvi [[Križarska organizacija|Križar]], najistaknutija osoba četvrte faze katoličkog pokreta u Hrvatskoj, po majci je bio židovskog podrijetla, bio je ''dušom'' orlovske organizacije, [[Hrvatski orlovski savez|hrvatskom orlovstvu]] dao je Zlatnu knjigu i utisnuo mu značaj kakvi nisu imali ni slovački ni slovenski ni češki Orlovi.<ref>Lav Znidarčić: [http://hrcak.srce.hr/file/3221 Križarska organizacija, životno djelo Ivana Merza] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131004224851/http://hrcak.srce.hr/file/3221 |date=2013-10-04 }}, [[Obnovljeni život]] (52) 3/4 ( l997) str. 251-256.</ref><ref>[http://ivanmerz.hr/glasilo/1991/1991-Krizarska_organizacija.htm Ivan Merz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111127155811/http://www.ivanmerz.hr/glasilo/1991/1991-Krizarska_organizacija.htm |date=2011-11-27 }} Razgovor s dr. Lavom Znidarčićem, posljednjim predsjednikom Velikoga križarskog bratstva</ref> [[Slobodan Lang]] nikad nije dopuštao ocrnjivanje hrvatske države ni hrvatskog državnog vodstva iz [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], nego je i poslije smrti protagonista nastavio braniti ih, za razliku od nekih kasnijih visokih hrvatskih dužnosnika koji su [[detuđmanizacija|ocrnjivali]] mrtvo hrvatsko državno vodstvo čim je to postalo oportuno. Lang je organizirao poznati [[bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu|konvoj za bolnicu Novu Bilu]] u Bosni kada je bijesnio [[Hrvatsko-bošnjački sukob|rat između Hrvata i Muslimana]]. Na Langov je poticaj ondašnji predsjednik SKH [[Ivica Račan]] dao znak hrvatskom izaslanstvu napustiti [[14. kongres SKJ]]. Otac Slobodana Langa, [[Rikard Lang]], istakao se u [[hrvatsko proljeće|hrvatskom proljeću]] 1971. što se nije pridružio onovremenoj vrlo probitačnoj hajci na ljude, pa je tako spriječio progone kolega na zagrebačkom [[Ekonomski institut u Zagrebu|Ekonomskom institutu]].<ref name="globus">[http://www.posluh.hr/letica2005/pleme/lang-2.htm Članak o dr Langu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110827011119/http://www.posluh.hr/letica2005/pleme/lang-2.htm |date=2011-08-27 }} [[Globus]], 31.prosinca 1993.</ref> == Židovske udruge građana u Hrvatskoj == * Kulturno društvo „Miroslav Šalom Freiberger“, Zagreb * Židovska kulturna scena "Bejahad", Zagreb * Židovska organizacija "Menora", Gundulićeva, Zagreb * Centar za židovsku edukaciju "Rimon", Zagreb * Cedek - Udruga za povrat židovske imovine, Zagreb * Židovska omladina Rijeke - SIMHA, Rijeka * Istraživački i dokumentacijski centar, Zagreb * Udruga Hevra Kadiša u Zagrebu * B'nai B'rith loža - "Gavro Schwarz", Zagreb * Hrvatsko-izraelsko društvo, Zagreb * Mješoviti pjevački zbor "Mihael Montiljo", Zagreb * Udruga preživjelih Holokausta u Hrvatskoj, Zagreb * Udruga izraelsko prijateljstvo (Predsjednik: Zeev Barzilay Haddad), Zagreb == Židovske ustanove u Hrvatskoj == Nekadašnje i sadašnje ustanove. * dječji vrtić „Mirjam Weiller“, Židovske općine Zagreb, Zagreb * osnovna škola „Lauder-Hugo Kon“, Židovske vjerske zajednice „Bet Israel“, Zagreb * Dom za starije osobe „Lavoslav Schwartz“, Zagreb * Predstavnik židovske nacionalne manjine u Gradu Zagrebu * Galerija „Milan i Ivo Steiner“, Zagreb * Odmaralište Židovske općine Zagreb u [[Pirovac|Pirovcu]] * nogometni klubovi u Zagrebu i Osijeku * Športski klub Makabi, Split<ref>[http://www.split.hr/Default.aspx?art=2959&sec=875 Split: Održan šahovski turnir nacionalnih manjina]</ref> == Demografija židovskog stanovništva == {| class="toccolours sortable" border="1" cellpadding="0" cellpadding="5" |+ |- bgcolor=#FE2712 ! Službeni naziv Hrvatske!! Godina!! Broj Židova |- | - || 1931. || ~20.000 |- |rowspan="3"| [[Narodna Republika Hrvatska]] || 1948.|| nepoznato |- | 1953. || 413 |- | 1961. || 406 |- |rowspan="2"| [[Socijalistička Republika Hrvatska]] || 1971. || 2845 |- | 1981. || 316 |- |rowspan="2"| [[Republika Hrvatska]] || 1991. || 600 |- | 2001. || 576 |- |colspan=3|<small>(Statistički zavod Hrvatske) <ref>[http://www.vojska.net/eng/armed-forces/croatia/about/population/ Stanovništvo Hrvatske od 1931.-2001.]</ref></small> |} Zabilježeno je pet [[alija (Izrael)|alija]] iz [[Hrvatska|Hrvatske]] u Izrael.<ref>{{Cite web |title=Croatian Jewish Network - Kronologija židovstva u Hrvatskoj |url=http://www.croatian-jewish-network.com/?q=hr%2Fnode%2F22 |access-date=2021-09-21 |archivedate=2012-03-15 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120315062821/http://www.croatian-jewish-network.com/?q=hr%2Fnode%2F22 |deadurl=yes }}</ref> == Pravednik među narodima == Među poznate osobe iz Hrvatske koje su dobile židovsko priznanje [[Pravednik među narodima]] su povjesničarka [[Ljubica Štefan]], znanstvenik i vrhunski stolnotenisač [[Žarko Dolinar]], filmski redatelj [[Branko Bauer]] i drugi.<ref name="pravednik">{{eng oznaka}} [http://www1.yadvashem.org/yv/en/righteous/pdf/virtial_wall/croatia.pdf Righteous Among the Nations Honored by Yad Vashem - Croatia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111011082355/http://www1.yadvashem.org/yv/en/righteous/pdf/virtial_wall/croatia.pdf |date=2011-10-11 }} Preuzeto 4. svibnja 2011.</ref> Među poznate predloženike za ovo priznanje spada bl. [[Alojzije Stepinac]]. Predložili su ga [[Igor Primorac]] i [[Amiel Shomrony]] (tajnik ratnog nadrabina Židovske općine u Zagrebu [[Miroslav Šalom Freiberger|Miroslava Šaloma Freibergera]]) 1994. zajedno, Shomrony 1970. samostalno)<ref>[[Stepinac i Židovi (Štefan)]]</ref> <!-- prijašnji unos o otetoj imovini bio je sročen na zlonamjerno netočan način, kao da je Hrvatska (jedini) loši primjer, a stvar je obrnuta - mnoštvo je drugih s istim problemom. Drugo, poveznica nije bila točna. I na njoj je govorilo nešto sasma drugo. http://www.shoahlegacy.org/sites/default/files/documents/terezin_declaration_30062009.pdf Citirani izvori govore suprotno. Hrvatska je poduzela neke značajne korake po pitanju povrata imovine koju su nacisti oteli Židovima. http://www.claimscon.org/forms/prague/looted-art.pdf --> <ref>http://www.claimscon.org/forms/prague/looted-art.pdf Holocaust Era Assets Conference,Prague 2009.,Holocaust Era Looted Art:A Worldwide Preliminary Overwiev,strana 11 pdf dokumenta,Pristup stranici 10.10.2012.</ref> == Povezano == * [[Europski institut za baštinu Holokausta]] == Napomene == {{izvori}} == Literatura o Židovima u Hrvatskoj == * Židovi u Hrvatskoj i Slavoniji, zbornik radova, 1996. * Židovi u Splitu -Dr Grgo Novak Split 1920-izdanje knjižara Morpurgo Split * Židovi u povijesti Splita -Dr Duško Kečkemet Split 1971 izdavač Židovska opčina Split * Židovsko groblje u Splitu -Zusja Efron-Duško Kečkemet 1973 povodom 400te obljetnice osnivanja groblja (1573-1973) Drugo izdanje 2008 g * Zlata Živaković - Kerže, ''[http://zo-osijek.hr/knjige/ISBN_953-6659-22-0.pdf Židovi u Osijeku(1918. - 1941)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120112224645/http://zo-osijek.hr/knjige/ISBN_953-6659-22-0.pdf |date=2012-01-12 }}'', Osijek 2005. {{ISBN|953-6659-22-0}} * Zlata Živaković - Kerže, ''[http://zo-osijek.hr/knjige/ISBN_953-6659-24-7.pdf Stradanja i pamćenja - Holokaust u Osijeku i život koji se nastavlja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120112232524/http://zo-osijek.hr/knjige/ISBN_953-6659-24-7.pdf |date=2012-01-12 }}'', Osijek 2006. {{ISBN|953-6659-24-7}} * Tomo Šalić, ''[http://zo-osijek.hr/knjige/ISBN_953-6742-01-2.pdf Židovi u Vinkovcima i okolici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120112230129/http://zo-osijek.hr/knjige/ISBN_953-6742-01-2.pdf |date=2012-01-12 }}'', Osijek 2002. {{ISBN|953-6742-01-2}} == Izvori == * ''The Jewish Encyclopedia''. A Descriptive Record of the History, Religion, Literature, and Customs of the Jawish People form the Earliest Times to the Present Day, Funk and Wagnalls Company: New York - London [[1907]]., str. 363-365 (natuknica: ''Croatia''). * ''Encyclopaedia Judaica''. Das Judentum in Geschichte und Gegenwart, IX, Verlag Eschkol A.-G.: Berlin [[1932]]., coll. 593-594, 597-601 (unutar natuknice: ''Jugoslawien'') * ''Encyclopaedia Judaica'', Second edition, vol. 21, Thomson Gale: Farmington Hills 2007., str. 409-423. == Vanjske veze == * [http://www.hkv.hr/izdvojeno/reportae/lj-krinjar/9387-zlatno-doba-zagrebakih-idova-i-glasoviti-hrvati-na-zrinjevcu.html Hrvatsko kulturno vijeće] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111028201111/http://www.hkv.hr/izdvojeno/reportae/lj-krinjar/9387-zlatno-doba-zagrebakih-idova-i-glasoviti-hrvati-na-zrinjevcu.html |date=2011-10-28 }} Zlatno doba zagrebačkih Židova i glasoviti Hrvati na Zrinjevcu * [http://www.zo-osijek.hr Židovska općina Osijek] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101108090820/http://zo-osijek.hr/ |date=2010-11-08 }} * [http://www.zoz.hr Židovska općina Zagreb] * [http://www.bet-israel.com Bet Israel Zagreb] * [http://www.porges.net/JewishHistoryOfYugoslavia.html Prepisani tekst iz ''Encyclopaedia Judaica''] {{eng oznaka}} * [http://www.croatian-jewish-network.com/?q=en/node/22 Hrvatska židovska mreža] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110708204602/http://www.croatian-jewish-network.com/?q=en%2Fnode%2F22 |date=2011-07-08 }} Kronologija židovstva u Hrvatsoj * [http://hrcak.srce.hr/file/17390 Scrinia slavonica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110522034811/http://hrcak.srce.hr/file/17390 |date=2011-05-22 }} Zdenko Samaržija: Židovi u Koški (ponešto o Židovima u slavonskim selima) * [http://cendo.hr/upload/dok-8589421901775129043.pdf CENDO - Istraživački i dokumentacijski centar za žrtve i preživjele Holokausta] Melita Švob: Naseljavanje Židova u Slavoniju * [http://project.zo-osijek.hr Digitalni prikaz židovskih vjerskih objekata i njena zaštita (groblja i sinagoge) u Osijeku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120120082630/http://project.zo-osijek.hr/ |date=2012-01-20 }} ;Ostali projekti {{WProjekti |commons = |commonssh = |commonscat = Jewish people of Croatia‎ |commonscatsh = Hrvatski Židovi |commonscat2 = Judaism in Croatia‎ |commonscatsh2 = Judaizam u Hrvatskoj |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} [[Kategorija:Judaizam u Hrvatskoj| ]] [[Kategorija:Hrvatski Židovi| ]] [[Kategorija:Religija u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Etničke grupe Hrvatske]] [[Kategorija:Judaizam u Evropi|Hrvatska]] [[Kategorija:Judaizam po državama|Hrvatska]] m41hfi9x1ioz55da59jsxrtlkf679q5 0 245854 42690296 42316044 2026-09-19T01:03:46Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690296 wikitext text/x-wiki '''Wisdom Warriors''' je klub [[Borilačke vještine|borilačkih]] veština iz [[Novi Sad|Novog Sada]], jedan od najtrofejnijih klubova u [[Srbija|Srbiji]]. Jedini je licencirani prestavnik Srbije u sastavu Svetske [http://www.budokai-federation.org/ Budokai] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130901025155/http://www.budokai-federation.org/ |date=2013-09-01 }} Federacije. Na međunarodnim takmičenjima nastupa u ime reprezentacije Srbije i osvajač je najviših priznanja. Veštine koje se praktikuju su: [[Ving Čun|Wing Chun]] Kung Fu, [[Sanshou|Sanda Sanshou]], [[Tai Chi]], [[Chi kung|Chi Kung]] "Wisdom Warriors" je registrovan po zakonima o sportu u R. Srbiji i registrovan u APR. == Takmičarske kategorije == "Wisdom Warriors" se takmiči u sledećim kategorijama: [[Ving Čun|Wing Chun]] (Tao Lu) Forme (sa i bez tradicionalnog kineskog oružja), [[Sanshou|Sanda Sanshou]] (ful kontaktne borbe), Qingda Sanda (polukontaktna Sanda) == Mediji o klubu == * [http://www.dnevnik.rs/sport/arsenije-jelovac-kung-fu-primamljiva-i-za-ucenje-laka-vestina Dnevnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120501143123/http://www.dnevnik.rs/sport/arsenije-jelovac-kung-fu-primamljiva-i-za-ucenje-laka-vestina |date=2012-05-01 }}: Arsenije Jelovac Kung Fu primamljiva i za učenje laka veština * [http://www.naslovi.net/2012-03-25/dnevnik/arsenije-jelovac-kung-fu-primamljiva-i-za-ucenje-laka-vestina/3305368 Naslovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304190020/http://www.naslovi.net/2012-03-25/dnevnik/arsenije-jelovac-kung-fu-primamljiva-i-za-ucenje-laka-vestina/3305368 |date=2016-03-04 }} * Emisija Sportska Vojvodina RTV Vojvodine 1, 03.02.2012 - [http://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=LgYpNhHA3Ps reportaža] o Klubu Wisdom Warriors * Tabloid - emisija U Gostima kod Saše Filipovića Arsenije Jelovac, Wisdom Warriors - [http://www.youtube.com/watch?v=14knhPSZGZ8 Video] == Reference == * [http://www.budokai-federation.org/ Svetska Budokai Federacija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130901025155/http://www.budokai-federation.org/ |date=2013-09-01 }} * [http://www.bwuf.org/ Balkanska Vušu Federacija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131025121753/http://www.bwuf.org/ |date=2013-10-25 }} * [http://www.kungfusrbija.org.rs/ Srpski Vušu Savez] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130624152548/http://www.kungfusrbija.org.rs/ |date=2013-06-24 }} == Vanjske veze == * [http://www.wisdom-warriors.org Oficijalni sajt "Wisdom Warriors"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131011210201/http://www.wisdom-warriors.org/ |date=2013-10-11 }}, Novi Sad * [http://www.wisdom-warriors.org/Master SiFu Arsenije Jelovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131011073032/http://www.wisdom-warriors.org/Master |date=2013-10-11 }} * [http://www.wingchunnovisad.com Wing Chun Novi Sad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131022041849/http://www.wingchunnovisad.com/ |date=2013-10-22 }} [[Kategorija:Wing Chun]] [[Kategorija:Sport u Srbiji]] [[Kategorija:Novi Sad]] fzibwoctye0xhhrvikrmtlklqjw1ydm 2 252974 42690320 42690138 2026-09-19T06:36:05Z Duma 16555 42690320 wikitext text/x-wiki '''Hipoteza dvorske lude''' koristi se u odnosu na ideju da [[Abiotički faktor|abiotičke]] sile (uključujući [[klima|klimu]]), a ne [[wikt:biotic|biotička]] konkurencija između [[vrsta]], funkcioniraju kao glavna pokretačka snaga iza procesa u [[evolucija|evoluciji]] koji dovode do [[specijacija|specijacije]]. U teoriji evolucije, hipoteza dvorske lude suprotna je [[hipoteza o Crvenoj kraljici|hipotezi o Crvenoj kraljici]]. Termin "hipoteza dvorske lude" skovao je [[Anthony Barnosky]] 1999. kao aluziju na hipotezu o Crvenoj kraljici.<ref>Anthony Barnosky, "Does evolution dance to the Red Queen or the Court Jester?", 3 Annual Meeting of the Society of Vertebrate Paleontology USA (1999). https://www.tandfonline.com/toc/ujvp20/19/sup003?nav=tocList</ref> U radu iz 2001. godine na tu temu,<ref name="berkeley2001">Anthony Barnosky, "Distinguishing The Effects Of The Red Queen And Court Jester On Miocene Mammal Evolution In The Northern Rocky Mountains" Journal of Vertebrate Paleontology 21(1):172–185, March 2001 http://www.ucmp.berkeley.edu/miomap/RESULTS-MIOMAP/barnoskyjvp2001.pdf</ref> Barnosky koristi taj termin bez navođenja izvora, sugerirajući da ga je on skovao. Westfall i Millar pripisuju termin njemu (citirajući rad iz 2001.) u vlastitom radu iz 2004. godine.<ref name="autogenerated2004">Robert D. Westfall and Constance I. Millar, "Genetic consequences of forest population dynamics influenced by historic climatic variability in the western USA" Forest Ecology and Management 197 (2004) 159–170. http://www.fs.fed.us/psw/publications/westfall/Westfall%20&%20Millar%2004.pdf</ref> Michael Benton također pripisuje Barnoskyju zasluge za skovanu frazu.<ref name="autogenerated728">Michael J. Benton, "The Red Queen and the Court Jester: Species Diversity and the Role of Biotic and Abiotic Factors Through Time", Science February 6, 2009: Vol. 323 no. 5915 pp. 728–732 {{doi|10.1126/science.1157719}}</ref> Od 2001. godine, mnogi istraživači iz polja evolucije (kao što su Tracy Aze,<ref name="macroevolutionary349">Thomas H. G. Ezard, Tracy Aze, Paul N. Pearson, and Andy Purvis, "Interplay Between Changing Climate and Species' Ecology Drives Macroevolutionary Dynamics", Science April 15, 2011: Vol. 332 no. 6027 pp. 349–351 {{doi|10.1126/science.1203060}}</ref> Anthony Barnosky, Michael J. Benton,<ref name="autogenerated728" /> Douglas Erwin,<ref name="autogenerated1">Jeremy B.C. Jackson and Douglas H. Erwin, "What can we learn about ecology and evolution from the fossil record?" Trends in Ecology and Evolution)</ref> Thomas Ezard,<ref name="macroevolutionary349" /> Sergey Gravilets,<ref>Sergey Gavrilets, et al., "Adaptive Radiation: Contrasting Theory with Data", Science February 6, 2009: 732–737. {{doi|10.1126/science.1157966}}</ref> J.B.C. Jackson,<ref name="autogenerated1" /> Paul N. Pearson,<ref name="macroevolutionary349" /> Andy Purvis,<ref name="macroevolutionary349" /> Robert D. Westfall<ref name="autogenerated2004" /> i [[Constance I. Millar]]<ref name="autogenerated2004" />) počeli su koristiti termin "hipoteza dvorske lude" kako bi opisali stav da evoluciju na makro skali više pokreću abiotički faktori nego biotička konkurencija, koju opisuje hipoteza o Crvenoj kraljici. Jedan primjer dinamike dvorske lude je korelacija između globalnih temperatura i stope diverzifikacije kod ptica.<ref name=Claramunt2015>{{cite journal |last1=Claramunt |first1=S. |last2=Cracraft |first2=J.|author-link2=Joel Cracraft |title=A new time tree reveals Earth history's imprint on the evolution of modern birds |journal=Sci Adv |date=2015 |volume=1 |issue=11 |doi=10.1126/sciadv.1501005 |article-number=e1501005|pmid=26824065 |pmc=4730849 |bibcode=2015SciA....1E1005C }}</ref> == Sadržaj hipoteze == Hipoteza dvorske lude nadovezuje se na teoriju [[punktualizam|isprekidane ravnoteže]] [[Stephen Jay Gould|Stephena Goulda]] (1972)<ref>{{cite book |last1=Eldredge |first1=Niles |first2=S. J. |last2=Gould |year=1972 |chapter=Punctuated equilibria: an alternative to phyletic gradualism |editor-first=T. J. M. |editor-last=Schopf |title=Models in Paleobiology |location=San Francisco |publisher=Freeman Cooper |pages= 82–115 |isbn=0-87735-325-5 }} Reprinted in {{cite book |first=N. |last=Eldredge |title=Time frames |location=Princeton |publisher=Princeton Univ. Press |year=1985 |isbn=0-691-02435-9 }}</ref> pružajući primarni mehanizam za nju.<ref name="berkeley2001"/> Barnoskyjev rad iz 2001. jedan je od prvih koji je koristio termin prikladan za stranu debate dvorske lude: hipoteza stabilnosti Stensetha i Maynarda Smitha (1984), Vrbina teorija staništa (1992), Vrbina hipoteza pulsa preokreta (1985), Vrbina hipoteza semafora i model releja (1995), Gouldovi slojevi vremena (1985), Brettova i Bairdova koordinirana staza (1995) i teorije koevolucione neravnoteže Grahama i Lundeliusa (1984).<ref>{{cite journal |first=Anthony |last=Barnosky |title=Distinguishing The Effects Of The Red Queen And Court Jester On Miocene Mammal Evolution In The Northern Rocky Mountains |journal=Journal of Vertebrate Paleontology |volume=21 |issue=1 |pages=172–185 [at Table 1] |date=2001 |doi=10.1671/0272-4634(2001)021[0172:DTEOTR]2.0.CO;2 |s2cid=12356079 }}</ref> Barnoskyjev rad iz 2001. godine, jedan od prvih koji je uveo taj termin,<ref name="berkeley2001"/> objašnjava šta znači hipoteza dvorske lude, opisujući je kao jednu stranu debate o sljedećem: :„Bilo da je ovaj marš morfologije i [[relativna brojnost vrsta|sastava vrsta]] kroz vrijeme, tako dobro dokumentovan ne samo kod sisara već i kroz čitav fosilni zapis, snažnije pod utjecajem interakcija među vrstama (hipoteza o Crvenoj kraljici) ili nasumičnih poremećaja fizičkog okruženja poput klimatskih promjena, tektonskih događaja ili čak udara bolida koji mijenjaju osnovna pravila za biotu (hipoteza dvorske lude)... Klasa alternativnih ideja, ovdje nazvanih hipotezama dvorske lude, dijeli osnovnu pretpostavku da su promjene u fizičkom okruženju, a ne same biotičke interakcije, inicijatori velikih promjena u organizmima i ekosistemima... Hipoteze dvorske lude impliciraju da događaji nasumični u odnosu na biotu povremeno mijenjaju pravila na biotičkom terenu. Rezultat je ubrzan biotički odgovor (u odnosu na pozadinske stope).“ Hipoteza o Crvenoj kraljici (koja se fokusira na evoluciju putem biotičkih interakcija) i hipoteza dvorske lude (koja se fokusira na evoluciju putem abiotičkih faktora kao što su stohastički poremećaji u okolini) obje utiču na koevolucijsko prebacivanje u interakciji domaćina i parazita.<ref>{{cite journal|doi=10.1126/sciadv.1501548|pmid=26973878|last=Rabajante|first=J|title=Host-parasite Red Queen dynamics with phase-locked rare genotypes|journal=[[Science Advances]]|year=2016|volume=2|issue=3|article-number=e1501548|issn=2375-2548|display-authors=etal|pmc=4783124|bibcode=2016SciA....2E1548R}}</ref> Barnosky u radu iz 2001. godine<ref name="berkeley2001"/> priznaje da hipoteza dvorske lude nije nužno u suprotnosti s hipotezom o Crvenoj kraljici: :"Zaista, kako je Ned Johnson primijetio (nakon što je poslušao predavanje u kojem su ove ideje izražene): ''Možda je vrijeme da se dvorska luda oženi Crvenom kraljicom''. To jest, možda je dihotomija između dvije hipoteze zapravo dihotomija razmjera i možda ćemo, dok tražimo načine za putovanje preko bioloških nivoa, pronaći načine za rješavanje tih dihotomija." == Hipoteza o Crvenoj kraljici == Hipoteza o Crvenoj kraljici je termin koji je skovao [[Leigh Van Valen]] 1973. godine,<ref name="autogenerated728" /> pozivajući se na knjigu [[Lewis Carroll|Lewisa Carrolla]] ''[[Through the Looking Glass|Kroz ogledalo]]''. U teoriji evolucije se odnosi na utrku u naoružanju evolutivnih razvoja i kontra-razvoja koji dovode do toga da koevoluirajuće vrste tjeraju jedna drugu na razvijanje novih prilagodbi. Postoji spor oko toga koliko snažno ova takmičenja između [[vrsta]] pokreću evoluciju na nivou specijacije, a koliko je umjesto toga pokreću abiotički faktori poput udara [[meteor]]a i [[klimatske promjene|klimatskih promjena]]. Vješta metafora koja bi obuhvatila tu alternativu nije postojala sve dok ju Barnosky nije osmislio. == Reference == {{reflist|30em}} Kategorija:Ekologija Kategorija:Evoluciona biologija hlemlfbpj2mfcj7dqs2xlaexrvqmamv 42690324 42690320 2026-09-19T06:38:04Z Duma 16555 Uklanjanje svog sadržaja stranice 42690324 wikitext text/x-wiki phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1 42690337 42690324 2026-09-19T07:58:50Z Duma 16555 42690337 wikitext text/x-wiki [[File:Tilapia Pfiesteriosis.jpg|thumb|right|upright=1.5| {{center|Akutna [[Pfiesteria|pfiesterioza]] kod [[tilapija|tilapije]]}} Gornji red: neoboljela riba; donji red: riba kojom se hrani mesožderna alga ''[[Pfiesteria shumwayae]]''.]] '''Predatory dinoflagellates''' are [[predator]]y [[heterotroph]]ic or [[mixotroph]]ic [[Alveolata|alveolate]]s that derive some or most of their [[nutrient]]s from digesting other organisms. About one half of dinoflagellates lack photosynthetic pigments and specialize in consuming other eukaryotic cells, and even photosynthetic forms are often predatory.<ref name="isbn0-412-11121-7">{{cite book |author=Doyle, Jeff |author2=Soltis, Douglas E. |author3=Soltis, Pamela S. |author3-link=Soltis, Pamela S. |title=Molecular systematics of plants II: DNA sequencing |publisher=Kluwer Academic Publishers |location=Boston |year=1998 |isbn=0-412-11121-7 }}</ref><ref name="isbn0-19-856974-2">{{cite book |author=Bhattacharya, Debashish |author2=Olson, Laura Katz |title=Genomics and evolution of microbial eukaryotes |publisher=Oxford University Press |location=Oxford [Oxfordshire] |year=2006 |isbn=0-19-856974-2 }}</ref> Organisms that derive their nutrition in this manner include ''[[Oxyrrhis marina]]'', which feeds phagocytically on [[phytoplankton]],<ref name="pmid7507024">{{cite journal |vauthors=Whiteley AS, Burkill PH, Sleigh MA |title=Rapid method for cell cycle analysis in a predatory marine dinoflagellate |journal=Cytometry |volume=14 |issue=8 |pages=909–15 |year=1993 |pmid=7507024 |doi=10.1002/cyto.990140809|doi-access=free }}</ref> ''[[Polykrikos kofoidii]]'', which feeds on several species of red-tide and/or toxic dinoflagellates,<ref name="pmid11411838">{{cite journal |vauthors=Jeong HJ, Kim SK, Kim JS, Kim ST, Yoo YD, Yoon JY |title=Growth and grazing rates of the heterotrophic dinoflagellate Polykrikos kofoidii on red-tide and toxic dinoflagellates |journal=J. Eukaryot. Microbiol. |volume=48 |issue=3 |pages=298–308 |year=2001 |pmid=11411838 |doi=10.1111/j.1550-7408.2001.tb00318.x|s2cid=27126586 }}</ref> ''[[Ceratium furca]]'', which is primarily photosynthetic but also capable of ingesting other protists such as ciliates,<ref name="pmid11908900">{{cite journal |vauthors=Smalley GW, Coats DW |title=Ecology of the red-tide dinoflagellate Ceratium furca: distribution, mixotrophy, and grazing impact on ciliate populations of Chesapeake Bay |journal=J. Eukaryot. Microbiol. |volume=49 |issue=1 |pages=63–73 |year=2002 |pmid=11908900 |doi=10.1111/j.1550-7408.2002.tb00343.x|s2cid=20834759 }}</ref> ''[[Cochlodinium polykrikoides]]'', which feeds on phytoplankton,<ref name="pmid15537091">{{cite journal |vauthors=Jeong HJ, Du Yoo Y, Kim JS |title=Mixotrophy in the phototrophic harmful alga Cochlodinium polykrikoides (Dinophycean): prey species, the effects of prey concentration, and grazing impact |journal=J. Eukaryot. Microbiol. |volume=51 |issue=5 |pages=563–9 |year=2004 |pmid=15537091 |doi=10.1111/j.1550-7408.2004.tb00292.x|s2cid=4641093 |display-authors=etal}}</ref> ''[[Gambierdiscus toxicus]]'', which feeds on algae and produces a [[toxin]] that causes [[ciguatera fish poisoning]] when ingested,<ref name="pmid16943762">{{cite journal |title=Ciguatera fish poisoning--Texas, 1998, and South Carolina, 2004 |journal=MMWR Morb. Mortal. Wkly. Rep. |volume=55 |issue=34 |pages=935–7 |year=2006 |pmid=16943762 |author1= Centers for Disease Control and Prevention (CDC)}}</ref> and ''[[Pfiesteria]]'' and related species such as ''[[Luciella masanensis]]'', which feed on diverse prey including fish skin and human blood cells.<ref name="pmid12198545">{{cite journal |vauthors=Vogelbein WK, Lovko VJ, Shields JD |title=Pfiesteria shumwayae kills fish by micropredation not exotoxin secretion |journal=Nature |volume=418 |issue=6901 |pages=967–70 |year=2002 |pmid=12198545 |doi=10.1038/nature01008|bibcode=2002Natur.418..967V |s2cid=4388577 |display-authors=etal}}</ref><ref name="pmid17552978">{{cite journal |vauthors=Jeong HJ, Ha JH, Yoo YD |title=Feeding by the Pfiesteria-like heterotrophic dinoflagellate Luciella masanensis |journal=J. Eukaryot. Microbiol. |volume=54 |issue=3 |pages=231–41 |year=2007 |pmid=17552978 |doi=10.1111/j.1550-7408.2007.00259.x|s2cid=614623 |display-authors=etal}}</ref> Predatory dinoflagellates can kill their prey by releasing toxins or phagocytize small prey directly.<ref>{{Deprecated archive|url=https://archive.today/20121211044917/http://www3.interscience.wiley.com/cgi-bin/abstract/110427393/ABSTRACT|title=Wiley Interscience}}</ref> Some predatory algae have evolved extreme survival strategies. For example, ''[[Oxyrrhis marina]]'' can turn [[cannibalism|cannibalistic]] on its own species when no suitable non-self prey is available,<ref name="pmid17768088">{{cite journal |vauthors=Martel CM, Flynn KJ |title=Morphological controls on cannibalism in a planktonic marine phagotroph |journal=Protist |volume=159 |issue=1 |pages=41–51 |year=2008 |pmid=17768088 |doi=10.1016/j.protis.2007.05.003}}</ref> and ''[[Pfiesteria]]'' and related species have been discovered to kill and feed on fish, and since have been (mistakenly) referred to as carnivorous "algae" by the media. == Histerija zbog ''Pfiesterije'' == <gallery mode=packed style=float:right heights=170> File:Pfiesteria shumwayae.jpg|''[[Pfiesteria shumwayae]]'' File:Coast watch (1979) (20471959890).jpg|''[[Pfiesteria piscicida]]'' </gallery> The media has applied the term carnivorous or predatory algae mainly to ''[[Pfiesteria piscicida]]'', ''[[Pfiesteria shumwayae]]'' and other ''Pfiesteria''-like [[dinoflagellate]]s implicated in [[harmful algal bloom]]s and [[fish kill]]s.<ref name="AAAS">{{cite web |url=http://atlas.aaas.org/index.php?part=2&sec=waste&sub=agchem |title=AAAS Atlas of Population and Environment |access-date=2008-01-05 }}</ref><ref name="isbn1-59056-098-1">{{cite book |author=Michael Greger |title=Bird Flu: A Virus of Our Own Hatching |publisher=Lantern Books |year= 2006|isbn=1-59056-098-1 |url=http://www.birdflubook.com/a.php?id=52}}</ref> ''Pfiesteria'' is named after the American protistologist [[Lois Ann Pfiester]]. It is an [[ambush predator]] that utilizes a hit and run feeding strategy by releasing a toxin that paralyzes the respiratory systems of susceptible fish, such as [[menhaden]], thus causing death by [[suffocation]]. It then consumes the tissue sloughed off its dead prey.<ref name="isbn0-7167-1007-2">{{cite book |author=Eichhorn, Susan E. |author2=Raven, Peter H. |author3=Evert, Ray Franklin |title=Biology of plants |url=https://archive.org/details/biologyofplants00rave_0 |url-access=registration |publisher=W.H. Freeman and Company |location=New York |year=2005 |pages=[https://archive.org/details/biologyofplants00rave_0/page/205 205] |isbn=0-7167-1007-2 }}</ref> ''Pfiesteria piscicida'' ({{langx|la|fish killer}}) has been blamed for killing more than one billion fish in the [[Neuse River|Neuse]] and [[Pamlico River|Pamlico]] river [[Estuary|estuaries]] in [[North Carolina]] and causing [[skin lesion]]s in humans in the 1990s.<ref name="isbn1-59056-098-1"/> It has been described as "skinning fish alive to feed on their flesh"<ref name="isbn1-59056-098-1"/> or chemically sensing fish and producing lethal toxins to kill their prey and feed off the decaying remains.<ref name="AAAS"/> Its deadly nature has led to ''Pfiesteria'' being referred to as "killer algae"<ref name="CDNN">{{cite web|url=http://www.cdnn.info/news/article/a020815.html |title=Cyber Diver News Network: Cell from Hell - Killer Algae Eating Fish |access-date=2008-02-09 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20081119160315/http://www.cdnn.info/news/article/a020815.html |archive-date=2008-11-19 }}</ref><ref name="discovermagazine">{{cite web |url=http://discovermagazine.com/1993/apr/killeralgae198 |title=Killer Algae &#124; Unusual Organisms &#124; DISCOVER Magazine |access-date=2008-02-09 }}</ref> and has earned the organism the reputation as the "''[[Tyrannosaurus|T. rex]]'' of the dinoflagellate world"<ref name="UNC">{{cite web|url=http://www.unc.edu/depts/cmse/science/pfiesteria.html |title=The Fuss Over Pfiesteria |access-date=2008-01-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080202121835/http://www.unc.edu/depts/cmse/science/pfiesteria.html |archive-date=2008-02-02 |url-status=dead }}</ref> or "the Cell from Hell."<ref name="pmid10451151">{{cite journal |author=Morris JG |title=Pfiesteria, "the cell from hell," and other toxic algal nightmares |journal=Clin. Infect. Dis. |volume=28 |issue=6 |pages=1191–6; quiz 1197–8 |year=1999 |pmid=10451151 |doi=10.1086/514799|doi-access=free }}</ref> The prominent and exaggerating media coverage of ''Pfiesteria'' as carnivorous algae attacking fish and humans has been implicated in causing "''Pfiesteria'' hysteria" in the [[Chesapeake Bay]] in 1997 resulting in an apparent outbreak of human illness in the [[Pocomoke River|Pocomoke]] region in [[Maryland]].<ref name="JoE">{{cite journal |author=Terlizzi DE |title=Pfiesteria Hysteria, Agriculture, and Water Quality in the Chesapeake Bay: The Extension Bridge over Troubled Waters |journal=Journal of Extension |volume=44 |issue=5 |pages=5FEA3 |year=2006 |url=http://www.joe.org/joe/2006october/a3.shtml }}</ref> However, a study published the following year concluded the symptoms were unlikely to be caused by [[mass hysteria]].<ref name="pmid9601200">{{cite journal |vauthors=Greenberg DR, Tracy JK, Grattan LM |title=A critical review of the Pfiesteria hysteria hypothesis |journal=Md Med J |volume=47 |issue=3 |pages=133–6 |year=1998 |pmid=9601200 }}</ref> == U popularnoj kulturi == [[File:Oxyrrhis marina.jpg|thumb|''[[Oxyrrhis marina]]'']] [[File:Ceratium furca.jpg|thumb|''[[Ceratium furca]]'']] During the media coverage in the 1990s, ''Pfiesteria'' has been referred to as "super villain"<ref name="discovermagazine"/> and subsequently has been used as such in several fictional works. A ''Pfiesteria'' subspecies killing humans featured in [[James Powlik]]'s 1999 environmental thriller ''[[Sea Change (Powlik novel)|Sea Change]]''. In [[Frank Schätzing]]'s 2004 [[science fiction]] novel [[The Swarm (Schätzing novel)|The Swarm]], [[lobster]]s and [[crab]]s spread the killer alga ''Pfiesteria homicida'' to humans. In [[Yann Martel]]'s 2001 novel ''[[Life of Pi]]'', the protagonist encounters a floating island of carnivorous algae inhabited by [[meerkat]]s while shipwrecked in the [[Pacific Ocean]]. At a book reading in [[Calgary|Calgary, Alberta]], [[Canada]], Martel explained that the carnivorous algae island had the purpose of representing the more fantastical of two competing stories in his novel and challenge the reader to a "leap of faith."<ref name="FFWD">{{cite web |url=http://www.ffwdweekly.com/Issues/2003/1120/book1.htm |title=FFWD Weekly - November 20, 2003 |access-date=2008-01-05 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080202180618/http://www.ffwdweekly.com/Issues/2003/1120/book1.htm |archive-date=2008-02-02 }}</ref> In the 2005 [[National Geographic Society|National Geographic]] TV show ''[[Aurelia and Blue Moon|Extraterrestrial]]'', the alien organism termed ''Hysteria'' combines characteristics of ''Pfiesteria'' with those of [[Dictyostelid|cellular slime molds]]. Like ''Pfiesteria'', ''Hysteria'' is a unicellular, microscopic predator capable of producing a paralytic toxin. Like cellular slime molds, it can release chemical stress signals that cause the cells to aggregate into a [[swarm]] which allows the newly formed superorganism to feed on much larger animals and produce a fruiting body that releases [[spore]]s for reproduction.<ref name="EXTRATERRESTRIAL">{{cite web |url=http://channel.nationalgeographic.com/channel/extraterrestrial/ |title=National Geographic Channel: EXTRATERRESTRIAL |access-date=2008-01-05 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071212122944/http://channel.nationalgeographic.com/channel/extraterrestrial/ |archive-date=2007-12-12 }}</ref> <gallery mode=packed style=float:left> File:Gambierdiscus toxicus NOAA.png|''[[Gambierdiscus toxicus]]'' File:Bmc evol bio hoppenrath Polykrikos kofoidii extruded nematocyst fig1l.png|''[[Polykrikos kofoidii]]'' File:Cochlodinium polykrikoides.png|''[[Cochlodinium polykrikoides]]'' </gallery> {{clear}} == Povezano == * [[Mesožderna gljiva]] * [[Biljka mesožderka]] * [[Protokarnivorna biljka]] == Reference == {{reflist}} {{načini ishrane}} s5rona7a8ymip06nrg5bum9qg9n8bm9 0 256641 42690169 42637004 2026-09-18T12:52:26Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690169 wikitext text/x-wiki {{Infobox university |name = Univerzitet Columbia |native_name = Columbia University in the City of New York |image_name = Vanamquad.JPEG |latin_name = Universitas Columbia in Urbe Novi Eboraci |motto = ''In lumine Tuo videbimus lumen'' ([[Latinski]]) |mottoeng = |established = 1754. |type = privatni univerzitet |endowment = $9.2 milijardi<ref>oktobar 2, 2014. {{cite web | title = U.Columbia University Reports 17.5% Return on Endowment | work = New York Times| url = http://www.nytimes.com/2014/10/02/business/columbia-university-reports-17-5-return-on-endowment.html| accessdate = October 29, 2014}}</ref> |calendar = |president = Lee C. Bollinger |chairman= William Campbell |provost= John Henry Coatsworth |students = 29,250 (jesen 2013)<ref name="columbia1">http://www.columbia.edu/cu/opir/abstract/opir_enrollment_history_1.htm</ref> |undergrad = 8,365 (jesen 2013)<ref name="columbia1"/> |postgrad = 18,568 (jesen 2013)<ref name="columbia1"/> |faculty = 3,763 (jesen 2013; full-time)<ref>http://www.columbia.edu/cu/opir/abstract/opir_faculty_history_1.htm</ref> |city = [[Manhattan]], [[New York City|New York]] |state = [[New York]] |country = [[SAD]] |coor={{Coord|40|48|27|N|73|57|43|W|region:US_type:edu|display=inline,title}} |campus = Urbani |athletics = |sports = 31 sportski tim |affiliations = |free_label = Novine |free = ''Columbia Daily Spectator'' |colors= |mascot = [[Lav]] |website = {{URL|www.columbia.edu}} |logo = Univerzitet Columbia.jpg }} '''Univerzitet Kolumbija grada Njujorka''' ({{jez-engl|Columbia University in the City of New York}}), koji se često naziva samo '''Univerzitet Kolumbija''', je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] privatni istraživački univerzitet, član [[Liga bršljana|Lige bršljana]], koji se nalazi u kvartu [[Morningsajd Hajts]] na [[Gornji Menhetn|Gornjem Menhetnu]] u [[Njujork]]u. Univerzitet je osnovan 1754. godine kao '''King's koledž''' na temelju kraljevske povelje koju je izdao [[George II od Velike Britanije]]. Kolumbija je najstarija ustanova visokog obrazovanja u državi [[Njujork (država)|Njujork]], peta najstarija u SAD i jedna od 9 kolonijalnih [[koledž]]a koji su osnovani pre [[Američka revolucija|Američke revolucije]].<ref>{{cite web|url= http://c250.columbia.edu/c250_celebrates/shaping_the_world/index.html |title= The Course of History |publisher=Columbia University |year=2004 |accessdate = 22. 11. 2004.}}</ref> Univerzitet danas vodi Kolumbija globalne centre u [[Aman]]u, [[Peking]]u, [[Istambul]]u, [[Pariz]]u, [[Mumbaj]]u, [[Rio de Žaneiro|Rio de Žaneiru]], [[Santijago de Čile|Santijagu]] i [[Najrobi]]ju.<ref>{{cite web | url=http://globalcenters.columbia.edu/content/columbia-global-centers | title=Columbia University Global Centers | publisher=Columbia University | accessdate=4. 5. 2011. | archive-date=2011-10-28 | archive-url=https://web.archive.org/web/20111028002315/http://globalcenters.columbia.edu/content/columbia-global-centers | dead-url=yes }}</ref> Nakon Američkog rata za nezavisnost, Kraljevski koledž je nakratko postao državna ustanova, a ime mu je promenjeno u Kolumbija koledž [[1784]]. Univerzitet danas radi pod poveljom iz 1787. koja je stavila ustanovu pod upravu privatnog odbora poverenika, a 1896. godine ustanovi je promenjeno ime u Univerzitet Kolumbija.<ref name="A Brief History of Columbia">{{cite web | url=http://www.columbia.edu/content/history.html | title=A Brief History of Columbia | publisher=Columbia University | year=2011 | accessdate=14. 4. 2011. | archive-date=2016-05-17 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160517080232/http://www.columbia.edu/content/history.html }}</ref> Iste godine univerzitetski kampus je preseljen iz avenije Medison na njegovu sadašnju lokaciju u Morningsajd Hajtsu, gde zauzima šest gradskih blokova, odnosno 13 ha.<ref name="studentaffairs.columbia">{{Cite web |title=Columbia University Office of Undergraduate Admissions - Housing & Dining<!-- Bot generated title --> |url=http://www.studentaffairs.columbia.edu/admissions/university/campus/housing.php |access-date=2013-12-28 |archive-date=2012-08-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120806070728/http://www.studentaffairs.columbia.edu/admissions/university/campus/housing.php |dead-url=yes }}</ref> Univerzitet obuhvata 20 fakulteta i povezan je sa brojnim ustanova, među kojima su [[Učiteljski koledž]] (koji je akademsko odeljenje univerziteta), [[Koledž Barnard]] i [[Objedinjeni teološki seminar]], sa programima dostupnim kroz [[Jevrejski teološki seminar Amerike]], kao i kod [[fakultet Džuilijard]].<ref name="college.columbia">{{Cite web |title=Columbia College Academics > Special Programs > Juilliard <!-- Bot generated title --> |url=http://www.college.columbia.edu/students/academics/special_prog/juilliard.php |access-date=2013-12-28 |archive-date=2008-03-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080327064624/http://www.college.columbia.edu/students/academics/special_prog/juilliard.php |dead-url=yes }}</ref> Kolumbija upravlja dodeljivanjem [[Pulicerova nagrada|Pulicerove nagrade]].<ref>{{cite web | url=http://www.pulitzer.org/administration | title=Pulitzer Administration | publisher=Pulitzer.org | author=Seymour Topping | accessdate=18. 4. 2011. | archive-date=2014-03-17 | archive-url=https://web.archive.org/web/20140317094642/http://www.pulitzer.org/administration | url-status=dead }}</ref> Univerzitet ima 101 dobitnika [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] među [[alumni]]jima, bivšim studentima i saradnicima, druga iza [[univerzitet Harvard|univerziteta Harvard]] među svim akademskim ustanovama na svetu. Univerzitet Kolumbija je jedan od četranaest osnivača [[Udruženje američkih univerziteta|Udruženja američkih univerziteta]] i bio je prva obrazovna ustanova u SAD koja je dodeljivala titulu [[doktor medicine|doktora medicine]].<ref name="A Brief History of Columbia"/><ref>{{cite web | url=http://www.aau.edu/about/article.aspx?id=5476 | title=Member Institutions | publisher=Association of American Universities | accessdate=18. 4. 2011. | archive-date=2017-03-24 | archive-url=https://web.archive.org/web/20170324140646/http://www.aau.edu/about/article.aspx?id=5476 | url-status=dead }}</ref> Među značajnim alumniji univerziteta i njegovog prethodnika, Kraljevskog koledža, je pet [[očevi osnivači|Očeva osnivača SAD]], devet sudija [[Vrhovni sud SAD|Vrhovnog suda SAD]]<ref>{{cite web | url= http://www.columbia.edu/cu/alumni/Magazine/Fall2002/Justices.html | title=Two Centuries of "Columbian" Constitutionalism | author=Michael C. Dorf | publisher=Columbia University: Living Legacies | accessdate = 18. 4. 2011.}}</ref>, 20 živih milijardera<ref name="Marie Thibault">{{cite news|author=Marie Thibault |url=http://www.forbes.com/2010/08/11/harvard-stanford-columbia-business-billionaires-universities_slide_4.html|title=In Pictures: Billionaire University |work=Forbes |accessdate = 12. 4. 2011.}}</ref>, 26 dobitnika [[Oskar]]a<ref name="Columbia Arts Alumni">{{cite web | url= http://www.cuarts.com/alumni/basicsearch | publisher= Columbia University | title= Columbia Arts Alumni | accessdate= 28. 6. 2011. | archive-date= 2011-01-23 | archive-url= https://web.archive.org/web/20110123215722/http://cuarts.com/alumni/basicsearch | dead-url= yes }}</ref> i 29 šefova država, uključujući i tri [[Predsednik SAD|predsednika SAD]].<ref>{{cite web | publisher=US National Park Service | url=http://www.nps.gov/history/history/online_books/presidents/bio.htm | title=The Presidents of the United States - Biographical Sketches | accessdate = 13. 4. 2011.}}</ref> == Historija == === King's koledž (1754–1784) === Prve rasprave o osnivanju koledža u Provinciji New York (1664–1783) započele su još 1704. godine kada je i Lewis Morris poslao pismo ''Ujedinjenom društvu za promociju jevanjđelja'' [[Crkva Engleske|Engleske crkve]] u kojemu ih uverava kako bi New York bio savršena sredina za osnivanje koledža. Ipak, sve do osnivanja [[Univerzitet Princeton|Univerziteta Princeton]] 1746. godine koji se nalazio na drugoj obali reke Hudson u [[New Jersey]]iju grad New York toj ideji nije pridavao veću pažnju.<ref name="McCaughey2003">{{cite book |title=Stand, Columbia : A History of Columbia University in the City of New York |url=https://archive.org/details/standcolumbiahis0000mcca |last=McCaughey |first=Robert |year= 2003|publisher=Columbia University Press |location= New York, New York |isbn=0231130082 |page=[https://archive.org/details/standcolumbiahis0000mcca/page/n18 1] |accessdate=April 11, 2011}}</ref> 1746. godine gradska je skupština donela odluku o prikupljanju sredstava za osnivanje koledža. 1751. skupština je imenovala komisiju građana New Yorka, od kojih su njih 7 bili vernici Engleske crkve, da upravljaju fondom u koji su sakupljana sredstva od državne lutrije namenjena osnivanju koledža. Prva predavanja organizovana su 1754. godine i predvodio ih je Samuel Johnson. Johnson je bio jedini predavač na prvom kolegiju kojega je pohađalo osam studenata. Predavanja su organizovana u novoj zgradi škole pokraj crkve na današnjem Broadwayu. Institucija je službeno osnovana 31. oktobra 1754. poveljom kralja Geogrea II. == Povezano == * [[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] == Reference == {{reflist}} {{Commonscat|Columbia University}} {{Ivy League}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Univerzitet Columbia| ]] [[Kategorija:Nastanci 1754.]] [[Kategorija:Univerziteti u saveznoj državi New York|Columbia]] [[Kategorija:Univerziteti u New Yorku|Columbia]] [[Kategorija:Manhattan]] bbd11u5y5q3wzt6qiglfot2uuqv6955 0 258513 42690295 5080959 2026-09-19T00:25:45Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690295 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac |ime=Willi Schur |datum_rođenja = {{datum|22|8|1888|god=ne}} |mjesto_rođenja = [[Breslau]], [[Njemačko Carstvo]] (danas [[Poljska]]) |datum_smrti = {{dda|1940|11|1|1888|8|22|df=y}} |mjesto_smrti = [[Berlin]], [[Treći rajh]] |zanimanje=glumac }} '''Willi Schur''' ([[Breslau]], 22. august 1888 - [[Berlin]], 1. novembar 1940) bio je [[Njemačka|njemački]] pjevač i glumac. Najpoznatiji je po nizu filmova koje je snimao 1930-ih, gdje je najčešće tumačio likove negativaca. == Filmografija == {|width="100%" align="center"| |width="50%" valign="top"| * 1931: [[Berlin – Alexanderplatz]] * 1931: [[Der Hauptmann von Köpenick (1931)|Der Hauptmann von Köpenick]] * 1931: Wer nimmt die Liebe ernst… * 1932: An heiligen Wassern * 1932: [[Kuhle Wampe oder: Wem gehört die Welt?]] * 1932: Der Sieger * 1932: Ein steinreicher Mann * 1932: Die unsichtbare Front * 1932: Aus einer kleinen Residenz * 1932: Fünf von der Jazzband * 1932: Zigeuner der Nacht * 1932: Es geht um alles * 1933: Ein gewisser Herr Gran * 1933: Großstadtnacht * 1933: Salon Dora Green * 1933: Der Stern von Valencia * 1933: Was wissen denn Männer * 1933: Rund um eine Million * 1933: Eine Stadt steht kopf * 1933: Rakoczy-Marsch * 1934: Die Finanzen des Großherzogs * 1934: Krach um Jolanthe * 1934: [[Gold (1934)|Gold]] * 1934: Pechmarie * 1934: Fräulein Liselott * 1934: [[Ein Mann will nach Deutschland]] * 1934: Der Herr der Welt * 1934: Ein fideles Büro * 1934: Warum so aufgeregt? * 1934: Die Reise ins Glück * 1934: Nischt geht über die Gemütlichkeit * 1934: Adam, Eva und der Apfel * 1934: Ihr größter Erfolg * 1934: Musik im Blut * 1934: Der Polizeibericht meldet * 1934: [[Der Doppelgänger (Film)|Der Doppelgänger]] * 1934: Mein Herz ruft nach dir * 1934: Die Töchter ihrer Exzellenz * 1935: Der Außenseiter * 1935: Ein ganzer Kerl * 1935: Wie du mir – so ich dir (auch Regie) * 1935: Nach dem Klingeln – Bitte drücken (auch Regie) * 1935: Blutsbrüder * 1935: Alle Tage ist kein Sonntag * 1935: Ich liebe alle Frauen * 1935: Laßt Blumen sprechen * 1935: Alles um eine Frau |width="50%" valign="top"| * 1935: [[Henker, Frauen und Soldaten]] * 1935: [[Nur nicht weich werden, Susanne!]] * 1936: Die Entführung * 1936: Das Gäßchen zum Paradies * 1936: [[Das Hofkonzert]] * 1936: Ave Maria * 1936: [[Weiße Sklaven]] * 1936: [[Stadt Anatol]] * 1936: Der Geheimnisvolle Mister X * 1936: Die unmögliche Frau * 1936: Unter heißem Himmel * 1937: [[Der Mann, der Sherlock Holmes war]] * 1937: Sein bester Freund * 1937: Ruhe ist die erste Bürgerpflicht * 1937: [[Der Unwiderstehliche (1937)|Der Unwiderstehliche]] * 1937: Pat und Patachon im Paradies * 1937: Die Bombenidee * 1937: Husaren heraus * 1937: Die Umwege des schönen Karl * 1937: Sein letztes Modell * 1938: Am seidenen Faden * 1938: Asszony a válaszúton * 1938: Geheimzeichen LB 17 * 1938: [[Menschen, Tiere, Sensationen]] * 1938: [[Napoleon ist an allem schuld]] * 1938: [[Tanz auf dem Vulkan]] * 1938: [[Der unmögliche Herr Pitt]] * 1938: Geld fällt vom Himmel * 1938: Gewitter im Mai * 1938: Der Katzensteg * 1938: Ihr Leibhusar * 1938: Die unheimliche Nacht * 1939: Fräulein * 1939: Irrtum des Herzens * 1939: Kongo-Express * 1939: [[Menschen vom Varieté]] * 1939: [[Robert und Bertram (1939)|Robert und Bertram]] * 1939: Il Sogno di Butterfly * 1939: Ich bin gleich wieder da * 1939: Kennwort Machin * 1939: Dein Leben gehört mir * 1939: Ehe in Dosen * 1939: Drunter und drüber * 1940: Herz ohne Heimat * 1940: Zwielicht * 1940: Was wird hier gespielt? * 1940: Tip auf Amalia |- |} == Vanjske veze == * {{IMDb name|0776773}} * [http://www.cyranos.ch/smscur-d.htm Willi Schur bei www.cyranos.ch] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150923224804/http://www.cyranos.ch/smscur-d.htm |date=2015-09-23 }} * {{VHy Name|ID=991}} {{Lifetime|1888|1940|Schur, Willi}} [[Kategorija:Njemački teatarski glumci]] [[Kategorija:Njemački teatarski režiseri]] [[Kategorija:Njemački filmski glumci]] rj4akobsnzahwiqqu5xav8c0vnmyv5c 0 286220 42690171 42113064 2026-09-18T13:28:55Z Kontributor 2K 192569 grb 42690171 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Francuskoj2 | mesto = Šoazel | originalni_naziv = Choiseul | slika = | opis_slike = | grb = Blason maison fr de Choiseul.svg | država={{FRA}} | region = Šampanj-Arden | departman = Haute-Marne | prefektura = Šomon | kanton = Klefmon | gšir = 48.0588888888889 | gduž = 5.56833333333333 | nadm visina = 350 | maksimalna_nadmorska_visina = | minimalna_nadmorska_visina = | površina-km = 8,63 | površina-he = 863 | stanovništvo = 96<ref>{{Insee}}</ref> | godina_stanovništvo = 2011-01-01 | gustina = 11,12 | predsednik = | vreme_službovanja = | INSEE = 52127 | poštanski kod = 52240 }} '''Šoazel''' ({{jez-fra|Choiseul}}) je naselje i opština u severoistočnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Šampanj-Arden]], u departmanu [[Departman Gornja Marna u Francuskoj|Gornja Marna]] koja pripada prefekturi Šomon. Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 81 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 9&nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 8,63&nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 350 metara. == Demografija == {{DemografijaFR| 1962=143| 1968=155| 1975=138| 1982=123| 1990=101| 1999=81| 2006=| 2011=96| sansdoublescomptes= 1962}} <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina'' <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1960 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960 PlotData = bar:300 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:200 color:gray1 from:start till:end bar:100 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(48,115)(84,108) color:blue width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 167 1968: 155 points:(84,108)(100,98) color:blue width:2 #1975: 138 points:(100,98)(128,90) color:blue width:2 #1982: 123 points:(128,90)(160,77) color:blue width:2 #1990: 101 points:(160,77)(196,66) color:blue width:2 #1999: 81 points:(196,66)(228,66) color:blue width:2 #2004/5 </timeline> </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}} * {{RobbDiscoveryOfFrance}} * {{ArdaghFrance}} * {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}} * {{SowerwineFranceSince1870}} * {{RobertsFrance}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Choiseul (Haute-Marne)}} * Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}} * [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=93384 Choiseul na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}} * [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=52&codecom=127 Choiseul na stranici organizacije INSEE] {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.838785846006354&RadLong1=0.0971857505204459 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=520127 Položaj mesta Choiseul na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=48.0588888888889&longitude=5.56833333333333&zoom=8 Plan naselja Choiseul na mapi (Mapquest)] {{Departman Gornja Marna u Francuskoj}} {{Departmani Francuske}} {{Klica-Francuska}} dvy6g1qge3b9qfjszrfx35i27yfz2ck 42690299 42690171 2026-09-19T02:57:34Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Choiseul (Gornja Marna)]] na [[Choiseul (Haute-Marne)]] preko preusmjerenja 42690171 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Francuskoj2 | mesto = Šoazel | originalni_naziv = Choiseul | slika = | opis_slike = | grb = Blason maison fr de Choiseul.svg | država={{FRA}} | region = Šampanj-Arden | departman = Haute-Marne | prefektura = Šomon | kanton = Klefmon | gšir = 48.0588888888889 | gduž = 5.56833333333333 | nadm visina = 350 | maksimalna_nadmorska_visina = | minimalna_nadmorska_visina = | površina-km = 8,63 | površina-he = 863 | stanovništvo = 96<ref>{{Insee}}</ref> | godina_stanovništvo = 2011-01-01 | gustina = 11,12 | predsednik = | vreme_službovanja = | INSEE = 52127 | poštanski kod = 52240 }} '''Šoazel''' ({{jez-fra|Choiseul}}) je naselje i opština u severoistočnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Šampanj-Arden]], u departmanu [[Departman Gornja Marna u Francuskoj|Gornja Marna]] koja pripada prefekturi Šomon. Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 81 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 9&nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 8,63&nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 350 metara. == Demografija == {{DemografijaFR| 1962=143| 1968=155| 1975=138| 1982=123| 1990=101| 1999=81| 2006=| 2011=96| sansdoublescomptes= 1962}} <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina'' <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1960 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960 PlotData = bar:300 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:200 color:gray1 from:start till:end bar:100 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(48,115)(84,108) color:blue width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 167 1968: 155 points:(84,108)(100,98) color:blue width:2 #1975: 138 points:(100,98)(128,90) color:blue width:2 #1982: 123 points:(128,90)(160,77) color:blue width:2 #1990: 101 points:(160,77)(196,66) color:blue width:2 #1999: 81 points:(196,66)(228,66) color:blue width:2 #2004/5 </timeline> </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}} * {{RobbDiscoveryOfFrance}} * {{ArdaghFrance}} * {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}} * {{SowerwineFranceSince1870}} * {{RobertsFrance}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Choiseul (Haute-Marne)}} * Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}} * [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=93384 Choiseul na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}} * [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=52&codecom=127 Choiseul na stranici organizacije INSEE] {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.838785846006354&RadLong1=0.0971857505204459 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=520127 Položaj mesta Choiseul na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=48.0588888888889&longitude=5.56833333333333&zoom=8 Plan naselja Choiseul na mapi (Mapquest)] {{Departman Gornja Marna u Francuskoj}} {{Departmani Francuske}} {{Klica-Francuska}} dvy6g1qge3b9qfjszrfx35i27yfz2ck 1 295388 42690301 1838149 2026-09-19T02:57:34Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Choiseul (Gornja Marna)]] na [[Razgovor:Choiseul (Haute-Marne)]] 1838149 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7 0 326475 42690224 1869556 2026-09-18T22:55:14Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690224 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 326478 42690225 1869559 2026-09-18T22:55:19Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690225 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 1228628 42690312 42290846 2026-09-19T04:16:36Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690312 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | name = Zelena salata | slika =Kropsla_herfst.jpg | širina_slike = 250px | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Asterales]] | familia = [[Asteraceae]] | genus = ''[[Lactuca]]'' | binomial = ''Lactuca sativa'' | binomial_authority = [[Carolus Linnaeus|L.]] | zivotna_forma = TH ([[terofita]]/[[hamefita]]) }} '''Zelena salata''' je jednogodišnja [[zeljasta biljka]] koja se uzgaja za [[ishrana|ishranu]]. [[Datoteka:Lettuce in bloom after bolting.jpeg|mini|]] == Literature == {{refbegin}} * {{cite book | editor1-last = Bradley | editor1-first = Fern Marshall | editor2-last = Ellis | editor2-first = Barbara W. | editor3-last = Martin | editor3-first = Deborah L. | year = 2009 | title = The Organic Gardener's Handbook of Natural Pest and Disease Control | url = https://archive.org/details/organicgardeners00brad_0 | publisher = Rodale | isbn = 978-1-60529-677-7 }} * {{cite book | last1 = Davey | first1 = M. R. | last2 = Anthony | first2 = P. | last3 = Van Hooff | first3 = P. | last4 = Power | first4 = J. B. | last5 = Lowe, | first5 = K. C. | year = 2007 | chapter = Lettuce | title = Transgenic Crops | volume = {{nobold|Volume 59}} | series = Biotechnology in Agriculture and Forestry | publisher = Springer | isbn = 978-3-540-36752-9 }} * {{cite book | last1 = Katz | first1 = Solomon H. | last2 = Weaver | first2 = Williams Woys | year = 2003 | title = Encyclopedia of Food and Culture | volume = {{nobold|Volume 2}} | publisher = Scribner | isbn = 978-0-684-80565-8 }} * {{cite book | last = Weaver | first = Williams Woys | year = 1997 | title = Heirloom Vegetable Gardening: A Master Gardener's Guide to Planting, Seed Saving and Cultural History | url = https://archive.org/details/heirloomvegetabl0000weav | publisher = Henry Holt and Company | isbn = 978-0-8050-4025-8 }} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Lactuca sativa}} * [http://dsc.discovery.com/news/briefs/20050627/lettuce.html ''Lettuce Uncovered as Sexual Stimulant'' from Discovery Channel] * [http://www.selfsufficientish.com/lettuce.htm Lettuce - ''Lactuca sativa''- Daisy Family from selfsufficientish.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110527184714/http://www.selfsufficientish.com/lettuce.htm |date=2011-05-27 }} [[Kategorija:Povrće]] [[Kategorija:Glavočike]] pz1ktof8uvfgl0m5d18xfz8niordc2b 0 1269332 42690187 42282434 2026-09-18T16:53:12Z Marbletan 159118 Hypobromous acid.svg 42690187 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = | Name = Hipobromasta kiselina | ImageFile = | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = Hypobromous acid.svg | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = Hypobromous-acid-3D-vdW.png | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 13517-11-8 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 8353447 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 75344379 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = 29249 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = OBr | InChI = 1S/BrHO/c1-2/h2H | StdInChI = 1S/BrHO/c1-2/h2H | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = CUILPNURFADTPE-UHFFFAOYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |H=1 |Br=1 |O=1 | MolarMass = 96,911 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''Hipobromasta kiselina''' je [[hemijsko jedinjenje]], koje ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 96,911 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 1 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 1 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 0 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 0,5 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || 0,5 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|''Å''²]]) || 20,2 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Holleman&Wiberg1st}} * {{Housecroft3rd}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|Hypobromous acid}} * {{PubChemInCheKey|CUILPNURFADTPE-UHFFFAOYSA-N|Hypobromous acid}} [[Kategorija:Jedinjenja broma]] [[Kategorija:Jedinjenja vodonika]] md4gofwi9grcj7in3v45s7o3ftwcy90 0 1362490 42690319 42519946 2026-09-19T06:29:16Z -wuppertaler 176393 photo added 42690319 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Obertrubah | izvorni_naziv = ''Obertrubach'' | slika = GER Obertrubach, Trubachtalstraße 0003.jpg | opis_slike = | gradska_zastava = | grb = DEU Obertrubach COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Bavarska]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 2.189<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 103 | aglomeracija = | površina = 21,2 | gšir = 49.695 | gduž = 11.34944 | nadmorska_visina = 434 | registarska_oznaka = FO | pozivni_broj = 09245 | poštanski_kod = 91286 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.trubachtal.com/amtlich/start.htm www.trubachtal.com/amtlich/start.htm] | gradonačelnik = ''Willi Müller'' | stranka = | ije = da }} '''Obertrubah''' ({{jez-nem|Obertrubach}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Bavarska]]. Jedno je od 29 opštinskih središta okruga [[Okrug Forhhajm|Forhhajm]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 2.189 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 9474156. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Obertrubach in FO.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Forhhajm]] Obertrubah se nalazi u saveznoj državi [[Bavarska]] u okrugu Forhhajm. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 434 metra. Površina opštine iznosi 21,2&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 2.189 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 103 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat|Obertrubach}} * [http://www.trubachtal.com/amtlich/start.htm Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080217043028/http://www.trubachtal.com/amtlich/start.htm |date=2008-02-17 }} {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Forhhajm}} bxkb6f3fyu211k258lnmfyjz6zgd9mr 0 1365778 42690294 42526251 2026-09-18T23:55:52Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690294 wikitext text/x-wiki {{drugo značenje3|Visbah}} {{Grad u Nemačkoj | naziv = Visbah | izvorni_naziv = ''Wiesbach'' | slika = | opis_slike = Visbah | gradska_zastava = | grb = DEU Wiesbach COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Rajna-Palatinat]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 544<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 134 | aglomeracija = | površina = 4,1 | gšir = 49.33333 | gduž = 7.45333 | nadmorska_visina = 260 | registarska_oznaka = PS | pozivni_broj = 06337 | poštanski_kod = 66894 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.wiesbach-pfalz.de www.wiesbach-pfalz.de] | gradonačelnik = ''Emil Edwin Mayer'' | stranka = | ije = da }} '''Visbah''' ({{jez-nem|Wiesbach}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]]. Jedno je od 84 opštinska središta okruga [[Okrug Jugozapadni Palatinat|Jugozapadni Palatinat]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 544 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 7340227. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Wiesbach in PS.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Jugozapadni Palatinat]] Visbah se nalazi u saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]] u okrugu Jugozapadni Palatinat. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 260 metara. Površina opštine iznosi 4,1&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 544 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 134 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat|Wiesbach}} * [http://www.wiesbach-pfalz.de Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210623055529/https://www.wiesbach-pfalz.de/ |date=2021-06-23 }} {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Jugozapadni Palatinat}} 4oroht2dhknw05zcsc1b2u7g1x8q2ax 0 1452111 42690307 41332461 2026-09-19T03:07:17Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690307 wikitext text/x-wiki "'''Zahtijevanja naroda'''" naziv je za političku peticiju, odnosno proglas prihvaćen [[25. ožujka]] [[1848.]] koji je u 30 točaka sadržavao načela i program hrvatskog građanstva, odnosno nacionalna, državno-pravna, socijalna i liberalna traženja za promjenu položaja Hrvatske u [[Austrijsko Carstvo|Austrijskoj Monarhiji]], kao i za promjenu državne strukture i socijalnih pitanja unutar Hrvatske. Njime se zahtijevao izbor [[Josip Jelačić|Josipa Jelačića]] za hrvatskoga [[ban]]a, što brže sazivanje sabora, pripojenje [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Vojna krajina|Vojne krajine]] Hrvatskoj, hrvatska samostalnost od [[Ugarska|Ugarske]] glede financija, jezika i školstva, sloboda pisanja i govora, jednakost pred sudovima, opće izborno pravo te ukidanje staleških povlastica i kmetstva. ''Zahtijevanja naroda'' prihvaćena su u [[Narodni dom u Zagrebu|Narodnom domu u Zagrebu]]. == Početak modernog Sabora == Zasjedanje Narodne skupštine 25. ožujka 1848. godine u dvorani [[narodni dom u Zagrebu|Narodnog doma u Zagrebu]], kao posljedica [[ilirski pokret|ilirskog pokreta]] i društvenih prevrata diljem Europe polovinom 19. stoljeća, smatra se početkom modernog hrvatskog parlamenta. Zasjedanje je važno zato što su prvi put na zasjedanju sudjelovali svi društveni slojevi koji su predstavljali [[Hrvatska pod Habsburzima|Trojednu Kraljevinu Hrvatske, Dalmacije i Slavonije]]. Osim pripadnika raznih [[stalež]]a (kao isključivo do tada) zasjedanju su prisustvovali i zagrebački narodnjaci, studenti Pravoslavne akademije te pitomci biskupskog sjemeništa. Značenje zasjedanja je i u prihvaćanju dokumenta ''Zahtijevanja naroda''. Dokument se sastoji od 30 točaka, a njime se zahtijevao izbor [[Josip Jelačić|Josipa Jelačića Bužimskog]] za hrvatskoga [[ban]]a, što brže sazivanje [[sabor]]a, pripojenje [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacije]] i [[Vojna krajina|Vojne krajine]] Hrvatskoj, hrvatska samostalnost od [[Ugarska|Ugarske]] glede financija, jezika i školstva, sloboda pisanja i govora, jednakost pred sudovima, opće izborno pravo te ukidanje staleških povlastica i [[kmetstvo|kmetstva]]. Zahtievanja sadrže elemente emancipacije [[Židovi u Hrvatskoj|židovske zajednice]] u Hrvatskoj, jer su sadržavale točke "''Slobodu štampe, věre, učenja i govora.''" i "''Jednakost sviuh bez razlike stališa i věre pred sudom, zajedno javnost, usmenost, porota i odgovornost sudacah.''"<ref name="Dobrovšak">Ljiljana Dobrovšak: [http://hrcak.srce.hr/file/62768 Židovi u hrvatskim zemljama 1848/1849.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305133621/http://hrcak.srce.hr/file/62768 |date=2016-03-05 }}, Radovi - Zavod za hrvatsku povijest, sv. 30, 1997. str. 77-89</ref> ''Zahtijevanja naroda'' bila su, u stvari, politički program [[Narodna stranka|Narodne stranke]]. Da bi se s njim upoznao što veći broj ljudi, tiskan je u obliku letka u nakladi od 15.000 primjeraka (jedan dio i na njemačkom jeziku). Te je zahtjeve i neposredno 29. ožujka 1848. godine posebna hrvatska delegacija na čelu s [[Ljudevit Gaj|Ljudevitom Gajem]] predala kralju u [[Beč]]u. == Izvori == * Neda Engelsfeld: "Povijest hrvatske države i prava: razdoblje od 18. do 20. stoljeća", Pravni fakultet, Zagreb, 2002. * [http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=1742 "Zahtijevanja naroda" - početak modernog Sabora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181001031214/http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=1742 |date=2018-10-01 }} {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatska povijest 1790.-1918.]] 49aaexpeupl2xwmhbndxw44rhkmsl7k 0 1452213 42690313 42449021 2026-09-19T04:24:10Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690313 wikitext text/x-wiki {{Redirect|Kraljevina Ugarska (1867–1918)|ostala značenja|Kraljevina Ugarska}} {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime= Zemlje Krune Svetog Stjepana |hr_ime = Zemlje Krune Svetog Stjepana |izvorno_ime = <small>''Szent István Koronájának Országai''</small> |genitiv= |status = kraljevstvo |status_tekst = Sastavnica [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske Monarhije]]<br />Državna zajednica [[trojednica|Hrvatske]] i [[Ugarska|Ugarske]] |kontinent = Europa |država = Austro-Ugarska Monarhija |godina_start = [[1867.]] |godina_kraj = [[1918.]] |događaj_start = [[Austro-ugarska nagodba]] |era = |datum_start = 1867. |događaj_kraj = ukidanje Monarhije |datum_kraj = 16. studenog 1918. |događaj1 = [[Hrvatsko-ugarska nagodba]] |datum_događaj1 =1868. |događaj2 =raspad Austro-Ugarske |datum_događaj2 =31. listopada 1918. |događaj3 = |datum_događaj3 = |događaj_poslije = |datum_poslije = |fusnote = |carstvo = |vlada_tip = Parlamentarna i ustavna monarhija | |p1 = Kraljevina Hrvatska |flag_p1 = Flag of Kingdom of Croatia (1852-1860).svg |p2 = Kraljevina Ugarska |flag_p2 = Flag of the Habsburg Monarchy.svg |s1 = Država SHS |flag_s1 = Flag of the State of Slovenes, Croats and Serbs.svg |s2 = Mađarska Demokratska Republika |flag_s2 = Civil Ensign of Hungary.svg |s3 = Čehoslovačka |flag_s3 = Flag of the Czech Republic.svg |s4 = Kraljevina Srbija |flag_s4 = State Flag of Serbia (1882-1918).svg |s5 = Kraljevina Rumunjska |flag_s5 = Flag of Romania.svg |s6 = Kraljevina Italija |flag_s6 = Flag of Italy (1861-1946).svg |zastava = |zastava_tip = |grb = Coa Hungary Country History (1916).svg |grb_i = |grb_tip = Službeni mali grb, 1915. |mapa =Cisleithania, Lands of the Crown of Saint Stephen, Bosnia and Herzegovina.svg |mapa_opis = Zemlje Krune sv. Stjepana (zeleno) |glavni_grad = [[Budimpešta]] |himna = ''[[Carevka]]''<br />''[[Himnusz]]'' |jezik = mađarski<br />[[hrvatski]] (u Hrvatskoj)<ref>Hrvatsko-ugarska nagodba, članak 55.</ref> |valuta = forinta<br /><small>(1868.–1892.)</small><br />kruna<small>(1892.–1918.)</small> |vođa1 = [[Franjo Josip I.]] |godina_vođa1 = 1867. – 1916. |vođa2 = [[Karlo I. Austrijski|Karlo I.]] |godina_vođa2 = 1916. – 1918. |titula_vođa = [[Kralj]] |zamjenik1 = [[Mihály Károlyi]] (zadnji) |godina_zamjenik1 = 1918. |titula_zamjenik = [[Premijer]] | |stat_godina1 = 1910. |stat_površina1 = 325411 |stat_pop1 = 20886487 |internet = |vjera = [[Katolička Crkva|katolicizam]]<br /> |vremenska_zona = }} '''Zemlje [[Kruna Svetog Stjepana|Krune Svetog Stjepana]]''' ([[mađarski jezik|mađ.]] ''Szent István Koronájának Országai'') povijesni je naziv kojim se označavalo zemlje koje su [[personalna unija|personalnom unijom]] povezane s [[Kraljevina Ugarska|Ugarskim Kraljevstvom]] unutar [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]], odnosno kasnije [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]].<ref>[http://www.1911encyclopedia.org/Hungary Mađarska, enciklopedija Britannica 1911.]</ref><ref>[http://www.h-net.org/~habsweb/sourcetexts/nagodba1.htm Ustav Državne zajednice Ugarske i Hrvatske-Slavonije-Dalmacije]</ref> Ovaj složeni skup država ponekad se prema [[srednji vijek|srednjovjekovnoj]] terminologiji nazivao i ''Archiregnum Hungaricum'' ([[Latinski jezik|lat.]]; [[srpskohrvatski jezik|sh.]] ''Ugarsko Nadkraljevstvo''). Od [[Hrvatsko-ugarska nagodba|hrvatsko-ugarske nagodbe]] 1868. ovaj teritorij postaje državna zajednica [[Kraljevina Ugarska|Kraljevine Ugarske]] i [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije]]. Po Nagodbi, temeljnom (ustavnom) zakonu obiju zemalja ova državna zajednica nije imala službeno ime, kao ni zastavu. == Ime == * [[Mađarski]]: ''Szent István Koronájának Országai'' - Zemlje Krune sv. Stjepana, ''Szent Korona Országai'' - Zemlje Svete krune, ''Magyar Korona Országai'' - Zemlje Mađarske krune ili ''Magyar Szent Korona Országai''- Zemlje Mađarske svete krune; * [[Njemački]]: ''Länder der heiligen ungarischen Stephanskrone'' - Zemlje svete mađarske Stjepanove krune Za Zemlje Krune sv. Stjepana u Austro-Ugarskoj se neslužbeno koristio i naziv ''Translajtanija'', budući da su Zemlje, gledano iz [[Beč]]a, ležale preko, s onu stranu (''trans'') rijeke [[Leitha|Leithe]]. Austrijska polovica Monarhije slično se nazivala [[Cislajtanija|Cislajtanijom]] - s ove (''cis'') strane Leithe.. == Krunske zemlje == Naslov "Zemlje Krune sv. Stjepana" bio je u uporabi u [[18. stoljeće|18.]] i [[19. stoljeće|19. stoljeću]], a označavao je onaj dio [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]] i kasnije [[Austro-Ugarska Monarhija|Austro-Ugarske Monarhije]] koji je bio povezan s Ugarskim kraljevstvom, za razliku od nasljednih [[Habsburgovci|habsburških]] zemalja koje su pripadale i [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetom Rimskom Carstvu]] ili kasnije [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]]. Te su zemlje bile sama [[Ugarska]], [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Kraljevina Hrvatska]], njoj podređena [[Kraljevina Slavonija]] te Velika Kneževina Transilvanija (Erdelj). Revolucionarne [[1848.]] [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|hrvatska vlada]] na čelu s [[Ban Josip Jelačić|Jelačićem]] raskinula je sve odnose s Ugarskom i proglasila cjelovitost Hrvatske i Slavonije. Mađarski revolucionari prisvojili su Transilvaniju, ugarski teritorij još od Srednjeg vijeka, matici Ugarskoj. Slomom revolucije sve postignuto je poništeno. Austro-ugarskim dogovorom [[1867.]] Transilvanija je sjedinjena i legalno s Ugarskom, a hrvatsko-ugarskom nagodbom 1868. Kraljevina Slavonija je spojena s Hrvatskom. Tako je naslov "zemlje Krune sv. Stjepana" ponovno uspostavljen te je označavao dvije zemlje: Ugarsko Kraljevstvo i Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju. S druge strane, hrvatsko-ugarska strana nije uspjela postići da im se pridruže i [[Dalmacija]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Galicija]] i [[Lodomerija]], koje su ostale pod austrijskom upravom. Hrvatsko-ugarske vlasti nisu nikad priznale takvo stanje stvari, te su ove zemlje, prema [[zakon]]u koji je vladao u Hrvatskoj i Ugarskoj, pripadale tim kraljevstvima. Kako se 1868. Hrvatska i Ugarska nisu uspjele dogovoriti oko Rijeke, naknadno je tekst nagodbe krivotvoren na način da je Rijeka postala izdvojeno tijelo izravno podređeno Budimpešti. {| class="wikitable" |+ Zemlje u Translajtaniji ! Grb!!Zastava!!Zemlja!!Glavni grad |- |[[Datoteka:Coa Hungary Country History (19th Century).svg|50px|border]]||[[Datoteka:Flag of Hungary (1867-1918).svg|100px|border]]||[[Kraljevina Ugarska]]||[[Budimpešta]] |- |[[Datoteka:Coa Croatia Country History (with crown) (1868-1918).svg|50px|border]]||[[Datoteka:Flag of Croatia-Slavonia with CoA.svg|100px|border]]||[[Kraljevina Hrvatska i Slavonija]]||[[Zagreb]] |- |[[Datoteka:Wappen Fiume.png|50px|border]]||[[Datoteka:Flag of the Free State of Fiume.svg|100px|border]]||[[Corpus separatum Rijeka]]||[[Rijeka]] |} == Historija == {{Glavni|Kraljevina Hrvatska i Slavonija|Kraljevina Ugarska}} === Ustavni i pravni okvir === {{Glavni|Hrvatsko-ugarska nagodba|Austro-Ugarska nagodba}} [[Datoteka:Coa Hungary Country History med (1915).svg|200px|minijatura|lijevo|Tzv. anđeoski grb: u smjeru kazaljke na satu, grbovi Hrvatske, Transilvanije, Rijeke, Bosne i Hercegovine, Slavonije i Dalmacije, uz mađarski grb u sredini.]] [[Datoteka:Andrássy Gyula 1871.jpg|200px|minijatura|desno|Grof Gyula Andrassy, prvi ugarsko-hrvatski ministar-predsjednik]] Austro-ugarska nagodba iz 1867., koja je stvorila Dvojnu Monarhiju, dala je mađarskoj vladi više kontrole nad unutarnjim poslovima nego što je imala još od [[bitka na Mohačkom polju|bitke na Mohačkom polju]] 1526. Međutim, nova vlada suočavala se s teškim privrednim problemima i nemirima etničkih manjina. Habsburg je ponovno postao mađarski kralj, ali je Nagodba strogo ograničila njegove ovlasti nad unutarnjim poslovima te je ugarska vlada preuzela stvarnu kontrolu nad Ugarskom. Vlada se sastojala od premijera i njegovog kabineta koje je imenovao kralj. Vlada i premijer bili su odgovorni dvodomnom parlamentu izabranom ograničenim biračkim pravom. Zajednički austro-ugarski poslovi bili su u okviru triju zajedničkih ministarstava: vanjskih poslova, obrane i financija. Tri zajednička ministra odgovarala su izaslanstvima koja su predstavljala [[Cislajtanija|austrijsku]] i ugarsko-hrvatsku polovicu Monarhije. Premda je zajedničko ministarstvo obrane upravljalo vojskom, car je vršio dužnost vrhovnog zapovjednika te je njemački bio službeni u postrojbama [[Austro-ugarska vojska|zajedničke vojske]] dugo vremena. Ugarsko-hrvatska vlada kontrolirala je vlastito [[Kraljevsko ugarsko domobranstvo|ugarsko-hrvatsko domobranstvo]], u sklopu kojega je postojalo i [[hrvatsko-slavonsko domobranstvo]] kao oznaka hrvatske posebnosti. Nagodbom su trgovina i monetarna politika, carine, željeznica i neizravno oporezivanje priznati kao zajednički poslovi o kojima će se raspravljati svakih deset godina. U sklopu austro-ugarske nagodbe [[Transilvanija]] (''Erdelj sa Sedmogradskom'') vraćena je Kraljevini Ugarskoj, a [[Vojna krajina]] i [[Kraljevina Slavonija]] priznati su kao sastavni dijelovi Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Uz pomoć [[Franjo Josip I.|Franje Josipa I.]], 1868. Ugarska i Hrvatska sklopile su sličnu nagodbu kojojm su riješile državno-pravna pitanja u svojoj polovici Monarhije. Ta polovica definirana je kao "neraskidiva i jedinstvena državna zajednica Kraljevine Ugarske i Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije." Nagodbom je Trojednoj Kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji priznat status "političkog naroda s posebnim teritorijem" te je priznata hrvatska samobitnost te pravo Hrvatske na autonomiju u pravosuđu, školstvu, upravi, vjerskim pitanjima i unutarnjim poslovima. Usprkos tome, u praksi je hrvatska autonomija često bila ograničena, a stvarna vlast i kontrola (pogotovo gospodarska i financijska) prešla je u ruke Budimpešte.<ref>''Croatia-Slavonia placed under the rule of Hungary...<br /> ''Under an 1868 agreement between Croatia and Hungary, known as the Nagodba, Croatian statehood was formally recognized, but Croatia was in fact stripped of all real control over its affairs<br />[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/143561/Croatia/223953/History#ref=ref476634 History of Croatia Britannica Encyclopedia 2009]</ref> Hrvatskog bana, primjerice, birao je ugarski ministar-predsjednik a imenovao kralj. Usto, prije no što bi ban odnio zakon na potpis (sankciju) kralju, morao se najaviti kod ugarskog (zapravo ugarsko-hrvatskog) premijera. Uspostavljen je i institut hrvatskog ministra, kao člana ugarsko-hrvatske vlade bez portfelja, koji je trebao biti veza između kralja i Hrvatske. Zajednički hrvatsko-ugarski poslovi uključivali su valutna pitanja, trgovinsku politiku, poštu i željeznicu. 55% poreza prikupljenih na području Hrvatske odlazilo je u Budimpeštu. Dogovoreno je da će se financijski dio Nagodbe revidirati svakih deset godina. [[Hrvatski]] je postao isključivi službeni jezik na području Kraljevine Hrvatske i Slavonije, a hrvatski je jezik priznat i kao službeni u zajedničkom saboru i upravi. Hrvatsko-ugarski sabor imao je dva doma: zastupnički dom (kuću) i dom velikaša. Hrvatska je u zastupnički dom slala 37 zastupnika, a u dom velikaša trojicu. Kako nije postojao institut zaštite vitalnih interesa ili veta, hrvatski zastupnici, koji su bili u velikoj manjini, redovno su bili preglasavani. === Mađarska hegemonija === {{Dvostruka slika|lijevo|Hungary-ethnic groups.jpg|150|Hungarians in Hungary (1890).png|150|Etničke skupine prema metodologiji popisa iz 1880.|Razmještaj Mađara u Zemljama 1890.}} Iako su prvih godina nakon Nagodbe vladali uglavnom ravnopravni odnosi, ubrzo je mađarsko kršenje Nagodbe rezultiralo velikom opozicijom nagodbi i mađarizaciji. Oružana [[rakovička buna]] Eugena Kvaternika iz [[1871.]] protiv nje bila je najkonkretniji primjer protivljenja. Protuzakonito uvođenje mađarskog jezika na željeznice, u vojsku i upravu u Hrvatskoj i Slavoniji dovelo je do ogorčenja naroda, koje je kulminiralo postavljanjem dvojezičnih natpisa na javnim zgradama u Hrvatskoj [[1883.]] Nakon vala nereda i prosvjeda ministar-predsjednik [[Kalman Tisza]] postavio je [[Khuen-Héderváry|Dragutina Khuen-Hedervaryja]] za hrvatskog bana. Uslijedilo je novih dvadeset godina mađarizacije. Pitanje protuzakonitog prisustva mađarskog jezika na željeznicama bilo je prvorazredno pitanje za svaku hrvatsku vladu do pada Monarhije. S druge strane Drave, Zakon o nacionalnostima već 1868. definirao je Kraljevinu Ugarsku kao "jedinstvenu mađarsku naciju"<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/276730/Hungary/34805/The-Dual-Monarchy-1867-1918#toc34805 Britannica 2009 Dual Monarchy]</ref> koja se sastoji od različitih etničkih zajednica s jednakim pravima, osim u jezičnim pitanjima. Iako su se drugi jezici osim mađarskog mogli koristiti u crkvama, školama i lokalnoj upravi, mađarski je postao isključivi jezik vlade, uprave i sveučilišta, a prava manjina na jezik su se sustavno kršila agresivnom mađarizacijom. Mnogi Mađari smatrali su manjinska prava prevelikodušnima, unatoč činjenici da je 1910. svega 54% stanovnika Kraljevine Ugarske govorilo [[mađarski]] kao materinji jezik. [[Slovaci]] u sjevernoj Ugarskoj, [[Rumunji]] u [[Erdelj]]u i [[Srbi]] u Vojvodini tražili su više autonomije nakon donošenja zakona. No, vlada je odbila sve zahtjeve te je time nezadovoljstvo manjina poraslo. === Novi kurs === [[Datoteka:Markov trg 1914.jpg|mini|desno|200px|[[István Tisza|Grof Tisza]] ulazi u sabornicu s [[Ivan Skerlecz|banom Skerleczom]] i [[Ministar za Hrvatsku i Slavoniju|ministrom za Hrvatsku]], [[Teodor Pejačević|grofom Pejačevićem]], [[1914.]]]] Između 1903. i 1905. jača austrijsko-mađarski sukob. [[1905.]] ugarska vlada htjela je uvesti [[mađarski]] kao zapovjedni jezik u vojsci, osporiti položaj cara kao vrhovnog zapovjednika te ukinuti carinsku uniju između austrijske i svoje polovice Monarhije, što je uzrokovalo znatne potrese. Hrvatski zastupnici, na čelu s [[Nikola Tomašić|Nikolom Tomašićem]], ispravno su procijenili da bi to bio loš potez, budući da su dvije polovice [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] bile međuovisne: Austrija je bila pretežno industrijska, a Ugarska i Hrvatska poljoprivredne zemlje.<ref name="disvi">[http://dnc.nsk.hr/DataServices/ImageView.aspx?id=28fc1c80-7c43-472b-9837-1e8725ed3c4b, Dom i sviet, 15. ožujka 1905., br.6., str. 118.]</ref> No, hrvatska oporba na čelu sa [[Frano Supilo|Supilom]] i Trumbićem u austrijsko-mađarskom sukobu vidi priliku za Hrvatsku. Nakon sastanka [[Ante Trumbić]]a s [[Ferenc Kossuth|Ferencom Kossuthom]] u Pešti u lipnju 1905. te Trumbića i Frana Supila s predsjednikom ugarskog parlamenta dr. [[Gyula Justh|Justhom]] u Rijeci u rujnu, otvoren je put sporazumu. [[3. listopada]] [[1905.]] hrvatska oporba donijela je [[Riječka rezolucija|Riječku rezoluciju]]. U njoj hrvatski zastupnici podržavaju Mađarsku u borbi protiv Austrije i izražavaju nadu da će se ukloniti sukob Hrvata i Mađara. Uvjet za suradnju je ujedinjenje Hrvatske i Dalmacije i uvođenje ustavnih sloboda u Hrvatsku, odnosno rušenje mađaronskog režima. No, iako je Nezavisna stranka Justha i Kossutha pobijedila na izborima u Ugarskoj te je [[Sandor Wekerle]] oformio vladu, pod prijetnjom austrijske strane i cara [[Franjo Josip I.|Franje Josipa I.]] odustali su od zahtjeva.<ref>{{Cite web |url=http://hrcak.srce.hr/file/135135 |title=Kardum, Gajski: Jezik kao političko pitanje: Slučaj zapovjednog jezika u austrougarskoj vojsci, Jezikoslovlje, Vol.13 No.2 Studeni 2012. |access-date=2014-07-14 |archive-date=2021-03-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210331052541/https://hrcak.srce.hr/file/135135 |url-status=dead }}</ref> Donošenje [[Željeznička pragmatika|Željezničke pragmatike]] [[1907.]], kojom je ugarska vlada opet uvela mađarski kao službeni na željeznicama u Hrvatskoj, pokazao je da suradnja s ugarskom vladom ne daje rezultata. Unatoč tome, sve do 1918. [[hrvatsko-srpska koalicija]] je vodila oportunističku politiku vezivanja uz Budimpeštu. === Kraj === [[29. listopada]] [[1918]]. [[Hrvatski sabor]] donio je odluku o raskidanju državno-pravnih veza s Austrijom i Ugarskom, čime je izričaj "Zemlje Krune sv. Stjepana" izgubio značenje. 16. studenog Ugarski sabor je raskinuo Austro-ugarsku nagodbu, ukinuo monarhiju i proglasio republiku, dok se krajem studenog 1918. Transilvanija priključila Rumunjskoj. [[Trianonski ugovor|Mirovnim sporazumom u Trianonu]] 1920. na najvećem dijelu etnički mađarskog prostora nekadašnjih Zemalja Krune sv. Stjepana nastala je [[Kraljevina Mađarska]]. == Povezano == * [[Kruna Svetog Stjepana]] * [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom]] * [[Habsburške nasljedne zemlje]] * [[Krunske zemlje]] * [[Zemlje Češke krune]] == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Kraljevina Hrvatska i Slavonija]] [[Kategorija:Historija Mađarske]] [[Kategorija:Historija Rumunije]] [[Kategorija:Historija Slovačke]] jkqgdu00l2498kie71of86gvimgzbfr 0 1452838 42690218 42356349 2026-09-18T21:19:40Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690218 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje3|Vrbovec}} {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Vrbovec |izvorno_ime = <small>{{jez-mak|Врбоец}}</small> |grb = |slika = Поглед на Врбоец.jpg |opis_slike = |opština = Kruševo |populacija = 256 |nadm visina = 680 |gšir = 41.3379 |gduž = 21.2968 |pozivni broj = (+389) 48 |poštanski kod = 7550 |registarska oznaka =BT }} '''Vrbovec''' ({{jez-mak|Врбоец}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u zapadnom delu države. Vrbovec pripada [[Opština Kruševo|opštini Kruševo]]. == Prirodni uslovi == Naselje Vrbovec je smešteno u zapadnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg većeg grada, [[Prilep]]a, naselje je udaljeno 30&nbsp;km zapadno. Vrbovec se nalazi na zapadnom obodu [[Pelagonija|Pelagonije]], najveće [[Visoravan|visoravni]] [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Naseljski atar je na istoku [[Ravnica|ravničarski]], dok se ka zapadu izdižu prva brda [[Buševa planina|Buševe planine]]. Nadmorska visina naselja je približno 680 metara. Klima u naselju je [[kontinentalna klima|kontinentalna]]. == Historija == == Stanovništvo == Po popisu stanovništva iz [[2002]]. godine Vrbovec je imao 265 stanovnika. Pretežno stanovništvo u naselju su etnički [[Makedonci]] (99%). Do prve polovine [[20. vek]]a isključivo stanovništvo u naselju bili su [[Turci]], koji su potom spontano iselili u maticu. Većinska veroispovest u naselju je [[pravoslavlje]]. == Povezano == * [[Opština Kruševo]] == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == * [http://www.krusevo.gov.mk/ www.krusevo.gov.mk Zvanična stranica opštine Kruševo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201215010024/http://www.krusevo.gov.mk/ |date=2020-12-15 }} {{Opština Kruševo}} [[Kategorija:Opština Kruševo]] 4l9ivkfy3u6l4brumw6mysqmu89h5ys 0 1458258 42690210 42653496 2026-09-18T20:24:06Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690210 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=VLAJKO BEGOVIĆ | slika = Vlajko-begovic-u-spaniji-1097x1536.png | opis_slike=Vlajko Begović u Španiji 1937. godine. | datum_rođenja =[[8. februar]] [[1905]]. | mesto_rođenja =[[Fakovići]], kod [[Srebrenica|Srebrenice]] | država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}} | datum_smrti =[[17. februar]] [[1989]]. ('''84''' god.) | mesto_smrti =[[Beograd]], [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbija]] | država_smrti ={{zas|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] |SKOJ=[[1927]]. |KPJ=[[1930]]. |rat= [[Španski građanski rat]]<br />[[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačka borba]] |služba=[[Internacionalne brigade]]<br /> [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOV i PO Jugoslavije]] |čin=[[general-major]] u rezervi |odlikovanja= {{{!}} style="background:transparent" {{!}} {{Orden junaka socijalističkog rada}} {{!}}{{!}} {{Orden republike1}} {{!}}{{!}} {{Orden zasluga za narod1}} {{!}}- {{!}} {{Orden bratstva i jedinstva1}} {{!}}{{!}} {{Orden za hrabrost}} {{!}}{{!}} {{Partizanska spomenica 1941.}} {{!}}} }} '''Vlajko Begović''' ([[Fakovići]], kod [[Srebrenica|Srebrenice]], [[8. februar]] [[1905]] – [[Beograd]], [[17. februar]] [[1989]]), bio je jugoslovenski [[Komunizam|komunistički]] revolucionar, [[Španski borci|učesnik Španskog građanskog rata]] i [[Pokret otpora (Francuska)|Francuskog pokreta otpora]] tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]], društveno-politički radnik [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] i [[junak socijalističkog rada]]. Posle revolucije u Jugoslaviji, bio je predsednik Savezne planske komisije, te član [[Savet federacije SFRJ|Saveta federacije]] od [[1967]]. do [[1984]]. godine. Bio je direktor više naučnih instituta i urednik nekoliko teorijskih i političkih listova. Bio je osnivač niza uglednih naučnih institucija u Beogradu, poput Instituta za društvene nauke i [[Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu|Fakulteta političkih nauka]]. Pisao je naučne radove iz oblasti ekonomije, sociologije, istorije i teorije socijalizma. Tokom revolucionarnog rada, koristio se partijskim pseudonimima '''Boti''', '''Unger''', '''Hans''', '''Stanković''', '''Stefan Štern''' i '''Vladimir Stefanović'''. == Biografija == Rođen je [[8. februar]]a [[1905]]. godine u selu [[Fakovići]], kod [[Srebrenica|Srebrenice]]. Njegov otac, Simo Begović ([[1872]]–[[1952]]), bio je [[Pravoslavlje|pravoslavni]] [[sveštenik]]. Simo Begović bio je poverenik [[Srpski nacionalizam|srpske nacionalističke]] organizacije [[Narodna odbrana]] za Istočnu Bosnu počevši od [[1910]]. godine. Kao srpski nacionalista i protivnik austrougarske vlasti, Simo Begović je bio jedan od osuđenih na smrt u [[Veleizdajnički proces (1915—1916)|Banjalučkom veleizdajničkom procesu]] tokom [[1915]]. i [[1916]]. ali je pomilovan zahvaljujući zalaganju [[Popis španjolskih vladara#Dinastija Burbonaca - druga restauracija|španskog kralja]] [[Alfonso XIII od Španije|Alfonsa XIII]]. Nakon što je [[Bosna i Hercegovina]] postala deo novoosnovane [[Kraljevina SHS|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], porodica se seli na [[Pale]], gde će pop Simo biti sveštenik u [[Crkva Uspenja presvete Bogorodice na Palama|Crkvi Uspenja presvete Bogorodice]] sve do [[1941]]. godine. Iako sam nije bio komunista, pop Simo podržavao je revolucionarno opredeljenje svoga sina.<ref>{{Cite web |title=Mojsije Đerković, "Begović Simo", ''Biblioteka Istočno Sarajevo'', 19. septembar 2023. |url=https://www.matbibli.rs.ba/sr/desavanja/ljetopis/327-begovic-simo |access-date=2025-03-06 |archive-date=2025-02-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250214072531/https://www.matbibli.rs.ba/sr/desavanja/ljetopis/327-begovic-simo }}</ref> Vlajko Begović imao je dva brata i dve sestre. Cela porodica bila je internirana u logoru nakon [[Srbija u Prvom svjetskom ratu#Prva austrougarska ofanziva|austrougarskog napada na Srbiju]], gde su pobegli kada je [[1914]]. izbio rat.{{sfn|Begović|1960|p=263}} Brata Slobodana će kasnije ubiti [[ustaše]] u [[Koncentracijski logor Pag|logoru Slana na Pagu]], a sestru Kseniju (udata Tanasković) ubili su [[JVuO|četnici]] tokom [[Sedma neprijateljska ofanziva|Sedme ofanzive]] [[1944]]. godine.<ref>[https://www.palelive.com/simo-begovic-svestenik-naroda-i-cuvar-njegove-duse/ Vladimir Stanišić, "Simo Begović: sveštenik naroda i čuvar njegove duše", ''Palelive.com'', 24. januar 2025.]</ref> Mladi Begović politički se radikalizovao još u nižim razredima gimnazije. Čitajući [[Maksim Gorki|Maksima Gorkog]] i [[Nikolaj Černiševski|Nikolaja Černiševskog]], sveštenikov sin postao je [[Ateizam|ateista]]. Počeo je da se druži sa socijalistima i da se upoznaje sa delima [[Karl Marx|Marksa]], [[Vladimir Lenjin|Lenjina]], [[Karl Kautsky|Kauckog]], [[Nikolaj Buharin|Buharina]] i [[Anatolij Lunačarski|Lunačarskog]]. Videvši da njegova porodica živi teško i siromašno i posle oslobođenja od Austro-Ugarske, prestao je da veruje u ideje srpskog nacionalizma i [[Jugoslavenstvo|jugoslovenskog ujedinjenja]].{{sfn|Begović|1960|p=263}} Socijalizmu se okrenuo iz revolta prema korupciji, nacionalizmu i klasnim nejednakostima u novoformiranoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca: {{citat|Upravitelj škole, Srbin, lojalan podanik, govorio je o [[Franjo Josip I od Austro-Ugarske|austrougarskom caru i kralju]] kao božanstvu i tražio od nas đaka da svaki dan pjevamo [[Gott erhalte Franz den Kaiser|austrougarsku himnu]]. Kad je primijetio da samo otvaram usta i ne pjevam, premlatio me kao žandar. Vjerovao sam da će poslije oslobođenja biti obješen. Međutim, on je bio jedan od organizatora svečanog dočeka moga oca kad se vratio iz zatvora. Održao je i vatreni patriotski govor. Kasnije je dobio i [[Orden svetog Save|Orden sv. Save]]. Oni »ugledni« i bogati Srbi grabili su, zauzimali položaje u društvu, izmišljali nacionalne zasluge i kitili se njima. Rat je počeo jednim šovinizmom, a na kraju rata se pojavio drugi. Urezao mi se u sjećanje prizor ubojstva na ulici oca moga druga iz osnovne škole, Krešimira Dujmušića. Otac mu je bio mirni kotarski službenik. Neki šovinisti počeli su borbu protiv austrougarske vlasti poslije oslobođenja. Tu negdje je bio kraj moga srpskog nacionalizma.{{sfn|Stuparić|1975|p=312}}}} === Počeci partijskog rada === [[Datoteka:Palác Lucerna Praha 01.JPG|thumb|Palata Lucerna u Pragu, gde je Begović tokom studja redovno posećivao zborove Komunističke partije Čehoslovačke.{{sfn|Stuparić|1975|p=313}}]] Posle završene Srednje tehničke škole u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[1926]]. godine, Begović odlazi da studira na Visokoj tehničkoj školi u [[Prag]]u. Tehničke škole u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] su bile put za siromašne studente da steknu visoko obrazovanje, jer je u Jugoslaviji samo onima koji su završili gimnaziju bilo dozvoljeno da upišu fakultet u zemlji. Bez ikakvih veza sa Jugoslovenima u Pragu, Begović se povezuje sa [[Komunistička partija Čehoslovačke|Komunističkom partijom Čehoslovačke]] i učestvuje na njenim skupovima i demonstracijama. Jednog dana, kada je tokom demonstracije pred praškom železničkom stanicom bacao kamenje na policiju, primetila ga je grupa jugoslovenskih komunističkih omladinaca i stupila u kontakt s njim.{{sfn|Begović|1960|p=264}} Član [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|Saveza komunističke omladine Jugoslavije]] (SKOJ) postao je [[1927]]. godine, a [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]] (KPJ) [[1930]]. godine. Kao član SKOJ-a, učestvovao je u komunističkom preuzimanju do tada liberalnog studentskog Društva jugoslovenskih tehničara u aprilu 1927. godine, te je biran u njegovo Izvršno veće.{{sfn|Gužvica|2017|pp=78–79}} Bio je i bibliotekar [[Hrvatska pučka seljačka stranka|HSS-ovskog]] Udruženja "[[Matija Gubec]]", koje su komunisti takođe preuzeli, i sakupio biblioteku sa preko 500 naslova iz marksističke literature, uključujući i tada već odbačene radove [[Lav Trocki|Lava Trockog]].{{sfn|Gužvica|2017|p=84}} Aktivno je agitovao među studentima i pokušavao da protivrežimske studente nekomuniste orijentiše ka komunizmu, naročito nakon uspostavljanja [[Šestojanuarska diktatura|Šestojanuarske diktature]]. Organizovao je studente u borbi protiv jugoslovenskog poslanstva u Pragu, koje je špijuniralo studente i izveštavalo o režim o njihovoj političkog aktivnosti. Komunisti i nekomunisti zajedno su se organizovali na širokoj platformi demokratske borbe protiv režima, čak i u periodu kada je KPJ sama odbacivala takav kurs u zemlji. Najvažniji kadar kojeg je Begović tim putem privukao u partiju bio je [[Marijan Krajačić]], rođeni brat [[Ivan Krajačić|Ivana Krajačića]].{{sfn|Gužvica|2017|pp=80–81}} Kada je Begović postao punopravni član partije 1930, bio je veza između partijske organizacije u Pragu i [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|centrale KPJ]], koja se zbog diktature nalazila u [[Beč|Beču]]. Posredovao je i u odnosima između KPJ i KP Čehoslovačke i održavao vezu sa praškom levičarskom štampom.{{sfn|Gužvica|2017|pp=77–78}} Begović se prema [[Liberalna demokratija|građanskoj demokratiji]] Čehoslovačke odnosio pragmatično i nije ju video kao model koji treba ponoviti u Jugoslaviji, nego kao sredstvo u borbi protiv autoritarnog monarhističkog režima.{{sfn|Gužvica|2019|pp=36–37}} Uprkos tome, insistirao je na vođenju politike na širokoj demokratskoj osnovi: studenti-pristaše građanskih partija mogli su da ostanu u studentskim udruženjima nakon što su ih komunisti preuzimali, mada su ih često napuštali, ne zbog komunističkog uticaja, nego zbog policijske represije koja bi usledila kao posledica komunističke aktivnosti.{{sfn|Gužvica|2019|p=43}} === Revolucionarni rad u Jugoslaviji i emigracija === U periodu od [[1930]]. do [[1933]]. godine, Begović je radio i kao organizator i instruktor KPJ u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]. [[Jovan Mališić]] i [[Nikola Kovačević - Stari]] ga 1930. godine šalju u Bosnu da radi na obnavljanju partijske organizacije. U Bosnu donosi ilegalnu partijsku literaturu, kao što su uputstva za podizanje oružanog ustanka, i pokušava da, zajedno sa [[Srđa Prica|Srđom Pricom]], organizuje grupe komunista u Sarajevu i [[Mostar|Mostaru]]. Ponovo pokreće partijsku štampu i finansiranje partijske aktivnosti prilozima radnika.<ref>Vlajko Begović, "Obnavljanje partiske organizacije u Bosni i Hercegovini 1930 godine", u: Pero Morača (ur.), ''Četrdeset godina: zbornik sećanja aktivista jugoslovenskog revolucionarnog radničkog pokreta, Drugi tom, 1929-1935'' (Beograd: Kultura, 1960), 35-38.</ref> Pored rada u KPJ, Begović je bio organizator Ujedinjene revolucionarne omladine (URO), [[Radikalizam|radikalno-republikanske]] građanske organizacije sa [[Socijalizam|socijalističkim]] simpatijama. Organizacija je bila omladinsko krilo [[Samostalna demokratska stranka|Samostalne demokratske stranke]] (SDS), glavne političke partije [[Prečani|Prečana]]. Begović se povezao sa [[Svetozar Pribićević|Svetozarom Pribićevićem]], vođom SDS, koji se nalazio u egzilu u Pragu.<ref>Vlajko Begović, "Obnavljanje partiske organizacije u Bosni i Hercegovini 1930 godine", u: Pero Morača (ur.), ''Četrdeset godina: zbornik sećanja aktivista jugoslovenskog revolucionarnog radničkog pokreta, Drugi tom, 1929-1935'' (Beograd: Kultura, 1960), 38-39.</ref> Kao član URO, Begović je radio unutar organizacije i prenosio im komunistička iskustva ilegalnog rada, mada je bio jako kritičan prema njihovoj političkoj praksi jer su nedisciplinovani i ograničeni na agitaciju. Zapisao je da "nisu sposobni, niti znaju, voditi drugi rad osim agitacije, (...) dok u stvaranju ilegalne organizacije i davanju organizacionih forma ovome spontanome pokretu koji nastaje, pokazuju nerazumevanje."<ref>[https://stefanguzvica.su/sr/blog/kako-ne-praviti-levicarsku-organizaciju-lekcija-iz-proslosti/ "Kako ne praviti levičarsku organizaciju: lekcija iz prošlosti", 30. decembar 2024. ''stefanguzvica.su'']</ref> [[Datoteka:Banza estate2.jpg|thumb|Dom političkih emigranata u Moskvi, gde je tokom 1935. i 1936. godine živeo Vlajko Begović.<ref>Vlajko Begović, "U Sovjetskom Savezu 1935.–1936. (7)" ''Politika'' br. 16958, petak, 9. decembra 1960. godine.</ref>]] Nakon niza policijskih provala u zemlji, od decembra [[1932]]. do oktobra [[1933]]. godine, Begović se skrivao od policije, i za to vreme je boravio na [[Kosovo|Kosovu]], u [[Albanija|Albaniji]], [[Italija|Italiji]] i [[Austrija|Austriji]].<ref>[https://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/biblioteka/7/Kako_liberalni_revizionizam_vodi_ka_negaciji_Holokausta/337/ Stefan Gužvica, "Kako liberalni revizionizam vodi ka negaciji Holokausta Recenzija knjige Borisa Rašete "Staljinovi ubojice, Tito i Krleža"", ''Antifašistički vjesnik'', 8.12.2018.]</ref> Na Kosovu se skrivao na imanju [[Adam Pribićević|Adama Pribićevića]], Svetozarevog rođenog brata. Uz pomoć [[Albanci|albanskih]] [[Kačaci|kačaka]], predstavljajući se kao srpski trgovac, prešao je [[Prokletije]] noću po snegu i obreo se u Albaniji, gde je ubrzo uhapšen. Tvrdeći da je član [[Seljačko-demokratska koalicija|Seljačko-demokratske koalicije]], a ne komunista, i uz intervenciju Pribićevića, uspeva da dobije dozvolu da preko [[Bari|Barija]] i [[Venecija|Venecije]] ode u Beč, gde stiže [[4. maja]] 1933. godine.<ref>Vlajko Begović, "Begstvo ispred policije – među kačake i u Albaniju", u: Pero Morača (ur.), ''Četrdeset godina: zbornik sećanja aktivista jugoslovenskog revolucionarnog radničkog pokreta, Drugi tom, 1929-1935'' (Beograd: Kultura, 1960), 332-336.</ref> Zbog revolucionarnog rada, [[Državni sud za zaštitu države]] ga je 1933. godine, u odsustvu, osudio na 12 godina zatvora. Tada [[Vladimir Ćopić]] donosi odluku da Begović emigrira u [[Francuska|Francusku]], gde se nastanjuje u oktobru 1933. godine i nastavlja svoj rad u [[Radnički pokret|radničkom pokretu]].<ref>Vlajko Begović, "Begstvo ispred policije – među kačake i u Albaniju", u: Pero Morača (ur.), ''Četrdeset godina: zbornik sećanja aktivista jugoslovenskog revolucionarnog radničkog pokreta, Drugi tom, 1929-1935'' (Beograd: Kultura, 1960), 336-337.</ref> U Parizu radi kao novinar i živi od [[Međunarodna Crvena pomoć|crvene pomoći]]. Organizuje jugoslovenske radnike, povezuje ih sa [[Komunistička partija Francuske|KP Francuske]] i vodi borbu sa [[Slovenci|slovenačkim]] klerikalcima i ustaškom emigracijom, koji isto paralelno pokušavaju da agituju među jugoslovenskim radništvom. Februara [[1935]]. godine je upućen, preko [[Antverpen|Antverpena]] i [[Finska|Finske]], u [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetski Savez]], na lečenje i školovanje.<ref>Vlajko Begović, "Naši u Parizu", u: Pero Morača (ur.), ''Četrdeset godina: zbornik sećanja aktivista jugoslovenskog revolucionarnog radničkog pokreta, Drugi tom, 1929-1935'' (Beograd: Kultura, 1960), 375-378.</ref> U Sovjetskom Savezu je živeo pod imenom Stefan Štern. Bio je aspirant (ekvivalent [[Magistar|magistranta]]) i predavač ekonomije na [[Komunistički univerzitet nacionalnih manjina Zapada|Komunističkom univerzitetu nacionalih manjina Zapada]] u [[Moskva|Moskvi]]. Dva meseca posle dolaska u SSSR, uhapsio ga je [[NKVD]] i držao u pritvoru dvadeset dana pod optužbom da je nacionalista i agent Svetozara Pribićevića. Negirao je optužbe i, nakon što je pušten, shvatio je da se radilo o pokušaju vrbovanja, a ti pokušaji trajaće tokom celog njegovog boravka u SSSR-u 1935. i [[1936]]. godine.{{sfn|Stuparić|1975|pp=319–321}}{{sfn|Vukliš|2024|p=230}} Kao postdiplomac KUNMZ-a prošao je vojnu obuku.{{sfn|Vukliš|2024|p=116}} Potom je radio u preduzeću "Glavlit" kao cenzor za inostranu štampu.{{sfn|Vukliš|2024|p=230}} === Španski građanski rat === [[Datoteka:Begović Sterling.jpg|thumb|300px|Vlajko Begović i [[Amerikanci|američki]] dobrovoljac Rochester Sterling u Španiji, februar-mart 1937. godine.]] Od 19. novembra 1936. godine je boravio u [[Španija|Španiji]], gde se borio u [[Španski građanski rat|Španskom građanskom ratu]] na strani Republikanske armije. U Španiju je došao među prvim [[Jugoslaveni u Španskom građanskom ratu|jugoslovenskim dobrovoljcima]]. Prvo je svrstan u Slavensku četu XIII internacionalne brigade, a potom je prekomandovan u Kadrovsko odeljenje, gde je proveravao veštine i političku pouzdanost nadolazećih dobrovoljaca.{{sfn|Vukliš|2024|p=236}} U decembru 1936. godine, Begović, [[Roman Filipčev]] i [[Dragotin Gustinčič]] inicirali su formiranje jedinstvene čete Srba, Hrvata i Slovenaca, a nedugo potom su borci zajedno s Begovićem predložili formiranje [[Bataljon Dimitrov|balkanskog bataljona]] koji bi poneo ime [[Georgi Dimitrov|Georgija Dimitrova]].{{sfn|Vukliš|2024|pp=239–240}} Od januara [[1937]]. godine, Begović je radio na organizovanju Bataljona Dimitrov, koji će postati deo [[Petnaesta internacionalna brigada|Petneste internacionalne brigade]], i bio je deo štaba Bataljona.{{sfn|Vukliš|2024|p=242}} Krajem januara, u Brigadu je došao Begovićev stari poznanik iz Praga, Vladimir Ćopić, koji će u jednom trenutku postati i komandant Petnaeste internacionalne brigade. Njih dvojica će zajedno učestvovati u [[Bitka na Jarami|borbama na Harami]] u februaru 1937. godine. Begović će tamo prvi put učestvovati u oružanom sukobu, i biti ranjen u vrat.{{sfn|Vukliš|2024|pp=248–250}} Begović je nakon Harame unapređen u čin [[Kapetan (vojska)|kapetana]] i postavljen na čelo Obaveštajnog i opservacijskog odeljenja Petnaeste internacionalne brigade. Tada počinje Begovićeva [[Kontraobavještajstvo|kontraobaveštajna]] delatnost.{{sfn|Vukliš|2024|pp=280-282}} U leto 1937. godine, Begović je učestvovao u planiranju, a potom i u borbama, tokom [[Bitka kod Brunete|Bitke za Brunete]]. [[7. jula]] ujutru, nakon žestokih borbi, Begović je izviđajući mesto bitke, pronašao telo poginulog jugoslovenskog komuniste [[Blagoje Parović|Blagoja Parovića]]: {{citat|Našao sam vode, napio se i zaspao ispod fašističkih rovova. Probudio sam se sutradan u zoru, mokar od rose. Razgledam njihova utvrđenja. Ona su malo oštećena. Iz njih su fašisti imali vanredan pregled terena kojim smo mi nastupali… Leševi naših boraca ovde su retki; oni su većinom ostali dole na kosi. Ispod fašističkih rovova sam naišao na leš sa licem okrenutim zemlji. Iza njega leže drugi leševi. Stas i odelo su mi bili poznati. Okrenuo sam ga. Bio je to Blagoje Parović. Metak mu je prošao kroz grudi sleva nadesno. Iz usta mu je tekla krv i sva je usirena. Izgleda da nije umro odmah, da se neko vreme borio sa smrću: u grčevito stisnutim šakama držao je rukoveti iščupane suve trave.{{sfn|Vukliš|2024|pp=329–330}}}} 26. oktobra 1937. godine, Vlajko Begović postavljen je na mesto šefa ispostave Vojno-obaveštajne službe (SIM – Servicio de Información Militar) u bazi Interbrigada u Albaseti, uspostavljene u avgustu iste godine. Na tom mestu nasledio je drugog Jugoslovena, Romana Filipčeva, a paralelno sa njime, taj posao će obavljati i treći Jugosloven – [[Karel Hatz]]. Begović je bio zadužen za praćenje ljudi sa [[Trockizam|trockističkim]] simpatijama, poput književnika [[André Gide|Andre Žida]], ali i stvarne neprijatelje Španske republike, poput [[Francova diktatura|fašističkih]] agenata u republikanskim redovima.{{sfn|Vukliš|2024|pp=338-339}} Dok je bio na čelu SIM-a, Begović se našao u vrtlogu kontroverze koja je zahvatila Komunističku partiju Jugoslavije. U avgustu te godine je u Moskvi, pod lažnim optužbama za "trockizam" i "špijunažu", uhapšen generalni sekretar partije [[Milan Gorkić]]. Grupa boraca došla je u lični sukob sa Begovićem i [[Božidar Maslarić|Božidarom Maslarićem]], sa kojim je Begović bio cimer u [[Albacete|Albaceti]].{{sfn|Vukliš|2024|p=372}} Begović i Maslarić će tada biti optuženi da su "Gorkićevi ljudi", odnosno da su i oni sami potencijalni neprijateljski špijuni.{{sfn|Vukliš|2024|pp=385-386}} Vrlo brzo, Begović će na čelu ispostave SIM-a doći i u sukob sa političkim komesarom Internacionalnih brigada, [[André Marty|André Martijem]], a sovjetski obaveštajci unutar SIM-a očito su preferirali Haca, koji je bio saradnik njihove obaveštajne službe, umesto Begovića, koji sa njom nije imao veze. Ovo i sumnjičenja da je "Gorkićev čovek" rezultirali su time da je 6. februara [[1938]]. godine Begović smenjen sa mesta šefa ispostave SIM-a i stavljen pod istragu zbog veza sa Gorkićem, kao potencijalni izdajnik i špijun.{{sfn|Vukliš|2024|pp=405–407}} Nakon što je istraga završena i Begović je oslobođen svih optužbi, upućen je u 35. diviziju, gde mu je komandant bio čuveni [[Poljaci|poljski]] komunista [[Karol Świerczewski]] – Walter.{{sfn|Vukliš|2024|p=408}} Kada je, u maju 1938. godine, Sverčevski otišao u SSSR, Begović je vraćen u Petnaestu brigadu i ponovo je sarađivao sa Ćopićem. U to vreme su, prema Begoviću, počele "strepnje", jer bi ljudi opozvani u SSSR nestali bez traga ili bi, posle par meseci, saznajali da su oni "razotkriveni" kao tobožnji špijuni i neprijateljski agenti.{{sfn|Vukliš|2024|p=409}} Ta sudbina će u jesen 1938. godine zadesiti i njegovog prijatelja Ćopića. Istovremeno, Begović je povučen u pozadinu i postao je zadužen za teorijsko obrazovanje jugoslovenskih kadrova, sa kojima će obrađivati [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] prevod [[Josif Staljin|Staljinove]] knjige ''Kratki kurs istorije [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|VKP(b)]]''.{{sfn|Vukliš|2024|p=431}} Tokom rata Begović je stekao čin majora Španske republikanske armije.{{sfn|Vukliš|2024|p=307}} Kao pasionirani fotograf, u Španiji je načinio, po sopstvenoj proceni, oko dve hiljade fotografija, "koje su decenijama služile kao prvorazredan vizuelni izvor za istoriju Internacionalnih brigada, sa mnoštvom lokacija, situacija i ljudi, živih i mrtvih."{{sfn|Vukliš|2024|p=397}} O ratnom učinku [[Španci|Španaca]] zapisao je sledeće: {{citat|U njihovom načinu ratovanja ima nešto što ne ulazi u naše shvatanje… i smeta nam. Ima mnogo spontanog, diskusija i ubeđivanja… Izgledaju nam nekad kao deca — jednom pokazuju vanrednu hrabrost, unose strast i svoj temperament u borbu, a drugi put se bez ozbiljnog razloga uznemire, stvaraju zabunu, pa dolazi do pojave panike.{{sfn|Vukliš|2024|p=332}}}} [[Datoteka:Komunisti iz kastra.jpg|thumb|300px|Španski borci u pokretu otpora u Francuskoj 1944. godine. S leva na desno: [[Milan Kalafatić]], kapetan Vučković, Vlajko Begović, [[Guido Nonveiller]] i [[Ljubo Ilić]].]] Posle propasti Španske republike, [[1939]]. godine, zajedno sa drugim učesnicima [[Internacionalne brigade|Internacionalnih brigada]], bio je u koncentracionim logorima u Francuskoj. Iako je bio visokorangirani oficir, nije se našao u posebnoj četi određenoj za evakuaciju, koja je izbegla hapšenje od strane francuske policije.{{sfn|Vukliš|2024|p=491}} Našao se u logoru Sen Siprijen, gde je bio na čelu interne "obaveštajne službe" zadužene za kadrove i rešavanje problema poput demoralizacije.{{sfn|Vukliš|2024|p=495}} === Drugi svetski rat === Posle nemačke okupacije Francuske, prebačen je u logor Girs, a potom u Vernet.{{sfn|Stuparić|1975|pp=329–330}} Na kraju, koncem [[1942]]. godine, prebačen je u zatvor u [[Castres|Kastru]], iz kog je septembra [[1943]]. godine, zajedno sa Ljubom Ilićem i drugim Jugoslovenima, uspeo da pobegne i priključi se francuskom pokretu otpora. Nakon što je Guido Nonveiller uspeo da uspostavi kontakt sa pokretom otpora preko svoje "tetke", zapravo lokalne antifašistkinje, spolja su dobili uputstva i mapu zatvora. Trideset četvorica političkih zatvorenika su napala nenaoružane stražare u noći sa 16. na 17. septembar i pobegli na slobodu.<ref>Vladan Vukliš, "Escape from the prison of Castres", ''Wer ist Walter?'', 2024.</ref> Oslobođeni komunisti tada se pridružuju FTP-MOI, organizaciji francuskog komunističkog pokreta otpora u kojoj su se borili stranci. Ilić postaje komandant, a Begović komesar štaba "Južne zone" za međunarodne jedinice. Živi na relaciji [[Lyon]]–[[Marseille]] i održava vezu sa jugoslovenskim i drugim emigrantima u oba grada, te igra značajnu ulogu u organizovanju akcija ilegalaca. Celo vreme živi ilegalno, sa krivotvorenim papirima, pretvarajući se da je ukrajinski antikomunistički emigrant.{{sfn|Vukliš|2024|p=544–545}} Posle oslobođenja Francuske, januara [[1945]]. godine, preko Barija je došao na [[Slobodne teritorije u Narodnooslobodilačkom ratu|oslobođenu teritoriju Jugoslavije]]. Po povratku u zemlju uključen je u rad Agitprop odeljenja [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|Centralnog komiteta KPJ]] i istovremeno je radio kao novinar "[[Borba (novine)|Borbe]]".{{sfn|Stuparić|1975|pp=336–337}} === Posleratna karijera === Posle oslobođenja Jugoslavije, obavljao je razne odgovorne društveno-političke funkcije. Od [[1946]]. godine bio je član Savezne kontrolne komisije, kojom je rukovodio [[Edvard Kardelj]].{{sfn|Stuparić|1975|pp=337–338}} Od leta [[1947]]. godine, bio je predsednik Savezne planske komisije{{sfn|Rakonjac|2022|p=380}} i direktor Saveznog zavoda za privredno planiranje. U svojoj studiji "Istorijski uslovi razvitka socijalizma u Jugoslaviji", kao centralni problem Jugoslavije, pored razaranja nastalih tek nedavno završenim ratom i nedovoljnim tempom industrijalizacije u Kraljevini, naveo je neravnomerni regionalni razvoj i činjenicu da su se južnoslovenske države razvijale pod različitim društvenim formacijama i u različitim ekonomskim uslovima.{{sfn|Rakonjac|2022|p=360}}<ref>[https://tokovi.istorije.rs/cir/uploaded/1%202023/TOKOVI%20ISTORIJE%201%202023%20RAKONJAC.pdf Aleksandar Rakonjac, "Da li su ostvareni glavni ciljevi Petoletke? Prilog proučavanju razvoja teške industrije u Jugoslaviji (1947−1952)," ''Tokovi istorije'' 31/1 (2023), 94–95.]</ref> Kao član Agrarnog saveta Demokratske Federativne Jugoslavije, bio je pristalica i sprovodilac [[Agrarna reforma#Jugoslavija, poslije Drugog svjetskog rata|agrarne reforme]], kao uklanjanja poslednjeg oblika [[Kapitalizam|kapitalističke]] eksploatacije na selu.<ref>{{Cite web |url=https://hrcak.srce.hr/file/179086 |title=Marijan Maticka, "Organi za provođenje agrarne reforme i kolonizacije u Jugoslaviji (1945-1948)", ''Arhivski vjesnik'' 31 (1987), 30. |access-date=2025-03-12 |archive-date=2024-09-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240917053400/https://hrcak.srce.hr/file/179086 |url-status=dead }}</ref><ref>[https://istrazivanja.ff.uns.ac.rs/index.php/istr/article/view/2198/2220 Srđan Milošević, "Agrarian Reform in Yugoslavia 1945–1948: The Agro-Political Aspect", ''Istraživanja'' 33 (2022), 149.]</ref> Begović je bio izraziti protivnik sitnih seljačkih poseda, koje je smatrao neefikasnim i neracionalnim, te nesposobnim za masovnu proizvodnju hrane potrebnu industrijalizovanom društvu.<ref>[https://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/handle/123456789/6717/Disertacija4831.pdf Srđan Milošević, "Agrarna politika u Jugoslaviji", (Doktorska disertacija: Univerzitet u Beogradu, 2015), 224.]</ref> Begović je bio zamenik [[Boris Kidrič|Borisa Kidriča]], arhitekte prvog jugoslovenskog petogodišnjeg plana, sa kojim je od kraja četrdesetih radio na uvođenju [[Radničko samoupravljanje|samoupravljanja]].{{sfn|Stuparić|1975|p=338}} Kidričev rad, koji ga je dovodio u sukob sa sovjetskim ekonomskim savetnicima, Begović je kasnije opisao kao deklarativno prihvatanje sovjetskih načela, ali sa svešću da će se u Jugoslaviji raditi drugačije i sa aktivnim pokušajem da se izbegnu greške koje su pravljene u Rusiji: {{citat|Kidrič је poštovao sovjetsko iskustvo, ali је često, kao mudaг čovek, smatrao da treba da se učimo i na sovjetskim greškama. Kidгič је insistirao da mi moramo da unosimo naše elemente u sistem planiгanja. Rečju, što se tiče planiranja, forma је Ьila sovjetska, а sadržina naša. Imali smo teške polemike sa glavnim sovjetskim savetnikom u Planskoj komisiji Јelenkom. Mi smo zastupali Kidričeve teze, а on nama odseče: – То је zastupao taj i taj, ali ga је Staljin streljao. Išli smo kod Boгisa Kidгiča da nam da savet šta da radiшo sa Jelenkom. Kidrič nam је rekao: – Uredite mu kabinet, dajte mu nameštaj u novom stilu; kad god vas pozove, odmah idite, mirno slušajte šta on kaže, i pažljivo beležite, ali mi ćemo da radimo svoj posao.{{sfn|Dedijer|1984|p=208}}}} Na [[Peti kongres KPJ|Petom kongresu KPJ]] [[1948]]. godine, Vlajko Begović biran je za kandidata za člana CK. Na [[Šesti kongres KPJ|Šestom kongresu]] [[1952]]. godine, kada je partija preimenovana u Savez komunista Jugoslavije, Begović je bio prvi put izabran za punopravnog člana [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|Centralnog komiteta]]. Na tom kongresu, održao je referat o aktivnom učešću SKJ u naučnom radu, u kom je izneo gledišta da SKJ mora biti "idejni rukovodilac" društva, koji postavlja osnovne teorijske postavke u nauci i bavi se konkretnim analizama određenih problema.{{sfn|Imširović|1991|p=75}} Nakon Kidričeve smrti [[1953]]. godine, Begović je doneo odluku da se povuče sa ekonomskih funkcija i naredne dve godine je obavljao funkciju glavnog i odgovornog urednika "Borbe".{{sfn|Stuparić|1975|pp=338}} Sa [[Svetozar Vukmanović Tempo|Svetozarom Vukmanovićem Tempom]] bio je deo delegacije SKJ koja je otišla na [[Normalizacija odnosa Sovjetskog Saveza i SFR Jugoslavije|prvi sastanak]] sa rukovodiocima Istočnog bloka posle [[Nikita Hruščov|Hruščovljevog]] "tajnog govora" na 20. kongresu [[KPSS]].<ref>{{Cite web |url=https://kok.memoryoftheworld.org/Svetozar%20Vukmanovic-Tempo/Revolucija%20koja%20tece,%20knjiga%20cetvrta%20(1475)/Revolucija%20koja%20tece,%20knjiga%20cetvrta%20-%20Svetozar%20Vukmanovic-Tempo.pdf |title=Svetozar Vukmanović-Tempo, ''Revolucija koja teče, knjiga četvrta'' (Ljubljana i Zagreb: Delo i Globus, 1982), 183–185. |access-date=2025-11-02 |archive-date=2025-10-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251020161718/https://kok.memoryoftheworld.org/Svetozar%20Vukmanovic-Tempo/Revolucija%20koja%20tece,%20knjiga%20cetvrta%20(1475)/Revolucija%20koja%20tece,%20knjiga%20cetvrta%20-%20Svetozar%20Vukmanovic-Tempo.pdf |url-status=dead }}</ref> Nalazio se u [[Budimpešta|Budimpešti]] neposredno pre izbijanja [[Mađarska revolucija 1956.|ustanka 1956. godine]] i održao je posećeno predavanje o jugoslovenskom ekonomskom modelu. Posle sovjetskog gušenja ustanka, bio je autor zvaničnog odgovora Saveza komunista na optužbe sovjetskog rukovodstva da je Jugoslavija bila kriva za pobunu u Mađarskoj.<ref>[https://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/id/25744/Disertacija.pdf Katarina M. Kovačević, "Jugoslovensko-mađarski odnosi 1953–1956" (Doktorska disertacija: Univerzitet u Beogradu, 2018), 228.]</ref><ref>[https://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1080/10357716008444072 Alan Barcan, "Yugoslavia and the Hungarian revolution", ''Australian Outlook'' 14/1 (1960), 37.]</ref> Iako je bio u svojevrsnoj političkoj penziji, ponovo će biti izabran u CK na [[Sedmi kongres SKJ|Sedmom kongresu SKJ]] [[1958]]. godine. Krajem pedesetih, učestvovao je u programima razvoja bilateralnih odnosa i naučne saradnje sa [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] i u tu svrhu putovao u SAD.<ref>Carla Konta, ''The US Public Diplomacy in Socialist Yugoslavia, 1950-70: Soft Culture, Cold Partners'' (Manchester: Manchester University Press, 2020), 117–119.</ref> Formalno se penzionisao [[1964]]. godine, mada je nastavio da radi kao publicista, društveni i naučni radnik: [[Datoteka:Tito Begović Dubček.png|thumb|300px|Josip Broz Tito, Vlajko Begović i [[Alexander Dubček]] na Osmom kongresu SKJ u Beogradu, 1964. godine.]] {{citat|Za društveni i politički rad, onaj rad na koji smo mi, stari kadrovi, naučeni, postoje ustanove, organi, organizacije, nadležni i zaduženi na svim razinama. Ako razvijate taj politički rad svojom inicijativom, možete izgledati i kao neki »slobodni strijelac«, kao čovjek koji radi na svoju ruku i miješa se u poslove drugih, i onda kada radi na općoj političkoj liniji SKJ, u okviru Programa i Statuta SKJ. Ne sukobljujući se s prihvaćenim principima, možete ipak doći u sukob s postojećim redom i odnosima u političkom životu. I meni nije sasvim jasno što od toga u postojećim uvjetima treba i mora biti, a što ne bi trebalo biti. Ne radi se o nekom nepravilnom odnosu prema meni. Naprotiv, odnos prema meni vrlo je dobar: ja sam u ovom društvu privilegirana osoba. Pripadam među ljude koji ne shvaćaju da je društveno-politički rad kadrova samo sjedenje u forumima, politička istupanja, prenošenje, prepričavanje i objašnjavanje prihvaćene politike. To je mnogo šire polje rada. Na tom širem polju i za mene ima mjesta.{{sfn|Stuparić|1975|pp=341}}}} [[1968]]. godine, Vlajko Begović bio je otvoreni pristalica [[Studentske demonstracije u Jugoslaviji 1968.|studentskog pokreta]] na [[Univerzitet u Beogradu|Beogradskom univerzitetu]]. Pokušavao je da se postavi kao most između studenata i [[Savez komunista Srbije|Saveza komunista Srbije]], što ga je dovelo u sukob sa [[Moma Marković|Momom Markovićem]]. Begović je smatrao "da se u studentskom pokretu krije potencionalna zdrava snaga koja bi se mogla pametno iskoristiti pri reorganizaciji komunista", da su studenti većinom iz siromašnih porodica iz nerazvijenijih krajeva zemlje, i da su njihovi zahtevi ne samo opravdani, nego generalno u skladu sa ciljevima Saveza komunista i njegovim zvaničnim dokumentima.{{sfn|Antonić|1991|pp=194–195}}<ref>Izveštaj Vlajka Begovića Josipu Brozu Titu od 8. juna 1968. godine, naslovljen „Beleška o akciji beogradskih studenata“, objavljen je u okviru virtuelne izložbe "[https://fabrikeradnicima.com/ Fabrike Radnicima?]" i [https://drive.google.com/file/d/1QWkkOZ6PLf3nY7O-xptKW4DXDKu8dXdJ/view dostupan online].</ref> Tokom [[Čistka liberala u Srbiji|sukoba unutar SK Srbije]] [[1972]]. godine, Begović je smatrao situaciju složenijom nego 1968. i oklevao je da podrži partijske "liberale": {{citat|Vlajko misli da tu ima borbe za vlast, pored razmimoilaženja u glavnim pitanjima partijske politike. [[Marko Nikezić|Marka]] i [[Latinka Perović|Latinku]] smatra poštenim, inteligentnim, ali politički nedoraslim za glavne rukovodioce tako složene sredine kao što je Srbija a Beograd napose. U njemu su se nagomilale i osilile snage koje dejstvuju protiv svih naših deklaracija. Кo će dirnuti u to gnezdo?|Zapis iz dnevnika Rodoljuba Čolakovića [[23. oktobra]] [[1972]]. godine{{sfn|Antonić|1991|p=326}}}} [[1973]]. godine, Begović se našao pod internom istragom [[KOS|KOS-a]] i [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Saveza komunista Bosne i Hercegovine]] kada je, anonimnom dojavom, optužen za nacionalizam i za neslaganje sa linijom Saveza komunista, što je on negirao.{{sfn|Antonić|1991|pp=345–346}} Kada je [[Smrt i državni pogreb Josipa Broza Tita|Tito preminuo]], Begović je bio među viđenijim ljudima iz Bosne i Hercegovine kog bosanskohercegovačka partija ciljano nije pozvala na sahranu, zajedno sa [[Avdo Humo|Avdom Humom]] i [[Osman Karabegović|Osman Karabegovićem]], protiv čega je Čolaković protestovao, ističući da samo Bosanci nisu pozvali svoje kadrove koji su u nekom trenutku imali razmimoilaženja sa partijom.{{sfn|Antonić|1991|p=462}} Bio je član Glavnog odbora [[Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije|SSRN Jugoslavije]] i jedno vreme član [[Centralni komitet|Centralnog komiteta]] [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Saveza komunista Bosne i Hercegovine]]. Biran je za narodnog poslanika [[Skupština SFRJ|Savezne skupštine]]. Član [[Savet federacije SFRJ|Saveta federacije]] je bio od [[1967]]. do [[1984]]. godine. === Naučni rad === [[Datoteka:Vlajko-Begovic-posleratna.jpg|thumb|Vlajko Begović sedamdesetih.]] Vlajko Begović je objavio veliki broj članaka i studija o ekonomskim i političkim pitanjima. Od [[1955]]. do [[1958]]. godine bio je direktor Instituta za međunarodnu politiku i privredu.<ref>[https://www.diplomacy.bg.ac.rs/istorija/vlajko-begovic-1955-1958/ "Vlajko Begović (1955–1958)", ''Institut za međunarodnu politiku i privredu'']</ref> 1958. godine je pozvao na intenziviranje razvoja društvenih nauka u Jugoslaviji, i u narednih pola decenije pokrenuće rad nekoliko važnih državnih institucija.<ref>Vlajko Begović, "Neka pitanja razvitka društvenih nauka kod nas", ''Socijalizam'' 1 (1958), 70–77.</ref> Bio je inicijator osnivanja Instituta društvenih nauka i, od [[1958]]. do [[1960]]. godine, njegov drugi direktor. Ambicija mu je bila da u Jugoslaviji osnuje ozbiljnu naučno-istraživačku instituciju po ugledu na [[Francuska|francuski]] Institut za studije političkih nauka (poznatiji kao ''Sciences Po'') i [[Nemačka|nemački]] [[Frankfurtska škola|Institut za socijalna istraživanja]]. Na Institut je doveo saborca iz francuskog pokreta otpora [[Rudi Supek|Rudija Supeka]].{{sfn|Čupić|2022|pp=97–98}} Kao direktor Instituta, Begović je bio "potpuno otvoren za različite pristupe, orijentacije i škole mišljenja", smatrajući da "budući mladi naučnici treba da imaju temeljni uvid i znanje o svim teorijskim pristupima i orijentacijama koji postoje u svetu."{{sfn|Čupić|2022|pp=98–99}} Nakon isteka mandata, postaje osnivač i prvi direktor takođe novoosnovane Visoke škole političkih nauka, koja će prerasti u [[Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu]].{{sfn|Stuparić|1975|pp=338}} Begović je u februaru 1964. godine, pred sam početak nove [[Privredna reforma 1964.|privredne reforme]] napisao sociološko-ekonomsku studiju "O nekim problemima naše radničke klase".{{sfn|Dobrivojević Tomić|2020|p=249–272}} Studija je bila upućena direktno predsedniku republike Josipu Brozu Titu, [[Potpredsednik Jugoslavije|potpredsedniku]] [[Aleksandar Ranković|Aleksandru Rankoviću]] i predsedniku [[Savez sindikata Jugoslavije|Saveza sindikata Jugoslavije]] [[Svetozar Vukmanović|Svetozaru Vukmanoviću Tempu]]. U ovoj studiji, Begović je izneo detaljan opis teškog ekonomskog stanja [[Radnička klasa|radničke klase]] u Jugoslaviji, na osnovu statističkih podataka, kao i ličnog terenskog istraživanja (obilazio je fabrike i radnička domaćinstva i radio ankete). Pisao je o raskoraku koji postoji između plata radnika sa jedne strane, i službenika i rukovodilaca sa druge, o teškom položaju samohranih majki, o porastu cena hrane, i o visokim stanarinama koje su se pojavile kao posledica spore izgradnje radničkih stanova. Primetio je da samoupravljanje često postoji samo na papiru i da ljudi iz radničke klase retko zauzimaju vodeća mesta u partijskom aparatu i radničkim savetima. Istakao je da je cilj radnika, zbog ovako lošeg stanja, da iz radničke klase pobegnu koristeći se [[Individualizam|individualnim]] sredstvima poput ličnog usavršavanja i prekvalifikovanja, a ne da ostanu u radničkoj klasi i doprinose izgradnji socijalističkog društva. Izneo je i jasnu kritiku partijske birokratije kao društvenog sloja koji se odvojio od radništva i razvio sopstvene, radništvu suprotstavljene, interese: {{citat|Radnička klasa da obezbedi sebi život mora da ostvaruje društveno koristan rad i mora da stvara višak vrednosti. Kao da zaboravljamo da ona najvećim delom prima na svoja pleća društvenu proizvodnju, svojim niskim dohotkom omogućuje ubrzanu izgradnju i proširenu reprodukciju, pa i izvoz. U glavnom, na svojim leđima nosi troškove naše složene i skupe društvene nadgradnje i troškove odbrane. Na njena pleća pada najveći deo nestručnosti, neekonomičnosti i brzopletosti, posledice birokratizma, lokalizma i politikantstva u privredi. Ljudi u drugim društvenim slojevima mogu u daleko većoj meri da žive ostvarujući u nedovoljnoj meri pa i neostvarujući društveno koristan rad. Radnik to najmanje može. Savremena organizacija industrijske proizvodnje ostavlja za to sve manje mogućnosti.{{sfn|Dobrivojević Tomić|2020|p=257–258}}}} Na kraju svoje studije upozorava da se razvija nova, [[Tehnokratija|tehnokratska]] birokratija, koja se razlikuje od ranije, [[Staljinizam|staljinističke]], i koja "koristi samoupravu i samostalnost institucija, društveno-političke organizacije i preduzeća da izgradi svoje pozicije i svoju samostalnost".{{sfn|Dobrivojević Tomić|2020|p=268–270}} O Begovićevom izveštaju raspravljano je praktično odmah, na sednici Izvršnog komiteta CK SKJ od 21. februara. Tito se u opštim crtama složio sa Begovićevim primedbama, i nastavio da se bavi ukazanim problemima tokom narednih godina, ali oni će i dalje ostati i na duge staze nikada neće biti do kraja rešeni.<ref>Slobodan Selinić, "Pogledi Josipa Broza na neke probleme jugoslovenskog društva šezdesetih godina 20. veka", u: Olga Manojlović Pintar (ur.), ''Tito – Viđenja i tumačenja (zbornik radova)'' (Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije, Arhiv Jugoslavije, 2011), 333–334.</ref> Begović se bavio i [[Historiografija|istoriografskim]] radom. Bio je član prve Komisije za istoriju SKJ, zajedno sa [[Veljko Vlahović|Veljkom Vlahovićem]], [[Aleš Bebler|Alešom Beblerom]], [[Karlo Mrazović|Karlom Mrazovićem]] i [[Rodoljub Čolaković|Rodoljubom Čolakovićem]].{{sfn|Vukliš|2024|p=564–565}} Sa Čolakovićem je radio i na formiranju centra za izučavanje [[Josip Broz Tito|Titovih]] dela pri [[Muzej Jugoslavije|Muzeju 25. maj]], i na sređivanju Arhiva CK SKJ.{{sfn|Antonić|1991|pp=122, 216, 270}} Zajedno su pokušavali da ubede Tita da Savez komunista otvoreno pokrene priču o [[Martovski pregovori|Martovskim pregovorima]] jer "ne treba čekati da to nedobronamjerni ljudi učine, a mi da se posle branimo." Međutim, njihovi pokušaji bili su neuspešni.{{sfn|Antonić|1991|p=183}} Pored partijske istorije, Begović se bavio istorijom Bosne i Hercegovine. Bio je učesnik prvog naučnog skupa posvećenog [[Mlada Bosna|Mladoj Bosni]], održanom u Sarajevu povodom šezdesetogodišnjice [[Sarajevski atentat|atentata na Franca Ferdinanda]].<ref>Mustafa Imamović, "The First Critical Approach to Young Bosnia", ''Prilozi Instituta za istoriju Sarajevo'' 43 (2014), 17.</ref> [[2011]]. godine je posthumno objavljena njegova knjiga ''Iz istorije srednjovekovne Bosne'', čiji rukopis je bio završen još [[1975]]. godine.<ref>[https://www.antikvarijat-biblos.hr/knjige/povijest/bosna-i-hercegovina/iz-istorije-srednjovekovne-bosne "Begović Vlajko: Iz istorije srednjovekovne Bosne", ''Antikvarijat Biblos'']</ref> Iste godine, napisao je kraću studiju "Socijaldemokratski radnički pokret u Bosni i Hercegovini (1909-1919)".<ref>Vlajko Begović, "Socijaldemokratski radnički pokret u Bosni i Hercegovini (1909-1919)", ''Socijalizam'' 1 (1975), 101–-113.</ref> Umro je [[17. februar]]a [[1989]]. godine u [[Beograd]]u. == Nasleđe == Begović je bio nosilac [[Partizanska spomenica 1941.|Partizanske spomenice 1941.]] i drugih stranih i [[Ordeni i medalje SFRJ|jugoslovenskih odlikovanja]], među kojima su [[Orden junaka socijalističkog rada]], [[Orden Republike|Orden Republike sa zlatnim vencem]], [[Orden zasluga za narod|Orden zasluga za narod sa zlatnom zvezdom]] i dr. Legat Vlajka Begovića čuva se u [[Istorijski arhiv Beograda|Istorijskom arhivu Beograda]]. Njegov sin, [[Boris Begović]] (rođ. [[1956]]. godine), poznati je srpski ekonomista. Vlajko Begović je za života ostavio obimnu memoarsku građu o svom radu u revolucionarnom radničkom pokretu, koja još uvek nije objavljena u celosti. Među prvima je ostavio sećanja na svoj rad u Sovjetskom Savezu, te je i među prvima otvoreno pisao o svom odnosu sa NKVD-om, što su mu mnogi drugovi iz partije otvoreno zamerali.{{sfn|Antonić|1991|p=66}} Bio je blizak prijatelj Rodoljuba Čolakovića, koji se sa njim redovno konsultovao o svojim memoarima, koji će biti u celosti objavljeni krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih.{{sfn|Antonić|1991|pp=268, 326}}{{sfn|Čolaković|2008|pp=136, 196}} Čolaković je opisivao Begovića kao stalno aktivnog i pokretnog pojedinca: {{citat|Vlajko Begović, posle dužeg izbivanja, banuo danas k meni. On je kao šilo - svugde se probija. Bio je na [[Кopaonik]]u, obišao manastire, lečio se u [[Igalo|Igalu]]. I svugde vodio razgovore s ljudima “odozdo”. Zapažanja čemerna - apatija i pasivnost. Bar da psuju, bilo bi bolje. U “bazi” u Srbiji se oseća da u vrhu nema jedinstva. Vlajko se žali na naš primitivizam i siledžijstvo i neverovatnu nebrigu vlasti da napravi reda.|Zapis iz dnevnika Rodoljuba Čolakovića [[24. jula]] 1972. godine{{sfn|Čolaković|2008|pp=340–341}}}} Vlajko Begović je posthumno optužen da je tokom Španskog građanskog rata ubio svog saborca [[Blagoje Parović|Blagoja Parovića]]. Tu tvrdnju su publicisti poput [[Vladimir Dedijer|Vladimira Dedijera]] širili po tabloidnoj štampi, dok su istoričari Vladan Vukliš i Stefan Gužvica pokazali da se radi o [[Teorija zavjere|teoriji zavere]] za koju ne postoje dokazi i koja protivreči širem kontekstu Parovićeve smrti i poznatim podacima o Begovićevom radu u Španiji.{{sfn|Gužvica|2020|pp=106-107}}{{sfn|Gužvica|Vukliš|2024|pp=222-226}} Begović je, kao kontraobaveštajni oficir u Španiji, zaista između ostalog bio zadužen za ubistva sumnjivih pojedinaca na frontu, ali ne postoje podaci o njegovoj umešanosti u smrt bilo kojeg jugoslovenskog komuniste.{{sfn|Vukliš|2024|pp=336-338}} == Bibliografija Vlajka Begovića == * ''Put socijalističkog preobražaja poljoprivrede pod rukovodstvom KPJ'' (Zagreb: Naprijed, 1948) * ''Socijalizam svetski proces'' (Beograd: Rad, 1958) * ''Učešće proizvođača u upravljanju privredom: Pojave u svetu i iskustva Jugoslavije'' (Beograd: Kultura, 1961) * ''Metod u društveno-političkom radu'' (Beograd: Visoka škola političkih nauka, 1963) * ''Tito: biografske beleške'' (Beograd: Komunist, 1972) * ''Socijalizam u današnjem svetu'' (Beograd: Delta-pres, 1974) * ''Španija i frankizam'' (Beograd: Komunist, 1977) * ''Iz istorije srednjovekovne Bosne'' (Beograd: Službeni glasnik, 2011) == Reference == {{Izvori|2}} === Literatura === {{portal|NOB}} * {{cite book|last1=Antonić|first1=Zdravko|title=Rodoljub Čolaković u svetlu svog dnevnika|date=1991|publisher=Vojna štamparija|location=Beograd|url=https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Zdravko%20Antonic/Rodoljub%20Colakovic%20u%20svetlu%20svog%20dne%20(22)/Rodoljub%20Colakovic%20u%20svetlu%20svo%20-%20Zdravko%20Antonic.pdf|ref=harv|access-date=2025-03-11|archive-date=2025-04-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20250412200125/https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Zdravko%20Antonic/Rodoljub%20Colakovic%20u%20svetlu%20svog%20dne%20(22)/Rodoljub%20Colakovic%20u%20svetlu%20svo%20-%20Zdravko%20Antonic.pdf|url-status=dead}} * {{cite book |last1=Begović|first1=Vlajko|title=Četrdeset godina: zbornik sećanja aktivista jugoslovenskog revolucionarnog radničkog pokreta, Drugi tom, 1929-1935|chapter=Sa našima u Pragu|editor=Pero Morača|date=1960|publisher=Kultura|location=Beograd |pages=263–265|ref=harv}} * {{cite book|last1=Čolaković|first1=Rodoljub|title=Dnevnik 1971.–1972.|editor=Zdravko Antonić|date=2008|publisher=Muzej Semberije|location=Banja Luka, Bijeljina|url=https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Rodoljub%20Colakovic/Dnevnik_%201971-1972%20(18)/Dnevnik_%201971-1972%20-%20Rodoljub%20Colakovic.pdf|ref=harv}}{{Dead link|date=July 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{cite book |last1=Čupić|first1=Čedomir|title=Institut društvenih nauka: od crvene akademije do institucije od nacionalnog značaja|chapter=Institut društvenih nauka – uzorna filozofska i naučna institucija: Jedno spoljašnje gledište|editor=Goran Bašić|date=2022|publisher=Institut društvenih nauka|location=Beograd |pages=96–107|url=http://iriss.idn.org.rs/1105/1/IDN_od_crvene_akademije_do_institucije_od_nacionalnog_znacaja.pdf|ref=harv}} * {{cite book|last1=Dedijer|first1=Vladimir|title=Novi prilozi za biografiju Josipa Broza Tita (1945-1955), treći tom|date=1984|publisher=Rad|location=Beograd|url=https://kok.memoryoftheworld.org/Vladimir%20Dedijer/Novi%20prilozi%20za%20biografiju%20Josipa%20Broza%20Tita%20(1945-1955),%20treci%20tom%20(1426)/Novi%20prilozi%20za%20biografiju%20Josipa%20Broza%20Ti%20-%20Vladimir%20Dedijer.pdf|ref=harv|access-date=2025-11-02|archive-date=2025-10-19|archive-url=https://web.archive.org/web/20251019195010/https://kok.memoryoftheworld.org/Vladimir%20Dedijer/Novi%20prilozi%20za%20biografiju%20Josipa%20Broza%20Tita%20(1945-1955),%20treci%20tom%20(1426)/Novi%20prilozi%20za%20biografiju%20Josipa%20Broza%20Ti%20-%20Vladimir%20Dedijer.pdf|url-status=dead}} * {{cite journal |last1=Dobrivojević Tomić|first1=Ivana|title=Prilog proučavanju životnog standarda i društvenog položaja radnika uoči privredne reforme 1965.|journal=Istorija 20. veka|date=2020|issue=1 |pages=249–272|url=https://istorija20veka.rs/wp-content/uploads/2020/02/2020_1_13_dob_249-272.pdf|ref=harv}} * {{cite journal |last1=Gužvica|first1=Stefan|title=Books and Rifles: Political Activity of Yugoslav Communist Students in Prague 1927–1937 (Part I)|journal=Slovanský přehled/Slavonic Review|date=2017|issue=1 |pages=65–103|url=https://stefanguzvica.su/wp-content/uploads/2022/03/Books-and-Rifles-part-1.pdf|ref=harv}} * {{cite journal |last1=Gužvica|first1=Stefan|title=Retrospective Lessons and Generational Gaps: The Impact of Yugoslav Communist Émigrés in Interwar Czechoslovakia on the Postwar Yugoslav State|journal=Acta Histriae|date=2019|issue=27 |pages=35–54|url=https://zdjp.si/wp-content/uploads/2019/08/AH_27-2019-1.pdf|ref=harv}} * {{cite book |last1=Gužvica|first1=Stefan|title=Prije Tita: Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije, 1936-1940|date=2020|publisher=Srednja Europa|location=Zagreb|url=https://znaci.org/00002/Guzvica_Komunisticka_partija_Jugoslavije_drugi_print.pdf |ref=harv}} * {{cite book |last1=Gužvica|first1=Stefan|last2=Vukliš|first2=Vladan|title=Jugoslovenski dobrovoljci u odbrani Španske republike: tematski zbornik radova|chapter=Muške fantazije: Smrt Blagoja Parovića|editor=Olga Manojlović Pintar|date=2024|publisher=Institut za noviju istoriju Srbije|location=Beograd |pages=187–249|url=https://stefanguzvica.su/wp-content/uploads/2024/12/Guzvica-Vuklis-Blagoje-Parovic.pdf|ref=harv}} * {{cite book |last1=Imširović|first1=Jelka|title=Od staljinizma do samoupravnog nacionalizma: prilog kritici socijalizma u kongresnim dokumentima KPJ/SKJ - od V-XI kongresa|date=2020|publisher=Univerzitet u Beogradu, Institut društvenih nauka, Centar za filozofiju i društvenu teoriju|location=Beograd|url=https://rifdt.ifdt.bg.ac.rs/handle/123456789/968 |ref=harv}} * ''Jugoslovenski savremenici - Ko je ko u Jugoslaviji'' (Beograd: Hronometar, 1970). * {{cite book |last1=Rakonjac|first1=Aleksandar|title=On the Fault Lines of European and World Politics: Yugoslavia between Alliances and Neutrality/Non-Alignment|chapter=Post-War Transformations of Yugoslav Economy (1945–1952)|editor=Srđan Mićić, Jovan Čavoški|date=2022|publisher=Institut za noviju istoriju Srbije|location= Beograd |pages=357–427|url=https://inis.bg.ac.rs/cir/uploaded/zbornici/on%20the%20faul%20lines/06%20rakonjac.pdf|ref=harv}} * ''[[Srpski biografski rečnik]]'' (knjiga prva) (Novi Sad: Matica srpska, 2004). * {{cite book |last1=Stuparić|first1=Darko|title=Revolucionari i bez funkcija|date=1975|publisher=Otokar Keršovani|location=Rijeka |ref=harv}} * ''[[Vojna enciklopedija]]'' (knjiga prva) (Beograd, 1970). * {{cite book |last1=Vukliš|first1=Vladan|title=Jugosloveni i Španski građanski rat|date=2024|publisher=Arhiv Republike Srpske, Čigoja štampa, Udruženje arhivskih radnika Republike Srpske|location=Banja Luka, Beograd |ref=harv}} == Vanjske veze == * [https://sidbrint.ub.edu/brigadista/begovic-vlajko Profil Vlajka Begovića na stranici projekta Sidbrint, digitalnog informacijskog sistema Internacionalnih brigada] * [https://findingaids.library.nyu.edu/tamwag/alba_photo_177/contents/aspace_ref2008/ ''Tamiment Library and Robert F. Wagner Labor Archives'', Fotografije XV internacionalne brigade koje je načinio jugoslovenski dobrovoljac Vladimir Stefanović (Vlajko Begović) tokom februara i marta 1937. godine.] * [https://findingaids.library.nyu.edu/tamwag/alba_photo_177/contents/aspace_ref413/ ''Tamiment Library and Robert F. Wagner Labor Archives'', Fotografije XV internacionalne brigade tokom Brunetske ofanzive koje je načinio jugoslovenski dobrovoljac Vladimir Stefanović (Vlajko Begović).] {{Authority control}} {{Izabran}} {{Lifetime|1905|1989|Begović, Vlajko}} [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Članovi Centralnog komiteta KPJ-SKJ]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Jugoslaveni u Španskom građanskom ratu]] [[Kategorija:Jugoslavenski partizani]] [[Kategorija:Nosioci Partizanske spomenice 1941.]] [[Kategorija:Generali JNA u rezervi]] [[Kategorija:Društveno-politički radnici SFRJ]] [[Kategorija:Narodni poslanici Skupštine Jugoslavije]] [[Kategorija:Članovi Saveta federacije SFRJ]] [[Kategorija:Jugoslovenska politička emigracija u SSSR]] c736bojppjn5o2zk1u70pxf2yvho1bs 0 1467410 42690330 42514742 2026-09-19T07:22:38Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690330 wikitext text/x-wiki {{Etnička grupa | ime = Česi u Hrvatskoj Češi v Chorvatsku | slika = <center>[[Datoteka:Coat of Arms of the Czechs in Croatia.svg|159px|]]</center> | opis slike = '''Grb Čeha u Hrvatskoj''' | populacija = 9.641 | regije = | regija1 = [[Bjelovarsko-bilogorska županija]] | pop1 = 6.287 | ref1 = | regija2 = [[Grad Zagreb]] | pop2 = 835 | ref2 = | regija3 = [[Požeško-slavonska županija]] | pop3 = 649 | ref3 = | regija4 = [[Sisačko-moslavačka županija]] | pop4 = 578 | ref4 = | regija5 =[[Zagrebačka županija]] | pop5 = 244 | ref5 = | jezik = [[češki jezik]] | vjera = | srodne = [[Slovaci u Hrvatskoj]] }} [[Datoteka:Daruvar.JPG|desno|250px|mini|Grad Daruvar, kulturno, prosvjetno i administrativno središte Čeha u Hrvatskoj]] [[Datoteka:Češka beseda u Zagrebu.JPG|thumb|250px|Zgrada Češke besede u Zagrebu]] '''Česi u Hrvatskoj''' ([[češki]]:'''Češi v Chorvatsku''') su jedna od 22 ustavom priznate nacionalne manjine u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]]. Prema posljednjemu popisu stanovništva iz [[2011.]] godine u Hrvatskoj živi 9.641 [[Česi|Čeha]]<ref>{{Cite web |title=Popis stanovništva 2011. godine |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_05/H01_01_05.html |access-date=2014-07-26 |archive-date=2013-01-07 |archive-url=https://archive.today/20130107165726/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_05/H01_01_05.html }}</ref>, od čega najviše u [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]], administrativno i kulturno središte Čeha Hrvatske je grad [[Daruvar]]. [[Končanica|Općina Končanica]] je jedina administrativna jedinica u Hrvatskoj u kojoj Česi čine većinsko stanovništvo. == Legendarne veze == Sveze Čeha s Hrvatima sežu još u legende koje se pozivaju na davna vremena. Ime Čeha iz [[Leh, Čeh i Rus|legende o Čehu, Lehu i Mehu]] u svezi s Čehom i njegovih šestoricom braće iz [[Bijela Hrvatska|Bijele Hrvatske]] koje se spominje u [[Dalimilova kronika|Dalimilovoj kronici]], u dijelu teksta koji piše o [[seoba Slavena|doselidbi Slavena]] u Panonsku nizinu.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/95520 Historiografija o Česima u Hrvatskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305165920/http://hrcak.srce.hr/file/95520 |date=2016-03-05 }} Vlasta Dugački: Historiografija o Česima u Hrvatskoj, Historijski zbornik g. LXI (2009.), br. 1, str. 235–252</ref> == Doseljavanje == Doseljavanje Čeha u Hrvatsku trajalo je gotovo stoljeće i pol, a migracije su bile olakšane jer su obje zemlje pripadale [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] monarhiji. Od sredine 18. pa do kraja 19. stoljeća u hrvatske su gradove pojedinačno doseljavali službenici, obrtnici, učitelji, vojnici, glazbenici, šumari, vrtlari , a u manufakture u unutrašnjosti čitave radničke kolonije (primjerice staklari). No, pripadnici današnje razgranate češke nacionalne manjine u Hrvatskoj većinom su potomci sitnih poljodjelaca, koji su od propalog hrvatskog plemstva u [[Zapadna Slavonija|Zapadnoj Slavoniji]] kupovali zapuštenu zemlju i iznova je kultivirali. Od svih sela koje su osnivali češki kolonisti pod austrijskom vojnom upravom u [[Vojna krajina|Vojnoj krajini]], češko stanovništvo zadržalo se samo u [[Ivanovo Selo|Ivanovom Selu]], koje i danas zovu "Pemijom".<ref>{{Cite web |title=Savez Čeha |url=http://www.savez-ceha-rh.htnet.hr/hrvatski/cesiuh/index.htm |access-date=2014-07-26 |archivedate=2012-01-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120111152542/http://www.savez-ceha-rh.htnet.hr/hrvatski/cesiuh/index.htm |deadurl=yes }}</ref> Najstarije je selo sa češkim stanovništvom u Hrvatskoj.<ref name="HIC">[http://www.hic.hr/ZZ-spomenar24.htm HIC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130518211618/http://www.hic.hr/ZZ-spomenar24.htm |date=2013-05-18 }} Hrvatski spomenar</ref><ref name="najstarije">http://www.hrt.hr/index.php?id=135&tx_ttnews[backPid]=23&tx_ttnews[tt_news]=62002&cHash=945a923236 HRT Najstarije češko selo u Hrvatskoj, 5. veljače 2010.</ref> Utemeljili su ga češki doseljenici iz [[Moravska|Moravske]] 1826. godine.<ref name="najstarije"/> Selo je teško oštećeno tijekom [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]]. Srpske vojne snage su, nakon ulaska u selo, ispalili topovsku grantatu na civile. Tada je poginulo 14 osoba češke nacionalnosti.<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/bbb-se-susrecu-s-ljubiteljima-karadzica-i-mladica-kojima-ogradu-krasi-srpska-zastava/400226.aspx Index.hr] BBB se susreću s ljubiteljima Karadžića i Mladića, 8. kolovoza 2008.</ref> == Udruge == Češka je manjina u 28 grada i naselja u Hrvatskoj organizirana u udruge [[Češka beseda|Češke besede]], koje čine [[Savez Čeha u Republici Hrvatskoj]] sa sjedištem u Daruvaru. U besedama djeluju folklorne skupine, puhački orkestri, radioamateri, pjevački zborovi, likovne skupine, kazališne družine. Češka beseda Zagreb, najstarije je kulturno-prosvjetno društvo Čeha u Hrvatskoj, osnovano 1874. godine i otada neprekidno djeluje do danas.<ref>[http://www.hcdzg.hr/hr2.htm]</ref> Češka manjina zajedno sa [[Slovaci u Hrvatskoj|slovačkom]] ima zastupnika u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] [[Vladimir Bilek|Vladimira Bileka]]. == Obrazovanje == Trenutno u Hrvatskoj dijeluju dvije češke osnovne škole:<br> - Češka osnovna škola ''Jana Amose Komenskog'' (češ. ''Česká základní škola J. A. Komenského'') u Daruvaru i <br> - Češka osnovna škola ''Josipa Ružičke'' (češ.''Česká základní škola Josefa Růžičky'') u [[Končanica|Končanici]] s područnim školama. O Češkoj i češkoj kulturi u školskoj godini 2007/2008. učilo se još i u [[Grubišno Polje|Grubišnom Polju]], [[Veliki Zdenci|Velikim Zdencima]], [[Dioš]]u, [[Dežanovac|Dežanovcu]], [[Trojeglava|Trojeglavi]], [[hercegovac|Hercegovcu]], [[Međurić]]u, [[Brestovac Daruvarski|Brestovcu Daruvarskom]], [[Sirač]]u, [[Šibovac|Šibovcu]], [[Lipovljani]]ma, [[Kaptol]]u, [[Bjeliševac|Bjeliševcu]], [[Lipik]]u, [[Pakrac]]u, [[Virovitica|Virovitici]], Zagrebu, [[Bjelovar]]u, [[Rijeka|Rijeci]] i drugim mjestima ([[Prekopakra]]<ref>http://www.hrt.hr/index.php?id=135&tx_ttnews[backPid]=23&tx_ttnews[tt_news]=91034&cHash=bec270989b HRT Češka beseda Prekopakra, 19. listopada 2010.</ref> i sl.). Također postoje i dva češka dječja vrtića:<br> - Češki dječji vrtić ''Ferda Mravenec'' u Daruvaru (češki: ''Česká mateřská škola Ferda Mravenec'') i <br> - Češki dječji vrtić u Končanici (češki:''Česká mateřská škola Končenice''). U gimnaziji u Daruvaru postoji odjeljenje na češkome jeziku. U [[Daruvar]]u pri Pučkoj knjižnici i čitaonici djeluje [[Središnja knjižnica Čeha u Republici Hrvatskoj|Središnja knjižnica]] Čeha u Hrvatskoj.<ref>[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=200 Ministarstvo kulture RH] Središnje knjižnice nacionalnih manjina</ref> == Glasila == Lokalni [[Radio Daruvar]] emitira svakodnevnu emisiju na češkom jeziku. Novinsko-izdavačka kuća [["Jednota"]] izdaje češke tjedne novine "Jednota", dječji mjesečnik "Dječji kutić" , godišnje "Češki narodni kalendar" i publicistički časopis "Pregled". Izdaje literarne i znanstvene radove a poseban program čini izdavanje originalnih udžbenika češkog jezika. <ref>[http://www.inet.hr/~vkoudela/Radio/qrq2000/cesi u hrvatskoj.htm]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> == Kretanje broja Čeha == {| class="toccolours sortable" border="1" cellpadding="0" cellpadding="5" |+ |- bgcolor=#F4A460 ! Službeni naziv Hrvatske!! Godina!! Broj Čeha |- | - || 1931. || 45.715'''*''' |- |rowspan="3"| [[Narodna Republika Hrvatska]] || 1948|| 28.991 |- | 1953. || 25.967 |- | 1961. || 23.391 |- |rowspan="2"| [[Socijalistička Republika Hrvatska]] || 1971. || 19.001 |- | 1981. || 15.061 |- |rowspan="3"| [[Republika Hrvatska]] || 1991. || 13.086 |- | 2001. || 10.510 |- | 2011. || 9.641 |- |colspan=3|<small>(Statistički zavod Hrvatske) <ref>[http://www.vojska.net/eng/armed-forces/croatia/about/population/ Stanovništvo Hrvatske od 1931.-2001.]</ref></small> |} *'''Napomena:''' U popisu stanovništva iz [[1931.]] godine pod imenom Česi bilježeni su i podaci za Slovake. == Popis stanovništva 2001. == {| class="toccolours sortable" border="1" cellpadding="0" cellpadding="5" |+ |- bgcolor=#F4A460 !Županija !Čeha !Ukupni postotak |- | [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]] || 7.098 || 67,54% |- | [[Grad Zagreb]] || 813 || 7,74% |- | [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]] || 775 || 7,38% |- | [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]] || 670 || 6,38% |- |[[Zagrebačka županija|Zagrebačka]] || 238 || 2,27% |- |[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] || 156|| 1,49% |- |[[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]] || 145 || 1,38% |- |[[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]] || 109 || 1,04% |- |[[Istarska županija|Istarska]] || 103 || 0,98% |- |[[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]] || 92 || 0,88% |- |[[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] || 61 || 0,58% |- |[[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]] || 43 || 0,41% |- |[[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] || 30 || 0,29% |- |[[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] || 28 || 0,27% |- |[[Zadarska županija|Zadarska]] || 26 || 0,25% |- |[[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] || 26 || 0,25% |- |[[Varaždinska županija|Varaždinska]] || 23 || 0,22% |- |[[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]] || 22 || 0,21% |- |[[Međimurska županija|Međimurska]] || 22 || 0,21% |- |[[Karlovačka županija|Karlovačka]] || 20 || 0,19% |- |[[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] || 10 || 0,09% |- |'''Ukupno'''||'''10.510'''||'''100%''' |- |colspan=3|<small>(Popis stanovništva 2001. godine) <ref>{{Cite web |title=Popis stanovništva 2001. godine |url=http://www.dzs.hr/Eng/censuses/Census2001/Popis/E01_02_02/E01_02_02.html |access-date=2014-07-26 |archive-date=2015-12-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151227072834/http://www.dzs.hr/Eng/censuses/Census2001/Popis/E01_02_02/E01_02_02.html }}</ref></small> |} == Značajne osobe == Poznate osobe u Hrvatskoj koje su se izjasnile kao Česi ili su češkog podrijetla: *[[Zdenka Čuhnil]], političarka *[[Antun Jandera]], izdavač [[Ephemerides Zagrebiensis]] *[[Marija Katharina Fabković]], rođ. Frechova, hrvatska pedagoginja, novinarka, prevoditeljica i pravašica<ref name="Kaldana">[http://www.hdpz.htnet.hr/broj241/Kaldana.htm Politički zatvorenik] {{Webarchive|url=https://archive.today/20130107171139/http://www.hdpz.htnet.hr/broj241/Kaldana.htm |date=2013-01-07 }} Kronologija pravaštva (XIII.), prir. Mladen Kaldana</ref> *[[Stjepan Radić (klavirist)]], klavirist, profesor, političar, unuk [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] i [[Marija Radić|Marije Radić]] (Čehinje rođenjem, rodnog imena Marie Dvořák) *[[Josip Salač]], pomoćni biskup zagrebački *[[Marija Fabković]] rođ. Frechova, prva kvalificirana učiteljica tjelovježbe za građanske i učiteljske škole, borac za prava žena u Hrvatskoj, spisateljica, dugogodišnja članica Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora, hrv. domoljub *[[Mirela Holy]], političarka<ref>[http://www.jutarnji.hr/mirela-holy--govore-mi-da-sam-cudna--ali-ja-se-ne-obazirem/300724/ Mirela Holy: Govore mi da sam čudna, ali ja se ne obazirem]<br>"''Njezino nesvakidašnje prezime je češko, otac joj je rodom iz Praga i još ima češko državljanstvo. Mirela ga nema iako bi ga mogla bez problema dobiti, ali kaže da je ne zanima dvojno državljanstvo. Holyjevi su inače poznata češka obitelj, a jedan davni Mirelin predak, Jan Holy, prvi je preveo Bibliju na češki. - Često sam bila u Pragu. Tamo je moj otac naslijedio jako puno nekretnina, uostalom, rođen je u Pragu pa je normalno da sam ga često posjećivala. ''"</ref> *[[Jasenko Houra]], pjevač<ref>{{cite web |url=http://www.nacional.hr/clanak/49763/jasenko-houra-trideset-rockerskih-godina-heroja-ulice |title=Jasenko Houra-trideset rockerskih godina heroja ulice |accessdate=10. studenog 2013. |archive-date=2014-04-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140419235233/http://www.nacional.hr/clanak/49763/jasenko-houra-trideset-rockerskih-godina-heroja-ulice |dead-url=yes }}<br>"''Gitarist Prljavog Kazališta govori o dugogodišnjoj karijeri u grupi, utjecaju njegovih humornih čeških gena...U cijeloj mojoj karijeri govorim o socijali i sada sam se htio igrati, zbog svojeg češkog podrijetla...Ne pripadam ni jednoj struji, takva mi je češka genetika.''"</ref> *[[Jaroslav Šidak]], povjesničar == Reference == {{izvori|2}} == Vanjske veze == * [http://www.savez-ceha.hr/ Savez Čeha u Republici Hrvatskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090409081407/http://www.savez-ceha.hr/ |date=2009-04-09 }} * [http://www.cesi-zagreb.hr/ Vijeće češke nacionalne manjine Zagreba i Češka beseda Zagreb] * [http://www.ceskabesedarijeka.hr/ Češka beseda Rijeka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130531112834/http://ceskabesedarijeka.hr/ |date=2013-05-31 }} {{Manjine u Hrvatskoj}} [[Kategorija:Etničke grupe Hrvatske]] cvsnfzsylk3e3b3gkovfnrhrmgwlu1j 0 1468621 42690196 41863089 2026-09-18T18:58:56Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690196 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = Vinko Krišković |datum rođenja = [[17. srpnja]] [[1868.]] |mjesto rođenja = |datum smrti = [[21. rujna]] [[1949.]] |mjesto smrti = |malaslika = |opis male slike = |slika = Vinko Krišković.jpg |veličina = |opis slike = |podpredsjednik = |podpredsjednik2 = |podpredsjednik3 = |podpredsjednik4 = |podpredsjednik5 = |podpremijer = |podpremijer2 = |podpremijer3 = |podpremijer4 = |podpremijer5 = |zamjenik = |zamjenik2 = |zamjenik3 = |zamjenik4 = |zamjenik5 = |stranka = [[Hrvatska samostalna stranka]] |potpis = |supruga = |suprug = |položaj = [[podban]] [[Trojednica|Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije]] |čin2 = |čin3 = |čin4 = |čin5 = |zanimanje = [[pravnik]] |fusnote = |nasljednik = |prethodnik = [[Mark Aurel Fodroczy]] |nasljednik2 = |prethodnik2 = |nasljednik3 = |prethodnik3 = |nasljednik4 = |prethodnik4 = |nasljednik5 = |prethodnik5 = |predsjednik1 = |predsjednik = |predsjednik3 = |predsjednik4 = |predsjednik5 = |premijer1 = |premijer2 = |premijer3 = |premijer4 = |premijer5 = |mandat_start = 7. srpnja 1917. |mandat_kraj = rujan 1918. |mandat_start2 = |mandat_kraj2 = |mandat_start3 = |mandat_kraj3 = |mandat_start4 = |mandat_kraj4 = |mandat_start5 = |mandat_kraj5 = |vjera =katolik }} '''Vinko Krišković''' ([[Senj]], [[18. svibnja]] [[1861.]] - [[Zürich]], [[6. studenog]] [[1952.]]), hrvatski [[Shakespeare|šekspirolog]], političar, pravnik, [[podban]]. == Obrazovanje i rad u upravi == Vinko Krišković rodio se u [[Senj]]u [[16. svibnja]] [[1861.]] godine u obitelji uglednog trgovca i brodovlasnika Antuna Kriškovića i Antonije rođ. Giordano.<ref name="vk"/> [[Pravo]] je studirao u [[Berlin]]u i [[Beč]]u. Za to vrijeme je proputovao čitavu Europu, naučivši [[Engleski jezik|engleski]] i [[Španjolski jezik|španjolski]]. Studij u inozemstvu bio je presudan u njegovoj demokratskoj orijentaciji i pretvorio ga je u intelektualca širokih interesa i bogate opće kulture, a opet vrlo stručnog u svojoj profesiji.<ref name="vk"/> Svojom svestranošću i gotovo enciklopedijskim znanjem zapeo je za oko i svojim profesorima, pa mu je nakon diplome ponuđeno mjesto [[docent]]a na Katedri državnog prava [[Bečko sveučilište|Bečkog sveučilišta]].<ref name="vk"/> Međutim, Krišković se na toj ponudi zahvalio. Izabrao je [[1892.]] vratiti se u rodni [[Senj]] i zaposliti se na ne toliko atraktivnom mjestu blagajnika Okružne blagajne za potporu bolesnika.<ref name="vk"/> Njemu je bilo važno da se nakon mnogo godina provedenih u tuđini vrati u domovinu. Godine [[1895]]. doktorirao je na [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnom fakultetu u Zagrebu]]. Uskoro je uslijedila još jedna zanimljiva ponuda: [[grof]] [[Khuen Hedervary|Karlo Khuen-Hedervary]] ponudio mu je službeničko mjesto u [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|Zemaljskoj vladi]], iako je Krišković bio uvjereni [[starčevićanac]]. Prihvatio je, uz uvjet da smije ''"raditi samo po zakonima i svojoj savjesti"''.<ref name="vk"/> [[Ban]] je zaista održao riječ i nije na njega vršio nikakav politički pritisak.<ref name="vk"/> [[Khuen Héderváry|Hedervary]] je također bio impresioniran Kriškovićevom učenošću i stručnošću na polju uprave, pa ga je zaposlio u Personalnom odjelu Predsjedništva [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|Zemaljske vlade]], gdje je s njim bio u stalnom kontaktu. Kriškovićeva prava želja, međutim, bila je da predaje [[pravo]], pa je ubrzo prešao na [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravni fakultet]], gdje je [[9. lipnja]] [[1900.]] održao nastupno predavanje "Viši nadzor nad upravom". U jesen iste godine preuzeo je Katedru [[Upravno pravo|upravnog prava]] te objavio i udžbenik "Uprava i sudstvo".<ref name="vk"/> == Aktivnosti za Prvog svjetskog rata == {{Glavni|Hrvatska u Prvom svjetskom ratu}} Godine [[1913.]] izabran je za saborskog zastupnika za kotar [[Gospić]] na listi Hrvatske ujedinjene samostalne stranke. 1915. i 1916., ljetujući u Švicarskoj, imao je kontakte s predstavnicima [[Jugoslavenski odbor|Jugoslavenskog odbora]]. Pokušavao je utjecati na njih kako bi hrvatska ideja ipak pobijedila južnoslavensku.<ref>Mira Kolar Dimitrijević: O političkom opredjeljivanju bana Antuna Mihalovića, str.177., Zbornik u čast Hrvoju Matkoviću</ref> [[29. lipnja]] [[1917.]], za banovanja [[Antun Mihalović|Antuna pl. Mihalovića]], imenovan je [[podban]]om i odjelnim predstojnikom za unutarnje poslove. Jedini uvjet prilikom imenovanja bio je povratak na staro radno mjesto - katedru Prava u Zagrebu, budući da mu je obitelj u Senju bila slabijeg imovinskog stanja.<ref>Mira Kolar Dimitrijević: O političkom opredjeljivanju bana Antuna Mihalovića, str. 175., Zbornik u čast Hrvoju Matkoviću</ref> Kao podban, kako je kasnije napisao u autobiografiji, bio je "poslije [[Ivan Mažuranić|Mažuranića]] jedini pučanin političar Hrvat što je imao pristup k carskom dvoru". Naime, neumorno radeći na ojačavanju državnopravnog položaja Hrvatske unutar [[Austro-Ugarska|Monarhije]], uspio je privoliti ugarsko-hrvatskog premijera [[István Tisza|Istvána Tiszu]], a, posredno, i posljednjega [[Habsburška dinastija|habsburškog]] vladara [[Karlo I. Austrijski|Karla]] da u svojoj inauguralnoj prisezi kao [[Ugarsko-Hrvatska|ugarsko-hrvatski kralj]], na [[Silvestrovo]] [[1916.]] u [[Budimpešta|Budimpešti]], zajamči teritorijalnu cjelovitost [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Hrvatske, Slavonije i Dalmacije]].<ref name="vk"/><ref name="hkv"/> Zbog toga car i kralj nije mogao prisegnuti na austrijski ustav - 20. svibnja [[1917.]], u prisezi [[Carevinsko vijeće|Carevinskom vijeću]] u [[Beč]]u, nije mogao spomenuti inače dogovoreni tekst prisege u kojem stoji da je [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacija]] [[Austrijske krunske zemlje|austrijska krunska zemlja]].<ref name="vk">[http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/IzabraniPolitickiEsejiKriskovic Vinko Krišković: Izabrani politički eseji; Autobiografija, Priredio Dubravko Jelčić, MH, SHK, Zagreb, 2003.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070609120740/http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/IzabraniPolitickiEsejiKriskovic |date=2007-06-09 }} {{ISBN|953-150-269-2}}</ref><ref name="hkv">[http://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/d-dijanovi/9811-vinko-krikovi-elitni-hrvatski-intelektualac-i-ideolog-demokratske-orijentacije.html hkv.hr; Davor Dijanović: Vinko Krišković - intelektualac i ideolog demokratske orijentacije]</ref> Nadalje, Krišković je pregovarao s carem i kraljem [[Karlo I. Austrijski|Karlom]] o stvarnom ujedinjenju hrvatskih zemalja, uključujući i Bosnu i Herecegovinu.<ref name="vk"/> Unatoč carevoj sklonosti, pokazalo se da su pojedini političari iz Dalmacije i Bosne i Hercegovine tome bili izrazito neskloni; štoviše, neki su predlagali da se Hrvatska i Dalmacija pripoje Bosni.<ref name="vk"/> [[1915.]] izašao je novi službeni grb [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], koji se sastojao od grbova [[Cislajtanija|austrijske]] i [[Translajtanija|ugarske polovice]] države. Kako nigdje nije bilo hrvatskih obilježja, što je bila povrjeda [[Hrvatsko-ugarska nagodba|hrvatsko-ugarske nagodbe]], ban, vlada i Sabor, na Kriškovićevu intervenciju, ogorčeno su reagirali i zatražili izmjenu.<ref name="vk"/> Tome je odmah udovoljeno, pa se tako grb Austro-Ugarske sastojao od znamenja tri države: [[Austrijsko Carstvo|Austrije]], [[Kraljevina Ugarska|Ugarske]] i [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Hrvatske]].<ref name="vk"/> Bio je aktivan i u drugim pitanjima; potaknuo je osnivanje [[Medicinski fakultet u Zagrebu|Medicinskog fakulteta u Zagrebu]], zalagao se za [[Elektrifikacija|elektrifikaciju]] [[Lika|Like]] i [[Gorski kotar|Gorskog kotara]] te gradnju [[Hidroelektrana|hidroelektrane]] na [[Gacka (rijeka)|Gackoj]].<ref name="vk"/> Kao [[podban]] osnovao je Odjel za narodno gospodarstvo pri [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|Hrvatsko-slavonsko-dalmatinskoj zemaljskoj vladi]], iako gospodarstvo po [[Hrvatsko-ugarska nagodba|hrvatsko-ugarskoj nagodbi]] nije bilo u nadležnosti [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Hrvatske]], nego zajedničko.<ref name="vk"/> Unatoč tome, ispravno uvidjevši da bez gospodarske samostalnosti nema napretka, odlučio je 'na mala vrata' početi s kreiranjem nacionalne gospodarske politike. Osobitu pozornost posvećivao je socijalnoj politici u razdoblju [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Smatrao je da [[Austro-Ugarska|Monarhija]] neće uspjeti dobiti rat, ali nije vjerovao da će doći i do njezina raspada jer se nadao da će [[Antanta|sile pobjednice]] nastojati očuvati veliku srednjoeuropsku državu zbog ravnoteže snaga između [[Rusko Carstvo|Rusije]] i [[Njemačko Carstvo|Njemačke]].<ref name="vk"/> Sudjelovao je u [[Premještaj djece iz Hercegovine u Slavoniju 1917.|organizaciji dolaska gladne djece]] iz Bosne, Hercegovine i Dalmacije na prehranu u Slavoniju. Jednom, a ponekad i dvaput mjesečno odlazio je u [[Baden]] na refereriranje caru i kralju Karlu, što je bio presedan. Zbog njegovih prohrvatskih stavova i želje za ostankom Hrvatske u Monarhiji pao je u nemilost bana Mihalovića i [[Svetozar Pribićević|Svetozara Pribićevića]], zagovornika sjedinjenja sa Srbijom. U kolovozu 1918. [[Aurel Rauer]] i Krišković su podnijeli ostavke, a u potpunosti je izigrano obećanje dano Kriškoviću o njegovom povratku na staro radno mjesto, [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravni fakultet]]. == Prva Jugoslavija == Nakon raspada države, Krišković se povlači iz političkog života. [[Regent]] [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandar]] mu je ponudio suradnju, ali Krišković je to odbio. Bio je protivnik ideje [[Kraljevina Jugoslavija|južnoslavenske države]], budući da je smatrao da [[Hrvati]] pripadaju zapadnom, a [[Srbi]] bizantsko-pravoslavnom kulturnom krugu i da je zajednička država neprirodno rješenje. Vratio se na [[Pravni fakultet u Zagrebu|Fakultet]] i umirovio [[1926.]] Nakon toga se posvetio prijevodu [[Shakespeare|Shakespearovih]] djela na hrvatski te ih je preveo 24. Bio je izabran za člana londonskog Royal Shakespearean Societyja.<ref name="vk"/> Osjećajući približavanje rata i ispravno predviđajući njegovu narav, od 1939. prebacuje svoju imovinu i pogotovo knjige u Švicarsku, gdje sve češće boravi.<ref name="vk"/> == Krišković u NDH == Malo je poznato da ga je – prema svjedočenju [[Švicarska|švicarskog]] [[konzul]]a u [[Zagreb]]u Friedricha Kaestlia – Pavelić nakon povratka u domovinu imenovao prvim osobnim savjetnikom, iako je nesumnjivo dobro znao da je Krišković uvjereni [[Liberalizam|liberal]], [[Demokracija|demokrat]] i [[Anglofilija|anglofil]]. Pored sudjelovanja u radu saborskih odbora Krišković je odigrao i nezanemarivu ulogu u diplomatskim naporima koji su išli za time da [[Švicarska Konfederacija]] prizna NDH. Zakonskom odredbom iz [[1942.]] u [[Hrvatski državni sabor]] ulaze i svi zastupnici iz saziva [[1918.]] godine, pa tako i Krišković. Zajedno s predsjednikom Sabora [[Marko Došen|Markom Došenom]] i još nekim zastupnicima predao je [[Ante Pavelić|Paveliću]] memorandum kojim se zahtijevalo oslobađanje iz logora svih osoba i skupina zatočenih po načelu kolektivne odgovornosti. U istom se memorandumu postavlja pitanje kako je moguće [[Dalmacija|Dalmaciju]], koja je kolijevka hrvatske državnosti, prepustiti [[Mussolini]]ju i to od strane režima koji sebe smatra prohrvatskim.<ref name="vk"/> Pavelić, kojem je (kao i [[Vladko Maček|Mačeku]]) Krišković predavao na [[Pravni fakultet u Zagrebu|Fakultetu]], se oglušio na zahtjev svojeg starog profesora. Kao gorljivog domoljuba, Kriškovića je smetalo izjednačavanje zločinačkog [[Ustaški pokret|ustaškog pokreta]] s [[hrvatstvo]]m. Vidjevši da ne može ništa promijeniti, [[1943.]] konačno odlazi u [[Švicarska|Švicarsku]], u kojoj provodi zadnje godine života.<ref name="vk"/> == Ostavština == U svojoj oporuci od [[22. listopada]] [[1952.]] zaželio da se ostatak novca nakon njegove smrti uloži u zakladu ''"Stiftung Prof. Krišković"'', čija je svrha ''"potpora izbjeglica iz Hrvatske, Slavonije, Dalmacije i Bosne u Švicarskoj"''.<ref name="ch"/> Zaklada je utemeljena [[9. svibnja]] [[1953.]] s glavnicom od 38.802,65 [[Švicarski franak|švicarskih franaka]].<ref name="ch"/> Prema statutu izbjeglice su mogle dobivati potporu samo od kamata, a glavnica je ostajala nedirnuta.<ref name="ch"/> U proljeće [[1992.]] Zaklada je ugašena, a glavnica se uporabila za potporu ''"izbjeglica iz bivše Jugoslavije"''.<ref name="ch">{{Cite web |title=croatia.ch, ,Na tragu Hrvata u Švicarskoj, u potrazi za slobodom i kruhom, Politički emigranti Vinko Krišković i Fran Mažuranić |url=http://www.croatia.ch/kultura/knjizevnost/040416.php |access-date=2014-07-26 |archivedate=2013-09-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130911230707/http://croatia.ch/kultura/knjizevnost/040416.php |deadurl=yes }}</ref> == Krišković o hrvatskoj politici == {{izdvojeni citat|A u nagodbeno doba Hrvati u bivšoj Banovini bježali su od vlasti kao od nečastivoga, kratili se preuzeti odgovornost za svaku političku djelatnost, kojom bi i vlast dobili, da ne bi izgubili časovite časti i ugleda u svoga neuka i fanatizirana naroda, koji je svejednako vapio: 'Naše pravice! Naše pravice!', a da nije znao, što to znači, i držao svakog domaćeg sina u vladi za nitkova, koji se prodao za zdjelu leće. Tako je nastao u javnom životu nerad i nemar za narodne kulturne i ekonomske potrebe sadašnjice, nastao je u politici pasivan otpor slobodnih živalja narodnih – politička taktika ubitačna za male narode, jer slabi snage naroda, a pojačava vlast silnika. U Banovini su državni poslovi bili razdijeljeni u zajedničke i autonomne. Na prve su Hrvati, uz daleko snažniju vlast mađarsku, mogli slabo utjecati, a u drugima su sami svojim pasivnim otporom gubili i ono vlasti, što su je mogli steći za probitak svoje zemlje. (...) Takva je bila rabota naše inteligencije na javnom polju, kada joj je poslije feudalne i policijske vladavine bila predana uprava zemlje. Tu valja reći gorku, vrlo gorku riječ, da je u malo koga kulturnog naroda inteligencija u političkom poslu bila tako jalova kao hrvatska – rugavet stranoga političkog i diplomatskog svijeta, da je Roosevelt htio Hrvate poput kolonijalnih naroda predati [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenim Narodima]] na staranje. U Banovini [[Nagodba|nagodbenog]] doba vodila je (hrvatska inteligencija, nap. D.D.) čisti domaći ideologijski rat bez vidnih praktičnih posljedaka. Povjesničari svejednako iz arhiva i zaprašenih listina iznosili su na svijet zastarjele zakonske članke stališa i redova. Onda bi se zapodjela na dugo i široko rasprava o njihovu smislu valjanosti za sadašnjicu. Filolozi određivali političke programe, a odvjetnici i novinari inatili se bez kraja i konca, koja je politička stranka poštenija i koji će političar narodu donijeti spas. Ali političare nisu prosuđivali po uspjesima, stečenim u njihovu javnom radu, nego po žilavosti i žestini njihove borbe, kao što su Rimljani gledali gladijatore i moderniji vijek gleda cirkuske akrobate.<ref name="hkv"/>}} == Djela == Objavljivao je i pod pseudonimom ''par Junius'' ili ''Junius''.<ref name="hkv"/> *''Uprava i sudstvo'' (1900.) *''Upravna nauka i hrvatskougarsko upravno pravo'' (1912.) *''Pisma Juniusova'' (1917.) *''A qui la Dalmatie?'', Split, 1919. *''Anglia Docet'', Zagreb, 1922. *''Hrvatsko pravo kućnih zadruga'' (1925.) *''Dokle smo došli'' (1925.) *''Širom svijeta'' *''U poratnoj Evropi'' (19--) *''Socijalna drama Shakespearova'' (1933.) *''Dioniz i Izida'' (1934.) *''Parodija? Travestija?'' (1934.) *''Po milosti božjoj'' (1935.) *''Sjen osvetnik'' (1935.) *''Vijenac vrlini ženskoj'' (1935.) *''Gospodski moral'' (1935.) *''I Eshil i Aristofan'' (1935.) *''Shakespearov zavještaj'' (1936.) *''Jedan vijek političkih ideja vodilja'' (1936.) *''Bič božji (Richard III)'', Zagreb, 1937. *''Moderni engleski eseji'' (1937) *''U svijetu paradoksa I. i II. (1937. i 1938.) *''Giocondin posmijeh i druge pripovijesti'' (1938) *''Svjetska kolonijalna politika'' (1939.) *''Maslina i drugi eseji'' (1939., 2002.) *''Ratni ciljevi Antante'' (1939.) *''Na izmaku ove naše demokracije'' (1940.) *''U povodu ovog rata'' (1940.) *''Posljednji eseji'', Madrid, 1955. *''Izabrani politički eseji'', Zagreb, 2003. (ur. Dubravko Jelčić) *''Izabrani književni i politički eseji'', Zagreb, 2003. (ur. Dubravko Jelčić) == Literatura == *[http://hrcak.srce.hr/file/13333 Marko Fak: Vinko Krišković (1861.-1952.), In memoriam, nekrolog; Pravnik, Vol.40 No.83 Prosinac 2006.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110522142915/http://hrcak.srce.hr/file/13333 |date=2011-05-22 }} == Izvori == {{izvori}} {{DEFAULTSORT:Krišković, Vinko}} [[Kategorija:Hrvatski pravnici]] [[Kategorija:Hrvatski političari do 1918.]] [[Kategorija:Biografije, Senj]] 4pp809e0lhuyqjzt522qgxwgimk93hw 0 1469171 42690183 42334403 2026-09-18T15:54:18Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690183 wikitext text/x-wiki {{Likovni umjetnik |ime = Vatroslav Donegani |slika = |veličina = 200px |opis = grobnica Vatroslava Doneganija |rođenje = [[1836.]] |smrt = [[1899.]] |nacionalnost = [[Hrvat]] |period = |vrsta = |praksa = |utjecao = |utjecali = |djela = |nagrade = |potpis = }} '''Vatroslav Donegani''' ([[Rijeka]], [[1836.]]. - [[Đakovo]], [[1899.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] kipar. Umjetnik iz [[Rijeka|riječkog]] kruga kipara koji djeluje od sredine [[19. stoljeće|19. stoljeća]] kada dolazi do svojevrsne umjetničke dekadencije i zamiranja skulptorske djelatnosti u [[Republika Hrvatska|Hrvatskoj]], a skulpturalne se narudžbe povjeravaju primarno inozemnim kiparima kao što su [[Austrija]]nac [[Anton Dominik Fernkorn]] i [[Italija|Talijan]] [[Antonio Canova]]. On je u takvim okolnostima, zajedno sa nekolicinom pojedinaca kojima pripada i [[Ivan Rendić]], uspio otići izvan granica države na školovanje te, vrativši se u Hrvatsku, istaknuti se svojim djelima za [[Josip Juraj Strossmayer|biskupa J. J. Strossmayera]] i postati jednim od glavnih predstavnika kasnog [[akademizam|akademizma]] [[nazarenci|nazarenskog]] smjera u hrvatskom [[kiparstvo|kiparstvu]]. == Biografija == Vatroslav Donegani rođen je u [[Rijeka|Rijeci]] 1836. godine kao sin [[Hrvati]]ce i [[Talijani|Talijana]], a njegovi talijanski korijeni vidljivi su i u njegovu prezimenu. Jedan dio svog života provodi prvo u rodnoj Rijeci, a kasnije i u [[Đakovo|Đakovu]] jer će mu rad na đakovačkoj katedrali odrediti velik dio života. On je [[kipar]] koji svoje formalno obrazovanje stječe u [[Venecija|Veneciji]], a nešto kasnije u [[Rim]]u gdje će oblikovati svoj stil kao mješavinu [[klasicizam|klasicizma]], [[romantizam|romantizma]] i [[Realizam|realizma]].<ref name="Damjanović">[http://hrcak.srce.hr/file/54006 Damjanović, Dragan, ''Vatroslav Donegani, voditelj gradnje i kipar đakovačke katedrale'', "Anali Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti", br. 24., Zagreb – Osijek, 2008., str. 7 – 35.]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, str. 7, 13, 10, 21, 23, 14</ref> Njegova prva velika narudžba iz 1861. godine bio je model za Spomenik [[Josip Jelačić|banu Jelačiću]] koji je naposljetku odbijen, a zadaća je povjerena [[beč]]kom kiparu [[Anton Dominik Fernkorn|Antonu Dominiku Fernkornu]]. Taj neuspjeli posao za hrvatsku prijestolnicu dovodi ga u vezu s [[Josip Juraj Strossmayer|Josipom Jurjem Strossmayerom]], đakovačkim biskupom koji model otkupljuje. Biskup Strossmayer će kao mecena i ljubitelj umjetnosti odigrati važnu ulogu u životu Vatroslava Doneganija. Naručuje od njega svoju bistu koja će ostati jedino Doneganijevo djelo iz šezdesetih godina. Također, biskup prepoznaje talent u mladom Riječaninu i šalje ga na školovanje u Zavod [[sv. Jeronim]]a u [[Rim]]u, da bi mu od 1867. godine povjerio nadgledanje gradnje, kao i izradu skulptura unutrašnjosti svoje historicističke prijestolnice u [[Đakovo|Đakovu]]. ==Đakovačka katedrala== {{Glavni|Đakovačka katedrala}} [[Đakovo|Đakovačka]] je katedrala kao najvažnija [[Historicizam|historicistička]] sakralna građevina na našem području ideja biskupa [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa Jurja Strossmayera]]. Biskup je sudjelovao u svakom segmentu njezine gradnje: od odabira [[arhitekt|arhitekata]], kipara, stila gradnje, materijala, fresko majstora pa sve do [[Ikonografija|ikonografskog]] programa. Kao obrazovan čovjek sa senzibilitetom za umjetnost, Strossmayer je znao što želi, a to je bila [[Romanička arhitektura|romanička]] građevina sa [[Gotika|gotičkom]] ornamentacijom u unutrašnjosti, što će [[Friedrich Schmidt]], kao autor nacrta za ukrase i namještaj, poštovati u izvedbi. Gradnja katedrale trajala je petnaest godina (1866.-1882.), a arhitekti su bili Karl Rösner i Friedrich Schmidt. Uzor za gradnju bile su romaničke građevine, prije svega bamberška katedrala, ali i ostale njemačke katedrale koje je Strossmayer vidio na svojim putovanjima [[Srednja Europa|Srednjom Europom]] pedesetih godina 19. stoljeća. U odabiru konačnog oblikovanja prijestolnice poslužio se i projektima Rösnerove crkve Sv. Ćirila i Metoda u Karlinu kraj [[Prag]]a. Skulpturalni dio unutarnjeg uređenja izvodi se posljednjih godina gradnje, od 1875. do 1882. godine, gdje Donegani vodi glavnu riječ tako da će upravo njegov udio u kiparskom opusu katedrale biti najveći. Izvedba posla povjerena Doneganiju neće proći mirno. Naime, njegova sporost i lijenost izazvat će sukobe sa Strossmayerom.<ref name="Damjanović"/> Moguće je da ga je konkurencija [[Ivan Rendić|Ivana Rendića]] potaknula da ipak ubrza kiparske radove, no s druge strane biskup nikako nije bio zadovoljan stilskim odlikama Rendićeva rada u kojima je vidio previše utjecaja slikarstva, tako da je Donegani ostao glavni kipar đakovačke prijestolnice. Reljef Krista Spasitelja za zabat iznad glavnog portala bio je prvo dovršeno djelo, dok je skulpture na svim oltarima u katedrali, osim oltara [[sveti Ilija|svetog Ilije]] Georga Feursteina, kao i skulpture i reljefe [[propovjedaonica|propovjedaonice]] izradio sedamdesetih godina [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. ===Glavni oltar (1876.-1878.)=== Autor glavnog, kao i sporednih oltara je [[Friedrich Schmidt]]. Glavni oltar sastoji se od pozlaćenog četverostranog [[ciborij]]a na čijem se vrhu nalazi još jedan ciborij manjih dimenzija. Dio kiparskog programa crkve koje je izradio Vatroslav Donegani predstavljaju [[Evanđelist|četiri evanđelista]] na uglovima većeg ciborija i medaljoni s reljefima [[crkveni oci|crkvenih otaca]] na zabatima istom ciboriju ([[Grgur Veliki|Sv. Grgur Veliki]], [[Sv.Ambrozije|Sv. Ambroz]], [[Sveti Augustin|Sv. Augustin]] i [[Sv. Jeronim]]). Unutar manjeg ciborija nalazi se kip [[sveti Petar|sv. Petra]], a na samom vrhu anđeo s lancem kojim je Sveti Petar vezan i anđeo s križem na kojem je Sveti Petar razapet. Odlika tih djela izostanak je polikromije (osim u zlatnim detaljima), odnosno bjelina kojom kipar stvara određen kontrast s obzirom na bogato ornamentiranu pozadinu zidova građevine, čemu će težiti i pri izradi ostalih kipova sporednih oltara. ===Pokrajnji oltari (od 1878. godine)=== Oltari u apsidama transepta trodijelni su, a skulpture su smještene unutar gotičkih arhitektonskih okvira. Južna apsida sadrži oltar [[Sveti Demetrije Srijemski|Sv. Dimitrija]], zaštitnika [[srijem]]ske biskupije koji je pomalo idealistično prikazan kao vojnik u odori rimskog časnika, kao što je nekoć prikazivan [[Oktavijan August]], s mučeničkom palminom granom u ruci.<ref name="Tarbuk">Tarbuk, Nela. ''Kiparstvo đakovačke katedrale'', Historicizam u Hrvatskoj, Knjiga I, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 2000., str. 275.</ref> Uz njega su prikazani [[Sveti Ivan Kapistran|Sv. Kapistran]], reformator [[Franjevački red|franjevačkog]] reda i [[Sv. Juraj]]. Oltar u sjevernoj apsidi djelo je G. Feuersteina i sadrži monumentalni kip [[sv. Ilija|sv. Ilije]] koji, za razliku od Doneganijevih skladnih skulptura, svojom pokrenutošću izlazi iz gotičkog okvira oltara. Drugi par oltara nalazi se na zapadnom zidu slijeva i zdesna svetištu. Slično su koncipirani, no ovdje su kipovi smješteni u plitke niše. Desno se nalazi Oltar [[Blažena Djevica Marija|Blažene Djevice Marije]] gdje su prikazani [[Marija (majka Isusova)|Marija]] s djetetom i dva anđela s glazbalima, dok se na lijevoj strani nalazi Oltar [[Sv. Josip]]a s istoimenim svecem, [[Sv. Katarina|Sv. Katarinom]] i [[Sveta Cecilija|Sv. Cecilijom]]. Posljednji par oltara smješten je u bočnim kapelama. Manji su i jednostavniji. Desno je Oltar [[Sveti Ivan Nepomuk|Sv. Ivana Nepomuka]], a pandan mu se nalazi slijeva, a to je Oltar [[Sv. Ćiril i Metod|Sv. Ćirila i Metoda]]. Nešto monumentalnije figure tih svetaca Doneganijeva su kasnija djela i vjerojatno najbolje skulpture koje je ostavio u katedrali.<ref name="Damjanović"/> ===Propovjedaonica (od 1881. godine)=== Propovjedaonica je kao arhitektonsko djelo u cjelini ideja [[Hermann Bollé|Hermanna Bollea]].<ref name="Gamulin">Prema G. Gamulinu, ''Hrvatsko kiparstvo XIX. i XX. stoljeća'', Povijest umjetnosti u Hrvatskoj, Naprijed, Zagreb, 1999., str. 53., dok N. Tarbuk, ''Kiparstvo đakovačke katedrale'', Historicizam u Hrvatskoj, Knjiga I, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 2000., str. 277. navodi da je propovjedaonica nastala prema nacrtu F. Schmidta.</ref> Ona je šesterokutna s reprezentativnim pristupnim stubištem, smještena s desne strane oltara, a predstavlja skulpturalno najbogatiji komad namještaja u Strossmayerovoj stolnoj crkvi. Skulpturalni program sastoji se od šest gotovo punih skulptura u uglovima, čije uzore možemo pronaći u [[Renesansa|renesansi]]. Predstavljaju šest najvažnijih kršćanskih propovjednika [[Ivan Zlatousti|Sv. Ivana Zlatoustog]], [[Bernardin Sijenski|Sv. Bernardina Sijenskog]], [[Alfonso Ligurski|Sv. Alfonsa Ligurskog]], [[Antun Padovanski|Sv. Antuna Padovanskog]], [[Ignacije Loyola|Sv. Ignacija Loyolu]] i [[Toma Akvinski|Sv. Tomu Akvinskog]]. Program upotpunjuju četiri plitka reljefa na ogradi propovjedaonice s prikazima scena iz života Krista i Bogorodice ([[Navještenje]], Zaruke Marijine, Prikazanje u hramu i [[Raspeće]]). ===Reljefi izvana (od 1870. godine)=== Reljefi u [[luneta]]ma portala s prikazima Dobrog pastira, [[Veronikin rubac|Veronikina rupca]] i Polaganja u grob, kako navode neki izvori, nastala su prema modelima koje je napravio Donegani, a izveo suradnik [[Češka|Čeh]] [[Tomo Wodička]], nakon što ga je Strossmayer otpustio iz svoje službe 1884. godine.<ref name="Damjanović"/> Osim Wodičke na luneti glavnog portala radio je i [[Slovenija|Slovenac]] [[Alojz Gangl]] koji je dovršio reljef s prikazom [[Uskrsnuće|Uskrsnuća]]. Lunete iznad ulaza u bočne kapele s prikazima [[Poncije Pilat|Pilata]] koji pere ruke i [[Isus]]a koji pada pod križem djela su [[Ivan Rendić|Ivana Rendića]]. ==Ostali radovi== Iako mu je opus najvećim dijelom koncentriran oko Strosmayerove stolne crkve, Donegani je autor i dviju manjih grobnih plastika. To su spomenici za Strossmayerova brata Matu u [[Osijek]]u te za đakovačkog načelnika [[Josip Sieber|Josipa Siebera]]. Uz njih izradio je i model za spomenik srpskom [[Knez Mihajlo Obrenović|knezu Mihajlu]], inače Strossmayerovu bliskom prijatelju, predviđenom za [[Beograd]] koji je na natječaju odbijen. Osim opreme đakovačke katedrale izradio je i skulpturu [[Sveto Trojstvo|Svetog Trojstva]] za crkvu u [[Sotin]]u 1876. godine te oltar za crkvu u Mikanovcima nekoliko godina kasnije. Sredinom osamdesetih radio je na restauraciji župne crkve [[sveti Juraj|sv. Jurja]] u [[Đakovo|Đakovu.]] == Izvori == {{izvori}} ==Literatura== * Damjanović, Dragan. ''Prvi projekt Karla Roesnera za katedralu u Đakovu iz 1854.'',Prostor, Osijek, 2007. * Tarbuk, Nela. ''Kiparstvo đakovačke katedrale'', Historicizam u Hrvatskoj, Knjiga I, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 2000. * Cepelić, Milko. ''Stolna crkva djakovačka'', Đakovo, 1915. * Maroević, Tonko. ''Kiparstvo u 19. i 20. stoljeću'', u Tisuću godina hrvatskog kiparstva, (ur. I. Fisković), Muzejsko galerijski centar, Zagreb, 1997. * Vižintin, Boris. ''Umjetnička Rijeka XIX. stoljeća; slikarstvo – kiparstvo'', Biblioteka Fluminensia, Svezak 4, Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 1992. {{DEFAULTSORT:Donegani, Vatroslav}} [[Kategorija:Hrvatski kipari|Donegani, Vatroslav]] [[Kategorija:Biografije, Rijeka]] [[Kategorija:Biografije, Slavonija]] sw99xfpq6rf87ccts8a7lnz49lhn4mu 0 1469527 42690215 42514714 2026-09-18T21:13:44Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690215 wikitext text/x-wiki {{sređivanje}} {{Naselje u Hrvatskoj| ime = Vranjic| regija = [[Dalmacija]] | mikroregija=[[Kaštelanski zaljev]] | županija = [[Splitsko-dalmatinska županija]] | općina = [[Solin]] | najgrad = [[Split]] | površina = | z. širina = 43.533 | z. dužina = 16.467 | brojstan = 1196 | nadvisina = 1 | pošta = 21211 Vranjic| pozbroj=021 | autooznaka = ST }} '''Vranjic''' je poluotok i naselje na njemu, smješteno sjeverno od [[Splitski poluotok|Splitskog poluotoka]], pokraj ušća rijeke [[Jadro]]. [[Datoteka:Crkva sv. martina.jpg|mini|250px|desno|Crkva sv. Martina]] U prošlosti je zbog ljepote i neposrednog dodira s morem nazivan i "Mala [[Venecija]]". Najnovija [[arheologija|arheološka]] istraživanjima otkrila su da je Vranjic bio naseljen još u [[prapovijest]]i. == Historija == [[Hidroarheologija|Hidroarheolozi]] su u nedavnim podvodnim istraživanjima koja su se vršila zajedno sa obnavljanjem mjesne rive očelivali [[antika|antičke]] nalaze, jer su prije dvije godine u okolici nađene dvije antičke statue. Uz antičke, Vranjic je poznat i po starokršćanskim artefaktima. Ipak, arheološki stručnjak prof. dr. [[Zdenko Brusić]] sa [[Zadarsko sveučilište|Zadarskog sveučilišta]] potvrdio je sumnje kako nađena keramika pripada [[kasno brončano doba|kasnom brončanom dobu]], točnije oko 1000. godine prije Krista, čime se starost mjesta pomiče 1000 godina unatrag. [[Toma Arhiđakon]] u 13.st. spominje Vranjic, kojega zove Hurania, kao otok, opisujući kako su Mlečani porušili kaštel nadbiskupa Bernarda na njemu, dok je u splitskom rukopisu Tomina kodeksa naknadno rukom dopisano: "Huragniz". Stanovništvo Vranjica, čiji potomci i danas žive u samom mjestu, nastanjivano je od [[1650.]] godine. Kako bi nakon osvajanja [[Klis]]a [[1648.]] [[Mletačka Republika]] održala i obranila zemlje od [[Turci|Turaka]] između Klisa i [[Split]]a, posebno [[Solin]] i Vranjic koji su nakon odlaska Turaka bili gotovo napušteni, mletački general [[Foscolo]] naselio je Vranjic i okolicu sa hrvatskim stanovništvom iz [[Zagora|Zagore]], iz turskih pograničnih predjela, a naročito iz [[Petrovo polje|Petrova polja]]. Najstariji upisnik vjenčanih u crkvenoj župi Vranjicu, koja je tada bila i župa Solina sačuvao je 37 upisa od 16. studenoga 1665. do 31. kolovoza 1676. godine. Upisnik je pisan [[hrvatska ćirilica|hrvatskom ćirilicom]].<ref>Ivan Grubišić: [http://hrcak.srce.hr/file/77922 Vjenčanja u Vranjicu od 1665. do 1676. godine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714185714/http://hrcak.srce.hr/file/77922 |date=2014-07-14 }}, Tusculum 1, 2008, str. 125</ref> == [[Naše malo misto]]== Malo je poznato da je ta kultna serija snimana uglavnom u Vranjicu. Serija prikazuje život u malom dalmatinskom mjestu sredinom prošlog stoljeća, kroz kronike mjesnog kroničara, mjesnog poštara (pošćer) Andrija Bombišta (M. Vojković), prateći dogodovštine doktora (dotura) Luigija ([[Karlo Bulić]]), njegove Bepine (Asja Kisić), Roka Prča ([[Boris Dvornik]]), Načelnika (V. Medar), Brice ([[Miše Martinović]]), Postolara ([[Antun Nalis]]) i drugih. Naše malo misto jedno je od najboljih i najpopularnijih djela hrvatske kinematografije. Do danas je reprizirano devet puta. Serija vremenski obuhvaća razdoblje od vremena neposredno pred [[Drugi svjetski rat]] do razdoblja prvih gospodarskih liberalizacija prema zapadu nakon [[drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. U njoj su, zapravo dokumentirana i ismijana ponašanja lokalnog stanovništva u svakodnevnim životnim situacijama i u situacijama koje su im se nametnule - rat i novi sustav vlasti. == Stanovništvo == Današnji Vranjic jedno je od rijetkih naselja, gotovo jedinstveno, za koje se zna kada je naseljeno, koliko ga je ljudi naselilo u povijesti te njihova prezimena. Najučestalija vranjička prezimena jesu: ''Benzon, Bilić, Bulić, Grgić, Grubić, Ivić, Jelić, Jurić, Lalić, Mandić, Mikelić, Poljak, Milišić'' i dr. Valja izdvojiti prezime Benzon, čijih članova u Vranjicu ima najviše, potječe od pokrštenih Turaka, a ne od tadašnjeg stanovništva iz Dalmatinske zagore. Mjesto broji 1200 ljudi prema popisu stanovništva iz 2001. == Crkveni pjevački zbor == Muški Crkveni pjevački zbor iz Vranjica u svom stoljetnom djelovanju nastupao je diljem naše domovine. U svom početku je svoju aktivnost vezivao za bližu okolicu (područje bivše općine Split), a kasnije, iza 70-ih godina ovog stoljeća, je bio na gostovanjima i u susjedne gradove. Počnimo od najudaljenijih krajeva Hrvatske. Još tijekom domovinskog rata bio je (kao uži sastav) gotovo uz crtu bojišnice u Cerni (Slavonija) rigodom žetelačkih svečanosti. Isto tako nakon oslobođenja Istočne Slavonije skupa s udrugom “Hrvatska žena” iz Splita, posjetio je Okučane, Vukovar i Ilok. Tada je nastupio u crkvi i na prigodnim koncertima. Godine 1999. na zamolbu vetrana hrvatske vojske sudjelovao je na spomen misi za poginule na Bleiburgu. Nastupio je i u Varaždinu u Župi sv. Ilije po Obrežom. Tom je prigodom posjetio i Krašić, a na Plitvicama je oao počast prvom poginulom hrvatskom branitelju Josipu Joviću. Više puta nastupio je u našoj metropoli – Zagrebu. Prvi put u sklopu Pasionske baštine u Studenskom centru, zatim na hipofromu prigodom prvog posjeta Svetog ca našoj domovini, kao predstavnik Južne Hrvatske metropolije. Nastupio je u Zagrebu i kod izborne konvencije HSS, a dva puta i na pogrebnim svečanostima prvaka HSS-a g. Mačeka i g. Krnjevića. Tada je nastupio u staroj gradskoj vijećnici i katedrali. Ovaj sastav nastupio je više puta u Zadru i Šibeniku, a zatim u Kninu, Trogiru i Sinju. Gotovo sigurno nastupio je u svim većim crkvama u gradu Splitu (Sv. Dominik, Gospa od zdravlja, kod časnih sestara “Ančele”). Bio je nekoliko puta gost u splitkoj katedrali sv. Petra (u svim korizmenim pučkim napjevima). Predstavnici ovog zbora još su 70-ih godina nastupali, skupa sa splitskim sjemeništarcima u opereti “Narod svetoga Petra”, zatim u velikom broju sudjelovali su 1976. godinu solinskim slavljima (XIII stoljeća kršćanstva u Hrvata, 1986. godine o 10-oj godišnjici solonskog jubileja, zatim za drugog pohoda Svetoga oca Hrvatskoj u Splitu i Solinu). Posebno ističem tradicionalno sudjelovanje u svečanostima Male Gospe u Solinu. Može se slobodno kazati da o broju nastupa u Solinu nemamo evidenciju, ali bilo ih je podjednako mnogo i sakralnog i svjetovnog sadržaja. Pjevači svojom aktivnošću, a posebno zborovođe i orguljaši su poticali i druge zborove u našoj okolici na sličnu aktivnost. Napominjem da je iz ovakvog odnosa proizašla suradnja zborova u ovoj okolici (Klis, Solin, Mravince, Kućine, Kamen, Stobreč), a ona se naročito očituje prilikom sprovoda za pjevale i zaslužne članove u spomenutim župama. Vranjički crkveni pjevači nastupali su i na otocima: dva puta na Hvaru, tri puta na Šolti, pa u Korčuli (Lumbarda) i Drveniku. Nastupali su i u Omišu (crkvi) i na Omiškom festivalu. Imali su nekoliko nastupa i u Makarskoj, Baškoj vodi te Kuli Norinskoj (kod Metkovića). Ovaj zbor je skupa s pjevačima Solina, Stobreča i Velog Varoša (Split) snimio ploču “Puče moj”, a također je snimio i kazetu starih crkvenih pučkih napjeva. Sudjelovao je i u radio emisijama i mnogo je puta bio pred TV kamerama. Zbor je više puta nagrađivan i pohvaljivan. Bivši dirigent zbora, g. Toma Bulić, dobio je 1978. odlikovanje Sv. Oca Pape, a zbor 1996. godine Nagradu grada Solina == Značajne osobe == * [[Stjepan Benzon]], pjesnik (Bodulska Balada) * don [[Frane Bulić]], arheolog * don [[Luka Jelić]], povjesničar i arheolog * mons. [[Ante Jurić]], nadbiskup splitsko-makarski * [[Špiro Jurić]], klapski tenor == Udruge == * Udruga Barbarinac, [[ekologija|ekološka]] udruga koja se posebno istakla u pitanjima oko zagađenja [[azbest]]om <ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/7710/Default.aspx]</ref> * Udruga Don Frane Bulić<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Split-%C5%BEupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/204303/Default.aspx Slobodna Dalmacija, Vranjic postavlja stope svetog Martina] pristupljeno 21. listopada 2013.</ref> * Udruga Janus == Gospodarstvo == * Tvornica [[azbest]]nih proizvoda "[[Salonit]]" * [[Sjeverna luka Split]] * Gradski stadion == Sport == * rukomet: [[RK Vranjic|RK " Vranjic"]] - Druga hrvatska rukometna liga (žene) * nogomet: [[NK Omladinac Vranjic|NK "Omladinac"]] - Prva županijska liga * vaterpolo: [[VK Vranjic|VK "Vranjic"]] - 1.B HVL hrvatska vaterpolska liga - sada djeluje kao VK Salona iz Solina. == Izvori == * Hrvatska enciklopedija likovih umjetnosti, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Zagreb 2005. * Hrvatski jezični priručnik online * Vranjic kroz vjekove, Duško Kečkemet, Split 1970. * Dr. Mirko Mikelić (iz putopisa "S Vranjičkim crkvenim pjevačima u Europi) {{izvori}} {{Commonscat|Vranjic}} {{Solin}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Naselja u Splitsko-dalmatinskoj županiji]] [[Kategorija:Solin]] [[Kategorija:Poluotoci u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Poluotoci Jadranskog mora]] 2ncgxvs96m08xfheq0m0jnzh7l31536 0 1470380 42690193 42677418 2026-09-18T17:50:31Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690193 wikitext text/x-wiki '''Vid Morpurgo''' ([[Split]], [[7. svibnja]] [[1838]]. - Split, [[31. siječnja]] [[1911]].), [[Austro-Ugarska|austrougarski]] i [[Hrvatska|hrvatski]] nakladnik, tiskar, [[bibliograf]], knjižničar i političar. == Obitelj == Obitelj Morpurgo je [[Židovi u Hrvatskoj|židovska]] obitelj podrijetlom iz [[Slovenija|slovenačkog]] [[Maribor]]a (njem. Marburg).<ref>{{Cite web|title=Fond Vid Morpurgo u Muzeju grada Splita|url=http://hrcak.srce.hr/file/198457|author=|authorlink=|last=Blagaić-Januška|first=Tea|editor=|publisher=[[Informatica museologica]]|format=|work=|pages=66-70|year=|access-date=Vol.40 No.3-4 Prosinac 2010.|archive-url=https://web.archive.org/web/20160411021336/http://hrcak.srce.hr/file/198457|archive-date=2016-04-11|quote=|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|title=Vid Morpurgo in njegov čas: Dokumentarna razstava|url=http://www.sinagogamaribor.si/slo/program/2016-2/vid-morpurgo-in-njegov-cas/|author=|authorlink=|first=|editor=|publisher=|format=|work=|pages=|year=|access-date=|archive-url=https://web.archive.org/web/20180915183607/http://www.sinagogamaribor.si/slo/program/2016-2/vid-morpurgo-in-njegov-cas/|archive-date=2018-09-15|quote=}}</ref> Prvi splitski član obitelj bio je ''David-Vita'' (u. 1774.) koji se doselio u Split u prvoj polovini [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. Njegov praunuk ''David-Elija'' (u. [[1882]].) oženio se [[1837]]. godine ''Anettom Gentili'' iz [[Gorica|Gorice]] s koja mu je rodila sina Vida. Vid Morpurgo je osnovnu školu završio u Splitu ([[1846]].-[[1849]].), zatim pohađa ''Carsko kraljevsku gimnaziju u Splitu'', a maturirao je [[1856]]. godine na ''Nadbiskupskom sjemeništu'''. Bio je dobar učenik, ali [[hrvatski jezik]] nikada nije u potpunosti svladao. Zato se u novinskim polemikama i spisima uvijek služio [[talijanski jezik|talijanskim jezikom]]. Unuka njegova brata Josipa bila je [[Tina Morpurgo]], hrvatska slikarica iz Splita.<ref>[http://www.geni.com/people/Giuseppe-Josip-Morpurgo/6000000016498637058 Geni.com] Josip Morpurgo</ref><ref>[http://www.geni.com/people/Vittorio-Viktor-Morpurgo/6000000016498526154 Geni.com] Viktor Morpurgo</ref> == Knjižarska i izdavačka djelatnost == Još kao mladić, Vid se zaposlio u knjižnici splitskog posjednika Petra Sava. Tu je mladi Vid razvio živu knjižarsku djelatnost povezavši se sa brojnim inozemnim izdavačkim kućama. U tu svrhu je [[1855]]. godine putovao u [[Venecija|Veneciju]] i [[Trst]] kako bi sklopio ugovore s knjižarima i nakladnicima. Godine [[1860]]. otvorio je vlastitu knjižaru pod imenom "Libreria Morpurgo succ. Savo", a od [[1862]]. godine "Libreria Morpurgo". Knjižara se nalazila u kući Tomašić na današnjem Narodnom trgu, gdje se i danas nalazi i djeluje pod imenom "Knjižara Morpurgo". Godine [[1861]]. pokrenuo je Morpurgo i prvu splitsku posudbenu biblioteku (''Biblioteca circolante o da nolo''), ali projekt nije sasvim zaživio.<ref>[[Duško Kečkemet|Kečkemet, D.]], Vid Morpurgo i narodni preporod u Splitu, str. 10.</ref> Morpurgo je želio pokrenuti časopis koji bi okupio dalmatinsku inteligenciju u [[Kraljevina Dalmacija|Dalmaciji]] i izbavio pokrajinu iz kulturne zaostalosti u kojoj se nalazila. U tu je svrhu pokrenuo "Annuario Dalmatico" (''Dalmatinski godišnjak''), tiskan [[1859]]. godine u koji su svoje tekstove poslali brojni dalmatinski intelektualci ([[Kosta Vojnović]], [[Nikola Tommaseo]] i dr.). Godine [[1861]]., izdao je drugi svezak "Dalmatinskog godišnjaka", koji se za razliku od prvog sveska čisto literarne prirode, počeo baviti političkim problemima zemlje. Tijekom [[1861]]. godine u splitu je izdano oko deset publikacija političkog sadržaja, od kojih je pet objavio Morpurgo. Također, izdavao je razne prigodne knjige i brošure, s vremenom sve više na hrvatskom jeziku. == Narodnjačka i politička djelatnost == Već kao dvadeset trogodišnjak nalazi se među potpisnicima zahtjeva za sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom.<ref name="sd">{{Cite web|title=Obitelj Morpurgo, Židovi iz Marburga|url=http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20020517/feljton02.asp|author=|authorlink=|last=Kuzmanić|first=Nepo|editor=|publisher=[[Slobodna Dalmacija]]|format=|work=|pages=|year=|access-date=16. kolovoza 2013.|archive-url=|archive-date=|quote=}}</ref> Morpurgova je knjižara od samih početaka svog djelovanja bila bila sjedište [[Narodna stranka (Dalmacija)|Narodne stranke]] u Splitu gdje su se okupljali mladi intelektualci zaneseni [[Hrvatski narodni preporod|preporodnim idejama]]. Sam Morpurgo bio je neformalni organizator i savjetnik narodnjaka, zbog čega mu je "Naše jedinstvo", povodom smrti, [[1911]]. godine, odalo počast navodeći: "U njegovoj knjižari još prije nego se je počela razvijati borba u Splitu, okuplčjali su se prvi narodnjaci; tu su bili prvi sastanci sa kojih je naviješten u čitavoj pokraijini narodni pokret pa i za to je ime Vida Morpurga steklo uvaženje u cijeloj zemlji".<ref>Kečkemet, D., Vid Morpurgo i narodni preporod u Splitu, str. 21.</ref> Morpurgo je sudjelovao i u pokretanju preporodnih novina "Il Nazionale" ([[Narodni list]]), o čemu se ideja rodila upravo u Splitu. Isprva je bilo planirano da se list tiska u Splitu, ali je naposljetku odlučeno da se uređuje i tiska u Zadru, u kojem je bilo sjedište pokrajinskih vlasti i birokracije. Sam Morpurgo prihvatio se posla prikupljanja pretplatnika, a preuzeo je na sebe i vođenje dijela administracije lista. Njegova knjižara u Splitu bila je neka vrst filijalnog uredništva lista za srednju [[Dalmacija|Dalmaciju]]. Nadalje Morpurgo je aktivno sudjelovao u radu lista objavljivanjem svojih članaka većinom upravljenih protiv [[autonomaši|autonomaške]] gradske uprave na čelu s načelnikom, dr. [[Antonio Bajamonti|Antom Bajamontijem]]. Zbog toga je Morpurgo često bio na udaru autonomaških pristaša koji su ga više puta fizički napadali na ulici (u srpnju [[1867]]., u srpnju [[1868]]. i ljeti [[1870]]. godine).<ref>Kečkemet D., Vid Morpurgo i narodni preporod u Splitu, str. 58.</ref> Godine [[1870]]. kandidirala je Narodna stranka i izabrala Vida Morpurga za zastupnika u [[Dalmatinski sabor|Dalmatinskom saboru]]. Nakon pobjede Narodne stranke u Splitu i preuzimanja općine [[1882]]. godine Morpurgo je nastavio političku djelanost. "Naše jedinstvo" je na najbolji način izrazila njegov značaj za razvoj i djelovanje narodnog preporoda u Dalmaciji riječima: "Bio je običan vojnik za širok puk, ali u stvari bio je duša svega".<ref>Kečkemet, D., Vid Morpurgo i narodni preporod u Splitu, str. 71.</ref> == Gospodarska djelatnost == Vid Morpurgo je sudjelovao u svim akcijama, koje su se odnosile na gospodarski prosperitet Splita, ističući da zastoj u ekonomskom napretku može negativno utjecati na razvoj političkih ideja.<ref name="sd"/> Osnivač je prve parne '''tvornice opeka''' u Splitu [[1875]]. godine. U zemlji, ali i u inozemstvu bio je poznat po svojoj '''tvornici rakija i likera i skladišta vina'''. bila je to, uz zadarsku, najveća destilarija u Dalmaciji (Prva odlikovana dalmatinska parna destilerija). Nakon pohrvaćenja splitske općine izabran je za potpredsjednika splitske Trgovačko-obrtničke komore, a uskoro i njen predsjednik. Godine [[1870]]. Morpurgo je pomogao osnivanje "Prve pučke dalmatinske banke" s ciljem da se dalmatinski težaci oslobode materijalne ovisnosti o, većinom autonomaškim, veleposjednicima, malim kapitalistima i lihvarima, koji su posuđujući novac seljacima, kupovali njihove izborne glasove. Banka je isprva djelovala u Morpurgovoj knjižari, a on je bio njen prvi potpredsjednik, a kasnije dugogodišnji predsjednik.<ref>Kečkemet, D., Hrvatski narodni preporod u Splitu, str. 87.-89.</ref> Nakon rascjepa u stranci povukao se s političke pozornice i usmjerio k gospodarstvu, na proizvodnju alkoholnih pića.<ref name="Bašić">Želimir Bašić: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20030308/feljton01.asp Prva tvornica "Stock" bila je u Splitu], podlistak Iz prošlosti dalmatinske proizvodnje jakih alkoholnih pića (10), 8. ožujka 2003.</ref> Njegova Prva odlikovana dalmatinska parna destilerija bila je suvremeno opremljena i zapošljavala je za ono vrijeme mnogo ljudi.<ref name="Bašić"/> Proizvodila je proizvode na bazi [[drop]]a i [[vino|vina]].<ref name="Bašić"/> Dobitnost posla bila je u tome što je Morpurgo povoljno nabavljao drop od seljaka iz splitske okolice koji su drop nakon gnječenja i tiještenja uglavnom bacali.<ref name="Bašić"/> Proizvodio je rakiju [[dropica|dropicu]], [[borovica|borovicu]], [[mastika|mastiku]], [[šljivovica|šljivovicu]], zatim [[vinjak]]e Cognac Dalmatia, Medicinal-Cognac, maraschino Selecht, Dalmatia vieux, [[maraschino]] Albe i ina alkoholna pića.<ref name="Bašić"/> Proizvodio je i ekstrakte od dalmatinske višnje [[maraska|maraske]] za ine tvornice [[liker]]a.<ref name="Bašić"/> Proizvodi su dobili ugledne međunarodne nagrade, izvozili su se diljem Europe, a zbog etikete na lijepo dekoriranim bocama koja je imala grb Splita, širio se ugled Splita.<ref name="Bašić"/> 1905. se je godine s Morpurgom u posao udružio [[Emil Stock]] s kojim je poslije pokrenuo prvu tvornicu [[Stock]]a.<ref name="Bašić"/> Dopuštenje za izgradnju pogona u [[Supaval|Supavlu]] osporavao je splitski gradonačelnik [[Vicko Mihaljević]] zbog ekoloških razloga (tvornički otpad kao zagađivač), a tom su osporavanju prema nekima pridonijeli i politički sukobi.<ref name="Bašić"/> Zbog razočaranosti nedobivanjem koncesije i zbog ograničenosti stare tvornice, Morpurgovi i Stockovi nasljednici osnovali su drugu tvrtku i pogone premjestili u [[Rovinj]], a budući da je posao išao dobro, proširili su proizvodnju osnovavši u [[Trst]]u novu tvornicu alkoholnih pića.<ref name="Bašić"/> == Napomene == <references/> == Literatura == * ''Kečkemet, D., Hrvatski narodni preporod u Splitu, Split, 1999.'' * ''Kečkemet, D., Vid Morpurgo i narodni preporod u Splitu, Split, 1963.'' {{Lifetime|1838|1911|Morpurgo, Vid}} [[Kategorija:Biografije, Split]] [[Kategorija:Austrougarski Jevreji]] [[Kategorija:Bibliografi]] [[Kategorija:Austrougarski poslovni ljudi]] [[Kategorija:Hrvatski narodni preporod]] [[Kategorija:Hrvatski političari do 1918.]] bimifqw6tseobrl5p29h6oaxsqcjhlm 0 1470402 42690192 42496006 2026-09-18T17:42:49Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690192 wikitext text/x-wiki '''Vicko Mihaljević''' ([[1861.]] - [[1911.]]) je bio hrvatski [[političar]] i [[hrvatska književnost|hrvatski književnik]]. Po struci je bio [[odvjetnik]]. Kao političara pamti ga se kao [[Dodatak:Popis splitskih gradonačelnika|splitskog]] [[gradonačelnik]]a odnosno načelnika splitske općine od 1907. do 1911., čiji je lik utjelovljen u seriji [[Velo misto|Velom mistu]], a odglumio ga je poznati hrvatski glumac [[Boris Buzančić]]. Dok je Mihaljević bio gradonačelnikom, kao prvi općinski [[prisjednik]], zamjenjivao ga je [[Vinko Katalinić]] sve do Mihaljevićeve smrti. Zanimljivost je da je Vicko Mihaljević još 1900-ih godina bio ekološki svjestan. Kad su [[Vid Morpurgo]] i njegov poslovni partner [[Emil Stock]] dobili koncesiju za izgradnju tvornice likera u [[Supaval|Supavlu]] (splitskom predjelu, onda izvan grada), koncesiju je osporavao tvrdeći da će tvornički otpad zagađivati okolinu. Tom su osporavanju pridonijeli i politički sukobi, jer je Mihaljević bio [[pravaštvo|pravaš]].<ref name="Bašić">Želimir Bašić: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20030308/feljton01.asp Prva tvornica "Stock" bila je u Splitu], podlistak Iz prošlosti dalmatinske proizvodnje jakih alkoholnih pića (10), 8. ožujka 2003.</ref> U književnost je ostavio trag kao [[pjesnik]]. Pseudonim kojim se služio je Neurastenicus. Pisao je šaljive pjesme, [[prigodnica|prigodnice]] i hrvatske domoljubne pjesme. U nekim je pjesmama proročanski navijestio velike ratove što su uslijedili u budućnosti. Glede domoljubnosti svojih pjesama, dobio je premali prostor kod prikaza književne povijesti u Hrvata. Ipak, njegov je doprinos prepoznao [[Anatolij Kudrjavcev]] te ga je uvrstio u svoju antologiju ''Splite moj: poezija o Splitu'' iz 2002. godine. 2005. je godine reizdana njegova zbirka ''Pregršt sušnja'', uz pogovore jezikoslovca [[Radovan Vidović|Radovana Vidovića]] i [[Tonko Maroević|Tonka Maroevića]]. Njegovu su zbirku pjesama Pregršt sušnja ilustrirali poznati splitski slikar [[Ante Katunarić]], [[Meneghelo Dinčić]] i sam Vicko Mihaljević. Primjerak zbirke slučajno je pronađena na zagrebačkom smetištu i potom je priređena za pretisak. Objavio je zbirke: *Na uztuk/ izpuškarao Neurastenicus, 1900. *Pregršt sušnja / skupio Neurastenicus, 1905. (posveta: ''Svojemu najboljemu prijatelju i nerazdruživomu poznaniku D. Vicku Mihaljeviću odvjetniku u Splitu da se još jednom naplače, nasmije i naljuti. Neuratstenicus na vansudbenu prijatnu pohranu ljubezno i zahvalno predaje''), ilustrirali: [[Ante Katunarić]], [[Meneghelo Dinčić]] i Vicko Mihaljević == Izvor == *Pregršt sušnja, reizdanje 2005., Ex libris, Zagreb, {{ISBN|9536310554}} *Splite moj: poezija o Splitu, 2002. *[[Nevenka Bezić-Božanić]]: [http://hrcak.srce.hr/file/109834 Književni odrazi i kulturna zbivanja u Splitu u drugoj polovici 19. stoljeća]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, [[Dani Hvarskoga kazališta]]. Građa i rasprave o hrvatskoj književnosti i kazalištu, sv.26 br.1 travanj 2000. *[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20050903/forum02.asp Udarna trojka i Pismice dotura Vice], [[Slobodna Dalmacija]], 3. rujna 2005. *Frano Dulibić: [http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=618876 Grafička kultura svestranog Ante Katunarića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210322101215/https://www.bib.irb.hr/618876?rad=618876 |date=2021-03-22 }}, Kulturna baština : časopis za pitanja prošlosti splitskoga područja (0351-0557) 38 (2012), 38; 163-178, Pregled bibliografske jedinice broj: 618876, Hrvatska znanstvena bibliografija *[http://www.lovrinac.hr/index.php/grl/memo Groblje Lovrinac - Pro Memoria] {{izvori}} == Vanjske veze == *[http://www.barper.com/slika_naj.php?ime=24328_1 Naslovnica zbirke Pregršt sušnja]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Mihaljević, Vicko}} [[Kategorija:Hrvatski pravnici]] [[Kategorija:Hrvatski političari do 1918.]] [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] [[Kategorija:Hrvatski pjesnici 19. stoljeća]] [[Kategorija:Biografije, Split]] [[Kategorija:Hrvatski pravaški pokret]] j2foayszjludx6yfyu9e1rbr28vrs7n 0 1471023 42690306 42449935 2026-09-19T03:02:05Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690306 wikitext text/x-wiki [[Zagreb]] ima najstariju povijest gradnje stambenih nebodera u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Prvi stambeni neboder izgrađen je Loewyeva visoka kuća ili jednostavno Loewyev neboder, premda po klasifikaciji, nije neboder. == Historija == [[Datoteka:Drveni neboder, Marticeva.jpg|desno|mini|Iblerov neboder u Martićevoj ulici (1958.)]] Zagreb doživljava eksploziju gradnje stambenih nebodera 60-ih i 70-ih godina 20.stoljeća, pri čemu su građeni "commieblockovi", serijski građene visoke zgrade za što veći smještaj ljudi, te se Zagreb po tome ne razlikuje previše od ostatka svijeta. [[Datoteka:Zagreb Prisavlje area skyline.jpg|desno|mini|Zagrebački neboderi pokraj rijeke [[Sava|Save]]]] U značajnije zagrebačke stambene nebodere spadaju: * [[Neboderi na Prisavlju]] (od kojih je jedan najviši stambeni neboder u gradu) * [[Trešnjevačka ljepotica]] * [[Richterovi neboderi]] (popularno zvani "Rakete") * [[Neboderi u Ulici braće Domany]] * [[Super Andrija]] * [[Mamutica]] * [[Iblerov neboder]] (popularno zvan "Drveni neboder") * [[Loewyeva visoka kuća ]](ili jednostavno, Loewyev neboder) == Povezano == * [[Neboder]] * [[Stambeni neboder]] == Vanjske veze == {{ WProjekti |commons = |commonssh = |commonscat = High-rise apartment buildings in Zagreb |commonscatsh = Zagrebački stambeni neboderi }} * [http://hrcak.srce.hr/file/16471 Sanja Gašparović, Nikša Božić, Odnos stanara prema životu u visokim stambenim zgradama na primjeru Zagreba, Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, 2005.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305141332/http://hrcak.srce.hr/file/16471 |date=2016-03-05 }} [[Kategorija:Neboderi u Zagrebu|#]] [[Kategorija:Stambene zgrade u Hrvatskoj]] 0xnte2wm6k4q4c61ujby5yymmfj5l88 0 1471321 42690305 41183188 2026-09-19T03:00:08Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690305 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Savski mostovi Zagreb iz zraka.jpg|mini|300px|Jadranski, Savski pješački i Željeznički most]] '''Zagrebački savski mostovi''' niz je cestovnih, željezničkih i pješačkih [[most]]ova koji spajaju lijevu i desnu obalu rijeke [[Sava|Save]] u gradu [[Zagreb]]u. Iako se prostire na obje obale Save, Zagreb ima vrlo malo mostova. Prema Generalnom urbanističkom planu Grada predviđena je izgradnja nekoliko novih mostova. Stoljećima se preko rijeke prelazilo [[splav]]ima, a najveći je promet bio na putu za [[Karlovac]] i more s glavnim prijelazom na završetku današnje Savske ceste. Prvi drveni most izgrađen je na toj lokaciji, a [[1892.]] zamijenjen je željeznim mostom s drvenim pomostom za kola i pješake, koji je poslije zamijenjen armiranobetonskim pločama i asfaltnim zastorom. Tek je u razdoblju od [[1935.]] do [[1937.]] na istoj lokaciji izgrađena čelična konstrukcija mosta na postojećim stupovima u Savi. To je rješenje ing. Milivoja Frkovića ušlo u povijest kao prva spregnuta konstrukcija. Stara je konstrukcija premještena na Jakuševac i dugo je kao [[Crveni most (Zagreb)|Crveni most]] služila za promet vozila i pješaka. Željeznički most u Zagrebu izgrađen je [[1862.]] u blizini današanjeg na kraju Savske ceste s rešetkastom rasponskom konstrukcijom, a [[1939.]] je prema projektu ing. Jure Erege izgrađen most koji je i danas u upotrebi. Postojeći mostovi preko rijeke Save poredani nizvodno od [[Zaprešić]]a do [[Ivanja Reka|Ivanje Reke]] su: * '''Most Zaprešić''' (izgrađen 1980., projektant Josip Novak) * '''Podsusedski most''' (1982., projektant Vojislav Draganić) * '''Jankomirski most''' (1958., projektant Krunoslav Tonković, dograđen drugi kolnik 2006., projektant Mate Pezer) * '''Jadranski most''' (1981., projektant Zvonimir Lončarić) * '''Savski kolni most''' (1938., projektant Milivoj Frković) * '''Novi željeznički (zeleni) most''' (1939.) * '''Most slobode''' (1959., projektant Krunoslav Tonković) * '''Most mladosti''' (1974., projektant Vojislav Draganić) * '''Željeznički most kod Mičevca''' (1968., projektant Ljubomir Jevtović) * '''Domovinski most''' (2007., projektanti Rajka Veverka i Martina Balić) * '''Most Sava-Ivanja Reka''' (1981., projektant Zvonimir Lončarić) == Most kod Zaprešića == {{glavni|Most Zaprešić}} Most preko rijeke Save kod Zaprešića izgrađen je kao dio zagrebačke obilaznice. Nalazi se na administrativnoj granici između grada Zagreba i [[Zaprešić]]a, odnosno Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Most je izgrađen [[1980.]] godine, a njegov projektant je Josip Novak. U sklopu gradnje autoceste Zagreb-Macelj, 2006. godine izgrađen je novi most kao desna traka autoceste (dionica Jakomir-Zaprešić). Ukupna dužina mosta iznosi 1071,59 m. Tri raspona mosta preko rijeke Save su izvedena kao čelična ortotropna ploča (čelična konstrukcija sandučastog presjeka). Rasponi [[čelik|čelične]] konstrukcije mosta su 50,5 m + 100 m + 50,5 m, dok je ostalih 28 raspona mosta prosječne dužine 30,5 m izvedeno kao armirano-betonska konstrukcija. == Podsusedski most == {{glavni|Podsusedski most}} [[Datoteka:Podsusedski most Zagreb.jpg|mini|180px|Podsusedski most]] Podsusedski most izgrađen je [[1982.]] godine, na stupovima starog željezničko-cestovnog mosta. Preko starog mosta prometovao je [[Samoborček]]. Novi most ima kontinuiranu konstrukciju konstantne visine s devet raspona od 37,15 m. Ukupne je širine 14,7 m, pa uz prometnicu ima predviđeno mjesto za željezničku prugu za prigradski promet. Projektant mosta je Vojislav Draganić. == Jankomirski most == {{glavni|Jankomirski most}} [[Datoteka:DT juri Jankomirskim mostom (ZG).jpg|mini|180px|Jankomirski most]] Stari Jankomirski most izgrađen je 1958. godine po projektu Krunoslava Tonkovića. Most je dug 330 metara i širok 12 metara. Stari Jankomirski most obnovljen je 2006. godine te je dobio novu ogradu i rasvjetu, a obnovilo se i dio njegove čelične konstrukcije. S obzirom na izgrađene pristupne ceste (četverokolosječne) te intenzitet prometa, stari dvokolosječni Jankomirski most postao je ''usko grlo''. 2006. godine izgrađen je prema projektu Mate Pezere novi Jankomirski most, paralelno uz stari. Most je projektiran kao zrcalni starom Jankomirskom mostu i širine je 11,55 m. Duljina je zadana koritom rijeke Save i savskim nasipom te iznosi 330 m. Rasponska konstrukcija sastoji se od dva glavna čelična "I" nosača visine 225 cm. Most je temeljen na pilotima. == Jadranski most == {{glavni|Jadranski most}} [[Datoteka:Zagreb_Jadranski_most.jpg|mini|250px|Jadranski most]] Jadranski most izgrađen je [[1981.]] godine po projektu Zvonimira Lončarića. Sagrađen je s namjerom da zamijeni Savski most koji se svojom širinom više nije mogao nositi sa prometnim potrebama. Most ima po tri trake za svaki smjer, [[tramvaj]]sku prugu po sredini i trake za pješake. Most je u osnovnom dijelu kontinuirana konstrukcija sa sedam raspona ukupne duljine 313,7 m. S jedne i druge strane su prilazni [[vijadukt]]i: sjeverni s jednim rasponom 18,55 m i južni s četiri raspona ukupne duljine 78,40 m. == Savski most == {{glavni|Savski most (Zagreb)|l1=Savski most}} [[Datoteka:Pješački Savski most Zagreb.jpg|mini|250px|Savski pješački most]] Savski kolni most sagrađen je [[1938.]] na stupovima [[Crveni most (Zagreb)|staroga (crvenog) mosta]] kao čelična punostijena kontinuirana gredna konstrukcija, prema projektu Milivoja Frkovića. Danas most nije namijenjen za promet motornih vozila, već samo za pješake. == Željeznički most, Most slobode, Most mladosti == <gallery> Datoteka:Željeznički most Zagreb.jpg|Željeznički most Datoteka:Most slobode Zagreb.jpg|Most slobode Datoteka:Most mladosti Zagreb.jpg|Most mladosti </gallery> === Željeznički most === {{glavni|Novi željeznički most (Zagreb)|l1=Novi željeznički most}} Godine 1939. pokraj staroga željezničkog mosta sagrađen je novi željeznički most. Konstrukcija Novog željezničkog mosta sastoji se od kontinuiranih punostijenih nosača s rasponima 58 + 135 + 58 + 55 m ojačanih s lukom nad velikim otvorom (Langerova greda). Gornju ustroj je širine 9 m otvorenog tipa projektiran je za dvokolosiječnu prugu. Most je izrađen od visokovrijednog čelika (St52), te u mješovitoj izvedbi zavaren i zakivan. === Most slobode === {{glavni|Most slobode (Zagreb)|l1=Most slobode}} 02.rujna 1959 otvoren je Most slobode na Savi, središnji zagrebački most i važna komunikacijska veza Novog Zagreba s ostatkom grada. Prije toga postojao je Savski most, no on je smješten na zapadu, pa je putovanje od Novog Zagreba do centra zahtijevalo znatan obilazak. Projektant Mosta slobode bio je Krunoslav Tonković. Most se gradio s relativno malo strojeva, a prilikom gradnje poginuo je jedan radnik. Stradao je kad je pao s uske cijevi kojom su za vrijeme gradnje inženjeri prelazili s jedne obale na drugu. Nesreća je bila u tome što je pao upravo na jedan kamen uz savsku obalu. Da je pao u rijeku, ne bi poginuo. Za Most slobode utrošeno je oko 1600 tona čelika. Konstrukcija mosta ima oblik plitkog luka. Po nacrtima istog projektanta, Krunoslava Tonkovića, izgrađen je godinu dana ranije (1958.) i Jankomirski most. Zanimljivo je da su dijelovi Mosta slobode izrađeni i od kamena koji se klesao na Braču i to tako da je svaki komad kamena zasebno crtan i klesan. === Most mladosti === {{glavni|Most mladosti}} Most mladosti je šesterotračni most izgrađen 1974. odmah uz [[Crveni most (Zagreb)|Crveni most]] koji nije mogao podržati veliki kolni niti tramvajski promet. Širok je 36, a dug 300m. Konstrukcija mosta je čelična s betonskim nosačima. Projektant je bio Vojislav Draganić. Opisom Mosta mladosti valja istaknuti i prostor ispod njega koji predstavlja natkriveni atraktivni ambijent s izvrsnim potencijalom za održavanje različitih kulturnih manifestacija. == Željeznički most kod Mičevca == {{glavni|Željeznički most Sava-Jakuševec}} [[Datoteka:Željeznički most Zagreb Mičevac 2009.jpg|mini|250px|Željeznički most nakon propadanja potpornog stupa 2009. godine]] Željeznički most kod [[Mičevac|Mičevca]] preko kojeg ide dvokolosiječna pruga, sagrađen je [[1968.]] godine. Most se nalazi dionici [[željeznička pruga|pruge]] [[Velika Gorica]] – [[Sesvete]]. Projektant mosta bio je Ljubomir Jevtović. Riječ je o mostu s punostijenim čeličnim nosačima konstantne visine 2,8 i 3,8 m, s rasponima od 34 do 66 m, ukupne duljine 440 m i širine 9m. Radove na rasponskoj konstrukciji izveo je ''[[Đuro Đaković Holding d.d.|Đuro Đaković]]'', a radove na donjem ustroju izvela je tvrtka ''Tehnogradnja'' iz [[Maribor]]a. Dva masivna stupa temeljena su u samom koritu rijeke Save na bunarima. [[30. ožujka]] [[2009.]] teretni vlak s 26 vagona zaustavio se na mostu, jer je nailaskom na most strojovođa primijetio nepravilnosti na pruzi, te je počeo kočiti i zaustavio vlak na sredini mosta. Naime, došlo je do značajnog neravnomjernog slijeganja stupa u riječnom koritu. U to vrijeme vodostaj Save bio je vrlo visok a brzina tečenja velika. To je uzrokovalo značajne, vjerojatno plastične deformacije rasponske čelične konstrukcije, a samim time i deformacija kolosijeka, posljedica čega je bila dvogodišnja obustava željezničkog prometa. == Domovinski most == {{glavni|Domovinski most}} [[Datoteka:Domovinski most Zagreb 02.jpg|mini|250px|Domovinski most]] Domovinski most najnoviji je od svih zagrebačkih mostova. Radovi na izgradnji započeli su 2002. godine, a most je otvoren za promet 2007. godine. Most je izgrađen u sklopu projekta Centralnog uređaja pročišćavanja otpadnih voda Zagreba (CUPOVZ). Most su projektirale Rajka Veverka i Martina Balić, nakon što je njihov projekt pobjedio na javnom natječaju. Most je dužine 840 metara, a sastoji se od 13 raspona. Most je izveden od uzduž i poprijeko prednapregnutog betona. Središnji dio je ovješen o dva para pilona visine 16,5 m. Ima po dvije prometne trake s nogostupima i biciklističkim stazama te prostor rezerviran za u budućnosti predviđenu prigradsku željeznicu. Širine 33, m. U cijeloj je duljini mosta poprečni presjek petodijelni sanduk visine 3,55 m unutar kojega su smještene četiri vodovodne i jedna kanalizacijska cijev. U ovom trenutku okolica mosta nije urbanizirana, ali očekuje se da će omogućiti razvoj cijeloga okolnog područja te da će postati glavni jugoistočni ulaz u grad. == Izvori == * [https://web.archive.org/web/20110529140824/http://193.198.60.202/komunalni/arhiva/340/str10.pdf Kraj prometnih čepova, Zagrebački komunalni vjesnik] * [http://hrcak.srce.hr/file/14234 Neven Crnobrnja, ''Zagrebački savski mostovi'', Građevinar 57 (2005) 12, 977-985] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211116035529/https://hrcak.srce.hr/file/14234 |date=2021-11-16 }} * [https://web.archive.org/web/20070714234505/http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/200207/4.pdf B. Nadilo, ''CUPOVZ – početak izgradnje Domovinskog mosta'', Građevinar 54 (2002) 7] * [http://www.hznet.hr/iSite3/Default.aspx?sec=46 31.3.2009. - Izvanredni događaj na mostu preko Save kod Žitnjaka, www.hznet.hr] (pristupljeno 3. travnja 2009.) * http://www.kontraakcija.hr/hr/muzej-kvarta-/zaprudje-punktovi/150-most-mladosti {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140427073336/http://www.kontraakcija.hr/hr/muzej-kvarta-/zaprudje-punktovi/150-most-mladosti |date=2014-04-27 }} * http://www.dnevno.hr/ekalendar/na-danasnji-dan/65633-most-slobode-na-savi-i-tragicna-pogibija-jednog-njegovog-graditelja-1959.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140427010622/http://www.dnevno.hr/ekalendar/na-danasnji-dan/65633-most-slobode-na-savi-i-tragicna-pogibija-jednog-njegovog-graditelja-1959.html |date=2014-04-27 }} == Vanjske veze == ;Ostali projekti {{WProjekti |commons = Bridges over Sava in Zagreb |commonssh = Zagrebački savski mostovi |commonscat = Bridges over the Sava in Zagreb |commonscatsh = Zagrebački savski mostovi }} {{Zagrebački savski mostovi}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Mostovi u Zagrebu|#]] [[Kategorija:Mostovi na Savi]] rqltak9xl9cussny9ba5ergrebt60e6 0 1488874 42690184 42336434 2026-09-18T16:16:03Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690184 wikitext text/x-wiki {{Naselje u Hrvatskoj |ime = Veleševec |regija = [[Sjeverozapadna Hrvatska]] |županija = [[Zagrebačka županija]] |općina = [[Orle]] |mikroregija = |najgrad = [[Zagreb]] |površina = 14.03 |nadvisina = 100 |z. širina = 45.65 |z. dužina = 16.267 |brojstan = 430 |gustoća = 31 |domaćinstva = 170 |pošta = 10411 Orle |pozbroj = +385(0)1 |autooznaka = ZG |slika = |slika_opis = }} '''Veleševec''' je naseljeno mjesto u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] u [[Zagrebačka županija|Zagrebačkoj županiji]]. == Geografija == Administrativno je u sastavu [[općina|općine]] [[Orle]]. Naselje se proteže na površini od 14,03 [[četvorni metar|km²]]. == Stanovništvo == Prema zadnjem popisu stanovništva iz [[2011]]. godine u Veleševcu živi 430 stanovnika i to u 170 kućanstava. [[Gustoća naseljenosti]] iznosi 31 st./[[četvorni metar|km²]]. == Spomenici i znamenitosti == Župna crkva svetog Petra u Veleševcu jedan je od najreprezentativnijih i najzanimljivijih primjera Gesamtkunstwerka u hrvatskoj neogotici 19. stoljeća. Izgrađena je između 1869. i 1871. godine prema modificiranim projektima češkog arhitekta Carla Rziwnatza (Karela Řivnáča). Tijekom prve polovine 1870-ih crkva je dobila najveći dio unutrašnje opreme: tri oltara (od kojih je glavni jedan od najreprezentativnijih primjera kasnog romantizma u arhitekturi oltara Hrvatske), orgulje izrađene 1874. kod zagrebačke tvrtke Heferer, klupe, propovjedaonicu, krstionicu, ispovjedaonice. Uređenje crkve bit će završeno 1885. oslikavanjem koje je povjereno zagrebačkom slikaru i arhitektu Augustu Posiloviću koji je nastojao stvoriti specifičan spoj narodnog i gotičkog stila. Figuralni dio oslika izrađen je kasnije, vjerojatno u prvom desetljeću 20. stoljeća sudeći po specifičnim elementima secesijske stilizacije. {{Kretanje broja stanovnika |naslov = '''Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.'''<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/database/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.asp Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref><br> |dimx = |dimy = |stanmax = 1100 |crta1 = 100 |crta2 = 50 |a1 = 1857 |a2 = 1869 |a3 = 1880 |a4 = 1890 |a5 = 1900 |a6 = 1910 |a7 = 1921 |a8 = 1931 |a9 = 1948 |a10 = 1953 |a11 = 1961 |a12 = 1971 |a13 = 1981 |a14 = 1991 |a15 = 2001 |a16 = 2011 |p1 = 875 |p2 = 879 |p3 = 856 |p4 = 979 |p5 = 1010 |p6 = 1092 |p7 = 1056 |p8 = 1034 |p9 = 966 |p10 = 948 |p11 = 914 |p12 = 758 |p13 = 652 |p14 = 576 |p15 = 506 |p16 = 430 |izvor = Državni zavod za statistiku }} ==Izvori== {{izvori}} * [http://hrcak.srce.hr/file/97667 Župna crkva svetog Petra u Veleševcu – Gesamtkunstwerk rane neogotike u hrvatskoj arhitekturi // Radovi Instituta za povijest umjetnosti. Vol. 33, Zagreb, 2009. str. 191 - 206.]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{mrva-naselje_hr}} {{Naselja u sastavu Općine Orle}} [[Kategorija:Naselja u Zagrebačkoj županiji]] ec919yzhb02dpvgj5rlgnldiqhnztak 0 1504333 42690222 42677869 2026-09-18T22:37:28Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690222 wikitext text/x-wiki '''Wampanoag''' (Philip's Indians, Massasoits), konfederacija plemena i bandi [[Algonquian]] Indijanaca koja govore n-dijalektima, a nastanjeni su na područjima istočno od zaljeva Narragansett, [[Rhode Island]]; i u [[Massachusetts]]u u okrugu ''Bristol'' i na jugu okruga Plymouth. Ovdje treba priključiti i Indijane sa [[Martha's Vineyard]]a i [[Nantucket]]a. Populacija Wampanoaga sa kopna iznosila je [[1600]]. (prema Mooneyu, [[1928]].) 2,400; na otoku Martha's Vineyard iznosila je 1,500 i 1,500 na otoku Nantucket. Prema Specku [[1928]]. godine broj im iznosi tek 450. Populacija se povećava u drugoj polovici 20. stoljeća, pa ih [[1970]]. ima oko 2,000; 2,700 ([[2000]].) od čega 2,600 u Massachusettsu i 200 u Rhode Islandu; 3,000 ([[2005]].). == Ime == Ime Wampanoag došlo je iz [[Abenaki]] naziva u značenju "''eastern people''" == Sela == Gradovi pokrštenih Wampanoaga 1680: * ''Acushnet'', ''Chappaquidgick'', ''Coatuit'', ''Cotuhikut'', ''Gay Head'', ''Meeshawn'' (Nauset), ''Mashpee'' (Marshpee), ''Matakees'', ''Natick'', ''Punkapog'', ''Sakonnet'', ''Toikiming'' i ''Weequaket''. Kopnena naselja 1847: * ''Assonet'', ''Chipaquadie'', ''Christiantown'', ''Dartmouth'', ''Herring Pond'', ''Mashpee'', ''Mamatakesett Pond'', ''Natick-Dudley-Grafton'', ''Punkapog'', ''Sakonnet'', ''Tumpum Pond'' i ''Yarmouth''. == Plemena i bande == Konfederacija Wampanoag (prema Lee Sultzmanu): * [[Agawam (Wampanoag)|Agawam]], kod [[Wareham]]a. * [[Annawon]], oko močvara Squannaconk u Rehoboth Townshipu. -Po Specku (1928) jedna od 9 glavnih skupina Wampanoaga. * [[Assameekg]], kod [[Dartmouth]]a. * [[Assawompset]], glavno im je selo bilo u Middleborough Townshipu. * [[Assonet]], selo Assonet kod sadašnjeg Assoneta. * [[Betty's Neck]], * [[Coaxet]], istoimeno selo kod Little Comptona, u Rhode Islandu * [[Cohannet]], selo Cohannet, kod Fowling Pond blizu [[Taunton]]a. * [[Coneconarn]] (Cawnacome; kod Swantona i Specka [[Coneconam]] ili Cawnacome), -Po Specku (1928) jedna od 9 glavnih skupina Wampanoaga. Njihovo područje poznato je kao Manomet, a prostiralo se od Manomet do [[Woods Hole]]a. * [[Cooxissett]], selo Cooxissett, možda u Plymouth County. * [[Corbitant]] (Caunbatant). - ovu grupu Sultzman poistovječuje sa Pocasset Indijancima. Živjeli su oko Swansea. -Po Specku (1928) jedna od 9 glavnih skupina Wampanoaga. * [[Cowsumpsit]], u Rhode Islandu. * [[Jones River]], u [[Kingston Township]]u. * [[Loquasquscit]] (kod Sultzmana (Loquasquseit), selo Loquasquscit, blizu Pawtucketa, Rhode Island. * [[Mattakest]] (Mattakees, Mattakesset), selo Mattakeset, blizu [[Duxbury]]ja. * [[Mattapoiset]], blizu Mattapoiseta, okrug Plymouth. * [[Munponset]], lokacija nepoznata * [[Nukkehkummeess]], selo Nukkehkummees, blizu Dartmoutha. * [[Namasket]], oko Middleboroa. * [[Patuxet]], u Plymouthu * [[Piowant]] (Piant), između Assonet Baya i Taunton Rivera. -Po Specku (1928) jedna od 9 glavnih skupina Wampanoaga. * [[Pocasset]] (Corbitant, Caunbatant, Weetamoo; [[Weetamoe]] u Swantona i Specka), -Po Specku (1928) Weetamoe su jedna od 9 glavnih skupina Wampanoaga. Njihov teritorij zvan je i Pocasset, u jugoistočnom Rhode Islandu, oko Tiverton i susjednog dijela okruga Bristol u Massachusettsu. Glavno selo Pocasset bilo je blizu Tivertona, R. I. * [[Pokanoket]] (Montaup, Sowam, Sowwam), ili Band of Massasoit. Njihovo područje nazivano je i Sowams, a nalazilo se na istočnoj strani Narragansett Baya; zapadnom dijelu okruga Bristol u Massachgusettsu; cijelom okrugu Bristol u Rhode Islandu; i istočnom dijelu pkruga Providence u Rhode Islandu. Selo Pokanoket, na Bristol Peninsula, Rhode Island. -Po Specku (1928) jedna od 9 glavnih skupina Wampanoaga. * [[Saltwater Pond]], u okrug Plymouth * [[Shawomet]] (Shanomet), u Swantona Shawonet, blizu Somerseta. * [[Shimmoah]], * [[Tispaquin]] (Tuspaquin), -Po Specku (1928) jedna od 9 glavnih skupina Wampanoaga. Swanton njihovu zemlju naziva Assawampset, a nalazila se kod Assawampset Pond. Sultzman Assawampset i Tispaquin Indijance drži zasebnim plemenima konfederacije. * [[Totoson]], -Po Specku (1928) jedna od 9 glavnih skupina Wampanoaga. Njihov teritorij se prostirao oko [[Mattapoisett]]a i Rochestera. * [[Tyasks]] (Tyashk). -Po Specku (1928) jedna od 9 glavnih skupina Wampanoaga. Živjeli su oko [[Rochester]]a i [[Acushnet]]a. * [[Wauchimoqut]], možda blizu [[Seekonk]]a. Ovim plemenima treba pridodati i sela: ''Acushnet'' (oko [[Acushnet]]a). ''Comassakumkanit'' (ili [[Herring Pond Indijanci|Herring Pond]], kod Herring Ponda, okrug Plymouth). ''Kitteaumut'' (blizu [[Monument Pond]]a, okrug Plymouth. Ovo pleme očuvalo se do danas). ''Nasnocomacack'' (na obali možda nekoliko milja sjeverno od Plymoutha). ''Pachade'' (blizu Middleboroa). ''Quittaub'' (na jugozapadu okruga Plymouth). ''Wawayontat'' (na Weweantitt River blizu Warehama). Otok ''Nantucket'': * [[Miacomit]] (lokacija nepoznata), * [[Nantucket]], * [[Polpis]] u Swantona Podpis (distrikt i možda selo), * [[Sasacackeh]] (distrikt, kod Swantona Sassacacheh), * [[Shaukimmo]] (distrikt i selo, južno od Nantucket Harbora), * [[Siasconsit]] (distrikt, uključuju i sadašnje područje Siasconseta), * [[Squam]] (Pennacook pleme [[Squamscot]])), * [[Talhanio]] (lokacija nepoznata) * [[Tetaukimmo]]; Swanton navodi uz njih i: Quays (distrikt i možda selo) i Toikiming (lokacija nepoznata). Na Nantucketu su postojale i dvije bande čija imena nisu poznata, također treba pridodati i plemena [[Saconnet|Sakonnet]], na [[Sakonnet Point]]u, Rhode Island, i ''Indians of the Elizabeth Islands''. Otok ''Martha's Vineyard'': * [[Capawack]] (Capawake), * [[Chaubaqueduck]] (na glavnom otoku ili na otoku Chappaquiddick Island), * [[Cheesehahchamuk]], oko Homes' Hole, vidi Tewanticut. * [[Aquinnah Indijanci|Gay Head]] (Wampanoag of Gay Head, na Gay Headu), * [[Mankutquet]], Oni uključuju i bandu Wannamanhut koja je došla od područja Bostona (Christian town) i bandu Toohtoowee, na sjevernoj obali Chilmarka, na zapadnoj obali Martha's Vineyarda. * [[Nashamoiess]] (na jugoistoku otoka), * [[Nashanekammuck]] (u Chilmarku), * [[Nohtooksaet]], ova banda došla je sa Massachusetts Baya, oko [[Gay Head]]a. * [[Nunnepoag]] (lokacija nepoznata), * [[Onkonkemme]] ili Ohkonkemme u Swantona (kod Tisburyja), * [[Pahkepunnasso]], na otoku Chappaquiddick. * [[Sanchecantacket]] (kod Edgartowna), vidi Tewanticut * [[Seconchqut]] (lokacija nepoznata), * [[Tewanticut]], u istočnom sektoru Martha's Vineyarda. Oni uključuju i bande Cheesehahchamuk, Wampamag i Tom Tyler, oko Edgartowna. * [[Toohtoowee]] vidi [[Mankutquet]]. * [[Warnpamag]] (Wampamag; Sanchakankachet). u području Sanchakankachet == Etnografija == Wampanoagi pripadaju južnim [[Nova Engleska|novo-engleskim]] plemenima Sjeveroistočnih velikih šuma, hortikulturno, lovačko/ribarsko stanovništvo, koncentrirano ljeti duž obala zbog ribolova i druge morske hrane, dok bi se nakon žetvenih radova, tokom [[zima|zime]], povlačili u unutrašnjost rasipajući se po zimskim lovačkim kampovima, sastavljenim od proširenih obitelji. Lovačka područja pojedninih obitelji prelazila su sa oca na sina. –Organizacija plemena bila je labavi savez, od kojih je svako konfederirano pleme vodio plemenski [[sachem]]a, i svi su pod autoritetom ''Velikog sachema''. Među Wampanoagima je i žena mogla postati sachema, nazvana u tom slučaju ''queen-sachem'' ili [[squaw-sachem]]. == Historija == U ranom 17. stoljeću Wampanoagi su naseljeni od [[Narragansett Bay]]a pa do Atlantske obale i otocima Nantucket i Martha's Vineyard. Tada su oni nazivani imenomn Pokanoket, prema njihovom glavnom naselju. Kada su se Pilgrimci naselili 1620. u [[Plymouth]]u Wampanoagi su bili jaki narod koji je imao oko 30 sela ali i neku tešku epidemiju iza sebe koja ih je potrefila 1617. godine, i uveliko im smanjila broj. Realan broj Wasmpanoaga (Mooneya ne možemo ozbiljno shvatiti), iznosio je oko 5,000 ratnika ili 18,000 duša. Njihov kontakt sa Europljanima bio je još 1602. sa [[Bartholomew Gosnold]]om i [[1614]]. sa [[Thomas Hunt]]om, poznatom po otmici [[Squanto|Squanta]]. Kada se ovaj vratio kući njegovo selo bilo je naprosto zbrisano od epidemije. Squanto i neki Abenaki poznat kao [[Samoset]] 1620. pomažu koloniji Pilgrimaca da ne pomru od gladi, a poglavica [[Massasoit]] 1621. godine potpisuje sa Englezima ugovor dozvoljavajući im da se nastane na 12,000 akara (acres). Massasoit i 90 njegovih ljudi su pozvani na prvi [[Thanksgivig]] donesavši sa sobom pet jelena. Godine [[1622]]. pristiže još 40 kolonista, a hranu za njih opskrbili su [[Nauset]] Indijanci, Squanto je te godine umro. Pilgrimci Plymoutha i Wampanoagi žive u slozi. Godine 1623 Massasoit teško oboli, prijatelji Englezi su ga izliječili, i on će poživjeti još do 1661., kada ga nakon smrti [[Wamsutta|Wamsutte]] naslijedi [[Metacomet]] ili Philip, u povijesti upamćen kao ''King Philip''. U međuvremenu [[1630]]. militantni puritanci ovladali su kolonijom Plymouth ali ostaju u dobrim odnosima sa Wampanoagima. Godine 1632 oni pomažu Massasoitu u obrani njegovog sela od napada ratobornih [[Narragansett]]a , Wampanoagima srodnog plemena. Osam godina kasnije ([[1640]].) [[John Elliot]] počinje sa pokrštavanjem Wampanoaga, on piše i prvu Bibliju u Americi na jeziku [[Natick]] Indijanaca. Indijanci će se nastaniti po "''Praying Villages''". Do 1675 niknuti će kršćanska Wampanoag sela [[Acushnet]], ''Herring Pond'' (Comassakumkanit), ''Kitteaumut'', ''Manomet'', ''Pachade'', ''Quittaub'', ''Sakonnet'', i ''Wawayontat''. Nadalje ''Toikiming'' na Nantucketu i ''Gay Head'' na Martha's Vineyardu. Smrću Wampanoag lidera poznatog kao Wamsutta dolazi do pobune Wampanoaga kojima se priključuju i plemena [[Nipmuc]], [[Pocomtuc]], [[Abenaki]], i [[Pennacook]]. Sa preko 1¸000 ratnika 1675. napadaju gradove [[Taunton]], [[Tiverton]], i [[Dartmouth]] nakon što je kod engleskog naselja Swansea ubijen jedan Wampanoag. Podršku dobivaju i od 'Praying-Indijanaca', i rat se širi na teritorij Nipmuca, ubijeno je preko 70 engleskih vojnika na [[Bloody Brook]]u, južno od [[Deerfield]]a. Devetnaestog dana u posljednjem mjesecu [[1675]] godine guverner [[Josiah Winslow]] iz Plymoutha sa 1,000 ljudi napada Narragansett Indijance koji su se utaborili kod [[Kingston]]a u Rhode Islandu. U velikoj bici [[Great Swamp Fight]] stradalo je preko 600 ratnika i 20 sachema. Preživjeli su se sa poglavicom [[Canonchet]] priključili Philipu u Hoosicku. U veljači sljedeće godine Philip vodi seriju napada na gradove [[Lancaster]], [[Medfield]], [[Weymouth]], [[Groton]], [[Warwick]] (u Rhode Islandu), [[Marlborough]], [[Rehoboth]], Plymouth, [[Chelmsford]], [[Andover]], [[Sudbury]], [[Brookfield]], [[Scituate]], [[Bridgewater]] i [[Namasket]]. Nakon ovih napada Canonchet je nakon nekog susreta sa Wampanoagima na putu kući uhvaćen od [[Mohegan]]a koji ga tom prilikom i pogubiše. Napadom [[William Turner]]a u svibnju iste godine na ribarski logor na Turner's Fallsu, ubijeno je preko 400 Indijanaca, među kojima i Pocomtuc sachem [[Sancumachu]]. Ovime se konfederacija Wampanoaga počela raspadati. Tokom ljeta 1676 rendžeri [[Benjamin Church]]a i skauti ''Prying'' Wampanoaga, zarobili su Philipovu ženu i sina (1 kolovoza), a on je ubijen kod [[Mount Hope]]a. Philipa je ubio neki [[John Alderman]] dvanaestog dana u mjesecu kolovozu [[1676]]. Njegova žena i dijete poslani su kao zarobljenici na Martha's Vineyard. Pet dana nakon što je uhvaćena Philipova žena uhvaćena je i [[Weetamoo]], kćerka [[Corbitant]]a, poglavice plemena [[Pocasset]]a. Wetamoo (''Sweetheart'') smrću svog oca postaje žena-sachem. Pripadnici njezinog plemena često su lovljeni od plimutskih kolonista za vrijeme Philipovog rata. Tokom bijega pred progoniteljima niz [[Fall River]] Wetamoo se utopila. Njezinu glavu Pilgrimci su odsjekli i izložili na na koplju u gradu Tauntonu. Slična sudbina dočekala je i Philipa. Alderman za nagradu što je ubio Philipa dobio je jednu njegovu ruku kao trofej, njegovo truplo je raščetvoreno a glava odsječena i izložena u Plymouthu sljedećih 25 godina. Sudbina Philipove žene i sina nije jasna, prema nekima prodani su u roblje, po drugima moguće da su se priključili [[Sokoki]] Indijancima, jednom od plemena Abenaka na zerzervatu u [[Odanak]]u. –Svega 400 Wampanoaga preživjelo je Philipov rat. Njihovi ostaci priključili su se Sakonnet Indijancima. Godine 1928 organizirali su se kao ''Wampanoag Nation''. {{Commonscat|Wampanoag}} == Vanjske veze == * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/wampanoag/wampanoaghist.htm Wampanoag Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130122063113/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/wampanoag/wampanoaghist.htm |date=2013-01-22 }} * [http://www.u-s-history.com/pages/h522.html Plymouth Colony 1620] * [http://www.plimoth.org/learn/history/wampanoag/wampanoag.asp The Wampanoag] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061003154421/http://www.plimoth.org/learn/history/wampanoag/wampanoag.asp |date=2006-10-03 }} * [http://pilgrims.net/native_americans/ The Wampanoag Tribes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081004163048/http://www.pilgrims.net/native_americans/ |date=2008-10-04 }} * [http://www.american-native-art.com/publication/wampanoag/wampanoag.html Wampanoag (4 stranice)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061020010703/http://www.american-native-art.com/publication/wampanoag/wampanoag.html |date=2006-10-20 }} [[Kategorija:Wampanoag| ]] [[Kategorija:Algonquian]] [[Kategorija:Indijanci, Massachusetts]] [[Kategorija:Indijanci, Rhode Island]] [[Kategorija:Indijanska plemena]] 7dcyk7l2nvxmqmq49wpkrs22o25k43i 0 1775710 42690195 42498935 2026-09-18T18:39:06Z ~2026-50507-47 393204 42690195 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Srbiji |mesto=Kamešnica |slika= |opis_slike= |okrug=Zlatiborski |opština=Sjenica |nadm visina=1126 |populacija=442 |poštanski kod= |pozivni broj=020 |registarska oznaka=SJ |gšir=43.204666 |gduž=20.186166 }} '''Kamešnica''' je naselje u [[Srbija|Srbiji]] u [[opština Sjenica|opštini Sjenica]] u [[Zlatiborski okrug|Zlatiborskom okrugu]]. Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] bilo je 442 stanovnika (prema popisu iz [[Popis stanovništva 1991. u SFRJ|1991.]] bilo je 569 stanovnika). == Demografija == U naselju Kamešnica živi 277 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 30,5 godina (30,4 kod muškaraca i 30,5 kod žena). U naselju ima 95 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 4,65. Ovo naselje je velikim delom naseljeno [[Bošnjaci]]ma (prema popisu iz [[2002]]. godine). {| width="50%" style="background:transparent; " | valign="top" width="50%" style="border:1px solid gray; " | <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka'' {| | style="padding: 0;" | <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1940 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940 PlotData = bar:682 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:454 color:gray1 from:start till:end bar:227 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(62,137)(77,144) color:blue width:2 points:(77,144)(100,155) color:blue width:2 points:(100,155)(128,151) color:blue width:2 points:(128,151)(157,157) color:blue width:2 points:(157,157)(185,161) color:blue width:2 points:(185,161)(217,130) color:blue width:2 </timeline> |} </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> | valign="down" width="50%" | {{Popis |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 9}}</ref> |p1948=472 |p1953=499 |p1961=542 |p1971=527 |p1981=552 |p1991=569 |p1991n=564 |p2002s=669 |p2002=442 }} |} {{Grafikon postoci |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 1}}</ref> |širina=300px |naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] |pozadina=#ddd |pozicija=left |šipke= {{Vrsta sa postotkom|[[Bošnjaci]]|yellow|426|96.38}} {{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]]|blue|16|3.61}} {{Vrsta sa postotkom|nepoznato|red|0|0.0}} }} {{Grafikon piramida |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 2}}</ref> |širina=300px |naslov= |pozadina=#eee |levo2=m |desno2=ž |šipke levo desno= {{Vrsta levo desno|?|gray|2|5.88|5.88|2}} {{Vrsta levo desno|80+|gray|3|8.82|11.76|4}} {{Vrsta levo desno|75-79|gray|3|8.82|14.70|5}} {{Vrsta levo desno|70-74|gray|5|14.70|17.64|6}} {{Vrsta levo desno|65-69|gray|12|35.29|20.58|7}} {{Vrsta levo desno|60-64|gray|12|35.29|29.41|10}} {{Vrsta levo desno|55-59|gray|5|14.70|20.58|7}} {{Vrsta levo desno|50-54|gray|8|23.52|38.23|13}} {{Vrsta levo desno|45-49|gray|6|17.64|29.41|10}} {{Vrsta levo desno|40-44|gray|11|32.35|20.58|7}} {{Vrsta levo desno|35-39|gray|16|47.05|32.35|11}} {{Vrsta levo desno|30-34|gray|12|35.29|38.23|13}} {{Vrsta levo desno|25-29|gray|17|50.0|58.82|20}} {{Vrsta levo desno|20-24|gray|18|52.94|32.35|11}} {{Vrsta levo desno|15-19|gray|21|61.76|85.29|29}} {{Vrsta levo desno|10-14|gray|18|52.94|70.58|24}} {{Vrsta levo desno|5-9|gray|28|82.35|73.52|25}} {{Vrsta levo desno|0-4|gray|20|58.82|61.76|21}} |prosekm=30.4 |prosekž=30.5 }} {{DomaćinstvaNaseljaSrbija|78|77|84|103|85|80|95|5|12|14|18|19|8|7|7|3|2|4.65}} {{BrakNaseljaSrbija|151|49|96|6|-|-|155|43|96|15|-|1}} {{ZanimanjaNaseljaSrbija|70|58|-|-|1|-|1|2|-|2|66|65|-|-|-|-|-|-|-|-|136|123|-|-|1|-|1|2|-|2|-|-|1|3|-|-|-|-|2|-|-|-|1|-|-|-|-|-|-|-|1|4|-|-|-|-|2}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{portal|Srbija}} * [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Kamesnica.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)] * [http://wikimapia.org/maps?ll=43.204666,20.186166&spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)] * [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/srbija/kamesnica/ Gugl satelitska mapa (Maplandia)] * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=43.204666&longitude=20.186166&zoom=8 Plan naselja na mapi (Mapquest)]{{Dead link|date=September 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{Opština Sjenica}} [[Kategorija:Opština Sjenica]] [[Kategorija:Naselja u Zlatiborskom upravnom okrugu]] 2o67b7z0xg1w235pahbbzz76is3sv3n 0 1929328 42690226 6268233 2026-09-18T22:55:24Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690226 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 1929330 42690227 6268235 2026-09-18T22:55:29Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690227 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 1929332 42690228 6268237 2026-09-18T22:55:34Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690228 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 1930753 42690229 6269684 2026-09-18T22:55:39Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690229 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 1930755 42690230 6269686 2026-09-18T22:55:44Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690230 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 1930757 42690231 6269688 2026-09-18T22:55:49Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690231 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 1995754 42690232 6335475 2026-09-18T22:55:54Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690232 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 1998979 42690233 6339065 2026-09-18T22:55:59Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690233 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 1998981 42690234 6339067 2026-09-18T22:56:04Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690234 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 1998983 42690235 6339069 2026-09-18T22:56:09Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690235 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2063563 42690236 6404722 2026-09-18T22:56:14Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690236 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2063565 42690237 6404724 2026-09-18T22:56:19Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690237 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2063567 42690238 6404726 2026-09-18T22:56:24Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690238 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2071802 42690239 6413164 2026-09-18T22:56:29Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690239 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2071804 42690240 6413166 2026-09-18T22:56:34Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690240 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2071806 42690241 6413168 2026-09-18T22:56:39Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690241 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2132669 42690242 6474565 2026-09-18T22:56:44Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690242 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2132671 42690243 6474567 2026-09-18T22:56:49Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690243 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2141305 42690244 6485227 2026-09-18T22:56:54Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690244 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2141307 42690245 6485229 2026-09-18T22:56:59Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690245 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2141309 42690246 6485231 2026-09-18T22:57:04Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690246 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2201240 42690247 6546331 2026-09-18T22:57:09Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690247 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2201242 42690248 6546333 2026-09-18T22:57:14Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690248 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2201244 42690249 6546335 2026-09-18T22:57:19Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690249 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2211465 42690250 6556730 2026-09-18T22:57:24Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690250 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2211467 42690251 6556732 2026-09-18T22:57:30Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690251 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2211469 42690252 6556734 2026-09-18T22:57:34Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690252 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2269980 42690253 6616177 2026-09-18T22:57:40Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690253 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2269982 42690254 6616179 2026-09-18T22:57:44Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690254 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2281564 42690255 6627877 2026-09-18T22:57:49Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690255 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2281568 42690256 6627881 2026-09-18T22:57:55Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690256 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2281572 42690257 6627885 2026-09-18T22:58:00Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690257 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2360167 42690310 42405479 2026-09-19T03:36:50Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690310 wikitext text/x-wiki '''Zapadnolotijansko pitanje''' ([[Engleski jezik|eng]]. ''the West Lothian question'') je termin koji se odnosi na debatu u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] o tome da li članovi [[Britanski parlament|britanskog parlamenta]], koji su na tu funkciju birani u [[Izborni okrug|izbornim okruzima]] van [[Engleska|Engleske]] — tj. u [[Severna Irska|Severnoj Irskoj]], [[Vels]]u i [[Škotska|Škotskoj]] — treba da glasaju o stvarima koja se tiču isključivo Engleske. Termin "Zapadnolotijansko pitanje" skovan je nakon što je [[Tam Dalyell]], [[Član parlamenta|poslanik]] [[Laburistička partija (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Laburističke stranke]] iz [[Škotski izborni okruzi za Westminster|škoskog izbornog okruga]] [[Zapadni Lotijan (izborni okrug)|Zapadni Lotijan]], postavio ovo pitanje tokom rasprave o [[Devolucija (država)|devoluciji]] Velsa i Škotske u [[House of Commons|donjem domu]] britanskog parlamenta [[1977]]. godine.<ref name=BBC2012>{{cite news|title=West Lothian commission: Sir Emyr Jones Parry joins body|url=http://www.bbc.co.uk/news/uk-wales-politics-16594376|accessdate=20. 9. 2014.|newspaper=BBC News|date=17 januar 2012.}}</ref> Ovo je pitanje došlo u središte pažnje od početka [[Devolucija (Ujedinjeno Kraljevstvo)|procesa devolucije]], a naročito nakon osnivanja [[Narodna skupština Velsa|Narodnih skupština Velsa]] i [[Narodna skupština Severne Irske|Severne Irske]] te [[Škotski parlament|Škotskog parlamenta]]. Septembra [[2011]]. godine saopšteno je da će [[vlada Ujedinjenog Kraljevstva]] osnovati posebnu komisiju koja će razmatrati zapadnolotijansko pitanje.<ref name="BBC">{{cite news|url=http://www.bbc.co.uk/news/uk-scotland-14831619|title=Answer sought to the West Lothian question|date = 8. 9. 2011.|publisher=BBC News Scotland|accessdate=20. 9. 2014.}}</ref> [[Komisija o posledicama devolucije po Dom komuna]], kojom je predsedavao [[William McKay|sir William McKay]], bivši [[Clerk of the House of Commons|službenik Doma komuna]], objavila je svoj izveštaj marta [[2013]] i u njemu predložila različite proceduralne promene, uključujući i preporuku da bi za izglasavanje predloga zakona koji se tiču samo Engleske u načelu bila dovoljna podrška većine narodnih poslanika koji predstavljaju [[Spisak izbornih okruga za Parlament Ujedinjenog Kraljevstva|engleske izborne okruge]].<ref name="independent1">{{citation | url=http://tmc.independent.gov.uk/report-of-the-commission-on-the-consequences-of-devolution-for-the-house-of-commons | title=Report of McKay Commission | date=25. mart 2013 | access-date=2014-09-29 | archive-date=2013-03-30 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130330135751/http://tmc.independent.gov.uk/report-of-the-commission-on-the-consequences-of-devolution-for-the-house-of-commons/ }}</ref><ref name=bbcnews250313>[http://www.bbc.co.uk/news/uk-politics-21920010 BBC News, ''England-only laws 'need majority from English MPs' '', 25 March 2013]. Pristupljeno 20. septembar 2014.</ref> == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Politika Ujedinjenog Kraljevstva]] 2jqdz4tdd2f913ydoqqvai6hfnm3qrq 0 2465436 42690258 6813617 2026-09-18T22:58:05Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690258 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2465438 42690259 6813619 2026-09-18T22:58:10Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690259 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2465440 42690260 6813621 2026-09-18T22:58:15Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690260 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2537487 42690261 6934752 2026-09-18T22:58:20Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690261 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2537489 42690262 6934756 2026-09-18T22:58:25Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690262 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2537491 42690263 6934760 2026-09-18T22:58:30Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690263 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2608682 42690264 7067342 2026-09-18T22:58:35Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690264 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2608684 42690265 7067344 2026-09-18T22:58:40Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690265 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2608686 42690266 7067346 2026-09-18T22:58:45Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690266 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 2 2623565 42690168 42690147 2026-09-18T12:50:52Z Duma 16555 42690168 wikitext text/x-wiki '''Potisak prošlosti'''<ref name="Nee POTPa">{{cite journal |last1=Nee |first1=S |last2=May |first2=R. M. |last3=Harvey |first3=P. H. |title=The reconstructed evolutionary process. |journal=Phil. Trans. R. Soc. B |date=1994 |volume=344 |issue=1309 |pages=305–311 |doi=10.1098/rstb.1994.0068|pmid=7938201 }}</ref><ref name="POTPa">{{cite journal |last1=Budd |first1=G. E. |last2=Mann |first2=R. P. |title=History is written by the victors: the effect of the push of the past on the fossil record. |journal=Evolution |volume=72 |issue=11 |pages=2276–2291 |date=2018 |doi=10.1111/evo.13593 |pmid=30257040 |pmc=6282550 }}</ref> je vrsta [[pristranost preživljavanja|pristranosti preživljavanja]] povezane s evolucijskom diverzifikacijom kada je izumiranje moguće. Grupe koje prežive dugo vremena vjerojatno su "imale odličan početak",<ref name="Nee POTPa" /> što znači da ova statistička pristranost stvara [[iluzija|iluziju]] stvarnog usporavanja stope diverzifikacije tokom vremena. == Modeliranje rođenja i smrti u evolucijskim istraživanjima == Evolutivni procesi [[stope diverzifikacije|specijacije i izumiranja]] mogu se modelirati [[stohastika|stohastičkim]] "[[Proces rođenja i smrti|modelom rođenja i smrti]]" (BDM), koji je važna komponenta u proučavanju [[makroevolucija|makroevolucije]]. BDM svakoj vrsti dodjeljuje određenu vjerovatnoću cijepanja (<math>\lambda</math>) ili izumiranja (<math>\mu</math>) po vremenskom intervalu.<ref>{{cite journal |last1=Nee |first1=Sean |title=Birth-Death models in Macroevolution |journal=Annu. Rev. Ecol. Evol. Syst. |date=2006 |volume=37 |pages=1–17 |doi=10.1146/annurev.ecolsys.37.091305.110035 |url=https://geosci.uchicago.edu/~foote/SHORT/Nee2007BirthDeath.AREES.pdf |accessdate=27 October 2018}}</ref> To dovodi do eksponencijalne distribucije, pri čemu je broj vrsta u određenoj [[Kladus|kladi]] ''N'' u bilo kojem trenutku t dat sa <math>N(t) = N(t_0) e^{(\lambda - \mu)(t - t_0)}, \ \ \ \ \ t \geq t_0</math>, iako ovaj izraz daje očekivanu vrijednost samo kada su <math>N</math> i <math>t</math> veliki (vidjeti dolje). U posebnom slučaju da nema izumiranja, ovo se pojednostavljuje na takozvani "[[preferencijalno povezivanje|Yuleov proces]]". == Prikazi loza kroz vrijeme == Drugačiji tip grafikona raznolikosti kroz vrijeme, nazvan grafikon "loze kroz vrijeme" (LTT), ''retrospektivno'' rekonstruiše broj loza koje su dovele do živih vrsta neke grupe. Ovo je ekvivalentno konstruisanju datirane [[filogenija|filogenije]], a zatim brojanju koliko je grana prisutno u svakom vremenskom intervalu. Kako retrospektivno znamo da su sve takve loze preživjele do danas, slijedi da nije moguće izumiranje duž njih. Može se pokazati da je stopa proizvodnje novih loza kroz vrijeme data sa <math>\lambda-\mu</math>.<ref name="POTPa" /> == Pristrasnost preživljavanja u diversifikaciji == Umjesto razmatranja distribucije svih mogućih stohastičkih ishoda za date vrijednosti<math>t, \lambda</math> i <math>\mu</math>, moguće je razmotriti i šta se dešava kada se određeni uslovi preživljavanja nametnu mogućim ishodima. === Potisak prošlosti === If a BDM is forward-modelled, i.e., if the fate of an original single species is modelled through time, then a wide range of possible outcomes can occur, as the process is stochastic. With significant extinction rates, any particular clade is likely to be short-lived. However, we know that relatively long-lived clades such as the [[Plant|plants]] or [[Animal|animals]] by definition did ''not'' go extinct. As a result, their patterns of diversification will be a sub-set of all the possible outcomes for diversifications with their particular values of <math>\lambda</math> and <math>\mu</math> - all patterns with early extinction will be excluded. Imposing the condition of survival on a clade implies that rates of early diversification will be higher than expected. It can be shown that for a long-lived clade, the expected initial short-term rate of diversification is approximately <math>2\lambda</math>,<ref name="POTPa" /><ref name="StadlerandSteel">{{cite journal |last1=Stadler |first1=T |last2=Steel |first2=M |title=Distribution of branch lengths and phylogenetic diversity under homogeneous speciation models. |journal=J. Theor. Biol. |date=2012 |volume=297 |pages=33–40|pmid=22142624 |doi=10.1016/j.jtbi.2011.11.019 |arxiv=1107.5926 |bibcode=2012JThBi.297...33S |s2cid=17461488 }}</ref> as opposed to the long-term rate of <math>\lambda-\mu</math>. However, the wide confidence intervals on this value mean that values of initial diversification of up to <math>3\lambda</math> fall within the 95% range. Long-lived clades should thus show a characteristic early burst of diversification that quickly declines to the long-term rate, an effect called the "push of the past". === Privlačenje sadašnjosti === For a normal-sized clade, the push of the past is only observed in the raw count of species through time (e.g. that reconstructed from the fossil record), but the rate of lineage increase is affected as the present is approached. This is because recently created sub-clades within a particular group have an expected lifetime, and as the present is approached, these sub-clades will not have had time to go extinct. Thus, the rate of creation of reconstructed lineages should increase in the near past from <math>\lambda-\mu</math> to <math>\lambda</math> in the present - living species by definition have an observed zero extinction rate. This theoretical apparent increase in the rate of lineage production has been termed the "pull of the present". [[File:Push of the past.jpg|thumb|Log plots of species numbers for both raw species (blue lines) and lineages through time (red line) when diversification is conditioned on survival to the past. In A, the rapid early diversification rate in the blue line is the push of past, and the late increase along the red line is the pull of the present. Shading gives 95% confidence intervals. In B and C, the observed slowdown in rates of diversification through time and relative to diversity are plotted. From Budd and Mann (2018).<ref name="POTPa" />]] In reality, the “pull of the present” has proven difficult to demonstrate: rates of lineage production in reconstructed phylogenies often show a slow-down or even decrease as the present is approached. This conundrum has been much discussed, and two major solutions have been proposed: first, that diversification is diversity dependent,<ref name="Rabosky DDD">{{cite journal |last1=Rabosky |first1=D. L. |title=Diversity-dependence, ecological speciation, and the role of competition in macroevolution. |journal=Annu. Rev. Ecol. Evol. Syst. |date=2013 |volume=44 |pages=481–502 |doi=10.1146/annurev-ecolsys-110512-135800}}</ref> so that as the carrying capacity of the environment is reached the rate of lineage production slows; secondly, that our modern species concept does not properly capture the “lineages” of BDM, and that speciation as we recognize it is only the end point of a drawn-out process of splitting of subpopulations through time, each of which could be considered to be a lineage in itself.<ref name="Etienne and Rosindell">{{cite journal |last1=Etienne |first1=R. S. |last2=Rosindell |first2=J. |title=Prolonging the past counteracts the pull of the present: protracted speciation can explain observed slowdowns in diversification. |journal=Syst. Biol. |volume=61 |issue=2 |pages=204–213 |doi=10.1093/sysbio/syr091|year=2012 |pmid=21873376 |pmc=3280041 |doi-access=free }}</ref> == Pristrasnost u fluktuaciji i preživljavanju == For a given diversification rate of <math>\lambda-\mu</math>, it is possible to consider high turnover (λ and μ high) and low turnover (λ and μ low) scenarios.<ref name="POTPa" /> As the push of the past and pull of the present depend on the stochastic absence of extinction, it follows that both these effects are greatest when m is high, i.e. in high turnover situations. For example, if λ is 0.6 and μ 0.55 (both measured in rates per species per million years), the initial rate of species production would be 1.2 (2λ); but if they were 0.15 and 0.1 respectively, the initial rate would only be 0.3, even though the overall diversification rate (<math>\lambda-\mu</math>) is the same in both cases, 0.05. it can be seen that the initial rate of diversification in the push of the past can be much greater than the background rate; in the first case here, 24 times higher. Such high rates have often been observed at the origin of major groups such as the animals and angiosperms. It is possible that such striking diversifications are thus simply an effect of survivorship bias, and that if overall rates could be measured at their time of origin (including those of groups that quickly went extinct) no unusual rates would be observed. Consideration of the [[null hypothesis]] of survivorship bias is thus important when assigning causes to apparent cases of early rapid diversification, == Crown group origins == Izgleda da je efekat pritiska prošlosti razlog zašto se [[krunska grupa|krunske grupe]] obično pojavljuju rano u historiji grupe kao cjeline: grupe koje se lako diverzificiraju teže stvaranju ranih novih loza. == Masovna izumiranja i potisak prošlosti == Poticaj prošlosti je očekivani efekat kad god se mala grupa diverzificira i zna se da je njen budući opstanak ostvaren. Stoga bi to trebalo biti vidljivo i kod grupa koje su bile teško pogođene [[masovno izumiranje|masovnim izumiranjem]], a koje su se potom ponovo diverzificirale.<ref name="POTPa" /> == Reference == {{Reflist|30em}} Kategorija:Evoluciona biologija 7xdnh23qv2z3m2bcfyuwxndw0j5g9f4 42690179 42690168 2026-09-18T14:57:07Z Duma 16555 /* Pristrasnost u fluktuaciji i preživljavanju */ 42690179 wikitext text/x-wiki '''Potisak prošlosti'''<ref name="Nee POTPa">{{cite journal |last1=Nee |first1=S |last2=May |first2=R. M. |last3=Harvey |first3=P. H. |title=The reconstructed evolutionary process. |journal=Phil. Trans. R. Soc. B |date=1994 |volume=344 |issue=1309 |pages=305–311 |doi=10.1098/rstb.1994.0068|pmid=7938201 }}</ref><ref name="POTPa">{{cite journal |last1=Budd |first1=G. E. |last2=Mann |first2=R. P. |title=History is written by the victors: the effect of the push of the past on the fossil record. |journal=Evolution |volume=72 |issue=11 |pages=2276–2291 |date=2018 |doi=10.1111/evo.13593 |pmid=30257040 |pmc=6282550 }}</ref> je vrsta [[pristranost preživljavanja|pristranosti preživljavanja]] povezane s evolucijskom diverzifikacijom kada je izumiranje moguće. Grupe koje prežive dugo vremena vjerojatno su "imale odličan početak",<ref name="Nee POTPa" /> što znači da ova statistička pristranost stvara [[iluzija|iluziju]] stvarnog usporavanja stope diverzifikacije tokom vremena. == Modeliranje rođenja i smrti u evolucijskim istraživanjima == Evolutivni procesi [[stope diverzifikacije|specijacije i izumiranja]] mogu se modelirati [[stohastika|stohastičkim]] "[[Proces rođenja i smrti|modelom rođenja i smrti]]" (BDM), koji je važna komponenta u proučavanju [[makroevolucija|makroevolucije]]. BDM svakoj vrsti dodjeljuje određenu vjerovatnoću cijepanja (<math>\lambda</math>) ili izumiranja (<math>\mu</math>) po vremenskom intervalu.<ref>{{cite journal |last1=Nee |first1=Sean |title=Birth-Death models in Macroevolution |journal=Annu. Rev. Ecol. Evol. Syst. |date=2006 |volume=37 |pages=1–17 |doi=10.1146/annurev.ecolsys.37.091305.110035 |url=https://geosci.uchicago.edu/~foote/SHORT/Nee2007BirthDeath.AREES.pdf |accessdate=27 October 2018}}</ref> To dovodi do eksponencijalne distribucije, pri čemu je broj vrsta u određenoj [[Kladus|kladi]] ''N'' u bilo kojem trenutku t dat sa <math>N(t) = N(t_0) e^{(\lambda - \mu)(t - t_0)}, \ \ \ \ \ t \geq t_0</math>, iako ovaj izraz daje očekivanu vrijednost samo kada su <math>N</math> i <math>t</math> veliki (vidjeti dolje). U posebnom slučaju da nema izumiranja, ovo se pojednostavljuje na takozvani "[[preferencijalno povezivanje|Yuleov proces]]". == Prikazi loza kroz vrijeme == Drugačiji tip grafikona raznolikosti kroz vrijeme, nazvan grafikon "loze kroz vrijeme" (LTT), ''retrospektivno'' rekonstruiše broj loza koje su dovele do živih vrsta neke grupe. Ovo je ekvivalentno konstruisanju datirane [[filogenija|filogenije]], a zatim brojanju koliko je grana prisutno u svakom vremenskom intervalu. Kako retrospektivno znamo da su sve takve loze preživjele do danas, slijedi da nije moguće izumiranje duž njih. Može se pokazati da je stopa proizvodnje novih loza kroz vrijeme data sa <math>\lambda-\mu</math>.<ref name="POTPa" /> == Pristrasnost preživljavanja u diversifikaciji == Umjesto razmatranja distribucije svih mogućih stohastičkih ishoda za date vrijednosti<math>t, \lambda</math> i <math>\mu</math>, moguće je razmotriti i šta se dešava kada se određeni uslovi preživljavanja nametnu mogućim ishodima. === Potisak prošlosti === If a BDM is forward-modelled, i.e., if the fate of an original single species is modelled through time, then a wide range of possible outcomes can occur, as the process is stochastic. With significant extinction rates, any particular clade is likely to be short-lived. However, we know that relatively long-lived clades such as the [[Plant|plants]] or [[Animal|animals]] by definition did ''not'' go extinct. As a result, their patterns of diversification will be a sub-set of all the possible outcomes for diversifications with their particular values of <math>\lambda</math> and <math>\mu</math> - all patterns with early extinction will be excluded. Imposing the condition of survival on a clade implies that rates of early diversification will be higher than expected. It can be shown that for a long-lived clade, the expected initial short-term rate of diversification is approximately <math>2\lambda</math>,<ref name="POTPa" /><ref name="StadlerandSteel">{{cite journal |last1=Stadler |first1=T |last2=Steel |first2=M |title=Distribution of branch lengths and phylogenetic diversity under homogeneous speciation models. |journal=J. Theor. Biol. |date=2012 |volume=297 |pages=33–40|pmid=22142624 |doi=10.1016/j.jtbi.2011.11.019 |arxiv=1107.5926 |bibcode=2012JThBi.297...33S |s2cid=17461488 }}</ref> as opposed to the long-term rate of <math>\lambda-\mu</math>. However, the wide confidence intervals on this value mean that values of initial diversification of up to <math>3\lambda</math> fall within the 95% range. Long-lived clades should thus show a characteristic early burst of diversification that quickly declines to the long-term rate, an effect called the "push of the past". === Privlačenje sadašnjosti === For a normal-sized clade, the push of the past is only observed in the raw count of species through time (e.g. that reconstructed from the fossil record), but the rate of lineage increase is affected as the present is approached. This is because recently created sub-clades within a particular group have an expected lifetime, and as the present is approached, these sub-clades will not have had time to go extinct. Thus, the rate of creation of reconstructed lineages should increase in the near past from <math>\lambda-\mu</math> to <math>\lambda</math> in the present - living species by definition have an observed zero extinction rate. This theoretical apparent increase in the rate of lineage production has been termed the "pull of the present". [[File:Push of the past.jpg|thumb|Log plots of species numbers for both raw species (blue lines) and lineages through time (red line) when diversification is conditioned on survival to the past. In A, the rapid early diversification rate in the blue line is the push of past, and the late increase along the red line is the pull of the present. Shading gives 95% confidence intervals. In B and C, the observed slowdown in rates of diversification through time and relative to diversity are plotted. From Budd and Mann (2018).<ref name="POTPa" />]] In reality, the “pull of the present” has proven difficult to demonstrate: rates of lineage production in reconstructed phylogenies often show a slow-down or even decrease as the present is approached. This conundrum has been much discussed, and two major solutions have been proposed: first, that diversification is diversity dependent,<ref name="Rabosky DDD">{{cite journal |last1=Rabosky |first1=D. L. |title=Diversity-dependence, ecological speciation, and the role of competition in macroevolution. |journal=Annu. Rev. Ecol. Evol. Syst. |date=2013 |volume=44 |pages=481–502 |doi=10.1146/annurev-ecolsys-110512-135800}}</ref> so that as the carrying capacity of the environment is reached the rate of lineage production slows; secondly, that our modern species concept does not properly capture the “lineages” of BDM, and that speciation as we recognize it is only the end point of a drawn-out process of splitting of subpopulations through time, each of which could be considered to be a lineage in itself.<ref name="Etienne and Rosindell">{{cite journal |last1=Etienne |first1=R. S. |last2=Rosindell |first2=J. |title=Prolonging the past counteracts the pull of the present: protracted speciation can explain observed slowdowns in diversification. |journal=Syst. Biol. |volume=61 |issue=2 |pages=204–213 |doi=10.1093/sysbio/syr091|year=2012 |pmid=21873376 |pmc=3280041 |doi-access=free }}</ref> == Pristrasnost u fluktuaciji i preživljavanju == Za datu stopu diverzifikacije od <math>\lambda-\mu</math>, moguće je razmotriti scenarije visoke fluktuacije (λ i μ visoki) i niske fluktuacije (λ i μ niski).<ref name="POTPa" /> Budući da poticaj prošlosti i privlačnost sadašnjosti zavise od stohastičkog odsustva izumiranja, slijedi da su oba ova efekta najveća kada je m visok, tj. u situacijama visoke fluktuacije. Na primjer, ako je λ 0,6 i μ 0,55 (oba mjerena u stopama po vrsti na milion godina), početna stopa proizvodnje vrsta bila bi 1,2 (2λ); ali ako su bile 0,15 i 0,1 respektivno, početna stopa bi bila samo 0,3, iako je ukupna stopa diverzifikacije (<math>\lambda-\mu</math>) ista u oba slučaja, 0,05. Može se vidjeti da početna stopa diverzifikacije u poticaju prošlosti može biti mnogo veća od pozadinske stope; u prvom slučaju ovdje, 24 puta veća. Tako visoke stope su često uočene u porijeklu glavnih grupa kao što su životinje i angiosperme. Moguće je da su takve upečatljive diverzifikacije jednostavno posljedica pristranosti preživljavanja i da ako bi se ukupne stope mogle mjeriti u vrijeme njihovog nastanka (uključujući i one grupa koje su brzo izumrle), ne bi se uočile neuobičajene stope. Razmatranje [[Testiranje statističkih hipoteza|nulte hipoteze]] o pristranosti preživljavanja je stoga važno prilikom pripisivanja uzroka očiglednim slučajevima rane brze diverzifikacije. == Crown group origins == Izgleda da je efekat pritiska prošlosti razlog zašto se [[krunska grupa|krunske grupe]] obično pojavljuju rano u historiji grupe kao cjeline: grupe koje se lako diverzificiraju teže stvaranju ranih novih loza. == Masovna izumiranja i potisak prošlosti == Poticaj prošlosti je očekivani efekat kad god se mala grupa diverzificira i zna se da je njen budući opstanak ostvaren. Stoga bi to trebalo biti vidljivo i kod grupa koje su bile teško pogođene [[masovno izumiranje|masovnim izumiranjem]], a koje su se potom ponovo diverzificirale.<ref name="POTPa" /> == Reference == {{Reflist|30em}} Kategorija:Evoluciona biologija 5dsnz2ts95zh6pzdrsf642eelfdgc0v 42690185 42690179 2026-09-18T16:20:09Z Duma 16555 /* Pristrasnost preživljavanja u diversifikaciji */ 42690185 wikitext text/x-wiki '''Potisak prošlosti'''<ref name="Nee POTPa">{{cite journal |last1=Nee |first1=S |last2=May |first2=R. M. |last3=Harvey |first3=P. H. |title=The reconstructed evolutionary process. |journal=Phil. Trans. R. Soc. B |date=1994 |volume=344 |issue=1309 |pages=305–311 |doi=10.1098/rstb.1994.0068|pmid=7938201 }}</ref><ref name="POTPa">{{cite journal |last1=Budd |first1=G. E. |last2=Mann |first2=R. P. |title=History is written by the victors: the effect of the push of the past on the fossil record. |journal=Evolution |volume=72 |issue=11 |pages=2276–2291 |date=2018 |doi=10.1111/evo.13593 |pmid=30257040 |pmc=6282550 }}</ref> je vrsta [[pristranost preživljavanja|pristranosti preživljavanja]] povezane s evolucijskom diverzifikacijom kada je izumiranje moguće. Grupe koje prežive dugo vremena vjerojatno su "imale odličan početak",<ref name="Nee POTPa" /> što znači da ova statistička pristranost stvara [[iluzija|iluziju]] stvarnog usporavanja stope diverzifikacije tokom vremena. == Modeliranje rođenja i smrti u evolucijskim istraživanjima == Evolutivni procesi [[stope diverzifikacije|specijacije i izumiranja]] mogu se modelirati [[stohastika|stohastičkim]] "[[Proces rođenja i smrti|modelom rođenja i smrti]]" (BDM), koji je važna komponenta u proučavanju [[makroevolucija|makroevolucije]]. BDM svakoj vrsti dodjeljuje određenu vjerovatnoću cijepanja (<math>\lambda</math>) ili izumiranja (<math>\mu</math>) po vremenskom intervalu.<ref>{{cite journal |last1=Nee |first1=Sean |title=Birth-Death models in Macroevolution |journal=Annu. Rev. Ecol. Evol. Syst. |date=2006 |volume=37 |pages=1–17 |doi=10.1146/annurev.ecolsys.37.091305.110035 |url=https://geosci.uchicago.edu/~foote/SHORT/Nee2007BirthDeath.AREES.pdf |accessdate=27 October 2018}}</ref> To dovodi do eksponencijalne distribucije, pri čemu je broj vrsta u određenoj [[Kladus|kladi]] ''N'' u bilo kojem trenutku t dat sa <math>N(t) = N(t_0) e^{(\lambda - \mu)(t - t_0)}, \ \ \ \ \ t \geq t_0</math>, iako ovaj izraz daje očekivanu vrijednost samo kada su <math>N</math> i <math>t</math> veliki (vidjeti dolje). U posebnom slučaju da nema izumiranja, ovo se pojednostavljuje na takozvani "[[preferencijalno povezivanje|Yuleov proces]]". == Prikazi loza kroz vrijeme == Drugačiji tip grafikona raznolikosti kroz vrijeme, nazvan grafikon "loze kroz vrijeme" (LTT), ''retrospektivno'' rekonstruiše broj loza koje su dovele do živih vrsta neke grupe. Ovo je ekvivalentno konstruisanju datirane [[filogenija|filogenije]], a zatim brojanju koliko je grana prisutno u svakom vremenskom intervalu. Kako retrospektivno znamo da su sve takve loze preživjele do danas, slijedi da nije moguće izumiranje duž njih. Može se pokazati da je stopa proizvodnje novih loza kroz vrijeme data sa <math>\lambda-\mu</math>.<ref name="POTPa" /> == Pristrasnost preživljavanja u diversifikaciji == Umjesto razmatranja distribucije svih mogućih stohastičkih ishoda za date vrijednosti<math>t, \lambda</math> i <math>\mu</math>, moguće je razmotriti i šta se dešava kada se određeni uslovi preživljavanja nametnu mogućim ishodima. === Potisak prošlosti === Ako je BDM modeliran unaprijed, tj. ako se sudbina originalne pojedinačne vrste modelira kroz vrijeme, tada se može dogoditi širok raspon mogućih ishoda, jer je proces stohastički. Sa značajnim stopama izumiranja, svaka određena klada će vjerovatno biti kratkog vijeka. Međutim, znamo da relativno dugovječni kladusi, poput [[biljke|biljaka]] ili [[životinja]] po definiciji, ''nisu'' izumrle. Kao rezultat toga, njihovi obrasci diverzifikacije bit će podskup svih mogućih ishoda za diverzifikacije sa njihovim specifičnim vrijednostima <math>\lambda</math> i <math>\mu</math> - svi obrasci s ranim izumiranjem bit će isključeni. Nametanje uvjeta preživljavanja kladi implicira da će stope rane diverzifikacije biti veće od očekivanih. Može se pokazati da je za dugovječnu kladu očekivana početna kratkoročna stopa diverzifikacije približno <math>2\lambda</math>,<ref name="POTPa" /><ref name="StadlerandSteel">{{cite journal |last1=Stadler |first1=T |last2=Steel |first2=M |title=Distribution of branch lengths and phylogenetic diversity under homogeneous speciation models. |journal=J. Theor. Biol. |date=2012 |volume=297 |pages=33–40|pmid=22142624 |doi=10.1016/j.jtbi.2011.11.019 |arxiv=1107.5926 |bibcode=2012JThBi.297...33S |s2cid=17461488 }}</ref> za razliku od dugoročne stope od <math>\lambda-\mu</math>. Međutim, široki intervali pouzdanosti ove vrijednosti znače da vrijednosti početne diverzifikacije do <math>3\lambda</math> spadaju u raspon od 95%. Dugovječne klade bi stoga trebale pokazati karakterističan rani nalet diverzifikacije koji brzo opada na dugoročnu stopu, efekat koji se naziva "potisak prošlosti". === Privlačenje sadašnjosti === Za kladu normalne veličine, poticaj prošlosti se opaža samo u sirovom brojanju vrsta kroz vrijeme (npr. onih rekonstruisanih iz fosilnih zapisa), ali stopa povećanja loze je pogođena kako se približava sadašnjost. To je zato što nedavno stvorene podklade unutar određene grupe imaju očekivani životni vijek, i kako se približava sadašnjost, ove podklade neće imati vremena da izumru. Stoga bi se stopa stvaranja rekonstruisanih loza trebala povećati u bliskoj prošlosti od <math>\lambda-\mu</math> do <math>\lambda</math> u sadašnjosti - žive vrste po definiciji imaju opaženu nultu stopu izumiranja. Ovo teoretski prividno povećanje stope proizvodnje loze nazvano je "privlačenje sadašnjosti". [[File:Push of the past.jpg|thumb|Logaritamski dijagrami broja vrsta za sirove vrste (plave linije) i loze kroz vrijeme (crvena linija) kada je diverzifikacija uvjetovana preživljavanjem u prošlosti. U A, brza rana stopa diverzifikacije u plavoj liniji predstavlja poticaj prošlosti, a kasni porast duž crvene linije predstavlja privlačnost sadašnjosti. Sjenčanje daje intervale pouzdanosti od 95%. U B i C prikazano je uočeno usporavanje stopa diverzifikacije kroz vrijeme i u odnosu na raznolikost. Iz Budda i Manna (2018).<ref name="POTPa" />]] U stvarnosti, „privlačenje sadašnjosti“ se pokazala teškom za demonstrirati: stope proizvodnje loza u rekonstruiranim filogenijama često pokazuju usporavanje ili čak smanjenje kako se približavamo sadašnjosti. Ova zagonetka je mnogo raspravljana i predložena su dva glavna rješenja: prvo, da je diverzifikacija zavisna od raznolikosti,<ref name="Rabosky DDD">{{cite journal |last1=Rabosky |first1=D. L. |title=Diversity-dependence, ecological speciation, and the role of competition in macroevolution. |journal=Annu. Rev. Ecol. Evol. Syst. |date=2013 |volume=44 |pages=481–502 |doi=10.1146/annurev-ecolsys-110512-135800}}</ref> tako da se, kako se dostiže nosivi kapacitet okoline, stopa proizvodnje loza usporava; drugo, da naš moderni koncept vrsta ne obuhvata pravilno „loze“ BDM-a, i da je specijacija, kakvu je prepoznajemo, samo krajnja tačka dugotrajnog procesa cijepanja subpopulacija kroz vrijeme, od kojih se svaka može smatrati lozom za sebe.<ref name="Etienne and Rosindell">{{cite journal |last1=Etienne |first1=R. S. |last2=Rosindell |first2=J. |title=Prolonging the past counteracts the pull of the present: protracted speciation can explain observed slowdowns in diversification. |journal=Syst. Biol. |volume=61 |issue=2 |pages=204–213 |doi=10.1093/sysbio/syr091|year=2012 |pmid=21873376 |pmc=3280041 |doi-access=free }}</ref> == Pristrasnost u fluktuaciji i preživljavanju == Za datu stopu diverzifikacije od <math>\lambda-\mu</math>, moguće je razmotriti scenarije visoke fluktuacije (λ i μ visoki) i niske fluktuacije (λ i μ niski).<ref name="POTPa" /> Budući da poticaj prošlosti i privlačnost sadašnjosti zavise od stohastičkog odsustva izumiranja, slijedi da su oba ova efekta najveća kada je m visok, tj. u situacijama visoke fluktuacije. Na primjer, ako je λ 0,6 i μ 0,55 (oba mjerena u stopama po vrsti na milion godina), početna stopa proizvodnje vrsta bila bi 1,2 (2λ); ali ako su bile 0,15 i 0,1 respektivno, početna stopa bi bila samo 0,3, iako je ukupna stopa diverzifikacije (<math>\lambda-\mu</math>) ista u oba slučaja, 0,05. Može se vidjeti da početna stopa diverzifikacije u poticaju prošlosti može biti mnogo veća od pozadinske stope; u prvom slučaju ovdje, 24 puta veća. Tako visoke stope su često uočene u porijeklu glavnih grupa kao što su životinje i angiosperme. Moguće je da su takve upečatljive diverzifikacije jednostavno posljedica pristranosti preživljavanja i da ako bi se ukupne stope mogle mjeriti u vrijeme njihovog nastanka (uključujući i one grupa koje su brzo izumrle), ne bi se uočile neuobičajene stope. Razmatranje [[Testiranje statističkih hipoteza|nulte hipoteze]] o pristranosti preživljavanja je stoga važno prilikom pripisivanja uzroka očiglednim slučajevima rane brze diverzifikacije. == Crown group origins == Izgleda da je efekat pritiska prošlosti razlog zašto se [[krunska grupa|krunske grupe]] obično pojavljuju rano u historiji grupe kao cjeline: grupe koje se lako diverzificiraju teže stvaranju ranih novih loza. == Masovna izumiranja i potisak prošlosti == Poticaj prošlosti je očekivani efekat kad god se mala grupa diverzificira i zna se da je njen budući opstanak ostvaren. Stoga bi to trebalo biti vidljivo i kod grupa koje su bile teško pogođene [[masovno izumiranje|masovnim izumiranjem]], a koje su se potom ponovo diverzificirale.<ref name="POTPa" /> == Reference == {{Reflist|30em}} Kategorija:Evoluciona biologija o2d4vf0w077h099b4iueq0wciwqm8dl 42690328 42690185 2026-09-19T07:20:12Z Duma 16555 /* Modeliranje rođenja i smrti u evolucijskim istraživanjima */ 42690328 wikitext text/x-wiki '''Potisak prošlosti'''<ref name="Nee POTPa">{{cite journal |last1=Nee |first1=S |last2=May |first2=R. M. |last3=Harvey |first3=P. H. |title=The reconstructed evolutionary process. |journal=Phil. Trans. R. Soc. B |date=1994 |volume=344 |issue=1309 |pages=305–311 |doi=10.1098/rstb.1994.0068|pmid=7938201 }}</ref><ref name="POTPa">{{cite journal |last1=Budd |first1=G. E. |last2=Mann |first2=R. P. |title=History is written by the victors: the effect of the push of the past on the fossil record. |journal=Evolution |volume=72 |issue=11 |pages=2276–2291 |date=2018 |doi=10.1111/evo.13593 |pmid=30257040 |pmc=6282550 }}</ref> je vrsta [[pristranost preživljavanja|pristranosti preživljavanja]] povezane s evolucijskom diverzifikacijom kada je izumiranje moguće. Grupe koje prežive dugo vremena vjerojatno su "imale odličan početak",<ref name="Nee POTPa" /> što znači da ova statistička pristranost stvara [[iluzija|iluziju]] stvarnog usporavanja stope diverzifikacije tokom vremena. == Modeliranje rođenja i smrti u evolucijskim istraživanjima == Evolutivni procesi [[stope diverzifikacije|specijacije i izumiranja]] mogu se modelirati [[stohastika|stohastičkim]] "[[Proces rođenja i smrti|modelom rođenja i smrti]]" (BDM, en. birth-death model), koji je važna komponenta u proučavanju [[makroevolucija|makroevolucije]]. BDM svakoj vrsti dodjeljuje određenu vjerojatnoću razdvajanja (<math>\lambda</math>) ili izumiranja (<math>\mu</math>) po vremenskom intervalu.<ref>{{cite journal |last1=Nee |first1=Sean |title=Birth-Death models in Macroevolution |journal=Annu. Rev. Ecol. Evol. Syst. |date=2006 |volume=37 |pages=1–17 |doi=10.1146/annurev.ecolsys.37.091305.110035 |url=https://geosci.uchicago.edu/~foote/SHORT/Nee2007BirthDeath.AREES.pdf |accessdate=27 October 2018}}</ref> To dovodi do eksponencijalne distribucije, pri čemu je broj vrsta u određenom [[kladus]]u ''N'' u bilo kojem trenutku t dat sa <math>N(t) = N(t_0) e^{(\lambda - \mu)(t - t_0)}, \ \ \ \ \ t \geq t_0</math>, iako ovaj izraz daje očekivanu vrijednost samo kada su <math>N</math> i <math>t</math> veliki (vidjeti dolje). U posebnom slučaju da nema izumiranja, ovo se pojednostavljuje na takozvani "[[preferencijalno povezivanje|Yuleov proces]]". == Prikazi loza kroz vrijeme == Drugačiji tip grafikona raznolikosti kroz vrijeme, nazvan grafikon "loze kroz vrijeme" (LTT), ''retrospektivno'' rekonstruiše broj loza koje su dovele do živih vrsta neke grupe. Ovo je ekvivalentno konstruisanju datirane [[filogenija|filogenije]], a zatim brojanju koliko je grana prisutno u svakom vremenskom intervalu. Kako retrospektivno znamo da su sve takve loze preživjele do danas, slijedi da nije moguće izumiranje duž njih. Može se pokazati da je stopa proizvodnje novih loza kroz vrijeme data sa <math>\lambda-\mu</math>.<ref name="POTPa" /> == Pristrasnost preživljavanja u diversifikaciji == Umjesto razmatranja distribucije svih mogućih stohastičkih ishoda za date vrijednosti<math>t, \lambda</math> i <math>\mu</math>, moguće je razmotriti i šta se dešava kada se određeni uslovi preživljavanja nametnu mogućim ishodima. === Potisak prošlosti === Ako je BDM modeliran unaprijed, tj. ako se sudbina originalne pojedinačne vrste modelira kroz vrijeme, tada se može dogoditi širok raspon mogućih ishoda, jer je proces stohastički. Sa značajnim stopama izumiranja, svaka određena klada će vjerovatno biti kratkog vijeka. Međutim, znamo da relativno dugovječni kladusi, poput [[biljke|biljaka]] ili [[životinja]] po definiciji, ''nisu'' izumrle. Kao rezultat toga, njihovi obrasci diverzifikacije bit će podskup svih mogućih ishoda za diverzifikacije sa njihovim specifičnim vrijednostima <math>\lambda</math> i <math>\mu</math> - svi obrasci s ranim izumiranjem bit će isključeni. Nametanje uvjeta preživljavanja kladi implicira da će stope rane diverzifikacije biti veće od očekivanih. Može se pokazati da je za dugovječnu kladu očekivana početna kratkoročna stopa diverzifikacije približno <math>2\lambda</math>,<ref name="POTPa" /><ref name="StadlerandSteel">{{cite journal |last1=Stadler |first1=T |last2=Steel |first2=M |title=Distribution of branch lengths and phylogenetic diversity under homogeneous speciation models. |journal=J. Theor. Biol. |date=2012 |volume=297 |pages=33–40|pmid=22142624 |doi=10.1016/j.jtbi.2011.11.019 |arxiv=1107.5926 |bibcode=2012JThBi.297...33S |s2cid=17461488 }}</ref> za razliku od dugoročne stope od <math>\lambda-\mu</math>. Međutim, široki intervali pouzdanosti ove vrijednosti znače da vrijednosti početne diverzifikacije do <math>3\lambda</math> spadaju u raspon od 95%. Dugovječne klade bi stoga trebale pokazati karakterističan rani nalet diverzifikacije koji brzo opada na dugoročnu stopu, efekat koji se naziva "potisak prošlosti". === Privlačenje sadašnjosti === Za kladu normalne veličine, poticaj prošlosti se opaža samo u sirovom brojanju vrsta kroz vrijeme (npr. onih rekonstruisanih iz fosilnih zapisa), ali stopa povećanja loze je pogođena kako se približava sadašnjost. To je zato što nedavno stvorene podklade unutar određene grupe imaju očekivani životni vijek, i kako se približava sadašnjost, ove podklade neće imati vremena da izumru. Stoga bi se stopa stvaranja rekonstruisanih loza trebala povećati u bliskoj prošlosti od <math>\lambda-\mu</math> do <math>\lambda</math> u sadašnjosti - žive vrste po definiciji imaju opaženu nultu stopu izumiranja. Ovo teoretski prividno povećanje stope proizvodnje loze nazvano je "privlačenje sadašnjosti". [[File:Push of the past.jpg|thumb|Logaritamski dijagrami broja vrsta za sirove vrste (plave linije) i loze kroz vrijeme (crvena linija) kada je diverzifikacija uvjetovana preživljavanjem u prošlosti. U A, brza rana stopa diverzifikacije u plavoj liniji predstavlja poticaj prošlosti, a kasni porast duž crvene linije predstavlja privlačnost sadašnjosti. Sjenčanje daje intervale pouzdanosti od 95%. U B i C prikazano je uočeno usporavanje stopa diverzifikacije kroz vrijeme i u odnosu na raznolikost. Iz Budda i Manna (2018).<ref name="POTPa" />]] U stvarnosti, „privlačenje sadašnjosti“ se pokazala teškom za demonstrirati: stope proizvodnje loza u rekonstruiranim filogenijama često pokazuju usporavanje ili čak smanjenje kako se približavamo sadašnjosti. Ova zagonetka je mnogo raspravljana i predložena su dva glavna rješenja: prvo, da je diverzifikacija zavisna od raznolikosti,<ref name="Rabosky DDD">{{cite journal |last1=Rabosky |first1=D. L. |title=Diversity-dependence, ecological speciation, and the role of competition in macroevolution. |journal=Annu. Rev. Ecol. Evol. Syst. |date=2013 |volume=44 |pages=481–502 |doi=10.1146/annurev-ecolsys-110512-135800}}</ref> tako da se, kako se dostiže nosivi kapacitet okoline, stopa proizvodnje loza usporava; drugo, da naš moderni koncept vrsta ne obuhvata pravilno „loze“ BDM-a, i da je specijacija, kakvu je prepoznajemo, samo krajnja tačka dugotrajnog procesa cijepanja subpopulacija kroz vrijeme, od kojih se svaka može smatrati lozom za sebe.<ref name="Etienne and Rosindell">{{cite journal |last1=Etienne |first1=R. S. |last2=Rosindell |first2=J. |title=Prolonging the past counteracts the pull of the present: protracted speciation can explain observed slowdowns in diversification. |journal=Syst. Biol. |volume=61 |issue=2 |pages=204–213 |doi=10.1093/sysbio/syr091|year=2012 |pmid=21873376 |pmc=3280041 |doi-access=free }}</ref> == Pristrasnost u fluktuaciji i preživljavanju == Za datu stopu diverzifikacije od <math>\lambda-\mu</math>, moguće je razmotriti scenarije visoke fluktuacije (λ i μ visoki) i niske fluktuacije (λ i μ niski).<ref name="POTPa" /> Budući da poticaj prošlosti i privlačnost sadašnjosti zavise od stohastičkog odsustva izumiranja, slijedi da su oba ova efekta najveća kada je m visok, tj. u situacijama visoke fluktuacije. Na primjer, ako je λ 0,6 i μ 0,55 (oba mjerena u stopama po vrsti na milion godina), početna stopa proizvodnje vrsta bila bi 1,2 (2λ); ali ako su bile 0,15 i 0,1 respektivno, početna stopa bi bila samo 0,3, iako je ukupna stopa diverzifikacije (<math>\lambda-\mu</math>) ista u oba slučaja, 0,05. Može se vidjeti da početna stopa diverzifikacije u poticaju prošlosti može biti mnogo veća od pozadinske stope; u prvom slučaju ovdje, 24 puta veća. Tako visoke stope su često uočene u porijeklu glavnih grupa kao što su životinje i angiosperme. Moguće je da su takve upečatljive diverzifikacije jednostavno posljedica pristranosti preživljavanja i da ako bi se ukupne stope mogle mjeriti u vrijeme njihovog nastanka (uključujući i one grupa koje su brzo izumrle), ne bi se uočile neuobičajene stope. Razmatranje [[Testiranje statističkih hipoteza|nulte hipoteze]] o pristranosti preživljavanja je stoga važno prilikom pripisivanja uzroka očiglednim slučajevima rane brze diverzifikacije. == Crown group origins == Izgleda da je efekat pritiska prošlosti razlog zašto se [[krunska grupa|krunske grupe]] obično pojavljuju rano u historiji grupe kao cjeline: grupe koje se lako diverzificiraju teže stvaranju ranih novih loza. == Masovna izumiranja i potisak prošlosti == Poticaj prošlosti je očekivani efekat kad god se mala grupa diverzificira i zna se da je njen budući opstanak ostvaren. Stoga bi to trebalo biti vidljivo i kod grupa koje su bile teško pogođene [[masovno izumiranje|masovnim izumiranjem]], a koje su se potom ponovo diverzificirale.<ref name="POTPa" /> == Reference == {{Reflist|30em}} Kategorija:Evoluciona biologija t0qmk0lcxz5eg7myq8o737bm77ppuk0 42690329 42690328 2026-09-19T07:22:21Z Duma 16555 /* Prikazi loza kroz vrijeme */ 42690329 wikitext text/x-wiki '''Potisak prošlosti'''<ref name="Nee POTPa">{{cite journal |last1=Nee |first1=S |last2=May |first2=R. M. |last3=Harvey |first3=P. H. |title=The reconstructed evolutionary process. |journal=Phil. Trans. R. Soc. B |date=1994 |volume=344 |issue=1309 |pages=305–311 |doi=10.1098/rstb.1994.0068|pmid=7938201 }}</ref><ref name="POTPa">{{cite journal |last1=Budd |first1=G. E. |last2=Mann |first2=R. P. |title=History is written by the victors: the effect of the push of the past on the fossil record. |journal=Evolution |volume=72 |issue=11 |pages=2276–2291 |date=2018 |doi=10.1111/evo.13593 |pmid=30257040 |pmc=6282550 }}</ref> je vrsta [[pristranost preživljavanja|pristranosti preživljavanja]] povezane s evolucijskom diverzifikacijom kada je izumiranje moguće. Grupe koje prežive dugo vremena vjerojatno su "imale odličan početak",<ref name="Nee POTPa" /> što znači da ova statistička pristranost stvara [[iluzija|iluziju]] stvarnog usporavanja stope diverzifikacije tokom vremena. == Modeliranje rođenja i smrti u evolucijskim istraživanjima == Evolutivni procesi [[stope diverzifikacije|specijacije i izumiranja]] mogu se modelirati [[stohastika|stohastičkim]] "[[Proces rođenja i smrti|modelom rođenja i smrti]]" (BDM, en. birth-death model), koji je važna komponenta u proučavanju [[makroevolucija|makroevolucije]]. BDM svakoj vrsti dodjeljuje određenu vjerojatnoću razdvajanja (<math>\lambda</math>) ili izumiranja (<math>\mu</math>) po vremenskom intervalu.<ref>{{cite journal |last1=Nee |first1=Sean |title=Birth-Death models in Macroevolution |journal=Annu. Rev. Ecol. Evol. Syst. |date=2006 |volume=37 |pages=1–17 |doi=10.1146/annurev.ecolsys.37.091305.110035 |url=https://geosci.uchicago.edu/~foote/SHORT/Nee2007BirthDeath.AREES.pdf |accessdate=27 October 2018}}</ref> To dovodi do eksponencijalne distribucije, pri čemu je broj vrsta u određenom [[kladus]]u ''N'' u bilo kojem trenutku t dat sa <math>N(t) = N(t_0) e^{(\lambda - \mu)(t - t_0)}, \ \ \ \ \ t \geq t_0</math>, iako ovaj izraz daje očekivanu vrijednost samo kada su <math>N</math> i <math>t</math> veliki (vidjeti dolje). U posebnom slučaju da nema izumiranja, ovo se pojednostavljuje na takozvani "[[preferencijalno povezivanje|Yuleov proces]]". == Prikazi loza kroz vrijeme == Drugačiji tip grafikona raznolikosti kroz vrijeme, nazvan grafikon "loze kroz vrijeme" (LTT, en. lineage through time), ''retrospektivno'' rekonstruira broj loza koje su dovele do živih vrsta neke skupine. Ovo je ekvivalentno konstruiranju datirane [[filogenija|filogenije]], a zatim brojanju koliko je grana prisutno u svakom vremenskom intervalu. Kako retrospektivno znamo da su sve takve loze preživjele do danas, slijedi da nije moguće izumiranje duž njih. Može se pokazati da je stopa stvaranja novih loza kroz vrijeme data sa <math>\lambda-\mu</math>.<ref name="POTPa" /> == Pristrasnost preživljavanja u diversifikaciji == Umjesto razmatranja distribucije svih mogućih stohastičkih ishoda za date vrijednosti<math>t, \lambda</math> i <math>\mu</math>, moguće je razmotriti i šta se dešava kada se određeni uslovi preživljavanja nametnu mogućim ishodima. === Potisak prošlosti === Ako je BDM modeliran unaprijed, tj. ako se sudbina originalne pojedinačne vrste modelira kroz vrijeme, tada se može dogoditi širok raspon mogućih ishoda, jer je proces stohastički. Sa značajnim stopama izumiranja, svaka određena klada će vjerovatno biti kratkog vijeka. Međutim, znamo da relativno dugovječni kladusi, poput [[biljke|biljaka]] ili [[životinja]] po definiciji, ''nisu'' izumrle. Kao rezultat toga, njihovi obrasci diverzifikacije bit će podskup svih mogućih ishoda za diverzifikacije sa njihovim specifičnim vrijednostima <math>\lambda</math> i <math>\mu</math> - svi obrasci s ranim izumiranjem bit će isključeni. Nametanje uvjeta preživljavanja kladi implicira da će stope rane diverzifikacije biti veće od očekivanih. Može se pokazati da je za dugovječnu kladu očekivana početna kratkoročna stopa diverzifikacije približno <math>2\lambda</math>,<ref name="POTPa" /><ref name="StadlerandSteel">{{cite journal |last1=Stadler |first1=T |last2=Steel |first2=M |title=Distribution of branch lengths and phylogenetic diversity under homogeneous speciation models. |journal=J. Theor. Biol. |date=2012 |volume=297 |pages=33–40|pmid=22142624 |doi=10.1016/j.jtbi.2011.11.019 |arxiv=1107.5926 |bibcode=2012JThBi.297...33S |s2cid=17461488 }}</ref> za razliku od dugoročne stope od <math>\lambda-\mu</math>. Međutim, široki intervali pouzdanosti ove vrijednosti znače da vrijednosti početne diverzifikacije do <math>3\lambda</math> spadaju u raspon od 95%. Dugovječne klade bi stoga trebale pokazati karakterističan rani nalet diverzifikacije koji brzo opada na dugoročnu stopu, efekat koji se naziva "potisak prošlosti". === Privlačenje sadašnjosti === Za kladu normalne veličine, poticaj prošlosti se opaža samo u sirovom brojanju vrsta kroz vrijeme (npr. onih rekonstruisanih iz fosilnih zapisa), ali stopa povećanja loze je pogođena kako se približava sadašnjost. To je zato što nedavno stvorene podklade unutar određene grupe imaju očekivani životni vijek, i kako se približava sadašnjost, ove podklade neće imati vremena da izumru. Stoga bi se stopa stvaranja rekonstruisanih loza trebala povećati u bliskoj prošlosti od <math>\lambda-\mu</math> do <math>\lambda</math> u sadašnjosti - žive vrste po definiciji imaju opaženu nultu stopu izumiranja. Ovo teoretski prividno povećanje stope proizvodnje loze nazvano je "privlačenje sadašnjosti". [[File:Push of the past.jpg|thumb|Logaritamski dijagrami broja vrsta za sirove vrste (plave linije) i loze kroz vrijeme (crvena linija) kada je diverzifikacija uvjetovana preživljavanjem u prošlosti. U A, brza rana stopa diverzifikacije u plavoj liniji predstavlja poticaj prošlosti, a kasni porast duž crvene linije predstavlja privlačnost sadašnjosti. Sjenčanje daje intervale pouzdanosti od 95%. U B i C prikazano je uočeno usporavanje stopa diverzifikacije kroz vrijeme i u odnosu na raznolikost. Iz Budda i Manna (2018).<ref name="POTPa" />]] U stvarnosti, „privlačenje sadašnjosti“ se pokazala teškom za demonstrirati: stope proizvodnje loza u rekonstruiranim filogenijama često pokazuju usporavanje ili čak smanjenje kako se približavamo sadašnjosti. Ova zagonetka je mnogo raspravljana i predložena su dva glavna rješenja: prvo, da je diverzifikacija zavisna od raznolikosti,<ref name="Rabosky DDD">{{cite journal |last1=Rabosky |first1=D. L. |title=Diversity-dependence, ecological speciation, and the role of competition in macroevolution. |journal=Annu. Rev. Ecol. Evol. Syst. |date=2013 |volume=44 |pages=481–502 |doi=10.1146/annurev-ecolsys-110512-135800}}</ref> tako da se, kako se dostiže nosivi kapacitet okoline, stopa proizvodnje loza usporava; drugo, da naš moderni koncept vrsta ne obuhvata pravilno „loze“ BDM-a, i da je specijacija, kakvu je prepoznajemo, samo krajnja tačka dugotrajnog procesa cijepanja subpopulacija kroz vrijeme, od kojih se svaka može smatrati lozom za sebe.<ref name="Etienne and Rosindell">{{cite journal |last1=Etienne |first1=R. S. |last2=Rosindell |first2=J. |title=Prolonging the past counteracts the pull of the present: protracted speciation can explain observed slowdowns in diversification. |journal=Syst. Biol. |volume=61 |issue=2 |pages=204–213 |doi=10.1093/sysbio/syr091|year=2012 |pmid=21873376 |pmc=3280041 |doi-access=free }}</ref> == Pristrasnost u fluktuaciji i preživljavanju == Za datu stopu diverzifikacije od <math>\lambda-\mu</math>, moguće je razmotriti scenarije visoke fluktuacije (λ i μ visoki) i niske fluktuacije (λ i μ niski).<ref name="POTPa" /> Budući da poticaj prošlosti i privlačnost sadašnjosti zavise od stohastičkog odsustva izumiranja, slijedi da su oba ova efekta najveća kada je m visok, tj. u situacijama visoke fluktuacije. Na primjer, ako je λ 0,6 i μ 0,55 (oba mjerena u stopama po vrsti na milion godina), početna stopa proizvodnje vrsta bila bi 1,2 (2λ); ali ako su bile 0,15 i 0,1 respektivno, početna stopa bi bila samo 0,3, iako je ukupna stopa diverzifikacije (<math>\lambda-\mu</math>) ista u oba slučaja, 0,05. Može se vidjeti da početna stopa diverzifikacije u poticaju prošlosti može biti mnogo veća od pozadinske stope; u prvom slučaju ovdje, 24 puta veća. Tako visoke stope su često uočene u porijeklu glavnih grupa kao što su životinje i angiosperme. Moguće je da su takve upečatljive diverzifikacije jednostavno posljedica pristranosti preživljavanja i da ako bi se ukupne stope mogle mjeriti u vrijeme njihovog nastanka (uključujući i one grupa koje su brzo izumrle), ne bi se uočile neuobičajene stope. Razmatranje [[Testiranje statističkih hipoteza|nulte hipoteze]] o pristranosti preživljavanja je stoga važno prilikom pripisivanja uzroka očiglednim slučajevima rane brze diverzifikacije. == Crown group origins == Izgleda da je efekat pritiska prošlosti razlog zašto se [[krunska grupa|krunske grupe]] obično pojavljuju rano u historiji grupe kao cjeline: grupe koje se lako diverzificiraju teže stvaranju ranih novih loza. == Masovna izumiranja i potisak prošlosti == Poticaj prošlosti je očekivani efekat kad god se mala grupa diverzificira i zna se da je njen budući opstanak ostvaren. Stoga bi to trebalo biti vidljivo i kod grupa koje su bile teško pogođene [[masovno izumiranje|masovnim izumiranjem]], a koje su se potom ponovo diverzificirale.<ref name="POTPa" /> == Reference == {{Reflist|30em}} Kategorija:Evoluciona biologija 15h2mcp762151bpoe5s38m83nxwerc8 42690331 42690329 2026-09-19T07:28:57Z Duma 16555 /* Pristrasnost preživljavanja u diversifikaciji */ 42690331 wikitext text/x-wiki '''Potisak prošlosti'''<ref name="Nee POTPa">{{cite journal |last1=Nee |first1=S |last2=May |first2=R. M. |last3=Harvey |first3=P. H. |title=The reconstructed evolutionary process. |journal=Phil. Trans. R. Soc. B |date=1994 |volume=344 |issue=1309 |pages=305–311 |doi=10.1098/rstb.1994.0068|pmid=7938201 }}</ref><ref name="POTPa">{{cite journal |last1=Budd |first1=G. E. |last2=Mann |first2=R. P. |title=History is written by the victors: the effect of the push of the past on the fossil record. |journal=Evolution |volume=72 |issue=11 |pages=2276–2291 |date=2018 |doi=10.1111/evo.13593 |pmid=30257040 |pmc=6282550 }}</ref> je vrsta [[pristranost preživljavanja|pristranosti preživljavanja]] povezane s evolucijskom diverzifikacijom kada je izumiranje moguće. Grupe koje prežive dugo vremena vjerojatno su "imale odličan početak",<ref name="Nee POTPa" /> što znači da ova statistička pristranost stvara [[iluzija|iluziju]] stvarnog usporavanja stope diverzifikacije tokom vremena. == Modeliranje rođenja i smrti u evolucijskim istraživanjima == Evolutivni procesi [[stope diverzifikacije|specijacije i izumiranja]] mogu se modelirati [[stohastika|stohastičkim]] "[[Proces rođenja i smrti|modelom rođenja i smrti]]" (BDM, en. birth-death model), koji je važna komponenta u proučavanju [[makroevolucija|makroevolucije]]. BDM svakoj vrsti dodjeljuje određenu vjerojatnoću razdvajanja (<math>\lambda</math>) ili izumiranja (<math>\mu</math>) po vremenskom intervalu.<ref>{{cite journal |last1=Nee |first1=Sean |title=Birth-Death models in Macroevolution |journal=Annu. Rev. Ecol. Evol. Syst. |date=2006 |volume=37 |pages=1–17 |doi=10.1146/annurev.ecolsys.37.091305.110035 |url=https://geosci.uchicago.edu/~foote/SHORT/Nee2007BirthDeath.AREES.pdf |accessdate=27 October 2018}}</ref> To dovodi do eksponencijalne distribucije, pri čemu je broj vrsta u određenom [[kladus]]u ''N'' u bilo kojem trenutku t dat sa <math>N(t) = N(t_0) e^{(\lambda - \mu)(t - t_0)}, \ \ \ \ \ t \geq t_0</math>, iako ovaj izraz daje očekivanu vrijednost samo kada su <math>N</math> i <math>t</math> veliki (vidjeti dolje). U posebnom slučaju da nema izumiranja, ovo se pojednostavljuje na takozvani "[[preferencijalno povezivanje|Yuleov proces]]". == Prikazi loza kroz vrijeme == Drugačiji tip grafikona raznolikosti kroz vrijeme, nazvan grafikon "loze kroz vrijeme" (LTT, en. lineage through time), ''retrospektivno'' rekonstruira broj loza koje su dovele do živih vrsta neke skupine. Ovo je ekvivalentno konstruiranju datirane [[filogenija|filogenije]], a zatim brojanju koliko je grana prisutno u svakom vremenskom intervalu. Kako retrospektivno znamo da su sve takve loze preživjele do danas, slijedi da nije moguće izumiranje duž njih. Može se pokazati da je stopa stvaranja novih loza kroz vrijeme data sa <math>\lambda-\mu</math>.<ref name="POTPa" /> == Pristrasnost preživljavanja u diversifikaciji == Umjesto razmatranja distribucije svih mogućih stohastičkih ishoda za date vrijednosti<math>t, \lambda</math> i <math>\mu</math>, moguće je razmotriti i šta se dešava kada se određeni uslovi preživljavanja nametnu mogućim ishodima. === Potisak prošlosti === Ako je BDM modeliran unaprijed, tj. ako se sudbina originalne pojedinačne vrste modelira kroz vrijeme, tada se može dogoditi širok spektar mogućih ishoda, jer je proces stohastički. Sa značajnim stopama izumiranja, svaki određeni kladus će vjerovatno biti kratkog vijeka. Međutim, znamo da relativno dugovječni kladusi, poput [[biljke|biljaka]] ili [[životinja]] po definiciji, ''nisu'' izumrli. Kao rezultat toga, njihovi obrasci diverzifikacije bit će podskup svih mogućih ishoda za diverzifikacije sa njihovim specifičnim vrijednostima <math>\lambda</math> i <math>\mu</math> - svi obrasci s ranim izumiranjem bit će isključeni. Nametanje uvjeta preživljavanja kladusu implicira da će stope rane diverzifikacije biti veće od očekivanih. Može se pokazati da je za dugovječan kladus očekivana početna kratkoročna stopa diverzifikacije približno <math>2\lambda</math>,<ref name="POTPa" /><ref name="StadlerandSteel">{{cite journal |last1=Stadler |first1=T |last2=Steel |first2=M |title=Distribution of branch lengths and phylogenetic diversity under homogeneous speciation models. |journal=J. Theor. Biol. |date=2012 |volume=297 |pages=33–40|pmid=22142624 |doi=10.1016/j.jtbi.2011.11.019 |arxiv=1107.5926 |bibcode=2012JThBi.297...33S |s2cid=17461488 }}</ref> za razliku od dugoročne stope od <math>\lambda-\mu</math>. Međutim, široki intervali pouzdanosti ove vrijednosti znače da vrijednosti početne diverzifikacije do <math>3\lambda</math> spadaju u raspon od 95%. Dugovječni kladusi bi stoga trebali pokazati karakterističan rani nalet diverzifikacije koji brzo opada na dugoročnu stopu, efekat koji se naziva "potisak prošlosti". === Privlačenje sadašnjosti === Za kladusu normalne veličine, potisak prošlosti se opaža samo u sirovom brojanju vrsta kroz vrijeme (npr. onih rekonstruiranih iz fosilnih zapisa), ali stopa povećanja loze je pod utjecajem kako se sadašnjost približava. To je zato što nedavno stvoreni podkladusi unutar određene skupine imaju očekivani životni vijek, i kako se sadašnjost približava, ti podkladusi neće imati vremena da izumru. Stoga bi se stopa stvaranja rekonstruiranih loza trebala povećati u bliskoj prošlosti od <math>\lambda-\mu</math> do <math>\lambda</math> u sadašnjosti - žive vrste po definiciji imaju opaženu nultu stopu izumiranja. Ovo teoretski prividno povećanje stope stvaranja loze nazvano je "privlačenje sadašnjosti". [[File:Push of the past.jpg|thumb|Logaritamski dijagrami broja vrsta za sirove vrste (plave linije) i loze kroz vrijeme (crvena linija) kada je diverzifikacija uvjetovana preživljavanjem u prošlosti. U A, brza rana stopa diverzifikacije u plavoj liniji predstavlja potisak prošlosti, a kasni porast duž crvene linije predstavlja privlačenje sadašnjosti. Sjenčanje daje intervale pouzdanosti od 95%. U B i C prikazano je uočeno usporavanje stopa diverzifikacije kroz vrijeme i u odnosu na raznolikost. Iz Budda i Manna (2018).<ref name="POTPa" />]] U stvarnosti, „privlačenje sadašnjosti“ se pokazalo teškim za demonstrirati: stope stvaranja loza u rekonstruiranim filogenijama često pokazuju usporavanje ili čak smanjenje kako se približavamo sadašnjosti. Došlo je do mnogih rasprava o toj zagonetki i predložena su dva glavna rješenja: prvo, da je diverzifikacija zavisna od raznolikosti,<ref name="Rabosky DDD">{{cite journal |last1=Rabosky |first1=D. L. |title=Diversity-dependence, ecological speciation, and the role of competition in macroevolution. |journal=Annu. Rev. Ecol. Evol. Syst. |date=2013 |volume=44 |pages=481–502 |doi=10.1146/annurev-ecolsys-110512-135800}}</ref> tako da se, kako se dostiže nosivi kapacitet okoline, stopa stvaranja loza usporava; drugo, da naš moderni koncept vrsta ne obuhvata „loze“ BDM-a pravilno i da je specijacija, kakvom je poznajemo, samo krajnja tačka dugotrajnog procesa cijepanja subpopulacija kroz vrijeme, od kojih se svaka može smatrati lozom za sebe.<ref name="Etienne and Rosindell">{{cite journal |last1=Etienne |first1=R. S. |last2=Rosindell |first2=J. |title=Prolonging the past counteracts the pull of the present: protracted speciation can explain observed slowdowns in diversification. |journal=Syst. Biol. |volume=61 |issue=2 |pages=204–213 |doi=10.1093/sysbio/syr091|year=2012 |pmid=21873376 |pmc=3280041 |doi-access=free }}</ref> == Pristrasnost u fluktuaciji i preživljavanju == Za datu stopu diverzifikacije od <math>\lambda-\mu</math>, moguće je razmotriti scenarije visoke fluktuacije (λ i μ visoki) i niske fluktuacije (λ i μ niski).<ref name="POTPa" /> Budući da poticaj prošlosti i privlačnost sadašnjosti zavise od stohastičkog odsustva izumiranja, slijedi da su oba ova efekta najveća kada je m visok, tj. u situacijama visoke fluktuacije. Na primjer, ako je λ 0,6 i μ 0,55 (oba mjerena u stopama po vrsti na milion godina), početna stopa proizvodnje vrsta bila bi 1,2 (2λ); ali ako su bile 0,15 i 0,1 respektivno, početna stopa bi bila samo 0,3, iako je ukupna stopa diverzifikacije (<math>\lambda-\mu</math>) ista u oba slučaja, 0,05. Može se vidjeti da početna stopa diverzifikacije u poticaju prošlosti može biti mnogo veća od pozadinske stope; u prvom slučaju ovdje, 24 puta veća. Tako visoke stope su često uočene u porijeklu glavnih grupa kao što su životinje i angiosperme. Moguće je da su takve upečatljive diverzifikacije jednostavno posljedica pristranosti preživljavanja i da ako bi se ukupne stope mogle mjeriti u vrijeme njihovog nastanka (uključujući i one grupa koje su brzo izumrle), ne bi se uočile neuobičajene stope. Razmatranje [[Testiranje statističkih hipoteza|nulte hipoteze]] o pristranosti preživljavanja je stoga važno prilikom pripisivanja uzroka očiglednim slučajevima rane brze diverzifikacije. == Crown group origins == Izgleda da je efekat pritiska prošlosti razlog zašto se [[krunska grupa|krunske grupe]] obično pojavljuju rano u historiji grupe kao cjeline: grupe koje se lako diverzificiraju teže stvaranju ranih novih loza. == Masovna izumiranja i potisak prošlosti == Poticaj prošlosti je očekivani efekat kad god se mala grupa diverzificira i zna se da je njen budući opstanak ostvaren. Stoga bi to trebalo biti vidljivo i kod grupa koje su bile teško pogođene [[masovno izumiranje|masovnim izumiranjem]], a koje su se potom ponovo diverzificirale.<ref name="POTPa" /> == Reference == {{Reflist|30em}} Kategorija:Evoluciona biologija i1m11tewgq6a9sam7ugydj0ptxyymjc 42690334 42690331 2026-09-19T07:33:28Z Duma 16555 Uklanjanje svog sadržaja stranice 42690334 wikitext text/x-wiki phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1 0 2686232 42690267 7145769 2026-09-18T22:58:50Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690267 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2686234 42690268 7145771 2026-09-18T22:58:55Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690268 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2686236 42690269 7145773 2026-09-18T22:59:00Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690269 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2696478 42690270 7156142 2026-09-18T22:59:05Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690270 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2696480 42690271 7156144 2026-09-18T22:59:10Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690271 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2696482 42690272 7156146 2026-09-18T22:59:15Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690272 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2749893 42690273 7247251 2026-09-18T22:59:20Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690273 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2749895 42690274 7247257 2026-09-18T22:59:25Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690274 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2749896 42690275 7247260 2026-09-18T22:59:30Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690275 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2767323 42690276 7280687 2026-09-18T22:59:35Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690276 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2767325 42690277 7280691 2026-09-18T22:59:40Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690277 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2767327 42690278 7280695 2026-09-18T22:59:45Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690278 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2813675 42690279 7373396 2026-09-18T22:59:50Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690279 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2813677 42690280 7373400 2026-09-18T22:59:55Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690280 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2813679 42690281 7373403 2026-09-18T23:00:00Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690281 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2837319 42690282 7406007 2026-09-18T23:00:05Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690282 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2837321 42690283 7406009 2026-09-18T23:00:10Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690283 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2837323 42690284 7406011 2026-09-18T23:00:15Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690284 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2872884 42690285 7441985 2026-09-18T23:00:20Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690285 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2872886 42690286 7441987 2026-09-18T23:00:25Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690286 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2872887 42690287 7441988 2026-09-18T23:00:30Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690287 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2925996 42690288 8244688 2026-09-18T23:00:35Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690288 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2925997 42690289 8244692 2026-09-18T23:00:40Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690289 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2925998 42690290 8244694 2026-09-18T23:00:45Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690290 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2956979 42690291 8342353 2026-09-18T23:00:50Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690291 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2956980 42690292 8342356 2026-09-18T23:00:55Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690292 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 2956981 42690293 8342359 2026-09-18T23:01:00Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Courtenay (Loiret)]] 42690293 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Courtenay (Loiret)]] 7w0zw6eh1h8efdl9pog5hxf5bhvdw5y 0 4027951 42690202 41892149 2026-09-18T20:03:11Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690202 wikitext text/x-wiki '''Vladimir Metikoš''' ([[Banja Luka]], [[7. srpnja]] [[1899.]] - [[1945.]]), hrvatski domobranski general iz doba NDH. Uz [[Marko Pavlović|Marka Pavlovića]] zapovijedao je ustaškim i domobranskim postrojbama u velikoj [[bitka na Lijevča polju|pobjedi]] nad [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|četnicima]] od [[30. ožujka]] do [[8. travnja]] 1945. godine na Lijevča polju. Bio je zapovjednik 6. divizije IV. ustaškog zbora [[Hrvatske oružane snage|Hrvatskih oružanih snaga]] od početka prosinca [[1944.]], te zapovjednik Banjalučkog pothvatnog zdruga.<ref>[http://www.vijesti.ba/kolumne-komentari/146079-Banjaluka-vrijeme-Drugog-svjetskog-rata.html www.vijesti.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150415234005/http://www.vijesti.ba/kolumne-komentari/146079-Banjaluka-vrijeme-Drugog-svjetskog-rata.html |date=2015-04-15 }}, "Banjaluka za vrijeme Drugog svjetskog rata", objavljeno 14. svibnja 2013., pristupljeno 8. travnja 2015.</ref> Sudjelovao je u bitkama na Neretvi, u dolini Drine i u [[Lika|Lici]]. Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] boravio je na talijanskom bojištu kao poručnik austro-ugarske vojske. Kasnije je bio časnik [[kraljevska jugoslavenska vojska|kraljevske jugoslavenske vojske]]. Prvih mjeseci nakon stvaranja NDH služio je kao časnik za vezu s njemačkim zapovjedništvom na području [[Bosna|Bosne]]. Postigao je značajne uspjehe u borbama u istočnoj Bosni kao zapovjednik ''7. Jaeger pješačke pukovnije'' u svibnju [[1942.]] Od [[3. lipnja]] 1944. zapovjednik je Operativnog područja Lika (4. ustaški pothvatni zdrug), a od listopada 1944. vrši dužnost zapovjednika brigade u Banjoj Luci. Godine 1945. Metikoš je bio jedan od predstavnika HOS-a koji su pokušali ispregovarati predaju Britancima na [[Bleiburg]]u.<ref>''Grahek Ravančić, Martina''. [http://hrcak.srce.hr/file/21966 Kontroverze oko broja hrvatskih žrtava na Bleiburgu i Križnom putu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303191352/http://hrcak.srce.hr/file/21966 |date=2016-03-03 }}</ref> Vrhovni sud [[DFJ|Demokratske Federativne Jugoslavije]] osudio ga je na smrt [[19. rujna]] 1945. godine. == Literatura == * Tko je tko u NDH, Zagreb, 1997 p. 268 {{ISBN|953-6377-03-9}} * Jug, Damir: Oružane snage NDH: Sveukupni ustroj == Izvori == {{izvori}} {{Lifetime|1899|1945|Metikoš, Vladimir}} [[Kategorija:Ustaše]] [[Kategorija:Biografije, Banja Luka]] [[Kategorija:Hrvatski generali]] huly9k7tcib1ue92dcxdaljill384gc 0 4536808 42690308 42645112 2026-09-19T03:10:35Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690308 wikitext text/x-wiki '''Zajednička poljoprivredna politika''' ([[Engleski|eng.]] ''Common Agricultural Policy''), jedna je od zajedničkih politika [[Europska unija|Europske unije]], a definirana je još [[Rimski ugovori (1957.)|Rimskim ugovorima]]. Temelji se na zajedničkom unutarnjem tržištu i cilj joj je osiguravanje razumnih cijena za europske potrošače i odgovarajućih prihoda za poljoprivrednike preko ustroja zajedničkih [[Poljoprivreda|poljoprivrednih]] tržišnih organizacija, primjene načela jedinstvenih cijena, financijske solidarnosti i preferencijalnoga pristupa prema poljoprivrednim proizvodima s područja Zajednice. Zajednička poljoprivredna politika jedna je od najvažnijih nadležnosti Zajednice, na koju se usmjerava više od polovice [[Proračun Europske unije|proračuna EU-a]].<ref>{{cite book|last=Glenny |first=Misha |date=2008 |title=McMafia: A Journey Through The Global Criminal Underworld |url=https://archive.org/details/mcmafiajourneyth00glen |publisher=Knopf |page=[https://archive.org/details/mcmafiajourneyth00glen/page/10 10] |isbn=1400095123 |access-date=18 March 2015 }}</ref><ref name=vlada>{{cite web|url=http://www.vlada.hr/hr/dodatno/upute_i_vodici/pojmovnik/%28slovo%29/Z#pagenavigo|title=Zajednička poljoprivredna politika|language=Hrvatski|access-date=2015-07-13|archivedate=2011-11-23|archiveurl=https://web.archive.org/web/20111123144551/http://www.vlada.hr/hr/dodatno/upute_i_vodici/pojmovnik/(slovo)/Z#pagenavigo|deadurl=yes}} vlada.hr (14. rujna 2011.)</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske veze == *[http://www.consilium.europa.eu/en/policies/cap-reform/ The CAP reform, Council of the European Union] *{{cite web |title=Agriculture: A partnership between Europe and farmers|publisher=European Commission|format=PDF|work=The EU's common agricultural policy (CAP): for our food, for our countryside, for our environment|url=http://europa.eu/pol/pdf/flipbook/en/agriculture_en.pdf|accessdate=18 December 2013 }} *{{cite web|last=Katsarova|first=Ivana|title=Common Agricultural Policy after 2013: What will change|url=http://www.europarl.europa.eu/RegData/bibliotheque/briefing/2013/130524/LDM_BRI(2013)130524_REV1_EN.pdf|format=PDF|work=Library Briefing|publisher=Library of the European Parliament|accessdate=18 December 2013}} * {{cite web |title=Farmsubsidy.org |publisher=EU Transparency.org |work=Searchable database of the recipients of CAP subsidies, using data obtained by access to information requests to EU member state governments |url=http://farmsubsidy.openspending.org/ |accessdate=18 December 2013 |archive-date=2015-06-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150629184007/http://farmsubsidy.openspending.org/ |dead-url=yes }} *{{cite web|title=The reform of the CAP|url=http://www.cvce.eu/collections/unit-content/-/unit/02bb76df-d066-4c08-a58a-d4686a3e68ff/96b19e4a-0125-4ebc-bf5b-e10e1d42c148|work=1987–1997 The European Union in a Europe in the throes of change|publisher=CVCE - Virtual Resource Centre for Knowledge about Europe (Previously European Navigator)|accessdate=18 December 2013}} * [http://www.rpa.gov.uk/rpa/index.nsf/categories/rpa%20schemes?opendocument rpa.gov.uk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071219173816/http://www.rpa.gov.uk/rpa/index.nsf/categories/rpa%20schemes?opendocument |date=2007-12-19 }} past and present UK subsidy schemes *{{cite web |title=Reforming Agricultural Support |publisher=The James Hutton Institute |work=Future Agricultural Support for Scotland: 2013 CAP reform from a Scottish perspective |url=http://www.macaulay.ac.uk/LADSS/cap_flattening.html |accessdate=18 December 2013 }}{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://archives.eui.eu/en/fonds/ Archival Sources] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140911002118/http://archives.eui.eu/en/fonds/ |date=2014-09-11 }} relating to the history of the Common Agricultural Policy can be consulted at the [http://www.eui.eu/Research/HistoricalArchivesOfEU/Index.aspx Historical Archives of the European Union] in Florence * [http://www.reformthecap.eu Reform the CAP] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180806153030/http://reformthecap.eu/ |date=2018-08-06 }} An overview of the arguments for CAP reform with links to the most important studies * [http://ec.europa.eu/agriculture/publi/reports/ceecimpact/fullrep_en.pdf EU Report on effects of expansion of the EU on farm production] * [http://www.epha.org/a/495 A public health point of view on CAP] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060614124121/http://www.epha.org/a/495 |date=2006-06-14 }} * [http://www.vieuws.eu/food-agriculture/cap-debate-deal-or-no-deal-commissioner-ciolos-paolo-de-castro-mep/ CAP Reform Debate: Commissioner Cioloş vs Paolo De Castro MEP] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151016191230/http://www.vieuws.eu/food-agriculture/cap-debate-deal-or-no-deal-commissioner-ciolos-paolo-de-castro-mep/ |date=2015-10-16 }} * [http://news.bbc.co.uk/2/hi/programmes/from_our_own_correspondent/3747430.stm New Zealand's hardy farm spirit] from BBC correspondent John Pickford * [http://www.globalisationinstitute.org/reports/cobden-paper/green-and-pleasant-land-20060207532/ Green and Pleasant Land]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110807184834/http://www.globalisationinstitute.org/reports/cobden-paper/green-and-pleasant-land-20060207532/ |date=2011-08-07 }} * [http://www.caphealthcheck.eu CAP Health Check] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201230141320/https://caphealthcheck.eu/ |date=2020-12-30 }} CAP reform: Analysis and opinion from European researchers, academics and policy-makers * [http://www.forestindustries.eu/content/common-agricultural-policy-cap-eu-flegt-and-redd Is the EU CAP boosting deforestation?] Some background info on why the EU is lacking creditability in case of its programs to combat deforestation and illegal logging {{Mrva}} [[Kategorija:Evropska unija]] et2wxxjrivmczcmkq9bc4w5hl3iqfm1 0 4545981 42690344 42636393 2026-09-19T10:43:38Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 3 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690344 wikitext text/x-wiki [[File:UDIK-Živi spomenik.jpg|thumb|'''Živi spomenik''' je jedinstveni spomenik žrtvama rata u bivšoj Jugoslaviji, čije aktivnosti provodi '''UDIK'''. {| |- | Koordinator UDIK-a: || '''[[Edvin Kanka Cudic|Edvin Kanka Ćudić]]''' |- | Website: || <br /> [http://www.udik.org/sarajevo/zivi-spomenik/ '''Živi spomenik'''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304133540/http://www.udik.org/sarajevo/zivi-spomenik/ |date=2016-03-04 }} |- | Pokrenuto od: || [http://udik.org/ '''UDIK-a'''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170219031843/http://udik.org/ |date=2017-02-19 }} 2013. |} ]] [[File:UDIK.jpg|thumb| ]] '''Živi spomenik''' je jedinstven prikaz uličnog aktivizma, ali i način komunikacije [[UDIK]]-a sa zajednicom u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] u cilju izgradnje boljeg društva, ali i prihvatanje odgovornosti i [[solidarnost]]i za ratne zločine koji su počinjeni u Bosni i Hercegovini, ali i na prostorima bivše Jugoslavije.<ref>{{Cite web |url=http://www.udik.org/sarajevo/zivi-spomenik/ |title=Archive copy |access-date=2015-11-23 |archive-date=2016-03-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304133540/http://www.udik.org/sarajevo/zivi-spomenik/ |url-status=dead }}</ref>. Prva aktivnost Živog spomenika održana je [[2013]]. povodom Međunarodnog dana borbe protiv fašizma, ispred [[Katedrala Srca Isusova|katedrale Srca Isusova]] u Sarajevu. Najveći broj aktivnosti se održava u Sarajevu<ref name="slobodna-bosna.ba">http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/11361/sarajevo_za_vukovar_sutnja_za_zrtve.html</ref><ref name="e-novine.com">http://www.e-novine.com/region/region-bosna/101604-Sjeanje-rtve-opsade-Sarajeva.html</ref>, ali i u drugim gradovima kao što su: Brčko<ref name="klix.ba">http://www.klix.ba/vijesti/bih/obiljezavanje-godisnjice-zlocina-pocinjenih-u-logoru-luka-u-brckom/150504010</ref>, Zenica<ref name="m.pogled.ba">http://m.pogled.ba/clanak/obiljezavanje-godisnjice-ubojstva-djevojcice-matee-juric/67171{{Dead link|date=May 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>, Tuzla, Srebrenica<ref name="radiosarajevo.ba">http://radiosarajevo.ba/novost/158116/foto-udik-zene-u-crnom-i-fondacija-cure-u-akciji-sat-vremena-sutnje-u-crnini{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>, Beograd, Zagreb<ref name="index.hr">http://www.index.hr/vijesti/clanak/u-sredistu-zagreba-skup-protiv-drzavno-organiziranog-poricanja-zlocina-iz-oluje/834272.aspx</ref> , Foča, Višegrad<ref name="globalx.ba">http://globalx.ba/visegrad-obiljezen-zlocin-zivih-lomaca/{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>, Banja Luka<ref>http://www.6yka.com/novost/89812/mir-mozemo-zajedno</ref>, Podgorica... Aktivisti su svojim prisustvom na određenim događajanima odali poštu žrtvama rata. To su najčešće bile sahrane ili dženaze žrtvama ekshumiranim iz masovnih grobnica u Bosni i Hercegovini. == Aktivnosti == {| |- |colspan=10| Godišnjice zločina koje je [[Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije|UDIK]] obilježio u periodu [[2013]] - [[2022]] |- | pad [[Vukovar]]a<ref name="slobodna-bosna.ba"/> | [[2013]], [[2014]], [[2015]], [[2016]] |- | logori u [[Foča|Foči]] | [[2014.]] |- | logori u [[Rogatica|Rogatici]] | [[2014.]] |- | logor [[Batković]] | [[2014.]] |- | opsada Grada [[Sarajevo|Sarajeva]]<ref name="e-novine.com"/> | [[2014.]] |- | [[logor Luka]] u [[Brčko]]m<ref name="klix.ba"/><ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.otisak.ba/brcko/33733-udik-nedopustiva-cinjenica-da-u-brckom-ne-postoji-ni-jedan-spomenik-civilnim-zrtvama-rata.html |access-date=2016-05-03 |archive-date=2016-05-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160507094210/http://www.otisak.ba/brcko/33733-udik-nedopustiva-cinjenica-da-u-brckom-ne-postoji-ni-jedan-spomenik-civilnim-zrtvama-rata.html |dead-url=yes }}</ref> | [[2014]], [[2015]], [[2016.]] |- |ubistvo djevojčice Matee Jurić u [[Zenica|Zenici]]<ref name="m.pogled.ba"/> | [[2014]], [[2015]], [[2016.]] |- |Kampanja: "Oluja je odgovornost svih nas"<ref name="index.hr"/> | [[2014]], [[2015]], [[2016]], [[2017]], [[2018]], [[2019]], [[2022.]] |- |[[zločin na Kazanima]]<ref>http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/udik-odao-pocast-zrtvama-stradalim-na-kazanima-vazno-je-sjecati-se</ref> | [[2014]], [[2015]], [[2016]], [[2020.]] |- | [[otmica u Štrpcima]]<ref>http://www.radiosarajevo.ba/novost/142793</ref> | [[2014]], [[2015]], [[2016]], [[2017.]] |- | [[Napad na Kravicu|zločin u Kravici]] <ref>http://www.rtvbn.com/3847504/sarajevo-plakati-zlocina-u-kravicama</ref> | [[2015]], [[2016]], [[2017.]] |- | [[otmica u Sjeverinu]] | [[2015.]] |- |Kampanja: 20 godina od genocida u Srebrenici<ref>http://www.brcko.tv/bih/udik-20-godina-od-genocida-u-srebrenici-2/{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> | [[2015.]] |- |živa lomača u Pionirskoj ulici, u Višegradu | [[2014]], [[2015.]] |- |živa lomača na Bikavcu, u Višegradu<ref name="globalx.ba"/><ref>https://novi.ba/clanak/78274/sutra-obiljezavanje-godisnjice-stradanja-na-bikavcu</ref> | [[2015]], [[2016.]] |- | pad Savskog mosta u Brčkom<ref>http://www.infobrcko.com/vijesti-iz-br%C4%8Dkog/10337-udik-br%C4%8Dko-pozvao-vlast-distrikta-da-procesuira-odgovorne-za-ubijene-civile-na-savskom-mostu.html{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> | [[2015.]] |- |zločin na Tuzlanskoj kapiji | [[2015.]] |- | [[zločin u Trusini]]<ref>http://www.klix.ba/vijesti/bih/zlocin-u-trusini-37-godina-zatvora-za-pripadnike-armije-rbih/150901047</ref> | [[2016.]] |- |zločin u Ahmićima<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.maglajinfo.com/vijesti/bih/21.-godisnjica-zlocina-u-ahmicima.html |access-date=2015-11-23 |archive-date=2017-04-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170403142228/http://www.maglajinfo.com/vijesti/bih/21.-godisnjica-zlocina-u-ahmicima.html }}</ref> | [[2014.]] |- |[[Masakr u Srebrenici|Genocid u Srebrenici]]<ref name="radiosarajevo.ba"/> | [[2014]], [[2015]], [[2016.]] |- | zločini u Bratuncu | [[2015.]] |- | zločini u Zvorniku<ref>http://www.mreza-mira.net/46139-udik-saopstenje-kolektivni-ukop-civila-sa-podrucja-zvornika/{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> | [[2016.]] |- | zločin u Bukviku<ref>https://www.mreza-mira.net/56703-godisnjica-zlocina-u-bukviku/{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> | [[2016.]] |- | zločin na pijaci Markale u Sarajevu<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://radiokameleon.ba/2017/02/sarajevo-sutra-obiljezavanje-godisnjice-stradanja-civila-na-markalama/ |access-date=2017-02-05 |archive-date=2017-04-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170403111847/http://radiokameleon.ba/2017/02/sarajevo-sutra-obiljezavanje-godisnjice-stradanja-civila-na-markalama/ |dead-url=yes }}</ref> | [[2017]], [[2018]], [[2019.]] |- |} {| |- |colspan=7| Međunarodni datumi koje je [[Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije|UDIK]] obilježio u periodu [[2013]] - [[2022]]. |- | | Međunarodni dan borbe protiv fašizma | [[2013]], [[2014]], [[2015.]] |- | Međunarodni dan ljudskih prava | [[2013]], [[2014]], [[2015.]] |- | Međunarodni dan bijelih traka<ref>http://www.infobrcko.com/vijesti-iz-br%C4%8Dkog/10766-udik-br%C4%8Dko-obilje%C5%BEio-me%C4%91unarodni-dan-bijelih-traka.html{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> | [[2014]], [[2015]], [[2016]] |- | Međunarodni dan nenasilja<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://radiosarajevo.ba/novost/139788/dan-nenasilja-o-nasilju-nad-povratnicima-u-visegradu |access-date=2015-11-24 |archive-date=2016-03-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305013927/http://radiosarajevo.ba/novost/139788/dan-nenasilja-o-nasilju-nad-povratnicima-u-visegradu |dead-url=yes }}</ref> | [[2014]], [[2015.]] |- | Međunarodni dan mira | [[2015.]] |- | Međunarodni dan nestalih osoba<ref>{{Cite web |url=http://www.nap.ba/new/vijest.php?id=15614 |title=Archive copy |access-date=2015-11-24 |archive-date=2016-03-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305012747/http://www.nap.ba/new/vijest.php?id=15614 |url-status=dead }}</ref> | [[2015.]] |- | Međunarodni dan borbe protiv diskrimacije | [[2015.]] |- | Međunarodni dan borbe protiv homofobije i transfobije | [[2015.]] |- |Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta<ref>http://24sata.info//vijesti/bosna-i-hercegovina/169628-foto-nacionalizam-ubija-porucili-aktivisti-iz-sarajeva.html{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> | [[2014]], [[2015]], [[2016.]] |- |Međunarodni dan sjećanja na žrtve [[genocid u Ruandi|genocida u Ruandi]] |[[2014]], [[2015]], [[2016.]] |- |Međunarodni dan žena | [[2014]], [[2015]], [[2016.]] |- |} {| |- |colspan=7| Protesti koje je [[Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije|UDIK]] organizovao u periodu [[2013]] - [[2022]]. |- | povodom granatiranja Pojasa Gaze<ref>http://www.trt.net.tr/bosanski//news/detail/bosna-i-hercegovina/101/u-sarajevu-protesti-zbog-napada-izraela-na-ga/28393</ref> | [[2014.]] |- | povodom otvorenog linča na [[Žene u crnom]]<ref>http://www.klix.ba/vijesti/bih/samo-cetiri-aktivista-udik-a-na-protestima-podrzali-zene-u-crnom/141021129</ref> | [[2014.]] |- |} == Izvori == {{izvori|2}} == Vanjske veze == * [http://www.udik.org Udruzenje za društvena istraživanja i komunikacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220519111243/https://udik.org/ |date=2022-05-19 }} * [http://www.udik-brcko.org Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije Brčko distrikt BiH]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} [[Kategorija:Aktivizam]] [[Kategorija:Ratni zločini]] [[Kategorija:Ljudska prava]] [[Kategorija:Spomenici]] ms6kq5fnw3154bboqpb04h0asq2jaxp 0 4550292 42690219 42686191 2026-09-18T21:36:21Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690219 wikitext text/x-wiki {{Orphan|date=septembar 2026}} '''Vukovarska rezolucija''' je bio dokument kojim su [[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]] iz [[Vukovar]]a i okolice krajem 1939. godine od centralne [[Kraljevina Jugoslavija|jugoslavenske]] vlasti tražili izuzeće vukovarskog kotara iz [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]], odnosno njegovo priključenje [[Dunavska banovina|Dunavskoj]] ili budućoj Srpskoj banovini<ref name="srpskiglas">[http://www.27mart.com/arch/60/Save0380.jpg Srpski Glas #1, str. 7, objavljeno 16. studenog 1939. godine], pristupljeno 7. prosinca 2015. godine</ref>. == Političke okolnosti == [[Sporazum Cvetković–Maček|Sporazumom Cvetković–Maček]], od [[Savska banovina|Savske]] i [[Primorska banovina|Primorske banovine]], kao i dijelova [[Dunavska banovina|Dunavske]], [[Vrbaska banovina|Vrbaske]], [[Drinska banovina|Drinske]] i [[Zetska banovina|Zetske banovine]] stvorena je [[Banovina Hrvatska]] te su u nju ušla mnoga područja (kotari) u kojima Hrvati nisu imali etničku većinu (tj. gdje su Srbi bili većina),<ref name="corovic">[http://www.rastko.org.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/7_25.html Vladimir Ćorović: Istorija srpskog naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140413235048/http://www.rastko.org.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/7_25.html |date=2014-04-13 }}, pristupljeno 7. prosinca 2015. godine</ref> odnosno područja koja ranije nisu bila u sastavu hrvatske države ([[Prevlaka]], [[Dubrovnik]] i zapadni [[Srijem]]). To je izazvalo negodovanje dijela srpskog naroda jer stvaranjem Banovine Hrvatske nije riješeno srpsko pitanje.<ref name="perpectives">[https://books.google.rs/books?id=gj5ZBwAAQBAJ&pg=PR1&lpg=PR1#v=onepage&q&f=false New perspectives on Yugoslavia: Key Issues and Controversies, edited by Dejan Djokić and James Ker-Lindsay, Goldsmith University of London], pristupljeno 22. prosinca 2015. godine</ref> Zbog toga su uslijedili brojni protesti,<ref name="poglediprekodunava">[http://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:465995-Pogledi-preko-Dunava Nikola Žutić: Pogledi preko Dunava, objavljeno 28. studenog 2013. godine], pristupljeno 7. prosinca 2015. godine</ref> većinom podstaknuti ili organizirani od strane [[Srpki kulturni klub|Srpskog kulturnog kluba]], kojima su Srbi tražili reviziju sporazuma Cvetković–Maček, odnosno reviziju granica novonastale Banovine Hrvatske, tvrdeći da sporazum nisu potpisali predstavnici svih Srba, već da je on rezultat dogovora krune i predstavnika [[Hrvatska seljačka stranka|HSS-a]].<ref name="27march">[http://www.27march.org/main.php?pages_id=233 27march.org: Srpski kulturni klub] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306185842/http://www.27march.org/main.php?pages_id=233 |date=2016-03-06 }}, pristupljeno 22. prosinca 2015. godine</ref><ref name="regan">[http://hrcak.srce.hr/file/48435 Krešimir Regan: Srpski kulturni klub i Banovina Hrvatska, Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", Zagreb] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202523/http://hrcak.srce.hr/file/48435 |date=2013-10-29 }}, pristupljeno 22. prosinca 2015. godine</ref> Srpski kulturni klub je, u svojem listu ''Srpski glas'', kroz razne članke iznosio stav o političkoj autonomiji Srba u Banovini Hrvatskoj (u 19 kotara u kojima su činili apsolutnu ili relativnu većinu) i omogućavanju odvajanja od Banovine Hrvatske i priključenja drugim banovinama, koje bi kasnije ušle u sastav Banovine Srbije.<ref name="regan" /> Iz tih razloga, Srpski kulturni klub osnivao je svoje pododbore na području istočne [[Slavonija|Slavonije]], [[Srijem]]a i [[Bosanska Posavina|Bosanske Posavine]] te je krajem 1939. počeo prikupljanje potpisa za odvajanje [[Ilok|iločkog]], [[šid]]skog i [[vukovar]]skog kotara od Banovine Hrvatske.<ref name="regan" /> Iako je [[vukovar]]ski kotar inicijalno i bio u Savskoj banovini, mnogi Srbi ovog kraja osjećali su se ugroženim od nove vlasti Banovine Hrvatske.<ref name="granicepodvelomtajne">[http://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:466152-Granice-pod-velom-tajne Nikola Žutić: Granice pod velom tajne, objavljeno 29. studenog 2013. godine], pristupljeno 7. prosinca 2015. godine</ref> Iz tog razloga su 1940. predstavnici Srba iz vukovarskog kotara zahtjevali "da se vukovarski kotar odvoji od Banovine Hrvatske i pripoji Dunavskoj banovini, u cilju opstanka većinskih Srba, ali i Hrvata Jugoslavena".<ref name="poglediprekodunava" /> == Povijesni, zemljopisni i ostali osvrti rezolucije == === Povijesni razlozi === Kao glavni argumenti, u rezoluciji su navedeni povijesni razlozi: ''"Vukovar je kroz više godina bio sedište Sremske županije, a takav svakako sastavni deo Srema koji je sa Banatom i Bačkom sačinjavao Srpsku Vojvodinu. To ne može niko pobiti, jer i narodna duša dala tome izraza u pesmi 'Srem, Banat i Bačka, tri srca junačka'. Srpsku većinu u vukovarskom kotaru imali smo već nekoliko stoljeća. To se vidi iz raznih podataka; tako jedan savremeni nemački pisac iz prve polovine 18 veka piše: 'Pravoslavni sagradiše 1731. crkvu, te za njenu građu zatražiše od vlastelinstva 50.000 cigala. Bilo im je udovoljeno tim više, što su u spahiluku pravoslavni brojno pretežniji bili, a njihova sekta bila je također i trpljena, te su u Vukovaru već od prije svoju crkvu imali, a i inače je spahijska cigla slabu prođu imala'. Kada na poziv sremsko-karlovačkog mitropolita Vićentija Jovanovića dolaze ruski učitelji da uče srpsku mladež, jedan od tih učitelja ostaje u Sremskim Karlovcima, dok drugi odlaze u Beograd i Vukovar, da tamo osnivaju škole. To što je 1733. godine Timitej Levandovski otišao u Vukovar i osnovao tamo srpsku školu, pokazuje koliko je već u to doba Vukovar bio jak srpski kulturni centar. On to ostaje i dalje kroz istoriju do danas. Tako Vukovar daje prvog srpskog novinara i poliglota Zaharija Stefanovića Orfelina, preteču Dositeja Obradovića. Na 'Dobroj vodi', izletištu Vukovara, gde su se kraj crkvice Sv. Paraskeve redovno skupljali srpski prvaci Srema, nalazio je Branko Radičević nadahnuće za svoje pesme. Svetozar Miletić pri povratku iz Vaca prvo navraća u Vukovar da poseti srpski politički centar Srema. Ovi primeri nisu jedinstveni, njima se po potrebi mogu pridodati još mnogi, dok kulturna i prosvetna srpska društva i danas govore o akciji Srba Vukovara".''<ref name="poglediprekodunava" /> === Zemljopisni i komunikacijski razlozi === Što se tiče zemljopisnih razloga za pripojenje Vukovara Dunavskoj banovini, predstavnici Srba vukovarskog kotara u svojoj rezoluciji su istakli da ''"Vukovar, ležeći na ograncima Fruške gore i na Dunavu, svakako čini geografsku celinu sa Sremom, a ne sa Slavonijom"''.<ref name="poglediprekodunava" /> Komunikacijski razlozi, bili su vidljivi iz činjenica što ''"Vukovar i najveći deo Srema, leži na Dunavu - najvažnijoj evropskoj arteriji koja ga vodi k Novom Sadu"''.<ref name="poglediprekodunava" /> === Ekonomski razlozi === Prema potpisnicima rezolucije, Vukovar u gospodarskom pogledu, ''"čineći ekonomsku celinu sa Sremom, apsolutno i jedino gravitira ka Novom Sadu"... "Za regulisanje cena privrednih produkata na vukovarskom tržištu jedino je merodavna novosadska produktna berza. Kupovinu poljoprivrednih sprava seljak kotara vukovarskog vrši jedino u Novom Sadu. Sama privredna struktura vukovarskog kotara istovetna je sa onom Dunavske banovine."''<ref name="poglediprekodunava" /> === Politički razlozi === Kao političke razloge ove rezolucije, potpisnici navode to da je Vukovar politički oduvijek činio cjelinu sa ostatkom Srijema, odnosno tadašnjom Dunavskom banovinom: ''"Ni na jednim izborima Hrvati i njihove političke stranke nisu dobili nikada u ovom kotaru izbornu većinu, pa prema tome ni svoga poslanika. U kampanji za sprovođenje političkog preuređenja zemlje, traženo je od strane Hrvata poštovanje istorijskih individualnosti. Ako one budu i ovde poštovane, Vukovar bi mogao da pripadne Vojvodini"''<ref name="poglediprekodunava" /> Također, naveli su i to da je prema popisu stanovništva iz 1931. godine u vukovarskom kotaru živjelo 51.334 stanovnika, od čega je bilo 26.342 [[Srbi|Srba]], 11.893 [[Hrvati|Hrvata]], a ostatak su činile nacionalne manjine ([[Nijemci]], [[Mađari]], [[Rusi]]/[[Rusini]], [[Česi]], [[Slovaci]], [[Židovi]]...), te time vukovarski kotar, kao područje većinski naseljeno Srbima, nema osnove biti dijelom Banovine Hrvatske.<ref name="granicepodvelomtajne" /> == Potpisnici == Inicijatori i autori rezolucije<ref name="granicepodvelomtajne" /> su bili [[Marko R. Bingulac]] i [[Marko Lj. Bugarski]], te su kao takvi navedeni kao prvi potpisnici rezolucije. Nakon njih uslijedili su potpisi predstavnika srpskih pravoslavnih crkvenih općina: * za srpsku crkvenu općinu [[vukovar]]sku potpisnici su bili njezin predsjednik Teodor Selaković i Cvetko Bingulac i prota Jovan Kozobarić * za crkvenu općinu [[Borovo|borovsku]] paroh borovski Bogdan Dejanović, protojerej Đurica Skakić i potpredsjednik Milan Buzaretić * za crkvenu općinu u [[Gaboš]]u potpisnici su bili predsjednik Andrija Čelić i paroh Milan Petović * za [[Trpinja|Trpinju]] predsjednik Jovo Palić i paroh [[Spasoje Vukotić]] * za crkvenu općinu u [[Markušica|Markušici]] predsjednik Mladen Petrović * za crkvenu općinu u [[Vera|Veri]] potpisnici su bili predsjednik Đuro Mašić i paroh Đuro Mašić * u [[Negoslavci]]ma predsjednik Radovan Crnjanski i paroh Petar Ostojić * u [[Bobota|Boboti]] predsjednik Miloš Maletić i paroh Đuro Mašić * u [[Pačetin]]u predsjednik Dimitrije Crnogorac i paroh Nikolaj Semčenko * u [[Bršadin]]u predsjednik Živko Simić i jerej Đorđe Mišić * u [[Mikluševci]]ma i [[Čakovci]]ma potpisali su paroh [[Kiprijan Relić]] i Kosta Anđelić * u [[Ostrovo|Ostrovu]] predsjednik Milan Vučevac i paroh Dušan Blidović * u [[Marinci (Nuštar)|Marincima]] paroh Vasilije Lengenfelder i predsjednik Nikola Živanović * u [[Opatovac (Lovas)|Opatovcu]] i [[Sotin]]u prota Emilijan Josifović i predsjednik Milivoj Kekić * u [[Palača (Šodolovci)|Palači]] paroh Borisav Božić i predsjednik Dušan Petojević == Epilog == Autori rezolucije su od kraljevskog namjesništva zahtjevali isključenje vukovarskog kotara iz Banovine Hrvatske direktno ili raspisivanjem [[plebiscit]]a<ref name="granicepodvelomtajne" />. Nakon toga su i Srbi iz [[šid]]skog kotara isto zahtjevali od [[Banovina Hrvatska|banovinske]] vlasti, odnosno, uputili su telegram banu [[Ivan Šubašić|Ivanu Šubašiću]] u kojem se pridružuju rezoluciji vukovarskih Srba<ref name="srpskiglas" />. Isključenje se nikada nije desilo, što zbog nezainteresiranosti vlade Cvetković-Maček, što zbog početka [[2. svjetski rat|2. svjetskog rata]]. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Politika Kraljevine Jugoslavije]] [[Kategorija:Vukovar]] [[Kategorija:1939.]] 9bax50j5ndl0l59hpc24knh19vy54h0 0 4551327 42690340 42571386 2026-09-19T08:44:10Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690340 wikitext text/x-wiki [[File:Skola narodnog zdravlja Andrija Stampar 040409.jpg|thumb|270px|Škola narodnog zdravlja »Andrija Štampar«]] '''Škola narodnog zdravlja »Andrija Štampar«''', središnja ustanova [[javno zdravstvo|javnog zdravstva]] u Hrvatskoj, osnovana 1926. u [[Zagreb]]u. == Historija == Škola narodnog zdravlja osnovana je u [[Zagreb]]u 4. rujna 1926. kao ogranak Higijenskog zavoda,<ref name="ARHiNET">[http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_1323 ARHiNET: Higijenski zavod sa Školom narodnog zdravlja "Andrija Štampar"]{{Dead link|date=March 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (pristupljeno 5. veljače 2016.).</ref> zajedničke ustanove nastale u okviru vizije [[Andrija Štampar|Andrije Štampara]] o organizaciji higijenske službe u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]]. Podignuta je darom [[Rockefellerova fondacija|Rockefellerove fondacije]], a po zamisli svojeg osnivača Andrije Štampara osnovana je kao središnja socijalnomedicinska državna ustanova »za zdravstveni odgoj naroda, s osobitim osvrtom na higijenske potrebe sela u zemlji«.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/98271 Zebec, M. Fotoarhiv Odjeljenja za sanitarnu tehniku Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar". Arhivski vjesnik, No. 37, studeni 1994.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200318055156/https://hrcak.srce.hr/file/98271 |date=2020-03-18 }} (pristupljeno 5. veljače 2016.).</ref> Škola je bila podređena Ministarstvu socijalne politike i narodnog zdravlja, a kao stručno tijelo imala je od 1930. nadležnost za cijelu državu. Podijeljena je bila u četiri odjeljenja: 1) Odjeljenje za proučavanje naroda, 2) Odjeljenje za poučavanje naroda, 3) Odjeljenje za [[sanitetska tehnika|sanitetsku tehniku]] i 4) Odjeljenje za [[biološki proizvod|biološke proizvode]], dok je Administrativni otsjek, zadužen za sve administrativne i računske poslove, neposredno bio podređen direktoru škole.<ref name="ARHiNET"/> == Ravnatelji == {{col-begin}} {{col-break}} * [[Berislav Borčić]] <small>(1926–1930)</small> * [[Miroslav Kraljević (liječnik)|Miroslav Kraljević]] <small>(1930–1938)</small> * Berislav Borčić <small>(1939)</small> * [[Miron Malojčić]] <small>(1940–1941)</small> * [[Eugen Nežić]] <small>(1941–1943)</small> {{col-break}} * [[Andrija Štampar]] <small>(1946–1958)</small> * [[Branko Kesić]] <small>(1958–1970)</small> * [[Fedor Valić]] <small>(1970–1978)</small> * [[Želimir Jakšić]] <small>(1978–1980)</small> * [[Aleksandar Meniga]] <small>(1980–1984)</small> {{col-break}} * [[Silvije Vuletić]] <small>(1984–1991)</small> * [[Antun Budak]] <small>(1991–2000)</small> * [[Stjepan Orešković]] <small>(2000–2004)</small> * [[Luka Kovačić]] <small>(2004–2006)</small> * [[Zvonko Šošić]] <small>(2006–2007)</small> {{col-break}} * [[Jadranka Božikov]] <small>(od 2007)</small> {{col-end}} == Povezano == * [[Andrija Štampar]] * [[Medicinski fakultet u Zagrebu]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.snz.unizg.hr službeni website Škole narodnog zdravlja »Andrija Štampar«] [[Kategorija:Fakulteti u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Javno zdravstvo]] 4r0f852dlcdmiyb1t3mnemhs1gnnubt 828 4578936 42690190 42690132 2026-09-18T17:16:35Z Aca 108187 fix kategorija 42690190 Scribunto text/plain --[[ ---------------------------------- Lua module implementing the {{webarchive}} template. A merger of the functionality of three templates: {{wayback}}, {{webcite}} and {{cite archives}} ]] local p = {} --[[--------------------------< inlineError >----------------------- Critical error. Render output completely in red. Add to tracking category. ]] local function inlineError(arg, msg) track["Category:Webarchive template errors"] = 1 return '<span style="font-size:100%" class="error citation-comment">Error in webarchive template: Check <code style="color:inherit; border:inherit; padding:inherit;">&#124;' .. arg .. '=</code> value. ' .. msg .. '</span>' end --[[--------------------------< inlineRed >----------------------- Render a text fragment in red, such as a warning as part of the final output. Add tracking category. ]] local function inlineRed(msg, trackmsg) if trackmsg == "warning" then track["Category:Webarchive template warnings"] = 1 elseif trackmsg == "error" then track["Category:Webarchive template errors"] = 1 end return '<span style="font-size:100%" class="error citation-comment">' .. msg .. '</span>' end --[[--------------------------< trimArg >----------------------- trimArg returns nil if arg is "" while trimArg2 returns 'true' if arg is "" trimArg2 is for args that might accept an empty value, as an on/off switch like nolink= ]] local function trimArg(arg) if arg == "" or arg == nil then return nil else return mw.text.trim(arg) end end local function trimArg2(arg) if arg == nil then return nil else return mw.text.trim(arg) end end --[[--------------------------< base62 >----------------------- Convert base-62 to base-10 Credit: https://de.wikipedia.org/wiki/Modul:Expr ]] local function base62( value ) local r = 1 if value:match( "^%w+$" ) then local n = #value local k = 1 local c r = 0 for i = n, 1, -1 do c = value:byte( i, i ) if c >= 48 and c <= 57 then c = c - 48 elseif c >= 65 and c <= 90 then c = c - 55 elseif c >= 97 and c <= 122 then c = c - 61 else -- How comes? r = 1 break -- for i end r = r + c * k k = k * 62 end -- for i end return r end --[[--------------------------< tableLength >----------------------- Given a 1-D table, return number of elements ]] local function tableLength(T) local count = 0 for _ in pairs(T) do count = count + 1 end return count end --[[--------------------------< dateFormat >----------------------- Given a date string, return its format: dmy, mdy, iso, ymd If unable to determine return nil ]] local function dateFormat(date) local dt = {} dt.split = {} dt.split = mw.text.split(date, "-") if tableLength(dt.split) == 3 then if tonumber(dt.split[1]) > 1900 and tonumber(dt.split[1]) < 2200 and tonumber(dt.split[2]) and tonumber(dt.split[3]) then return "iso" else return nil end end dt.split = mw.text.split(date, " ") if tableLength(dt.split) == 3 then if tonumber(dt.split[3]) then if tonumber(dt.split[3]) > 1900 and tonumber(dt.split[3]) < 2200 then if tonumber(dt.split[1]) then return "dmy" else return "mdy" end else if tonumber(dt.split[1]) then if tonumber(dt.split[1]) > 1900 and tonumber(dt.split[1]) < 2200 then return "ymd" end end end end end return nil end --[[--------------------------< makeDate >----------------------- Given a zero-padded 4-digit year, 2-digit month and 2-digit day, return a full date in df format df = mdy, dmy, iso, ymd ]] local function makeDate(year, month, day, df) if not year or year == "" or not month or month == "" or not day or day == "" then return nil end local zmonth = month -- month with leading 0 month = month:match("0*(%d+)") -- month without leading 0 if tonumber(month) < 1 or tonumber(month) > 12 then return year end local nmonth = os.date("%B", os.time{year=2000, month=month, day=1} ) -- month in name form if not nmonth then return year end local zday = day day = zday:match("0*(%d+)") if tonumber(day) < 1 or tonumber(day) > 31 then if df == "mdy" or df == "dmy" then return nmonth .. " " .. year elseif df == "iso" then return year .. "-" .. zmonth elseif df == "ymd" then return year .. " " .. nmonth else return nmonth .. " " .. year end end if df == "mdy" then return nmonth .. " " .. day .. ", " .. year -- September 1, 2016 elseif df == "dmy" then return day .. " " .. nmonth .. " " .. year -- 1 September 2016 elseif df == "iso" then return year .. "-" .. zmonth .. "-" .. zday -- 2016-09-01 elseif df == "ymd" then return year .. " " .. nmonth .. " " .. cday -- 2016 September 1 else return nmonth .. " " .. day .. ", " .. year -- September 1, 2016 end end --[[--------------------------< decodeWebciteDate >----------------------- Given a URI-path to Webcite (eg. /67xHmVFWP) return the encoded date in df format ]] local function decodeWebciteDate(path, df) local dt = {} dt.split = {} dt.split = mw.text.split(path, "/") -- valid URL formats that are not base62 -- http://www.webcitation.org/query?id=1138911916587475 -- http://www.webcitation.org/1138911916587475 -- http://www.webcitation.org/cache/73e53dd1f16cf8c5da298418d2a6e452870cf50e if dt.split[2] == "query" or dt.split[2] == "cache" or tonumber(dt.split[2]) then return "query" end dt.full = os.date("%Y %m %d", string.sub(string.format("%d", base62(dt.split[2])),1,10) ) dt.split = mw.text.split(dt.full, " ") dt.year = dt.split[1] dt.month = dt.split[2] dt.day = dt.split[3] if not tonumber(dt.year) or not tonumber(dt.month) or not tonumber(dt.day) then return inlineRed("[greška s datumom] (1)", "error") end if tonumber(dt.month) > 12 or tonumber(dt.day) > 31 or tonumber(dt.month) < 1 then return inlineRed("[greška s datumom] (2)", "error") end if tonumber(dt.year) > tonumber(os.date("%Y")) or tonumber(dt.year) < 1900 then return inlineRed("[greška s datumom] (3)", "error") end fulldate = makeDate(dt.year, dt.month, dt.day, df) if not fulldate then return inlineRed("[greška s datumom] (4)", "error") else return fulldate end end --[[--------------------------< snapDateToString >----------------------- Given a URI-path to Wayback (eg. /web/20160901010101/http://example.com ) return the formatted date eg. "September 1, 2016" in df format Handle non-digits in snapshot ID such as "re_" and "-" and "*" ]] local function decodeWaybackDate(path, df) local snapdate, snapdatelong, currdate, fulldate local safe = path snapdate = string.gsub(safe, "^/w?e?b?/?", "") -- Remove leading "/web/" or "/" safe = snapdate local N = mw.text.split(safe, "/") snapdate = N[1] if snapdate == "*" then -- eg. /web/*/http.. return "index" end safe = snapdate snapdate = string.gsub(safe, "[a-z][a-z]_[0-9]?$", "") -- Remove any trailing "re_" from date safe = snapdate snapdate = string.gsub(safe, "[-]", "") -- Remove dashes from date eg. 2015-01-01 safe = snapdate snapdate = string.gsub(safe, "[*]$", "") -- Remove trailing "*" if not tonumber(snapdate) then return inlineRed("[greška s datumom] (2)", "error") end local dlen = string.len(snapdate) if dlen < 4 then return inlineRed("[greška s datumom] (3)", "error") end if dlen < 14 then snapdatelong = snapdate .. string.rep("0", 14 - dlen) else snapdatelong = snapdate end local year = string.sub(snapdatelong, 1, 4) local month = string.sub(snapdatelong, 5, 6) local day = string.sub(snapdatelong, 7, 8) if not tonumber(year) or not tonumber(month) or not tonumber(day) then return inlineRed("[greška s datumom] (4)", "error") end if tonumber(month) > 12 or tonumber(day) > 31 or tonumber(month) < 1 then return inlineRed("[greška s datumom] (5)", "error") end currdate = os.date("%Y") if tonumber(year) > tonumber(currdate) or tonumber(year) < 1900 then return inlineRed("[greška s datumom] (6)", "error") end fulldate = makeDate(year, month, day, df) if not fulldate then return inlineRed("[greška s datumom] (7)", "error") else return fulldate end end --[[--------------------------< serviceName >----------------------- Given a domain extracted by mw.uri.new() (eg. web.archive.org) set tail string and service ID ]] local function serviceName(host, nolink) local tracking = "" local bracketopen = "[[" local bracketclose = "]]" if nolink then bracketopen = "" bracketclose = "" end ulx.url1.service = "other" ulx.url1.tail = " na " .. ulx.url1.host .. " " .. inlineRed("Greška: nepoznat arhivni URL") if mw.ustring.find( host, "archive.org", 1, plain ) then ulx.url1.service = "wayback" ulx.url1.tail = " na " .. "[[Wayback Machine|Wayback Machine-u]]" elseif mw.ustring.find( host, "webcitation.org", 1, plain ) then ulx.url1.service = "webcite" ulx.url1.tail = " na " .. "[[WebCite|WebCite-u]]" elseif mw.ustring.find( host, "archive.is", 1, plain ) then ulx.url1.service = "archiveis" ulx.url1.tail = " na " .. "[[Archive.is|Archive.is-u]]" elseif mw.ustring.find( host, "archive.fo", 1, plain ) then ulx.url1.service = "archiveis" ulx.url1.tail = " na " .. "[[Archive.is|Archive.is-u]]" elseif mw.ustring.find( host, "archive.today", 1, plain ) then ulx.url1.service = "archiveis" ulx.url1.tail = " na " .. "[[Archive.is|Archive.is-u]]" elseif mw.ustring.find( host, "archive[-]it.org", 1, plain ) then ulx.url1.service = "archiveit" ulx.url1.tail = " na " .. "[[Archive-It|Archive-It-u]]" elseif mw.ustring.find( host, "arquivo.pt", 1, plain) then ulx.url1.tail = " na " .. "Portuguese Web Archive-u" elseif mw.ustring.find( host, "loc.gov", 1, plain ) then ulx.url1.tail = " na " .. "[[Library of Congress|Library of Congress-u]]" elseif mw.ustring.find( host, "webharvest.gov", 1, plain ) then ulx.url1.tail = " na " .. "[[National Archives and Records Administration|National Archives and Records Administration-u]]" elseif mw.ustring.find( host, "bibalex.org", 1, plain ) then ulx.url1.tail = " na " .. "[[Bibliotheca_Alexandrina#Internet_Archive_partnership|Bibliotheca Alexandrina-u]]" elseif mw.ustring.find( host, "collectionscanada", 1, plain ) then ulx.url1.tail = " na " .. "Canadian Government Web Archive-u" elseif mw.ustring.find( host, "haw.nsk", 1, plain ) then ulx.url1.tail = " na " .. "Croatian Web Archive-u (HAW-u)" elseif mw.ustring.find( host, "veebiarhiiv.digar.ee", 1, plain ) then ulx.url1.tail = " na " .. "Estonian Web Archive-u" elseif mw.ustring.find( host, "vefsafn.is", 1, plain ) then ulx.url1.tail = " na " .. "[[National and University Library of Iceland|NULI-u]]" elseif mw.ustring.find( host, "proni.gov", 1, plain ) then ulx.url1.tail = " na " .. "[[Public Record Office of Northern Ireland|Public Record Office of Northern Ireland-u]]" elseif mw.ustring.find( host, "uni[-]lj.si", 1, plain ) then ulx.url1.tail = " na " .. "Slovenian Web Archive-u" elseif mw.ustring.find( host, "stanford.edu", 1, plain ) then ulx.url1.tail = " na " .. "[[Stanford University Libraries|Stanford Web Archive-u]]" elseif mw.ustring.find( host, "nationalarchives.gov.uk", 1, plain ) then ulx.url1.tail = " na " .. "[[UK Government Web Archive|UK Government Web Archive-u]]" elseif mw.ustring.find( host, "parliament.uk", 1, plain ) then ulx.url1.tail = " na " .. "[[UK Parliament's Web Archive|UK Parliament's Web Archive-u]]" elseif mw.ustring.find( host, "webarchive.org.uk", 1, plain ) then ulx.url1.tail = " na " .. "[[UK Web Archive|UK Web Archive-u]]" elseif mw.ustring.find( host, "nlb.gov.sg", 1, plain ) then ulx.url1.tail = " na " .. "Web Archive Singapore" elseif mw.ustring.find( host, "pandora.nla.gov.au", 1, plain ) then ulx.url1.tail = " na " .. "[[Pandora Archive|Pandora Archive-u]]" elseif mw.ustring.find( host, "screenshots.com", 1, plain ) then ulx.url1.tail = " na " .. "Screenshots-u" elseif mw.ustring.find( host, "wikiwix.com", 1, plain ) then ulx.url1.tail = " na " .. "Wikiwix-u" elseif mw.ustring.find( host, "perma.cc", 1, plain ) then ulx.url1.tail = " na " .. "[[Perma.cc|Perma.cc-u]]" else tracking = "Category:Webarchive template unknown archives" end if tracking ~= "" then track[tracking] = 1 end end --[[--------------------------< parseExtraArgs >----------------------- Parse numbered arguments starting at 2, such as url2..url10, date2..date10, title2..title10 For example: {{webarchive |url=.. |url4=.. |url7=..}} Three url arguments not in numeric sequence (1..4..7). Function only processes arguments numbered 2 or greater (in this case 4 and 7) It creates numeric sequenced table entries like: urlx.url2.url = <argument value for url4> urlx.url3.url = <argument value for url7> Returns the number of URL arguments found numbered 2 or greater (in this case returns "2") ]] local function parseExtraArgs() local i, j, argurl, argurl2, argdate, argtitle j = 2 for i = 2, maxurls do argurl = "url" .. i if trimArg(args[argurl]) then argurl2 = "url" .. j ulx[argurl2] = {} ulx[argurl2]["url"] = args[argurl] argdate = "date" .. j if trimArg(args[argdate]) then ulx[argurl2]["date"] = args[argdate] else ulx[argurl2]["date"] = inlineRed("[Date missing]", "warning") end argtitle = "title" .. j if trimArg(args[argtitle]) then ulx[argurl2]["title"] = args[argtitle] else ulx[argurl2]["title"] = nil end j = j + 1 end end if j == 2 then return 0 else return j - 2 end end --[[--------------------------< comma >----------------------- Given a date string, return "," if it's MDY ]] local function comma(date) local N = mw.text.split(date, " ") local O = mw.text.split(N[1], "-") -- for ISO if O[1] == "index" then return "" end if not tonumber(O[1]) then return "," else return "" end end --[[--------------------------< createTracking >----------------------- Return data in track[] ie. tracking categories ]] local function createTracking() local sand = "" if tableLength(track) > 0 then for key,_ in pairs(track) do sand = sand .. "[[" .. key .. "]]" end end return sand end --[[--------------------------< createRendering >----------------------- Return a rendering of the data in ulx[][] ]] local function createRendering() local sand, displayheader, displayfield local period1 = "" -- For backwards compat with {{wayback}} local period2 = "." local indexstr = "archived" if ulx.url1.date == "index" then indexstr = "archive" end -- For {{wayback}}, {{webcite}} if ulx.url1.format == "none" then if not ulx.url1.title and not ulx.url1.date then -- No title. No date sand = "[" .. ulx.url1.url .. " Arhivirano]" .. ulx.url1.tail elseif not ulx.url1.title and ulx.url1.date then -- No title. Date. if ulx.url1.service == "wayback" then period1 = "." period2 = "" end sand = "[" .. ulx.url1.url .. " Arhivirano] " .. ulx.url1.date .. comma(ulx.url1.date) .. ulx.url1.tail elseif ulx.url1.title and not ulx.url1.date then -- Title. No date. sand = "[" .. ulx.url1.url .. " " .. ulx.url1.title .. "]" .. ulx.url1.tail elseif ulx.url1.title and ulx.url1.date then -- Title. Date. sand = "[" .. ulx.url1.url .. " " .. ulx.url1.title .. "]" .. ulx.url1.tail .. "&#32;(" .. indexstr .. " " .. ulx.url1.date .. ")" else return nil end if ulx.url1.extraurls > 0 then -- For multiple archive URLs local tot = ulx.url1.extraurls + 1 sand = sand .. " Dodatne arhive: " for i=2,tot do local indx = "url" .. i if ulx[indx]["title"] then displayfield = "title" else displayfield = "date" end sand = sand .. "[" .. ulx[indx]["url"] .. " " .. ulx[indx][displayfield] .. "]" if i == tot then sand = sand .. "." else sand = sand .. ", " end end else return sand end return sand -- For {{cite archives}} else if ulx.url1.format == "addlarchives" then -- Multiple archive services displayheader = "Dodatne arhive: " else -- Multiple pages from the same archive displayheader = "Dodatne stranice arhivirane&nbsp;na " .. ulx.url1.date .. ": " end local tot = 1 + ulx.url1.extraurls local sand = displayheader for i=1,tot do local indx = "url" .. i displayfield = ulx[indx]["title"] if ulx.url1.format == "addlarchives" then if not displayfield then displayfield = ulx[indx]["date"] end else if not displayfield then displayfield = "Page " .. i end end sand = sand .. "[" .. ulx[indx]["url"] .. " " .. displayfield .. "]" if i == tot then sand = sand .. "." else sand = sand .. ", " end end return sand end end function p.webarchive(frame) args = frame.args if (args[1]==nil) and (args["url"]==nil) then -- if no argument provided than check parent template/module args args = frame:getParent().args end local tname = "Webarchive" -- name of calling template. Change if template rename. ulx = {} -- Associative array to hold template data track = {} -- Associative array to hold tracking categories maxurls = 10 -- Max number of URLs allowed. local verifydates = "yes" -- See documentation. Set "no" to disable. -- URL argument (first) local url1 = trimArg(args.url) or trimArg(args.url1) if not url1 then return inlineError("url", "Empty.") .. createTracking() end if mw.ustring.find( url1, "https://web.http", 1, plain ) then -- track bug track["Category:Webarchive template errors"] = 1 return inlineError("url", "https://web.http") .. createTracking() end if url1 == "https://web.archive.org/http:/" then -- track bug track["Category:Webarchive template errors"] = 1 return inlineError("url", "nevalidan URL") .. createTracking() end ulx.url1 = {} ulx.url1.url = url1 local uri1 = mw.uri.new(ulx.url1.url) ulx.url1.host = uri1.host ulx.url1.extraurls = parseExtraArgs() -- Nolink argument local nolink = trimArg2(args.nolink) serviceName(uri1.host, nolink) -- Date argument local date = trimArg(args.date) or trimArg(args.date1) if date == "*" and ulx.url1.service == "wayback" then date = "index" elseif date and ulx.url1.service == "wayback" and verifydates == "yes" then local ldf = dateFormat(date) if ldf then local udate = decodeWaybackDate( uri1.path, ldf ) if udate ~= date then date = udate .. inlineRed("^{[nepoklapanje datuma]}", "warning") end end elseif date and ulx.url1.service == "webcite" and verifydates == "yes" then local ldf = dateFormat(date) if ldf then local udate = decodeWebciteDate( uri1.path, ldf ) if udate == "query" then -- skip elseif udate ~= date then date = udate .. inlineRed("^{[nepoklapanje datuma]}", "warning") end end elseif not date and ulx.url1.service == "wayback" then date = decodeWaybackDate( uri1.path, "iso" ) if not date then date = inlineRed("[greška s datumom] (1)", "error") end elseif not date and ulx.url1.service == "webcite" then date = decodeWebciteDate( uri1.path, "iso" ) if date == "query" then date = inlineRed("[nedostaje datum]", "warning") elseif not date then date = inlineRed("[greška s datumom] (1)", "error") end elseif not date then date = inlineRed("[nedostaje datum]", "warning") end ulx.url1.date = date -- Format argument local format = trimArg(args.format) if not format then format = "none" else if format == "addlpages" then if not ulx.url1.date then format = "none" end elseif format == "addlarchives" then format = "addlarchives" else format = "none" end end ulx.url1.format = format -- Title argument local title = trimArg(args.title) or trimArg(args.title1) ulx.url1.title = title local rend = createRendering() if not rend then rend = '<span style="font-size:100%" class="error citation-comment">Greška u šablonu, [[:Šablon:' .. tname .. ']]; nepoznat problem; prijaviti na stranici za razgovor šablona.</span>' track["Category:Webarchive template errors"] = 1 end return rend .. createTracking() end return p 78n7ihaq6h9sth3h7srf28yn1aker8k 0 4600226 42690165 42267789 2026-09-18T12:35:38Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690165 wikitext text/x-wiki {{Italic title}} {{Album | Name = Under a Blood Red Sky | Type = Live | Longtype = | Izvođač/ica = [[U2]] | image = U2uabrs.jpg | Veličina_slike = 260px | Caption = | Datum = {{start date|1983|11|07|df=yes}} | Snimanje = 6. svibnja/maja - 20. kolovoza/augusta [[1983]].<br><small>Effanel Music Mobile{{refn|group=nb|Brojevi 1.1, 1.2 i 1.4.}}</small> | Žanr = [[Rock]], [[post-punk]] | Trajanje = 35:29 | Jezik = [[Engleski jezik|engleski]] | Izdavač = [[Island Records]] | Producent = [[Jimmy Iovine]] | Recenzije = | Kompilovao = | Hronologija = | Album_prije = [[War (album grupe U2)|War]] | Ime_albuma = Under a Blood Red Sky | Album_poslije = [[The Unforgettable Fire]] | godina0 = 1983. | godina = 1983. | godina2 = 1984. | Misc = }} '''''Under a Blood Red Sky''''' je live [[Glazbeni album|album]] [[Irska|irskog]] [[rock]] sastava [[U2]]. Izdala ga je kuća [[Island Records]] [[1983]]. godine. Zajedno s pratećim koncertnim filmom, ''[[U2 Live at Red Rocks: Under a Blood Red Sky]]'', album je pomogao stvoriti reputaciju koncerata U2-a diljem svijeta. ==Historija== Album se sastoji od snimki triju koncerata s [[War turneja|War turneje]], iz [[Colorado|Colorada]] i [[Boston]]a u SAD-u i iz [[Njemačka|Njemačke]]. Popratni koncertni film naziva ''U2 Live at Red Rocks: Under a Blood Red Sky'' je izašao [[1984]]. Film je u cijelosti snimljen u amfiteatru [[Red Rocks Amphitheatre|Red Rocks]] 5. lipnja/juna 1983., a tri pjesme s tog koncerta su uključene u albumu. Naziv albuma (u prijevodu: ''ispod krvavocrvenog neba'') je uzet iz teksta pjesme "[[New Year's Day]]", koja se prethodno pojavila na U2-ovom studijskom albumu ''[[War (album grupe U2)|War]]'' iz iste godine. Album je ponovno izdan 29. rujna/septembra 2008. kao remasterirani CD s DVD izdanjem koncerta u Red Rocksu.<ref>{{cite web |url=http://www.u2.com/news/article/2246|title=LIVE AT RED ROCKS AND UNDER A BLOOD RED SKY|work=U2.com|publisher=[[Live Nation]]|date=11. kolovoza/augusta 2008.|accessdate=12. kolovoza/augusta 2011.}}</ref> == Popis kompozicija == {{tracklist | all_writing = U2, s Bonovim tekstovima | extra_column = Mjesto i datum snimanja | headline = Prva strana | title1 = [[Gloria (pjesma grupe U2)|Gloria]] | length1 = 4:32 | extra1 = [[Red Rocks Amphitheatre]], 5. lipnja/juna 1983. | title2 = [[11 O'Clock Tick Tock]] | length2 = 4:34 | extra2 = [[Boston]], [[Massachusetts]], 6. svibnja/maja 1983. | title3 = [[I Will Follow]] | length3 = 3:36 | extra3 = [[Sankt Goarshausen]], [[Njemačka]], 20. kolovoza/augusta 1983. | title4 = [[A Celebration#"Trash, Trampoline and the Party Girl"|Party Girl]] | length4 = 2:52 | extra4 = Red Rocks Amphitheatre, 5. lipnja/juna 1983. }} {{tracklist | extra_column = Mjesto i datum snimanja | headline = Druga strana | title1 = [[Sunday Bloody Sunday]] | length1 = 4:55 | extra1 = Sankt Goarshausen, Njemačka, 20. kolovoza/augusta 1983. | title2 = [[The Electric Co.]] | length2 = 5:18 | extra2 = Sankt Goarshausen, Njemačka, 20. kolovoza/augusta 1983. | title3 = [[New Year's Day]] | length3 = 4:29 | extra3 = Sankt Goarshausen, Njemačka, 20. kolovoza/augusta 1983. | title4 = [[40 (pjesma)|40]] | length4 = 3:36 | extra4 = Sankt Goarshausen, Njemačka, 20. kolovoza/augusta 1983. }} '''Napomene'''<br> Za vrijeme izvođenja pjesme "The Electric Co.", Bono je uključio 27-sekundni isječak pjesme "[[Send in the Clowns]]" [[Stephen Sondheim|Stephena Sondheima]]. Kad je "Under a Blood Red Sky" izašao, U2 nisu dobili dopuštenje ni platili pripadajuću licencu i prava da bi se taj Sondheimove pjesme smio naći na albumu. Kad se Sondheim žalio, U2 su pristali platiti [[Američki dolar|$]]50.000 kazne za nedozvoljeno korištenje i tiskati sva buduća izdanja albuma s novom verzijom koja ne uključuje taj isječak. Sada zapravo postoje dvije verzije vinilnog albuma: original s punom pjesmom "The Electric Co." u trajanju od 5:18 i izmijenjena verzija koja traje 4:51. Međutim, različita CD izdanja objavljena diljem svijeta se razlikuju u verzijama pjesme. *Digipack CD tiskan u SAD-u ispravno navodi da "The Electric Co." traje 4:51 i sadrži izmijenjenu verziju pjesme. *Kasnija američka CD izdanja u standardnoj "jewel" kutiji neispravno navode da "The Electric Co." traje 5:18 iako sadrže izmijenjenu verziju. *Neka, a možda i sva, europska CD izdanja ispravno navode da "The Electric Co." traje 5:18 i sadrže originalnu verziju pjesme. To je vjerojatno slučaj i u drugim međunarodnim CD izdanjima *Australsko CD izdanje neispravno navodi da "The Electric Co." traje 4:57 iako sadrži originalnu verziju. *Sva remasterirana izdanja sadrže izmijenjenu verziju pjesme. == Osoblje == *[[Bono]]&nbsp;– glavni vokal *[[The Edge]]&nbsp;– [[Električna gitara|gitara]], klavijature, prateći vokal, bas gitara u pjesmi "40" *[[Adam Clayton]]&nbsp;– [[bas gitara]], gitara u pjesmi "40" *[[Larry Mullen Jr.]]&nbsp;– [[bubnjevi]] ==Uspjesi na top listama i certifikacije== {|class="wikitable" ! Država ! Najviša pozicija ! Certifikacija ! Prodano primjeraka |- | Francuska | | Platinum<ref>{{cite web|title=Certifications Albums Platine&nbsp;– année 1995|work=Disque en France|publisher=[[Syndicat National de l'Edition Phonographique]]|url=http://www.disqueenfrance.com/fr/page-259165.xml?year=1995&type=12|accessdate=12. kolovoza/augusta 2011.|language=francuski|archive-date=2012-09-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20120925060710/http://www.disqueenfrance.com/fr/page-259165.xml?year=1995|dead-url=yes}}</ref> | 300.000+ |- | Kanada | | 2× Platinum<ref name="Canada">{{cite web|url=http://cria.ca/cert_db_search.php?page=2&wclause=WHERE+artist_name+like+%27%25u2%25%27+ORDER+BY+cert_date%2C+cert_award+&rcnt=81&csearch=0&nextprev=1 |title=CRIA Certification Results: U2 |publisher=[[Canadian Recording Industry Association]] |date=17. svibnja/maja 1988. |accessdate=12. kolovoza/augusta 2011.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20071015223137/http://cria.ca/cert_db_search.php?page=2&wclause=WHERE+artist_name+like+%27%25u2%25%27+ORDER+BY+cert_date%2C+cert_award+&rcnt=81&csearch=0&nextprev=1 |archivedate=15. listopada/oktobra 2007.|deadurl=unfit }}</ref> | 200.000+<ref name="Canada" /> |- | Njemačka | | Platinum | 500.000+ |- | Sjedinjene Američke Države | align="center" | 28 | 3× Platinum | 3,000,000+ |- | Ujedinjeno Kraljevstvo |align="center"|2<ref>{{cite web|url=http://www.theofficialcharts.com/archive-chart/_/3/1983-12-03/|title=TOP 40 OFFICIAL UK ALBUMS ARCHIVE&nbsp;– 3rd December 1983|publisher=[[The Official UK Charts Company]]|accessdate=12. kolovoza/augusta 2011.}}</ref> | 3× Platinum<ref>{{cite web|title=Certified Awards Search|publisher=[[British Phonographic Industry]]|accessdate=25. studenog/novembra 2009.|url=http://www.bpi.co.uk/certifiedawards/search.aspx|archive-date=2013-01-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20130115055129/http://www.bpi.co.uk/certifiedawards/search.aspx|dead-url=yes}} Napomena: U2 se treba tražiti ručno.</ref> | 900,000+ |} == Izvori == '''Napomene''' {{Reflist|group=nb}} <references/> == Vanjske veze == *{{Discogs master|type=album|54302}} *[http://www.u2.com/music/Albums/4005/Under+a+Blood+Red+Sky ''Under a Blood Red Sky''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170615195342/http://www.u2.com/music/Albums/4005/Under%20a%20Blood%20Red%20Sky |date=2017-06-15 }} na U2.com {{U2}} [[Kategorija:Albumi 1983.]] [[Kategorija:Albumi benda U2]] phzb71vyqy7ber8kiwdsllk8qra4irm 0 4600256 42690223 42268089 2026-09-18T22:42:10Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690223 wikitext text/x-wiki {{Italic title}} {{Album | Name = War | Type = Studio | Longtype = | Izvođač/ica = [[U2]] | image = U2 War album cover.jpg | Veličina_slike = 260px | Caption = | Datum = {{start date|1983|02|28|df=yes}} | Snimanje = rujan/septembar - studeni/novembar [[1982]].<br><small>Windmill Lane Studios, [[Dublin]]</small> | Žanr = [[Rock]], [[post-punk]] | Trajanje = 42:03 | Jezik = [[Engleski jezik|engleski]] | Izdavač = [[Island Records]] | Producent = [[Steve Lillywhite]] | Recenzije = | Kompilovao = | Hronologija = | Album_prije = [[October (album benda U2)|October]] | Ime_albuma = War | Album_poslije = [[Under a Blood Red Sky]] | godina0 = 1981. | godina = 1983. | godina2 = 1983. | Misc = }} '''''War''''' je treći studijski [[Glazbeni album|album]] [[Irska|irskog]] [[rock]] sastava [[U2]]. Izdala ga je kuća [[Island Records]] [[1983]]. Album se smatra U2-ovim prvim otvoreno političkim albumom, što zbog pjesama poput "[[Sunday Bloody Sunday]]" i "[[New Year's Day]]", što zbog naslova, koji je rezultat bendovog pogleda na svijet u to vrijeme; Bono je izjavio da je "rat, izgleda, bio motiv 1982."<ref name="NME 83">{{cite web|url=http://u2_interviews.tripod.com/id19.html |title=War & Peace |date=26. veljače/februara 1983.|work=NME |first=Adrian |last=Thrills |accessdate=7. studenog/novembra 2007.|deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110717104003/http://u2_interviews.tripod.com/id19.html |archivedate=17. srpnja/jula 2011.|df= }}</ref> U2 su snimali album od rujna/septembra do studenog/novembra [[1982]]. u Windmill Lane studiju, po treći put zaredom sa [[Steve Lillywhite|Steveom Lillywhiteom]] kao [[Glazbeni producent|producentom]]. Iako su se glavne teme njihovih prethodnih albuma ''[[Boy (album)|Boy]]'' i ''[[October (album grupe U2)|October]]'' bile adolescencija, odnosno duhovnost<ref name="rsreview">{{cite journal |url=http://www.rollingstone.com/music/albumreviews/war-19830331 |title=War |journal=[[Rolling Stone]] |issue=392 |date=31. ožujka/marta 1983.|accessdate=30. prosinca/decembra 2010.|last=Considine |first=J.D. |authorlink=J. D. Considine}}</ref>, "War" se usredotočio na fizičke aspekte rata, kao i emocionalne posljedice.<ref name="NME 83" /> Glazbeno, album je grublji od prethodnih. Opisan je kao album u kojem je bend "pretvorio sam [[pacifizam]] u križarski rat."<ref>Reynolds (2005.), str. 367</ref> ''War'' je bio komercijalni uspjeh, zbacivši ''[[Thriller (album)|Thriller]]'' [[Michael Jackson|Michaela Jacksona]] s vrha ljestvica i postavši U2-ov prvi album koji je dosegao prvo mjesto u Ujedinjenom Kraljevstvu. U SAD-u je došao do 12. mjesta i postao njihov prvi zlatno-certificirani album u toj zemlji. Iako su ga britanski kritičari loše primili, ''War'' je kasnije dobio pohvale. [[2012]]. godine, album se našao na 223. mjestu najboljih albuma svih vremena po izboru časopisa ''[[Rolling Stone]]''.<ref name="RS 500">{{cite journal|year=2012|title=The 500 Greatest Albums of All Time|url=http://www.rollingstone.com/music/lists/500-greatest-albums-of-all-time-20120531/u2-war-20120524|journal=[[Rolling Stone]]|issue=Special Collectors Issue|isbn=978-7-09-893419-6|author=[[Jann Wenner|Wenner, Jann S.]] (ed.)|accessdate=20. lipnja/juna 2012.|archive-date=2017-05-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20170522212552/http://www.rollingstone.com/music/lists/500-greatest-albums-of-all-time-20120531/u2-war-20120524|dead-url=yes}}</ref> Album je pratila [[War turneja]] do kraja 1983. == Popis kompozicija == {{tracklist | | all_writing = U2 | headline = Prva strana | title1 = [[Sunday Bloody Sunday]] | length1 = 4:38 | title2 = Seconds | length2 = 3:09 | title3 = [[New Year's Day]] | length3 = 5:38 | title4 = Like a Song… | length4 = 4:48 | title5 = Drowning Man | length5 = 4:12 }}{{tracklist | | headline = Druga strana | total_length = 42:03 | title6 = The Refugee | length6 = 3:40 | note6 = producirao [[Bill Whelan]] | title7 = [[Two Hearts Beat as One]] | length7 = 4:00 | title8 = Red Light | length8 = 3:46 | title9 = Surrender | length9 = 5:34 | title10 = [[40 (pjesma)|40]] | length10 = 2:36 }} [[1993]]. godine, [[Mobile Fidelity Sound Lab]] je remasterirao album i izdao ga kao posebni zlatni [[Kompaktni disk|CD]]. Ovo izdanje ima blago drugačija vremena trajanja: "Seconds" traje 3:22, čime je dodano 11.5 sekundi u break sekciji (koja počinje oko 2:03), dok "Like a Song…" traje 5:00, čime je produljen završetak sa 4:45. ==Remasterirano izdanje iz 2008.== Nakon remasteriranog reizdanja albuma "[[The Joshua Tree]]" [[2007]]., pojavile su se glasine da bi U2 izdali slično izdanje albuma "War", zajedno s albumima "[[Boy (album)|Boy]]" i "[[October (album grupe U2)|October]]".<ref>{{cite news |last=Futterman |first=Erica |title=News Ticker: Ozzfest, Pete Townshend, U2, Dr. Dre |work=[[Rolling Stone]] |date=11. veljače/februara 2008. |url=http://www.rollingstone.com/rockdaily/index.php/2008/02/11/ticker/ |accessdate=12. ožujka/marta 2008. |archivedate=2008-03-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080307000301/http://www.rollingstone.com/rockdaily/index.php/2008/02/11/ticker/ |deadurl=yes }}</ref> To je potvrđeno na U2.com 9. travnja/aprila 2008.<ref name="Remaster">{{cite web |url=http://www.u2.com/news/index.php?mode=full&news_id=2216 |title=Boy, October, War: Remastered |publisher=U2.com|date=9. travnja/aprila 2008.|accessdate=9. travnja/aprila 2008.}}</ref> Remasterirani album je izdan 21. srpnja/jula 2008. u Ujedinjenom Kraljevstvu, a u SAD-u idući dan. Izašao je u tri različita formata:<ref name="Remaster" /> #'''Standardni format''': jedan CD s remasteriranim zvukom i obnovljenim omotom. Uključuje knjižicu na 16 stranica s prethodno neobjavljenim fotografijama, cijelim tekstovima pjesama i novim napomenama Nialla Stokesa. Svih 10 pjesama je isto kao u prethodnom izdanju albuma. #'''Deluxe format''': standardni CD (vidjeti gore) i bonus CD. Bonus CD sadrži B-strane, pjesme izvedene uživo i raritete. Uključuje i knjižicu na 32 stranice s prethodno neobjavljenim fotografijama, cijelim tekstovima pjesama, novim napomenama Nialla Stokesa i Edgeove napomene o bonus materijalu. #'''Vinilni format''': remasterirani album na vinilnoj ploči od 180 grama s obnovljenim omotom. ===Bonus CD=== {{tracklist | extra_column = Prvobitni izlazak | all_writing = U2 | total_length = 59:28 | title1 = Endless Deep | note1 = | extra1 = Singlovi "Sunday Bloody Sunday" i "Two Hearts Beat as One" | length1 = 2:58 | title2 = Angels Too Tied to the Ground | note2 = | extra2 = Prethodno neobjavljena pjesma sa snimanja albuma "War" | length2 = 3:34 | title3 = New Year's Day | note3 = 7" single edit | extra3 = "New Year's Day" singl | length3 = 3:56 | title4 = New Year's Day | note4 = USA remix | extra4 = "Two Hearts Beat as One" singl | length4 = 4:31 | title5 = New Year's Day | note5 = [[Ferry Corsten]] extended vocal mix | extra5 = Prethodno neobjavljena | length5 = 9:42 | title6 = New Year's Day | note6 = Ferry Corsten vocal radio mix | extra6 = Prethodno neobjavljena | length6 = 4:37 | title7 = Two Hearts Beat as One | note7 = Long mix | extra7 = Promotivni singl "Two Hearts Beat as One" | length7 = 5:56 | title8 = Two Hearts Beat as One | note8 = USA remix | extra8 = "Two Hearts Beat as One" singl | length8 = 4:24 | title9 = Two Hearts Beat as One | note9 = Club version | extra9 = "Two Hearts Beat as One" singl | length9 = 5:43 | title10 = Treasure (Whatever Happened to Pete the Chop) | note10 = | extra10 = "New Year's Day" singl | length10 = 3:24 | title11 = I Threw a Brick Through a Window / [[A Day Without Me]] | note11 = Uživo iz [[Werchter]]a -- 4. srpnja/jula 1982. | extra11 = "New Year's Day" singl | length11 = 6:58 | title12 = Fire | note12 = Uživo iz Werchtera -- 4. srpnja/jula 1982. | extra12 = "New Year's Day" singl | length12 = 3:46 }} == Osoblje == '''U2''' *[[Bono]] – glavni vokal, dodatna gitara *[[The Edge]] – gitara, klavir, lap steel, prateći vokal, glavni vokal u pjesmi "Seconds," bas i gitara u pjesmi "40" *[[Adam Clayton]] – bas gitara, osim u pjesmi "40" *[[Larry Mullen, Jr.]] – bubnjevi '''Dodatno osoblje''' *Kenny Fradley – truba u pjesmi "Red Light" *[[Steve Wickham]] – electrična violina u pjesmama "Sunday Bloody Sunday" i "Drowning Man" *The Coconuts: Cheryl Poirier, [[Adriana Kaegi]], Taryn Hagey, Jessica Felton – prateći vokali u pjesmama "Like a Song…", "Red Light" i "Surrender" == Izvori == '''Napomene''' {{Reflist|group=nb}} <references/> == Vanjske veze == *{{Discogs master|type=album|48830}} *[http://www.u2.com/music/Albums/4004/War ''War''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171222052947/http://www.u2.com/music/Albums/4004/War |date=2017-12-22 }} na U2.com {{U2}} [[Kategorija:Albumi 1983.]] [[Kategorija:Albumi benda U2]] 28wlq4c9z3y6199quc5z3v0vm5s2g6q 0 4601401 42690343 42291057 2026-09-19T10:32:30Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690343 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film |naslov= Žikina ženidba |godina= {{Filmdate|1992}} |zemlja= {{flag|SFR Jugoslavija}} |jezik= [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] |žanr= [[Filmska komedija|komedija]] |režija= [[Zoran Čalić]] |scenario= [[Zoran Čalić]] <br> [[Dragan Čalić]] |muzika= |uloge= [[Dragomir Gidra Bojanić]] <br> [[Marko Todorović (glumac)|Marko Todorović]] |producent= |kompanija= |trajanje= |montaža= |snimatelj= |scenografija= |nagrade= |budžet= |zarada= |prethodni= [[Sulude godine]] |sledeći= |imdb=0324657 }} '''''Žikina ženidba''''' je [[SFRJ|jugoslovenska]] [[filmska komedija]] snimljena u režiji [[Zoran Čalić|Zorana Čalića]] i premijerno prikazana [[1992. na filmu|1992.]] godine. Predstavlja deseti i poslednji nastavak popularne serije ''[[Lude godine (filmska serija)|Lude godine]]''. Snimanje novih nastavaka je sprečila smrt glavnog glumca [[Dragomir Gidra Bojanić|Dragomira Gidre Bojanića]] sledeće godine. == Radnja == Milan nagovara Žiku da se oženi a da bi došli do odgovarajuće kandidatkinje rešili su da daju [[oglas]] u svim domaćim i stranim novinama. Od [[Slovenija|Slovenije]] do [[Brazil]]a ponude na [[VHS]] kasetama neprestano stižu. A da Žika ne pogreši pri konačnom izboru mlade, Milan mu je ponudio svoje lektorsko znanje i umeće. Žika shvata o čemu se radi i pravi smicalice svom prijatelju Milanu. == Uloge == {| | '''Glumac''' | '''Uloga''' |- | [[Dragomir Gidra Bojanić]] | [[Živorad Žika Pavlović|Žika Pavlović]] |- | [[Marko Todorović (glumac)|Marko Todorović]] | Milan Todorović |- | [[Jelena Žigon]] | Jelena Todorović |- | [[Olivera Marković]] | klozetarka (Baba Sera) |- | [[Radmila Savićević]] | dama sa kučetom |- | [[Vuka Dunđerović]] | Ruskinja |- | [[Vesna Čipčić]] | Elza |- | [[Snežana Savić]] | pevačica |- | [[Olivera Viktorović]] | Striptizeta Violeta |- | [[Melita Bihali]] | Nemica |- | [[Zorica Atanasovska]] | mlada |- | [[Vanesa Ojdanić]] | Tuđmanka |- | [[Ljuba Pavlović]] | Poštar |} == Vanjske veze == * {{IMDb title|id=0324657|title=Žikina ženidba}} * http://www.balkaniyum.tv/srpski/film/film-410-%8Eikina-%9Eenidba.shtml * http://www.pravda.rs/2011/03/21/komedija-kao-zabava-za-narod/{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{Lude godine}} [[Kategorija:Jugoslavenski filmovi]] [[Kategorija:Filmske komedije]] oi13dwphimd4cis44x8hg4nh0u02u52 0 4618828 42690214 42497088 2026-09-18T21:03:46Z CommonsDelinker 806 Zamjenjujem datoteku Cima_aneto-01.jpg datotekom [[:File:Cima_Pico_Aneto.jpg|Cima_Pico_Aneto.jpg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR1|Criterion 1]] (original uploader’s request)). 42690214 wikitext text/x-wiki {{Infokutija planina | ime = Aneto | izvorno_ime = | slika = Aneto-cumbre.jpg | Opis slike = | širina-stupnjevi = 42 | širina-minute =37 | širina-sekunde =56 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 0 | dužina-minute =39 | dužina-sekunde =28 | dužina-oznaka E | iso-regija = | Visina = 3404 | Najviši vrh = | Ostali vrhovi = | dužina = | Dio gorja = [[Pirineji]] | Država / Pokrajina = {{flag|Španjolska}} | Regija = [[Aragon]] | Najbliži gradovi = | Vrsta = | Starost = | Zadnja erupcija = | Prvi uspon = [[1842]]. | Najlakša staza = | Planinarski domovi = Renclusa | slika_lokacijska_karta_država = | AlternativeMap = | slika_lokacijska_karta_opis = }} '''Aneto''' je sa svojih 3404 [[metar]]a najviša [[planina]] [[Pirineji|Pirineja]] i treća po visini u [[Španjolska|Španjolskoj]].<ref>[[Teide]] na [[Kanari]]ma ima 3718 [[metar|m]], a [[Mulhacén]] u [[Sierra Nevada (Španjolska)|Sierra Nevadi]] 3479 [[metar|m]].</ref> == Geografija == Planina leži u centru [[Pirineji|Pirineja]] u [[Autonomne pokrajine Španije|autonomnoj pokrajini]] [[Aragon]], udaljena od [[francuska|francuske]] [[granica|granice]] oko 6,5 [[km]]. Nedaleko od Aneta leži [[Maladeta|Pico de La Maladeta]], drugi po veličini vrh [[Pirineji|Pirineja]] visok 3308 [[metar|m]].<ref name=mala/> [[Datoteka:Cima Pico Aneto.jpg|left|thumb|200px|[[Glečer]] na Anetu]] [[Francuska|Francusko]] ime planine ''Pic de Nethou'' se sve manje koristi.<ref name=brit/> Na Aneto se prvi popeo [[Rusi|Rus]] Kikačev [[1842]].<ref name=brit>{{cite web | url =http://www.iberianature.com/material/aneto.html | title =''Aneto'' | accessdate =25. 5. 2018 | language =engleski | publisher =Iberia Nature | archive-date =2020-02-05 | archive-url =https://web.archive.org/web/20200205085021/http://www.iberianature.com/material/aneto.html }}</ref> Najbolje vrijeme za uspon na Aneto je od [[maj]]a do [[septembar|septembra]], a najbliže [[naselje]] od kud se kreće na uspon je Benasque.<ref name=mala>{{cite web | url =https://www.mountain-forecast.com/peaks/Pico-d-Aneto | title =''Pico d'Aneto'' | accessdate = 25. 5. 2018 | language=engleski | publisher=Meteo}}</ref> Aneto još uvijek ima najveći [[glečer]] u [[Španjolska|Španjolskoj]], koji ima površinu od 163 [[hektar]]a, ali se zbog [[Globalno zatopljenje|globalnog zatopljenja]] sve više smanjuje, pa se pretpostavlja da će se krajem [[21. vijek]]a potpuno istopiti.<ref name=brit/> Još [[1894]]. na kraju [[Malo ledeno doba|Malog ledenog doba]] imao je 692 [[hektar]]a.<ref name=brit/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Aneto}} * [http://www.iberianature.com/material/aneto.html ''Maladeta-Aneto''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200205085021/http://www.iberianature.com/material/aneto.html |date=2020-02-05 }} {{en icon}} [[Kategorija:Planine u Španiji]] efv2jjbxe452qawnu67sx60tux8vl4f 0 4628037 42690325 41299374 2026-09-19T07:00:24Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690325 wikitext text/x-wiki [[File:Carsijska dzamija Old City Mosque.jpg|mini|desno|Čaršijska džamija u Prijedoru]] '''Čaršijska džamija''' nalazi se u centru grada, u [[Prijedor]]u, [[Bosna i Hercegovina]]. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 4. do 8. marta 2003. godine je donijela odluku da se džamija i groblje uz džamiju proglase za [[nacionalni spomenik BiH]].<ref>{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/carsijskaBH.pdf |title= Čaršijska džamija u Prijedoru |work= Komisija za nacionalne spomenike |accessdate= 13. 11. 2018 }}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, [[Amra Hadžimuhamedović]] (predsjedavajuća), [[Dubravko Lovrenović]] (predsjedavajući), [[Ljiljana Ševo]] i Tina Wik. == Historija == Grad Prijedor je osnovan u vrijeme [[Bečki rat|Bečkog rata]] (1683-1699), a nastao je doseljavanjem muslimanskog stanovništva iz Like. Jezgro grada je bilo izgrađeno na jednom ostrvu kojeg su opasavale rijeka [[Sana]] i Jendek (Berek-Žabljak). Na ostrvcetu je, za vrijeme vladavine [[sultan]]a Mahmuda I (1730-1754), sagrađena tvrđava. Oko nje se formiralo podgrađe, Pridor, iz dva dijela: Turska varoš i Srpska varoš. Pridor je vremenom postao Prijedor sa mahalama Grad, Zagrad, Ograde, Čaršija, Majkovaca, Urije i Puharska. Ne zna se kada je džamija podignuta. Na hronogramu iznad ulaznih vrata pominju se 1840. i 1904. godina kao godine u kojima je džamija obnavljana. Najstariji sačuvani nišan datuje iz 1832. godine. Čarsijska džamija zapaljena je 30. maja 1992. godine, potom je srušena, a materijal je odvezen na različita mjesta izvan grada, a na njenom mjestu napravljen je park. Ponovo je izgrađena 2008. godine u prvobitnom obliku i položaju. Obnova je trajala 4-5 godina sredstvima prijedorčana, i Rijaset Islamske zajednice u BiH.<ref>[http://stav.ba/prijedorska-carsijska-dzamija-izgorjela-mi-je-pred-ocima/ Obnova džamije u Prijedoru - stav.ba]</ref> == Opis == [[Džamija]] je jednoprostorna, vanjskih gabaritnih dimenzija 11,25 x 16,73 m, ima je dva pojasa prozorskih otvora, zidana je od kamena. Središnji dio ulazne fasade je istaknut plitkim rizalitom, a u nivou etaže mahvila izveden je dekorativni vijenac u vidu niza lukova koji svojom plastikom odstupaju od pozadine. Način na koji je naglašena ulazna partija, kao i prisustvo potkovičastih lukova na prozorima, ukazuju da je fasada, a i sam objekat, doživio određene transformacije i izmjene u austrougarskom periodu. Ulazni portal vrata zasveden je polukružnim lukom. Ukupna visina munare je 20 metara (mjerena od nivoa drvene plafonske konstrukcije do alema munare). [[Munara]], u osnovi jednakostraničnog četrnaestougaonika, je širine 1,60 m u dnu, na galeriji širine 1,30 m, a pri vrhu, ispod kupe je široka 1,10 m. Srednji drveni jarbol je postavljen u osovini prednjeg desnog drvenog stuba koji nosi mahfil. Munara je izvedena od 14 drvenih rubnih stubova koji su zakošeni sa spoljne strane, a poprečni presjek ovih drvenih stubova se postepeno sužavao idući od baze munare prema njenom vrhu. U enterijeru se nalazi mihrab, member, ćurs i mahfil. Mahvil se oslanja na dva reda drvenih stubova sa sedlima, a ispod dubokog mahfila, na koti centralnog prostora, nisu izvedene sofe sa ogradom, jer se željelo da ostvari jedinstvo unutarnjeg prostora. Sa mahfila se drvenim merdevinama penjalo na munaru. Mihrab, gabaritnih dimenzija 100x270 cm, je izveden u formi niše, eleptičnog udubljenja, nadsvedene prelomljenim lukom, a ukrašena sa dva horizontalna pojasa trouglastih ukrasa postavljenih u podnožju prelomljenog luka.<ref>{{Cite web |url=https://www.knjiga.ba/islamska-epigrafika-bosni-i-hercegovini-1-3-n1386.html |title=Mehmed Mujezinović - Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine |access-date=2018-11-01 |archive-date=2021-01-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210116235459/https://www.knjiga.ba/islamska-epigrafika-bosni-i-hercegovini-1-3-n1386.html |url-status=dead }}</ref> == Reference == {{reference}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} [[Kategorija:Džamije u Prijedoru]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Prijedoru]] pdzhi8g8bn585y3knusahi9u6onuix0 0 4628045 42690326 42486242 2026-09-19T07:12:08Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690326 wikitext text/x-wiki [[File:Sarajevo Tram-Stop Bascarsija 2011-10-28.jpg|mini|desno|Čekrekjčina džamija u Sarajevu]] '''Čekrekčijina džamija''', (Čekrekči Muslihudinova džamija), nalazi se u centru Baščaršije, u [[Sarajevo|Sarajev]]u, [[Bosna i Hercegovina]]. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 2. do 8. novembra 2004. godine je donijela odluku da se džamija proglasi za [[nacionalni spomenik BiH]].<ref>{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/carsijskaBH.pdf |title= Čekrekjčina džamija |work= Komisija za nacionalne spomenike |accessdate= 13. 11. 2018 }}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, [[Amra Hadžimuhamedović]] (predsjedavajuća), [[Dubravko Lovrenović]], [[Ljiljana Ševo]] i Tina Wik. == Historija == Džamiju je podigao Muslihudin hadži Mustafa Čekrekčija, sin [[Isa-beg Isaković]]a, 1526. godine<ref name="BejtićA">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/346650792/Alija-Bejtic-Spomenici-Osmanlijske-Arhitekture-u-Bosni-i-Hercegovini |title= Alija Bejtić: Spomenici osmanlijske arhitekture u Bosni i Hercegovini |work=Muzej grada Sarajeva, Sarajevo, 1973 |accessdate= 13. 9. 2016}}</ref>. Danas je ona najstarija sačuvana potkupolna džamija u Sarajevu<ref>Andrejević (1984)</ref>, a poslije [[Livno|livanjske]] Balagijine (Balaguša) džamije, najstarija sačuvana potkupolna džamija u Bosni i Hercegovini<ref>Andrejević (1984)</ref>. == Opis == Džamija je dimenzija 17,90 x 17,54 m i sa svoje tri strane okružena je dućanima. Sofe izgrađene i prislonjene uz zid “centralnog džamijskog kubusa” se i ne primjećuju. Izgrađene su i na sprat, što predstavlja rijedak primjer na prostoru Bosne i Hercegovine. Po vrsti konstrukcije kupole unutrašnjeg radijusa od cca 4,95 m podignute iznad centralnog molitvenog prostora dimenzija 10,50 x 10,40 m) i prema načinu komponiranja minareta i džamijskog korpusa džamija se svrstava u graditeljsku školu [[Mimar Hajrudin|mimara Hajrudina]]<ref>Kurto (1998)</ref>. Prelaz u prsten kupole ostvaren je sfernim trokutovima. Tambur, koji se iznutra jedva naslućuje, i čiji gornji rub iznutra nije naznačen vijencem, se presvodi u temelju blago elipsoidnom i po visini plitkom kalotom. Njezino tjeme doseže visinu od samo 12,20 m, a cijelo kube, posmatrano izvana, djeluje spljošteno, jer je kupola “utopljena” u tambur. U centralnom džamijskom prostoru, u cjelosti je izvršena replika [[mahfil]]a i ćursa, koji su urađeni od [[hrast]]ovog drveta, prema nacrtima urađenim slijedeći principe novo po uzoru na postojeće. [[Minber]] je jednostavan, sa donjim dijelom zidanim s nišama na obje strane i gornjim drvenim dijelom. [[Džamija]] ima pravilan ritam prozorskih otvora koji su postavljeni u tri nivoa. Unutrašnjost osvjetljavaju i četiri kupolna prozora, koji su neobično postavljeni nad dijagonalama osnovnog kubusa. Sa poda prizemlja džamije se ulazi i na stubište minareta. Ovakvo rješenje je za posljedicu imalo neophodno sužavanje kružne osnove kupole u blagu elipsu. Sve je to svana sakriveno pravilnim osmostranim tamburom. Graditelj minareta, suočen sa zahtjevnim geometrijskim rješenjem, je ostvario izuzetno uspjelo ostvarenje, jer minaret svojim tijelom siječe kupolu i izveden je sa prostornom dilatacijom od cca 10-15 cm u odnosu na stijenku kupole. Pokrov minareta i alemi na krovu i minaretu, izvedeni su od bakarnog lima. === Ukrašavanje === Kupola, potkupolni prostor, prostor nad mihrabom i površine zidova prekriveni su ornamentima orijentalnih stilskih odlika, geometrijskog i biljnog porijekla.<ref name="NRedžić">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/245963499/Husref-Redzic-Islamska-umjetnost |title= Nusref Redžić: Islamska umjetnost |work=Izdavački zavod Jugoslavija – Beograd 1967 |accessdate= 13. 9. 2016}}</ref> Lukovi nad trompama i prozorima sadrže frizove biljnog i geometrijskog porijekla. Ovi ornamenti raspoređeni su u simetričnim kompozicijama i pravilnim tokovima frizova. U tjemenu kupole nalazi se rozeta od koje se radijalno šire 8 vertikalnih nizova lančano povezanih polja ispunjenih cvjetnom ornamentikom. U tjemenima polukalote trompi oslikan je latičasti cvijet od kojeg se radijalno šire 4 vertikalna niza lančano povezanih polja ispunjenih cvjetnom ornamentikom. U vrhu i dnu tambura su frizovi geometrijskog porijekla, a prostor između tih frizova, oslikanim je stupovima sa kapitelima podijeljen na polja u kojima se alterniraju geometrijski motivi prozora sa cvjetnim vazama i biljnim frizom sa motivima stiliziranog drveća sa cvjetnom krošnjom, koje izrasta iz saksije. Polje oko mihraba oslikano je cvjetnom ornamentikom gustog prepleta, a kao boje su primijenjene crvena, svijetloplava, blijeda zelena, smeđa i narančasta. Reljefna plastika četiri niza stalaktita u vrhu polukružne mihrabske niše je dodatno naglašena bojenjem geometrijskih površina svijetlosivom, svijetlozelenom i narančastom bojom. Polje ispod prvog niza stalaktita je ukrašeno floralnom dekoracijom koja se sastoji od pet, u nizu poredanih, procvjetalih grančica sa žutim cvjetnim izdancima. Lijevo i desno od mihraba, kako u razini prvog pojasa prozora, tako i drugog, oslikani su motivima stiliziranog drveća sa cvjetnim krošnjama ili listovima, koji izrastaju iz saksija. Lunete iznad prozora i ulaznog portala su oslikane geometrijskim i floralnim motivima, a upotrebljene su svijetlozelena, plava, narančasta, crvena i svijetlosiva boja. == Literatura == * [https://www.knjiga.ba/islamska-epigrafika-bosni-i-hercegovini-1-3-n1386.html Mehmed Mujezinović - Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210116235459/https://www.knjiga.ba/islamska-epigrafika-bosni-i-hercegovini-1-3-n1386.html |date=2021-01-16 }} * Behija Zlatar, Zlatni period Sarajeva: Prilozi historiji Sarajeva, Institut za istoriju, 1997 * Alija Bejtić, Ulice i trgovi starog Sarajeva, Sarajevo 1973. * {{cite book |title=Arhitektura Bosne i Hercegovine : razvoj bosanskog stila |last=Kurto |first=Nedžad |authorlink= |year=1998 |publisher=Sarajevo- Publishing : Međunarodni centar za mir, 1998 |location=Sarajevo |isbn= |page= |pages= |url= |accessdate=}} * {{cite book |title=ISLAMSKA MONUMENTALNA UMETNOST XVI VEKA U JUGOSLAVIJI Kupolne dzamije |last=Andrejević |first=Andrej |authorlink= |year=1984 |publisher=Filozofski fakultet u Beogradu, Institut za istoriju umetnosti |location=Beograd |isbn= |page= |pages= |url= |accessdate=}} == Reference == {{reference|2}} {{Commonscat|Čekrekčinica Mosque}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} [[Kategorija:Džamije u Sarajevu]] pcd86zs3f4uhbucqnlu5ig1d1pbbpcw 0 4647855 42690198 42458511 2026-09-18T19:26:01Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690198 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Svami Vivekananda | slika = Swami Vivekananda 1891 Jaipur.jpg | širina_slike = 250px | puno_ime = Narendranath Datta | ime_po_rođenju = Narendranat Data | ostala_imena = Swami Vivekananda | nadimak = Vivekananda | datum_rođenja = {{Birth date|1863|01|12|df=y}} | mesto_rođenja = [[Kolkata]], [[Bengal Presidency|Bengalsko predsedništvo]], [[British Raj|Britanska Indija]] (današnja [[Kolkata]], [[West Bengal|Zapadni Bengal]] | država_rođenja = [[Indija]]) | datum_smrti = {{Death date and age|1902|7|4|1863|1|12|df=y}} | mesto_smrti = [[Belur Math|Belur Mat]], [[Bengal Presidency|Bengalsko predsedništvo]], [[British Raj|Britanska Indija]] (današnji [[West Bengal|Zapadni Bengal]]) | država_smrti = [[Indija]] | prebivalište = Indija | državljanstvo = indijsko | zanimanje = monah, filozof | delovanje = [[Neo-Vedanta|moderna vedanta]],<ref>[http://www.vedanta.gr/wp-content/uploads/2012/03/SwBhajan_4BasicPrincAdvVed_ENA4.pdf Bhajanānanda (2010), ''Four Basic Principles of Advaita Vedanta'', p.3]</ref>{{sfn|De Michelis|2005}} [[Rāja yoga|raža joga]]{{sfn|De Michelis|2005}} }} '''Svami Vivekananda''' ({{IPA-bn|ʃami bibekanɔndo|lang|Swami_Vivekananda.ogg}}; 12. januar 1863 – 4. jul 1902), rođen kao '''Narendranat Data''' ({{IPA-bn|nɔrendronatʰ dɔto|lang}}), bio je [[Indija|indijski]] [[hindu]]istički [[monah]], glavni sledbenih indijskog mistika [[Ramakrishna|Ramakrišne]] iz 19. veka.<ref>{{Cite news|url=http://www.oneindia.com/feature/swami-vivekananda-a-short-biography-1980622.html|title=Swami Vivekananda: A short biography|work=www.oneindia.com|access-date=3 May 2017}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.culturalindia.net/reformers/vivekananda.html|title=Life History & Teachings of Swami Vivekanand|access-date=3 May 2017|archive-date=2017-05-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20170509141232/http://www.culturalindia.net/reformers/vivekananda.html}}</ref> On je bio ključna figura uvođenja indijske filozofije [[Vedanta|vedante]] i [[Yoga|joge]] u [[Zapadni svet]],<ref>{{cite web|url=http://indianexpress.com/article/research/international-yoga-day-2017-how-swami-vivekananda-helped-popularise-the-ancient-indian-regimen-in-the-west-4715411/|title=International Yoga Day: How Swami Vivekananda helped popularise the ancient Indian regimen in the West|date=21 June 2017}}</ref>{{sfn|Feuerstein|2002|p=600}} a zaslužan je za podizanje [[Interfaith dialogue|međuverske]] svesti, čime je [[hinduizam]] doveo do statusa velike svetske religije tokom kasnog 19. veka.{{Sfn|Clarke|2006|p=209}} On je bio glavni pokretač u [[Hindu reform movements|oživljavanju hinduizma]] u Indiji i doprineo je konceptu [[nationalism|nacionalizma]] u [[Colonial India|kolonijalnoj Indiji]].{{Sfn|Von Dense|1999|p=191}} Vivekananda je osnovao organizaciju [[Ramakrishna Math|Ramakrišna mat]] i [[Ramakrishna Mission|misiju Ramakrišna]].{{sfn|Feuerstein|2002|p=600}} On je verovatno najpoznatiji po svom govoru koji je započeo rečima - „Sestre i braćo Amerika ...”,{{Sfn|Dutt|2005|p=121}} u kojem je uveo hinduizam na [[Parliament of the World's Religions|Parlamentu svetskih religija]] u [[Čikago|Čikagu]] 1893. godine. Rođen u aristokratskoj [[Bengali Kayastha|Bengali Kajasta]] porodici iz [[Kolkata|Kolkate]], Vivekananda je bio sklon duhovnosti. Na njega je uticao njegov [[guru]], Ramakrišna, od koga je saznao da su sva živa bića otelotvorenje samog božanstva; prema tome, služenje Bogu moglo bi se ostvariti služenjem čovečanstvu. Nakon smrti Ramakrišne, Vivekananda je ekstenzivno obilazio [[Indijski potkontinent]] i stekao znanje iz prve ruke o životnim uslovima u [[British India|Britanskoj Indiji]]. Kasnije je otputovao u Sjedinjene Države, predstavljajući Indiju na Parlamentu svetskih religija 1893. godine. Vivekananda je održao stotine javnih i privatnih propovedi i predavanja, šireći principe [[Hindu philosophy|hinduističke filozofije]] u Sjedinjenim Državama, Engleskoj i Evropi. U Indiji se Vivekananda smatra [[List of Hindu gurus and sants|patriotskim svetiteljem]], a njegov rođendan slavi se kao [[National Youth Day (India)|Nacionalni dan mladih]]. == Publikacije == {{refbegin}} ; Objavljeno za vreme njegovog života<ref name="Vivekananda Library online Works">{{cite web|title=Vivekananda Library online|url=http://www.vivekananda.net/BooksBySwami.html|publisher=vivekananda.net|accessdate=22 March 2012|archive-date=2012-03-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20120312170706/http://www.vivekananda.net/BooksBySwami.html|url-status=dead}} </ref> * ''[[Sangeet Kalpataru]]'' (1887, with Vaishnav Charan Basak){{Sfn|Chattopadhyaya|1999|p=33}} * ''[[Karma Yoga (book)|Karma Yoga]]'' (1896){{sfn|De Michelis|2005|p=124}}{{Sfn|Kearney|2013|p=169}} * ''[[Raja Yoga (book)|Raja Yoga]]'' (1896 [1899 edition]){{Sfn|Banhatti|1995|p=145}} * ''[[Vedanta Philosophy: An address before the Graduate Philosophical Society]]'' (1896) * ''[[Lectures from Colombo to Almora]]'' (1897) * ''[[Bartaman Bharat]]'' {{Bn icon}} (March 1899), Udbodhan * ''[[My Master (book)|My Master]]'' (1901), The Baker and Taylor Company, New York * ''Vedânta philosophy: lectures on &nbsp;Jnâna Yoga'' (1902) Vedânta Society, New York {{OCLC|919769260}} * ''Jnana yoga'' (1899) ; Objavljeno posthumno Ovo je spisak izabranih Vivekanandinih knjiga koje su objavljene nakon njegove smrti (1902)<ref name="Vivekananda Library online Works" /> * ''Addresses on Bhakti Yoga'' * ''Bhakti Yoga'' * ''The East and the West'' (1909){{Sfn|Urban|2007|p=314}} * ''[[Inspired Talks]]'' (1909) * ''Narada Bhakti Sutras&nbsp;– translation'' * ''Para Bhakti or Supreme Devotion'' * ''Practical Vedanta'' * ''Speeches and writings of Swami Vivekananda; a comprehensive collection'' * ''Complete Works'': a collection of his writings, lectures and discourses in a set of nine volumes (ninth volume will be published soon) * Seeing beyond the circle (2005) {{refend}} == Literatura == * {{Citation | first=Georg | last=Feuerstein | authorlink=Georg Feuerstein | title=The Yoga Tradition | publisher=Motilal Banarsidass | year=2002 | location=Delhi }} * {{Citation | last=Clarke | first=Peter Bernard | title=New Religions in Global Perspective | publisher=Routledge | year=2006}} * {{Citation | last=Von Dense | first=Christian D. | author-link=| title=Philosophers and Religious Leaders | publisher=Greenwood Publishing Group | year=1999}} * {{Citation | last=Dutt |first=Harshavardhan | title=Immortal Speeches | page=121 | year=2005 |publisher=Unicorn Books | isbn=978-81-7806-093-4 |location=New Delhi}} * {{Citation |last=Chattopadhyaya |first=Rajagopal |title=Swami Vivekananda in India: A Corrective Biography |url=https://books.google.com/books?id=EtcoeaQIQdAC&pg=PA285 |year=1999 |publisher=Motilal Banarsidass |isbn=978-81-208-1586-5}} * {{cite book |ref=harv |last=De Michelis |first=Elizabeth |authorlink=Elizabeth De Michelis |title=A History of Modern Yoga: Patanjali and Western Esotericism |url=https://books.google.com/books?id=sHBBDq_Ul3sC&pg=PA124 |date=8 December 2005 |publisher=Continuum |isbn=978-0-8264-8772-8}} * {{cite book |ref=harv |last=Kearney |first=Richard |title=Anatheism: Returning to God After God |url=https://books.google.com/books?id=8J4ntz59PgwC&pg=PT169 |date=13 August 2013 |publisher=Columbia University Press |isbn=978-0-231-51986-1}} * {{Citation |last=Banhatti |first=G.S. |title=Life and Philosophy of Swami Vivekananda |publisher=Atlantic Publishers & Distributors | year=1995 | page=276 | url=https://books.google.com/?id=jK5862eV7_EC&printsec=frontcover |isbn=978-81-7156-291-6}} * {{Citation | last=Banhatti |first=G.S. | title=The Quintessence of Vivekananda |year=1963 |publisher=Suvichar Prakashan Mandal |asin=B0007JQX3M |location=Pune, India}} * {{cite book |ref=harv |last=Urban |first=Hugh B. |title=Tantra: Sex, Secrecy, Politics and Power in the Study of Religion |url=https://books.google.com/books?id=wvtLClojU_4C&pg=PA314 |date=1 January 2007 |publisher=Motilal Banarsidass Publisher |isbn=978-81-208-2932-9}} == Reference == {{Reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commons|Swami Vivekananda}} * [https://openlibrary.org/subjects/person:vivekananda_swami_(1863-1902) Works about Vivekananda] via the [[Open Library]] * [https://openlibrary.org/authors/OL154597A/Vivekananda Works by Vivekananda] via the [[Open Library]] * {{Internet Archive author |sname=Swami Vivekananda}} * {{Librivox author |id=1306}} * [https://web.archive.org/web/20120330175816/http://www.belurmath.org/swamivivekananda.htm Biography] at [[Belur Math]]'s official website * [http://cwsv.belurmath.org/ Complete Works of Vivekananda, Belur Math publication] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180221125350/http://cwsv.belurmath.org/ |date=2018-02-21 }} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Vivekananda, Svami}} [[Kategorija:Rođeni 1863.]] [[Kategorija:Umrli 1902.]] [[Kategorija:Indijski filozofi]] k167vyc1pr6j6fn2xty0lhv716pmy2l 0 4658393 42690339 42405582 2026-09-19T08:31:01Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690339 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Šibin el Kom | ime_genitiv =Šibin el Koma | izvorno_ime =شبين الكوم | slika_panorama =شـــــــــــــــــارع_جمال_عبد_الناصر.jpg | opis_slike =[[Panorama]] centra | slika_lokacijska_karta_država =Egipat | slika_lokacijska_karta_opis=Pozicija Šibin el Koma u Egiptu | nadimak = | širina-stupnjevi =30 | širina-minute =33 | širina-oznaka=N | dužina-stupnjevi =31 | dužina-minute =00 | dužina-oznaka=E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Egipat}} | lokacija1_ime =[[Egipatske muhafaze|Muhafaza]] | lokacija1_info = [[Minufija (muhafaza)|Minufija]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe= | ime_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna =28.5 [[km²]]<ref name=city/> | visina =23<ref name=city/> | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2018]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =249,611<ref name=city/> | stanovništvo_gustoća=8,752 stan. / [[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =[[UTC+2]] | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | web_stranica = }} '''Šibin el Kom''' ([[Arapski jezik|arapski]]: شبين الكوم/''Shibin Al Kawm'') je [[grad]] od 249,611 [[Stanovništvo|stanovnika]]<ref name=city>{{cite web | url =http://www.citypopulation.de/en/egypt/cities/ | title =''Egypt, Arab Republic of Egypt'' | accessdate =29.7. 2020. | language=engleski | publisher=City population}}</ref> na [[sjever]]u [[Egipat|Egipta]] u [[Minufija (muhafaza)|Muhafazi Minufija]] u kojoj je [[glavni grad|administrativni centar]].<ref name=brit/> == Geografija == ''Šibin el Kom'' se nalazi na [[jug]]u [[Delta Nila|Delte Nila]], udaljen od [[Kairo|Kaira]] 60 [[km]] [[sjeverozapad]]no i oko 16 [[km]] [[istok|istočno]] od [[rukavac|rukavca]] [[Nil]]a [[Delta Nila#Rukavac Rašid|Rašida]].<ref name=brit/> Centar grada prostire se na [[zapad]]noj [[obala|obali]] [[kanal]]a Šibin, koji dovodi [[voda|vodu]] iz [[Nil]]a za [[navodnjavanje]] plodnih [[aluvij]]alnih [[oranica]] u okolici grada.<ref name=brit>{{cite web |url=https://www.britannica.com/place/Shibin-al-Kawm |title = ''Shibīn al-Kawm, Egypt'' |publisher = Encyclopædia Britannica |language =engleski |accessdate =30.7. 2020.}}</ref> [[datoteka:نيل_شبين_الكوم.jpg|left|thumb|240px|Centar grada na [[kanal]]u Šibin]] == Privreda, obrazovanje i transport== Šibin el Kom je grad [[tekstilna industrija|tekstilne industrije]] i [[cigareta]].<ref name=brit/> On je i [[univerzitet]]ski grad od [[1976]]. sjedište ''Univerziteta Minufija'' koji je startao sa 4 [[fakultet]]a da bi ih danas imao 22 koje pohađa 80 000 studenata. Od [[2006]]. ima kampus u gradu [[Madinat es-Sadat]] udaljenom 60 [[km]] [[jug|južno]].<ref name=uni>{{cite web |url=http://www.menofia.edu.eg/View/576/en |title=''History'' |publisher=Menofia University |language=engleski |accessdate=30.07.2020 |archive-date=2020-06-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200620225042/http://www.menofia.edu.eg/View/576/en |url-status=dead }}</ref> Kako leži na magistralnoj [[željeznička pruga|željezničkoj pruzi]] [[Kairo]]-[[Tanta]], odlično je povezan sa svim većim gradovima u [[Delta Nila|Delti]].<ref name=brit/> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze== {{Commonscat|Shebin El-Kom}} * [https://www.britannica.com/place/Shibin-al-Kawm ''Shibīn al-Kawm, Egypt''] {{en icon}} [[Kategorija:Gradovi u Egiptu]] trietwep502uub4vyduybwq4u17f9xc 0 4659747 42690174 42405218 2026-09-18T14:02:30Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690174 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Vad Madani | ime_genitiv =Vad Madanija | izvorno_ime =ود مدني | slika_panorama =السني.jpg | opis_slike = | slika_lokacijska_karta_država =Sudan | slika_lokacijska_karta_opis=Pozicija Vad Madanija u Sudanu | nadimak = | širina-stupnjevi =14 | širina-minute =24 | širina-oznaka=N | dužina-stupnjevi =33 | dužina-minute =31 | dužina-oznaka=E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Sudan}} | lokacija1_ime =[[Sudanski vilajeti|Vilajet]] | lokacija1_info = [[Gezira (vilajet)|Gezira]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe= | ime_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | visina =410<ref name=city/> | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2008]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =289,482<ref name=city/> | stanovništvo_gustoća= | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =[[UTC+3]] | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =63312<ref name=city/> | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | web_stranica = }} '''Vad Madani''' ([[arapski jezik|arapski]]:ود مدني/''Wad Madanī'') je [[grad]] od 289,482 [[Stanovništvo|stanovnika]] na [[istok]]u [[Sudan]]a u [[Gezira (vilajet)|Vilajetu Gezira]].<ref name=city>{{cite web | url =http://www.citypopulation.de/en/sudan/ | title =''Sudan'' | accessdate =3.9. 2020. | language=engleski | publisher=City population}}</ref> On je i [[glavni grad|administrativni centar]] tog [[Gezira (vilajet)|Vilajeta]]. == Geografija == Vad Madani leži na lijevoj ([[zapad]]noj) [[obala|obali]] [[Plavi Nil|Plavog Nila]] udaljen 136 [[km]] [[jugoistok|jugoistočno]] od [[Kartum]]a sa kojim je povezan [[cesta|cestom]] i [[Željeznička pruga|željezničkom prugom]].<ref name=brit>{{cite web |url=https://www.britannica.com/place/Wad-Madani |title = ''Wad Madani'' |publisher =Encyclopaedia Britannica |language =engleski |accessdate = 3.9.2020.}}</ref> Vad Madani je centar [[sudan]]skog [[pamuk]]a, u okolici leže velike [[plantaža|plantaže]]. == Historija == Vad Madani je osnovan [[1489]]. kad je Muhamed Amin Medani, potomak [[Imam (šijitski islam)|imama]] [[Ali]]ja, na tom mjestu podigao [[medresa|medresu]]. Uz nju je izraslo [[selo]] [[zanatlija]], koji su pravili [[čamac|čamce]], [[obuća|obuću]], [[štavljenje|štavili]] [[koža (materijal)|kožu]] i radili slične stvari.<ref name=arhi/> Pravi razvoj započeo je nakon što je [[Ibrahim-paša od Egipta|Ibrahim-paša]] [[sin]] [[Egipat#Osmanski period (1517—1882)|egipatskog]] [[valija|valije]] [[Muhamed Ali od Egipta|Muhameda Alije]] - [[1821]]. zauzeo Sudan i pretvorio Vad Madani u [[vojni logor]] za napad na [[Sennar]]. Madani je [[1900]]. postao [[glavni grad|administrativni centar]] tadašnje mudirije ([[provincija|provincije]]) Plavi Nil, tad su podignute [[škola|škole]], [[bolnica|bolnice]] i duge javne ustanove, a do grada je stigla i [[željeznica]].<ref name=arhi/> Velik impuls razvoju grada bio je Projekt Gezira [[1825]]. (izgradnja [[brana|brane]] i [[akumulaciono jezero|akomulacije]] [[Sennar]]). koji je omogućio [[navodnjavanje]] velikih [[plantaža]] [[pamuk]]a.<ref name=arhi/> Današnji Vad Medani je grad u kom djeluju i neka [[ministarstvo|ministarstva]] i agencije centralne [[vlada|vlade]] (Ministarstvo navodnjavanja, [[Agronomija|Agronomski]] Institut). On je od [[1975]]. i [[univerzitet]]ski grad.<ref name=brit/> Pored tog Vad Medani je [[industrija|industrijski]] grad - Industrijska zona Maringan.<ref name=arhi>{{cite web |url=http://www.wad-medani.com/english/aboutwad.htm |title=''Wad Medani City '' |publisher=Wad Medani Online |language=engleski |accessdate=3.09. 2020. |archive-date=2010-02-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100220212911/http://www.wad-medani.com/english/aboutwad.htm |dead-url= }}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze== {{Commonscat|Wad Madani}} * [http://www.wadmadani.com/index.htm ''Vad Madani (službene stranice''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240226072333/https://wadmadani.com/index.htm |date=2024-02-26 }} {{ar icon}} * [https://www.britannica.com/place/Wad-Madani ''Wad Madani (Encyclopaedia Britannica)''] {{en icon}} [[Kategorija:Gradovi u Sudanu]] l0jlyro1ul68bw9tnwn2urkwkgvd00y 0 4664541 42690317 42563458 2026-09-19T05:22:28Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690317 wikitext text/x-wiki '''Zločini iz mržnje''' (poznati i kao zločini motivisani predrasudama) je u [[krivično pravo|krivičnom pravu]] naziv za [[zločin]]e u kojima počinilac napada žrtvu zbog njene stvarne ili pretpostavljene pripadnosti određenoj [[društvena grupa|društvenoj grupi]]. Žrtve zločina iz mržnje su obično predmet napada zbog njihove [[rasa|rase]], [[religija|religije]], [[seksualna orijentacija|seksualne orijentacije]], invaliditeta, klase, etničke pripadnosti, [[nacionalnost]]i, starosti, [[pol]]a, [[rodni identitet|rodnog identiteta]], društvenog statusa ili političke pripadnosti.<ref name="williams">Stotzer, R.: "[https://web.archive.org/web/20070811092040/https://www.law.ucla.edu/williamsinstitute/publications/Comparison%20of%20Hate%20Crime%20Formatted.pdf Comparison of Hate Crime Rates Across Protected and Unprotected Groups]", Williams Institute</ref> ''Zločin iz mržnje'' je [[pravo|pravna]] kategorija i koristi se kako bi se opisalo nasilje motivisano predrasudama: ''„napad, povreda i [[ubistvo]] koji su motivisani određenim ličnim karakteristikama: izgledom, bojom kože, nacionalnošću, različitim jezikom, različitom veroispovešću“''.<ref name="Streis">{{Cite book| last = Streissguth | first = Tom |title=Hate Crimes| url = https://archive.org/details/hatecrimes0000stre_k6x9 |publisher=Library in a Book|location=|year=2003|isbn=978-0-8160-4879-3|pages=[https://archive.org/details/hatecrimes0000stre_k6x9/page/2 3]}}</ref> Termin ''zločin iz mržnje'' se uglavnom odnosi na krivična dela za koja se smatra da su motivisana mržnjom ili predrasudama protiv jedne ili više gorenavedenih kategorija. Ovde se ubrajaju fizički napad, oštećenje imovine, maltretiranje, uznemiravanje, verbalno zlostavljanje ili uvrede, kao i pisanje uvredljivih grafita ili pisama (pošta mržnje).<ref name = "ovrbwx">[http://webarchive.nationalarchives.gov.uk/20060213212713/http://www.homeoffice.gov.uk/crime-victims/reducing-crime/hate-crime/ Hate crime], Home Office</ref> ''Zakoni protiv zločina iz mržnje'' imaju za cilj da spreče ovakvo nasilje. Ovi zakoni se razlikuju od zakona protiv [[govor mržnje|govora mržnje]] zbog toga što zakoni protiv zločina iz mržnje samo povećavaju kazne za dela koja su već kažnjiva po drugim zakonima, dok zakoni protiv govora mržnje kriminalizuju govor. == Tretman u Europi== Čl. 17. [[Europska konvencija o ljudskim pravima|Europske konvencije o ljudskim pravima]] zabranjuje zlouporabu prava [[sloboda izražavanja|slobode izražavanja]] na način da koristeći se pravima zajamčenim konvencijom ta ili druga ljudska prava djelatno ugrožavaju ili ukidaju. Čl. 14. Konvencije štiti od diskriminacije po bilo kojoj osnovi kao što je spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijed, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili društveno podrijetlo, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje ili drugi status. Iz svega navedenog jasno proizlazi kako [[govor mržnje]] ne predstavlja zaštićeni oblik slobode izražavanja.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/164883 Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, Vol.4 No.1 Travanj 2013.]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Maja Munivrana Vajda: ''Novi kazneni zakon u svjetlu pristupanja Europskoj uniji: inkriminiranje govora mržnje i nekih drugih oblika rasizma i ksenofobije''</ref> == Povezano == * [[Mržnja]] * [[Govor mržnje]] * [[Etnička mržnja]] == Reference == {{reflist|30em}} == Literatura == * {{Cite book | ref = harv| last = Streissguth | first = Tom |title=Hate Crimes| url = https://archive.org/details/hatecrimes0000stre_k6x9|publisher=Library in a Book|location=|year=2003|isbn=978-0-8160-4879-3|pages=[https://archive.org/details/hatecrimes0000stre_k6x9/page/2 3]}} == Vanjske veze == * {{en}} [http://psychology.ucdavis.edu/rainbow/html/hate_crimes.html Hate crimes information, by Dr. Gregory Herek] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201130082712/http://psychology.ucdavis.edu/rainbow/html/hate_crimes.html |date=2020-11-30 }} * {{en}} [http://www.fbi.gov/ucr/ucr.htm#hate ''Hate Crime Statistics''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130116162142/http://www2.fbi.gov/ucr/ucr.htm#hate |date=2013-01-16 }}, [[Federalni istražni biro|FBI]] * {{en}} [http://www.tolerance.org/ Tolerance.org], [[Južnjački pravni centar za siromašne|Southern Poverty Law Center]] * {{en}} [http://oxfordbibliographiesonline.com/display/id/obo-9780195396607-0022 "Hate Crime." Oxford Bibliographies Online: Criminology.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031005012/http://oxfordbibliographiesonline.com/display/id/obo-9780195396607-0022 |date=2010-10-31 }} [[Kategorija:Zločini]] [[Kategorija:Kriminal po tipu]] [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Diskriminacija]] [[Kategorija:Rasizam]] [[Kategorija:LGBT prava]] 5uioz94b8g5le8hnaqyotif8ihxvugp 0 4669609 42690318 42599944 2026-09-19T06:23:21Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690318 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = August Ziči | slika = Zichy Ágost.jpg | širina_slike = | opis = [[Zsigmond Pollák]]: ''Grof [[August Ziči]]'' ([[bakropis]]) | ime_po_rođenju = {{lang-hu|Ágost}}<br>{{lang-de|August}}<br>{{lang-sl|Avgust}} | datum_rođenja = {{Birth date|1852|6|14}} | mjesto_rođenja = [[Beč]], [[Penzing]] ([[Austrijsko Carstvo]]) | datum_smrti = {{death date and age|1925|10|4|1852|6|14}} | mjesto_smrti = [[Beč]] ([[Austro Ugarska]]) | počivalište = [[Beltinci]] ([[Slovenija]]) | pseudonim = | državljanstvo = [[Austro Ugarska|austrougarsko]]<br />[[Kraljevina Jugoslavija|jugoslavensko]] | rodbina = | supružnik = Hedvig von Wimpffen | partner = | djeca = [[Marija Ziči|Marija]]<br />[[Teodora Ziči|Teodora]]<br />[[Anastazija Ziči|Anastazija]]<br />[[Frida Ziči|Frida]] | obrazovanje = [[Trnava]] ([[gimnazija]]) | alma_mater = [[Naučni univerzitet Eötvösa Loránda|Budimpeštanski univerzitet]] | zanimanje = [[pravnik]] | period = | jezik = [[latinski]]<br />[[mađarski]]<br />[[njemački]]<br />[[engleski]]<br />[[slovenski]] | pokret = [[klasicizam]]<br />[[historicizam]] | žanr = [[pjesma|pjesme]]<br />[[putopis]]i | znamenita_djela = | nagrade = | uticaj_od = | uticaj_na = | potpis = | website = }} [[Grof]] '''August Ziči''' ({{lang-hu|Ágost zichy és vázsonykői gróf}}; {{lang-de|August Zichy von Zich und Vásonkeö}}) je bio [[Austro Ugarska|austrougarski]] [[pisac]], [[pjesnik]], [[pravnik]], [[putopisac]], [[naučnik]], povjerljivi dvorski unutrašnji savjetnik, vrhovni dvorski zvaničnik, [[guverner Rijeke]], dopisni član [[Mađarska akademija znanosti|Mađarske akademije znanosti]] ({{lang-hu|valóságos belső titkos tanácsos, főudvarmester, főrend, fiumei kormányzó, a Magyar Tudományos Akadémia levelező tagja}}) te [[mistik]]; *[[14. jun]] [[1852]]. [[Beč]]-[[Penzing]], †[[4. oktobar]] [[1925]]. [[Beč]]. == Biografija == [[File:Avgust_Zichy-1872.jpg|thumb|180px|left|[[Grof]] [[Avgust Ziči|Avgust pl. Ziči]] godine [[1872]] kao guverner [[Rijeka (grad)|Rijeke]] ]] === Obitelj i podrijetlo === [[File:Zichy_family_3-photos.jpg|thumb|180px|right|Obitelj Ziči – njihove fotografije u beltinskoj kapeli]] [[File:Marija_Teodora_Anastazija_Zichy.jpg|thumb|180px|right|Sestre Ziči: [[Marija Ziči|Marija]], [[Teodora Ziči|Teodora]] i [[Anastazija Ziči|Anastazija]] - slikane [[1907]]. ]] [[File:Guvernerjeva_palača-Reka_1896.jpg|thumb|180px|right|Guvernerova palata na Rijeci [[1896]] ]] Avgust pl. Ziči je rođen 14. juna 1852. u [[Beč]]u-[[Penzing]]u. Njegov otac je bio ''grof upravitelj'' ({{lang-hu|gróf tárnokmester}}) ''Franjo Serafin Ziči'' ({{lang-hu|Ferenc Szerafin Zichy}} - 1811-1900), njegova majka pak ''granična grofica i vrhovna upraviteljica'' ({{lang-hu|őrgróf és főtárnokmester}}) ''Marija Klara Demblin'' ({{lang-hu|Mária Klára Demblin}} - 1814-1868). Njegov stariji brat je bio uvaženi upravitelj ''Jožef Ziči''. 31. maja 1881. crkveno se vjenčao u katoličkoj crkvi u [[Rappoltenkirchen]]u u [[Donja Austrija|Donjoj Austriji]] sa ''Hedvikom Anastazijom pl. Vimpfen ({{lang-de|Hedwig Anastasia von Wimpffen}}'' - 1861–1892). U braku su im se rodile četiri djevojčice: ''[[Marija Ziči|Marija]], [[Teodora Ziči|Teodora]], [[Anastazija Ziči|Anastazija]]'' i ''[[Frida Ziči|Frida]]'', o kojoj pak nedostaju podaci. === Učenje i putovanje === Mladi August je pohađao i uspješno završio srednju školu u [[Trnava|Trnavi]] ({{lang-hu|Nagyszombat}}), a visoko obrazovanje na [[Univerzitet u Beču|Bečkom]] i [[Naučni univerzitet Eötvösa Loránda|Budimpeštanskom univerzitetu]], gdje je 1874. diplomirao pravo, a sljedeće, 1875. godine, doktorirao. Od novembra iste godine s bratom grofom Jožefom putovao je dvije godine po svijetu i preputovao nizozemske kolonije. Odatle je otputovao u [[Tajland|Sijam]], zatim u [[Kina|Kinu]], [[Japan]], prošao kroz kineske gradove [[Šangaj]] i [[Peking]], te se vratio kući kroz [[Mongolija|mongolsku]] [[pustinja|pustinju]] [[Gobi]]. Oni su bili prvi među [[Mađari]]ma koji su prešli ovo dugo, naporno i pustolovsko burno putovanje kopnom. Nakon kratkog odmora kod kuće, otputovao je u [[Sjedinjene Američke Države|Ameriku]] 1878., gdje je proveo šest mjeseci u SAD-u, [[Kanada|Kanadi]] i [[Kalifornija|Kaliforniji]]. Godine 1877. čitao je svoja iskustva s putovanja Geografskom društvu u [[Budimpešta|Budimpešti]]. === Književnik i političar === August se također afirmirao kao [[pisac]], [[pjesnik]] i [[političar]]. 20. maja 1880. izabran je za dopisnog člana [[Mađarska akademija znanosti|Mađarske akademije znanosti]]. Ulazeći u političku karijeru, 1879. izabran je za kotarskoga poslanika u [[Senec]]u kod [[Bratislava|Bratislave]]; utvrdio se i kao izvjestitelj o narodnoj prosvjeti. === Graditelj in zaštitnik crkava === [[File: Beltinci_1899_-_litografija_kopija.jpg|thumb|180px|right|Središte [[Beltinci|Beltinaca]] [[1899]]. te pogled na [[crkva (zgrada)|crkvu]].]] Preuređenje župske crkve i dogradnja kapele ''Ave Maria'' kod beltinske [[Crkva svetoga Ladislava, Beltinci|Crkve svetoga Ladislava]] imali su dvojako značenje. Najprije je to bio umjetnički doprinos sa neoklasicističkim, [[historicizam|historicističkim]] pristupom bečkog arhitekte [[Max von Ferstel|Maxa von Ferstela]]. Ispod kapele nalazi se grobnica za obitelj Ziči. Tu je prva sahranjena Augustova supruga Hedvika, koja je umrla sa samo 31 godinu (vjerojatno zbog [[tuberkuloza|tuberkuloze]]). Hedwig von Wimpffen rođena je 4. augusta 1861. u [[Beč]]u, a umrla 30. novembra 1892.<ref>{{cite web|url=https://www.geni.com/people/Hedwig-von-Wimpffen-GR/6000000002764822481|title=Hedwig von Wimpffen, GR|publisher=Geni|date=25. maja 2018.|accessdate=27. oktobra 2021.}}</ref> Tamo je početkom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] - već 1915. - sahranjena također jedva 29-godišnja Augustova najmilija kći - [[Teodora Ziči|Teodora]]. Ona se do krajnosti žrtvovala za ranjene vojnike – i tamo se i sama zarazila tada neizlječivom bolešću sušicom - te je poslije dugog i bolnog razdoblja od nje i umrla. Deset godina kasnije u grobnicu je sahranjen i sam August. Krste i spomenploče su se sačuvale u dobrom stanju sve do danas. U kapeli se nalaze naime i spomen ploče onima, koji su dole sahranjeni: roditeljima (Hedviki i Augustu) i trima kćerima (Mariji, Teodori i Anastaziji). August nije bio samo graditelj i popravljač crkava, nego i njihov zaštitnik ili patron. Tako je bio patron crkve u [[Beltinci]]ma, ali i hodočasničke crkve u [[Turnišče|Turnišču]], od koje su se Beltinci svojedobno odvojili - te ju je on iz temelja nanovo pozidao. === Visoke državničke službe === Na osnovi popisa (cenzusa) je August postao članom Gornjeg doma plemića u Budimpešti. U više navrata bio je i član ili šef izaslanstava, jer je u pomorskom pododboru u Rijeci imao istaknuti položaj. Služio je i kao carsko-kraljevski komornik, a od 1886. kao unutarnji tajni savjetnik. Bio je član nadzornog odbora "Mađarske zemljišno-kreditne ustanove" i predsjednik udruge sirotišta za siromašnu djecu Štefanija (Stefánia) u Rijeci, gdje i danas rade [[salezijanci]]. Imenovan je glavnim sucem u martu 1911., a na što je dao ostavku 1918. godine. ==== Upravitelj (guverner) grada Rijeke ==== Kao posebnu oblast je izdvojila u korist Ugarske riječku luku sa okolinom već [[Marija Terezija]]. [[Rijeka (grad)|Rijeka]] postala je "municipium" 15. juna 1872. Novi statut odobrilo je "Ministarstvo unutarnjih poslova Kraljevine Ugarske". Guverner [[August Ziči|August]] predao je ovaj novi statut općinskim ljudima sa ovim riječima: {| |- ! latinski tekst<ref>{{cite web|url=https://www.facebook.com/ppmhp/photos/15-lipnja-1872-rijeke-je-progla%C5%A1ena-municipijem-dobila-je-novi-statut-potvr%C4%91en-o/10155559766827322/|title=Novi statut grada Rijeke|publisher=Igor Žic|date=15. juna 2018|accessdate=25. oktobra 2021}}</ref> ! srpskohrvatski prijevod |- | <blockquote> Nihil de nobis sine nobis! </blockquote> | <blockquote>Ništa o nama bez nas! </blockquote> |} Kako je guverner Ziči 5. decembra iste godine postao ministar trgovine, Grad Rijeka ga je imenovao [[počasni građanin|počasnim građaninom]]. Godine 1883. (ponovno) je imenovan upraviteljem Rijeke i mogao je ući u parlament - "Gornji dom plemića". Ovu službu obavljao je do 1892. godine. Kao namjesnik grof Avgust Ziči isticao se u razvoju pomorske trgovine. Godine 1883. ‘’Riječka kraljevska pomorska uprava’’ odlučila je sagraditi reprezentativnu palaču na pomolu Ziči (Zichy); trebalo bi objediniti sve pomorske službe u Ugarskom primorju. Kamen temeljac položen je 1. septembra 1884. u nazočnosti namjesnika grofa Augusta Zičija i predstavnika riječke općine. Palača je građena prema nacrtima Josipa Huberta u neorenesanskom (historističkom) stilu kao samostojeća građevina.<ref>{{cite web|url=https://www.facebook.com/ppmhp/photos/15-lipnja-1872-rijeke-je-progla%C5%A1ena-municipijem-dobila-je-novi-statut-potvr%C4%91en-o/10155559766827322/|title=Novi statut grada Rijeke|publisher=Igor Žic|date=15. juna 2018.|accessdate=25. oktobra 2021.}}</ref> ==== Lozinka ==== Lozinka porodice Zičijeve jeste: '''Mindig készen!'''<ref>Valamely bizonyos, hogy megh kel halnunk, oly bizonytalan annak üdeje, helye és órája!</ref><ref>{{cite web|url=http://www.krudylib.hu/wiki/zichy-i-istvan|title=Idősebb gróf Zichy István végrendelete|publisher=Krudylib.hu|date=|accessdate=20. november 2021|archive-date=2021-11-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20211120230139/http://www.krudylib.hu/wiki/zichy-i-istvan|url-status=dead}}</ref> Prijevod:<br/>{{lang-sh|Uvek spreman!}}<br/>{{lang-sl|Vedno pripravljen!}}<br/>{{lang-la|Semper paratus!}}<br/>{{lang-en|Always ready!}}. === Djela === ;{{hu}} * [http://real-eod.mtak.hu/369/ A Boro-Budur Java szigetén]. Székfoglaló értekezés. Budapest, 1881. Értekezések a nyelv- és széptudom. köréből IX. r. (Boro-Budur na otoku [[Java|Javi]]. Budimpešta 1881.) ;{{de}} * [http://real-eod.mtak.hu/361/ Tanulmány a japán művészetről]. 18 fametszet-ábrával. Budapest, 1879. Értekezések a nyelv- és széptud. köréből VIII. 4. Német nyelven az Ung. Revueben és külön. (18 [[drvorez]]nih japanskih umjetničkih slika. Proučavanje [[japan]]ske umjetnosti. Budimpešta 1879.) ;{{en}} * Dominion of Canada. Budapest, 1879 . Különnyomat a Budapesti Szemléből. ([[Kanada|Kanadski]] dominion. Budimpešta 1879. Poseban otisak iz ''Budapesti Szemle''). == Smrt i uspomena == [[File:Augustus_comes_Zichy-1a.jpg |thumb|180px|right|Dio [[epitaf]]a [[August Ziči|Augustu pl. Zičiju]]]] === Smrt === Avgust pl. Zichy je umro star 73 godina dana 4. oktobra 1925. u [[Beč]]u. Pokopan je u grobnici, koju je sagradio u beltinskoj Crkvi svetoga Ladislava, za obiteljsku grobnicu Zičke obitelji, a posebno za njegovu voljenu, prerano preminulu suprugu Hedviku, čiji je grob svaki dan posjećivao i molio se ondje duge sate. Kad mu je naime 1892. umrla supruga Hedvika stara jedva 31 godinu, dao je njezino tijelo prenijeti u novosagrađenu kapelicu u crkvi sv. Ladislava u Beltincima. Tamo nije sahranjena samo ona, nego praktično cijela porodica: njegova žena Hedwig i njegove tri kćeri: Marija, Teodora i Anastazija. Od njene prerane smrti najviše ga je pogodila opet prerana smrt njegove kćeri [[Teodora Ziči|Teodore]], koja se krajem 1914. godine zarazila tada neizlječivom [[tuberkuloza|tuberkulozom]] dok se brinula za teško bolesne ranjenike u [[beč]]koj [[bolnica|bolnici]]. Zajedno s njom služile su ranjenicima i njene sestre Anastazija te Marija. One se nisu zarazile. Anastazija se kasnije udala, dok je iznimno popularna grofica Marija ostala neudata cijeli život do smrti 1977. - valjda zbog nesretne mladenačke ljubavi sa jednim siromašnim ali stasitim i vrijednim seljačkim mladićem, čija je mana bila jedino činjenica da nije pripadao plemićkom razredu.<ref>{{cite web|url=https://vestnik.si/clanek/aktualno/nekaj-ga-je-vedno-vleklo-v-rojstni-kraj-899979|title=V spomin Nikolaju Szepessyju: ''Nekaj ga je vedno vleklo v rojstni kraj''|publisher=A. Nana Rituper Rodež u Vestnik.si|date=27. avgusta 2021.|accessdate=27. septembra 2021.}}</ref> === Nadgrobni natpis Augustu pl. Zičiju === {| |- ! Augustus comes Zichy de Zich et Vásonkeö ! Grof Avgust pl. Ziči od Ziča i Vásonkőja |- | <blockquote> Quiescit hic in spe excellentissimus ac doctissimus dominus dominus Augustus comes Zichy de Zich et Vásonkeö ex Ordine aurei velleri eques Austriae et Hungariae supremus marescalcus aulae huius muneris ultimus Flumine reipublicae olim gubernator Academiae Hungariae scientiarum sodalis nomine et virtute antiquae nobilitatis vir. <br> Qui pro fide et pietate sua hanc quidem ecclesiam novo tecto fastigato ornavit et ampliavit. Sacrarium ei et cryptam addidit et magnificum desuper sacellum B. M. V. extruxit altare marmoreum in illa et statuam ejusdem Virginis aeneam deauratam posuit. <br> Alteram vero ecclesiam dignissimam in pago Turnisa a fundamentis erexit. Pater piissimus, dominus benignus, administrator fidelis. Qui quoad vixit Hedwigem uxorem sibi morte ereptam lugebat.<br> Natus Viennae die 14. Junii 1852<br> Obiit ibidem 4. Octobris 1925<br> R. I. P. (Requiescat in pace!)<br> „Serve bone et fidelis, intra in gaudium Domini tui!” (Matheus 25, 21) </blockquote> | <blockquote> Ovdje u nadi (na uskrsnuće od mrtvih) počiva najizvrsniji i najučeniji gospodin plemić August, grof Ziči od Ziča i Vásonkőja, član Reda zlatnog runa, vitez Austrije i Ugarske, vrhovni poglavar ove službe, posljednji od upravitelja Rijeke, bivši predsjednik Mađarske, član Akademije znanosti, čovjek drevne slave i moći. <br> On je, u skladu sa svojom vjerom i pobožnošću, ovu crkvu uredio i povećao novim čvrstim krovom. Dodao joj je kapelu i kriptu, a iznad nje je podigao veličanstvenu kapelicu B. D. M. (Blažene Djevice Marije). Tamo je napravio mramorni oltar i podigao pozlaćeni brončani kip iste Djevice. <br> U selu Turnišče je od temelja sagradio još jednu vrlo prikladnu crkvu. <br> Bio je vrlo pobožan otac, susretljiv gospodar, vjeran upravitelj. Dokle god je živio, oplakivao je smrt svoje (prerano preminule) supruge Hedvike. <br> Rođen je u Beču 14. juna 1852. <br> Umro je isto tamo 4. oktobra 1925. <br> N. P. M. (Neka počiva u miru!) <br> "Dobri i vjerni slugo, uđi u radost Gospodara svoga!" (Citat iz evanđelja po Mateju 25. glava, 21. redak.) </blockquote> |} === U [[književnost]]i === <font size=+1 color=green>Feri Lainšček: ''„Ločil bom peno od valov“'' <br>''"Odvajat ću pjenu od valova"''</font><br/> Sjećanja na požrtvovnu i plemenitu gospođu [[Teodora Ziči|Teodoru Zičijevu]] i njenog pobožnog oca [[August Ziči|Augusta]] nisu s vremenom izblijedila, nego među [[Prekomurje|prekomurskim]] narodom žive sve do dana današnjega. Tako ju je početkom našeg stoljeća (2003.) u svom historijsko-kriminalnom romanu ''„Ločil bom peno od valov“'' (''„Odvajat ću pjenu od valova“'', u izdanju nekadašnje ''Študentske založbe'' u [[Ljubljana|Ljubljani]]) ovjekovječio i popularni pisac [[Feri Lainšček]]. On do u tančine opisuje potresne događaje oko smrti i sprovoda Teodore to jeste Božidare Zičijeve, kao i njenog shrvanog oca, koji je taj udarac podnosio tolikom hrabrošću i vjerom, da su ga već za života smatrali živim [[svetac|svecem]]. Na dan sprovoda bila je tolika navala običnih ljudi i gospode sa svih strana, da su gospodske kočije dolazile na sprovod čak od ranoga jutra, te je [[Dolinsko|dolinska]] ravnica izgledala kao sajmište ili čak kao bojište zbog silnih oblaka prašine, koju su podzale kočije i konjska kopita. Među grofovskim obiteljima na sahrani pisac spominje porodice [[Szapáry]], [[Esterházy]], [[Batthyány]] jeve, [[Vogler]] i [[Kodolitsch]]<ref>{{cite web|url=https://www.wikitree.com/genealogy/VOGLER|title=VOGLER Genealogy|publisher=WikiTree|date=2006|accessdate=25. oktober 2021}}</ref> Iz [[Murska Sobota|Sobote]] i okolnih trgova išla je [[ceh]]ovska gospoda, a sabrali su se i [[svećenik|svećenici]] iz cijele [[biskupija|biskupije]] na čelu s biskupom [[Ivan Mikeš|Ivanom Mikešom]]. Mlada grofica Teodora umrla je u Beču u dobi od jedva 29 godina. Kad je izbio [[Prvi svjetski rat]], boravila je sa sestrama Astom i Marijom u Carskim toplicama, gdje je kao medicinska sestra pomagala jadnim ranjenicima. Njezina velikodušna odluka postala je među narodom općeprihvaćen izraz za nesebičnost, jer se tamo zarazila [[tuberkuloza|tuberkulozom]], za koju tada još nije postojao lijek. Glas naroda znao je da se nije odvajala od ranjenika, čak ni kad je bila od bolesti potpuno shrvana. Stoga su bili uvjereni da mlada grofica ne prolazi kroz mračna vrata smrti kao obični ljudi, već u svetu [[legenda|legendu]] u koju ulaze samo Božji miljenici - sveci. ''Crveno-bijele boje'' ovdje su imale dakle posebno – simboličko značenje: prva znači ljubav i mučeništvo, a druga čistoću. Crveno je bilo cvijeće kojim su ukrašavali cijelu crkvu sve do groba, a bijele su bile haljine u koje su bile odjevene djevojke. Cvijeće ju je proslavljalo bojom života i nade; a to je davala drugima ono što je njoj sudbina uskratila. Bjelina je pak bila boja čistoće, koju je sačuvala do kraja; ili boja duše koja je utrla svoj put do nebeske milosti. Nitko od tisuća prisutnih na sprovodu nije naricao niti su se molili za njezin mir, nego su svi željeli njezino zasluženo uzveličanje. Elica Sreš, glavna i tragična junakinja ovog potresnog [[Feri Lainšček|Lainščekovog]] [[roman]]a - inače priprosta seljanka - koja je također bila među 120 djevojaka odjevenih u bijelo, navikla je da ljudi tuguju i očajavaju zbog gubitka svojih najdražih. Stoga nije mogla razumjeti kako to da njezin otac, sva Zičijeva rodbina kao i svi drugi ljudi zapravo za pokojnom Božidarom nisu tugovali, nego su zajedno s ocem, kao iz nekog svjetla, gledali na smrt kao na slavljenje i preobraženje. Isto tako je grofa Augusta narod smatrao pravim, živim [[svetac|svecem]]. {| |- ! Feri Lainšček: ''Odvajat ću pjenu od valova'' (ulomak iz romana)<ref>{{cite web|url=http://sveske.ba/en/content/odvajat-cu-pjenu-od-valova|title=Feri Lainšček: ''Odvajat ću pjenu od valova''. Sa slovenskoga prevela Jagna Pogačnik.|publisher=Sarajevske Sveske br. 13|date=1. marta 2006.|accessdate=5. oktobra 2021.}}{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> ! |- | <blockquote> Lica uz lijes činila su joj se utopljena u drukčije žaljenje nego što ga je poznavala i njihovi zaneseni pogledi najvjerojatnije su mogli u tom trenutku doseći nešto što sama nije mogla vidjeti. Ipak joj se činilo da to barem može osjetiti i prepuna zahvalnosti što je uopće prisutna tome posvećenom obredu, uskoro se posve prepustila njegovom zvuku i ozračju. <br> Stari grof August Zichy je onoga dana kad je kćerka Teodora zadnji put došla kući, gologlav stupio na suhu panonsku prašinu i široko raširenih ruku potražio nevidljivi dlan svoje pokojne žene. Grofica Hedviga koju je oženio iz plemenite donjoaustrijske rodbine umrla je još 1892. godine, stara samo 31 godinu, i ostavila ga samoga s tri malodobne kćeri. Već je sljedeće godine kod poznatog bečkog arhitekta, baruna Maxa von Ferstla, naručio nacrte za kapelicu Majke Božje s grobnicom u koju su 1894. godine prenijeli grofičine posmrtne ostatke. Od tada je veći dio svoga slobodnog vremena proživio u svetištu i ljudi su s godinama jednostavno počeli vjerovati da mu je velika ljubav omogućila dodir sa onostranim i da je tako sa ženom i dalje na neki tajanstveni način povezan. Upravo zbog toga se i tada, kad se pješice uputio za kćerkinim lijesom iz Sóbote u Beltince, nitko nije začudio njegovom malčice neubičajenom držanju i mnogi su bili spremni vjerovati da su se stope nevidljive pratilje čak i vidjele na prašini ceste. <br> I sada, uz uzneseni biskupski govor, bradato je grofovsko lice prožimala svjetlost koju je nosio u sebi i svjedočila o snazi srca kojoj nije bilo objašnjenja. Zato joj se činilo da stoji tu nasuprot živoga sveca, svetac usred živog oltara. </blockquote> </blockquote> |} === Slikovna zbirka === <center> <gallery> File:Zichy-Avgust-Hedvika-Asta-Teodora-Maria.jpg|Fotografije Zičijeve obitelji File:Zichy_Avgust_Beltinci.jpg|grof August pl. Ziči (1852-1925) File:Zichy Hedi 1892c.jpg|grofica Hedvika pl. Wimpffen (1861-1892) File:Asta_Teodora_Maria_1907a.jpg|Tri sestre: Anastazija, Teodora, Marija File:Church-Ladislav_Beltinci-35.jpg|[[Crkva svetog Ladislava, Beltinci]] File:Beltinci_procelje1.jpg|Fasada beltinačke crkve File:Beltinci_grba_Zichy.jpg|Zičijevi grbovi File:Beltinci_grba_Zichy2.jpg|Zičijevi grbovi na crkvi File:Coatofarms_Zichy-61.jpg |Zičijevi grbovi u Marijinoj kapeli File:IWindow_Hedvika-Zichy_Beltinci.jpg |Prozor na uspomenu Hedvike Zičijeve File:Ave-Maria_chapel-Beltinci.jpg |Marijina kapela File:Zichy_Beltinci_truge2.jpg|Krste porodice Zičijeve File:Holy_Mary_and-plaques-Zichy.jpg |Sveta Marija i spomenploče Zičijevih File:Augustus_comes_Zichy-plaque.jpg |Spomenploča grofu Augustu File:Hedwig_Zichy_plaque.jpg |Epitaf za majku Hedviku File:Theodora_Zichy_plaque.jpg |Epitaf za kćerku Teodoru File:Maria_Iphigenia_Zichy_plaque-71.jpg |Epitaf za kćerku Mariju File:Anastasia_Zichy-Szechenyi-plaque.jpg |Epitaf za kćerku Anastaziju </gallery> </center> == Povezano == {{kršćanstvo}} *[[Beltinci]] == Izvori == {{izvori|2}} == Vanjske veze == ;{{sl}} *[https://www.kamra.si/print.html?item_id=114844&tmpl=print Kamra: Cerkev svetega Ladislava v Beltincih s kapelo Zichy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210928012048/https://www.kamra.si/print.html?item_id=114844&tmpl=print |date=2021-09-28 }} *[http://www.beltinci.net/Cerkev_sv_Ladislava,595,0.html Cerkev sv. Ladislava Beltinci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211029164454/http://www.beltinci.net/Cerkev_sv_Ladislava,595,0.html |date=2021-10-29 }} *[https://www.pomurec.com/vsebina/57901/FOTO__Beneski_vodnjak_znova_pred_beltinsko_cerkvijo 16.06.2020 Na trg pred cerkvijo sv. Ladislava v Beltincih se je vrnil restavriran beneški vodnjak.] *[https://www.druzina.si/clanek/69-26-restavriran-beneski-vodnjak-znova-stoji-pri-cerkvi Restavriran beneški vodnjak znova stoji pri cerkvi J. Z. 27. 06. 2020] *[https://sobotainfo.com/novica/lokalno/zakaj-pri-nas-stoji-kip-moskega-z-mrtvim-krokodilom-pod-nogami/439464 Zakaj pri nas stoji kip moškega z mrtvim krokodilom pod nogami? sobotainfo 29. Julij 2018 16:32 v Lokalno] *[https://vestnik.si/clanek/aktualno/nekaj-ga-je-vedno-vleklo-v-rojstni-kraj-899979 (V SPOMIN) Nekaj ga je vedno vleklo v rojstni kraj. A. Nana Rituper Rodež, 27. 8. 2021. Nikolaj Szepessy] ;{{en}} *[https://www.geni.com/profile/6000000002802731977/events/6000000002802731980 Birth of grófnő Theodora Zichy. Date January 12, 1886] *[https://www.geni.com/people/Hedwig-von-Wimpffen-GR/6000000002764822481 Geni: Hedwig von Wimpffen, GR (Teodorina mati)] *[https://theodora.com/encyclopedia/z/zichy.html Zichy encyclopedia This page was last modified 29-SEP-18 Copyright © 2021 ITA ] *[https://www.ancestry.co.uk/search/collections/1093/?name=_Zichy&count=50&fh=150&fsk=MDsxNTA7NTA-61- All Public Member Photos & Scanned Documents results for Zichy] *[https://www.google.com/search?q=Zichy+Teod%C3%B3ra,+gr%C3%B3fn%C5%91&client=avast-a-1&sxsrf=AOaemvKUTf2Ad4sZk5XOoCI2VRJwZt6ltg:1632567421152&tbm=isch&source=iu&ictx=1&fir=NTWLspECVHV68M%252Ce41eqHE7_hSrCM%252C_%253BclVzx_XThOxxrM%252C5VvuEH1qlbPikM%252C_%253Bw3ZpmjmlAYGTyM%252Cpb7CS4t-NFvZ0M%252C_%253BalZsrf9_fKCEJM%252CFEFBG3RJhVulSM%252C_%253B2lT5EVSAeicM4M%252CbWO5uffSohWAHM%252C_%253BsKE8S7LHowycIM%252CjIx_nMdiacNcsM%252C_%253B8dU3tCFErIlKrM%252C20lVn8ucbjUqfM%252C_%253BHZH0Th5ZPbHLNM%252C6n6pWOuGVPb9VM%252C_%253BRiu18AbbAo32jM%252CyEoh0uVKBDIJ4M%252C_%253Bv1MKhlMP-5wcRM%252CqWtL4HRzJfiyAM%252C_&vet=1&usg=AI4_-kQ01SHo6I6D4Smb79hZURNLehOGfw&sa=X&ved=2ahUKEwjPjdbJ-5nzAhUJG-wKHZiNB_cQ9QF6BAgIEAE#imgrc=NTWLspECVHV68M (slike rodbine pl. Zichy idr.) ] ;{{hu}} *[https://archives.hungaricana.hu/hu/lear/Arvaszeki/7107/ Leveltar Zichy HU BFL - IV.1411.b - 1888 - 00444 - Zichy] *[https://www.kl-kl.si/files/fb/periodika/dz2/muraszombat_es_videke/1915-html/files/basic-html/page89.html Page 89 - Muraszombat_es_videke_1915] ;{{sh}} *[http://sveske.ba/en/broj/13 Sarajevske Sveske Broj 13, 01/03/06 Feri Lainšček Odvajat ću pjenu od valova)] *[http://sveske.ba/en/content/odvajat-cu-pjenu-od-valova Feri Lainšček Odvajat ću pjenu od valova Sarajevske Sveske br. 13]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} *[https://www.aukcije.hr/prodaja/kolekcionarstvo/Stari-dokumenti-i-fotografije/367/oglas/RIJEKA-GROF-AGOSTON-ZICHY-GUVERNER-GRADA-RIJEKE-U-PERIODU-1883-1892/4276923/ Stari dokumenti i fotografije Rijeka - grof Agoston Zichy - guverner grada Rijeke u periodu 1883-1892] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230407123247/https://www.aukcije.hr/prodaja/kolekcionarstvo/Stari-dokumenti-i-fotografije/367/oglas/RIJEKA-GROF-AGOSTON-ZICHY-GUVERNER-GRADA-RIJEKE-U-PERIODU-1883-1892/4276923/ |date=2023-04-07 }} {{normativna kontrola}} {{Životni vijek|1852|1925|Zichy, Ágost}} [[Kategorija:Austrougarski političari]] [[Kategorija:Mađarski pisci]] [[Kategorija:Mađarski pjesnici]] [[Kategorija:Mađarsko plemstvo]] [[Kategorija:Mađarski političari]] sk2ym5c5xt129ni74dd2my44mj06vq2 0 4676818 42690221 42690075 2026-09-18T21:51:18Z Dwina744 178014 +izv. 42690221 wikitext text/x-wiki Ovo je spisak značajnih osoba koji se identificiraju kao [[Jugoslaveni]] – ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali.{{Efn|Navedene su također osobe koje su se do 1840-ih godina izjašnjavale kao ''Iliri'', nazivom kojim su se do tada označavali Jugoslaveni.|group=α}} Jugoslovenski se identitet danas najčešće javlja kao nadnacionalni, kulturni<ref name=primjer-kulturnjugoslav>Usp. npr. [https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''<br>''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''</ref>, nacionalni odnosno etnički<ref name=primjer-nacionjugoslav>Usp. npr. [https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''<br>''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''</ref>, ali i kao anacionalni ili politički identitet. U ogromnoj većini slučajeva on egzistira pored drugih (nacionalnih) identiteta (Srbin, Hrvat, Bošnjak, Makedonac, Albanac, itd.)<ref name=studija-pavlakovic>Usp. Pavlaković, Vjeran: Ispunjenje tisućljetnog sna: Strategije simbolične izgradnje nacije u Hrvatskoj, u: Pavlaković, Vjeran/Korov, Goran (ur.): Strategije simbolične izgradnje nacije u državama jugoistočne Europe. Zagreb 2016, str. 27-60</ref>, u rijetkim slučajevima kao identitet koji te identitete ne uzima u obzir. Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali "prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima". Druga po brojnosti kategorija su bili "oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati". Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.<ref name=jugoslavenstvo69>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.</ref> == Arhitektura == * [[Mia David]], arhitekta, scenograf<ref name=miadavid1>[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''<br>''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''</ref> * [[Miša David]], arhitekta<ref name=mišadavid1>[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''<br>''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''</ref> * [[Radivoje Dinulović]], arhitekt<ref name=dinulovic1>[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''<br>''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''</ref> * [[Vlado Milunić]], arhitekt<ref name=milunic1>[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''<br>''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''</ref><ref name=milunic2>[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''<br>''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as "a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore."''</ref> * [[Aljoša Šegvić]], arhitekta<ref name=segvic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.<br>''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Milica Šterić]], arhitekta<ref name=steric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.<br>''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije "Energoprojekt" - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Josip Svoboda]], arhitekta<ref name=svoboda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.<br>''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Danilo Udovički]], arhitekta<ref name=dudovicki1>[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''<br>''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić </gallery> </center> == Diplomacija == * [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar<ref name=abebler1>VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.<br>''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''</ref> * [[Salih Fejić]], diplomata<ref name=fejic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.<br>''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Rexhai Surroi]], diplomat<ref name=surroi1>Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.<br>''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privržen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privržen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privržen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''</ref> * [[Zdenko Štambuk]], diplomata<ref name=zstambuk>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''<br>''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler </gallery> </center> == Film i pozorište == * [[Vjekoslav Afrić]], glumac<ref name=afric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.<br>''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Neda Arnerić]], glumica<ref name=arneric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.<br>''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare "Atrijum", Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=arneric2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.<br>''“Arnerić Neda, glumica i galerista (r. 15. VII 1953, Knjaževac). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Darko Bajić]], redatelj<ref name=dbajic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.<br>''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dbajic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.<br>''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Primož Bebler]], redatelj<ref name=pbebler1>[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''<br>''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''</ref><ref name=pbebler2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.<br>''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''</ref><ref name=pbebler3>[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''<br>''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''</ref> * [[Ivan Bekjarev]], glumac<ref name=bekjarev1>[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''<br>''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''</ref> * [[Miroslav Benka]], redatelj<ref name=benka1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.<br>''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''</ref> * [[Melita Bihali]], glumica<ref name=bihali1>[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''<br>''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''</ref><ref name=bihali2>[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''<br>''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''</ref> * [[Predrag Bjelac]], glumac<ref name=bjelac1>[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''<br>''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''</ref><ref name=bjelac2>[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: "Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''<br>''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''</ref> * [[Jelica Bjeli]], glumica<ref name=bjeli1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac<ref name=bjelogrlic1>[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film "Toma" se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''<br>''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''</ref><ref name=bjelogrlic2>[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''<br>''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''</ref><ref name=bjelogrlic3>[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''<br>''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''</ref> * [[Bogić Bošković]], glumac<ref name=bboskovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.<br>''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''</ref> * [[Tanja Bošković]], glumica<ref name=tboskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.<br>''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''</ref><ref name=tboskovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.<br>''“Bošković V. Tatjana, glumica, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 27. VI 1953, Beograd). Srpkinja, Jugoslovenka.”''</ref> * [[Karlo Bulić]], glumac<ref name=bulic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.<br>''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''</ref> * [[Branko Cvejić]], glumac<ref name=cvejic1>[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: "Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje"] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.<br>''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''</ref> * [[Svetozar Cvetković]], glumac<ref name=scvetkovic1>[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''<br>''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''</ref><ref name=scvetkovic2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''<br>''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic3>[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''<br>''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic4>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''<br>''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''</ref><ref name=scvetkovic5>[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''<br>''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''</ref><ref name=scvetkovic6>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.<br>''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic7>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.<br>''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator<ref name=dovnikovic1>[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''<br>''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''</ref> * [[Srđan Dragojević]], redatelj<ref name=dragojevic1>[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''<br>''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''</ref><ref name=dragojevic2>[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''<br>''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''</ref><ref name=dragojevic3>[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''<br>''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''</ref><ref name=dragojevic4>[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''<br>''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''</ref> * [[Jasna Đuričić]], glumica<ref name=djuricic1>[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''<br>''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''</ref><ref name=djuricic2>[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''<br>''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''</ref> * [[Predrag Ejdus]], glumac<ref name=ejdus1>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''<br>''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''</ref><ref name=ejdus2>[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''<br>''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''</ref><ref name=ejdus3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.<br>''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ejdus4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.<br>''“Ejdus Lj. Predrag, glumac, član i v. d. direktora Drame Narodnog pozorišta u Beogradu (r. 24. VII 1947, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Mira Erceg]], reditelj<ref name=erceg1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.<br>''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Bekim Fehmiu]], glumac<ref name=fehmiu1>[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''<br>''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”</ref> * [[Dragomir Felba]], glumac<ref name=felba1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.<br>''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=felba2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.<br>''“Felba A. Dragomir, glumac (r. 7. VII 1921, Skoplje). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ognjen Glavonić]], redatelj<ref name=glavonic1>[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''<br>''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.</ref> * [[Srđan Grahovac]], glumac<ref name=grahovac1>[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''<br>''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''</ref> * [[Aleksandar Gruden]], glumac<ref name=agruden1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.<br>''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Srđan Hadžić]], reditelj, pisac<ref name=hadzic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160.<br>''“Hadžić Srđan, reditelj i pisac; član Akademije filmske umetnosti i nauke. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Željko Hubač]], dramski pisac<ref name=hubac1>[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''<br>''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''</ref> * [[Boris Isaković]], glumac<ref name=bisakovic1>[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''<br>''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''</ref><ref name=bisakovic2>[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''<br>''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''</ref><ref name=bisakovic3>[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''<br>''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''</ref> * [[Feđa Isović]], scenarista<ref name=fisovic1>[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''<br>''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''</ref><ref name=fisovic2>[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''<br>''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''</ref><ref name=fisovic3>[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''<br>''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''</ref><ref name=fisovic4>[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za "Avaz": Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''<br>''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''</ref> * [[Ita Rina]], glumica<ref name=itarina>[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''<br>''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''</ref> * [[Davor Janjić]], glumac<ref name=janjic>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''<br>''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''</ref> * [[Đorđe Kadijević]], redatelj<ref name=kadijevic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''<br>''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''</ref><ref name=kadijevic2>[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''<br>''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''</ref><ref name=kadijevic3>[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''<br>''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''</ref><ref name=kadijevic4>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.<br>''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''</ref> * [[Rialda Kadrić]], glumica<ref name=kadric1>[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''<br>''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''</ref> * [[Stefan Kapičić]], glumac<ref name=kapicic1>[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''<br>''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''</ref> * [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja<ref name=kapic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.<br>''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=kapic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.<br>''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Milutin Karadžić]], glumac<ref name=karadzic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.<br>''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Mirjana Karanović]], glumica<ref name=mkaranovic1>[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''<br>''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''</ref> * [[Srđan Karanović]], redatelj<ref name=skaranovic1>[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''<br>''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''</ref> * [[Miljen Kljaković]], scenarista<ref name=kljakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.<br>''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nada Kokotović]], reditelj<ref name=kokotovic1>[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.<br>''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''</ref><ref name=kokotovic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.<br>''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Dejan Kosanović]], reditelj<ref name=dkosanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.<br>''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik<ref name=leskovar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.<br>''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Leon Lučev]], glumac<ref name=lucev1>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.</ref> * [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj<ref name=majdak1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.<br>''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj<ref name=mandic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.<br>''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''</ref> * [[Milenko Maričić]], reditelj<ref name=maricic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.<br>''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Gordan Matić]], reditelj<ref name=matic1>[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''<br>''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''</ref> * [[Mladen Matičević]], reditelj<ref name=maticevic1>[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''<br>''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''</ref> * [[Irfan Mensur]], glumac<ref name=mensur1>[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''<br>''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''</ref><ref name=mensur2>[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''<br>''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''</ref><ref name=mensur3>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''<br>''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''</ref><ref name=mensur4>[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''<br>''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''</ref><ref name=mensur5>[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''<br>''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''</ref><ref name=mensur6>[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''<br>''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''</ref><ref name=mensur7>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.<br>''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mensur8>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.<br>''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''</ref> * [[Ognjenka Milićević]], rediteljka<ref name=milicevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.<br>''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Kokan Mladenović]], redatelj<ref name=kokan1>[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''</ref><ref name=kokan2>[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''</ref><ref name=kokan3>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''</ref><ref name=kokan4>[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''</ref> * [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica<ref name=mrkic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.<br>''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar<ref name=munitic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.<br>''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Dino Mustafić]], reditelj<ref name=mustafic1>[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''<br>''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''</ref><ref name=mustafic2>[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''</ref><ref name=mustafic3>[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''<br>''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''</ref> * [[Goran Paskaljević]], reditelj<ref name=paskaljevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.<br>''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''</ref><ref name=paskaljevic2>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.<br>''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''</ref> * [[Borka Pavićević]], dramaturškinja<ref name=pavicevic1>[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''<br>''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''</ref><ref name=pavicevic2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''<br>''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''</ref> * [[Josip Pejaković]], glumac<ref name=pejakovic>[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu "Ućerivanje"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''<br>''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''</ref> * [[Katarina Pejović]], dramaturškinja<ref name=pejovic1>[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''<br>''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''</ref> * [[Darko Perić]], glumac<ref name=dperic1>[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2018&mm=09&dd=24&nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2018&mm=09&dd=24&nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''<br>''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''</ref> * [[Vladimir Pogačić]], reditelj<ref name=pogacic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.<br>''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Radko Polič]], glumac<ref name=polic1>[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''</ref><ref name=polic2>[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''<br>''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''</ref> * [[Mladen Popović]], dramaturg<ref name=mladenpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.<br>''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nenad Prokić]], dramaturg<ref name=prokic1>[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''</ref> * [[Ljubiša Ristić]], režiser<ref name=ristic1>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''<br>''“Nacionalnost - Jugosloven.”''</ref><ref name=ristic2>[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''<br>''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''</ref><ref name=ristic3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.<br>''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Olga Savić]], glumica<ref name=olgasavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.<br>''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Egon Savin]], redatelj<ref name=savin1>[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''<br>''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''</ref><ref name=savin2>[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''<br>''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''</ref> * [[Žorž Skrigin]], reditelj<ref name=skrigin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.<br>''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Gorčin Stojanović]], reditelj<ref name=gstojanovic1>[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''<br>''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''</ref><ref name=gstojanovic2>[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''<br>''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''</ref> * [[Abdurrahman Šalja]], glumac<ref name=salja1>[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''<br>''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji, mrtvi, odlaze nekuda na plutajućem ostrvu.”''</ref> * [[Rade Šerbedžija]], glumac, glazbenik<ref name=serbedzija1>[http://arhiva.alo.rs/v-i-p/svetski-dzet-set/serbedzija-srecan-sam-sto-me-zovu-srbinom-iz-hrvatske-foto/59916 Šerbedžija: Srećan sam što me zovu Srbinom iz Hrvatske!] Alo.rs ''Jutarnji list; 01.07.2014.''<br>''“Istina je, ja se osećam različito. Nekada kao Jugosloven, zbog zemlje i naroda, drugo, kao hrvatski glumac, zagrebački dečko, kao što govorite, pričao sam kajkavski i još uvek tako govorim kad dođem u Zagreb, ali naravno da držim do svojih korena i do tog specijalnog mentaliteta Srbina iz Hrvatske. Kao i do svoje regije u kojoj sam rođen, a to je Lika, i to je nešto do čega mi je naročito stalo, kao uostalom i do Slavonije, u kojoj sam odrastao.”''</ref><ref name=serbedzija2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 471.<br>''“Šerbedžija Rade, glumac i pozorišni reditelj; redovni profesor glume na Akademiji umetnosti u Novom Sadu (r. 27. VII 1946, Bunić, Titova Korenica). Jugosloven.”''</ref> * [[Slavko Štimac]], glumac<ref name=stimac1>[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''<br>''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''</ref> * [[Feđa Štukan]], glumac<ref name=stukan1>[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''<br>''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''</ref><ref name=stukan2>[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''<br>''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''</ref><ref name=stukan3>[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''<br>''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''</ref> * [[Jelena Tinska]], glumica<ref name=tinska>[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''</ref> * [[Darko Trešnjak]], režiser<ref name=tresnjak1>[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''<br>''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''</ref> * [[Sergej Trifunović]], glumac<ref name=strifunovic1>[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''</ref> * [[Renata Ulmanski]], glumica<ref name=ulmanski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.<br>''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Mlađa Veselinović]], glumac<ref name=veselinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.<br>''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar<ref name=volk1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.<br>''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Stjepan Zaninović]], reditelj<ref name=zaninovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.<br>''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Stevo Žigon]], glumac<ref name=zigon1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.<br>''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''</ref><ref name=zigon2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 547.<br>''“Žigon Š. Stevo, glumac i reditelj; generalni sekretar Saveza udruženja dramskih umetnika Jugoslavije (r. 8. XII 1926, Ljubljana). Jugosloven.”''</ref> * [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar<ref name=zmukic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.<br>''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin Datoteka:Rade Serbedzija 2016-mc.rs.jpg|Rade Šerbedžija Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon </gallery> </center> == Fotografija == * [[Ivo Eterović]], fotograf<ref name=eterovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.<br>''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''</ref> * [[Stevan Kragujević]], fotoreporter<ref name=kragujevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.<br>''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''</ref> * [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan<ref name=surla1>[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''<br>''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''</ref><ref name=surla2>[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''<br>''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''</ref><ref name=surla3>[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''<br>''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević Datoteka:Rizo Šurla crop.jpg|Rizo Šurla </gallery> </center> == Književnost i pjesništvo== * [[Olja Alvir]], književnica<ref name=alvir1>[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''<br>''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''</ref> * [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata<ref name=ristic-andric-davico>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 182.<br>''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''</ref><ref name=andric2>Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.<br>''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''</ref> * [[Vladimir Arsenijević]], književnik<ref name=arsenijevic1>[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''<br>''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''</ref> * [[Anton Aškerc]], pesnik<ref name=askerc1>Aškerc, Anton: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-YNVE4FUC/ecf67f53-f5ca-416a-a350-bc79be7c6661/PDF Hrvaški »Salon«.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 2 (1899), str. 132.<br>''“Zakaj nismo vsaj vsi Jugoslovani edini v jeziku, v književnosti in umetnosti? Čemu se cepimo in slabimo sami? Čemu? . . .”''</ref> * [[Goran Babić]], književnik<ref name=babic1>[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''<br>''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno "proljećarske" devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao "zadrti šuvarovac" i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''</ref><ref name=babic2>[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''<br>''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - "Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici."''</ref><ref name=babic3>[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''<br>''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''</ref><ref name=babic4>[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''<br>''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''</ref> * [[Vladislav Bajac]], književnik<ref name=bajac1>[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''<br>''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''</ref> * [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja<ref name=bajindjukanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.<br>''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vjera Benkova]], književnica<ref name=benkova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.<br>''“Benkova Vjera, pisac i književni prevodilac; novinar, saradnik Slovačke redakcije Radio N. Sada (od '80). […] P: Slovakinja jugosl. porekla..”''</ref> * [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti<ref name=bihalji1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.<br>''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''</ref> * [[Laslo Blašković]], književnik<ref name=blaskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.<br>''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač<ref name=bodirogic1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''<br>''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''</ref><ref name=bodirogic2>[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''<br>''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''</ref> * [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja<ref name=bogavac1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''<br>''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''</ref> * [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka<ref name=bojicic1>[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''</ref> * [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar<ref name=cicvara1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.<br>''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''</ref><ref name=cicvara2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 65.<br>''“Cicvara R. Dušan, novinar i književnik (r. 30. I 1964). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Milan Ćurčin]], pjesnik<ref name=curcin1>[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''<br>''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''</ref> * [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik<ref name=ristic-andric-davico/><ref name=davico>[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''<br>''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''</ref> * [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš<ref name=ergic1>[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''<br>''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''</ref><ref name=ergic2>[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''<br>''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''</ref><ref name=ergic3>[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''<br>''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''</ref><ref name=ergic4>[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''<br>''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''</ref> * [[Zdenka Feđver]], književnica<ref name=fedjver1>[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''<br>''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''</ref> * [[Frida Filipović]], književnik<ref name=filipovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.<br>''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''</ref><ref name=filipovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 129.<br>''“Filipović F. Frida, književnik i prevodilac (r. 3. II 1913, Sarajevo). Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''</ref> * [[Hristo Georgijevski]], književnik<ref name=georgijevski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.<br>''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Vesna Goldsworthy]], književnica<ref name=goldsvorti1>[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''<br>''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''</ref><ref name=goldsvorti2>[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''<br>''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''</ref> * [[Mustafa Karahasan]], književnik<ref name=karahasan1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.<br>''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''</ref> * [[Danilo Kiš]], književnik<ref name=kis1>Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.<br>''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''</ref> * [[Božo Koprivica]], književnik<ref name=koprivica1>[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''<br>''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''</ref><ref name=koprivica2>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''<br>''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''</ref> * [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista<ref name=krleza1>Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.<br>''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''</ref><ref name=krleza2>Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.<br>''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''</ref> * [[Zofka Kveder]], književnica<ref name=kveder1>Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).<br>''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''</ref> * [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik<ref name=levicnik1>Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.<br>''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''</ref> * [[Milenko Maticki]], književnik, novinar<ref name=maticki1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.<br>''“Maticki Milenko, književnik; urednik "Politikinog" podlistka "Politika za decu". […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Predrag Matvejević]], književnik<ref name=matvejevic1>Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom) <br>''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''</ref><ref name=matvejevic2>[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''<br>''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''</ref><ref name=matvejevic3>[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''<br>''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''</ref><ref name=matvejevic4>[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''<br>''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''</ref> * [[Antun Mihanović]], književnik, pravnik, diplomata<ref name=mihanovic1>Шишић, Фердо: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/1937-Jugoslovenska-Misao.pdf Југословенска мисао. Историја идеје југословенског народног уједињења и ослобођења од 1790-1918.] Београд 1937, стр. 79.<br>''“Поносим се и тиме, што сам дошао и к Вашој Пресвијетлости, као к једином кнезу (владаоцу) нашега илирског народа.”</ref> * [[Milan Milišić]], pesnik<ref name=milisic1>Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.<br>''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''</ref><ref name=milisic2>[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''<br>''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''</ref><ref name=milisic3>[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''</ref> * [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor<ref name=muzijevic1>[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''<br>''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''</ref> * [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik<ref name=nazor1>Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.<br>''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''</ref> * [[Elvedin Nezirović]], književnik<ref name=nezirovic1>[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''<br>''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''</ref> * [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist<ref name=nikolaidis>[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''<br>''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''</ref> * [[Grozdana Olujić]], književnica<ref name=olujic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.<br>''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Muharem Omerović]], pjesnik<ref name=omerovic1>[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''<br>''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije "ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata"!”''</ref> * [[Eliezer Papo]], književnik i rabin<ref name=papo1>[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''<br>''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''</ref> * [[Siniša Pavić]], scenarista<ref name=pavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.<br>''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=pavic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.<br>''“Pavić A. Siniša, književnik; sudija Okružnog suda u Beogradu (r. 22. I 1933, Sinj). Jugosloven.”''</ref> * [[Muharem Pervić]], književni kritičar<ref name=pervic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.<br>''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik<ref name=pukmeister1>Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.<br>''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''</ref> * [[Dušan Radović]], književnik<ref name=radovic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''<br>''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''</ref> * [[Vujica Rešin Tucić]], književnik<ref name=resintucic1>Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.<br>''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''</ref><ref name=resintucic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.<br>''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Marko Ristić]], književnik i diplomata<ref name=ristic-andric-davico/> * [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik<ref name=sarajlic1>[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''<br>''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''</ref> * [[Bekim Sejranović]], književnik<ref name=sejranovic1>[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''<br>''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''</ref> * [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac<ref name=tiagostankovic1>[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''<br>''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''</ref><ref name=tiagostankovic2>[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''<br>''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''</ref> * [[Vlada Stojiljković]], književnik<ref name=stojiljkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.<br>''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture<ref name=suvin1>[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''<br>''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''</ref> * [[August Šenoa]], književnik<ref name=senoa1>Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.<br>''“Osim što je bio jedan od najvećih hrvatskih književnika, Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''</ref><ref name=senoa2>Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.<br>''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''</ref> * [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac<ref name=scepanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.<br>''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost "Erazmo"; urednik IP "Prometej", N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Zvonimir Šubić]], književnik<ref name=subic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.<br>''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''</ref> * [[Gvido Tartalja]], književnik<ref name=tartalja1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.<br>''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''</ref> * [[Slobodan Tišma]], književnik<ref name=stisma1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''<br>''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''</ref><ref name=stisma2>[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''<br>''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''</ref> * [[Dragan Todorović]], književnik, novinar<ref name=dtodorovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.<br>''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Lovro Toman]], pjesnik, političar<ref name=toman1>Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.<br>''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''</ref> * [[Marko Tomaš]], pjesnik<ref name=mtomas1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''<br>''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''</ref><ref name=mtomas2>[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''<br>''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''</ref> * [[Mato Topalović]], pjesnik, sveštenik<ref name=topalovic1>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/topalovic-mato Topalović, Mato] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''<br>''“Ilirskomu pokretu pridružio se domoljubnim i prigodničarskim pjesmama tiskanima u Danici od 1835 (skupljenima u knjizi Odziv rodoljubivog serca, 1842), pod imenima Ilir iz Slavonije i Rodoljub Zdenčanin, te člancima u Narodnim novinama; njegova pjesma Silni hrabri graničari pjevala se kao graničarska himna.”''</ref> * [[Juraj Tordinac]], pesnik<ref name=tordinac1>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/tordinac-juraj Tordinac, Juraj] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''<br>''“Kao zagovornik narodnoga preporoda, pod pseudonimom Ilir iz Slavonije, surađivao je u Danici (1835–42), u kojoj je, pišući stihom narodne pjesme, objavljivao domoljubnu (Slavonija sestram, 1835; Moja domovina, 1838; Rodu na poštenje, 1838) i refleksivnu poeziju (Moje pjesni, 1840; Sreća pjesnička, 1840).”''</ref><ref name=tordinac2>Horvat, Rudolf: Slike iz hrvatske povjesti. Zagreb 1910, str. 132.<br>''“Kao »Ilir iz Slavonije« počeo je Tordinac već god. 1835. pisati pjesme za Gajevu »Danicu«.”''</ref> * [[Janez Trdina]], književnik<ref name=trdina1>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 302.<br>''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''</ref> * [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik<ref name=mvesovic1>[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''<br>''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''</ref><ref name=mvesovic2>[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''<br>''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''</ref><ref name=mvesovic3>[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''<br>''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''</ref> * [[Radonja Vešović]], književnik<ref name=rvesovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.<br>''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''</ref><ref name=rvesovic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.<br>''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''</ref> * [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište"<ref name=vidakovicpetrov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.<br>''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf<ref name=viskovic1>[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''<br>''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''</ref> * [[Stanko Vraz]], pjesnik, prevodilac<ref name=vraz1>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/vraz-stanko Vraz, Stanko] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''<br>''“Iste je godine u Grazu upoznao Lj. Gaja; surađivao je u Danici od prvoga broja, potpisujući se isprva kao »Ilir iz Štajera«.”''</ref> * [[Slobodan Zubanović]], književnik<ref name=zubanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.<br>''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=zubanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 545.<br>''“Zubanović V. Slobodan, književnik; sekretar redakcije lista Književne novine (r. 16. III 1947). Jugosloven.”''</ref> * [[Nina Živančević]], pjesnikinja<ref name=zivancevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.<br>''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=zivancevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 548.<br>''“Živančević V. Nina, književnik i prevodilac, slobodni umetnik (r. 30. I 1957.) Jugoslovenka.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević Datoteka:Anton Aškerc.jpg|Anton Aškerc Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević Datoteka:ANTUN-MIHANOVIC.jpg|Antun Mihanović Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman Datoteka:Mato Topalovic 1885 Mayerhofer.png|Mato Topalović Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina Datoteka:Stanko_Vraz.jpg|Stanko Vraz </gallery> </center> == Komedija == * [[Peđa Bajović]], stand-up komičar<ref name=bajovic1>[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: "U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''<br>''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''</ref><ref name=bajovic2>[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''<br>''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''</ref><ref name=bajovic3>[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''<br>''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a koji su sve dio mog identiteta. Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''</ref><ref name=bajovic4>[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''<br>''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''</ref> == Kulinarstvo == * [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje<ref name=stanisic1>[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&nav_id=653173&yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&mm=11&nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''<br>''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''</ref><ref name=stanisic2>[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.<br>''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić </gallery> </center> == Ljekarstvo == * [[Ljubica Božinović]], kardiolog<ref name=bozinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.<br>''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar<ref name=dulic1>Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)<br>''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''</ref> * [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar<ref name=sgruden1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.<br>''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Ilanković]], neuropsihijatar, univ. profesor<ref name=ilankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 167.<br>''“Ilanković Nikola, načelnik Odeljenja za organske moždane bolesti u Institutu za psihijatriju KCS; profesor Medic. fakulteta, Bg.; šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja; preds. Sekcije za EEG i kliničku neurofiziologiju SLD; osnivač Laboratorije BU za kognitivne neuronauke i neuroinžinjering ('95). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica<ref name=misakovic1>[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''<br>''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''</ref> * [[Valentin Janežič]], lekar, pisac<ref name=vjanezic>Janežič, Valentin (Balant): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TX6C8UZR/fb80cf9c-4262-4b58-b163-3ba39b58d90b/PDF Adam Janoša z Roščiševa Roščiševsky], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 42 (1852), str. 341.<br>''“Gotovo je bila ta prikazen vsim Slovanom, posebno pa nam Jugoslavenom neobičajna in nenadjana, ker se navadno naši žlahtniki svojega naroda sramujejo, ga zapuščajo in mnogokrat […].”''</ref> * [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor<ref name=juzbasic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.<br>''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar<ref name=moricpetrovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.<br>''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''</ref> * [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar<ref name=vpopadic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.<br>''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''</ref> * [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor<ref name=draganpopovic1>Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.<br>''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''</ref> * [[Igor Radosavljević]], psihijatar<ref name=iradosavljevic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''<br>''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''</ref> * [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor<ref name=msimic1>[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''<br>''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''</ref><ref name=msimic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.<br>''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=msimic3>[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''<br>''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''</ref><ref name=msimic4>[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''<br>''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić Datoteka:Dr. Valentin Janežič Büste, Sankt Jakob im Rosental, Kärnten.jpg|Valentin Janežič Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav "Mirko" Simić </gallery> </center> == Muzika == * [[Ernest Ačkun]], klarinetista<ref name=ackun1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.<br>''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''</ref><ref name=ackun2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.<br>''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''</ref> * [[Husein Alijević]], pjevač<ref name=alijevic1>[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''<br>''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''</ref> * [[Šaban Bajramović]], pjevač<ref name=bajramovic1>[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''<br>''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''</ref> * [[Bebi Dol]], pevačica<ref name=bebidol1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.<br>''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Beki Bekić]], pevač<ref name=bekic1>[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''<br>''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''</ref> * [[Sergije Beljajev]], dirigent<ref name=beljajev1>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''<br>''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''</ref> * [[Bruno Bjelinski]], kompozitor<ref name=bjelinski2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.<br>''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''</ref> * [[Dara Bubamara]], pjevačica<ref name=darabubamara1>[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za "Avaz": Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''<br>''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''</ref> * [[Đorđe Ðogani]], pjevač<ref name=djogani1>[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''<br>''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''</ref> * [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor<ref name=dojcinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.<br>''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ "J. Slavenski", Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Vladimir Furduj]], muzičar<ref name=furduj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.<br>''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=furduj2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 131.<br>''“Furduj M. Vladimir, muzičar - bubnjar (r. 6. XI 1945, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac<ref name=glisic1>[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''<br>''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''</ref> * [[Zafir Hadžimanov]], pjevač<ref name=hadzimanov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.<br>''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''</ref> * [[Bojan Hreljac]], muzičar<ref name=hreljac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.<br>''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=hreljac2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 154.<br>''“Hreljac Z. Bojan, muzičar, estradni umetnik (r. 30. IX 1948, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Ekrem Jevrić]], pevač<ref name=jevric1>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''<br>''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''</ref> * [[Vladimir Janković]], muzičar<ref name=vjankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.<br>''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Zoran Kalezić]], pevač<ref name=kalezic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.<br>''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Rastislav Kambasković]], kompozitor<ref name=kambaskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.<br>''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Boris Kovač]], glazbenik<ref name=bkovac>[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''<br>''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''</ref> * [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor<ref name=kkovac1>[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''<br>''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''</ref> * [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač<ref name=hoki1>[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''<br>''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''</ref><ref name=hoki2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''</ref><ref name=hoki3>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''<br>''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''</ref> * [[Lepa Brena]], pevačica<ref name=brena1>[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''<br>''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''</ref><ref name=brena2>[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''<br>''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''</ref><ref name=brena3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.<br>''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=brena4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.<br>''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj<ref name=lisinski1>[http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html Himna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190119121531/http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html |date=2019-01-19 }} Arhiv Jugoslavije<br>''“Pesmu "Hej Sloveni" napisao je u Pragu 1834, u vreme panslavističkog pokreta, Samuel-Samo Tomašik, Slovak po nacionalnosti. […] Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Lokner]], muzičar<ref name=lokner1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.<br>''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe "Bajaga i instruktori". […] P: Jugosloven”''</ref> * [[Dženan Lončarević]], pjevač<ref name=loncarevic1>[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''<br>''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''</ref><ref name=loncarevic2>[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''<br>''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''</ref> * [[Magnifico]], pjevač<ref name=magnifico1>[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''<br>''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''</ref><ref name=magnifico2>[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''<br>''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''</ref> * [[Milivoje Marković]], kompozitor<ref name=mmarkovic-sepe-181>[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''<br>''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''</ref><ref name=mmarkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.<br>''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar<ref name=mladenovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.<br>''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Redžo Mulić]], kompozitor<ref name=mulic1>[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''<br>''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''</ref><ref name=mulic2>[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''<br>''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''</ref> * [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik<ref name=nemecek1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.<br>''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV "Pink". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Istra Pečvari]], pijanistkinja<ref name=pecvari1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.<br>''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''</ref> * [[Vlastimir Peričić]], kompozitor<ref name=pericic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.<br>''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=pericic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.<br>''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''</ref> * [[Šako Polumenta]], pevač<ref name=špolumenta1>[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html "Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve": Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''<br>''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''</ref> * [[Esma Redžepova]], pevačica<ref name=eredzepova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.<br>''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=eredzepova2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 485.<br>''“Teodosievski - Redžepova Esma, istaknuta estradna umetnica; član Predsedništva za kulturu Međunarodne unije Roma (r. 8. VIII 1943, Skoplje). Romkinja - Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Usnija Redžepova]], pjevačica<ref name=uredzepova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.<br>''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=uredzepova2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.<br>''“Redžepova J. Usnija, estradni umetnik, vokalni solista (r. 4. II 1946, Skoplje). Romkinja, jugoslovenka, [sic!] […].”''</ref> * [[Senidah]], pevačica<ref name=senidah1>[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''<br>''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''</ref> * [[Mojmir Sepe]], kompozitor<ref name=mmarkovic-sepe-181/> * [[Šemsa Suljaković]], pevačica<ref name=suljakovic1>[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''<br>''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ivan Švager]], saksofonista<ref name=svager1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.<br>''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i "Dzezteta Ivana Švagera". […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Stevo Teodosievski]], muzičar<ref name=teodosievski1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 486.<br>''“Teodosievski P. Stevo, estradni umetnik - kompozitor, aranžer, tekstopisac, pedagog; predsednik Predsedništva za kulturu Medunarodne organizacije Roma (r. 16. IV 1924, Kočane). Makedonac-Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dado Topić]], pjevač i muzičar<ref name=topic1>[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest "A sad adio" i muzika iz "Otpisanih": U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''<br>''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''</ref><ref name=topic2>[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''</ref><ref name=topic3>[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''<br>''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''</ref> * [[Bisera Veletanlić]], pjevačica<ref name=bveletanlic1>[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''<br>''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''</ref><ref name=bveletanlic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=bveletanlic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Senka Veletanlić]], pevačica<ref name=sveletanlic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=sveletanlic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac<ref name=vunturisevic1>[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''<br>''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''</ref> * [[Toma Zdravković]], pjevač<ref name=zdravkovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.<br>''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova Datoteka:Stevo Тeodosievski.jpg|Stevo Teodosievski Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković </gallery> </center> == Nauka == * [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor<ref name=ahmetovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.<br>''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ahmetovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 12.<br>''“Ahmetović K. Zlatko, naučni saradnik i direktor Zavoda za fizičku kulturu Vojvodine (r. 28. V 1950, Novi Sad). Jugosloven.”''</ref> * [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac<ref name=babukic1>Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.<br>''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''</ref><ref name=jdraskovic-babukic/> * [[Jovo Bakić]], sociolog<ref name=bakic1>[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''<br>''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''</ref> * [[Dževad Belkić]], fizičar<ref name=belkic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.<br>''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=belkic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 38.<br>''“Belkić S. Dževad, fizičar; naučni savetnik u Institutu za fiziku u Zemunu (r. 11. III 1946, Bijeljina). Jugosloven.”''</ref> * [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti<ref name=blazevic1>[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''<br>''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''</ref> * [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar<ref name=borojevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.<br>''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref><ref name=borojevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 52.<br>''“Borojević Slavko, redovni član VANU; profesor univerziteta - u penziji (r. 21. XI 1919, Knezovljani, Kostajnica). Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Franjo Bradaška]], historičar<ref name=bradaska1>Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.<br>''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''</ref> * [[Boris Buden]], filozof<ref name=buden1>[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''<br>''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''</ref> * [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik<ref name=caf1>Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.<br>''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu slavne […].”''</ref><ref name=caf2>Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7SVW981B/03fb9f28-9e2b-425a-b964-56a4fc584b38/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 25 (1852), str. 205.<br>''“Bodi nam Jugoslavenom tedaj pravilo: I. r med konsonanti ino na kraju […].”''</ref> * [[Ivan Čolović]], etnolog<ref name=icolovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.<br>''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=colovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.<br>''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Vladimir Ćorović]], povjesničar<ref name=corovic1>Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.<br>''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''</ref> * [[Aleksa Đilas]], sociolog<ref name=adjilas1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''<br>''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''</ref><ref name=adjilas2>[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''<br>''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''</ref><ref name=adjilas3>[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''<br>''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”</ref><ref name=adjilas4>Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&printsec=frontcover&dq=editions:I4_wUiRXowIC&hl=de&sa=X&ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.<br>''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''</ref><ref name=djilas5>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.<br>''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=adjilas6>[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''</ref><ref name=adjilas7>[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''</ref> * [[Dejan Đokić]], historičar<ref name=djokic1>[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''<br>''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''</ref> * [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog<ref name=dvornikovic1>[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''<br>''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''</ref> * [[Egon Fekete]], lingvista<ref name=fekete1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.<br>''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=fekete2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.<br>''“Fekete B. Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf, naučni savetnik u Institutu za srpskohrvatski jezik u Beogradu (r. 11. VI 1931, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik<ref name=ifilipovic1>Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.<br>''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''</ref> * [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog<ref name=garasanin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.<br>''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Andrej Grubačić]], sociolog<ref name=grubacic1>Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&printsec=frontcover&dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&hl=de&sa=X&ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.<br>''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''</ref> * [[Katica Hedrih]], mašinski inženjer, univ. profesorica<ref name=hedrih1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.<br>''“Hedrih (Stevanović) Katica, redovni profesor (za pr. Elastidinamika, Otpornost materijala i Teorija nelinearnih oscilacija) i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta, Niš; gl. i odg. urednik časopisa "Facta Universitatis"; nauč. saradnik Matemat. instituta SANU; ekspert Sav. ministarstva za nauku i tehnologiju. […] P: Jugoslovenka, srpske nacionalnosti; […].”''</ref><ref name=hedrih2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.<br>''“Hedrih R. Katica, redovni profesor i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta u Nišu (r. 28. VIII 1944, Bobovište). Jugoslovenka, srpske nacionalnosti.”''</ref> * [[Fedor Herbut]], fizičar<ref name=herbut1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.<br>''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''</ref><ref name=herbut2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.<br>''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''</ref> * [[Jelisaveta Ibrovac]], profesor, prevoditelj<ref name=ibrovac1>Ибровац, Јелисавета (Демирова, Мирка): [https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_E74E1D9A175FE5728805716D3DEA6D36/1922/k001?fullscreen#page/492/mode/1up Молиерова прослава у Паризу], у: Српски књижевни гласник, Нова серија, књ. V бр. 1 (1922), стр. 463.<br>''“Ми Југословени смо са поносом могли истаћи да је наш песник и народни мученик Франкопан дао један од првих превода Молиера у опште.”''</ref> * [[Fran Ilešič]], književni povjesničar, publicist<ref name=ilesic1>Ilešič, Fr.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-P2B6NX9A/099c4d73-b7c1-4486-9729-7487689a5bd4/PDF Vse pleše. Balada — ballata.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 1 (1899), str. 49.<br>''“Pohlevno nasprotujoč, je nekdo iz ozadja izrekel svoje pomisleke o Čukovem modrovanju, češ, mi Jugoslovani s svojim »kolom« se pač dobro vrtimo v krogu, a naprej ne pridemo, ne napredujemo.”''</ref> * [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor<ref name=ivic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.<br>''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Anton Janežič]], filolog<ref name=janezic1>Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.<br>''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''</ref> * [[Božidar Jezernik]], etnolog<ref name=jezernik1>[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''<br>''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''</ref> * [[Đokica Jovanović]], sociolog<ref name=jovanovic1>[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''<br>''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''</ref> * [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar<ref name=kakas1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.<br>''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog<ref name=kisjuhas1>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''<br>''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''</ref> * [[Ivan Klajn]], jezikoslovac<ref name=klajn1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.<br>''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Maja Korać]], sociolog<ref name=korac1> Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.<br>''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''</ref> * [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar<ref name=kotevska1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.<br>''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika "Bis"; […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Boško Kovačević]], sociolog<ref name=kovacevic1>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''<br>''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''</ref> * [[Fran Kovačič]], teolog, historičar<ref name=kovačič1>Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&newbks=1&newbks_redir=0&printsec=frontcover&hl=de#v=onepage&q&f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.<br>''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''</ref> * [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar<ref name=kraljevicbalalic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.<br>''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''</ref> * [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar<ref name=sakcinski1>I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.<br>''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''</ref><ref name=sakcinski2>Smičiklas, Tade; Marković, Franjo: Matica Hrvatska od godine 1842. do godine 1892. Spomen-knjiga. Zagreb 1892, str. 160.<br>''“Očekivamo pako od nje, da nam one strane što brže pridruži, koje po historiji i zakonu ili po krvi i poreklu našoj državi ili našemu jugoslavenskomu narodu pripadaju.”''</ref> * [[Đuro Kurepa]], fizičar<ref name=djkurepa1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.<br>''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''</ref> * [[Milan Kurepa]], fizičar<ref name=mkurepa1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.<br>''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''</ref><ref name=mkurepa2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.<br>''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''</ref> * [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog<ref name=ljubic1>Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)<br>“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].</ref> * [[Ivan Macun]], književni povjesničar<ref name=macun1>Macun, Ivan: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TZWJKXHW/f39ff886-a3b5-4dc5-967b-8f5d499a8755/PDF Cvetje slovenskiga pesničtva.] Trst 1850, str. 4.<br>''“Poglej samo nekaj malo na polje slavjanskih narodnih pesem in boš vidil u Čehih, Poljakih in posebno u nas Jugoslavjanih množinu sadja najlepšega, z katerim bo se težko kater si bodi drugi narod hvaliti zamogel.”''</ref> * [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti<ref name=madjaric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.<br>''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''</ref> * [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac<ref name=majar1>Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.<br>''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''</ref> * [[Petar Matković]], geograf<ref name=pmatkovic1>Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.<br>''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''</ref> * [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor<ref name=mesinger1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.<br>''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nada Milašin]], naučnik<ref name=milasin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.<br>''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vojin Milić]], sociolog<ref name=milic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.<br>''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Miljanić]], inženjer elektrotehnike, univ. profesor<ref name=miljanic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 348.<br>''“Miljanić Petar, akademik, sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehn. fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Navratil]], jezikoslovac<ref name=navratil1>N., J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7IS7KTWC/de1d2076-efac-45c3-b8f8-6afcd0997ccc/PDF Želja jezikoznanska o novem letu vsim Slovencom, posebno pisateljem slovenskim v prevdarek], u: Slovenska bčela, letnik 4, številka 8 (1853), str. 63.<br>''“Tudi govorimo vsi Slovenci in Jugoslovani; Ne dam mu naj manje […].”''</ref> * [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar<ref name=anikolic1>[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.<br>''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''</ref> * [[Viktor Novak]], istoričar<ref name=novak1>[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''<br>''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''</ref> * [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor<ref name=opavski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.<br>''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=opavski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.<br>''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''</ref> * [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor<ref name=panic1>[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''<br>''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''</ref><ref name=panic2>[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''<br>''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''</ref> * [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva<ref name=pavlovski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.<br>''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar<ref name=pavlowitch1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''<br>''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''</ref> * [[Miljenko Perić]], fizikohemičar<ref name=mperic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 413.<br>''“Perić Miljenko, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF, Bg. (za pr. Kvantna hemija i molekulske strukture); šef Katedre za molekulske strukture; prodekan za nastavu. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Vesna Pešić]], sociološkinja<ref name=vpesic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''<br>''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''</ref> * [[Nebojša Popov]], sociolog<ref name=popov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.<br>''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista "Republika" (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor<ref name=tpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.<br>''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Dušan Puhalo]], anglista<ref name=puhalo1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.<br>''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik<ref name=racki1>Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.<br>''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''</ref><ref name=racki2>Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.<br>''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''</ref><ref name=strossmayer-racki/><ref name=racki31>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 216.<br>''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''</ref> * [[Ivan Radetić]], jezikoslovac<ref name=radetic1>Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.<br>''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''</ref> * [[Božo Radman]], agronom<ref name=radman1>[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''<br>''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''</ref> * [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine<ref name=dradosavljevic>[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.<br>''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''</ref> * [[Ljubiša Rajić]], lingvist<ref name=rajic1>[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''<br>''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''</ref><ref name=rajic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.<br>''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=rajic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 399.<br>''“Rajić R. Ljubiša, docent za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu (r. 4. IV 1947), Beograd. Jugosloven.”''</ref> * [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar<ref name=sribnikar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.<br>''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nikola Rot]], profesor psihologije<ref name=rot1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.<br>''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Obrad Savić]], filozof<ref name=obradsavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.<br>''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa "The Belgrade circle". […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja<ref name=ssavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.<br>''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica<ref name=simakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.<br>''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Đorđe Stanković]], povjesničar<ref name=djstankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.<br>''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka<ref name=dstojanovic1>[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''<br>''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''</ref><ref name=dstojanovic2>[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''<br>''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''</ref> * [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava<ref name=skaric1>[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''</ref><ref name=skaric2>[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&id=9&setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''</ref> * [[Slobodan Šoja]], historičar<ref name=soja1>[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''<br>''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''</ref> * [[Jorjo Tadić]], istoričar<ref name=jtadic1>Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&printsec=frontcover&hl=de&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.<br>''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''</ref><ref name=tadic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.<br>''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''</ref> * [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar<ref name=ntadic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.<br>''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Tesla]], izumitelj<ref name=tesla1>[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.<br>''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''</ref> * [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar<ref name=tomovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.<br>''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka<ref name=trgovcevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.<br>''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=trgovcevic2>[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''<br>''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''</ref> * [[Milan Trtanj]], fizikohemičar<ref name=trtanj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.<br>''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke "Vinca". […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=trtanj2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.<br>''“Trtanj I. Milan, naučni savetnik u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič Vinča - OOUR Institut za hemijsku dinamiku (r. 1. I 1947, Grabarje, Slavonski Brod). Jugosloven.”''</ref> * [[Vladeta Urošević]], fizičar<ref name=urosevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.<br>''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća "Metrologia". […] P: Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Vejvoda]], politikolog<ref name=vejvoda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vejvoda2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar<ref name=vernic1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.<br>''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''</ref> * [[Radina Vučetić]], historičarka<ref name=vucetic1>[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''<br>''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''</ref><ref name=vucetic2>[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''<br>''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''</ref> * [[Sreten Vujović]], sociolog<ref name=svujovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.<br>''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Emir Zelenhasić]], univerzitetski profesor<ref name=zelenhasic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 643-644.<br>''“Zelenhasić Emir, redovni profesor Građevinskog fakulteta, Subotica (za pr. Hidrologija i Osnovi hidrotehnike); šef Katedre za hidrotehniku. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=zelenhasic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 542.<br>''“Zelenhasić F. Emir, redovni profesor i šef Katedre za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Subotici (r. 9. X 1938, Prokuplje). Jugosloven, Musliman.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić Datoteka:Fran Ilešič.jpg|Fran Ilešič Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić Datoteka:MacunIvan.jpg|Ivan Macun Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić Datoteka:Ivan Navratil.jpg|Ivan Navratil Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda </gallery> </center> == Novinarstvo i publicistika == * [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor<ref name=bjelica1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Olga Božičković]], novinarka<ref name=bozickovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Božičković Olga, slobodni novinar. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Burzan]], novinar<ref name=burzan1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 68.<br>''“Burzan Nikola, novinar; urednik-komentator u Spoljno-političkoj rubrici "Naše Borbe". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Angelina Čakširan]], novinarka<ref name=caksiran1>[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''<br>''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''</ref> * [[Đorđe Dragojlović]], novinar<ref name=dragojlovic1>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''</ref> * [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar<ref name=mdjilas1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''<br>''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''</ref> * [[Jug Grizelj]], novinar<ref name=grizelj1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.<br>''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''</ref><ref name=grizelj2>[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''<br>''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''</ref> * [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor<ref name=gruhonjic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''<br>''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''</ref><ref name=gruhonjic2>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''<br>''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''</ref><ref name=gruhonjic3>[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''<br>''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''</ref> * [[Zdravko Huber]], novinar, urednik<ref name=huber1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.<br>''“Huber Zdravko, novinar, urednik u "Našoj Borbi". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik<ref name=dilic1>[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''<br>''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''</ref> * [[Viktor Ivančić]], novinar<ref name=ivancic1>[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''<br>''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''</ref> * [[Željko Ivanović]], novinar<ref name=zivanovic1>[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''<br>''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''</ref> * [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar<ref name=kirigin1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.<br>''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''</ref> * [[Ferdo Kočevar]], publicist<ref name=kocevar1>Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.<br>''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''</ref> * [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist<ref name=konjhodzic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.<br>''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''</ref> * [[Anton Kos]], publicist<ref name=kos1>A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.<br>''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''</ref> * [[Boro Krivokapić]], novinar<ref name=krivokapic1>[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''<br>''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''</ref> * [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor<ref name=lukac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.<br>''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''</ref> * [[Svetlana Lukić]], novinarka<ref name=lukic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.<br>''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija "B-92" (od '96). [...] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Petar Luković]], novinar<ref name=lukovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.<br>''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista "Vreme". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik<ref name=tmarkovic1>[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''<br>''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''</ref> * [[Rusko Matulić]], publicista<ref name=matulic1>[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''<br>''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''</ref> * [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident<ref name=mihajlov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.<br>''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''</ref> * [[Živko Milić]], novinar, publicista<ref name=milic>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.<br>''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''</ref> * [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar<ref name=mujcinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.<br>''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu "Politika ekspres", Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ivan Rizinger]], novinar<ref name=rizinger1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije "Pobeda" (od '90) i diskografske kuće "Take It Or Leave It", Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Teofil Pančić]], novinar<ref name=pancic1>[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''<br>''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''</ref><ref name=pancic2>[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''<br>''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''</ref> * [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Milorad Roganović]], novinar<ref name=roganovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Roganović Milorad, novinar. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik<ref name=sabljakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.<br>''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dragoslav Simić]], novinar<ref name=dsimic1>[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''<br>''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''</ref> * [[Tamara Skrozza]], novinarka<ref name=skrozza1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''<br>''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''</ref> * [[Karel Slanc]], publicista, političar<ref name=slanc1>Slanc, Karel: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-S4HN0TV0/959837c4-8301-4745-ada5-32ea3243c15d/PDF Avstrijski Jugoslovani in morje.] Gorica 1912, str. 11.<br>''“Zdaj, ko ste Avstriji priklopljeni Bosna in Hercegovina, nas je v državi precej Jugoslovanov.”''</ref> * [[Jelena Sofronijevic]], novinarka<ref name=sofronijevic1>[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''<br>''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''</ref> * [[Grujica Spasović]], novinar, urednik<ref name=spasovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.<br>''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''</ref> * [[Gordana Suša]], novinarka<ref name=susa1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.<br>''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu "Naša Borba"; urednik Video nedeljnika "VIN"; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Hari Štajner]], novinar<ref name=stajner1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.<br>''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista "Vreme"; direktor "Medija centra", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=stajner2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 477.<br>''“Štajner T. Hari, novinar, urednik spoljnopolitičke rubrike lista Vreme (r. 28. V 1930, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Zaharije Trnavčević]], novinar<ref name=trnavcevic1>[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''<br>''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''</ref> * [[Pavel Turner]], publicist<ref name=turner1>Turner, Pavel (Dr. Ahasverus): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-FNQV7UL2/a4dbb24c-fb60-4883-89f7-5642a8a8d5d0/PDF Beseda o jugoslovanskih razmerah], u: Kres, godina 1 br. 7 (1881), str. 396.<br>''“Mi Jugoslovani bi se vselej morali naravno najbližje rodne brate čutiti in po tem čutenji bi se moralo naše strmljenje in občenje med seboj ravnati, pa je li tako?”''</ref> * [[Boris Varga]], novinar, politolog<ref name=varga1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''<br>''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''</ref> * [[Vekoslav Vakaj]], publicist<ref name=vakaj1>Vakaj, Vekoslav: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-RSB1W1PC/7e8d6513-919f-4967-b288-eaa869d44904/PDF Jugoslovani v zlati Pragi in slavnem Velegradu. Potopisne črtice.] Maribor 1886, str. 58.<br>''“Jugoslovani smo obljubili tukaj pri altarju slovanske vzajemnosti: da se hočemo napiti tukaj slovanskega rodo- in domoljubja.''</ref> * [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica<ref name=gvujovic1>[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''<br>''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić Datoteka:Karel Slanc.jpg|Karel Slanc Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević </gallery> </center> == Obaveštajstvo == * [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar<ref name=djurasinovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.<br>''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''</ref> == Odvjetništvo == * [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava<ref name=spopovic1>Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.<br>''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''</ref><ref name=spopovic2>[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''<br>''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem "s tom vrstom identifikacije".”''</ref><ref name=spopovic3>[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''<br>''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''</ref><ref name=spopovic4>[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''<br>''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović </gallery> </center> == Politika == === 21. vijek === * [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat<ref name=kopecni1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.<br>''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke "Vinča". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Đorđe Subotić]], politički aktivista<ref name=subotic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''<br>''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''</ref> === 20. vek === * [[Božidar Adžija]], političar, revolucionar, publicist<ref name=adzija1>Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.<br>''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''</ref> * [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar<ref name=agbaba1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.<br>''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''</ref><ref name=agbaba2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.<br>''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''</ref> * [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar<ref name=bijedic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.<br>''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa<ref name=Tito1>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.<br>''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''</ref><ref name=Tito2>Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.<br>''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«</ref> * [[Vice Buljan]], političar, revolucionar<ref name=buljan1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.<br>''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.<br>''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''</ref> * [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar<ref name=danilovic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.<br>''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar<ref name=dapcevic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.<br>''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar<ref name=dugonjic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.<br>''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Đuro Đaković]], politički djelatnik<ref name=djakovic1>Broz Tito, Josip: Sekretar mjesnog komiteta, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_1.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 1. Zagreb 1982, str. 17.<br>''»Ne treba zaboraviti ni to da mi Jugoslaveni imamo jednu rđavu osobinu«, rekao je Đaković, »a to je da sve odluke i prijedloge jednoglasno usvajamo ali ih ne provodimo u djelo«.''</ref> * [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Sava Kosanović]], političar, diplomata<ref name=skosanovic1>Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.<br>''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''</ref> * [[Hinko Krizman]], političar<ref name=krizman1>Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.<br>''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''</ref> * [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general<ref name=krstulovic1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.<br>''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''</ref><ref name=krstulovic2>Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''<br>''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Grga Jankes]], političar, revolucionar<ref name=jankes1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.<br>''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''</ref><ref name=jankes2>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.<br>''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Romano Moric]], političar, revolucionar<ref name=moric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.<br>''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''</ref> * [[Radovan Papić]], političar, revolucionar<ref name=rpapic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.<br>''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''</ref> * [[Puniša Perović]], političar, revolucionar<ref name=perovic1>VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.<br>''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''</ref> * [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore<ref>''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”</ref><ref>''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”</ref> * [[Moša Pijade]], političar, revolucionar<ref name=pijade1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.<br>''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''</ref> * [[Svetozar Pribićević]], političar<ref name=pribicevic1>Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.<br>''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''</ref> * [[Gavrilo Princip]], revolucionar<ref name=princip1>Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.<br>''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''</ref><ref name=princip2>[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''<br>''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''</ref><ref name=princip3>[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave "Mali mi je ovaj grob": Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''<br>''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''</ref> * [[Vaso Radić]], političar, revolucionar<ref name=vradic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.<br>''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar<ref name=rankovic1>VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.<br>''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''</ref> * [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=ivanribar1>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. LXII.<br>''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''</ref> * [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=jribar1>Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.<br>''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''</ref><ref name=jribar2>Petričević, Jurica Ribar, str. 99.<br>''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''</ref> * [[Paško Romac]], političar, revolucionar<ref name=romac1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.<br>''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''</ref> * [[Frano Supilo]], političar<ref name=supilo1>Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230810230215/https://hrcak.srce.hr/file/333440 |date=2023-08-10 }}, u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.<br>''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''</ref> * [[Zaim Šarac]], političar<ref name=sarac1>Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)<br>''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Pero Šoć]], političar, književnik<ref name=soc1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.<br>''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''</ref> * [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=vlahovicl>Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.<br>''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''</ref> * [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar<ref name=vlatkovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.<br>''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''</ref> * [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Gregor Žerjav]], političar<ref name=zerjav1>[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''<br>''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''</ref> === 19. vijek === * [[Janko Drašković]], političar<ref name=jdraskovic-babukic>Ивић, Алекса: Архивска грађа о југословенским књижевним и културним радницима. Књига четврта. 1723–1887. Београд 1935, стр. 250.<br>''“Za Vaše pomnjive i neumorne trude koje Vi do sada pišući svakoverstne članke u različitih žurnalih, za razsvetlenje istinitih i čovečanstvu za bolji i plemenitii život neobhodno potrebitih koristnih stvarih, ne manje za uzdržanje i obranjenje našega naroda slavjanskoga u obće, a ilirskoga napose od nasilnih zlotvorah izkazaste: ne možemo mi prepustiti, da Vama, usled zaključka našega u obćenitom 24 sečnja t. g. obderžavanom saboru u ime celoga našega „družtva Čitaonice ilirske zagrebačke ne zahvalimo i u napredak i u Vašu nama dragocenu ljubav i prijateljstvo ne preporučimo.”</ref> * [[Andrej Einspieler]], političar, publicist<ref name=einspieler1>Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.<br>''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''</ref> * [[Janez Bleiweis]], političar, publicist<ref name=bleiweis1>Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.<br>''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''</ref> * [[Josip Jelačić]], državnik, general<ref name=jelacic1>Šidak, Jaroslav: [https://hrcak.srce.hr/file/76682 Prilozi hrvatskoj povijesti za revolucije 1848.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220617222234/https://hrcak.srce.hr/file/76682 |date=2022-06-17 }}, u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, knj. 9, br. 1 (1976), str. 60.<br>''“Pri okolnostima takovim dakle, samo ako mi Jugoslaveni budemo složni i jedan drugoga budemo pomagali, naša pravedna stvar mora srećnim uspěhom uvienčana biti.”''</ref> * [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist<ref name=ljubusak1>Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&pg=PR7&dq=istocno+blago+ljubusak&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&q&f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.<br>''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''</ref> * [[Lovro Monti]], političar<ref name=monti1>Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.<br>''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''</ref> * [[Radoslav Razlag]], političar, pisac<ref name=razlag1>Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.<br>''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''</ref> * [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik<ref name=zarnik1>Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.<br>''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''</ref><ref name=zarnik2>Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.<br>''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin Datoteka:Draskovicj.png|Janko Drašković Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić Datoteka:Đuro Đaković.JPG|Đuro Đaković Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler Datoteka:Ban-josip-jelacic.jpg|Josip Jelačić Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav </gallery> </center> == Privreda == * [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji<ref name=dcvetkovic1>[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''<br>''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''</ref><ref name=ajosipovic2>[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''<br>''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''</ref> * [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista<ref name=vivanovic1>Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)<br>''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''</ref><ref name=vivanovic2>[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''<br>''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''</ref><ref name=vivanovic3>[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''<br>''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''</ref> * [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač<ref name=aleksandarjosipovic1>[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''<br>''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''</ref><ref name=ajosipovic2/> * [[Milan Popović]], poduzetnik<ref name=milanpopovic1>[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''<br>''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''</ref> * [[Petar Tutavac]], privrednik<ref name=tutavac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.<br>''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista<ref name=vukobrat1>[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.<br>''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''</ref><ref name=vukobrat2>[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''<br>''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''</ref> * [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek<ref name=šimunec1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.<br>''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=šimunec2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 473.<br>''“Šimunec J. Zvonimir, novinar, urednik komercijalnih programa Radio Beograda (r. 29. X 1952, Leskovac). Jugosloven.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović </gallery> </center> == Religija == * [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar<ref name=jusufspahic1>[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar "Vreme"; broj 844, 08.03.2007.''<br>''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''</ref><ref name=jusufspahic2>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''<br>''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''</ref> * [[Nedeljko Kačavenda]], pastor<ref name=kacavenda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.<br>''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref><ref name=kacavenda2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 194.<br>''“Kačavenda R. Nedeljko, pastor; generalni sekretar Glavnog odbora Hrišćanske adventističke crkve u SFRJ (r. 23. V 1937, Prijedor). Srbin-Jugosloven, adventista sedmog dana.”</ref> * [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar<ref name=simandl1>Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.<br>''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''</ref> * [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar<ref name=strossmayer1>Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.<br>''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''</ref><ref name=strossmayer2>Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.<br>''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''</ref><ref name=strossmayer-racki>Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.<br>''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''</ref><ref name=strossmayer3>Grbešić, Grgo: [https://hrcak.srce.hr/file/146668 Od ilirskoga pokreta i jugoslavenske ideje do neuralgičnih točaka u hrvatsko-srpskim odnosima u 20. stoljeću], u: Diacovensia, god. 21 br. 1 (2013), str. 90.<br>''Prigodom stogodišnjice Matice srpske (1826.-1926.) Ljubomir Lotić zapisao je o Strossmayeru sljedeće: »Ovaj veliki Jugoslaven dao je Matici srpskoj legat od 1000 kruna. […]«''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer </gallery> </center> == Sport == * [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak<ref name=alagic1>[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''<br>''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''</ref> * [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser<ref name=armenulic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.<br>''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=armenulic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.<br>''“Armenulić Đ. Radmilo, savezni kapiten Teniske reprezentacije Jugoslavije (r. 6. III 1938, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Marijan Beneš]], boksač<ref name=benes1>[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''<br>''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''</ref><ref name=benes2>[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''<br>''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''</ref><ref name=benes3>[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za "Blic" Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''<br>''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''</ref> * [[Stjepan Bobek]], fudbaler<ref name=bobek1>[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''<br>''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''</ref> * [[Miodrag Božović]], nogometni trener<ref name=bozovic1>[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''<br>''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''</ref><ref name=bozovic2>[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio "orlove": Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''<br>''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''</ref> * [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš<ref name=damjanovic1>[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog "paketa", za "Glas": Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''<br>''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''</ref> * [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš<ref name=gudelj1>[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''<br>''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''</ref> * [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener<ref name=ivkov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.<br>''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Anton Josipović]], bokser<ref name=antonjosipovic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''<br>''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku "nacionalnost" upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''</ref><ref name=antonjosipovic2>[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''<br>''Brzo mu je u olimpijskom selu "skrenuta" pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''</ref> * [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš<ref name=karabatic1>[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''<br>''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''</ref> * [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser<ref name=karakasevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.<br>''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač<ref name=karasi1>[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''<br>''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za "Dan".''</ref> * [[Dane Korica]], atletičar<ref name=korica1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.<br>''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK "Crvena zvezda", Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''</ref> * [[Refik Kozić]], bivši nogometaš<ref name=kozic1>[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''<br>''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''</ref> * [[Ivan Matošević]], reli vozač<ref name=matosevic1>[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''<br>''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''</ref> * [[Franjo Mihalić]], atletičar<ref name=mihalic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.<br>''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu "Partizan". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš<ref name=mijatovic1>[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima "Ja sam Jugosloven": Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''<br>''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''</ref> * [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač<ref name=nikic1>[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''<br>''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''</ref> * [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener<ref name=osim1>[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''<br>''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''</ref><ref name=osim2>[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest "Pijanac", penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''<br>''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''</ref> * [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener<ref name=paunovic1>[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.<br>''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''</ref> * [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]<ref name=mpesic>[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''<br>''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''</ref> * [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener<ref name=spesic1>[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''<br>''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''</ref><ref name=spesic2>[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&mm=01&dd=19&nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''<br>''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''</ref><ref name=spesic3>[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html "Ich bleibe Jugoslawe!"] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''<br>''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''</ref><ref name=spesic4>[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: "Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia"] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''<br>''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''</ref> * [[Velimir Petković]], rukometni trener<ref name=petkovic1>[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''<br>''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''</ref> * [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista<ref name=dusanpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.<br>''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven”''</ref> * [[Dževad Prekazi]], fudbaler<ref name=prekazi1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''<br>''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''</ref><ref name=prekazi2>[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''<br>''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''</ref> * [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista<ref name=radjenovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.<br>''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK "Roma" (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Monika Seleš]], bivša tenisačica<ref name=seles1>[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''<br>''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''</ref> * [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener<ref name=slavnic1>[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za "Blic": Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''<br>''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''</ref> * [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista<ref name=sostar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.<br>''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK "Barselona", Barselona. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener<ref name=tanjevic1>[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''<br>''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''</ref><ref name=tanjevic2>[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''<br>''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''</ref><ref name=tanjevic3>[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''<br>''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''</ref><ref name=tanjevic4>[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''</ref> * [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener<ref name=tirnanic>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.<br>''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Trifunović]], šahist<ref name=ptrifunovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.<br>''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''</ref> * [[Eleonora Vild]], košarkašica<ref name=vild1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.<br>''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK "Vemeks", Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Duško Vujošević]], košarkaški trener<ref name=vujosevic1>[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''</ref><ref name=vujosevic2>[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''<br>''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''</ref><ref name=vujosevic3>[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''</ref> * [[Veselin Vujović]], rukometni trener<ref name=vvujovic1>[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''<br>''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''</ref><ref name=vvujovic2>[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''</ref><ref name=vvujovic3>[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''<br>''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović Datoteka:Duško Vujošević.jpg|Duško Vujošević Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović </gallery> </center> == Televizija i radio == * [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka<ref name=kuzet1>[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''<br>''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''</ref><ref name=kuzet2>[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''<br>''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''</ref> * [[Daško Milinović]], radijski voditelj<ref name=milinovic1>[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''<br>''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''</ref><ref name=milinovic2>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''<br>''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''</ref><ref name=milinovic3>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''<br>''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović </gallery> </center> == Umetnost == * [[Marina Abramović]], umjetnica performansa<ref name=abramovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.<br>''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=abramovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 9.<br>''“Abramović B. Marina, slikar; multimedijalni, konceptualni umetnik (r. 30. XI 1946, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf<ref name=aleksic1>[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''</ref> * [[Mrđan Bajić]], vajar<ref name=mbajic1>[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''<br>''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''</ref><ref name=mbajic2>[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''<br>''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka "Nepouzdani pripovedač", da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''</ref><ref name=mbajic3>[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''<br>''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''</ref> * [[Danica Basta]], slikarka<ref name=basta1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.<br>''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vjera Biller]], slikarica<ref name=biller1>Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.<br>''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“</ref> * [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica<ref name=ebregovic1>[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''</ref><ref name=ebregovic2>[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - "Ne treba tražiti nove razloge za podjele"] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''<br>''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''</ref><ref name=ebregovic3>[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! "Ja sam Jugoslovenka", a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''<br>''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''</ref> * [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner<ref name=cehovin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.<br>''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Božidar Damjanovski]], slikar<ref name=damjanovski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.<br>''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik<ref name=demnievska1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.<br>''“Demnievska Evgenija, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Emir Dragulj]], grafičar<ref name=dragulj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.<br>''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nikola Džafo]], slikar<ref name=dzafo1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.<br>''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista "Republika". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=dzafo2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 107.<br>''“Džafo M. Nikola, slikar, slobodni umetnik (r. 9. VI 1950, N.Sad [sic!]). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Branko Gavrić]], grafički dizajner<ref name=gavric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.<br>''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme "Total Design" DOO. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nandor Glid]], vajar<ref name=glid1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.<br>''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''</ref><ref name=glid2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 137.<br>''“Glid A. Nandor, vajar; redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna - u penziji (r. 12. XII 1924, Subotica). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''</ref> * [[Đorđe Ilić]], slikar, univ. profesor<ref name=djilic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 168.<br>''“Ilić Đorđe, slikar; redovni profesor Arhitektonskog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven, […].”''</ref> * [[Darija Kačić]], slikarka<ref name=kacic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.<br>''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner<ref name=kostandinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.<br>''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista<ref name=krizanic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.<br>''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''</ref> * [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka<ref name=opresnik1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.<br>''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Gradimir Pankov]], balet majstor<ref name=pankov1>[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''<br>''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''</ref> * [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik<ref name=dpapic1>[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]]. ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''<br>''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''</ref> * [[Ljuba Popović]], slikar<ref name=ljpopovic1>[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''<br>''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''</ref> * [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka<ref name=rakocevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.<br>''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ivan Rendić]], kipar<ref name=rendic1>Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.<br>''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''</ref> * [[Mateja Rodiči]], slikar<ref name=rodici1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor<ref name=aslijepcevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.<br>''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''</ref> * [[Marija Tišma]], slikarka<ref name=mtisma1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.<br>''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Emma Varga]], dizajner stakla<ref name=varga-marodic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.<br>''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vladimir Veličković]], slikar<ref name=velickovic1>[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''<br>''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''</ref><ref name=velickovic2>[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''<br>''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''</ref> * [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina<ref name=vukicevic1>[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''<br>''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković </gallery> </center> == Vojska == * [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar<ref name=antic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.<br>''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''</ref> * [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine<ref name=buzov1>[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''<br>''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''</ref><ref name=buzov2>[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''<br>''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''</ref> * [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar<ref name=nkaranovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.<br>''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''</ref> * [[Vlado Lončarić]], partizanski i španski borac<ref name=loncaric1>Lončarić, Vlado: Ponovo u Zagrebu, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_3.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 3. Zagreb 1984, str. 49.<br>''“Poslije neuspjeha oružane borbe demokratskih i progresivnih snaga, mi Jugoslaveni bili smo u logorima u Francuskoj oko 28 mjeseci.”''</ref> * [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar<ref name=mmatkovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.<br>''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''</ref> * [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar<ref name=nadj1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.<br>''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar<ref name=primorac>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.<br>''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''</ref> * [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj<ref name=radicevic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''<br>''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac </gallery> </center> == Druge oblasti == * [[Anton Bezenšek]], stenograf, prevodilac<ref name=bezensek1>Bezenšek, Ant. J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-76POZL0A/a287f66c-8022-4d9f-80fb-dfd3c5294854/PDF Vabilo k naročbi], u: Slovenec, god. 4 br. 13. (1876), str. 4.<br>''“Ozrimo se na naše severne brate Čehe, Ruse in Poljake, koji so vže pred več leti začeli gojiti to Rimljanom in Grkom znano, a v novejem času od Nemcev iz nova prerojeno in modernim jezikom priredeno umetnost – stenografijo, pa primerjajmo naše delovanje na tem polju z njihovim, to moramo priznati, da smo zares precej zaostali, in da je skrajni čas, da se tudi v tem obziru prebudimo k delu in napredovanju, a to vsi Jugoslaveni zajedno v duhu bratske sloge in vzajemnosti.”''</ref> * [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat<ref name=biserko1>Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.<br>''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''</ref><ref name=biserko2>Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, skice za portret. Beograd 2018, str. 33.<br>''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''</ref> * [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka<ref name=acorovic1>[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''<br>''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''</ref><ref name=corovic2>[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''<br>''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja<ref name=dabizinovic1>Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.<br>''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''</ref> * [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka<ref name=haas1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.<br>''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''</ref> * [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner<ref name=ille1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.<br>''“Ille Eduard, direktor "Jugokoncerta", Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar<ref name=kostrencic1>Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220618015253/https://hrcak.srce.hr/file/314359 |date=2022-06-18 }}, u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.<br>''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''</ref> * [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite<ref name=krnjajic1>[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''<br>''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''</ref> * [[Ašok Murti]], poznati stilista<ref name=murti1>[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''<br>''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''</ref><ref name=murti2>[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online<br>''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''</ref> * [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik<ref name=schedlich1>[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''<br>''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''</ref> * [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a<ref name=jslijepcevic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''<br>''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''</ref> * [[Maja Veseli]], kulturni radnik<ref name=veseli1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.<br>''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Anton Bezenšek2.jpg|Anton Bezenšek Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas </gallery> </center> == Povezano == * [[Jugoslaveni]] * [[Jugoslavenstvo]] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist|colwidth=30em}} [[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]] [[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]] o255tqpzea79czwtkpe3whyz980l5ao 0 4680436 42690170 42628853 2026-09-18T12:59:36Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690170 wikitext text/x-wiki {{Infokutija univerzitet | naziv = Univerzitet u Kaliforniji, Irvine | izvorni_naziv = University of California, Irvine | drugi_naziv = | latinski = | logo = The University of California Irvine.svg | logo_širina = | logo_opis = | slika = McGaughHall.jpg | slika_širina = | slika_opis = | moto = Fiat lux | moto_sh = Neka bude svetlo | osnivač = [[Kalifornija]] | osnivanje = 1965. | zatvaranje = | bivši_naziv = | reg_baštine = | vrsta = | krovna_instit = | religija = | akad_pripadnost = | fakulteti = | visoke_škole = | jezik = | slobodna_oznaka = | slobodan_opis = | izdatak = | budžet = | rukovodilac = | upravnik = | predsedatelj = | kancelar = | vicekancelar = | predsednik = | potpredsednik = | rektor = | prorektor = | dekan = | prodekan = | direktor = | vođa_titula = | vođa = | akad_osoblje = 5,596 (2019.)<ref name="Employee Data">{{cite web |title=Total Non Student Employees Fall Quarter Headcount |url=http://www.oir.uci.edu/files/empl/VIA01NH-all-employees.pdf |publisher=UC Irvine Office of Institutional Research |access-date=18 November 2018 |archive-date=12 April 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190412182228/https://www.oir.uci.edu/files/empl/VIA01NH-all-employees.pdf |url-status=dead }}</ref> | admin_osoblje = 6,426 (2019.)<ref name="Employee Data"/> | studenti = 36,505 (2021.)<ref name="Enrollment Data">{{cite web |title=Enrollment {{!}} Office of Institutional Research {{!}} UCI |url=https://www.oir.uci.edu/Data-Hub/Enrollment-Dashboard.php |website=www.oir.uci.edu |access-date=6 March 2020 |archive-date=2020-08-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200815045430/https://www.oir.uci.edu/Data-Hub/Enrollment-Dashboard.php }}</ref> | dodiplomci = 30,222 (2019.)<ref name="Enrollment Data" /> | diplomci = 5,849 (2019.)<ref name="Enrollment Data" /> | doktoranti = | ostali = | boje = | sportovi = | nadimak = | maskota = | udruženja = | sedište = | sedište_grad = [[Irvine, California|Irvine]] | sedište_pokrajina = [[Orange County, California|Orange]] | sedište_sav_država = {{zastava|Kalifornija}} | sedište_država = {{zastava|SAD}} | kampus = | lok_karta = | alt_karta = | širina-st = | širina-min = | širina-sek = | širina-oznaka = | dužina-st = | dužina-min = | dužina-sek = | dužina-oznaka = | lok_karta_opis = | mrežno_mesto = [https://www.uci.edu/ www.uci.edu] | fusnote = }} '''[[Univerzitet u Kaliforniji]], [[Irvine, California|Irvine]]''' ({{jez-eng|University of California, Irvine}}, {{jez-špa|Universidad de California en Irvine}} UCI ili UC Irvine<ref>{{cite web |title=Nomenclature {{!}} Strategic Communications {{!}} UCI |url=https://communications.uci.edu/campus-resources/nomenclature.php |website=communications.uci.edu |publisher=Strategic Communications & Public Affairs |access-date=18 November 2018 }}{{Dead link|date=April 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>) je javni istraživački univerzitet u Irvinu u američkoj saveznoj državi [[Kalifornija|Kaliforniji]]. Jedan je od deset kampusa sistema Univerziteta u Kaliforniji. UCI nudi 87 preddiplomskih i 129 postdiplomskih i stručnih studijskih programa. Univerzitet je svrstan u kategoriju "''R1: Univerziteti za doktorska istraživanja - Vrlo visoka istraživačka aktivnost''". UCI je postao član Udruženja američkih univerziteta 1996. godine.<ref>{{cite web |url=http://www.aau.edu/about/article.aspx?id=5476 |title=Member Institutions and Years of Admission |year=2011 |publisher=Association of American Universities |access-date=2023-07-16 |archive-date=2017-03-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170324140646/http://www.aau.edu/about/article.aspx?id=5476 |url-status=dead }}</ref> Univerzitet upravlja Medicinskim centrom UC Irvine, velikom učilišnom bolnicom u Orangeu, i povezanim zdravstvenim institucijama, Arboretumom Univerziteta Kalifornija, Irvine kao i delom Prirodnog rezervata Univerziteta Kalifornija. Univerzitet je uvršten u grupu "Javnih Ivyja" u istraživanjima iz 1985. i 2001. godine, u kojima su autori tvrdili da pojedine institucije pružaju javno finansirano obrazovanje slično ''Ivy League'' univerzitetima.<ref>{{cite book |last=Moll |first=Richard |url=https://archive.org/details/publicivysguidet0000moll |title=Public Ivys: A Guide to America's best public undergraduate colleges and universities |year=1985 |isbn=9780670582051 |url-access=registration}}</ref><ref name="publicivy">{{cite book |last=Greene |first=Howard R. |title=The public ivies: America's flagship public universities |url=https://archive.org/details/publiciviesameri0000gree |author2=Greene, Matthew W. |publisher=Cliff Street Books |year=2001 |isbn=978-0060934590 |edition=1st |location=New York}}</ref> Timovi UC Irvine Anteaters takmiče se u NCAA Diviziji I kao članovi Big West konferencije. U ranim godinama postojanja škole, timovi su se takmičili na nivou NCAA Divizije II. Anteaters su osvojili 28 nacionalnih prvenstava u devet različitih ekipnih sportova, 64 individualna nacionalna prvenstva, a 53 ih se takmičilo na Olimpijskim igrama, osvojivši ukupno 33 olimpijske medalje.<ref>{{cite web |title=Olympians {{!}} UCI Special Collections & Archives |url=https://special.lib.uci.edu/collections/anteater-chronicles/students/olympians#:~:text=As%20of%202016%2C%20UCI%20has,diving%2C%20swimming%2C%20and%20rowing. |website=special.lib.uci.edu |access-date=19 April 2022}}</ref> Do početka januara 2022. godine najmanje je 8 dobitnika Nobelove nagrade, 7 dobitnika Pulitzerove nagrade, 6 dobitnika MacArthur "Genius Grant" stipendije, 37 Guggenheim stipendista i 1 dobitnik Turingove nagrade bilo u nekom trenutku direktno povezano sa univerzitetom kao bivši studenti, profesori ili istraživači.<ref name="Notable Alumni">{{cite web |title=Notable Alumni |url=https://uci.edu/university-facts/notable-alumni.php}}</ref><ref name="Faculty Awards and Honors">{{cite web |title=Faculty Awards and Honors |url=https://uci.edu/university-facts/faculty-awards.php}}</ref> == Povezano == *[[Akreditacija institucija za visoko obrazovanje u SAD-u]] == Reference == {{reflist}} {{Univerzitet u Kaliforniji}} [[Kategorija:Univerzitet u Californiji|Irvine]] piejy2gt9bv6ixi68diggbslbpth4r4 0 4686334 42690212 42681479 2026-09-18T20:38:22Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690212 wikitext text/x-wiki '''Vodopadi u Bosni i Hercegovini''' su desetine prirodnih ljepota, smještenih širom zemlje na brojnim vodotokovima. Bosna i Hercegovina ima više vodopada nego [[Italija]], [[Francuska]] i [[Njemačka]] zajedno <ref>[https://www.riopricesaputovanja.com/v1/8-najljepsih-vodopada-bosne-i-hercegovine/ TOP 10 najljepših vodopada Bosne i Hercegovine - www.riopricesaputovanja.com, 2022. - Pristupljeno 31.1.2024]</ref><ref>[https://www.inmedia.ba/sedam-najljepsih-vodopada-u-bih/ Sedam najljepših vodopada u BiH]</ref> {| class="wikitable" !Redni<br/>broj !Naziv !Rijeka !class="unsortable" | Foto !Entitet<br/>Opština !Status !Opis |- | | |[[Una]] |- |1. |[[Štrbački buk]] |[[Una]] |[[File:ŠTRBAČKI BUK 2.JPG|100px]] |FBiH<br/>[[Bihać]] |[[Nacionalni park]] |Niz Štrbački buk visine 24,5 m. voda se obrušava niz nekoliko manjih i većih slapova gradeći sedrene tvorevine. Živi svijet u Uni i sam pridonosi stvaranju sedre. Mahovine - briofite su svojom građom pogodne za zadržavanje istaloženog kalcita, čineći tako neizostavnu kariku u procesu stvaranja i rasta sedrenih tvorevina.<ref name="štrbački">{{Cite web |url= https://www.youtube.com/watch?v=KIuxnJ2TxT4 |title= Martin Brod - Nacionalni park Una - Vodopad na rijeci Uni |work= You tube, ''video'' |accessdate= 9. 10. 2021}}</ref> |- |2. |[[Una|Milančev buk]] |[[Una]] |[[File:Waterfalls in Martin Brod.jpg|100px]] |FBiH<br/>[[Bihać]], [[Martin Brod]] |[[Nacionalni park]] |Ovaj vodopad ima sedrenu barijeru visoku 54 m, a preko nje se prelijeva prosječno 63 m3/s vode. Milančev buk nalazi se u [[Martin Brod]]u, na ušću [[Unac|Unca]] u Unu. U ovom mjestu se nalazi najveći kompleks slapova u Nacionalnom parku Una. Nekad je ovdje postojao veliki broj mlinova i bučnica.<ref name="štrbačkivod">{{Cite web |url= https://www.youtube.com/watch?v=KIuxnJ2TxT4 |title= Martin Brod - Nacionalni park Una - Vodopad na rijeci Uni |work= You tube |accessdate= 9. 10. 2021}}</ref><ref name="marbrod">{{Cite web |url=https://npuna.com/martin-brod/ |title= Martin Brod - netaknuta priroda |work= Nacionalni park Una - npuna.com |accessdate= 9. 10. 2021}}</ref> |- |3. |[[Bliha|Blihin skok]] |[[Bliha]]<br/>-->[[Sana]]<br/>-->Una |[[File:Vodopad Blihe - panoramio - 87Edvin.jpg|100px]] |FBiH<br/>[[Sanski Most]] | |Smješten je na 14 km. od Sanskog Mosta i sa visinom od 56 metara. Prepoznatljiv je po tome što se voda lomi od stijenu te stvara jedan poseban i sasvim neobičan prizor.<ref>[https://www.riopricesaputovanja.com/v1/8-najljepsih-vodopada-bosne-i-hercegovine/ TOP 10 najljepših vodopada Bosne i Hercegovine - www.riopricesaputovanja.com, 2022. - Pristupljeno 31.1.2024]</ref> Prilazni putevi i staza do vodopada su dobro uređeni.<ref>[https://www.inmedia.ba/sedam-najljepsih-vodopada-u-bih/ Sedam najljepših vodopada u BiH]</ref> |- |4. |[[Vrela Sane|Lijevi izvor Sane]] |[[Sana]]<br/>-->Una |[[File:Lijevi izvor Sane.jpg|100px]] |RS<br/>[[Mrkonjić Grad]] |[[Spomenik prirode|Spomenik<br/>prirode]] |Hidrološki aktivna pećina Mračaj je sa utvrđenom dužine kanala oko 400 metara. Iz pećine ističe i lijevo vrelo Sane. U samoj izvorišnoj zoni u Sanu se sa njene desne strane ulijeva rijeka Korana, koja se ističe klisurom usječenom u karbonatnim stijenama na dužini od oko 2 kilometra donjeg dijela toka. |- |5. |Vodopad Grabovnice |Grabovnica<br/>-->[[Banjica (rijeka)|Banjica]]<br/>-->[[Sana]]<br/>-->Una | |FBiH<br/>[[Ključ]] | |Visok je 17 m.<ref name="sanpetrovac">{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/34396 |title= EMIR TEMIMOVIĆ: PORIJEČJE SANE – NASELJENOST, KORIŠTENJE I ZAŠTITA VODA |work= UDK 504(282 Sana) Izvorni znanstveni članak, 2008 |accessdate= 12. 02. 2024 |archive-date= 2024-02-22 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240222184147/https://hrcak.srce.hr/file/34396 |url-status= dead }}</ref> Drugi izvori navode da se vodopad nalazi na rijeci Banjici i da mu je visinu oko desetak metara. Snaga ovisi o godišnjem dobu. U jesen i zimu, kada ima više vode, vodopad odaje impresivan izgled, dok je u ljetnom periodu njegova snaga mnogo slabija, a voda se u više tankih mlazova slijeva s vrha male litice.<ref name="banjica">{{Cite web |url= https://www.nezavisne.com/zivot-stil/putovanje/Vodopad-Banjice-odusevljava-rajskom-ljepotom/665410 |title= Zlatan Čekić: Vodopad Banjice oduševljava rajskom ljepotom |work= UDK 504(282 Sana) Izvorni znanstveni članak, 2021 |accessdate= 12. 02. 2024 }}</ref> Obale i korito ove male rječice popločani su krečnjačkim stijenama, a mnogobrojno kamenje uz obale obloženo je zelenim tepisima guste [[Mahovina|mahovine]]. Pristup vodopadu je od Kljuća, 6 km regionalnim putem R410a do ušća Banjice u Sanu.<ref name="banjicrkva">{{Cite web |url= https://sanartv.ba/vodopad-grabovnica-ocarava-ljepotom/ |title= VODOPAD GRABOVNICA OČARAVA LJEPOTOM |work= sanartv.ba, 2021 |accessdate= 12. 02. 2024 }}</ref> |- |6. |Buk (Skakavac) |[[Mlječanica]]<br/>-->[[Una]] |[[File:Водопад на ријеци Мљечаници.jpg|100px]] |RS<br/>[[Kozarska Dubica]] |[[Nacionalni park Kozara]] |Vodopad je na sjeveru Nacionalnog parka Kozara blizu ušća Gračanice u Mlječanicu. Voda se prelijeva prako praga od 3 m, ispod kojeg je izdubljeni erozivni lonac dubine do 1 m i dužine 3 m. <ref>[https://potkozarje.net/vodopadi/ Vodopadi - Potkozarje; tekst i '''fotografija''' - potkozarje.net - Pristupljeno 4.2.2024.]</ref> |- |7. |Vodopad Zečiji kamen |Zofik<br/>--><br/>-->Sana<br/>-->Una |[[File:Kozara 28.jpg|100px]] |RS<br/>[[Prijedor]] | |Potočić Zofik izvire ispod Mrakovice na nadmorskoj visini od 700 m, teče preko Benkovca i slijeva se niz Zečiji kamen praveći vodopad (slap) visok 10 m. Ima oblik tri kaskade, jedna ispod druge.<ref>[https://potkozarje.net/vodopadi/ Vodopad Zečiji kamen - potkozarje.net, 2023. - Pristupljeno 7.2.2024]</ref> |- |8. |Vodopad na Kozaračkoj rijeci |Kozaračka rijeka<br/>--><br/>Gomjenica<br/>-->Sana<br/>-->Una |[[File:Kozara 16 1.jpg|100px]] |RS<br/>[[Prijedor]] |Nacionalni park Kozara |Starenica, ili Kozaračka rijeka, ili Rika, nastaje na visovima [[Kozara|Kozare]], na mjestu gdje se sastaju Bijele Vode i Jovača. Duga je oko 12 km. Desna je pritoka rijeke Gomjenice i u nju se uliva kod mjesta Brezik.<ref>[https://potkozarje.net/vodopadi/ Vodopad na Kozaračkoj rijeci - potkozarje.net, 2023. - Pristupljeno 7.2.2024]</ref> Pristup vodopadu je klisurom od [[Kozarac|Kozarca]] prema Mrakovici. Čvršće paleozojske crne stijene u koritu rijeke ostale su u vidu praga, preko kojeg se Kozaračka rijeka kroz izdubljene oluke prelijeva i uz veliku buku pravi vodopad visine 5 m. |- | | |[[Vrbas (rijeka)|Vrbas]] |- |9. |[[Janj|Vodopad<br/>kod bukve]] |[[Janj]]<br/>-->[[Pliva]]<br/>-->Vrbas | |RS<br/>[[Šipovo]] | |Na oko 500 metara od izvora, rijeka Janj ulazi u manju klisuru i obrušava se niz stijene stvarajući vodopad visine oko 12 metara. Zbog nepristupačnosti terena Vodopad kod Bukve je nedovoljno poznat. Najlakši pristup vodopadu je iz sela Podosoje, koje se nalazi neposredno prije Strojića, iz pravca Šipova. Neoznačenom i strmom stazom silazi se do korita rijeke Janj. Dalji prilaz vodopadu moguć je samo krećući se uzvodno kroz izuzetno hladnu vodu.<ref>[http://www.upoznajsrpsku.com/index.php?language=SR&charset=latin&page=223 Vodopad kod Bukve na rijeci Janj: tekst i '''fotografija''' - Upoznaj Srpsku, 2016. - Pristupljeno 4.2.2024.]</ref> |- |10. |[[Janj|Vodopadi na<br/>Janjskim otokama]] |[[Janj]]<br/>-->Pliva<br/>-->Vrbas |[[File:Janjske otoke 3.jpg|100px]] |RS<br/>[[Šipovo]] | |Rijeka Janj izvire 13 km. južno od Šipova. Na 9. km. od grada nalaze se Janjski otoci, dolina duga 1 km. gdje se rijeka razliva u mnogobrojne potočiće koji se opet spajaju. Vodopadi se nalaze na Janjskim otocima.<ref name="janjizvor">{{Cite web |url= https://seesrpska.com/izvor-janja-odmor-za-dusu-i-tijelo-video |title= Izvor Janja, odmor za dušu (Video) |work= See Srpska |accessdate= 9. 2. 2024}}</ref> |- |11. |Skakavac (Balkana) |Skakavac<br/>-->Pliva<br/>-->Vrbas |[[File:Vodopad na Balkani.JPG|100px]] |RS<br/>[[Mrkonjić Grad]] | |Lociran je u blizini Mrkonjić Grada. Stvorilaa ga je mala riječica Skakavac koja se ulijeva u [[Balkana|jezero Balkanu]]. |- |12. |[[Vodopad Plive]] |[[Pliva]]<br/>-->Vrbas |[[File:Jajce vodopad.jpg|100px]] |FBiH<br/>[[Jajce]] | |Visina je 18 m. Nalazi se u centru grada [[Jajce|Jajca]], udaljen svega nekoliko minuta od [[Tvrđava Jajce|jajačke tvrđave]] i starog dijela grada. |- |13. |[[Ugrić|Vodopad Ugrić]] |[[Ugrić]]<br/>-->Ugar<br/>-->Vrbas | |FBiH<br/>[[Travnik]] | |Rijeka Ugrić duga je 4 km, i izvire na području Krčevine na Vlašiću, ispod komunikacije Kneževo - [[Turbe]] - Travnik. Nekad je bio poznat po brojnim [[mlin]]ovima. Vodopad Ugrić nalazi se u blizini zimskog centra Babanovca na [[Vlašić]]u, na udaljenosti oko 1 sat hoda. Visina vodopada je oko 20 m.<ref>[https://outdoors.ba/vodopad-ugric/ Ugrić vodopad: tekst i '''fotografije''' - outdoors.ba - Pristupljeno 31.1.2024]</ref> |- |14. |[[Vodopadi Ilomske]] |[[Ilomska]]<br/>-->[[Ugar]]<br/>-->Vrbas |[[File:Иломска 2.jpg|100px]] |RS<br/>[[Kneževo]] | |Vodopadi Ilomske su kaskada od velikog (40 m.) i malog vodopada, udaljeni oko 2 km od ušća ove rijeke u [[Ugar]], u uskom kanjonu između gotovo okomitih Korićanskih i Imljanskih stijena, južno od Kneževa. Nalaze se na nadmorskoj visini između 750 i 780 m. |- |15. |[[Duboka (pritoka Vrbanje)|Pod kotlom (Skakavac 1)]] |[[Duboka (pritoka Vrbanje)|Duboka]]<br/>-->[[Vrbanja (rijeka)|Vrbanja]]<br/>-->Vrbas |[[File:Под котлом 1.jpg|100px]] |RS<br/>[[Kneževo]] | |Duboka rijeka izvire iz snažnog Gladnog vrela. Naziv je dobila po veličini i dubini [[kanjon]]a koji tvori. Vodopad pod kotlom je ime dobio po kamenim kotlovima koji se nalaze neposredno prije nego što se surva sa tridesetak metara u zeleni vir.<ref name="Kneževo">[https://zapaliizgrada.rs/knezevo_skriveni_vodopadi/ Kneževo, skriveni vodopadi: tekst i '''fotografija''' - zapaliizgrada.rs, 17.8.2022. - Pristupljeno 4.2.2024.]</ref> |- |16. |[[Duboka (pritoka Vrbanje)|Skakavac (Skakavac 2)]] |[[Duboka (pritoka Vrbanje)|Duboka]]<br/>-->[[Vrbanja (rijeka)|Vrbanja]]<br/>-->Vrbas |[[File:Скакавац, ријека Дубока 2.jpg|100px]] |RS<br/>[[Kotor Varoš]] | |Ovdje se svaki drugi vodopad zove Skakavac. Visok je od oko 20 metara. Moćna vodena sila Duboke se pretvara u spektakularnu vodenu čipku razlivajući se preko stijene u nekoliko krakova. Prilaz vodopadu od Vrbanje je dosta olakšan uređenjem puta i staza, te je on sad mnogo dostupniji nego što je to ranije bio. Kod samog vodopada, napravljena je i mala nadstrešnica sa klupama i stolom. Zimi, kod zaleđenog vodopada, čuje se jak huk vode, a vir u koji pada voda stoji potpuno zamrznut.<ref name="Kneževo"/><ref name="skaka">[https://eu.wikiloc.com/ibilbide-senderismo/knezevo-vodopadi-skakavac-1-i-2-pod-kotlom-na-dubokom-potoku-99950275 Knezevo-vodopadi Skakavac 1 i 2 (pod kotlom) na Dubokom potoku: tekst i '''fotografije''' - eu.wikiloc.com, 17.8.2022. - Pristupljeno 4.2.2024.]</ref> |- |17. |[[Cvrcka|Skakavac]] |[[Cvrcka]]<br/>-->Vrbanja<br/>-->Vrbas |[[File:PPRP001 Цврцка Скакавац.jpg|100px]] |RS<br/>[[Kneževo]] | |Planinska rijeka [[Cvrcka]] izvire ispod planine Čemernice, na području opštine Kneževo, a ulijeva se u rijeku Vrbanju, nedaleko od Kotor Varoša.<ref name="cvrcka">[https://www.glaskotorvarosa.com/vilenjska-vrela-dragulj-u-kanjonu-cvrcke-4/ Kanjon rijeke Cvrcke – oaza mira i prirodne ljepote (FOTO) (VIDEO) - srpskacafe.com, 2020. - Pristupljeno 7.2.2024]</ref> Kanjon ove rijeke obiluje nizom prirodnih ljepota, brojnim kaskadama, virovima, vodopadima i pećinama. Duž uređene planinarske staze mogu se vidjeti atraktivni vodopad Skakavac u mjestu Hrvaćanini, virovi Muški i Ženski vir, Bekića Zelenac – najčešće mjesto kupanja onih nešto hrabrijih, Opaki vir (koji je propagirao i Leonardo Dikapri), vodopad Vilenska vrela i mnoge druge zanimljivosti.<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=AV_q2F_bW00 Kanjon Cvrčke, vodopad Skakavac 2022, '''video''' - 7.2.2024]</ref> |- |18. |[[Cvrcka|Vilenska vrela]] |Cvrcka<br/>-->Vrbanja<br/>-->Vrbas |[[File:PPRP001 Цврцка Вилинска врела.jpg|100px]] |RS<br/>[[Kneževo]] | |Vilenska Vrela je naziv jezerceta u koje se voda slijeva sa okolnih strmina putem brojnih vodopada različite visine i količine vode. Visina im je od par do 40 metara.<ref name="cvrcka"/> Iz jezerceta voda otiče u rijeku Cvrcku, a zatim kanjonom prema Vrbanji<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=w5BSQxhsLJI Uspon na zaleđene vodopade Vilenska Vrela 2017, '''video''' - 7.2.2024]</ref> |- |19. |[[Kobilja (rijeka)|Vodopadi Kobiljske rijeke]] |[[Kobilja (rijeka)|Kobiljska rijeka]]<br/>-->Ugar<br/>-->Vrbas | |RS<br/>[[Kotor Varoš]] | |Kobiljska rijeka teče samo pet kilometara, isključivo kroz kroz teško prohodni kanjon. Na tom kratkom putu pravi 14 vodopada i svaki je malo remek djelo prirode. Razlikuju se po visini, širini, po protoku vode, ali svaki je neobuzdan, divlji i glasno huči. Najznačajniji vodopadi Kobiljske rijeke su Vranovina, Prskavac i Bjelavine dok ostali još uvek nemaju zvanična imena.<ref name="Kneževo"/> |- |20. |[[Pljačkovac|Vodopadi na Pljačkovcu]] |[[Pljačkovac]]<br/>-->Ugar<br/>-->Vrbas | |RS<br/>[[Kneževo]] | |Na rijeci Pljačkovcu koja se ulijeva u Ugar nalaze se dva vodopada koji su visoki 18 i 20 metara. Njihova širina je između 8 i 12 metara. Voda se u njima obrušava preko kamenih prepreka i pravi zanimljive prizore. Ova dva vodopada su geomorfološki spomenici prirode. |- |21. |Vodopad Švrakave |[[Švrakava]]<br/>-->Vrbas |[[File:Svrakava Waterfall.jpg|100px]] |RS<br/>[[Čelinac]] | |Rijeka Švrakava je desna pritoka Vrbasa. Ušće joj je u selu [[Karanovac]], na izlazu Vrbasa iz kanjona Tijesno. Voda se obrušava preko stijenskog bloka, visokog oko 5 m, u duboki krečnjački lonac. Okolne stijene prošarane su velikim pukotinama.<ref>{{Cite web|url=http://www.upoznajsrpsku.com/index.php?language=SR&charset=cyrillic&page=114 |title=Vodopad Švrakave: tekst i '''fotografije''' |website=Upoznaj Srpsku |access-date=18. 1. 2024.}}</ref> |- |22. |Ždrimački (Crndolski) vodopad |Crndol<br/>-->Vrbas | |FBiH<br/>[[Gornji Vakuf]] | |Smješten je u blizini [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornjeg Vakufa]] u selu [[Ždrimci]]. Visonom od 29 metara uklesan je između dvije stijene.<ref>[https://www.riopricesaputovanja.com/v1/8-najljepsih-vodopada-bosne-i-hercegovine/ Ždrimački vodopad; tekst i '''fotografije''' - www.riopricesaputovanja.com, 2022. - Pristupljeno 31.1.2024]</ref><ref>[https://www.inmedia.ba/sedam-najljepsih-vodopada-u-bih/ Sedam najljepših vodopada u BiH]</ref> |- |23. |[[Krupa (Vrbas)|Slapovi Krupe]] |[[Krupa (Vrbas)|Krupa]]<br/>-->Vrbas |[[File:Krupa na Vrbasu2.jpg|100px]] |RS<br/>[[Banja Luka]] | |​Slapovi Krupe nalaze se na oko kilometar od njezina ušća u Vrbas. Slapovi se nižu na oko 100 m dužine rijeke, a uz njih su razasuti mali mlinovi, sagrađeni svi u istome stilu. Slapovi i mlinice čine vrijednu ambijentalnu cjelinu.<ref name="krupaslap">{{Cite web |url= https://www.youtube.com/watch?v=E6JMqwi7a_E |title= Slapovi Krupe (Vrbas) |work= www.youtube.com, 2019 |accessdate= 12. 02. 2024 }}</ref> Obilaze se stazama koje prolaze preko drvenih mostića. Uz obalu rijeke postavljene su klupe. Na slapovima je izgrađen i ribnjak (pastrva), gdje posjetitelji sami mogu hvatati ribu <ref>[https://www.dinarskogorje.com/manja269a.html Dinarsko gorje, rijeka Krupa, Slapovi Krupe - tekst i '''fotografije'''- www.dinarskogorje.com, 2022. - Pristupljeno 31.1.2024]</ref> |- | | |[[Bosna (rijeka)|Bosna]] |- |24. |[[Vodopad Skakavac]] |Skakavac<br/>-->Bosna |[[File:Vodopad Skakavac.jpg|100px]] |FBiH<br/>[[Sarajevo]] |Spomenik<br/>prirode |Udaljen je 12 km od centra Sarajeva, u jugozapadnom dijelu planine Ozren, na sjeveroistočnoj strani vrha Bukovik (1532 m). Nalazi se na rječici Skakavac, u izvorištu rijeke Vogošće i sa visinom od 98 metara predstavlja najviši vodopad Bosne i Hercegovine, a peti najviši vodopad na [[Balkan]]u. Do uže zone vodopada može se doći autom do rampe, a odatle oko 2 km. pješke. |- |25. |[[Miljacka|Vodopad na vrelu Paljanske Miljacke]] |[[Miljacka]]<br/>-->Bosna |[[File:Pale8.jpg|100px]] |RS<br/>[[Pale]] | |Vrelo Miljacke nalazi se na nadmorskoj visini od oko 1010 m i to u vidu jačih [[kraš]]kih izvora gravitacionog tipa. Udaljeno je oko 2 km. jugoistočno od centra Pala na sjevernom obronku [[Ravna planina|Ravne planine]]. Na vrelu voda je gotovo uvijek iste temperature – od 6 do 6,5 °C. Nedaleko ispod vrela nalaze se ribnjaci i restorani.<ref>[https://jahorina-booking.com/vrelo-miljacke/ Vrelo Miljacke - jahorina-booking.com -Pristupljeno 7.2.2024]</ref><ref>[https://nenasunjalica.com/2020/07/27/vrelo-reke-miljacke/ Vrelo rijeke Miljacke - nenasunjalica.com -Pristupljeno 7.2.2024]</ref> |- |26. |[[Kozica (Lašva)|Slapovi Kozice]] |[[Kozica (Lašva)|Kozica]]<br/>--><br/>[[Lašva (rijeka)|Lašva]]<br/>-->Bosna | |FBiH<br/>[[Fojnica]], [[Busovača]] | |Udaljeni su 11 kilometara od Fojnice, na planinskoj rječici Kozica. Put do Kozica je u početku asvaltni pa se postepeno sve više sužava, asfalt postajao lošiji, sve dok na kraju ne pređe u makadam i planinske gudure, isprane sezonskim kišama. Slap čine dva veća i tri manja vodopada.<ref>[https://bonjour.ba/fojnica-vodopad-slapovi-kozice-izlet-bosna-i-hercegovina Nadomak Fojnice kriju se prekrasni vodopadi koji će mnogima postati omiljeno izletište; tekst i '''fotografije''' - bonjour.ba - Pristupljeno 7.2.2024]</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.putovanjazasvakoga.com/2020/06/vodic-kroz-fojnicu-i-slapove-kozice.html |title=Vodič kroz Fojnicu i slapove Kozice - www.putovanjazasvakoga.com, 2020. -Pristupljeno 7.2.2024 |access-date=2024-02-07 |archive-date=2024-02-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240207124613/http://www.putovanjazasvakoga.com/2020/06/vodic-kroz-fojnicu-i-slapove-kozice.html |url-status=dead }}</ref><ref>[https://www.youtube.com/watch?v=z1rsFyZ6_GE Vodopadi rijeke Kozice - '''Video''': www.youtube.com, 2020. -Pristupljeno 7.2.2024]</ref> |- |27. |[[Gostović (rijeka)|Kamenica]] |[[Gostović (rijeka)|Gostović]]<br/>-->Bosna |[[File:Gostovic rijeka, 2. vodopad.jpg|100px]] |FBiH<br/>[[Zavidovići]] |Spomenik prirode |Na rijeci Gostović desnoj pritoci rijeke Bosne se nalazi nekoliko vodopada, od kojih je najpoznatiji Kamenica, na 18. kilometru, visine 6 metara. Nalazi se u sklopu spomenika prirode [[Tajan]].<ref>[https://gozdici.com/vodopad/ KAMENICA VODOPAD NETAKNUTA PRIRODA: tekst i slika - Pristupljeno 31.1.2024]</ref> |- |28. |Vodopad u Žeravicama |<br/>-->Bosna |[[File:Водопад у Жеравицама.jpg|100px]] |RS<br/>[[Han Pijesak]] | |[[Žeravice (Han Pijesak)|Žeravice]] su nekadašnje selo na zapadu opštine Han Pijesak |- | | |[[Drina]] |- |29. |Bereški vodopad |[[Bereg (rijeka)|Bereg]]<br/>--><br/>[[Rakitnica (Prača)|Rakitnica]]<br/>-->Prača<br/>-->Drina |[[File:Foto-tura u Rogatici 06.jpg|100px]] |RS<br/>[[Rogatica]] | |Nalazi se na ušću rjeke Bereg u rijeku [[Rakitnica (Prača)|Rakitnicu]] u blizini sela Rakitnice, na oko 8 km sjeverno od grada Rogatice. Voda se preko sedrene prečage sa visine od oko 10-12 m, obrušava u obliku vodene zavjese u jezerce duboko oko 2 metra, sa vodom tirkizno zelene boje. |- |30. |Skakavac |Perućica<br/>--><br/>[[Sutjeska]]<br/>-->Drina |[[File:Водопад скакавац NP001.jpg|100px]] |RS<br/>[[Foča]] |[[Nacionalni park Sutjeska]] |Visok je preko 70 m, u [[Prašuma|prašumi]] [[Perućica|Perućici]], ispod vrha [[Maglić]]a. |- |31. |Skakavac |[[Hrčavka]]<br/>--><br/>Sutjeska<br/>-->Drina | |RS<br/>[[Foča]] |[[Nacionalni park Sutjeska]] |Hrčavka je rijeka u jugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine i nalazi se u sastavu Nacionalnog parka Sutjeska. Najveća je pritoka rijeke Sutjeske<ref>[https://outdoortara.com/bs/kanjoning-hrcavka-ultimativni-vodic/ Kanjoning Hrčavka – Ultimativni Vodič: tekst i '''slika''' - Pristupljeno 31.1.2024]</ref> Uski [[kanjon]] rijeke Hrčavke ima puno uzbudljivih vertikala (do 10 metara), vodopada, dubokih prirodnih bazena i vodenih tobogana. U gotovo nedostupnom kanjonu Hrčavke, gdje ljudska noga rijetko zalazi, nalazi se i vodopad Skakavac, visok oko 20 m. Iz nepristupačne stijene izvire voda koja pada u kanjon.<ref>{{Cite web |title=Hrčavka, Kanjoning Bosna i Hercegovina: tekst i '''slika''' - trail.viadinarica.com, 2016. - Pristupljeno 31.1.2024 |url=https://trail.viadinarica.com/bs/tour/kanjoning/hrcavka/16695470/ |access-date=2024-03-06 |archive-date=2023-06-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230602060827/https://trail.viadinarica.com/bs/tour/kanjoning/hrcavka/16695470/ }}</ref> Pristup je iz [[Tjentište|Tjentišta]], udaljenog 2 km, pored sela Tođevac, uz određenu fizičku spremnost.<ref>[https://canyoning.ba/bs/kanjoning-u-nacionalnom-parku-sutjeska-nova-atrakcija/ Kanjoning U Nacionalnom Parku Sutjeska: tekst i '''slika''' - canyoning.ba, 2023. - Pristupljeno 31.1.2024]</ref> |- |32. |Vodopad Oteša |Oteš<br/>-->[[Bistrica (Drina)|Bistrica]]<br/>-->[[Drina]] | |RS<br/>[[Foča]] | |Četiri kilometra od [[Miljevina|Miljevine]] u pravcu sela [[Jeleč]] nalazi se vodopad Oteša. Ime je dobio po istoimenoj rijeci čiji je izvor na [[Zelengora|Zelengori]], a ušće u Bistrici, istočno od Miljevine 1 km. Pristup vodopadu je sa sredine [[asfalt]]nog puta Miljevina - [[Jeleč]], odakle se, prema istoku, nastavlja dobro markiranom [[bicikl]]ističkom markacijom.<ref>[https://focaravajuce.org/en/tours/excursion-to-the-otesa-waterfall-in-miljevina/ - Izlet do vodopada Oteša kod Miljevine - focaravajuce.org - Pristupljeno 7.2.2024] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240208100107/https://focaravajuce.org/en/tours/excursion-to-the-otesa-waterfall-in-miljevina/ |date=2024-02-08 }}{{en}}</ref><ref>[https://www.bkzs.si/vodopad-otesa/ Vodopad Oteša - Bošnjački kulturni savez Slovenije, 2023. - Pristupljeno 7.2.2024]</ref> |- |33. |Skakavac |Potok<br/>-->[[Tavna]]<br/>-->[[Drina]] | |RS<br/>[[Bijeljina]] | |Vodopad visine oko 7 m. je na potoku, lijevoj pritoci Tavne, čije ušće je u selu [[Banjica (Bijeljina)|Banjici]]. Najbliže ishodište do vodopada je [[Manastir Tavna]].<ref>[https://noviglas.info/2023/08/27/jedini-u-semberiji-vodopad-skakavac-oaza-prirode-i-semberski-biser-foto-video/ Jedini u Semberiji – Vodopad “Skakavac”, oaza prirode i semberski biser '''(FOTO/VIDEO)''' - noviglas.info - Pristupljeno 7.2.2024]</ref><ref>[https://www.bkzs.si/vodopad-otesa/ Majevica - Orlovic 2023. - www.wikiloc.com - Pristupljeno 7.2.2024]</ref> |- | | |[[Neretva]] |- |34. |[[Kravica (vodopad)|Kravica]] |[[Trebižat]]<br/>-->Neretva |[[File:Kravica 111753.jpg|100px]] |FBiH<br/>[[Ljubuški]] | |Kravicu je formirala sedronosna rijeka [[Trebižat]] u [[krš|krasu]] Hercegovine, probijajući se preko mekih stijena [[Kalcijev karbonat|kalcijevog karbonata]]. Visok je između 26 - 28 metara, a pada u amfiteatar promjera 120 metara. |- |35. |Koćuša |Trebižat<br/>-->Neretva |[[File:Vodopad Koćuša.jpg|100px]] |FBiH<br/>[[Ljubuški]] | |Koćuša je vodopad na rijeci Mlade, koja 2 km dalje nizvodno mijenja ime u Trebižat. Smješten je kod sela [[Veljaci]], 12 km od Ljubuškog. Za razliku od većine vodopada, Koćušu ne odlikuje visina, koja iznosi "samo" pet metara, nego širina – vodopad je širok pedesetak metara, što doprinosi ukupnom dojmu.<ref>{{Cite web|url=https://kravica.ba/vodopad-kocusa/|title=Vodopad Koćuša|website=Vodopad Kravica Ljubuški|language=hr|access-date=18. 7. 2021|archive-date=2024-03-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20240301102240/https://kravica.ba/vodopad-kocusa/}}</ref> |- |36. |Čaveljuša<br/>(Čeveljuša) |Trebižat<br/>-->Neretva |[[File:Ceveljusa.jpg|100px]] |FBiH<br/>[[Ljubuški]] | |Čeveljuša je vodopad na rijeci Trebižat, lociran u selu [[Hrašljani]], nekoliko kilometara od Ljubuškog. Visok je oko 15 metara.<ref>{{Cite web |url=https://ljubuski.net/18509-kravica-kocusa-i-ceveljusa-rajske-oaze-na-rijeci-trebizat |title=Kravica, Koćuša i Čeveljuša - rajske oaze na rijeci Trebižat: tekst i '''fotografije''' - Pristupljeno 31.1.2024 |access-date=2024-01-31 |archive-date=2024-12-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241220234323/https://ljubuski.net/18509-kravica-kocusa-i-ceveljusa-rajske-oaze-na-rijeci-trebizat |url-status=dead }}</ref> |- |37. |Vodopadi<br/>u Peć<br/>Mlinima<br/> |[[Trebižat|Tihaljina]]<br/>-->Neretva |[[File:Tihaljina Peć Mlini 9.jpg|100px]] |FBiH<br/>[[Grude]] | |Rijeka Tihaljina je dio rijeke ponornice poznate pod imenom [[Trebižat]]. Svojim tokom mijenja više od devet imena, a u svom završnom dijelu, pred ušćem u Neretvu, “postaje” Trebižat.<ref>[https://outdoors.ba/reportaze/avanturisticki-park-pec-mlini/ Avanturistički park Peć Mlini – mjesto gdje se nalazi najduži zipline u Bosni i Hercegovini: tekst i '''fotografije''' - Pristupljeno 31.1.2024]</ref> Tihaljina izvire iz pećine podno 150 metara visokih crvenkastih krečnjačkih stijena (Cvitanjskih stina) i teče niz manje slapove i brzake.<ref>[https://hercegovackiportal.com/2023/03/20/pec-mlini-nova-je-turisticka-atrakcija-u-hercegovini-koja-ce-vas-oduseviti/#google_vignette Peć Mlini nova je turistička atrakcija u Hercegovini koja će vas oduševiti: tekst i '''fotografije''' - Pristupljeno 31.1.2024]</ref> |- |38. |Vodopad Žukovice |Žukovica<br/>-->[[Ričina]]<br/>-->[[Jezero Ričine]] | |FBiH<br/>[[Čitluk]] | |Žukovica izvire u selu Zagorje kod [[Posušje|Posušja]]. Ulijeva se u rijeku [[Ričina|Ričinu]], čije ušće je u vještačkom Zelenom jezeru (Jezero Ričice).<ref>[https://hms.ba/zukovica-divljina-pitome-hercegovine/ - Žukovica, divljina pitome Hercegovine - Hrvatski medijski servis - hms.ba, 2020, tekst i '''fotografije''' - Pristupljeno 7.2.2024]{{Dead link|date=February 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Vodopad je u gustoj šumu, zaseok Vir. Pristup mu je iz Posušja, najprije [[asfalt]]nim, kasnije makadamskim putem.<ref>[https://bonjour.ba/zukovica-vodopad-posusje-bih Zaleđeni vodopad nadomak Mostara je jedna od najljepših zimskih atrakcija - BH magazin Bonjour, 27.1.2023. - Pristupljeno 7.2.2024]</ref> Uz sami vodopad je Žukovička pećina. Arheološka istraživanja vršena sedamdesetih godina prošlog stoljeća potvrdila su tu ljudske naseobine čak prije 10 hiljada godina. <ref>[https://www.youtube.com/watch?v=cON3hHneZr8 Žukovica vodopad, '''video''', 2023. - Pristupljeno 7.2.2024]</ref> |- |39. |Vodopad Peruća |Peruće<br/>--><br/>[[Rakitnica (Neretva)|Rakitnica]]<br/>-->[[Neretva]] | |FBiH<br/>[[Trnovo (FBiH)]] | |Pristup vodopadu je iz sela Lukomira<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=V8A39Fqt41Y - Vodopada Peruća, selo Lukomir - /www.youtube.com, 16.5.2021- Pristupljeno 7.2.2024]</ref> Pravi ga Peruće (desna pritoka Rakitnice, potok), koji dolazi s padina Oblja i čije je ušće na 742 m n.v.). U vrijeme proljetnih kiša su naročito atraktivni vodopadi koji se obaraju s visokih stijena na obroncima [[Bjelašnica|Bjelašnice]] i [[Visočica|Visočice]]. |- |40. |Studeni potok |Studeni potok<br/>--><br/>Rakitnica<br/>-->Neretva |[[File:Vodopad Studeneho potoka, pritoku Rakitnice, vyska pres 300.jpg|100px]] |FBiH<br/>Trnovo (BiH) | |Studeni potok je desna pritoka Rakitnice (Neretva) i ušće mu je u kanjonu gdje formira vodopad. Do vodopada se autom dođe iz Babinog Dola na [[Bjelašnica|Bjelašnici]], preko [[Šabići|Šabića]] i [[Umoljani|Umoljana]]. Slijedi pješačenje preko umoljanskih vodenica, a završni dio je planinarskom stazom osiguranom sajlama na nekoliko mjesta. Vodopad je povremeni, jer se gubi tokom ljeta. Voda se spušta kaskadno. <ref>[https://furaj.ba/vodopad-studenog-potoka-nestvarna-ljepota-vidljiva-s-proljeca/ Vodopad Studenog potoka – NESTVARNA LJEPOTA VIDLJIVA S PROLJEĆA - furaj.ba, 2019. - Pristupljeno 7.2.2024]</ref><ref>[https://www.youtube.com/watch?v=3n3_eYwoc6Q Studeni potok Bjelasnica UMOLJANI 2017, '''video''' - 7.2.2024]</ref><ref>[https://www.youtube.com/watch?v=-OcmXTDTgpg Studeni potok, Bjelašnica, 2017, video - 7.2.2024]</ref> |- |41. |Šištica |Šištica<br/>-->Neretva |[[File:Pad Šištice u Neretvu - panoramio.jpg|100px]] |FBiH<br/>[[Konjic]] | |Šištica je stalna otoka [[Boračko jezero|Boračkog jezera]], koja je usjekla dolinu u krečnjačko-[[Dolomiti|dolomitskom]] kompleksu dužine 3 km, a pri ulijevanju u [[Neretva|Neretvu]] pravi vodopad visine oko 30 m. Ovaj vodopad je nastao uslijed različite erozivne moći Neretve i Šištice. |- |42. |Provalije |[[Bregava]]<br/>-->Neretva |[[File:Vodopad Provalije.jpg|100px]] |FBiH<br/>[[Stolac]] |[[Nacionalni spomenik BiH]] |Prirodno-graditeljska cjelina – Korito Bregave sa [[mlin]]ovima, stupama i [[most]]ovima, opština Stolac, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Čine ga svi građevinski objekti: mostovi, mlinovi, stupe i badnjevi smješteni na rijeci Bregavi, uključujući i vodopad Provalije, vodopad Pjene, i vodopad Veliki Bent. Provalije su visoke 7 i široke 50 m.<ref>[https://spagosmail.blogspot.com/2014/05/najljepsi-vodopadi-u-bih.html Vodopad Provalije Stolac: tekst i fotografije - Najljepši vodopadi u BiH, 2014. - Pristupljeno 4.2.2024.]</ref> |- |43. |Pjene |[[Bregava]]<br/>-->Neretva | |FBiH<br/>[[Stolac]] |[[Nacionalni spomenik BiH]] |Nalazi se par stotina metara uzvodno od vodopada Provalija ili dva kilometra od Starog grada Stolac. Uz njega je i gradska plaža.<ref>[https://e-hercegovina.com/index.php/2022/10/07/gradska-plaza-i-vodopad-pjene-u-stocu/ Gradska plaža i vodopad Pjene u Stocu, '''video'''- Pristupljeno 12.2.2024]</ref> |- |44. |Istup |Svilica<br/>--><br/>Radimlja<br/>--><br/>Bregava<br/>-->Neretva | |RS<br/>[[Berkovići]] | |Administrativno pripada teritoriji opštine Berković. Vodopad i kaskadne bazene stvorila je Svilica, pritoka Radimlje.<ref>[https://glasstoca.ba/stolac/istup-skriveni-stolacki-biser/ Istup – skriveni stolački biser - glasstoca.ba, 2021. - Pristupljeno 7.2.2024]</ref> Pristup do vodopada je iz [[Stolac|Stoca]]. Jedan način je doći automobilom do sela Barane, a zatim pješice prema kanjonu Radimlje, i ušću Svilice u Radimlju. Preporuka je ponijeti planinarsku opremu.<ref>[https://e-hercegovina.com/index.php/2022/10/04/neotkrivena-ljepota-hercegovine-kako-doci-do-vodopada-istup-kod-stoca/ PUTOVANJA, Neotkrivena ljepota Hercegovine: Kako doći do vodopada Istup kod Stoca, tekst i '''fotografije''' - e-hercegovina.com, 2022. - Pristupljeno 7.2.2024]</ref> |- |45. |Slapovi u Dugama |Dušćica<br/>-->[[Rama]]<br/>-->[[Neretva]] | |FBiH<br/>[[Prozor (BiH)|Prozor]] | |Smješteni su u naseljenom mjestu Duge udaljenom kilometar od magistralne ceste M 16-2 prema [[Jablanica (Bosna i Hercegovina)|Jablanici]]. Na rječici Dušćici se nalaze dva vodopada visoka više od 20 metara te nekoliko manjih slapova visokih između dva i šest metara.<ref>[https://www.lug-prozor.info/2020/09/fotovideo-vodopadi-na-dugama-kod-prozora.html Vodopadi u Dugama kod Prozora; tekst i '''fotografija''' - www.lug-prozor.info - Pristupljeno 4.2.2024.]</ref> Godine 1958. Zavod za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti Bosne i Hercegovine je područje oko vodopada i selo Duge zaštitio kao prirodnu rijetkost i objekt značajan za [[turizam]]. |- |46. |[[Movran]] |[[Čvrsnica|Vode Čvrsnice]]<br/>--><br/>[[Drežanka (rijeka)|Drežanka]]<br/>-->[[Neretva]] | |FBiH<br/>[[Jablanica (Bosna i Hercegovina)|Jablanica]] | |Vodopad se obrušava s litica Čvrsnice u dolinu rijeke[[Drežanka (rijeka)|Drežanke]], pritoke Neretve. Javlja se povremeno, za vrijeme obilnijih i dugotrajnih kišnih oborina.<ref>[https://www.klix.ba/lifestyle/putovanja/veliki-movran-jedan-je-od-najvecih-vodopada-u-evropi-i-pojavljuje-se-samo-poslije-obilne-kise/180204052 Veliki Movran jedan je od najvećih vodopada u Evropi i pojavljuje se samo poslije obilne kiše; tekst i '''fotografija''' - www.klix.ba - Pristupljeno 4.2.2024.]</ref> Prema jednim podacima vodopad je visok 584 metra, dok prema drugim njegova visina iznosi 385 metara. To ga čini najvišim vodopadom u Bosni i Hercegovini. Osim glavnog stuba vode, postoje i manje kaskade i pregibi koji se nazivaju movrančićima. Movran nije vodopad stalnog karaktera. To je zapravo šupljina ([[sifon]]) u utrobi planine u koju se voda skuplja tokom godine, da bi se za vrijeme obilnih kiša, kada se potpuno ispuni, ispraznila po principu rada sifona.<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=rolZp9GQ8gc Vodopad Movran - '''Video''' - Pristupljeno 4.2.2024.]</ref> |- |47. |Slapovi na Sušici |Sušica<br/>--><br/>[[Trebišnjica]]<br/>-->Neretva |[[File:Stapovi na Susici Gornji1.jpg|100px]] |RS<br/>[[Trebinje]] | |Sušica protiče rubnim dijelom bezvodne planine [[Orjen]], a na 17 km od centra [[Trebinje|Trebinja]] pravi vodopad. Sa svojom izuzetno čistom vodom predstavlja lokaciju za ljubitelje ribolova i kupanja. Na rijeci se nalazi i historijski lokalitet, mistični [[Rimski most Vučija]] kao i kupališta i kamp za ljubitelje prirode.<ref>{{Cite web |url=https://gotrebinje.com/destinations/stapovi-na-susici/ |title=Slapovi na Sušici - gotrebinje.com, 2023. - Pristupljeno 7.2.2024 |access-date=2024-02-11 |archive-date=2023-12-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231205143927/https://gotrebinje.com/destinations/stapovi-na-susici/ |url-status=dead }}</ref><ref>[https://www.klix.ba/lifestyle/putovanja/jedna-od-najprovidnijih-rijeka-u-nasoj-zemlji-idealno-je-mjesto-za-osvjezenje-od-ljetnih-vrucina/230718024 Jedna od najprovidnijih rijeka u našoj zemlji idealno je mjesto za osvježenje od ljetnih vrućina - 7.2.2024]</ref> |} == Izvori == {{Izvori|2}} {{Commonscat|Waterfalls in Bosnia and Herzegovina}} [[Kategorija:Vodopadi u Bosni i Hercegovini| ]] [[Kategorija:Ljubuški]] [[Kategorija:Trebinje]] [[Kategorija:Stolac]] [[Kategorija:Kneževo]] [[Kategorija:Kotor Varoš]] 73dx8kgpxqmo8kokgfe8si1oseefjx9 0 4686750 42690211 42193772 2026-09-18T20:35:12Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690211 wikitext text/x-wiki [[File:Waterfall in Jajce Bosnia.JPG|mini|desno|Vodopad Plive u Jajcu]] '''Plivski vodopad''' se nalazi u [[Jajce|Jajcu]], centralni dio [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercrgovine]], na mjestu gdje se [[Pliva]] ulijeva u [[Vrbas]]. [[Vodopad]] je velika [[sedra]], poznata i kao sedrena barijera, koja čini kaskadu visoku 22 metra. Prema količini sedre smatra se da je vodopad nastao prije 50.000 godina.<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=GSCH0N6TRaM Vodopad Plive, '''video'''- Pristupljeno 30.1.2024]</ref> == Ugroženost == Korito i vodopad [[Rijeka|rijeke]] Plive usječeni su u sedrene naslage debljine 70 m, dok je dubina korita koje je usječeno u sedru, približno 43 m. Uzdužni je pad rijeke Plive relativno velik, a najveći je od [[Plivska jezera sa kompleksom mlinоva|Velikog jezera]] do vodopada, gdje mjestimično prelazi i 2 %. S ovakvim padom prirodni tok rijeke Plive je hidraulički u silovitom režimu. Takav režim karakteriziraju povećane brzine, osobito pri većim vodama. Geomorfološki razvoj korita i vodopada, kao i svih drugih prirodnih vodotoka, ovisan je o brojnim faktorima od kojih su tri najvažnija: * Katastrofalni događaji (tektonski poremećaji, klizišta, poplave, suše). Rijeku Plivu kroz grad Jajce karakteriziraju redovne proljetne i jesenje poplave. * Otpornost tla na [[Erozija|eroziju]] i [[vegetacija]] slivnog područja. Sedra u koritu Plive je sa slabom otpornošću na eroziju, zbog visokog erozijskog potencijala korita, velikog nagiba dna, što u području vodopada dovodi do degradacije sedre, odnošenja materijala i vrlo izraženih erozijskih pojava. * Ljudska djelatnost (promjene namjene zemljišta, [[Urbanizam|urbanizacija]], uređenje vodotoka, hidroenergetsko iskorištavanje voda i dr.). Ovaj faktor je jako izražen zbog zahvata na Velikom jezeru za potrebe [[Hidroelektrana Jajce I|HE Jajce I]] koji su u mnogome izmijenili prirodni režim voda.<ref>[http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Jajce_mlinice%20na%20Plivi%20BOS.pdf Komisija za nacionalne spomenike - Kulturni krajolik – Plivska jezera sa kompleksom mlinоva na Plivi kod Jajca - Pristupljeno 30.1.2024]{{Dead link|date=February 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>{{Cite web |title=HE Jajce I |url=http://www.ephzhb.ba/wp-content/uploads/Jajce_brosura_2014.pdf |access-date=2024-02-13 |archive-date=2015-02-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150207234417/http://www.ephzhb.ba/wp-content/uploads/Jajce_brosura_2014.pdf }}</ref> Navedeni faktori doveli su do znatnog usporavanja ili gotovo zaustavljenog procesa stvaranja sedre, odnosno taloženja [[Kalcij karbonat|kalcij-karbonata]] na samom slapu te na području iznad i ispod slapa. Makrofiti, kao [[Mahovina|mahovine]] koje u znatnoj mjeri pridonose rastu sedre, slabo su razvijeni u riječnom toku i na sedrenim naslagama iznad i ispod slapa.<ref name="vodopad">{{Cite web |url= https://www.researchgate.net/publication/266145389_Sanacija_korita_i_vodopada_na_rijeci_Plivi_u_Jajcu_Sanacija_korita_i_vodopada_na_rijeci_Plivi_u_Jajcu |title= Zoran Milašinović, Danijela Zovko, Ivana Lukić: Sanacija korita i vodopada na rijeci Plivi u Jajcu |work= Univerzitet u Mostaru, 2008 |accessdate= 12. 02. 2024 }}</ref> == Sanacije == Raspadanje sedre se uočava već skoro 100 godina, i obično se javlja kada korito iz nekih razloga presuši (ljetne suše u kombinaciji sa odvodom vode za potrebe HE Jajce I i [[Elektrobosna|Elektrobosne]]), ili pri proticaju vrlo visokih voda, kada se razvijaju velike brzine vode u koritu (preko 4–5 m/s). Osim toga tu je i ljudska nepažnja, neuređena kanalizacija i smeće. Sve to dovodi do smanjenja rada sedrotvoraca, a do povećanja erozije. [[File:Bosnia - Jajce (W Le Queux).jpg|mini|lijevo|200px|Plivski vodopad 1906. god.]] Nekad su se vode rijeke Plive preko sedrene barijere prelijevale direktno u Vrbas. Sadašnji položaj vodopada posljedica je uzastopnih urušavanja i progresivne erozije. Time je vodopad izgubio svoju prvobitnu ulogu, a to je da predstavlja ušće rijeke Plive u Vrbas, po ĉemu je bio jedinstven u širem okruţenju. Postojala je mogućnost da dođe do potpunog obrušavanja vodopada. Na osnovu urađenog projekta sanacije, izvedeni su radovi, te je danas vodopad siguran za posjetioce.<ref>{{Cite web |url=https://www.geoubih.ba/Izdanja/Actavol4br7/6.%20Temimovic%20-%20Glavas%20-%20Plivska%20jezera.pdf |title=Emir Temimović i Dragan Glavaš: Plivska jezera – održivo upravljanje i turistiĉka valorizacija, 2017. - www.hercegbosna.org - Pristupljeno 12.2.2024. |access-date=2024-02-13 |archive-date=2024-02-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240213201700/https://www.geoubih.ba/Izdanja/Actavol4br7/6.%20Temimovic%20-%20Glavas%20-%20Plivska%20jezera.pdf |url-status=dead }}</ref> === Sanacijski radovi iz 1959. godine === Radovi su izvedeni prema rješenju [[Energoinvest]]a iz 1957. godine (radove je izvela [[Hidrogradnja]] iz [[Sarajevo|Sarajeva]] 1959. godine). Obuhvatali su uređivanje korita i vodopada. Na mjestima preljeva izvedene su armiranobetonske olakšane brane, osigurane od prevrtanja [[Čelik|čeličnom]] užadi. Projektna su rješenja za maksimalni protok od 178 m3/s i minimalni od 3 m3/s. Vodopad je u tom obliku "izdržao" 37 godina. Većina građana ga je prihvatila i ne znajući da to nije „prirodni“ oblik vodopada. Osnovno obilježje vodopada bilo je prelijevanje preko triju pragova, čime su formirana tri slapa. === Sanacijski radovi iz 1997. godine === Vodni valovi 1996. god. sa količinom vode više od 350 kubika u sekundi, u potpunosti su razorili korito Plive i produbili ga za šest metara, te prijetili urušavanju vodopada. Stvorena je kaverna prije vodopada koja je gutala svu vodu te je vodopad bio gotovo suh. Došlo je do potkopavanja i rušenja pojedinih prije izgrađenih građevina za reguliranje toka rijeke, od Okruglog jezera do utoka u rijeku Vrbas. Iste godine izvršena je sanacije i osiguranje slapa na lijevoj strani vodopada (pragovi 1 i 2). Radove sanacije izveo je Conex iz [[Mostar]]a. Izvedeni radovi su imali isključivo za cilj privremeno osiguranje vodopada za protoke od oko 56 m³/s. === Sanacijski radovi iz 2004-2005. godine === U periodu od 2004. do 2005, sanirano je područje vodopada i izgrađena je stabiliziraju korito u duljini od oko 300 m, između pragova 7 i 8, od planiranih 13 pragova. Radove je izvela Hidrogradnja iz Sarajeva. Tih godina, paralelno sa sanacijom, pojavili su se poplavni valovi i uzrokovali znatne promjene u morfologiji korita, kao i odnošenje prirodnih obala korita na svim mjestima gdje ono nije bilo zaštićeno regulacijskim radovima. === Sanacijski radovi iz 2012. godine === U ovoj, završnoj, četvrtoj fazi, za koju je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine odobrila iznos od 400.000 konvertibilnih maraka, izgrađen je prilaz vodopadu, postavljena turistička signalizacija, klupe, vidikovac i uređen park kroz koji se dolazi do vodopada.<ref>[https://www.hercegbosna.org/vijesti/bih/jajce-sanacija-korita-rijeke-plive-i-vodopada-5521.html Jajce - Sanacija korita rijeke Plive i vodopada, 2012. - www.hercegbosna.org - Pristupljeno 12.2.2024.]</ref> Do ove godine je u sanaciju korita rijeke Plive i vodopada u Jajcu utrošeno oko sedam milijuna konvertibilnih maraka.< === Sanacijski radovi iz 2021. godine === Te godine nastavljeni su radovi po projektu sanacije na pragu 13, radi potpune stabilizacije obale i zaštite porodičnih kuća.<ref>{{Cite web |title=Radovi na koritu rijeke Plive uzrokovali smanjenje vodotoka, 2021. - www.klikjajce.com - Pristupljeno 12.2.2024. |url=https://www.klikjajce.com/radovi-na-koritu-rijeke-plive-uzrokovali-smanjenje-vodotoka/ |access-date=2024-02-13 |archive-date=2024-02-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240213220215/https://www.klikjajce.com/radovi-na-koritu-rijeke-plive-uzrokovali-smanjenje-vodotoka/ }}</ref> === Konačno rješenje === Rijeka Pliva se u skladu s odredbama člana 5. Stav (2) Zakona o vodama Federacije BiH, svrstava u vodotoke I kategorije. Nadležnost za upravljanje ovim vodotokom dodijeljena je Agenciji za vodno područje rijeke Save (AVP Sava). Za ove aktivnosti Agencija posjeduje svu neophodnu dokumentaciju, a radovi se izvode po Rješenju o odobrenju za građenje izdatom od strane Federalnog ministarstva za prostorno uređenje.ref>[https://www.voda.ba/saopcenje-o-sanacionim-radovima-na-koritu-rijeke-plive - Saopćenje o sanacionim radovima na koritu rijeke Plive, 2012. - Agencija za vodno područje rijeke Save - Pristupljeno 12.2.2024.]</ref> Ciljevi i zadaci pred nastavak radova na sanaciji korita i vodopada rijeke Plive su - zaustaviti daljnju degradaciju korita i vodopada, a da se pritom u što većoj mjeri zadrže prirodne morfološke forme i materijali odnosno sedra.<ref name="vodopad"/> Turistička zajednica grada Jajca sa svojim partnerima svake godine organizuje manifestaciju pod nazivom - Skokovi u Plivski vodopad.<ref>[https://adria.fun/godisnje-medunarodno-skakanje-u-vodopad-plive/ Skokovi u Plivski vodopad - adria.fun - Pristupljeno 12.2.2024.]</ref> ==Izvori== {{Izvori|2}} {{Commonscat|Pliva Waterfall}} [[Kategorija:Vodopadi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Jajce]] [[Kategorija:Pliva]] ob67j5gkkmhnf1rhxceiun7qnh5r3mn 0 4693641 42690315 42668897 2026-09-19T05:01:56Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 2 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690315 wikitext text/x-wiki '''Zlata Vucelić''' ([[Požega]], [[23. ožujka]] [[1942.|1942]].), [[hrvatska]] [[fotograf]]kinja, živi i radi u [[Samobor]]u. == Biografija == Rođena je u Požegi gdje završava osnovno i srednje obrazovanje. U Zagreb odlazi na studij likovnog odgoja na [[Pedagoška akademija u Zagrebu|Pedagoškoj akademiji]]. Studij likovnog odgoja još više je učvrstio snažnu kreativnost Zlate Vucelić. Neposredno nakon studija otkriva fotografiju kao važno kreativno područje. Kako bi razvila što temeljitiji svoj fotografski status, učlanjuje se u [[Fotoklub Zagreb]]. Fotografija joj postaje preokupacija i dominantno područje rada. Nižu se izložbe što joj daje poticaj za daljnji rad. Godine [[1972.]] postaje članica ''[[Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika|Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika]]'' - HZSU i ''[[Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti|Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti]]'' - ULUPUH.<ref>{{Cite web|title=ULUPUH - Sekcije|url=http://arhiva.ulupuh.hr/hr/straniceclanova.asp?idsekcije=2&idclana=168|access-date=2024-04-30|website=arhiva.ulupuh.hr|archive-date=2024-04-30|archive-url=https://web.archive.org/web/20240430173524/http://arhiva.ulupuh.hr/hr/straniceclanova.asp?idsekcije=2&idclana=168|url-status=dead}}</ref> Postepeno prestaje biti dokumentaristica, već fotografijom izražava unutarnji, duhovni doživljaja fotografiranog motiva, doradom fotografija u laboratoriju. Preklapanjem negativa, dužinom osvjetljavanja, tonerom sepia boje, autorica stvarnost sklapa u originalnu vizualnu poetsku cjelinu.<ref>{{Cite web|title=ANALIZA FOTOGRAFIJA|url=https://issuu.com/zoran1002/docs/web_abc_662/s/19851094|access-date=2024-04-30|website=issuu|language=en}}</ref> Fotografije je izlagala na brojnim samostalnim i skupnim [[izložba]]ma. Dobitnica je više nagrada i priznanja. 2001. godine sudjelovala je serijama fotografija ''Pučka raspela'' i ''Otok'', na manifestaciji ''Mjesec fotografije'' u [[Bratislava|Bratislavi]], u izboru [[Muzej suvremene umjetnosti|Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu]],<ref>{{Cite web|title=Nova fotomonografija o Zagrebu|url=https://www.matica.hr/vijenac/201/nova-fotomonografija-o-zagrebu-15517/|access-date=2024-04-30|website=www.matica.hr|language=hr}}</ref> te je predstavljena na MSU izložbi ''[[Vidljive]]'' ([[2023.|2023.)]], autorice koncepcije i kustosice Martine Munivrane. == Fotografski ciklusi == Značajni ciklusi su joj ''Portreti mladih (''1968.-1973.), ''Gornji grad i sakralni Zagreb'' (1972.-1992.), ''Portreti umjetnika i njihova djela'' (1970.-1991.), ''Magdica'' (1976.), ''Hrvatsko zagorje'' (1976.-1978.), ''Narodna raspela'' (1978.-1992.), ''Otok'' (1982.), ''Drugo vrijeme'' (1988.-1989.), ''Lun-Otok Pag'' (1989.), ''Međugorje'' (1989.), ''Otok II.'' (1993.-1999.), ''Hommage Josefu Sudeku'' (2006.), ''Fotografije na jezeru'' (od 2005.), ''Fotografije putovanja'' (2005.-). Ciklusom ''Magdica'' (1976.) započinje svoj karakterističan neoromantičarski pristup fotografiji. U ciklusu ''Portreti umjetnika'' ističe se opus posvećen hrvatskoj pjesnikinji [[Vesna Parun|Vesni Parun]], s kojom se družila cijeli život. == Samostalne izložbe (odabir) == * Samostalna izložbu fotografija, Galerija Lotrščak, [[1982.]] Autorica teksta ''U početku bijaše foton'' i komentare uz izložbu, [[Vesna Parun]].<ref>{{Cite web|title=ARHiNET - Izložba Zlate Vucelić, Galerija Lotrščak, Zagreb, 1982. (dosje)|url=http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=1_157353|access-date=2024-04-30|website=arhinet.arhiv.hr|archive-date=2024-05-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20240507055722/http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=1_157353|url-status=dead}}</ref> * Izložba ''Zlata Vucelić - fotografije'', Samoborski muzej, 26.11. - 17.12. [[1989.]] Predgovor Zdravko Tišljar. * Izložba [[Petar Dabac|Petra Dabca]] i Zlate Vucelić, Galerija Sebastian, [[Beograd]], 29.3. - 24.4. [[1990.]] Predgovor, Ljiljana Domić. * Izložba ''Otok II.'', fotografije Zlate Vucelić, predgovor [[Tonko Maroević]]. Zagreb, ULUPUH, [[1999.|1999]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Maroević|first=Tonko|date=2020-03-12|title=Anamarija Paljetak (1937. – 2019.)|url=http://dx.doi.org/10.15291/csi.2994|journal=Croatica et Slavica Iadertina|volume=15|issue=2|pages=562–563|doi=10.15291/csi.2994|issn=1849-0131}}</ref> * Izložba ''Čovjek i more - otok'', Gradska loža u [[Zadar|Zadru]], u organizaciji [[Narodni muzej Zadar|Narodnog muzeja Zadar]], [[2004.]] godina. * Izložba fotografija iz ciklusa ''Hommage a [[Josef Sudek]],'' Galerija Badrov (Trg žrtava fašizma 1), [[2006.]] godina.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Radović Mahečić|first=Darja|date=2020-12|title=Potez triju trgova (Trg hrvatskih velikana – Trg žrtava fašizma – Krešimirov trg) – urbani status istočne ekstenzije zagrebačkoga Donjeg grada|url=http://dx.doi.org/10.31664/ripu.2020.44/2.10|journal=Radovi Instituta za povijest umjetnosti|issue=44/2|pages=161–186|doi=10.31664/ripu.2020.44/2.10|issn=0350-3437}}</ref> == Skupne izložbe (odabir) == * Sudjelovala je na ''Izložbi članica Fotokluba Zagreb'', održanoj u [[Muzej grada Zagreba|Muzeju grada Zagreba]] [[1976.]] godine. Koncepciju izložbe potpisuje [[Đuro Griesbach]], koji o radu Zlate Vucelić piše: "Zlata Vucelić je buntovnički intelektualni duh u krhkom nježnom tijelu. Uvijek svjesna što želi reći, beskompromisno pristupa njoj vazda zamamnoj temi – čovjeku. Koliko ima iskrenosti i istine u njenoj izjavi: dati portret čovjeka je najteže u slikarstvu, a i u fotografiji, jer iz njega treba zračiti ono nevidljivo u čovjeku – karakter duha ličnosti, a to je veoma – veoma teško. Njenih pet slika poznatih umjetnika su rijetki primjer uspjelih portreta i djeluju kao snažni akord na kraju ove izložbe."<ref>{{Cite web|title=MGZ|url=http://nmz.hr/|access-date=2024-04-30|website=nmz.hr}}</ref> * Sudjelovala je na skupnoj fotografskoj izložbi ''Vidjeti vrijeme,'' autora koncepcije Vladimira Gudca, u organizaciji [[Hrvatski fotosavez|Hrvatskog fotosaveza]]. Izložba je održana u [[Umjetnički paviljon|Umjetničkom paviljonu]] u Zagrebu [[2001.]] godine.<ref>{{Cite web|title=Izložba Vidjeti vrijeme u Umjetničkom paviljonu|url=https://www.matica.hr/vijenac/202/izlozba-vidjeti-vrijeme-u-umjetnickom-paviljonu-15418/|access-date=2024-04-30|website=www.matica.hr|language=hr}}</ref> * Sudjelovala je na skupnim izložbama ''Aktualno'' (2008.)<ref>{{Cite web|last=target="_blank">Totalportal.hr</a>|first=<a href="http://www totalportal hr"|date=2008-05-04|title=Izložba eminentnih hrvatskih fotografa u Mimari|url=https://ezadar.net.hr/kultura/2590153/izlozba-eminentnih-hrvatskih-fotografa-u-mimari/|access-date=2024-04-30|website=ezadar.net.hr|language=hr}}</ref> i ''Aktualno 2+60''  (2010.)<ref>{{Cite web|title=Smotra suvremene hrvatske fotografije u Mimari|url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/smotra-suvremene-hrvatske-fotografije-u-mimari-20100601|access-date=2024-04-30|website=tportal.hr}}</ref> Sekcije za fotografiju Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti - ULUPUH, autorice koncepcije Višnje Slavice Gabout, održane u [[Muzej Mimara|Muzeju Mimara]]. == Fotografske mape, publikacije, monografije == * Objavila je nekoliko fotografskih mapa. * Izdavačka kuća Mladost, Zagreb, objavila je [[1981.]] pjesničko-grafičko-fotografsku mapu ''Magdica'', autorica Vesne Parun, [[Zdenka Pozaić|Zdenke Pozaić]] i Zlate Vucelić. * Autorica je fotografija u reprezentativnom izdanju ''Sakralni Zagreb'', autora Nikole Pulića; izdavačka kuća Mladost, biblioteka ''Posebna izdanja,'' [[1991.|1991]].<ref>{{Cite web|title=Katalog Gradske knjižnice Požega -|url=https://katalog.gkpz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?selectedId=921221064%C2%A4tPage=1&searchById=100&sort=0&age=0&spid0=100&spv0=sakralna+umjetnost&mdid0=0&vzid0=0&xm0=1|access-date=2024-04-30|website=katalog.gkpz.hr|archive-date=2024-04-30|archive-url=https://web.archive.org/web/20240430173524/https://katalog.gkpz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?selectedId=921221064%C2%A4tPage=1&searchById=100&sort=0&age=0&spid0=100&spv0=sakralna+umjetnost&mdid0=0&vzid0=0&xm0=1|url-status=dead}}</ref> * Fotomonografija ''Zlata Vucelić: spiritualna fotografija,'' autorice Branke Hlevnjak, u izdanju Hrvatskog fotosaveza, objavljena je [[2017.]] godine.<ref>{{Cite web|title=Knjižnice grada Zagreba - Zlata Vucelić: Spiritualna fotografija|url=https://www.kgz.hr/hr/dogadjanja/zlata-vucelic-spiritualna-fotografija/43241|access-date=2024-04-30|website=www.kgz.hr}}</ref> ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske veze == * Centar za kulturu i informacije, Zagreb, 1982. https://hrcak.srce.hr/file/393507{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * Dokumentacijski fond MDC-a https://hrcak.srce.hr/file/210815{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{Authority control}} {{Životni vijek|1942||Vucelić,Zlata}} [[Kategorija:Jugoslavenski fotografi]] [[Kategorija:Hrvatski fotografi]] [[Kategorija:Biografije, Požega]] a041wi6s64ghuvclri0h4baulvfx41a 0 4701332 42690186 42604545 2026-09-18T16:30:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690186 wikitext text/x-wiki [[File:Dječak u zbjegu.jpg|thumb|Dječak u zbjegu, fotografija [[Žorž Skrigin|Žorža Skrigina]].]] Tokom [[Operacija Weiss|četvrte neprijateljske ofanzive]] na slobodnu teritoriju [[Bihaćka Republika|Bihaćke republike]] januara [[1943]]. godine, došlo je do '''velikog narodnog zbega''' koji se kretao za partizanskom vojskom, ne čekajući dolazak Nemaca, ustaša i četnika. Usled brutalnih mera represija koje su sprovođene nad civilima, mnogi su bili primorani da napuste svoje domove zimi, u veoma teškim uslovima, noseći sa sobom samo najosnovnije. Izbeglice, uglavnom žene, deca i starci, prelazile su ogromna rastojanja, gladni, po snegu i pod bombama. Svedočanstva iz zbega opisuju strahotu takvog putovanja, tokom kojeg su mnogi izgubili živote usled gladi, hladnoće i bolesti, dok su neki stradali od avijacije ili ubijeni od neprijatelja. Uobičajen prizor bila su mrtva deca pored puta - ubijena, umrla od gladi, ostavljena, smrznuta. Očevidi ovo opisuju kao jednu od najstrašnijih epizoda drugog svetskog rata. == Pozadina == {{main|Operacija Weiss}} [[File:Narod sa Banije se povlaci, IV ofenziva.JPG|thumb|Narod sa Banije se povlaci, IV ofenziva]] [[Operacija Weiss]] bila je usmerena na likvidaciju snaga Narodnooslobodilačkog pokreta i jugoslovenskih partizana na prostoru NDH (Bosne i Hercegovine, Dalmacije i jugozapadne Hrvatske). Osnovni cilj bio je okružiti i uništiti partizanske snage i njihovu političku strukturu ([[AVNOJ]]). Osovinske snage uključivale su nemačke, italijanske, ustaške, domobranske i četničke jedinice, dok su jugoslovenski partizani uz sebe imali i hiljade ranjenika i civila. Zbegovi civila na teritoriji zahvaćenoj operacijom Weiss bili su posledica intenzivnog vojnog napada i zločina koje su počinile nemačke, italijanske, ustaške i domobranske snage. Zbog brutalnih mera odmazde od strane okupacionih snaga, civili su masovno napuštali svoje domove. Nemačke i ustaške jedinice su palile sela, ubijale i deportovale civile, a posebno su stradali Srbi i partizanski simpatizeri. Ovi napadi stvorili su haotične prilike i doveli do ogromnog vala izbeglica.<ref name="Ostojić"/> Od januara 1943. godine, kako su neprijateljske snage zauzimale slobodne teritorije, civilno stanovništvo, u strahu od zločina, odmazde i razaranja, masovno je bežalo, prateći partizanske jedinice koje su se povlačile ka Bosni.<ref name="Ostojić">{{Cite web |url=https://hrcak.srce.hr/file/404647 |title=ZVEZDANA OSTOJIĆ: “Plačem, a nemam kome plakat” – Zbeg naroda Banije početkom 1943. godine |access-date=2024-09-09 |archive-date=2024-01-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240107214142/https://hrcak.srce.hr/file/404647 |url-status=dead }}</ref> Civili iz Banije, Korduna i Like povlačili su se dugim i iscrpljujućim putevima kroz bosanske planine, prateći partizanske jedinice kao što su [[7. banijska divizija NOVJ|7. banijska divizija]] i druge. Zbeg je trajao mesecima, pri čemu su mnogi od učesnika prešli i do 600 kilometara u pokušaju da pronađu sigurnost u partizanskim uporištima u Bosni. Mnogi su tokom puta pretrpeli teške gubitke, a [[tifus]], koji se širio među izbeglicama, dodatno je pogoršao humanitarnu katastrofu.<ref name="Ostojić"/> == Svedočenja o patnjama == [[File:Đuro Tiljak — Banijski zbjeg, olovka.jpg|thumb|[[Đuro Tiljak]] — Banijski zbjeg, olovka]] [[File:Jedinice Sedme divizije na maršu.jpg|thumb|Jedinice [[7. banijska divizija NOVJ|Sedme banijske divizije]] sa izbeglicama na maršu]] [[File:Marijan Detoni - Bombardovanje Oštrelja.jpg|thumb|[[Marijan Detoni]] - Bombardovanje Oštrelja (linorez)]] [[File:Vojo Dimitrijević - Zbjeg u pećini.jpg|thumb|[[Vojo Dimitrijević]] - Zbjeg u pećini.]] [[Vojo Dimitrijević]], bosansko-hercegovački slikar i partizanski borac, ovako opisuje ono što je tad video: {{citat| Bila je zima. Početak četvrte ofanzive. Sa svojom vojskom se povlačio i goloruki narod iz Like, Banije, Korduna, okoline Bihaća, prilazio je onaj iz Bosanskog Petrovca. Išli su pretovareni starci, žene i djeca. Nošeno je ono što se moglo ponijeti. Sjećam se Oštrelja. Djeca umotana u krpe ili stavljena u krajiške torbe, premrzla i umukla, prislonjena uz drveće, šćućurena. Mrtva stoje. Ne miču se. Otvorene, a mrtve oči kao da još uvijek mole za spas i pomoć, mole i pitaju: „Zašto smo tu i zbog čega smo tu ostavljeni?". Oči su bile i plave, i crne, i smeđe. Sve su nas podjednako gledale. Usled bolesti, gladi i zime ostavljeno je tako mnogo djece. Bilo je i one koja su poubijana mitraljezima i bombama iz aviona. Ovi živi ili mrtvi stećci, koje sam vidio u to vrijeme na Oštrelju, i duž puta sve do Livna, bili su puni jeze. Gledao sam ih. I pamtio. U podsvijesti mi je ostalo ostavljeno dijete sa plavim očima i šarenom maramom na glavi. Nailazio sam na po dvoje, troje zajedno ostavljene djece pod drveće. Valjda da ne budu sama i da i mrtva razgovaraju i tješe jedno drugo!? Vidio sam skupinu djece na jednoj „arabi" u sijenu, pokrivenu izrešetanim ćebetom. Noge i ruke su im bile prebačene preko stranica kola. Nijemo su se klatile u grču, stisnute pesnice i prsti žuti kao da su od voska. Ta kola imala su samo tri točka, a pored njih ležali su pobijeni konji sa pokidanim amovima. Viđao sam u to vrijeme smrznute žene, majke, golih grudi. Htjele su valjda, pred smrt, u posljednjem trenutku, da nahrane nejaku djecu. Gledao sam i još mnogo štošta mi se urezalo u sjećanje. Sve se to ne može naslikati ni opisati. Mnoge oči su me mrtve gledale. U njima je treperio posljednji krik, posljednja nada i želja za životom. Te dječije oči nisu nikoga optuživale. Nikoga prezirale. Oči su ove htjele da žive, a odavno nisu žive. Sva ta djeca imala su svoja imena. Jovo, Omer, Simo, Šamija ili Vukosava. Njih već odavno nema. Ne žive s nama. Premalo su živjeli da bi znali za svoju smrt nekoga optuživati. Vidio sam još nešto! Malu djecu koja su se pridržavala za majčinu suknju. Vidio sam jednu majku koja mršavom dojkom doji odojče zamotano u pocijepani čaršav. Vidio sam jedan ili više zbjegova. Sasvim svejedno koliko! Svi su ljudi u njima bili slabo obuveni i odjeveni. Polovina je bila bolesna. Većinom su to bili starci, žene i djeca. Pitao sam se: „Kuda idu?". Razgovarao sam s tim svijetom. I dobijao odgovor: — Idemo dok možemo... I išli su! Jedni su zauvijek ostajali. Drugi, koji su izdržali i preživjeli i nadživjeli Oštrelj, i druge Oštrelje, mogu danas da prepričavaju sjećanja iz dana kada su, ne znajući kuda idu, na svom putu mimoilazili se sa mnogim „krajputašima — stećcima", djecom živom ili mrtvom, zavijenom u krpe i ostavljenom ispod drveća. To su u to vrijeme bili putokazi za one žive, koji su išli dalje.<ref>[https://znaci.org/00003/500.htm Vojo Dimitrijević: Živi i mrtvi stećci]</ref>|[[Vojo Dimitrijević]]}} [[Vladimir Dedijer]] u svom ratnom dnevniku, pored drugih jezivih prizora, opisuje majku koja davi sopstveno dete kako bi prekratila muke: {{citat| SUBOTA, 6 FEBRUAR Priluke. — Avioni stalno bombarduju ovu prostoriju. Tukli su i danas našu okolinu. Izbeglice kuljaju. Ide večeras majka po ledu, bosa, s nekim krpama oko nogu, koje su tako duge da se vuku po mrazu za njom. Na leđima u džaku dete kuka. Drugo vuče za ruku, a treće, najstarije, ide i plače. Nisu jeli ništa već dva dana. Kad su došli na Korićane, između Glamočkog i Livanjskog Polja do kujne za izbeglice, koju je organizovao Narodnooslobodilački odbor, nisu mogli da prime čorbu, jer je naišao nemački avion. [...] Neko nariče iz prizemlja. Obišao sam kuću, sišao na drum i došao pred vrata prizemlja. Vidim kroz razvaljena vrata ljudi sede kraj vatre, prekriveni ćebadima, nemi, nepomični. Jedno dete iz sveg glasa zapomaže. Nešto se otima pod ćebetom. Prišao sam korak bliže i viknuo što sam jače mogao. Presta rvanje, ali dečji glas ne. Podiže se ćebe i ukaza se lice one majke koju sam danas video s troje dece. Oči staklaste, sva je bila u znoju. Shvatio sam šta se dogodilo. Ona je davila rođeno dete. Dojadilo joj. Kuka, kuka, traži hleba. Ona je umorna, gladna, leđa su joj otpala od nošenja najmlađeg, ruke od teglenja ono dvoje. I jednostavno je htela da oslobodi i dete i sebe daljih muka. Da sam došao minut kasnije — ujutru bismo zatekli samo detinji leš. Nije slučajno žena rekla večeras kad sam je sreo na drumu: — Sveta smrti, uzmi nas! Već dvadeset i jedan dan ona beži iz Banije s decom pred »Princ Eugenom« i »Vražjom divizijom«. Propešačila je po ovom mrazu 350 kilometara. Za poslednja dva dana bez hrane četrdeset i pet kilometara. Stane čoveku srce. Skameni se. Da li je ikada čovek toliko patio kao naš narod? ČETVRTAK, 11 FEBRUAR Sreo sam danas Marka, krojača, iz Drinića. Pobegao je u nedelju iz jednog sela na Grmeču. Nemci su tu opkolili narod i mnogo žena i dece pohvatali. Ubijaju sve odreda. Takođe je nastradao jedan zbeg u nekoj pećini. Dobili smo izveštaj o zverstvima Nemaca i četnika na Grmeču. Četnici Milo Gagić i Lazar Marčetić služe Nemcima kao vodići. U Eminovcima njih dvojica su zaklali starca Mila Stojanovića, staricu Smiljku Davidović, izbeglicu Duju Garakalo i Stanu Cirguru s troje dece od pet do dvanaest godina. PETAK, 12 FEBRUAR Sneg je, vihor. Stižu nove izbeglice. Majka skida dete s konja. Ono zapomaže, vrišti: — Kuku mene, ne mogu da hodam. Kuku mene. Unosimo dete unutra. Dali smo sve hlebove što smo imali, 27 komada. SUBOTA, 13 FEBRUAR Priluke. — Sinoć sneg, danas vedro. Opet će avioni tući. I pojaviše se predveče. [...] Da nam je da uhvatimo žive te pilote! Malo pre su ubili dva dečaka i ranili tri žene, izbeglice sa Korduna. Leži dečak u jarku, kako se sklonio, s rukama na licu. Samo mu se odelo na pet mesta rascvetalo od metaka koji su ga pogodili. ČETVRTAK, 18 FEBRUAR Mraz sve više steže. [...] Izbeglica je sve više. Ide jedan, svezao crveno ćebe oko vrata, natukao crni šešir: — Hleba, druže! Planina je sve prokletija. Zima je. Vetar. Nove izbeglice. Korača starac, a lice mu crno kao zemlja. Za njim starica, jedva ide dišući teško, a na leđima — unuče … Kad prođoh vrh — jecanje, kuknjava. Kraj jednog brda mlada žena, rasute kose, krupnih zelenih očiju, stisla dete u naručje, a drugo, veće, leži u snegu, zabilo glavu među noge. Kuka majka, cvili mališan. — Moj Pero, moj Perice, kako majka da te ostavi u planini… Dete ne može više. Posustalo i leži. Majka nema snage da nosi obadva deteta. Zato i plače, jer neće svog Pericu da ostavi. Podigao sam Pericu. To je crnpurasti kudravko, sav umazan. Rodom je iz Hrgara, kraj Bihaća: — Jaoj, noge moje! Naiđoše dva čoveka iznurena. Pozvao sam ih da snesu dete do stanice. Nije daleko. — Kako ćemo. I sami smo umorni! Ipak su pristali.<ref>[https://yu-nostalgija.com/vladimir-dedijer-cetvrta-ofanziva-ii/ Vladimir Dedijer: ”ČETVRTA OFANZIVA II” – Ratni dnevnik II/IV -1941-1944]</ref>|[[Vladimir Dedijer]]}} I drugi dokumenti svedoče o užasnim prizorima sa zbega, gde su majke nosile mrtvu decu kilometrima jer nisu imale gde da ih sahrane​​.<ref name="Ostojić"/> == Gubici == [[File:Vojo Dimitrijević - Žena sa dvoje dece, crtež iz četvrte neprijateljske ofanzive.jpg|thumb|Vojo Dimitrijević - Žena sa dvoje dece, crtež iz četvrte neprijateljske ofanzive]] Procene ukupnog broja žrtava nepostoje, ali se naučnici slažu da su gubici među civilima su bili ogromni. Smatra se da se polovina učesnika zbega sa Banije nije vratila u svoje domove, a bolesti poput tifusa odneli su hiljade života.<ref name="Ostojić"/> == Nasleđe == Zbeg tokom IV neprijateljske ofanzive postaje je simbol teškog stradanja naroda tokom drugog svetskog rata u Jugoslaviji. Pored toga, zbegovi su postali i simbol požrtvovanosti i solidarnosti među civilima i partizanima, jer su se ljudi međusobno pomagali i delili sve što su imali, pokušavajući da prežive zajedničku sudbinu.<ref name="Ostojić"/> Teški prizori iz zbega uticali su na mnoge savremenike, posebno književnike, umetnike, pesnike, koji su u svojim delima tokom i nakon rata pokušavali da zabeleže teške prizore i sudbinu prognanih. == Izvori == {{reflist|2}} == Povezano == * [[Operacija Weiss]] == Vanjske veze == * [https://hrcak.srce.hr/file/404647 ZVEZDANA OSTOJIĆ: “Plačem, a nemam kome plakat” – Zbeg naroda Banije početkom 1943. godine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240107214142/https://hrcak.srce.hr/file/404647 |date=2024-01-07 }} * [https://yu-nostalgija.com/vladimir-dedijer-cetvrta-ofanziva-ii/ Vladimir Dedijer: ”ČETVRTA OFANZIVA II” – Ratni dnevnik II/IV -1941-1944] [[Kategorija:Bitka na Neretvi]] [[Kategorija:Izbjeglice]] [[Kategorija:Narodnooslobodilačka borba u 1943.]] [[Kategorija:Zločini u Jugoslaviji u Drugom svjetskom ratu]] gv2v5v19j7y7gqt20gidg98se4ahfzd 0 4707505 42690205 42632821 2026-09-18T20:12:31Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42690205 wikitext text/x-wiki {{Infokutija umjetnik|ime=Vladimir Veličković|slika=Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped 2).jpg|datum_rođenja={{Birth date|1935|8|11}}<br>{{flagicon|Kraljevina Jugoslavija}} [[Beograd]], [[Kraljevina Jugoslavija]]|datum_smrti={{Death date and age|2019|8|29|1935|8|11}}<br>{{flagicon|Hrvatska}} [[Split]], [[Hrvatska]]|polje=[[slikarstvo]]|obrazovanje=[[Univerzitet u Beogradu]]}} '''Vladimir Veličković''' ([[Beograd]], 11. avgust 1935. — [[Split]], 29. avgust 2019.) bio je jedan od najeminentnijih srpskih slikara i predstavnik nove (moderne) figuracije i član van radnog sastava [[Srpska akademija nauka i umetnosti|SANU]]<ref name="британика 22">{{cite book|editor1-last=Мишић|editor1-first=Милан|title=Енциклопедија Британика. В-Ђ|date=2005|publisher=Народна књига : Политика|location=Београд|isbn=86-331-2112-3|pages=34}}</ref> od 12. decembra 1985. godine. Njegove slike su od 1951. izlagane u mnogim zemljama Evrope i Amerike. == Biografija == Veličković je završio [[Arhitektonski fakultet Univerziteta u Beogradu|Arhitektonski fakultet u Beogradu]]. Od 1963. do 1966. godine bio je saradnik majstorske radionice [[Krsto Hegedušić|Krste Hegedušića]] u [[Zagreb|Zagrebu]]. Njegovu prvu samostalnu izložbu je priredio [[Muzej savremene umetnosti u Beogradu]] 1963. godine.<ref name=":0">{{Cite web|title=Vladimir Velickovic|url=https://www.claude-lemand.com/artiste/vladimir-velickovic-44?souspage=bio|website=www.claude-lemand.com|access-date=2025-01-10|archive-date=2025-01-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20250110224009/https://www.claude-lemand.com/artiste/vladimir-velickovic-44%3Fsouspage%3Dbio|url-status=dead}}</ref> Godine 1965. dodeljena mu je Prva nagrada za slikarstvo na [[Venecijanski filmski festival|Bijenalu]] u [[Pariz|Parizu]], gde se preselio naredne godine. Veličković je privukao pažnju javnosti 1967. izložbom u Galerie du Dragon u Parizu, čime je postao jedan od vodećih umetnika moderne figuracije. Veličković se 1972. susreo sa radom [[Eadweard Muybridge|Eadwearda Muybridgea]], fotografa i pionira rane kinematografije. Kao rezultat, Veličkovićev rad se velikim delom fokusira na tela u pokretu. Njegov ceo opus je isprekidan slikama pocepanih tela, napuštenih predela i agresivnih životinja, a tema koja ih sve povezuje je smrt. Njegova suzdržana paleta, sastavljena od crne, sive, bele i krvavocrvene, dodatno naglašava ovaj haos.<ref name=":0" /> Godine 1983. izabran je za profesora na akademiji likovnih umetnosti [[École nationale supérieure des beaux-arts|''École nationale supérieure des beaux-arts'']], gde je predavao do 2000.<ref>{{Cite web|url=https://msub.org.rs/exhibition/vladimir-velickovic-figura-kao-izraz-egzistencije/|title=Vladimir Veličković: Figura kao izraz egzistencije|website=Muzej savremene umetnosti u Beogradu|language=sr-lat|access-date=2021-10-25}}</ref> Godine 1985. održao je izložbu u galeriji [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]] (SANU), gde je iste godine izabran za člana.<ref>{{Cite web|url=http://www.sanu.ac.rs/Clanstvo/Clan.aspx?arg=811|title=Биографија на сајту САНУ|access-date=08. 04. 2011}}</ref> U galeriji SANU je održao dve velike izložbe, 2002. i 2013. godine.<ref name=":1">{{Cite web|title=Velickovic Vladimir|url=https://www.sanu.ac.rs/clan/velickovic-vladimir/|website=www.sanu.ac.rs|access-date=2025-01-10}}</ref> Odlikovan je najvišim francuskim priznanjem u oblasti kulture i umetnosti, ''[[Ordre des Arts et des Lettres]]''.<ref>{{Cite web|title=Vladimir Velickovic|url=https://www.fairheadfineart.com/biographies/vladimir-velickovic|website=Fairhead Fine Art Ltd|access-date=2025-01-10|language=en-GB}}</ref> Godine 2006. unapređen promovisan je za počasnog doktora [[Univerzitet u Kragujevcu|Univerziteta u Kragujevcu]].<ref>{{Cite web|url=http://www.kg.ac.rs/velickovic.php|title=Свечана промоција сликара Владимира Величковића у почасног доктора наука Универзитета у Крагујевцу|access-date=07. 03. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140307195637/http://www.kg.ac.rs/velickovic.php|archive-date=07. 03. 2014}}</ref> Predavao je kao gostujući profesor na [[Fakultet savremenih umetnosti|Fakultetu savremenih umetnosti]] u Beogradu.<ref>{{Cite web|url=https://www.fsu.edu.rs/profesor-vladimir-velickovic/|title=Profesor - Vladimir Veličković|access-date=2020-12-08|archive-date=23. 01. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210123145030/https://www.fsu.edu.rs/profesor-vladimir-velickovic/}}</ref> U aprilu 2007. Veličković je odlikovan francuskim [[Legija časti|Ordenom Legije časti]]. Umro je 29. avgusta u [[Split|splitskoj]] bolnici gde je primljen nakon što mu je pozlilo.<ref>{{Cite web|url=http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/16/kultura/3641663/preminuo-slikar-vladimir-velickovic.html|title=Preminuo slikar Vladimir Veličković|last=Serbia|first=RTS, Radio televizija Srbije, Radio Television of|website=rts.rs|access-date=29. 8. 2019}}</ref><ref>{{cite news|last=Димитријевић|first=Милица|title=Одлазак ликовног мага|url=http://www.politika.rs/scc/clanak/436748/Odlazak-likovnog-maga|accessdate=3. 9. 2019|work=Политика|date=29. 8. 2019.}}</ref> Sahranjen je u [[Aleja zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu|Aleji zaslužnih građana]] na [[Novo groblje (Beograd)|Novom groblju]] u Beogradu. Komemoracija je održana u Skupštini grada Beograda.<ref>{{Cite news|title=Колосалан уметник и племенита личност|url=http://www.politika.rs/scc/clanak/437214/Kolosalan-umetnik-i-plemenita-licnost|access-date=6. 9. 2019}}</ref> Posthumno je 2020. dobio nagradu [[Muzej grada Beograda|Muzeja grada Beograda]] za sveukupni doprinos stvaralaštvu na teritoriji Beograda.<ref>[http://www.politika.rs/scc/clanak/464699/Posthumno-nagrada-Vladimiru-Velickovicu Постхумно награда Владимиру Величковићу („Политика”, 16.&nbsp;октобар&nbsp;2020)]</ref> Njegove dale se čuvaju u brojnim javnim i privatnim kolekcijama u [[Argentina|Argentini]], [[Austrija|Austriji]], [[Belgija|Belgiji]], [[Brazil|Brazilu]], [[Venezuela|Venecueli]], [[Britanija (otok)|Velikoj Britaniji]], [[Grčka|Grčkoj]], [[Danska|Danskoj]], [[Iran|Iranu]], [[Italija|Italiji]], [[Japan|Japanu]], [[Japan|Nemačkoj]], [[Njemačka|Norveškoj]], [[Norveška|Poljskoj]], [[Poljska|Slovačkoj]], [[Slovačka|SAD]], [[Finska|Finskoj]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Nizozemska|Holandiji]], [[Čile|Čileu]], [[Švedska|Švedskoj]], [[Švicarska|Švajcarskoj]], zemljama bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]] i [[Srbija|Srbije]].<ref>{{Cite web|title=Vladimir Velickovic|url=https://1700laposte.com/en/exhibitions/vladimir-velickovic|website=1700laposte.com|access-date=2025-01-10|language=en}}</ref><ref name="#1">{{Cite web|url=https://www.sanu.ac.rs/preminuo-slikar-vladimir-velickovic/|title=Преминуо сликар Владимир Величковић|access-date=7. март 2022.}}</ref> == Nagrade i priznanja == [[Datoteka:Vladimir_Velickovic_(1997).png|mini| Veličković u ateljeu, 1997.|243x243px]] {{div col|colwidth=60em}} * Oktobarski salon, nagrada za slikarstvo, 1963.<ref name=":1" /> * Bijenale u San Marinu, nagrada za slikarstvo, 1965.<ref name=":1" /> * Bijenale u Parizu, nagrada za slikarstvo 1965.<ref name=":1" /> * Lignano biennale, nagrada za slikarstvo, 1968.<ref name=":1" /> * Internationale Grafikaausstellung, Beč, nagrada za crtež, 1970.<ref name=":1" /> * Biennale der Europaische Graphik, Hajdelberg, Grand Prix, 1979.<ref name=":1" /> * Herderova nagrada za likovne umetnosti, 1987.<ref name=":1" /> * Odlikovanje Arts et Lettres, 1998.<ref name=":1" /> * Nagrada "Sava Šumanović", 2010.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.rs/kultura/urosu-djuricu-nagrada-sava-sumanovic/|title=Urošu Đuriću nagrada "Sava Šumanović"|last=Beograd|first=Beta, N1|date=2021-03-25|website=N1|language=sr-RS|access-date=2024-01-26}}</ref> * Počasni doktor [[Univerzitet u Kragujevcu|Univerziteta u Kragujevcu]], 2006.<ref name=":1" /> * [[Legija časti|Orden vitez Legije časti]], 2007.<ref name=":1" /> {{div col end}} == Izvori == {{Reflista}} == Spoljašnje veze == * [https://www.sanu.ac.rs/clan/velickovic-vladimir/ Biografija na sajtu SANU] * [https://web.archive.org/web/20180808013128/http://vladimirvelickovic.com/ Vladimir Veličković (zvanična stranica)] (fr) * [http://www.vladimir-velickovic-lefilm.com/?&lang=sr Vladimir Veličković, film] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250223051343/http://www.vladimir-velickovic-lefilm.com/?&lang=sr |date=2025-02-23 }} * [https://www.youtube.com/watch?v=RqFAjl30OWE Intervju Vladimira Veličkovića: Trka u ništavilo (Obrazovno-naučni program RTS-a - Zvanični kanal)] * [https://web.archive.org/web/20061116061545/http://www.academie-des-beaux-arts.fr/actualites/elections/velickovic.htm Vladimir Veličković na web stranici Francuske akademije umjetnosti] (fr) * [http://www.grafickikolektiv.org/html/monografijaVV.php Irina Subotić Monografija: Vladimir Veličković]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210920074620/http://www.grafickikolektiv.org/html/monografijaVV.php |date=2021-09-20 }} * [http://www.nacionalnarevija.com/tekstovi/br1/mediala.html Nacionalna revija: Moć ideja epohe] === Intervjui === * [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=322636 Intervju za nedeljnik "Vreme" (septembar 2002)]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210927000247/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=322636 |date=2021-09-27 }} * [http://www.politika.rs/scc/clanak/68941/Uzori-su-mi-bili-Leonardo-Rembrant-Goja Uzori su mi bili Leonardo, Rebrand, Goja („Politika”, 28.12.2008)] * [http://novosti.rs/vesti/kultura.71.html:328849-Velickovic-Mogu-da-nas-spasu-ponos-i-ambicija Veličković: Ponos i ambicija mogu da nas spasu („Večernje novosti“, 29. april 2011.)] * [http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359072-Tuluz-Vladimir-Velickovic---Retrospektiva Toulouse: Vladimir Veličković - retrospektiva ("Večernje novosti", 24. decembar 2011)] * [http://www.politika.rs/scc/clanak/202333/Nalicje-tisine-kod-Pikasove-zavese Obrnuta strana tišine kod Pikasove zavese - intervju („Politika”, 24. decembar 2011)] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rođeni 1935.]] [[Kategorija:Umrli 2019.]] [[Kategorija:Jugoslavenski slikari]] [[Kategorija:Srpski slikari]] [[Kategorija:Francuski slikari]] [[Kategorija:Sahranjeni u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu]] 9n7bckv6m2l95o207c8a9ezyibwyz9h 4 4716363 42690180 42690019 2026-09-18T14:57:08Z Edgar Allan Poe 29250 42690180 wikitext text/x-wiki {| width=75% valign="top" style="background:#CE1126; color: white; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border: Solid #002B7F 1px; text-align: center; font-size: 160%; margin: 0 auto" | Wikiprojekt države - '''Panama''' |} {| id="mp-upper" style="width: 100%; margin:4px 0 0 0; background:none; border-spacing: 0px;" | class="MainPageBG" style="width:50%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top; color:#000;" | {| id="mp-left" style="vertical-align:top; background:white;" ! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-tfa-h2" style="margin:3px; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;">[[File:Coat of arms of Panama.svg|18px]] Članci koje treba napisati</h2> |- | style="color:#000;" | <div id="mp-tfa" style="padding:2px 5px"> {|class="wikitable sortable" |- bgcolor=lightblue | <div align="center"><small>'''Broj'''</small></div> || <div align="center">'''Članak'''</div> || <div align="center">Članak na drugom jeziku</div> || <div align="center">Opis</div> || <div align="center">Riješeno </div> |- | '''1.''' || "[[Himno Istmeño]]" || [[w:en:Himno Istmeño]] || himna || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''2.''' || [[Narodna skupština (Panama)]] || [[w:en:National Assembly (Panama)]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''3.''' || [[Predsjednik Paname]] || [[w:es:Presidente de Panamá]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''4.''' || [[Ustav Paname]] || [[w:en:Constitution of Panama]] || pravo || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''5.''' || [[Panamska balboa]] || [[w:en:Panamanian balboa]] || valuta || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''6.''' || [[Akt o nezavisnosti Paname]] || [[w:en:Independence Act of Panama]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''7.''' || [[Nezavisnost Paname]] || [[w:en:Independence of Panama from Spain]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''8.''' || [[Gran Coclé]] || [[w:en:Gran Coclé]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''9.''' || [[Rodrigo de Bastidas]] || [[w:en:Rodrigo de Bastidas]] || istraživač || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''10.''' || [[Sebastián Hurtado de Corcuera]] || [[w:en:Sebastián Hurtado de Corcuera]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''11.''' || [[Castilla de Oro]] || [[w:en:Castilla de Oro]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''12.''' || [[Drakeov napad na Panamu]] || [[w:en:Drake's Assault on Panama]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''13.''' || [[Dariénska spletka]] || [[w:en:Darien scheme]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''14.''' || [[Pljačka Paname]] || [[w:en:Henry Morgan's Panama expedition]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''15.''' || [[Mariano Arosemena]] || [[w:en:Mariano Arosemena]] || pisac || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''16.''' || [[Panama (savezna država)]] || [[w:en:Panama State]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''17.''' || [[Panama (departman)]] || [[w:en:Panama Department (1886)]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''18.''' || [[Odcjepljenje Paname od Kolumbije]] || [[w:en:Secession of Panama from Colombia]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''19.''' || [[Sporazum Hay–Bunau-Varilla]] || [[w:en:Hay–Bunau-Varilla Treaty]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''20.''' || [[Philippe Bunau-Varilla]] || [[w:en:Philippe Bunau-Varilla]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''21.''' || [[Manuel Amador Guerrero]] || [[w:en:Manuel Amador Guerrero]] || politika || <div align="center"></div> |- | '''22.''' || [[Tomás de Herrera]] || [[w:en:Tomás de Herrera]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''23.''' || [[Slobodna Država Prevlake]] || [[w:es:Estado del Istmo]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''24.''' || [[Panamska kriza 1885.]] || [[w:en:Panama crisis of 1885]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''25.''' || [[Tisućudnevni rat]] || [[w:en:Thousand Days' War]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''26.''' || [[Zona Panamskog kanala]] || [[w:en:Panama Canal Zone]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''27.''' || [[José Raúl Mulino]] || [[w:en:José Raúl Mulino]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''28.''' || [[Demetrio H. Brid]] || [[w:en:Demetrio H. Brid]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''29.''' || {{nowrap|[[Privremena vladina hunta (Panama)]]}} || {{nowrap|[[w:es:Junta Provisional de Gobierno de Panamá]]}} || historija || <div align="center"></div> |- | '''30.''' || [[Državni udar u Panami 1968.]] || [[w:en:1968 Panamanian coup d'état]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''31.''' || [[Guillermo Endara]] || [[w:en:Guillermo Endara]] || politika || <div align="center"></div> |- | '''32.''' || [[Opći izbori u Panami 1968.]] || [[w:en:1968 Panamanian general election]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''33.''' || [[Arnulfo Arias]] || [[w:en:Arnulfo Arias]] || politika || <div align="center"></div> |- | '''34.''' || [[Sporazumi Torrijos–Carter]] || [[w:en:Torrijos–Carter Treaties]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''35.''' || [[Barú]] || [[w:en:Volcán Barú]] || geografija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''36.''' || [[Transpanamski cjevovod]] || [[w:en:Trans-Panama pipeline]] || ekonomija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''37.''' || [[Roberto Durán]] || [[w:en:Roberto Durán]] || sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''38.''' || [[Rolando Frazer]] || [[w:en:Rolando Frazer]] || sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''39.''' || [[Rubén Blades]] || [[w:en:Rubén Blades]] || muzičar || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''40.''' || [[Rukometna reprezentacija Paname]] || — || sport || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''41.''' || [[Košarkaška reprezentacija Paname]] || [[w:en:Panama men's national basketball team]] || sport || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''42.''' || [[Fudbalska reprezentacija Paname]] || [[w:en:Panama national football team]] || sport || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''43.''' || [[Bejzbolska reprezentacija Paname]] || [[w:en:Panama national baseball team]] || sport || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''44.''' || [[Gonzalo Fernández de Oviedo]] || [[w:en:Gonzalo Fernández de Oviedo y Valdés]] || pisac || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''45.''' || [[Mola (tekstil)]] || [[w:en:Mola (art form)]] || umjetnost || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''46.''' || [[Tamborito]] || [[w:en:Tamborito]] || ples || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''47.''' || [[Panamska zlatna žaba]] || [[w:en:Panamanian golden frog]] || fauna || <div align="center"></div> |- | '''48.''' || [[Patuljasti troprsti ljenjivac]] || [[w:en:Pygmy three-toed sloth]] || fauna || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''49.''' || [[Vicenteova otrovna žaba]] || [[w:en:Vicente's poison frog]] || fauna || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''50.''' || ''[[Sterculia apetala]]'' || [[w:en:Sterculia apetala]] || flora || <div align="center">{{kvačica}}</div> |} </div> |} | style="border:1px solid transparent;" | | class="MainPageBG" style="width:50%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top;"| {| id="mp-right" style="width:100%; vertical-align:top; background:white;" ! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-itn-h2" style="margin:3px; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;">[[File:Coat of arms of Panama.svg|18px]] Članci koje treba nadopuniti</h2> |- | style="color:#000; padding:2px 5px;" | <div id="mp-itn"> * <s>'''[[Panama]]''' :Glavni članak trebalo bi svakako proširiti da se dobije jedan respektabilan članak koji bi obuhvatio sva područja.</s> </div> |} |} {| id="mp-upper" style="width: 100%; margin:4px 0 0 0; background:none; border-spacing: 0px;" | class="MainPageBG" style="width:50%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top; color:#000;" | {| id="mp-left" style="vertical-align:top; background:white;" ! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-tfa-h2" style="margin:3px; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;">[[File:Coat of arms of Panama.svg|18px]] Dodatni članci</h2> |- | style="color:#000;" | <div id="mp-tfa" style="padding:2px 5px"> Ovdje će se unositi oni članci koji nisu na popisu iznad, a napisani su u sklopu sređivanja članaka o Panami. Svaki suradnik koji napiše ili zna da je takav članak napisan može u tablicu dodati podatke. {|class="wikitable sortable" |- bgcolor=lightblue | <div align="center"><small>'''Broj'''</small></div> || <div align="center">'''Članak'''</div> || <div align="center">Članak na drugom jeziku</div> || <div align="center">Opis</div> || <div align="center">Riješeno </div> |- | '''1.''' || {{nowrap|[[Narodna skupština predstavnika corregimienta|Narodna skupština predstavnika ''corregimienta'']]}} || {{nowrap|[[w:es:Asamblea Nacional de Representantes de Corregimientos]]}} || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''2.''' || [[Corregimiento (Panama)]] || [[w:en:Corregimientos of Panama]] || uprava || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''3.''' || [[Vojna diktatura u Panami]] || [[w:es:Dictadura militar en Panamá]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''4.''' || [[Vrhovni sud pravde (Panama)]] || [[w:es:Corte Suprema de Justicia de Panamá]] || pravo || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''5.''' || {{nowrap|[[Kolonijalne međuokeanske rute u Panami]]}} || {{nowrap|[[w:en:The Colonial Transisthmian Route of Panamá]]}} || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''6.''' || [[Univerzitet u Panami]] || [[w:en:University of Panama]] || obrazovanje || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''7.''' || ''[[Peristeria elata]]'' || [[w:en:Peristeria elata]] || flora || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''8.''' || [[Harpija (ptica)]] || [[w:en:Harpy eagle]] || fauna || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''9.''' || [[Aníbal Godoy]] || [[w:en:Aníbal Godoy]] || sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''10.''' || [[Luis Tejada]] || [[w:en:Luis Tejada]] || sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''11.''' || [[Panama Al Brown]] || [[w:en:Panama Al Brown]] || sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''12.''' || [[Rubén Douglas]] || [[w:en:Ruben Douglas]] ||sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''13.''' || [[Panamska željeznica]] || [[w:en:Panama Canal Railway]] || promet || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''14.''' || [[Rt Mariato]] || [[w:en:Punta Mariato]] || geografija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''15.''' || [[Justo Arosemena]] || [[w:en:Justo Arosemena Quesada]] || pravnik || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''16.''' || [[José de Fábrega]] || [[w:es:José de Fábrega]] || oficir || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''17.''' || [[La Villa de los Santos]] || [[w:en:La Villa de los Santos]] || geografija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''18.''' || [[Sporazum Carrillo–Obarrio]] || [[w:es:Tratado Carrillo-Obarrio]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''19.''' || [[Victoriano Lorenzo]] || [[w:en:Victoriano Lorenzo]] || revolucionar || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''20.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''21.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''22.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''23.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''24.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''25.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |} </div> |} | style="border:1px solid transparent;" | | class="MainPageBG" style="width:50%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top;"| {| id="mp-right" style="width:100%; vertical-align:top; background:white;" ! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-itn-h2" style="margin:3px; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;">[[File:Coat of arms of Panama.svg|18px]] Poslovi kategorizacije i stilizacije</h2> |- | style="color:#000; padding:2px 5px;" | <div id="mp-itn"> *'''[[:Kategorija:Panama]]''' :Sve članke u ovoj kategoriji valjalo bi propisno kategorizirati. Nekoliko novih kategorija svakako se može i treba otvoriti, članci koji su u glavnoj kategoriji, a mogu u potkategorije tamo trebaju i biti postavljeni. I *'''Šabloni''' :Na sve pripadajuče članke, valjalo bi dodati šablone koji se koriste za te vrste članaka (šablon o gradovima za gradove, političarima za političate, ''etc.'') kako bi se povećala kvaliteta postojećih članaka. </div> |} |} {| id="mp-upper" style="width:100%; margin:4px 0 0 0; background:none; border-spacing: 0px;" | class="MainPageBG" style="width:100%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top; color:#000;" | {| id="mp-left" style="vertical-align:top; background:white;" ! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-tfa-h2" style="margin:3px; width:100%; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;">[[File:Coat of arms of Costa Rica.svg|18px]] Dodatno, zahtjevi, želje, ...</h2> |- | style="color:#000;" | <div id="mp-tfa" style="padding:2px 5px; width:100%"> Ovdje se mogu unositi sve vrste želja, zahtjeva i zamolbi koje bi bilo koji suradnik imao prema sudionicima na projektu, a vezane su uz Panamu. </div> |} |} __NOTOC__ __NOEDITSECTION__ [[Kategorija:Wikiprojekt države|P]] te2wa3gdrwvm8q45h5zgdssq626gve6 42690206 42690180 2026-09-18T20:14:04Z Ekvatarina 270952 42690206 wikitext text/x-wiki {| width=75% valign="top" style="background:#CE1126; color: white; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border: Solid #002B7F 1px; text-align: center; font-size: 160%; margin: 0 auto" | Wikiprojekt države - '''Panama''' |} {| id="mp-upper" style="width: 100%; margin:4px 0 0 0; background:none; border-spacing: 0px;" | class="MainPageBG" style="width:50%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top; color:#000;" | {| id="mp-left" style="vertical-align:top; background:white;" ! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-tfa-h2" style="margin:3px; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;">[[File:Coat of arms of Panama.svg|18px]] Članci koje treba napisati</h2> |- | style="color:#000;" | <div id="mp-tfa" style="padding:2px 5px"> {|class="wikitable sortable" |- bgcolor=lightblue | <div align="center"><small>'''Broj'''</small></div> || <div align="center">'''Članak'''</div> || <div align="center">Članak na drugom jeziku</div> || <div align="center">Opis</div> || <div align="center">Riješeno </div> |- | '''1.''' || "[[Himno Istmeño]]" || [[w:en:Himno Istmeño]] || himna || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''2.''' || [[Narodna skupština (Panama)]] || [[w:en:National Assembly (Panama)]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''3.''' || [[Predsjednik Paname]] || [[w:es:Presidente de Panamá]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''4.''' || [[Ustav Paname]] || [[w:en:Constitution of Panama]] || pravo || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''5.''' || [[Panamska balboa]] || [[w:en:Panamanian balboa]] || valuta || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''6.''' || [[Akt o nezavisnosti Paname]] || [[w:en:Independence Act of Panama]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''7.''' || [[Nezavisnost Paname]] || [[w:en:Independence of Panama from Spain]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''8.''' || [[Gran Coclé]] || [[w:en:Gran Coclé]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''9.''' || [[Rodrigo de Bastidas]] || [[w:en:Rodrigo de Bastidas]] || istraživač || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''10.''' || [[Sebastián Hurtado de Corcuera]] || [[w:en:Sebastián Hurtado de Corcuera]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''11.''' || [[Castilla de Oro]] || [[w:en:Castilla de Oro]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''12.''' || [[Drakeov napad na Panamu]] || [[w:en:Drake's Assault on Panama]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''13.''' || [[Dariénska spletka]] || [[w:en:Darien scheme]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''14.''' || [[Pljačka Paname]] || [[w:en:Henry Morgan's Panama expedition]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''15.''' || [[Mariano Arosemena]] || [[w:en:Mariano Arosemena]] || pisac || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''16.''' || [[Panama (savezna država)]] || [[w:en:Panama State]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''17.''' || [[Panama (departman)]] || [[w:en:Panama Department (1886)]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''18.''' || [[Odcjepljenje Paname od Kolumbije]] || [[w:en:Secession of Panama from Colombia]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''19.''' || [[Sporazum Hay–Bunau-Varilla]] || [[w:en:Hay–Bunau-Varilla Treaty]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''20.''' || [[Philippe Bunau-Varilla]] || [[w:en:Philippe Bunau-Varilla]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''21.''' || [[Manuel Amador Guerrero]] || [[w:en:Manuel Amador Guerrero]] || politika || <div align="center"></div> |- | '''22.''' || [[Tomás de Herrera]] || [[w:en:Tomás de Herrera]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''23.''' || [[Slobodna Država Prevlake]] || [[w:es:Estado del Istmo]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''24.''' || [[Panamska kriza 1885.]] || [[w:en:Panama crisis of 1885]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''25.''' || [[Tisućudnevni rat]] || [[w:en:Thousand Days' War]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''26.''' || [[Zona Panamskog kanala]] || [[w:en:Panama Canal Zone]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''27.''' || [[José Raúl Mulino]] || [[w:en:José Raúl Mulino]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''28.''' || [[Demetrio H. Brid]] || [[w:en:Demetrio H. Brid]] || politika || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''29.''' || {{nowrap|[[Privremena vladina hunta (Panama)]]}} || {{nowrap|[[w:es:Junta Provisional de Gobierno de Panamá]]}} || historija || <div align="center"></div> |- | '''30.''' || [[Državni udar u Panami 1968.]] || [[w:en:1968 Panamanian coup d'état]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''31.''' || [[Guillermo Endara]] || [[w:en:Guillermo Endara]] || politika || <div align="center"></div> |- | '''32.''' || [[Opći izbori u Panami 1968.]] || [[w:en:1968 Panamanian general election]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''33.''' || [[Arnulfo Arias]] || [[w:en:Arnulfo Arias]] || politika || <div align="center"></div> |- | '''34.''' || [[Sporazumi Torrijos–Carter]] || [[w:en:Torrijos–Carter Treaties]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''35.''' || [[Barú]] || [[w:en:Volcán Barú]] || geografija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''36.''' || [[Transpanamski cjevovod]] || [[w:en:Trans-Panama pipeline]] || ekonomija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''37.''' || [[Roberto Durán]] || [[w:en:Roberto Durán]] || sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''38.''' || [[Rolando Frazer]] || [[w:en:Rolando Frazer]] || sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''39.''' || [[Rubén Blades]] || [[w:en:Rubén Blades]] || muzičar || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''40.''' || [[Rukometna reprezentacija Paname]] || — || sport || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''41.''' || [[Košarkaška reprezentacija Paname]] || [[w:en:Panama men's national basketball team]] || sport || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''42.''' || [[Fudbalska reprezentacija Paname]] || [[w:en:Panama national football team]] || sport || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''43.''' || [[Bejzbolska reprezentacija Paname]] || [[w:en:Panama national baseball team]] || sport || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''44.''' || [[Gonzalo Fernández de Oviedo]] || [[w:en:Gonzalo Fernández de Oviedo y Valdés]] || pisac || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''45.''' || [[Mola (tekstil)]] || [[w:en:Mola (art form)]] || umjetnost || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''46.''' || [[Tamborito]] || [[w:en:Tamborito]] || ples || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''47.''' || [[Panamska zlatna žaba]] || [[w:en:Panamanian golden frog]] || fauna || <div align="center"></div> |- | '''48.''' || [[Patuljasti troprsti ljenjivac]] || [[w:en:Pygmy three-toed sloth]] || fauna || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''49.''' || [[Vicenteova otrovna žaba]] || [[w:en:Vicente's poison frog]] || fauna || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''50.''' || ''[[Sterculia apetala]]'' || [[w:en:Sterculia apetala]] || flora || <div align="center">{{kvačica}}</div> |} </div> |} | style="border:1px solid transparent;" | | class="MainPageBG" style="width:50%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top;"| {| id="mp-right" style="width:100%; vertical-align:top; background:white;" ! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-itn-h2" style="margin:3px; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;">[[File:Coat of arms of Panama.svg|18px]] Članci koje treba nadopuniti</h2> |- | style="color:#000; padding:2px 5px;" | <div id="mp-itn"> * <s>'''[[Panama]]''' :Glavni članak trebalo bi svakako proširiti da se dobije jedan respektabilan članak koji bi obuhvatio sva područja.</s> </div> |} |} {| id="mp-upper" style="width: 100%; margin:4px 0 0 0; background:none; border-spacing: 0px;" | class="MainPageBG" style="width:50%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top; color:#000;" | {| id="mp-left" style="vertical-align:top; background:white;" ! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-tfa-h2" style="margin:3px; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;">[[File:Coat of arms of Panama.svg|18px]] Dodatni članci</h2> |- | style="color:#000;" | <div id="mp-tfa" style="padding:2px 5px"> Ovdje će se unositi oni članci koji nisu na popisu iznad, a napisani su u sklopu sređivanja članaka o Panami. Svaki suradnik koji napiše ili zna da je takav članak napisan može u tablicu dodati podatke. {|class="wikitable sortable" |- bgcolor=lightblue | <div align="center"><small>'''Broj'''</small></div> || <div align="center">'''Članak'''</div> || <div align="center">Članak na drugom jeziku</div> || <div align="center">Opis</div> || <div align="center">Riješeno </div> |- | '''1.''' || {{nowrap|[[Narodna skupština predstavnika corregimienta|Narodna skupština predstavnika ''corregimienta'']]}} || {{nowrap|[[w:es:Asamblea Nacional de Representantes de Corregimientos]]}} || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''2.''' || [[Corregimiento (Panama)]] || [[w:en:Corregimientos of Panama]] || uprava || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''3.''' || [[Vojna diktatura u Panami]] || [[w:es:Dictadura militar en Panamá]] || historija || <div align="center"></div> |- | '''4.''' || [[Vrhovni sud pravde (Panama)]] || [[w:es:Corte Suprema de Justicia de Panamá]] || pravo || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''5.''' || {{nowrap|[[Kolonijalne međuokeanske rute u Panami]]}} || {{nowrap|[[w:en:The Colonial Transisthmian Route of Panamá]]}} || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''6.''' || [[Univerzitet u Panami]] || [[w:en:University of Panama]] || obrazovanje || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''7.''' || ''[[Peristeria elata]]'' || [[w:en:Peristeria elata]] || flora || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''8.''' || [[Harpija (ptica)]] || [[w:en:Harpy eagle]] || fauna || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''9.''' || [[Aníbal Godoy]] || [[w:en:Aníbal Godoy]] || sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''10.''' || [[Luis Tejada]] || [[w:en:Luis Tejada]] || sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''11.''' || [[Panama Al Brown]] || [[w:en:Panama Al Brown]] || sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''12.''' || [[Rubén Douglas]] || [[w:en:Ruben Douglas]] ||sportaš || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''13.''' || [[Panamska željeznica]] || [[w:en:Panama Canal Railway]] || promet || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''14.''' || [[Rt Mariato]] || [[w:en:Punta Mariato]] || geografija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''15.''' || [[Justo Arosemena]] || [[w:en:Justo Arosemena Quesada]] || pravnik || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''16.''' || [[José de Fábrega]] || [[w:es:José de Fábrega]] || oficir || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''17.''' || [[La Villa de los Santos]] || [[w:en:La Villa de los Santos]] || geografija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''18.''' || [[Sporazum Carrillo–Obarrio]] || [[w:es:Tratado Carrillo-Obarrio]] || historija || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''19.''' || [[Victoriano Lorenzo]] || [[w:en:Victoriano Lorenzo]] || revolucionar || <div align="center">{{kvačica}}</div> |- | '''20.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''21.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''22.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''23.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''24.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |- | '''25.''' || [[]] || [[w:en:]] || || <div align="center"></div> |} </div> |} | style="border:1px solid transparent;" | | class="MainPageBG" style="width:50%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top;"| {| id="mp-right" style="width:100%; vertical-align:top; background:white;" ! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-itn-h2" style="margin:3px; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;">[[File:Coat of arms of Panama.svg|18px]] Poslovi kategorizacije i stilizacije</h2> |- | style="color:#000; padding:2px 5px;" | <div id="mp-itn"> *'''[[:Kategorija:Panama]]''' :Sve članke u ovoj kategoriji valjalo bi propisno kategorizirati. Nekoliko novih kategorija svakako se može i treba otvoriti, članci koji su u glavnoj kategoriji, a mogu u potkategorije tamo trebaju i biti postavljeni. I *'''Šabloni''' :Na sve pripadajuče članke, valjalo bi dodati šablone koji se koriste za te vrste članaka (šablon o gradovima za gradove, političarima za političate, ''etc.'') kako bi se povećala kvaliteta postojećih članaka. </div> |} |} {| id="mp-upper" style="width:100%; margin:4px 0 0 0; background:none; border-spacing: 0px;" | class="MainPageBG" style="width:100%; border:1px solid #002B7F; background:white; vertical-align:top; color:#000;" | {| id="mp-left" style="vertical-align:top; background:white;" ! style="padding:2px;" | <h2 id="mp-tfa-h2" style="margin:3px; width:100%; background:#CE1126; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #002B7F; text-align:left; color:white; padding:0.2em 0.4em;">[[File:Coat of arms of Costa Rica.svg|18px]] Dodatno, zahtjevi, želje, ...</h2> |- | style="color:#000;" | <div id="mp-tfa" style="padding:2px 5px; width:100%"> Ovdje se mogu unositi sve vrste želja, zahtjeva i zamolbi koje bi bilo koji suradnik imao prema sudionicima na projektu, a vezane su uz Panamu. </div> |} |} __NOTOC__ __NOEDITSECTION__ [[Kategorija:Wikiprojekt države|P]] f9w492pqey09689htfe6jy4p6uknbqb 2 4717073 42690172 42689764 2026-09-18T13:38:53Z Ekvatarina 270952 42690172 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Sporazum Hay–Bunau-Varilla | slika = Panama canal cartoon 1903.jpg | veličina = 350 px | opis = [[Karikatura]] iz [[1903.]] godine | tip = bilateralni sporazum | jezik = | jezici = | potpisnica = | ratifikatora = | datum_nastanka = | datum_potpisa = | mjesto_potpisa = | datum_pečat = | datum_ratifikacije = | mjesto_ratifikacije = | datum_primjene = | uvjet_primjene = | datum_prestanka = | posrednici = | strana_1 = | strana_2 = | potpisnici_1 = | potpisnici_2 = | ratifikatori_1 = | ratifikatori_2 = | strane = | potpisnici = }} '''Sporazum Hay–Bunau-Varilla''' ([[španjolski jezik|šp.]] ''Tratado Hay-Bunau Varilla'') sporazum je kojim se uspostavila [[Zona Panamskog kanala|Zona Panamskoga kanala]] i time se omogućila izgradnja [[Panamski kanal|Panamskoga kanala]].<ref name="a881">{{cite book | last=McCullough | first=David | title=Path Between The Seas | publisher=Simon & Schuster | publication-place=New York, NY | date=1977 | isbn=978-0-671-24409-5 | page=392-395}}</ref> Sklopljen je između [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]] i [[Panama|Paname]] [[18. studenoga]] [[1903.]] godine, a nazvan je prema njegovim potpisnicima, odnosno prema [[John Hay|Johnu Hayu]], američkome državnom tajniku, i [[Philippe Bunau-Varilla|Philippeu Bunau-Varilli]], [[Francuska|francuskome]] veleposlaniku Paname.<ref name="a881"/> ==Povod== {{main|Povijest Panamskog kanala|Odcjepljenje Paname od Kolumbije}} [[Ferdinand de Lesseps]], poznat kao predvodnik izgradnje [[Sueski kanal|Sueskoga kanala]], pokrenuo je [[1882.]] godine rad na kanalu koji je trebao povezati [[Sjeverna Amerika|Sjevernu]] i [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]] preko [[Panamska prevlaka|Panamske prevlake]], tadašnjega dijela [[Kolumbija|Kolumbije]].<ref name=Musicant/> Tijekom izgradnje njegov se tim suočavao s brojnim problemima, odnosno s čestim [[Klizište|klizanjem tla]], otežanim rukovanjem alatom, blatom i bolešću. Posljedično je de Lessepsova tvrtka zapala u stečaj i rad je bio prekinut [[1889.]] godine.<ref name=Musicant>Musicant, I, ''The Banana Wars'', 1990, New York: Macmillan Publishing Co., {{ISBN|0025882104}}</ref> Nakon propalih pokušaja izgradnje Panamskoga kanala [[Philippe Bunau-Varilla|Bunau-Varilla]] kupio je značajan broj dionica [[Francuska|francuske]] tvrtke ''Compagnie Nouvelle du Canal de Panama'', koja je još uvijek imala koncesiju za rad, a uz to i vrijednih sredstava.<ref>Ameringer, Charles. "Panama Canal Lobby of Philippe Bunau-Varilla and William Nelson Cromwell." ''The American Historical Review'' 68, no. 2 (January 1963): 346–363. Accessed March 24, 2015.</ref> Interes [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]] za to područje, a osobito za izgradnju Panamskoga kanala i kontrolu nad njim, potaknuo je [[odcjepljenje Paname od Kolumbije]] [[1903.]] godine i uspostavu nezavisne republike. SAD je prije toga pokušao sklopiti [[Sporazum Hay–Herrán]] s Kolumbijom rane [[1903.]] godine. Prema njemu bi isplatio 40 milijuna dolara za područje na kojemu su Francuzi izvodili radove, čime bi mu bila omogućena potpuna kontrola nad kanalom.<ref name="Yu">{{Cite book|title=The big ditch: how America took, built, ran, and ultimately gave away the Panama Canal|author=Yu, Carlos|year=2011|publisher=Princeton University Press|isbn=9780691147383|oclc=804699172}}</ref> Međutim, [[Kolumbijski senat]] odbio je ratificirati taj sporazum [[12. kolovoza]] [[1903.]] godine, pa su se Bunau-Varilla i ostali francuski ulagači našli u poziciji u kojoj im je potpuni gubitak bio izgledan. Čvrsto uvjeren da će američki predsjednik [[Theodore Roosevelt]] podržati njegovu inicijativu, Bunau-Varilla sastao se s [[Manuel Amador|Manuelom Amadorom]], vođom panamskoga revolucijskog pokreta, u sobi [[New York|njujorškoga]] hotela Waldorf-Astorija, gdje mu je potpisao ček od 100 000 dolara za financiranje obnovljenoga pokreta. Zauzvrat je tražio da postane panamski diplomatski predstavnik u Washingtonu.<ref name="Yu"/><ref>{{cite web| url = https://timesmachine.nytimes.com/timesmachine/1903/11/05/105064628.pdf| title = Special to ''The New York Times''. November 5, 1903, Thursday, p. 1; 2557 words}}</ref> In November 1903 Panama, tacitly supported by the United States, proclaimed its independence,<ref>{{cite web |url=http://www.banrepcultural.org/blaavirtual/revistas/credencial/junio2004/panama%20ultimo.htm |title=Panamá: el último año |publisher=banrepcultural.org |access-date=April 9, 2016 |archive-date=October 9, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171009021454/http://www.banrepcultural.org/blaavirtual/revistas/credencial/junio2004/panama%20ultimo.htm |url-status=dead }}</ref> and on November 13, the United States formally recognized the Republic of Panama. Although not Panamanian himself, Bunau-Varilla was promptly appointed Panamanian ambassador to the United States. He had not, however, been in Panama for seventeen years, nor did he ever return.<ref name="panama">{{cite web |year=2009 |url = https://countrystudies.us/panama/8.htm|title = The 1903 Treaty and Qualified Independence|publisher = [[U.S. Library of Congress]]| access-date = 2009-05-01 }}</ref> The treaty was negotiated in Washington, D.C., and New York City. As part of the Hay–Bunau-Varilla negotiations, the U.S. bought the shares and assets of the ''Compagnie Nouvelle du Canal de Panama'' for $40 million as originally stipulated in the Hay–Herrán Treaty.<ref name=PCA>{{cite web|title=American Canal Construction |url=http://www.pancanal.com/eng/history/history/american.html|publisher=Panama Canal Authority|access-date=12 January 2014|archive-date=20 January 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180120002528/http://www.pancanal.com/eng/history/history/american.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite book|last=Kinzer|first=Stephen|title=Overthrow: America's Century of Regime Change from Hawaii to Iraq|url=https://archive.org/details/overthrow00step|url-access=registration|year=2007|pages=[https://archive.org/details/overthrow00step/page/56 56–62]|chapter=3. From a Whorehouse to a White House|publisher=Macmillan |isbn=9780805082401}}</ref> ==Terms== The terms of the treaty stated that the United States was to receive rights to a canal zone which was to extend five miles on either side of the canal route in perpetuity, and Panama was to receive a payment from the U.S. up to $10 million and an annual rental payment of $250,000. Panama never legally became a colony of the United States; the Hay–Bunau-Varilla Treaty gave the United States governance only in the Canal Zone.<ref>{{cite web|title=Hay–Bunau-Varilla Treaty – Original document |url=https://avalon.law.yale.edu/20th_century/pan001.asp}}</ref> ==Aftermath== This treaty was a source of conflict between Panama and the United States since its creation. The Canal Zone became a racially and socially segregated area, set aside from the country of Panama. The push for environmental determinism seemed to be the best framework to justify American practices in Panama. The conflict from the treaty reached its peak on January 9, 1964, with riots over [[sovereignty]] of the [[Panama Canal Zone]]. The riot started after a Panamanian flag was torn during conflict between Panamanian students and Canal Zone Police officers, over the right of the Panamanian flag to be flown alongside the U.S. flag. U.S. Army units became involved in suppressing the violence after the [[Canal Zone Police]] were overwhelmed. After three days of fighting, about 22 Panamanians and four U.S. soldiers were killed. This day is known in Panama as [[Martyrs' Day (Panama)|Martyrs' Day]]. The events of January 9 were considered to be a significant factor in the U.S. decision to negotiate the 1977 [[Torrijos–Carter Treaties]], which finally abolished the Hay–Bunau-Varilla Treaty and allowed the gradual transfer of control of the Canal Zone to Panama and the handover of full control of the Panama Canal on December 31, 1999.<ref>Ameringer, Charles. "Philippe Bunau-Varilla: New Light on the Panama Canal Treaty." ''The Hispanic American Historical Review'' 46, no. 1 (February 1966): 28–52. Accessed March 24, 2015.</ref> ==See also== * [[Clayton–Bulwer Treaty]] * [[Hay–Pauncefote Treaty]] * [[Hay–Herrán Treaty]] ==Further reading== * {{cite book|last=Parker|first=Matthew|title=Panama Fever|year=2007|isbn=978-0385515344|publisher=Doubleday|location=New York|url-access=registration|url=https://archive.org/details/panamafever00matt}} * Bunau-Varilla, Philippe. ''Panama: The Creation, Destruction, and Resurrection''. New York: McBride, Nast and Company, 1914. Google Books. ==References== {{Reflist}} 7v8xmjzq5yddc4v7r9bwob6vqufe3c1 42690200 42690172 2026-09-18T19:41:22Z Ekvatarina 270952 42690200 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Sporazum Hay–Bunau-Varilla | slika = Panama canal cartoon 1903.jpg | veličina = 350 px | opis = [[Karikatura]] iz [[1903.]] godine | tip = bilateralni | jezik = | jezici = | potpisnica = | ratifikatora = | datum_nastanka = | datum_potpisa = [[18. studenoga]] [[1903.]] | mjesto_potpisa = {{nowrap|{{flagicon|SAD|1896}} [[Washington, D.C.]], [[SAD]]}} | datum_pečat = | datum_ratifikacije = | mjesto_ratifikacije = | datum_primjene = | uvjet_primjene = | datum_prestanka = | posrednici = | strana_1 = {{nowrap|{{flagicon|SAD|1896}} [[SAD]]}} | strana_2 = {{flagicon|PAN|1903}} [[Panama]] | potpisnici_1 = [[John Hay]] | potpisnici_2 = [[Philippe Bunau-Varilla]] | ratifikatori_1 = | ratifikatori_2 = | strane = | potpisnici = }} '''Sporazum Hay–Bunau-Varilla''' ([[španjolski jezik|šp.]] ''Tratado Hay-Bunau Varilla'') sporazum je kojim se uspostavila [[Zona Panamskog kanala|Zona Panamskoga kanala]] i time se omogućila izgradnja [[Panamski kanal|Panamskoga kanala]].<ref name="a881">{{cite book | last=McCullough | first=David | title=Path Between The Seas | publisher=Simon & Schuster | publication-place=New York, NY | date=1977 | isbn=978-0-671-24409-5 | page=392-395}}</ref> Sklopljen je između [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]] i [[Panama|Paname]] [[18. studenoga]] [[1903.]] godine, a nazvan je prema njegovim potpisnicima, odnosno prema [[John Hay|Johnu Hayu]], američkome državnom tajniku, i [[Philippe Bunau-Varilla|Philippeu Bunau-Varilli]], [[Francuska|francuskome]] veleposlaniku Paname.<ref name="a881"/> ==Povod== {{main|Povijest Panamskog kanala|Odcjepljenje Paname od Kolumbije}} [[Ferdinand de Lesseps]], poznat kao predvodnik izgradnje [[Sueski kanal|Sueskoga kanala]], pokrenuo je [[1882.]] godine rad na kanalu koji je trebao povezati [[Sjeverna Amerika|Sjevernu]] i [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]] preko [[Panamska prevlaka|Panamske prevlake]], tadašnjega dijela [[Kolumbija|Kolumbije]].<ref name=Musicant/> Tijekom izgradnje njegov se tim suočavao s brojnim problemima, odnosno s čestim [[Klizište|klizanjem tla]], otežanim rukovanjem alatom, blatom i bolešću. Posljedično je de Lessepsova tvrtka zapala u stečaj i rad je bio prekinut [[1889.]] godine.<ref name=Musicant>Musicant, I, ''The Banana Wars'', 1990, New York: Macmillan Publishing Co., {{ISBN|0025882104}}</ref> Nakon propalih pokušaja izgradnje Panamskoga kanala [[Philippe Bunau-Varilla|Bunau-Varilla]] kupio je značajan broj dionica [[Francuska|francuske]] tvrtke ''Compagnie Nouvelle du Canal de Panama'', koja je još uvijek imala koncesiju za rad, a uz to i vrijednih sredstava.<ref>Ameringer, Charles. "Panama Canal Lobby of Philippe Bunau-Varilla and William Nelson Cromwell." ''The American Historical Review'' 68, no. 2 (January 1963): 346–363. Accessed March 24, 2015.</ref> Interes [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]] za to područje, a osobito za izgradnju Panamskoga kanala i kontrolu nad njim, potaknuo je [[odcjepljenje Paname od Kolumbije]] [[1903.]] godine i uspostavu nezavisne države. SAD je prije toga pokušao sklopiti [[Sporazum Hay–Herrán]] s Kolumbijom rane [[1903.]] godine. Prema njemu bi isplatio 40 milijuna dolara za područje na kojemu su Francuzi izvodili radove, čime bi mu bila omogućena potpuna kontrola nad kanalom.<ref name="Yu">{{Cite book|title=The big ditch: how America took, built, ran, and ultimately gave away the Panama Canal|author=Yu, Carlos|year=2011|publisher=Princeton University Press|isbn=9780691147383|oclc=804699172}}</ref> Međutim, [[Kolumbijski senat]] odbio je ratificirati taj sporazum [[12. kolovoza]] [[1903.]] godine, pa su se Bunau-Varilla i ostali francuski ulagači našli korak pred potpunim gubitkom. Čvrsto uvjeren da će američki predsjednik [[Theodore Roosevelt]] podržati njegovu inicijativu, Bunau-Varilla sastao se s [[Manuel Amador|Manuelom Amadorom]], vođom panamskoga revolucijskog pokreta, u sobi [[New York|njujorškoga]] hotela Waldorf-Astoria, gdje mu je potpisao ček od 100 000 dolara za financiranje obnovljenoga pokreta. Zauzvrat je tražio da postane panamski diplomatski predstavnik u Washingtonu.<ref name="Yu"/><ref>{{cite web| url = https://timesmachine.nytimes.com/timesmachine/1903/11/05/105064628.pdf| title = Special to ''The New York Times''. November 5, 1903, Thursday, p. 1; 2557 words}}</ref> Panama je proglasila neovisnost u [[studeni|studenome]] 1903. godine.<ref>{{cite web |url=http://www.banrepcultural.org/blaavirtual/revistas/credencial/junio2004/panama%20ultimo.htm |title=Panamá: el último año |publisher=banrepcultural.org |access-date=April 9, 2016 |archive-date=October 9, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171009021454/http://www.banrepcultural.org/blaavirtual/revistas/credencial/junio2004/panama%20ultimo.htm |url-status=dead }}</ref> U tome ju je SAD prešutno podržao, a službeno ju je priznao [[13. studenoga]]. Iako nije bio Panamac, Bunau-Varilla postao je veleposlanik Paname u SAD-u. U tome trenutku nije bio 17 godina u Panami, a onamo se nikada više nije ni vratio.<ref name="panama">{{cite web |year=2009 |url = https://countrystudies.us/panama/8.htm|title = The 1903 Treaty and Qualified Independence|publisher = [[U.S. Library of Congress]]| access-date = 2009-05-01 }}</ref> O sporazumu se pregovaralo u [[Washington]]u i [[New York]]u. U sklopu tih pregovora dogovoreno je da SAD, uostalom, otkupi za 40 milijuna dolara dionice i imovinu francuske tvrtke zadužene za izgradnju kanala, kako je izvorno bilo predviđeno Sporazumom Hay–Herrán.<ref name=PCA>{{cite web|title=American Canal Construction |url=http://www.pancanal.com/eng/history/history/american.html|publisher=Panama Canal Authority|access-date=12 January 2014|archive-date=20 January 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180120002528/http://www.pancanal.com/eng/history/history/american.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite book|last=Kinzer|first=Stephen|title=Overthrow: America's Century of Regime Change from Hawaii to Iraq|url=https://archive.org/details/overthrow00step|url-access=registration|year=2007|pages=[https://archive.org/details/overthrow00step/page/56 56–62]|chapter=3. From a Whorehouse to a White House|publisher=Macmillan |isbn=9780805082401}}</ref> ==Odredbe== Sporazumom je odlučeno da SAD dobije prava nad [[Zonom Panamskog kanala|Zonom Panamskoga kanala]], odnosno trajno vlasništvo nad područjem koje se trebalo protezati oko osam kilometara s obiju strana kanala, a zauzvrat je trebao jednokratno platiti Panami do 10 milijuna dolara i isplaćivati godišnju zakupninu od 250 000 dolara. Panama nikada nije zakonski postala američka kolonija – Sporazumom Hay–Bunau-Varilla SAD-u je bila zagarantirana samo uprava nad Zonom kanala.<ref>{{cite web|title=Hay–Bunau-Varilla Treaty – Original document |url=https://avalon.law.yale.edu/20th_century/pan001.asp}}</ref> ==Posljedice== Sporazum je od samoga početka predstavljao izvor sukoba između Paname i SAD-a. Zona Panamskoga kanala postala je društveno segregirano područje, gotovo izdvojeno od ostatka države. Američka postupanja u Panami opravdavala su se [[Ekološki determinizam|ekološkim determinizmom]]. Sukob proizašao iz sklopljenoga sporazuma doživio je svoj vrhunac [[9. siječnja]] [[1964.]] godine, kada su izbili neredi oko [[suverenitet]]a nad [[Zona panamskog kanala|Zonom panamskoga kanala]]. Do njih je došlo nakon što se u sukobu između panamskih studenata i policijskih službenika Zone kanala poderala panamska zastava, a on je nastao zbog osporavanja prava da panamska zastava stoji uz američku. Postrojbe [[Vojska Sjedinjenih Američkih Država|američke vojske]] uključile su se u suzbijanje nasilja nakon što je policija bila svladana. U trodnevnome sukobu poginula su 22 Panamaca i četiri američka vojnika. U Panami se spomen na 9. siječnja obilježava [[Dan mučenika (Panama)|Danom mučenika]]. Ti su se događaji pokazali presudnima za donošenje odluke SAD-a o sklapanju [[Sporazumi Torrijos–Carter|Sporazuma Torrijos–Carter]] [[1977.]] godine. Njima se poništio Sporazum Hay–Bunau-Varilla i Panami se postupno prepuštala kontrola nad Zonom kanala. Potpuna joj je vlast ustupljena [[31. prosinca]] [[1999.]] godine.<ref>Ameringer, Charles. "Philippe Bunau-Varilla: New Light on the Panama Canal Treaty." ''The Hispanic American Historical Review'' 46, no. 1 (February 1966): 28–52. Accessed March 24, 2015.</ref> ==Vidi također== * [[Sporazum Clayton–Bulwer]] * [[Sporazum Hay–Pauncefote]] * [[Sporazum Hay–Herrán]] ==References== {{Reflist}} erkzx4xfdzr6urknb543lcch5e1b7pq 42690201 42690200 2026-09-18T19:55:00Z Ekvatarina 270952 42690201 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Sporazum Hay–Bunau-Varilla | slika = Panama canal cartoon 1903.jpg | veličina = 350 px | opis = [[Karikatura]] iz [[1903.]] godine | tip = bilateralni | jezik = | jezici = | potpisnica = | ratifikatora = | datum_nastanka = | datum_potpisa = [[18. studenoga]] [[1903.]] | mjesto_potpisa = {{nowrap|{{flagicon|SAD|1896}} [[Washington, D.C.]], [[SAD]]}} | datum_pečat = | datum_ratifikacije = | mjesto_ratifikacije = | datum_primjene = | uvjet_primjene = | datum_prestanka = | posrednici = | strana_1 = {{nowrap|{{flagicon|SAD|1896}} [[SAD]]}} | strana_2 = {{flagicon|PAN|1903}} [[Panama]] | potpisnici_1 = [[John Hay]] | potpisnici_2 = [[Philippe Bunau-Varilla]] | ratifikatori_1 = | ratifikatori_2 = | strane = | potpisnici = }} '''Sporazum Hay–Bunau-Varilla''' ([[španjolski jezik|šp.]] ''Tratado Hay-Bunau Varilla'') sporazum je kojim se uspostavila [[Zona Panamskog kanala|Zona Panamskoga kanala]] i time se omogućila izgradnja [[Panamski kanal|Panamskoga kanala]].<ref name="a881">{{cite book | last=McCullough | first=David | title=Path Between The Seas | publisher=Simon & Schuster | publication-place=New York, NY | date=1977 | isbn=978-0-671-24409-5 | page=392-395}}</ref> Bio je sklopljen između [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]] i [[Panama|Paname]] [[18. studenoga]] [[1903.]] godine, a naziv je dobio prema njegovim potpisnicima, odnosno prema [[John Hay|Johnu Hayu]], američkome državnom tajniku, i [[Philippe Bunau-Varilla|Philippeu Bunau-Varilli]], [[Francuska|francuskome]] veleposlaniku Paname.<ref name="a881"/> ==Povod== {{main|Povijest Panamskog kanala|Odcjepljenje Paname od Kolumbije}} [[Ferdinand de Lesseps]], poznat kao predvodnik izgradnje [[Sueski kanal|Sueskoga kanala]], pokrenuo je [[1882.]] godine rad na kanalu koji je trebao povezati [[Sjeverna Amerika|Sjevernu]] i [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]] preko [[Panamska prevlaka|Panamske prevlake]], tadašnjega dijela [[Kolumbija|Kolumbije]].<ref name=Musicant/> Tijekom izgradnje njegov se tim suočavao s brojnim problemima, odnosno s čestim [[Klizište|klizanjem tla]], otežanim rukovanjem alatom, blatom i bolešću. Posljedično je de Lessepsova tvrtka zapala u stečaj i rad je bio prekinut [[1889.]] godine.<ref name=Musicant>Musicant, I, ''The Banana Wars'', 1990, New York: Macmillan Publishing Co., {{ISBN|0025882104}}</ref> Nakon propalih pokušaja izgradnje Panamskoga kanala [[Philippe Bunau-Varilla|Bunau-Varilla]] kupio je značajan broj dionica [[Francuska|francuske]] tvrtke ''Compagnie Nouvelle du Canal de Panama'', koja je još uvijek imala koncesiju za rad, a uz to i vrijednih sredstava.<ref>Ameringer, Charles. "Panama Canal Lobby of Philippe Bunau-Varilla and William Nelson Cromwell." ''The American Historical Review'' 68, no. 2 (January 1963): 346–363. Accessed March 24, 2015.</ref> Interes [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]] za to područje, a osobito za izgradnju Panamskoga kanala i kontrolu nad njim, potaknuo je [[odcjepljenje Paname od Kolumbije]] [[1903.]] godine i uspostavu nezavisne države. SAD je prije toga pokušao sklopiti [[Sporazum Hay–Herrán]] s Kolumbijom rane [[1903.]] godine. Prema njemu bi isplatio 40 milijuna dolara za područje na kojemu su Francuzi izvodili radove, čime bi mu bila omogućena potpuna kontrola nad kanalom.<ref name="Yu">{{Cite book|title=The big ditch: how America took, built, ran, and ultimately gave away the Panama Canal|author=Yu, Carlos|year=2011|publisher=Princeton University Press|isbn=9780691147383|oclc=804699172}}</ref> Međutim, [[Kolumbijski senat]] odbio je ratificirati taj sporazum [[12. kolovoza]] [[1903.]] godine, pa su se Bunau-Varilla i ostali francuski ulagači našli na koraku pred potpunim gubitkom. Čvrsto uvjeren da će američki predsjednik [[Theodore Roosevelt]] podržati njegovu inicijativu, Bunau-Varilla sastao se s [[Manuel Amador|Manuelom Amadorom]], vođom panamskoga revolucijskog pokreta, u sobi [[New York|njujorškoga]] hotela Waldorf-Astoria, gdje mu je potpisao ček od 100 000 dolara za financiranje obnovljenoga pokreta. Zauzvrat je tražio da postane panamski diplomatski predstavnik u Washingtonu.<ref name="Yu"/><ref>{{cite web| url = https://timesmachine.nytimes.com/timesmachine/1903/11/05/105064628.pdf| title = Special to ''The New York Times''. November 5, 1903, Thursday, p. 1; 2557 words}}</ref> Panama je proglasila neovisnost u [[studeni|studenome]] 1903. godine.<ref>{{cite web |url=http://www.banrepcultural.org/blaavirtual/revistas/credencial/junio2004/panama%20ultimo.htm |title=Panamá: el último año |publisher=banrepcultural.org |access-date=April 9, 2016 |archive-date=October 9, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171009021454/http://www.banrepcultural.org/blaavirtual/revistas/credencial/junio2004/panama%20ultimo.htm |url-status=dead }}</ref> U tome ju je SAD prešutno podržao, a službeno ju je priznao [[13. studenoga]]. Iako nije bio Panamac, Bunau-Varilla postao je veleposlanik Paname u SAD-u. U tome trenutku nije bio 17 godina u Panami, a onamo se nikada više nije ni vratio.<ref name="panama">{{cite web |year=2009 |url = https://countrystudies.us/panama/8.htm|title = The 1903 Treaty and Qualified Independence|publisher = [[U.S. Library of Congress]]| access-date = 2009-05-01 }}</ref> O sporazumu se pregovaralo u [[Washington]]u i [[New York]]u. U sklopu tih pregovora dogovoreno je da SAD, uostalom, otkupi za 40 milijuna dolara dionice i imovinu francuske tvrtke zadužene za izgradnju kanala, kako je izvorno bilo predviđeno Sporazumom Hay–Herrán.<ref name=PCA>{{cite web|title=American Canal Construction |url=http://www.pancanal.com/eng/history/history/american.html|publisher=Panama Canal Authority|access-date=12 January 2014|archive-date=20 January 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180120002528/http://www.pancanal.com/eng/history/history/american.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite book|last=Kinzer|first=Stephen|title=Overthrow: America's Century of Regime Change from Hawaii to Iraq|url=https://archive.org/details/overthrow00step|url-access=registration|year=2007|pages=[https://archive.org/details/overthrow00step/page/56 56–62]|chapter=3. From a Whorehouse to a White House|publisher=Macmillan |isbn=9780805082401}}</ref> ==Odredbe== Sporazumom je bilo odlučeno da SAD dobije prava nad [[Zonom Panamskog kanala|Zonom Panamskoga kanala]], odnosno trajno vlasništvo nad područjem koje se trebalo protezati oko osam kilometara s obiju strana kanala, a zauzvrat je trebao jednokratno platiti Panami do 10 milijuna dolara i isplaćivati godišnju zakupninu od 250 000 dolara. Panama nikada nije zakonski postala američka kolonija – Sporazumom Hay–Bunau-Varilla SAD-u je bila zagarantirana samo uprava nad Zonom kanala.<ref>{{cite web|title=Hay–Bunau-Varilla Treaty – Original document |url=https://avalon.law.yale.edu/20th_century/pan001.asp}}</ref> ==Posljedice== Sporazum je od samoga početka predstavljao izvor sukoba između Paname i SAD-a. Zona Panamskoga kanala postala je društveno segregirano područje, gotovo izdvojeno od ostatka države. Američka postupanja u Panami opravdavala su se [[Ekološki determinizam|ekološkim determinizmom]]. Sukob proizašao iz sklopljenoga sporazuma doživio je svoj vrhunac [[9. siječnja]] [[1964.]] godine, kada su izbili neredi oko [[suverenitet]]a nad [[Zona panamskog kanala|Zonom panamskoga kanala]]. Do njih je došlo nakon što se u sukobu između panamskih studenata i policijskih službenika Zone kanala poderala panamska zastava, a on je nastao zbog osporavanja prava da panamska zastava stoji uz američku. Postrojbe [[Vojska Sjedinjenih Američkih Država|američke vojske]] uključile su se u suzbijanje nasilja nakon što je policija bila svladana. U trodnevnome sukobu poginula su 22 Panamaca i četiri američka vojnika. U Panami se spomen na 9. siječnja obilježava [[Dan mučenika (Panama)|Danom mučenika]]. Ti su se događaji pokazali presudnima za donošenje odluke SAD-a o sklapanju [[Sporazumi Torrijos–Carter|Sporazuma Torrijos–Carter]] [[1977.]] godine. Njima se poništio Sporazum Hay–Bunau-Varilla i Panami se postupno prepuštala kontrola nad Zonom kanala. Potpuna joj je vlast bila ustupljena [[31. prosinca]] [[1999.]] godine.<ref>Ameringer, Charles. "Philippe Bunau-Varilla: New Light on the Panama Canal Treaty." ''The Hispanic American Historical Review'' 46, no. 1 (February 1966): 28–52. Accessed March 24, 2015.</ref> ==Vidi također== * [[Sporazum Clayton–Bulwer]] * [[Sporazum Hay–Pauncefote]] * [[Sporazum Hay–Herrán]] ==References== {{Reflist}} 5r61grh4442vn78j90ue5y7y3r3xdfp 0 4725528 42690161 42690158 2026-09-18T12:02:53Z Edgar Allan Poe 29250 /* Reakcije */ 42690161 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojni sukob | sukob = Odcjepljenje Paname od Kolumbije | dio = | slika = Panama canal cartoon 1903.jpg | opis_slike = Karikatura anonimnog autora o američkom utjecaju na proglašenje panamske nezavisnosti objavljena u ''[[New York Times]]u'' [[1903.]] godine | datum = [[3. studenog]] [[1903.]] | mjesto = {{flagicon|KOL}} [[Panamska prevlaka]], [[Kolumbija]] | teritorija = | rezultat = {{tree list}} * Panamska politička pobjeda ** Odcjepljenje Paname od Kolumbije ** Međunarodno priznanje Paname kao suverene države {{tree list/end}} | strana1 = {{ubl|{{flag|Panama|1903}}|{{flag|Sjedinjene Države|1896}}}} | strana2 = {{flag|Kolumbija}} | strana3 = | komandant1 = {{nowrap|{{flagicon|Panama|1903}} [[Manuel Amador Guerrero]]<br>{{flagicon|Panama|1903}} [[Demetrio H. Brid]]<br>{{flagicon|Panama|1903}} [[José Agustín Arango]]<br>{{flagicon|SAD|1901}} [[Theodore Roosevelt]]}} | komandant2 = {{nowrap|{{flagicon|KOL}} [[José Manuel Marroquín]]}} | komandant3 = | snaga1 = 1 [[topovnjača]] (''[[USS Nashville (PG-7)|Nashville]]'')<br>nepoznat broj ljudi | snaga2 = 1 [[topovnjača]] (''[[Cutch (parobrod)|Bogotá]]'')<br>nepoznat broj ljudi | snaga3 = | gubici1 = | gubici2 = | gubici3 = {{center|1 civilna žrtva, manji broj ozlijeđenih}} | napomene = }} '''Odcjepljenje Paname od Kolumbije''' ([[španjolski]]: ''Separación de Panamá de Colombia'') formalno je dovršeno [[3. studenog]] [[1903.]] godine uspostavom [[Panama|Republike Paname]] te ukidanjem kolumbijsko-kostarikanske granice. Odcjepljenje i potpuna nezavisnost Paname bili su rezultat višedesetljetnih političkih previranja, kako unutar Paname tako i unutar Kolumbije, a ostvarene su uz značajnu podršku [[SAD|Sjedinjenih Država]], koje su na tom području imale vlastite interese vezane uz izgradnju [[Panamski kanal|Panamskog kanala]]. == Pozadina == Panama je [[1821.]] godine [[Nezavisnost Paname|proglasila nezavisnost od Španjolske]], a [[Akt o nezavisnosti Paname]] istovremeno je stipulirao i pristupanje Paname tadašnjoj [[Velika Kolumbija|Velikoj Kolumbiji]]; ovaj je potez bio motiviran strahom da od španjolske odmazde zbog jednostrano proglašene nezavisnosti. Međutim, iako je bila dio kolumbijske države, Panama je uvijek imala dosta slabu povezanost s centralnom vlašću u [[Bogota|Bogoti]], što zbog udaljenosti što zbog slabe [[Darijenski rascjep|kopnene povezanosti]]. General [[Tomás de Herrera]] proglasio je [[1840.]] godine [[Slobodna Država Prevlake|Slobodnu Državu Prevlake]], ali ovaj se pokušaj jednostranog proglašenja raspao nakon samo 13 mjeseci, a Panama je mirnim putem reintegrirana u [[Republika Nova Granada|Novu Granadu]]. Status Paname u narednim se godinama mijenjao – isprva razjedinjene provincije postale su prvo [[Savezna država Panama|savezna država]] s visokim stupnjem autonomije, a nakon značajnih [[Ustav Kolumbije (1886)|ustavnih promjena iz 1886.]] godine [[Panama (departman)|departman]] s ograničenom autonomijom. U međuvremenu je bilo nekoliko kriznih situacija, uključujući i [[Panamska kriza 1885.|veliku krizu iz 1885.]] godine u čijem su smiriranju sudjelovali i [[Čile]] i [[Sjedinjene Države]].<ref name=Wicks>{{cite journal|last=Wicks|first=Daniel H.|title=Dress Rehearsal: United States Intervention on The Isthmus of Panama, 1885|journal=[[Pacific Historical Review]]|volume=49|issue=4|year=1980|pages=581–605|jstor=3638968 |doi=10.2307/3638968 }}</ref> Situacija je donekle bila pod kontrolom tijekom [[Historija Panamskog kanala|izgradnje Panamskog kanala]], koja je izvorno dodijeljena [[Francuska|Francuskoj]] temeljem sporazuma s [[Kolumbija|Kolumbijom]]; međutim, zbog stalnog rasta troškova, Francuzi su naposlijetku potpuno napustili projekt tako da je gradilište bilo zapušteno desetljećima. Tijekom [[Tisućudnevni rat|Tisućudnevnog rata]], panamski nacionalisti iskoristili su situaciju s kanalom i političku nestabilnost u Kolumbiji kako bi dodatno pojačali pritisak na centralnu vlast i agitirali za odcjepljenje Paname. == Odcjepljenje == Dolazak [[José Domingo de Obaldía|Joséa Dominga de Obaldíje]] na mjesto guvernera u Panami označio je prekretnicu, s obzirom na činjenicu da je podržavao odcjepljenje; istovremeno je njegov kolega [[José Agustín Arango]] započeo s izradom planova za revoluciju i secesiju. Grupi se ubrzo pridružio i [[Manuel Amador Guerrero]], koji će ubrzo postati vođa secesionističkog pokreta nakon što je dobio podršku panamskih liberala i zapovjednika [[Esteban Huertas|Estebana Huertasa]].{{sfn|Johnson|1906|pp=162-163}} Jezgru grupe još su činili general [[Nicanor de Obarrio]], [[Ricardo Arias (političar)|Ricardo Arias]], [[Federico Boyd]], [[Carlos Constantino Arosemena]], [[Tomás Arias]] i [[Manuel Espinosa Batista]]. Secesionistički je pokret smatrao podršku [[SAD|Sjedinjenih Država]] ključnom tako da je Amador u rujnu [[1903.]] godine osobno otputovao u [[New York (grad)|New York]] kako bi saznao kako bi točno Sjedinjene Države mogle pomoći secesionistima.{{sfn|Ospina Peña|2017|loc=XXV—El Plan B}} Amador se u New Yorku sastao s francuskim inženjerom i lobistom [[Philippe Bunau-Varilla|Philippeom Bunauom-Varillom]], koji mu je predao ček na iznos od $100,000 ($3.58 milijuna u [[2025.]] godini) za novu panamsku pobunu, u zamjenu za mjesto panamskog veleposlanika u [[Washington, DC|Washingtonu]].<ref>{{cite web| url = https://timesmachine.nytimes.com/timesmachine/1903/11/05/105064628.pdf| title = Special to ''The New York Times''. November 5, 1903, Thursday, p. 1; 2557 words}}</ref> Bunau-Varilla je tada organizirao sastanak s predsjednikom [[Theodore Roosevelt|Rooseveltom]], koji nije eksplicitno podržao pobunu, ali rekao je da bi to bio pozitivan razvoj događaj i da bi Panamci mogli računati na to da će Amerikanci djelovati kako se od njih očekuje; ipak, upozorio je Amadora da izbjegavaju nasilnu secesiju jer američki narod ne bi podržao krvlju izborenu nezavisnost.{{sfn|McCullough|1977|pp=361–386}}<ref name="hanson">{{cite web |last=Hanson |first=David C. |title=Theodore Roosevelt and the Panama Canal |url=http://www.upa.pdx.edu/IMS/currentprojects/TAHv3/Content/PDFs/Roosevelt_Panama_Canal.pdf |publisher=Virginia Western Community College |access-date=21 January 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140201211319/http://www.upa.pdx.edu/IMS/currentprojects/TAHv3/Content/PDFs/Roosevelt_Panama_Canal.pdf |archive-date=1 February 2014 }}</ref> Zadovoljan, Amador se vratio u Panamu kako bi pokrenuo plan,{{sfn|Ospina Peña|2017|loc=XXV—El Plan B}}{{sfn|Harding|2006|p=30}} dok je Roosevelt naredio da [[topovnjača]] [[USS Nashville (PG-7)|USS ''Nashville'']] krene prvo prema [[Jamajka|Jamajci]], a onda prema [[Panama|Panami]]. Secesionisti su odredili studeni [[1903.]] kao vrijeme realizacije svog plana. Centralna je vlast dobila informacije da se nešto sprema u Panami, ali do njih su došle pogrešne informacije o [[nikaragva]]nskom napadu na Panamu, tako da je kolumbijska vlada poslala 500 vojnika iz [[Barranquilla|Barranquille]], koji su na dvama brodovima išli prema [[Colón (Panama)|Colónu]], gdje se ''Nashville'' usidrio [[2. studenog]] [[1903.]] godine; Amerikanci su dolazak opravdavali čuvanjem sigurnosti Panamske željeznice sukladno odredbama [[Sporazum Mallarino–Bidlack|sporazuma Mallarino–Bidlack]].{{sfn|McCullough|1977|pp=361–386}}{{sfn|Harding|2006|p=30}} Kolumbijske su trupe zapravo bili brzinski unovačeni početnici s praktički nikakvom obukom,<ref>{{Cite book |last=Meade |first=Teresa A. |author-link=Teresa Meade |title=History of Modern Latin America: 1800 to the Present |publisher=Wiley-Blackwell |year=2016 |isbn=978-1-118-77248-5 |location=Hoboken, New Jersey |pages=128–130}}</ref> što je bila posljedica činjenice da se vlada još uvijek oporavljala od trogodišnjeg građanskog rata i nije mogla okupiti bolju vojsku. Ti su se vojnici mogli nositi s panamskim revolucionarima, ali nisu imali nikakvih šansi protiv Amerikanaca, čega su potonji bili svjesni te su to ukalkulirali u svoje planove. No, kada su do separatista u Colónu stigle vijesti o dolasku kolumbijskih brodova, velik broj pobunjenika povukao se, a čelnici su održali hitan sastanak. Nakon sastanka, Amador se razočaran vratio kući s uvjerenjem da je plan propao, međutim njegova supruga, María de la Ossa, osmislila je plan kako bi, preko prijatelja sa željeznice, mogli odvojiti kolumbijske zapovjednike od vojnika; de la Ossa je vjerovala da će odvajanjem zapovjednika i njihovim hapšenjem moći lako podmititi trupe da se povuku.{{sfn|Ospina Peña|2017|loc=XXX—Los acontecimientos en Panamá}}{{sfn|McCullough|1977|p=422}}{{sfn|McGeachy|1961|p=3}} Amador je tada išao moliti američke nadzornike [[Panamska željeznica|Panamske željeznice]] za pomoć, na što su ovi pristali{{sfn|McGeachy|1961|pp=3-4}} te su odmah po dolasku Kolumbijaca nagovorili zapovjednike da žurno uđu u vlak za glavni grad, dok će oni naknadno organizirati prijevoz za vojnike. Plan je uspio.{{sfn|Harding|2006|p=31}}{{sfn|Ospina Peña|2017|loc=XXX—Los acontecimientos en Panamá}}{{sfn|McGeachy|1961|p=4}} Zapovjednici su hitno poslani na "sastanak" s Obaldíjom,<ref name=":0">{{Cite book |last=Morris |first=Edmund |title=Theodore Rex |publisher=Random House |year=2001 |isbn=0812966007 |pages=283–293}}</ref> a na putu je Huertas naredio njihovo hapšenje. Kada su vojnici saznali za hapšenje okružili su američke trupe stacionirane u prostorijama željeznice, ali su ubrzo "uvjereni" da se povuku pod prijenjom napada s ''Nashvillea'';<ref name=":0" /><ref>{{cite book |last1=Scott |first1=William Rufus |title=The Americans in Panama |url=https://archive.org/details/americansinpana01scotgoog |date=1912 |publisher=The Statler Publishing Company |location=New York |pages=[https://archive.org/details/americansinpana01scotgoog/page/n92 64]–66 |edition=2 }}</ref> ovo se često navodi kao klasični primjer tzv. [[Diplomacija topovnjača|diplomacije topovnjača]]. Nakon ovog uspjeha, separatisti su [[3. studenog]] [[1903.]] godine proglasili nezavisnost te su se sastali u zgradi Općinskog vijeća kako bi proglasili osnivanje [[Panama|Republike Paname]].{{sfn|Harding|2006|p=31}}{{sfn|McGeachy|1961|p=6}} [[Topovnjača]] ''[[Cutch (parobrod)|Bogotá]]'' ispalila je nekoliko projektila na [[Panamá|glavni grad]] te iste noći, pri čemu je nekoliko osoba ozlijeđeno, a Kineski državljanin Wong Kong Yee je poginuo; on je bio jedina žrtva nezavisnosti.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=S5YjpSZ5AdYC&pg=PA16|title = The United States and the Republic of Panama|isbn = 9780405020360|last1 = McCain|first1 = William David|date = 1970-01-01| publisher=Arno Press }}</ref> Predsjednik Općinskog vijeća Paname [[Demetrio H. Brid]] postao je [[4. studenog]] [[1903.]] godine ''[[de facto]]'' [[Predsjednik Paname]], nakon čega je imenovao [[Privremena vladina hunta (Panama)|Privremenu vladinu huntu]], koja je vodila zemlju do veljače [[1904.]] godine i konstituirajuće Narodne skupštine, na kojoj je [[Manuel Amador Guerrero]] izabran za prvog zakonitog predsjednika. == Reakcije == [[Sjedinjene Države]] neformalno su priznale Panamu [[6. studenog]],<ref>{{cite web|title=A Guide to the United States' History of Recognition, Diplomatic, and Consular Relations, by Country, since 1776: Panama|url=https://history.state.gov/countries/panama|access-date=23 July 2016}}</ref> a službeno priznanje uslijedilo je [[13. studenog]] [[1903.]] godine.<ref name=":1">{{Cite journal |last=Burns |first=E. Bradford |date=1969 |title=The Recognition of Panama by the Major Latin American States |url=https://www.cambridge.org/core/journals/americas/article/abs/recognition-of-panama-by-the-major-latin-american-states/3891DAA26FD9F87F3BF953506D49AFEE |journal=The Americas |language=en |volume=26 |issue=1 |pages=3–14 |doi=10.2307/979962 |issn=0003-1615|url-access=subscription }}</ref> Pet dana kasnije, [[Državni tajnik Sjedinjenih Američkih Država|državni tajnik]] [[John Hay]] i [[Philippe Bunau-Varilla]] potpisali su [[sporazum Hay–Bunau-Varilla]], kojim je uspostavljena [[Zona Panamskog kanala]].<ref name="panama">{{cite web |year=2009 |url = http://countrystudies.us/panama/8.htm|title = The 1903 Treaty and Qualified Independence|publisher = [[U.S. Library of Congress]]|access-date = 2009-05-01}}</ref><ref name="SMH 1909" /> Nijedan Panamac nije potpisao ovaj sporazum, iako je Bunau-Varilla predstavljao Panamu na potpisivanju sporazuma temeljem ranijeg dogovora s predstavnicima separatista; obje su države kasnije ratificirale ovaj sporazum. Istovremeno, Kolumbija je tek [[6. studenog]] [[1903.]] godine saznala da se Panama odcijepila zbog problema s komunikacijskim kablovima, nakon čega je u Panamu poslana diplomatska misija koja je za cilj imala uvjeriti Panamce da se predomisle te da umjesto sporazuma Hay–Bunau-Varilla ratificiraju [[sporazum Hay–Herrán]], a navodno im je ponuđeno i da [[Panamá]] postane glavni grad Kolumbije.<ref name="LABLAA">[http://www.lablaa.org/blaavirtual/historia/canal/can13.htm]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070824020224/http://www.lablaa.org/blaavirtual/historia/canal/can13.htm|date=2007-08-24}} {{in lang|es}}<span> Biblioteca Luis Angel Arango: CAPITULO XIV MEMORIAL DE AGRAVIOS</span>, [[Luis Angel Arango Library]] Accessed 28 August 2007.</ref> Delegacije su se sastale na brodu [[USS Mayflower (PY-1)|USS ''Mayflower'']], ali nikakav dogovor nije postignut. Međunarodne reakcije bile su različite. Dio američke javnosti bio je kritičan prema Rooseveltu, smatrajući ovaj primjer diplomacije topovnjača činom rata protiv Kolumbije, pri čemu su posebno oštri bili ''[[New York Times]]''<ref>{{Cite web |last=Delano |first=Anthony |date=9 November 2016 |title=America's devious dream: Roosevelt and the Panama Canal |url=https://www.historyextra.com/membership/americas-devious-dream-roosevelt-and-the-panama-canal/ |access-date=6 March 2024 |website=HistoryExtra |language=en |archive-date=26 April 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240426064237/https://www.historyextra.com/membership/americas-devious-dream-roosevelt-and-the-panama-canal/ |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite journal |last=Colby |first=Gerard |date=1 January 2020 |title=William S. Culbertson and The Search for The Geopolitical Imperium |url=https://scholarworks.uvm.edu/graddis/1256 |journal=Graduate College Dissertations and Theses }}</ref> i ''[[New York Evening Post]]''.<ref>{{Cite web |last=Huffman |first=Alan |date=15 August 2014 |title=Panama Canal's 48 Miles To An 'American Century' |url=https://www.ibtimes.com/panama-canal-anniversary-2014-100-years-ago-today-navigation-project-launched-1644698 |access-date=6 March 2024 |website=International Business Times |language=en-US |archive-date=17 August 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240817092714/https://www.ibtimes.com/panama-canal-anniversary-2014-100-years-ago-today-navigation-project-launched-1644698 |url-status=live }}</ref> [[Čile]] je također bio alarmiran ovakvim raspletom događaja te je aktivno radio na sprječavanju širenja američkog utjecaja u regiji, pri čemu su imali podršku [[Njemačko Carstvo|Njemačke]] i [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]];<ref name=Fischer2008>{{Cite journal|title=La expansión (1885-1918) del modelo militar alemán y su pervivencia (1919-1933) en América Latina|journal=Revista del CESLA|last=Fischer|first=Ferenc|date=2008-01-01|volume=11|pages=135–160|publisher=[[Uniwersytet Warszawski]]|language=es}}</ref> [[Brazil]] i [[Argentina]] s oprezom su gledali na cijelu situaciju, bojeći se da bi i dijelovi njihovih teritorija također mogli krenuti istim putem.<ref name=":1" /> S druge strane, kolumbijski susjedi spremno su priznavali Panamu, smatrajući da time slabe Kolumbiju.<ref name=":1" /> Do kraja [[1904.]] godine, velik broj zemalja priznao je Panamu, ali ne i Kolumbija. Godine [[1909.]], Panama je isplatila Kolumbiji $500,000 ($17.9 milijuna u [[2025.]] godini) kako bi pokrila dug koji je postojao u trenutku stjecanja nezavisnosti, a Kolumbija je [[7. siječnja]] [[1909.]] godine priznala Panamu.<ref name="SMH 1909">{{cite web|title=SECESSION OF PANAMA.| newspaper=Sydney Morning Herald |url=http://trove.nla.gov.au/newspaper/article/15027494|access-date=23 July 2016|date=8 January 1909}}</ref> Godine [[1921.]], Sjedinjene Države i Kolumbija potpisale su [[sporazum Thomson–Urrutia]], kojim su Sjedinjene Države obećale Kolumbiji dodatnih $25 milijuna ($451 milijun u [[2025.]] godini) te posebna prava u Zoni Panamskog kanala.<ref>{{cite web |url=https://www.history.com/this-day-in-history/panama-to-control-canal |title=U.S. agrees to transfer Panama Canal to Panama |work=History.com |access-date=28 July 2021 |archive-date=27 November 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201127014923/http://www.history.com/this-day-in-history/panama-to-control-canal |url-status=live }}</ref> == Reference == {{reflist}} == Literatura == * Collin, Richard H. ''Theodore Roosevelt's Caribbean: The Panama Canal, the Monroe Doctrine & the Latin American Context'' (1990), 598pp. * Graham, Terence. ''The Interests of Civilization: Reaction in the United States Against the Seizure of the Panama Canal Zone, 1903-1904'' (Lund studies in international history, 1985). * {{cite book|last=Harding|first=Robert C.|title=The History of Panama|url=https://books.google.com/books?id=t5WfEXhFftwC&pg=PA28|year=2006|publisher=[[Greenwood Publishing Group]]|location=Westport, Connecticut|isbn=978-0-313-33322-4}} * {{cite book|last=Johnson|first=Willis Fletcher|title=Four Centuries of the Panama Canal|url=https://archive.org/stream/fourcenturiesofp00johnrich#page/n10/mode/1up/search/Manuel+Amador+Guerrero|year=1906|publisher=Henry Holt and Co.|location=New York, New York|oclc=576076780}} * Lafeber, Walter. ''The Panama Canal: The Crisis in Historical Perspective'' (3rd ed. 1990). * {{cite book |last=McCullough |first=David |author-link=David McCullough |title=The Path Between the Seas: The Creation of the Panama Canal, 1870–1914 |publisher=Simon & Schuster |location=New York |year=1977 |isbn=0-671-24409-4 |url=https://archive.org/details/pathbetweenseas00mccu}} * {{cite journal|last1=McGeachy|first1=A. V.|title=November 3, 1903 Day of Destiny|journal=The Panama Canal Review|date=3 November 1961|volume=12|issue=4|pages=3–6|url=https://archive.org/stream/panamacanalrevie124pana#page/3/mode/1up|access-date=26 December 2017|publisher=The Panama Canal Company|location=Balboa Heights, Canal Zone, Panama}} * Mellander, Gustavo A., Mellander, Nelly, Charles Edward Magoon: ''The Panama Years''. Río Piedras, Puerto Rico: Editorial Plaza Mayor. ISBN 1-56328-155-4. OCLC 42970390, 1999 * Mellander, Gustavo A., ''The United States in Panamanian Politics: The Intriguing Formative Years.'' Danville, Ill.: Interstate Publishers. OCLC 138568, 1971) * Nikol, John, and Francis X. Holbrook, "Naval Operations in the Panama Revolution, 1903," ''American Neptune,'' 37 (1977), 253–261. * {{cite book|last1=Ospina Peña|first1=Mariano|title=Los Roosevelt, los magnates y Panama|url=http://www.asisucedio.co/el-canal/|publisher=Así Sucedió|access-date=23 December 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171223181913/http://www.asisucedio.co/el-canal/|archive-date=23 December 2017|location=Colombia|language=Spanish|date=21 July 2017|trans-title=Roosevelt, the Magnates and Panama}} * Turk, Richard . "The United States Navy and the 'Taking of Panama, 1901–1903, ''Military Affairs'' 38 (1974), 92–96. == Vanjske veze == * {{es}} [https://web.archive.org/web/20081224212909/http://www.lablaa.org/blaavirtual/historia/hispa/hispa05j.htm Luis Angel Arango Library - Separation of Panama] * {{es}} [http://www.demetriohbrid.com Demetrio H. Brid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181009043211/http://www.demetriohbrid.com/ |date=2018-10-09 }} Presidente ''de facto'' de la República - 1903 {{Authority control}} [[Kategorija:1903.]] [[Kategorija:Historija Paname]] [[Kategorija:Historija Kolumbije]] [[Kategorija:Vojna historija Sjedinjenih Američkih Država]] e3ua75d000endz1w2wzspuy7p20radp 42690162 42690161 2026-09-18T12:04:31Z Edgar Allan Poe 29250 /* Reakcije */ 42690162 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojni sukob | sukob = Odcjepljenje Paname od Kolumbije | dio = | slika = Panama canal cartoon 1903.jpg | opis_slike = Karikatura anonimnog autora o američkom utjecaju na proglašenje panamske nezavisnosti objavljena u ''[[New York Times]]u'' [[1903.]] godine | datum = [[3. studenog]] [[1903.]] | mjesto = {{flagicon|KOL}} [[Panamska prevlaka]], [[Kolumbija]] | teritorija = | rezultat = {{tree list}} * Panamska politička pobjeda ** Odcjepljenje Paname od Kolumbije ** Međunarodno priznanje Paname kao suverene države {{tree list/end}} | strana1 = {{ubl|{{flag|Panama|1903}}|{{flag|Sjedinjene Države|1896}}}} | strana2 = {{flag|Kolumbija}} | strana3 = | komandant1 = {{nowrap|{{flagicon|Panama|1903}} [[Manuel Amador Guerrero]]<br>{{flagicon|Panama|1903}} [[Demetrio H. Brid]]<br>{{flagicon|Panama|1903}} [[José Agustín Arango]]<br>{{flagicon|SAD|1901}} [[Theodore Roosevelt]]}} | komandant2 = {{nowrap|{{flagicon|KOL}} [[José Manuel Marroquín]]}} | komandant3 = | snaga1 = 1 [[topovnjača]] (''[[USS Nashville (PG-7)|Nashville]]'')<br>nepoznat broj ljudi | snaga2 = 1 [[topovnjača]] (''[[Cutch (parobrod)|Bogotá]]'')<br>nepoznat broj ljudi | snaga3 = | gubici1 = | gubici2 = | gubici3 = {{center|1 civilna žrtva, manji broj ozlijeđenih}} | napomene = }} '''Odcjepljenje Paname od Kolumbije''' ([[španjolski]]: ''Separación de Panamá de Colombia'') formalno je dovršeno [[3. studenog]] [[1903.]] godine uspostavom [[Panama|Republike Paname]] te ukidanjem kolumbijsko-kostarikanske granice. Odcjepljenje i potpuna nezavisnost Paname bili su rezultat višedesetljetnih političkih previranja, kako unutar Paname tako i unutar Kolumbije, a ostvarene su uz značajnu podršku [[SAD|Sjedinjenih Država]], koje su na tom području imale vlastite interese vezane uz izgradnju [[Panamski kanal|Panamskog kanala]]. == Pozadina == Panama je [[1821.]] godine [[Nezavisnost Paname|proglasila nezavisnost od Španjolske]], a [[Akt o nezavisnosti Paname]] istovremeno je stipulirao i pristupanje Paname tadašnjoj [[Velika Kolumbija|Velikoj Kolumbiji]]; ovaj je potez bio motiviran strahom da od španjolske odmazde zbog jednostrano proglašene nezavisnosti. Međutim, iako je bila dio kolumbijske države, Panama je uvijek imala dosta slabu povezanost s centralnom vlašću u [[Bogota|Bogoti]], što zbog udaljenosti što zbog slabe [[Darijenski rascjep|kopnene povezanosti]]. General [[Tomás de Herrera]] proglasio je [[1840.]] godine [[Slobodna Država Prevlake|Slobodnu Državu Prevlake]], ali ovaj se pokušaj jednostranog proglašenja raspao nakon samo 13 mjeseci, a Panama je mirnim putem reintegrirana u [[Republika Nova Granada|Novu Granadu]]. Status Paname u narednim se godinama mijenjao – isprva razjedinjene provincije postale su prvo [[Savezna država Panama|savezna država]] s visokim stupnjem autonomije, a nakon značajnih [[Ustav Kolumbije (1886)|ustavnih promjena iz 1886.]] godine [[Panama (departman)|departman]] s ograničenom autonomijom. U međuvremenu je bilo nekoliko kriznih situacija, uključujući i [[Panamska kriza 1885.|veliku krizu iz 1885.]] godine u čijem su smiriranju sudjelovali i [[Čile]] i [[Sjedinjene Države]].<ref name=Wicks>{{cite journal|last=Wicks|first=Daniel H.|title=Dress Rehearsal: United States Intervention on The Isthmus of Panama, 1885|journal=[[Pacific Historical Review]]|volume=49|issue=4|year=1980|pages=581–605|jstor=3638968 |doi=10.2307/3638968 }}</ref> Situacija je donekle bila pod kontrolom tijekom [[Historija Panamskog kanala|izgradnje Panamskog kanala]], koja je izvorno dodijeljena [[Francuska|Francuskoj]] temeljem sporazuma s [[Kolumbija|Kolumbijom]]; međutim, zbog stalnog rasta troškova, Francuzi su naposlijetku potpuno napustili projekt tako da je gradilište bilo zapušteno desetljećima. Tijekom [[Tisućudnevni rat|Tisućudnevnog rata]], panamski nacionalisti iskoristili su situaciju s kanalom i političku nestabilnost u Kolumbiji kako bi dodatno pojačali pritisak na centralnu vlast i agitirali za odcjepljenje Paname. == Odcjepljenje == Dolazak [[José Domingo de Obaldía|Joséa Dominga de Obaldíje]] na mjesto guvernera u Panami označio je prekretnicu, s obzirom na činjenicu da je podržavao odcjepljenje; istovremeno je njegov kolega [[José Agustín Arango]] započeo s izradom planova za revoluciju i secesiju. Grupi se ubrzo pridružio i [[Manuel Amador Guerrero]], koji će ubrzo postati vođa secesionističkog pokreta nakon što je dobio podršku panamskih liberala i zapovjednika [[Esteban Huertas|Estebana Huertasa]].{{sfn|Johnson|1906|pp=162-163}} Jezgru grupe još su činili general [[Nicanor de Obarrio]], [[Ricardo Arias (političar)|Ricardo Arias]], [[Federico Boyd]], [[Carlos Constantino Arosemena]], [[Tomás Arias]] i [[Manuel Espinosa Batista]]. Secesionistički je pokret smatrao podršku [[SAD|Sjedinjenih Država]] ključnom tako da je Amador u rujnu [[1903.]] godine osobno otputovao u [[New York (grad)|New York]] kako bi saznao kako bi točno Sjedinjene Države mogle pomoći secesionistima.{{sfn|Ospina Peña|2017|loc=XXV—El Plan B}} Amador se u New Yorku sastao s francuskim inženjerom i lobistom [[Philippe Bunau-Varilla|Philippeom Bunauom-Varillom]], koji mu je predao ček na iznos od $100,000 ($3.58 milijuna u [[2025.]] godini) za novu panamsku pobunu, u zamjenu za mjesto panamskog veleposlanika u [[Washington, DC|Washingtonu]].<ref>{{cite web| url = https://timesmachine.nytimes.com/timesmachine/1903/11/05/105064628.pdf| title = Special to ''The New York Times''. November 5, 1903, Thursday, p. 1; 2557 words}}</ref> Bunau-Varilla je tada organizirao sastanak s predsjednikom [[Theodore Roosevelt|Rooseveltom]], koji nije eksplicitno podržao pobunu, ali rekao je da bi to bio pozitivan razvoj događaj i da bi Panamci mogli računati na to da će Amerikanci djelovati kako se od njih očekuje; ipak, upozorio je Amadora da izbjegavaju nasilnu secesiju jer američki narod ne bi podržao krvlju izborenu nezavisnost.{{sfn|McCullough|1977|pp=361–386}}<ref name="hanson">{{cite web |last=Hanson |first=David C. |title=Theodore Roosevelt and the Panama Canal |url=http://www.upa.pdx.edu/IMS/currentprojects/TAHv3/Content/PDFs/Roosevelt_Panama_Canal.pdf |publisher=Virginia Western Community College |access-date=21 January 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140201211319/http://www.upa.pdx.edu/IMS/currentprojects/TAHv3/Content/PDFs/Roosevelt_Panama_Canal.pdf |archive-date=1 February 2014 }}</ref> Zadovoljan, Amador se vratio u Panamu kako bi pokrenuo plan,{{sfn|Ospina Peña|2017|loc=XXV—El Plan B}}{{sfn|Harding|2006|p=30}} dok je Roosevelt naredio da [[topovnjača]] [[USS Nashville (PG-7)|USS ''Nashville'']] krene prvo prema [[Jamajka|Jamajci]], a onda prema [[Panama|Panami]]. Secesionisti su odredili studeni [[1903.]] kao vrijeme realizacije svog plana. Centralna je vlast dobila informacije da se nešto sprema u Panami, ali do njih su došle pogrešne informacije o [[nikaragva]]nskom napadu na Panamu, tako da je kolumbijska vlada poslala 500 vojnika iz [[Barranquilla|Barranquille]], koji su na dvama brodovima išli prema [[Colón (Panama)|Colónu]], gdje se ''Nashville'' usidrio [[2. studenog]] [[1903.]] godine; Amerikanci su dolazak opravdavali čuvanjem sigurnosti Panamske željeznice sukladno odredbama [[Sporazum Mallarino–Bidlack|sporazuma Mallarino–Bidlack]].{{sfn|McCullough|1977|pp=361–386}}{{sfn|Harding|2006|p=30}} Kolumbijske su trupe zapravo bili brzinski unovačeni početnici s praktički nikakvom obukom,<ref>{{Cite book |last=Meade |first=Teresa A. |author-link=Teresa Meade |title=History of Modern Latin America: 1800 to the Present |publisher=Wiley-Blackwell |year=2016 |isbn=978-1-118-77248-5 |location=Hoboken, New Jersey |pages=128–130}}</ref> što je bila posljedica činjenice da se vlada još uvijek oporavljala od trogodišnjeg građanskog rata i nije mogla okupiti bolju vojsku. Ti su se vojnici mogli nositi s panamskim revolucionarima, ali nisu imali nikakvih šansi protiv Amerikanaca, čega su potonji bili svjesni te su to ukalkulirali u svoje planove. No, kada su do separatista u Colónu stigle vijesti o dolasku kolumbijskih brodova, velik broj pobunjenika povukao se, a čelnici su održali hitan sastanak. Nakon sastanka, Amador se razočaran vratio kući s uvjerenjem da je plan propao, međutim njegova supruga, María de la Ossa, osmislila je plan kako bi, preko prijatelja sa željeznice, mogli odvojiti kolumbijske zapovjednike od vojnika; de la Ossa je vjerovala da će odvajanjem zapovjednika i njihovim hapšenjem moći lako podmititi trupe da se povuku.{{sfn|Ospina Peña|2017|loc=XXX—Los acontecimientos en Panamá}}{{sfn|McCullough|1977|p=422}}{{sfn|McGeachy|1961|p=3}} Amador je tada išao moliti američke nadzornike [[Panamska željeznica|Panamske željeznice]] za pomoć, na što su ovi pristali{{sfn|McGeachy|1961|pp=3-4}} te su odmah po dolasku Kolumbijaca nagovorili zapovjednike da žurno uđu u vlak za glavni grad, dok će oni naknadno organizirati prijevoz za vojnike. Plan je uspio.{{sfn|Harding|2006|p=31}}{{sfn|Ospina Peña|2017|loc=XXX—Los acontecimientos en Panamá}}{{sfn|McGeachy|1961|p=4}} Zapovjednici su hitno poslani na "sastanak" s Obaldíjom,<ref name=":0">{{Cite book |last=Morris |first=Edmund |title=Theodore Rex |publisher=Random House |year=2001 |isbn=0812966007 |pages=283–293}}</ref> a na putu je Huertas naredio njihovo hapšenje. Kada su vojnici saznali za hapšenje okružili su američke trupe stacionirane u prostorijama željeznice, ali su ubrzo "uvjereni" da se povuku pod prijenjom napada s ''Nashvillea'';<ref name=":0" /><ref>{{cite book |last1=Scott |first1=William Rufus |title=The Americans in Panama |url=https://archive.org/details/americansinpana01scotgoog |date=1912 |publisher=The Statler Publishing Company |location=New York |pages=[https://archive.org/details/americansinpana01scotgoog/page/n92 64]–66 |edition=2 }}</ref> ovo se često navodi kao klasični primjer tzv. [[Diplomacija topovnjača|diplomacije topovnjača]]. Nakon ovog uspjeha, separatisti su [[3. studenog]] [[1903.]] godine proglasili nezavisnost te su se sastali u zgradi Općinskog vijeća kako bi proglasili osnivanje [[Panama|Republike Paname]].{{sfn|Harding|2006|p=31}}{{sfn|McGeachy|1961|p=6}} [[Topovnjača]] ''[[Cutch (parobrod)|Bogotá]]'' ispalila je nekoliko projektila na [[Panamá|glavni grad]] te iste noći, pri čemu je nekoliko osoba ozlijeđeno, a Kineski državljanin Wong Kong Yee je poginuo; on je bio jedina žrtva nezavisnosti.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=S5YjpSZ5AdYC&pg=PA16|title = The United States and the Republic of Panama|isbn = 9780405020360|last1 = McCain|first1 = William David|date = 1970-01-01| publisher=Arno Press }}</ref> Predsjednik Općinskog vijeća Paname [[Demetrio H. Brid]] postao je [[4. studenog]] [[1903.]] godine ''[[de facto]]'' [[Predsjednik Paname]], nakon čega je imenovao [[Privremena vladina hunta (Panama)|Privremenu vladinu huntu]], koja je vodila zemlju do veljače [[1904.]] godine i konstituirajuće Narodne skupštine, na kojoj je [[Manuel Amador Guerrero]] izabran za prvog zakonitog predsjednika. == Reakcije == [[Sjedinjene Države]] neformalno su priznale Panamu [[6. studenog]],<ref>{{cite web|title=A Guide to the United States' History of Recognition, Diplomatic, and Consular Relations, by Country, since 1776: Panama|url=https://history.state.gov/countries/panama|access-date=23 July 2016}}</ref> a službeno priznanje uslijedilo je [[13. studenog]] [[1903.]] godine.<ref name=":1">{{Cite journal |last=Burns |first=E. Bradford |date=1969 |title=The Recognition of Panama by the Major Latin American States |url=https://www.cambridge.org/core/journals/americas/article/abs/recognition-of-panama-by-the-major-latin-american-states/3891DAA26FD9F87F3BF953506D49AFEE |journal=The Americas |language=en |volume=26 |issue=1 |pages=3–14 |doi=10.2307/979962 |issn=0003-1615|url-access=subscription }}</ref> Pet dana kasnije, [[Državni tajnik Sjedinjenih Američkih Država|državni tajnik]] [[John Hay]] i [[Philippe Bunau-Varilla]] potpisali su [[sporazum Hay–Bunau-Varilla]], kojim je uspostavljena [[Zona Panamskog kanala]].<ref name="panama">{{cite web |year=2009 |url = http://countrystudies.us/panama/8.htm|title = The 1903 Treaty and Qualified Independence|publisher = [[U.S. Library of Congress]]|access-date = 2009-05-01}}</ref><ref name="SMH 1909" /> Nijedan Panamac nije potpisao ovaj sporazum, iako je Bunau-Varilla predstavljao Panamu na potpisivanju sporazuma temeljem ranijeg dogovora s predstavnicima separatista; obje su države kasnije ratificirale ovaj sporazum. Istovremeno, Kolumbija je tek [[6. studenog]] [[1903.]] godine saznala da se Panama odcijepila zbog problema s komunikacijskim kablovima, nakon čega je u Panamu poslana diplomatska misija koja je za cilj imala uvjeriti Panamce da se predomisle te da umjesto sporazuma Hay–Bunau-Varilla ratificiraju [[sporazum Hay–Herrán]], a navodno im je ponuđeno i da [[Panamá]] postane glavni grad Kolumbije.<ref name="LABLAA">[http://www.lablaa.org/blaavirtual/historia/canal/can13.htm]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070824020224/http://www.lablaa.org/blaavirtual/historia/canal/can13.htm|date=2007-08-24}} {{es}}<span> Biblioteca Luis Angel Arango: CAPITULO XIV MEMORIAL DE AGRAVIOS</span>, [[Luis Angel Arango Library]] Accessed 28 August 2007.</ref> Delegacije su se sastale na brodu [[USS Mayflower (PY-1)|USS ''Mayflower'']], ali nikakav dogovor nije postignut. Međunarodne reakcije bile su različite. Dio američke javnosti bio je kritičan prema Rooseveltu, smatrajući ovaj primjer diplomacije topovnjača činom rata protiv Kolumbije, pri čemu su posebno oštri bili ''[[New York Times]]''<ref>{{Cite web |last=Delano |first=Anthony |date=9 November 2016 |title=America's devious dream: Roosevelt and the Panama Canal |url=https://www.historyextra.com/membership/americas-devious-dream-roosevelt-and-the-panama-canal/ |access-date=6 March 2024 |website=HistoryExtra |language=en |archive-date=26 April 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240426064237/https://www.historyextra.com/membership/americas-devious-dream-roosevelt-and-the-panama-canal/ |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite journal |last=Colby |first=Gerard |date=1 January 2020 |title=William S. Culbertson and The Search for The Geopolitical Imperium |url=https://scholarworks.uvm.edu/graddis/1256 |journal=Graduate College Dissertations and Theses }}</ref> i ''[[New York Evening Post]]''.<ref>{{Cite web |last=Huffman |first=Alan |date=15 August 2014 |title=Panama Canal's 48 Miles To An 'American Century' |url=https://www.ibtimes.com/panama-canal-anniversary-2014-100-years-ago-today-navigation-project-launched-1644698 |access-date=6 March 2024 |website=International Business Times |language=en-US |archive-date=17 August 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240817092714/https://www.ibtimes.com/panama-canal-anniversary-2014-100-years-ago-today-navigation-project-launched-1644698 |url-status=live }}</ref> [[Čile]] je također bio alarmiran ovakvim raspletom događaja te je aktivno radio na sprječavanju širenja američkog utjecaja u regiji, pri čemu su imali podršku [[Njemačko Carstvo|Njemačke]] i [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]];<ref name=Fischer2008>{{Cite journal|title=La expansión (1885-1918) del modelo militar alemán y su pervivencia (1919-1933) en América Latina|journal=Revista del CESLA|last=Fischer|first=Ferenc|date=2008-01-01|volume=11|pages=135–160|publisher=[[Uniwersytet Warszawski]]|language=es}}</ref> [[Brazil]] i [[Argentina]] s oprezom su gledali na cijelu situaciju, bojeći se da bi i dijelovi njihovih teritorija također mogli krenuti istim putem.<ref name=":1" /> S druge strane, kolumbijski susjedi spremno su priznavali Panamu, smatrajući da time slabe Kolumbiju.<ref name=":1" /> Do kraja [[1904.]] godine, velik broj zemalja priznao je Panamu, ali ne i Kolumbija. Godine [[1909.]], Panama je isplatila Kolumbiji $500,000 ($17.9 milijuna u [[2025.]] godini) kako bi pokrila dug koji je postojao u trenutku stjecanja nezavisnosti, a Kolumbija je [[7. siječnja]] [[1909.]] godine priznala Panamu.<ref name="SMH 1909">{{cite web|title=SECESSION OF PANAMA.| newspaper=Sydney Morning Herald |url=http://trove.nla.gov.au/newspaper/article/15027494|access-date=23 July 2016|date=8 January 1909}}</ref> Godine [[1921.]], Sjedinjene Države i Kolumbija potpisale su [[sporazum Thomson–Urrutia]], kojim su Sjedinjene Države obećale Kolumbiji dodatnih $25 milijuna ($451 milijun u [[2025.]] godini) te posebna prava u Zoni Panamskog kanala.<ref>{{cite web |url=https://www.history.com/this-day-in-history/panama-to-control-canal |title=U.S. agrees to transfer Panama Canal to Panama |work=History.com |access-date=28 July 2021 |archive-date=27 November 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201127014923/http://www.history.com/this-day-in-history/panama-to-control-canal |url-status=live }}</ref> == Reference == {{reflist}} == Literatura == * Collin, Richard H. ''Theodore Roosevelt's Caribbean: The Panama Canal, the Monroe Doctrine & the Latin American Context'' (1990), 598pp. * Graham, Terence. ''The Interests of Civilization: Reaction in the United States Against the Seizure of the Panama Canal Zone, 1903-1904'' (Lund studies in international history, 1985). * {{cite book|last=Harding|first=Robert C.|title=The History of Panama|url=https://books.google.com/books?id=t5WfEXhFftwC&pg=PA28|year=2006|publisher=[[Greenwood Publishing Group]]|location=Westport, Connecticut|isbn=978-0-313-33322-4}} * {{cite book|last=Johnson|first=Willis Fletcher|title=Four Centuries of the Panama Canal|url=https://archive.org/stream/fourcenturiesofp00johnrich#page/n10/mode/1up/search/Manuel+Amador+Guerrero|year=1906|publisher=Henry Holt and Co.|location=New York, New York|oclc=576076780}} * Lafeber, Walter. ''The Panama Canal: The Crisis in Historical Perspective'' (3rd ed. 1990). * {{cite book |last=McCullough |first=David |author-link=David McCullough |title=The Path Between the Seas: The Creation of the Panama Canal, 1870–1914 |publisher=Simon & Schuster |location=New York |year=1977 |isbn=0-671-24409-4 |url=https://archive.org/details/pathbetweenseas00mccu}} * {{cite journal|last1=McGeachy|first1=A. V.|title=November 3, 1903 Day of Destiny|journal=The Panama Canal Review|date=3 November 1961|volume=12|issue=4|pages=3–6|url=https://archive.org/stream/panamacanalrevie124pana#page/3/mode/1up|access-date=26 December 2017|publisher=The Panama Canal Company|location=Balboa Heights, Canal Zone, Panama}} * Mellander, Gustavo A., Mellander, Nelly, Charles Edward Magoon: ''The Panama Years''. Río Piedras, Puerto Rico: Editorial Plaza Mayor. ISBN 1-56328-155-4. OCLC 42970390, 1999 * Mellander, Gustavo A., ''The United States in Panamanian Politics: The Intriguing Formative Years.'' Danville, Ill.: Interstate Publishers. OCLC 138568, 1971) * Nikol, John, and Francis X. Holbrook, "Naval Operations in the Panama Revolution, 1903," ''American Neptune,'' 37 (1977), 253–261. * {{cite book|last1=Ospina Peña|first1=Mariano|title=Los Roosevelt, los magnates y Panama|url=http://www.asisucedio.co/el-canal/|publisher=Así Sucedió|access-date=23 December 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171223181913/http://www.asisucedio.co/el-canal/|archive-date=23 December 2017|location=Colombia|language=Spanish|date=21 July 2017|trans-title=Roosevelt, the Magnates and Panama}} * Turk, Richard . "The United States Navy and the 'Taking of Panama, 1901–1903, ''Military Affairs'' 38 (1974), 92–96. == Vanjske veze == * {{es}} [https://web.archive.org/web/20081224212909/http://www.lablaa.org/blaavirtual/historia/hispa/hispa05j.htm Luis Angel Arango Library - Separation of Panama] * {{es}} [http://www.demetriohbrid.com Demetrio H. Brid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181009043211/http://www.demetriohbrid.com/ |date=2018-10-09 }} Presidente ''de facto'' de la República - 1903 {{Authority control}} [[Kategorija:1903.]] [[Kategorija:Historija Paname]] [[Kategorija:Historija Kolumbije]] [[Kategorija:Vojna historija Sjedinjenih Američkih Država]] 3kz2g14plzbz56sil0ittcnazxnm67g 42690163 42690162 2026-09-18T12:13:54Z Edgar Allan Poe 29250 /* Odcjepljenje */ 42690163 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojni sukob | sukob = Odcjepljenje Paname od Kolumbije | dio = | slika = Panama canal cartoon 1903.jpg | opis_slike = Karikatura anonimnog autora o američkom utjecaju na proglašenje panamske nezavisnosti objavljena u ''[[New York Times]]u'' [[1903.]] godine | datum = [[3. studenog]] [[1903.]] | mjesto = {{flagicon|KOL}} [[Panamska prevlaka]], [[Kolumbija]] | teritorija = | rezultat = {{tree list}} * Panamska politička pobjeda ** Odcjepljenje Paname od Kolumbije ** Međunarodno priznanje Paname kao suverene države {{tree list/end}} | strana1 = {{ubl|{{flag|Panama|1903}}|{{flag|Sjedinjene Države|1896}}}} | strana2 = {{flag|Kolumbija}} | strana3 = | komandant1 = {{nowrap|{{flagicon|Panama|1903}} [[Manuel Amador Guerrero]]<br>{{flagicon|Panama|1903}} [[Demetrio H. Brid]]<br>{{flagicon|Panama|1903}} [[José Agustín Arango]]<br>{{flagicon|SAD|1901}} [[Theodore Roosevelt]]}} | komandant2 = {{nowrap|{{flagicon|KOL}} [[José Manuel Marroquín]]}} | komandant3 = | snaga1 = 1 [[topovnjača]] (''[[USS Nashville (PG-7)|Nashville]]'')<br>nepoznat broj ljudi | snaga2 = 1 [[topovnjača]] (''[[Cutch (parobrod)|Bogotá]]'')<br>nepoznat broj ljudi | snaga3 = | gubici1 = | gubici2 = | gubici3 = {{center|1 civilna žrtva, manji broj ozlijeđenih}} | napomene = }} '''Odcjepljenje Paname od Kolumbije''' ([[španjolski]]: ''Separación de Panamá de Colombia'') formalno je dovršeno [[3. studenog]] [[1903.]] godine uspostavom [[Panama|Republike Paname]] te ukidanjem kolumbijsko-kostarikanske granice. Odcjepljenje i potpuna nezavisnost Paname bili su rezultat višedesetljetnih političkih previranja, kako unutar Paname tako i unutar Kolumbije, a ostvarene su uz značajnu podršku [[SAD|Sjedinjenih Država]], koje su na tom području imale vlastite interese vezane uz izgradnju [[Panamski kanal|Panamskog kanala]]. == Pozadina == Panama je [[1821.]] godine [[Nezavisnost Paname|proglasila nezavisnost od Španjolske]], a [[Akt o nezavisnosti Paname]] istovremeno je stipulirao i pristupanje Paname tadašnjoj [[Velika Kolumbija|Velikoj Kolumbiji]]; ovaj je potez bio motiviran strahom da od španjolske odmazde zbog jednostrano proglašene nezavisnosti. Međutim, iako je bila dio kolumbijske države, Panama je uvijek imala dosta slabu povezanost s centralnom vlašću u [[Bogota|Bogoti]], što zbog udaljenosti što zbog slabe [[Darijenski rascjep|kopnene povezanosti]]. General [[Tomás de Herrera]] proglasio je [[1840.]] godine [[Slobodna Država Prevlake|Slobodnu Državu Prevlake]], ali ovaj se pokušaj jednostranog proglašenja raspao nakon samo 13 mjeseci, a Panama je mirnim putem reintegrirana u [[Republika Nova Granada|Novu Granadu]]. Status Paname u narednim se godinama mijenjao – isprva razjedinjene provincije postale su prvo [[Savezna država Panama|savezna država]] s visokim stupnjem autonomije, a nakon značajnih [[Ustav Kolumbije (1886)|ustavnih promjena iz 1886.]] godine [[Panama (departman)|departman]] s ograničenom autonomijom. U međuvremenu je bilo nekoliko kriznih situacija, uključujući i [[Panamska kriza 1885.|veliku krizu iz 1885.]] godine u čijem su smiriranju sudjelovali i [[Čile]] i [[Sjedinjene Države]].<ref name=Wicks>{{cite journal|last=Wicks|first=Daniel H.|title=Dress Rehearsal: United States Intervention on The Isthmus of Panama, 1885|journal=[[Pacific Historical Review]]|volume=49|issue=4|year=1980|pages=581–605|jstor=3638968 |doi=10.2307/3638968 }}</ref> Situacija je donekle bila pod kontrolom tijekom [[Historija Panamskog kanala|izgradnje Panamskog kanala]], koja je izvorno dodijeljena [[Francuska|Francuskoj]] temeljem sporazuma s [[Kolumbija|Kolumbijom]]; međutim, zbog stalnog rasta troškova, Francuzi su naposlijetku potpuno napustili projekt tako da je gradilište bilo zapušteno desetljećima. Tijekom [[Tisućudnevni rat|Tisućudnevnog rata]], panamski nacionalisti iskoristili su situaciju s kanalom i političku nestabilnost u Kolumbiji kako bi dodatno pojačali pritisak na centralnu vlast i agitirali za odcjepljenje Paname. == Odcjepljenje == [[File:Portrait of Manuel Amador Guerrero.jpg|thumb|left|Liječnik [[Manuel Amador Guerrero]] bio je jedan od čelnika separatističkog pokreta te kasnije prvi ustavni [[predsjednik Paname]].]] Dolazak [[José Domingo de Obaldía|Joséa Dominga de Obaldíje]] na mjesto guvernera u Panami označio je prekretnicu, s obzirom na činjenicu da je podržavao odcjepljenje; istovremeno je njegov kolega [[José Agustín Arango]] započeo s izradom planova za revoluciju i secesiju. Grupi se ubrzo pridružio i [[Manuel Amador Guerrero]], koji će ubrzo postati vođa secesionističkog pokreta nakon što je dobio podršku panamskih liberala i zapovjednika [[Esteban Huertas|Estebana Huertasa]].{{sfn|Johnson|1906|pp=162-163}} Jezgru grupe još su činili general [[Nicanor de Obarrio]], [[Ricardo Arias (političar)|Ricardo Arias]], [[Federico Boyd]], [[Carlos Constantino Arosemena]], [[Tomás Arias]] i [[Manuel Espinosa Batista]]. Secesionistički je pokret smatrao podršku [[SAD|Sjedinjenih Država]] ključnom tako da je Amador u rujnu [[1903.]] godine osobno otputovao u [[New York (grad)|New York]] kako bi saznao kako bi točno Sjedinjene Države mogle pomoći secesionistima.{{sfn|Ospina Peña|2017|loc=XXV—El Plan B}} Amador se u New Yorku sastao s francuskim inženjerom i lobistom [[Philippe Bunau-Varilla|Philippeom Bunauom-Varillom]], koji mu je predao ček na iznos od $100,000 ($3.58 milijuna u [[2025.]] godini) za novu panamsku pobunu, u zamjenu za mjesto panamskog veleposlanika u [[Washington, DC|Washingtonu]].<ref>{{cite web| url = https://timesmachine.nytimes.com/timesmachine/1903/11/05/105064628.pdf| title = Special to ''The New York Times''. November 5, 1903, Thursday, p. 1; 2557 words}}</ref> Bunau-Varilla je tada organizirao sastanak s predsjednikom [[Theodore Roosevelt|Rooseveltom]], koji nije eksplicitno podržao pobunu, ali rekao je da bi to bio pozitivan razvoj događaj i da bi Panamci mogli računati na to da će Amerikanci djelovati kako se od njih očekuje; ipak, upozorio je Amadora da izbjegavaju nasilnu secesiju jer američki narod ne bi podržao krvlju izborenu nezavisnost.{{sfn|McCullough|1977|pp=361–386}}<ref name="hanson">{{cite web |last=Hanson |first=David C. |title=Theodore Roosevelt and the Panama Canal |url=http://www.upa.pdx.edu/IMS/currentprojects/TAHv3/Content/PDFs/Roosevelt_Panama_Canal.pdf |publisher=Virginia Western Community College |access-date=21 January 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140201211319/http://www.upa.pdx.edu/IMS/currentprojects/TAHv3/Content/PDFs/Roosevelt_Panama_Canal.pdf |archive-date=1 February 2014 }}</ref> Zadovoljan, Amador se vratio u Panamu kako bi pokrenuo plan,{{sfn|Ospina Peña|2017|loc=XXV—El Plan B}}{{sfn|Harding|2006|p=30}} dok je Roosevelt naredio da [[topovnjača]] [[USS Nashville (PG-7)|USS ''Nashville'']] krene prvo prema [[Jamajka|Jamajci]], a onda prema [[Panama|Panami]]. Secesionisti su odredili studeni [[1903.]] kao vrijeme realizacije svog plana. Centralna je vlast dobila informacije da se nešto sprema u Panami, ali do njih su došle pogrešne informacije o [[nikaragva]]nskom napadu na Panamu, tako da je kolumbijska vlada poslala 500 vojnika iz [[Barranquilla|Barranquille]], koji su na dvama brodovima išli prema [[Colón (Panama)|Colónu]], gdje se ''Nashville'' usidrio [[2. studenog]] [[1903.]] godine; Amerikanci su dolazak opravdavali čuvanjem sigurnosti Panamske željeznice sukladno odredbama [[Sporazum Mallarino–Bidlack|sporazuma Mallarino–Bidlack]].{{sfn|McCullough|1977|pp=361–386}}{{sfn|Harding|2006|p=30}} Kolumbijske su trupe zapravo bili brzinski unovačeni početnici s praktički nikakvom obukom,<ref>{{Cite book |last=Meade |first=Teresa A. |author-link=Teresa Meade |title=History of Modern Latin America: 1800 to the Present |publisher=Wiley-Blackwell |year=2016 |isbn=978-1-118-77248-5 |location=Hoboken, New Jersey |pages=128–130}}</ref> što je bila posljedica činjenice da se vlada još uvijek oporavljala od trogodišnjeg građanskog rata i nije mogla okupiti bolju vojsku. Ti su se vojnici mogli nositi s panamskim revolucionarima, ali nisu imali nikakvih šansi protiv Amerikanaca, čega su potonji bili svjesni te su to ukalkulirali u svoje planove. [[File:Theodore Roosevelt, full-length portrait, standing beside large globe, facing front LCCN96521983.jpg|thumb|Američki predsjednik [[Theodore Roosevelt]] bio je aktivno uključen u cijeli proces zbog američkih interesa na [[Panamska prevlaka|prevlaci]], a domaće je kritike komentirao izjavom: "''Uzeo sam Prevlaku, pokrenuo kanal i onda pustio Kongres da raspravlja ne o kanalu, već o meni''".]] No, kada su do separatista u Colónu stigle vijesti o dolasku kolumbijskih brodova, velik broj pobunjenika povukao se, a čelnici su održali hitan sastanak. Nakon sastanka, Amador se razočaran vratio kući s uvjerenjem da je plan propao, međutim njegova supruga, María de la Ossa, osmislila je plan kako bi, preko prijatelja sa željeznice, mogli odvojiti kolumbijske zapovjednike od vojnika; de la Ossa je vjerovala da će odvajanjem zapovjednika i njihovim hapšenjem moći lako podmititi trupe da se povuku.{{sfn|Ospina Peña|2017|loc=XXX—Los acontecimientos en Panamá}}{{sfn|McCullough|1977|p=422}}{{sfn|McGeachy|1961|p=3}} Amador je tada išao moliti američke nadzornike [[Panamska željeznica|Panamske željeznice]] za pomoć, na što su ovi pristali{{sfn|McGeachy|1961|pp=3-4}} te su odmah po dolasku Kolumbijaca nagovorili zapovjednike da žurno uđu u vlak za glavni grad, dok će oni naknadno organizirati prijevoz za vojnike. Plan je uspio.{{sfn|Harding|2006|p=31}}{{sfn|Ospina Peña|2017|loc=XXX—Los acontecimientos en Panamá}}{{sfn|McGeachy|1961|p=4}} Zapovjednici su hitno poslani na "sastanak" s Obaldíjom,<ref name=":0">{{Cite book |last=Morris |first=Edmund |title=Theodore Rex |publisher=Random House |year=2001 |isbn=0812966007 |pages=283–293}}</ref> a na putu je Huertas naredio njihovo hapšenje. Kada su vojnici saznali za hapšenje okružili su američke trupe stacionirane u prostorijama željeznice, ali su ubrzo "uvjereni" da se povuku pod prijenjom napada s ''Nashvillea'';<ref name=":0" /><ref>{{cite book |last1=Scott |first1=William Rufus |title=The Americans in Panama |url=https://archive.org/details/americansinpana01scotgoog |date=1912 |publisher=The Statler Publishing Company |location=New York |pages=[https://archive.org/details/americansinpana01scotgoog/page/n92 64]–66 |edition=2 }}</ref> ovo se često navodi kao klasični primjer tzv. [[Diplomacija topovnjača|diplomacije topovnjača]]. Nakon ovog uspjeha, separatisti su [[3. studenog]] [[1903.]] godine proglasili nezavisnost te su se sastali u zgradi Općinskog vijeća kako bi proglasili osnivanje [[Panama|Republike Paname]].{{sfn|Harding|2006|p=31}}{{sfn|McGeachy|1961|p=6}} [[Topovnjača]] ''[[Cutch (parobrod)|Bogotá]]'' ispalila je nekoliko projektila na [[Panamá|glavni grad]] te iste noći, pri čemu je nekoliko osoba ozlijeđeno, a Kineski državljanin Wong Kong Yee je poginuo; on je bio jedina žrtva nezavisnosti.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=S5YjpSZ5AdYC&pg=PA16|title = The United States and the Republic of Panama|isbn = 9780405020360|last1 = McCain|first1 = William David|date = 1970-01-01| publisher=Arno Press }}</ref> Predsjednik Općinskog vijeća Paname [[Demetrio H. Brid]] postao je [[4. studenog]] [[1903.]] godine ''[[de facto]]'' [[Predsjednik Paname]], nakon čega je imenovao [[Privremena vladina hunta (Panama)|Privremenu vladinu huntu]], koja je vodila zemlju do veljače [[1904.]] godine i konstituirajuće Narodne skupštine, na kojoj je [[Manuel Amador Guerrero]] izabran za prvog zakonitog predsjednika. == Reakcije == [[Sjedinjene Države]] neformalno su priznale Panamu [[6. studenog]],<ref>{{cite web|title=A Guide to the United States' History of Recognition, Diplomatic, and Consular Relations, by Country, since 1776: Panama|url=https://history.state.gov/countries/panama|access-date=23 July 2016}}</ref> a službeno priznanje uslijedilo je [[13. studenog]] [[1903.]] godine.<ref name=":1">{{Cite journal |last=Burns |first=E. Bradford |date=1969 |title=The Recognition of Panama by the Major Latin American States |url=https://www.cambridge.org/core/journals/americas/article/abs/recognition-of-panama-by-the-major-latin-american-states/3891DAA26FD9F87F3BF953506D49AFEE |journal=The Americas |language=en |volume=26 |issue=1 |pages=3–14 |doi=10.2307/979962 |issn=0003-1615|url-access=subscription }}</ref> Pet dana kasnije, [[Državni tajnik Sjedinjenih Američkih Država|državni tajnik]] [[John Hay]] i [[Philippe Bunau-Varilla]] potpisali su [[sporazum Hay–Bunau-Varilla]], kojim je uspostavljena [[Zona Panamskog kanala]].<ref name="panama">{{cite web |year=2009 |url = http://countrystudies.us/panama/8.htm|title = The 1903 Treaty and Qualified Independence|publisher = [[U.S. Library of Congress]]|access-date = 2009-05-01}}</ref><ref name="SMH 1909" /> Nijedan Panamac nije potpisao ovaj sporazum, iako je Bunau-Varilla predstavljao Panamu na potpisivanju sporazuma temeljem ranijeg dogovora s predstavnicima separatista; obje su države kasnije ratificirale ovaj sporazum. Istovremeno, Kolumbija je tek [[6. studenog]] [[1903.]] godine saznala da se Panama odcijepila zbog problema s komunikacijskim kablovima, nakon čega je u Panamu poslana diplomatska misija koja je za cilj imala uvjeriti Panamce da se predomisle te da umjesto sporazuma Hay–Bunau-Varilla ratificiraju [[sporazum Hay–Herrán]], a navodno im je ponuđeno i da [[Panamá]] postane glavni grad Kolumbije.<ref name="LABLAA">[http://www.lablaa.org/blaavirtual/historia/canal/can13.htm]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070824020224/http://www.lablaa.org/blaavirtual/historia/canal/can13.htm|date=2007-08-24}} {{es}}<span> Biblioteca Luis Angel Arango: CAPITULO XIV MEMORIAL DE AGRAVIOS</span>, [[Luis Angel Arango Library]] Accessed 28 August 2007.</ref> Delegacije su se sastale na brodu [[USS Mayflower (PY-1)|USS ''Mayflower'']], ali nikakav dogovor nije postignut. Međunarodne reakcije bile su različite. Dio američke javnosti bio je kritičan prema Rooseveltu, smatrajući ovaj primjer diplomacije topovnjača činom rata protiv Kolumbije, pri čemu su posebno oštri bili ''[[New York Times]]''<ref>{{Cite web |last=Delano |first=Anthony |date=9 November 2016 |title=America's devious dream: Roosevelt and the Panama Canal |url=https://www.historyextra.com/membership/americas-devious-dream-roosevelt-and-the-panama-canal/ |access-date=6 March 2024 |website=HistoryExtra |language=en |archive-date=26 April 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240426064237/https://www.historyextra.com/membership/americas-devious-dream-roosevelt-and-the-panama-canal/ |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite journal |last=Colby |first=Gerard |date=1 January 2020 |title=William S. Culbertson and The Search for The Geopolitical Imperium |url=https://scholarworks.uvm.edu/graddis/1256 |journal=Graduate College Dissertations and Theses }}</ref> i ''[[New York Evening Post]]''.<ref>{{Cite web |last=Huffman |first=Alan |date=15 August 2014 |title=Panama Canal's 48 Miles To An 'American Century' |url=https://www.ibtimes.com/panama-canal-anniversary-2014-100-years-ago-today-navigation-project-launched-1644698 |access-date=6 March 2024 |website=International Business Times |language=en-US |archive-date=17 August 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240817092714/https://www.ibtimes.com/panama-canal-anniversary-2014-100-years-ago-today-navigation-project-launched-1644698 |url-status=live }}</ref> [[Čile]] je također bio alarmiran ovakvim raspletom događaja te je aktivno radio na sprječavanju širenja američkog utjecaja u regiji, pri čemu su imali podršku [[Njemačko Carstvo|Njemačke]] i [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]];<ref name=Fischer2008>{{Cite journal|title=La expansión (1885-1918) del modelo militar alemán y su pervivencia (1919-1933) en América Latina|journal=Revista del CESLA|last=Fischer|first=Ferenc|date=2008-01-01|volume=11|pages=135–160|publisher=[[Uniwersytet Warszawski]]|language=es}}</ref> [[Brazil]] i [[Argentina]] s oprezom su gledali na cijelu situaciju, bojeći se da bi i dijelovi njihovih teritorija također mogli krenuti istim putem.<ref name=":1" /> S druge strane, kolumbijski susjedi spremno su priznavali Panamu, smatrajući da time slabe Kolumbiju.<ref name=":1" /> Do kraja [[1904.]] godine, velik broj zemalja priznao je Panamu, ali ne i Kolumbija. Godine [[1909.]], Panama je isplatila Kolumbiji $500,000 ($17.9 milijuna u [[2025.]] godini) kako bi pokrila dug koji je postojao u trenutku stjecanja nezavisnosti, a Kolumbija je [[7. siječnja]] [[1909.]] godine priznala Panamu.<ref name="SMH 1909">{{cite web|title=SECESSION OF PANAMA.| newspaper=Sydney Morning Herald |url=http://trove.nla.gov.au/newspaper/article/15027494|access-date=23 July 2016|date=8 January 1909}}</ref> Godine [[1921.]], Sjedinjene Države i Kolumbija potpisale su [[sporazum Thomson–Urrutia]], kojim su Sjedinjene Države obećale Kolumbiji dodatnih $25 milijuna ($451 milijun u [[2025.]] godini) te posebna prava u Zoni Panamskog kanala.<ref>{{cite web |url=https://www.history.com/this-day-in-history/panama-to-control-canal |title=U.S. agrees to transfer Panama Canal to Panama |work=History.com |access-date=28 July 2021 |archive-date=27 November 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201127014923/http://www.history.com/this-day-in-history/panama-to-control-canal |url-status=live }}</ref> == Reference == {{reflist}} == Literatura == * Collin, Richard H. ''Theodore Roosevelt's Caribbean: The Panama Canal, the Monroe Doctrine & the Latin American Context'' (1990), 598pp. * Graham, Terence. ''The Interests of Civilization: Reaction in the United States Against the Seizure of the Panama Canal Zone, 1903-1904'' (Lund studies in international history, 1985). * {{cite book|last=Harding|first=Robert C.|title=The History of Panama|url=https://books.google.com/books?id=t5WfEXhFftwC&pg=PA28|year=2006|publisher=[[Greenwood Publishing Group]]|location=Westport, Connecticut|isbn=978-0-313-33322-4}} * {{cite book|last=Johnson|first=Willis Fletcher|title=Four Centuries of the Panama Canal|url=https://archive.org/stream/fourcenturiesofp00johnrich#page/n10/mode/1up/search/Manuel+Amador+Guerrero|year=1906|publisher=Henry Holt and Co.|location=New York, New York|oclc=576076780}} * Lafeber, Walter. ''The Panama Canal: The Crisis in Historical Perspective'' (3rd ed. 1990). * {{cite book |last=McCullough |first=David |author-link=David McCullough |title=The Path Between the Seas: The Creation of the Panama Canal, 1870–1914 |publisher=Simon & Schuster |location=New York |year=1977 |isbn=0-671-24409-4 |url=https://archive.org/details/pathbetweenseas00mccu}} * {{cite journal|last1=McGeachy|first1=A. V.|title=November 3, 1903 Day of Destiny|journal=The Panama Canal Review|date=3 November 1961|volume=12|issue=4|pages=3–6|url=https://archive.org/stream/panamacanalrevie124pana#page/3/mode/1up|access-date=26 December 2017|publisher=The Panama Canal Company|location=Balboa Heights, Canal Zone, Panama}} * Mellander, Gustavo A., Mellander, Nelly, Charles Edward Magoon: ''The Panama Years''. Río Piedras, Puerto Rico: Editorial Plaza Mayor. ISBN 1-56328-155-4. OCLC 42970390, 1999 * Mellander, Gustavo A., ''The United States in Panamanian Politics: The Intriguing Formative Years.'' Danville, Ill.: Interstate Publishers. OCLC 138568, 1971) * Nikol, John, and Francis X. Holbrook, "Naval Operations in the Panama Revolution, 1903," ''American Neptune,'' 37 (1977), 253–261. * {{cite book|last1=Ospina Peña|first1=Mariano|title=Los Roosevelt, los magnates y Panama|url=http://www.asisucedio.co/el-canal/|publisher=Así Sucedió|access-date=23 December 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171223181913/http://www.asisucedio.co/el-canal/|archive-date=23 December 2017|location=Colombia|language=Spanish|date=21 July 2017|trans-title=Roosevelt, the Magnates and Panama}} * Turk, Richard . "The United States Navy and the 'Taking of Panama, 1901–1903, ''Military Affairs'' 38 (1974), 92–96. == Vanjske veze == * {{es}} [https://web.archive.org/web/20081224212909/http://www.lablaa.org/blaavirtual/historia/hispa/hispa05j.htm Luis Angel Arango Library - Separation of Panama] * {{es}} [http://www.demetriohbrid.com Demetrio H. Brid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181009043211/http://www.demetriohbrid.com/ |date=2018-10-09 }} Presidente ''de facto'' de la República - 1903 {{Authority control}} [[Kategorija:1903.]] [[Kategorija:Historija Paname]] [[Kategorija:Historija Kolumbije]] [[Kategorija:Vojna historija Sjedinjenih Američkih Država]] cl6kfw2t84t5n8h1h1w4io2q4c5hnai 42690164 42690163 2026-09-18T12:14:33Z Edgar Allan Poe 29250 42690164 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojni sukob | sukob = Odcjepljenje Paname od Kolumbije | dio = | slika = Panama canal cartoon 1903.jpg | opis_slike = Karikatura anonimnog autora o američkom utjecaju na proglašenje panamske nezavisnosti objavljena u ''[[New York Times]]u'' [[1903.]] godine | datum = [[3. studenog]] [[1903.]] | mjesto = {{flagicon|KOL}} [[Panamska prevlaka]], [[Kolumbija]] | teritorija = | rezultat = {{tree list}} * Panamska politička pobjeda ** Odcjepljenje Paname od Kolumbije ** Međunarodno priznanje Paname kao suverene države {{tree list/end}} | strana1 = {{ubl|{{flag|Panama|1903}}|{{flag|Sjedinjene Države|1896}}}} | strana2 = {{flag|Kolumbija}} | strana3 = | komandant1 = {{nowrap|{{flagicon|Panama|1903}} [[Manuel Amador Guerrero]]<br>{{flagicon|Panama|1903}} [[Demetrio H. Brid]]<br>{{flagicon|Panama|1903}} [[José Agustín Arango]]<br>{{flagicon|SAD|1901}} [[Theodore Roosevelt]]}} | komandant2 = {{nowrap|{{flagicon|KOL}} [[José Manuel Marroquín]]}} | komandant3 = | snaga1 = 1 [[topovnjača]] (''[[USS Nashville (PG-7)|Nashville]]'')<br>nepoznat broj ljudi | snaga2 = 1 [[topovnjača]] (''[[Cutch (parobrod)|Bogotá]]'')<br>nepoznat broj ljudi | snaga3 = | gubici1 = | gubici2 = | gubici3 = {{center|1 civilna žrtva, manji broj ozlijeđenih}} | napomene = }} '''Odcjepljenje Paname od Kolumbije''' ([[španjolski]]: ''Separación de Panamá de Colombia'') formalno je dovršeno [[3. studenog]] [[1903.]] godine uspostavom [[Panama|Republike Paname]] te ukidanjem kolumbijsko-kostarikanske granice. Odcjepljenje i potpuna nezavisnost Paname bili su rezultat višedesetljetnih političkih previranja, kako unutar Paname tako i unutar Kolumbije, a ostvarene su uz značajnu podršku [[SAD|Sjedinjenih Država]], koje su na tom području imale vlastite interese vezane uz izgradnju [[Panamski kanal|Panamskog kanala]]. == Pozadina == Panama je [[1821.]] godine [[Nezavisnost Paname|proglasila nezavisnost od Španjolske]], a [[Akt o nezavisnosti Paname]] istovremeno je stipulirao i pristupanje Paname tadašnjoj [[Velika Kolumbija|Velikoj Kolumbiji]]; ovaj je potez bio motiviran strahom da od španjolske odmazde zbog jednostrano proglašene nezavisnosti. Međutim, iako je bila dio kolumbijske države, Panama je uvijek imala dosta slabu povezanost s centralnom vlašću u [[Bogota|Bogoti]], što zbog udaljenosti što zbog slabe [[Darijenski rascjep|kopnene povezanosti]]. General [[Tomás de Herrera]] proglasio je [[1840.]] godine [[Slobodna Država Prevlake|Slobodnu Državu Prevlake]], ali ovaj se pokušaj jednostranog proglašenja raspao nakon samo 13 mjeseci, a Panama je mirnim putem reintegrirana u [[Republika Nova Granada|Novu Granadu]]. Status Paname u narednim se godinama mijenjao – isprva razjedinjene provincije postale su prvo [[Savezna država Panama|savezna država]] s visokim stupnjem autonomije, a nakon značajnih [[Ustav Kolumbije (1886)|ustavnih promjena iz 1886.]] godine [[Panama (departman)|departman]] s ograničenom autonomijom. U međuvremenu je bilo nekoliko kriznih situacija, uključujući i [[Panamska kriza 1885.|veliku krizu iz 1885.]] godine u čijem su smiriranju sudjelovali i [[Čile]] i [[Sjedinjene Države]].<ref name=Wicks>{{cite journal|last=Wicks|first=Daniel H.|title=Dress Rehearsal: United States Intervention on The Isthmus of Panama, 1885|journal=[[Pacific Historical Review]]|volume=49|issue=4|year=1980|pages=581–605|jstor=3638968 |doi=10.2307/3638968 }}</ref> Situacija je donekle bila pod kontrolom tijekom [[Historija Panamskog kanala|izgradnje Panamskog kanala]], koja je izvorno dodijeljena [[Francuska|Francuskoj]] temeljem sporazuma s [[Kolumbija|Kolumbijom]]; međutim, zbog stalnog rasta troškova, Francuzi su naposlijetku potpuno napustili projekt tako da je gradilište bilo zapušteno desetljećima. Tijekom [[Tisućudnevni rat|Tisućudnevnog rata]], panamski nacionalisti iskoristili su situaciju s kanalom i političku nestabilnost u Kolumbiji kako bi dodatno pojačali pritisak na centralnu vlast i agitirali za odcjepljenje Paname. == Odcjepljenje == [[File:Portrait of Manuel Amador Guerrero.jpg|thumb|left|Liječnik [[Manuel Amador Guerrero]] bio je jedan od čelnika separatističkog pokreta te kasnije prvi ustavni [[predsjednik Paname]].]] Dolazak [[José Domingo de Obaldía|Joséa Dominga de Obaldíje]] na mjesto guvernera u Panami označio je prekretnicu, s obzirom na činjenicu da je podržavao odcjepljenje; istovremeno je njegov kolega [[José Agustín Arango]] započeo s izradom planova za revoluciju i secesiju. Grupi se ubrzo pridružio i [[Manuel Amador Guerrero]], koji će ubrzo postati vođa secesionističkog pokreta nakon što je dobio podršku panamskih liberala i zapovjednika [[Esteban Huertas|Estebana Huertasa]].{{sfn|Johnson|1906|pp=162-163}} Jezgru grupe još su činili general [[Nicanor de Obarrio]], [[Ricardo Arias (političar)|Ricardo Arias]], [[Federico Boyd]], [[Carlos Constantino Arosemena]], [[Tomás Arias]] i [[Manuel Espinosa Batista]]. Secesionistički je pokret smatrao podršku [[SAD|Sjedinjenih Država]] ključnom tako da je Amador u rujnu [[1903.]] godine osobno otputovao u [[New York (grad)|New York]] kako bi saznao kako bi točno Sjedinjene Države mogle pomoći secesionistima.{{sfn|Ospina Peña|2017|loc=XXV—El Plan B}} Amador se u New Yorku sastao s francuskim inženjerom i lobistom [[Philippe Bunau-Varilla|Philippeom Bunauom-Varillom]], koji mu je predao ček na iznos od $100,000 ($3.58 milijuna u [[2025.]] godini) za novu panamsku pobunu, u zamjenu za mjesto panamskog veleposlanika u [[Washington, DC|Washingtonu]].<ref>{{cite web| url = https://timesmachine.nytimes.com/timesmachine/1903/11/05/105064628.pdf| title = Special to ''The New York Times''. November 5, 1903, Thursday, p. 1; 2557 words}}</ref> Bunau-Varilla je tada organizirao sastanak s predsjednikom [[Theodore Roosevelt|Rooseveltom]], koji nije eksplicitno podržao pobunu, ali rekao je da bi to bio pozitivan razvoj događaj i da bi Panamci mogli računati na to da će Amerikanci djelovati kako se od njih očekuje; ipak, upozorio je Amadora da izbjegavaju nasilnu secesiju jer američki narod ne bi podržao krvlju izborenu nezavisnost.{{sfn|McCullough|1977|pp=361–386}}<ref name="hanson">{{cite web |last=Hanson |first=David C. |title=Theodore Roosevelt and the Panama Canal |url=http://www.upa.pdx.edu/IMS/currentprojects/TAHv3/Content/PDFs/Roosevelt_Panama_Canal.pdf |publisher=Virginia Western Community College |access-date=21 January 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140201211319/http://www.upa.pdx.edu/IMS/currentprojects/TAHv3/Content/PDFs/Roosevelt_Panama_Canal.pdf |archive-date=1 February 2014 }}</ref> Zadovoljan, Amador se vratio u Panamu kako bi pokrenuo plan,{{sfn|Ospina Peña|2017|loc=XXV—El Plan B}}{{sfn|Harding|2006|p=30}} dok je Roosevelt naredio da [[topovnjača]] [[USS Nashville (PG-7)|USS ''Nashville'']] krene prvo prema [[Jamajka|Jamajci]], a onda prema [[Panama|Panami]]. Secesionisti su odredili studeni [[1903.]] kao vrijeme realizacije svog plana. Centralna je vlast dobila informacije da se nešto sprema u Panami, ali do njih su došle pogrešne informacije o [[nikaragva]]nskom napadu na Panamu, tako da je kolumbijska vlada poslala 500 vojnika iz [[Barranquilla|Barranquille]], koji su na dvama brodovima išli prema [[Colón (Panama)|Colónu]], gdje se ''Nashville'' usidrio [[2. studenog]] [[1903.]] godine; Amerikanci su dolazak opravdavali čuvanjem sigurnosti Panamske željeznice sukladno odredbama [[Sporazum Mallarino–Bidlack|sporazuma Mallarino–Bidlack]].{{sfn|McCullough|1977|pp=361–386}}{{sfn|Harding|2006|p=30}} Kolumbijske su trupe zapravo bili brzinski unovačeni početnici s praktički nikakvom obukom,<ref>{{Cite book |last=Meade |first=Teresa A. |author-link=Teresa Meade |title=History of Modern Latin America: 1800 to the Present |publisher=Wiley-Blackwell |year=2016 |isbn=978-1-118-77248-5 |location=Hoboken, New Jersey |pages=128–130}}</ref> što je bila posljedica činjenice da se vlada još uvijek oporavljala od trogodišnjeg građanskog rata i nije mogla okupiti bolju vojsku. Ti su se vojnici mogli nositi s panamskim revolucionarima, ali nisu imali nikakvih šansi protiv Amerikanaca, čega su potonji bili svjesni te su to ukalkulirali u svoje planove. No, kada su do separatista u Colónu stigle vijesti o dolasku kolumbijskih brodova, velik broj pobunjenika povukao se, a čelnici su održali hitan sastanak. Nakon sastanka, Amador se razočaran vratio kući s uvjerenjem da je plan propao, međutim njegova supruga, María de la Ossa, osmislila je plan kako bi, preko prijatelja sa željeznice, mogli odvojiti kolumbijske zapovjednike od vojnika; de la Ossa je vjerovala da će odvajanjem zapovjednika i njihovim hapšenjem moći lako podmititi trupe da se povuku.{{sfn|Ospina Peña|2017|loc=XXX—Los acontecimientos en Panamá}}{{sfn|McCullough|1977|p=422}}{{sfn|McGeachy|1961|p=3}} Amador je tada išao moliti američke nadzornike [[Panamska željeznica|Panamske željeznice]] za pomoć, na što su ovi pristali{{sfn|McGeachy|1961|pp=3-4}} te su odmah po dolasku Kolumbijaca nagovorili zapovjednike da žurno uđu u vlak za glavni grad, dok će oni naknadno organizirati prijevoz za vojnike. Plan je uspio.{{sfn|Harding|2006|p=31}}{{sfn|Ospina Peña|2017|loc=XXX—Los acontecimientos en Panamá}}{{sfn|McGeachy|1961|p=4}}[[File:Theodore Roosevelt, full-length portrait, standing beside large globe, facing front LCCN96521983.jpg|thumb|Američki predsjednik [[Theodore Roosevelt]] bio je aktivno uključen u cijeli proces zbog američkih interesa na [[Panamska prevlaka|prevlaci]], a domaće je kritike komentirao izjavom: "''Uzeo sam Prevlaku, pokrenuo kanal i onda pustio Kongres da raspravlja ne o kanalu, već o meni''".]]Zapovjednici su hitno poslani na "sastanak" s Obaldíjom,<ref name=":0">{{Cite book |last=Morris |first=Edmund |title=Theodore Rex |publisher=Random House |year=2001 |isbn=0812966007 |pages=283–293}}</ref> a na putu je Huertas naredio njihovo hapšenje. Kada su vojnici saznali za hapšenje okružili su američke trupe stacionirane u prostorijama željeznice, ali su ubrzo "uvjereni" da se povuku pod prijenjom napada s ''Nashvillea'';<ref name=":0" /><ref>{{cite book |last1=Scott |first1=William Rufus |title=The Americans in Panama |url=https://archive.org/details/americansinpana01scotgoog |date=1912 |publisher=The Statler Publishing Company |location=New York |pages=[https://archive.org/details/americansinpana01scotgoog/page/n92 64]–66 |edition=2 }}</ref> ovo se često navodi kao klasični primjer tzv. [[Diplomacija topovnjača|diplomacije topovnjača]]. Nakon ovog uspjeha, separatisti su [[3. studenog]] [[1903.]] godine proglasili nezavisnost te su se sastali u zgradi Općinskog vijeća kako bi proglasili osnivanje [[Panama|Republike Paname]].{{sfn|Harding|2006|p=31}}{{sfn|McGeachy|1961|p=6}} [[Topovnjača]] ''[[Cutch (parobrod)|Bogotá]]'' ispalila je nekoliko projektila na [[Panamá|glavni grad]] te iste noći, pri čemu je nekoliko osoba ozlijeđeno, a Kineski državljanin Wong Kong Yee je poginuo; on je bio jedina žrtva nezavisnosti.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=S5YjpSZ5AdYC&pg=PA16|title = The United States and the Republic of Panama|isbn = 9780405020360|last1 = McCain|first1 = William David|date = 1970-01-01| publisher=Arno Press }}</ref> Predsjednik Općinskog vijeća Paname [[Demetrio H. Brid]] postao je [[4. studenog]] [[1903.]] godine ''[[de facto]]'' [[Predsjednik Paname]], nakon čega je imenovao [[Privremena vladina hunta (Panama)|Privremenu vladinu huntu]], koja je vodila zemlju do veljače [[1904.]] godine i konstituirajuće Narodne skupštine, na kojoj je [[Manuel Amador Guerrero]] izabran za prvog zakonitog predsjednika. == Reakcije == [[Sjedinjene Države]] neformalno su priznale Panamu [[6. studenog]],<ref>{{cite web|title=A Guide to the United States' History of Recognition, Diplomatic, and Consular Relations, by Country, since 1776: Panama|url=https://history.state.gov/countries/panama|access-date=23 July 2016}}</ref> a službeno priznanje uslijedilo je [[13. studenog]] [[1903.]] godine.<ref name=":1">{{Cite journal |last=Burns |first=E. Bradford |date=1969 |title=The Recognition of Panama by the Major Latin American States |url=https://www.cambridge.org/core/journals/americas/article/abs/recognition-of-panama-by-the-major-latin-american-states/3891DAA26FD9F87F3BF953506D49AFEE |journal=The Americas |language=en |volume=26 |issue=1 |pages=3–14 |doi=10.2307/979962 |issn=0003-1615|url-access=subscription }}</ref> Pet dana kasnije, [[Državni tajnik Sjedinjenih Američkih Država|državni tajnik]] [[John Hay]] i [[Philippe Bunau-Varilla]] potpisali su [[sporazum Hay–Bunau-Varilla]], kojim je uspostavljena [[Zona Panamskog kanala]].<ref name="panama">{{cite web |year=2009 |url = http://countrystudies.us/panama/8.htm|title = The 1903 Treaty and Qualified Independence|publisher = [[U.S. Library of Congress]]|access-date = 2009-05-01}}</ref><ref name="SMH 1909" /> Nijedan Panamac nije potpisao ovaj sporazum, iako je Bunau-Varilla predstavljao Panamu na potpisivanju sporazuma temeljem ranijeg dogovora s predstavnicima separatista; obje su države kasnije ratificirale ovaj sporazum. Istovremeno, Kolumbija je tek [[6. studenog]] [[1903.]] godine saznala da se Panama odcijepila zbog problema s komunikacijskim kablovima, nakon čega je u Panamu poslana diplomatska misija koja je za cilj imala uvjeriti Panamce da se predomisle te da umjesto sporazuma Hay–Bunau-Varilla ratificiraju [[sporazum Hay–Herrán]], a navodno im je ponuđeno i da [[Panamá]] postane glavni grad Kolumbije.<ref name="LABLAA">[http://www.lablaa.org/blaavirtual/historia/canal/can13.htm]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070824020224/http://www.lablaa.org/blaavirtual/historia/canal/can13.htm|date=2007-08-24}} {{es}}<span> Biblioteca Luis Angel Arango: CAPITULO XIV MEMORIAL DE AGRAVIOS</span>, [[Luis Angel Arango Library]] Accessed 28 August 2007.</ref> Delegacije su se sastale na brodu [[USS Mayflower (PY-1)|USS ''Mayflower'']], ali nikakav dogovor nije postignut. Međunarodne reakcije bile su različite. Dio američke javnosti bio je kritičan prema Rooseveltu, smatrajući ovaj primjer diplomacije topovnjača činom rata protiv Kolumbije, pri čemu su posebno oštri bili ''[[New York Times]]''<ref>{{Cite web |last=Delano |first=Anthony |date=9 November 2016 |title=America's devious dream: Roosevelt and the Panama Canal |url=https://www.historyextra.com/membership/americas-devious-dream-roosevelt-and-the-panama-canal/ |access-date=6 March 2024 |website=HistoryExtra |language=en |archive-date=26 April 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240426064237/https://www.historyextra.com/membership/americas-devious-dream-roosevelt-and-the-panama-canal/ |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite journal |last=Colby |first=Gerard |date=1 January 2020 |title=William S. Culbertson and The Search for The Geopolitical Imperium |url=https://scholarworks.uvm.edu/graddis/1256 |journal=Graduate College Dissertations and Theses }}</ref> i ''[[New York Evening Post]]''.<ref>{{Cite web |last=Huffman |first=Alan |date=15 August 2014 |title=Panama Canal's 48 Miles To An 'American Century' |url=https://www.ibtimes.com/panama-canal-anniversary-2014-100-years-ago-today-navigation-project-launched-1644698 |access-date=6 March 2024 |website=International Business Times |language=en-US |archive-date=17 August 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240817092714/https://www.ibtimes.com/panama-canal-anniversary-2014-100-years-ago-today-navigation-project-launched-1644698 |url-status=live }}</ref> [[Čile]] je također bio alarmiran ovakvim raspletom događaja te je aktivno radio na sprječavanju širenja američkog utjecaja u regiji, pri čemu su imali podršku [[Njemačko Carstvo|Njemačke]] i [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]];<ref name=Fischer2008>{{Cite journal|title=La expansión (1885-1918) del modelo militar alemán y su pervivencia (1919-1933) en América Latina|journal=Revista del CESLA|last=Fischer|first=Ferenc|date=2008-01-01|volume=11|pages=135–160|publisher=[[Uniwersytet Warszawski]]|language=es}}</ref> [[Brazil]] i [[Argentina]] s oprezom su gledali na cijelu situaciju, bojeći se da bi i dijelovi njihovih teritorija također mogli krenuti istim putem.<ref name=":1" /> S druge strane, kolumbijski susjedi spremno su priznavali Panamu, smatrajući da time slabe Kolumbiju.<ref name=":1" /> Do kraja [[1904.]] godine, velik broj zemalja priznao je Panamu, ali ne i Kolumbija. Godine [[1909.]], Panama je isplatila Kolumbiji $500,000 ($17.9 milijuna u [[2025.]] godini) kako bi pokrila dug koji je postojao u trenutku stjecanja nezavisnosti, a Kolumbija je [[7. siječnja]] [[1909.]] godine priznala Panamu.<ref name="SMH 1909">{{cite web|title=SECESSION OF PANAMA.| newspaper=Sydney Morning Herald |url=http://trove.nla.gov.au/newspaper/article/15027494|access-date=23 July 2016|date=8 January 1909}}</ref> Godine [[1921.]], Sjedinjene Države i Kolumbija potpisale su [[sporazum Thomson–Urrutia]], kojim su Sjedinjene Države obećale Kolumbiji dodatnih $25 milijuna ($451 milijun u [[2025.]] godini) te posebna prava u Zoni Panamskog kanala.<ref>{{cite web |url=https://www.history.com/this-day-in-history/panama-to-control-canal |title=U.S. agrees to transfer Panama Canal to Panama |work=History.com |access-date=28 July 2021 |archive-date=27 November 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201127014923/http://www.history.com/this-day-in-history/panama-to-control-canal |url-status=live }}</ref> == Reference == {{reflist}} == Literatura == * Collin, Richard H. ''Theodore Roosevelt's Caribbean: The Panama Canal, the Monroe Doctrine & the Latin American Context'' (1990), 598pp. * Graham, Terence. ''The Interests of Civilization: Reaction in the United States Against the Seizure of the Panama Canal Zone, 1903-1904'' (Lund studies in international history, 1985). * {{cite book|last=Harding|first=Robert C.|title=The History of Panama|url=https://books.google.com/books?id=t5WfEXhFftwC&pg=PA28|year=2006|publisher=[[Greenwood Publishing Group]]|location=Westport, Connecticut|isbn=978-0-313-33322-4}} * {{cite book|last=Johnson|first=Willis Fletcher|title=Four Centuries of the Panama Canal|url=https://archive.org/stream/fourcenturiesofp00johnrich#page/n10/mode/1up/search/Manuel+Amador+Guerrero|year=1906|publisher=Henry Holt and Co.|location=New York, New York|oclc=576076780}} * Lafeber, Walter. ''The Panama Canal: The Crisis in Historical Perspective'' (3rd ed. 1990). * {{cite book |last=McCullough |first=David |author-link=David McCullough |title=The Path Between the Seas: The Creation of the Panama Canal, 1870–1914 |publisher=Simon & Schuster |location=New York |year=1977 |isbn=0-671-24409-4 |url=https://archive.org/details/pathbetweenseas00mccu}} * {{cite journal|last1=McGeachy|first1=A. V.|title=November 3, 1903 Day of Destiny|journal=The Panama Canal Review|date=3 November 1961|volume=12|issue=4|pages=3–6|url=https://archive.org/stream/panamacanalrevie124pana#page/3/mode/1up|access-date=26 December 2017|publisher=The Panama Canal Company|location=Balboa Heights, Canal Zone, Panama}} * Mellander, Gustavo A., Mellander, Nelly, Charles Edward Magoon: ''The Panama Years''. Río Piedras, Puerto Rico: Editorial Plaza Mayor. ISBN 1-56328-155-4. OCLC 42970390, 1999 * Mellander, Gustavo A., ''The United States in Panamanian Politics: The Intriguing Formative Years.'' Danville, Ill.: Interstate Publishers. OCLC 138568, 1971) * Nikol, John, and Francis X. Holbrook, "Naval Operations in the Panama Revolution, 1903," ''American Neptune,'' 37 (1977), 253–261. * {{cite book|last1=Ospina Peña|first1=Mariano|title=Los Roosevelt, los magnates y Panama|url=http://www.asisucedio.co/el-canal/|publisher=Así Sucedió|access-date=23 December 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171223181913/http://www.asisucedio.co/el-canal/|archive-date=23 December 2017|location=Colombia|language=Spanish|date=21 July 2017|trans-title=Roosevelt, the Magnates and Panama}} * Turk, Richard . "The United States Navy and the 'Taking of Panama, 1901–1903, ''Military Affairs'' 38 (1974), 92–96. == Vanjske veze == * {{es}} [https://web.archive.org/web/20081224212909/http://www.lablaa.org/blaavirtual/historia/hispa/hispa05j.htm Luis Angel Arango Library - Separation of Panama] * {{es}} [http://www.demetriohbrid.com Demetrio H. Brid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181009043211/http://www.demetriohbrid.com/ |date=2018-10-09 }} Presidente ''de facto'' de la República - 1903 {{Authority control}} [[Kategorija:1903.]] [[Kategorija:Historija Paname]] [[Kategorija:Historija Kolumbije]] [[Kategorija:Vojna historija Sjedinjenih Američkih Država]] 30j55j26lk1rixgefonujr95e3a76rx 0 4725539 42690176 2026-09-18T14:54:06Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Infokutija nosilac funkcije | ime = Demetrio H. Brid | slika = Demetrio H. Brid.jpg | veličina = <!-- samo kada je apsolutno nužno --> | opis = <!-- Funkcija (može biti do 10) --> | položaj = [[Predsjednik Paname|Državni poglavar Paname]]<br>{{small|{{nobold|(''[[de facto]]'')}}}} | tip1 = političar | mandat_start = [[3. studenog|3.]] | mandat_kraj = 4... 42690176 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nosilac funkcije | ime = Demetrio H. Brid | slika = Demetrio H. Brid.jpg | veličina = <!-- samo kada je apsolutno nužno --> | opis = <!-- Funkcija (može biti do 10) --> | položaj = [[Predsjednik Paname|Državni poglavar Paname]]<br>{{small|{{nobold|(''[[de facto]]'')}}}} | tip1 = političar | mandat_start = [[3. studenog|3.]] | mandat_kraj = [[4. studenog]] [[1903.]] | prethodnik = ''država proglašena'' | nasljednik = [[Privremena vladina hunta (Panama)|Privremenua vladina hunta]] <!-- Biografske informacije --> | puno ime = | posthumno ime = | datum rođenja = {{Datum rođenja|1859|12|21|hr=da}} | mjesto rođenja = {{flagicon|PAN}} [[Ciudad de Panamá]], [[Panama]]<br>{{small|(tada {{flagicon image|Flag of New Granada.svg}} [[Granadinska Konfederacija]])}} | datum smrti = {{Datum smrti i dob|1917|5|27|1859|12|21|hr=da}} | mjesto smrti = {{flagicon|PAN}} [[Ciudad de Panamá]], [[Panama]] | datum pokopa = | mjesto pokopa = | stranka = [[Konzervativna stranka (Panama)|Konzervativci]] | alma_mater = | zanimanje = urednik, političar | otac = Federico Alberto Brid Chirino | majka = Josefa Cayetana Lasso y Paredes | supruga = {{ubl|Edelmira Dutary de Alba†|Elida Cantera de Alba}} | partneri = | djeca = 10 djece | vjera = | potpis = Firma de Demetrio H. Brid - Constitución de 1904.jpg | fusnote = }} '''Demetrio Honorato Brid Lasso''' ([[Ciudad de Panamá]], [[21. prosinca]] [[1859.]] – [[Ciudad de Panamá]], [[27. svibnja]] [[1917.]]), [[Panama|panamski]] političar, novinar i pisac te jedan od pionira panamske borbe za nezavisnost od [[Kolumbija|Kolumbije]], koja je kulminirala [[Otcjepljenje Paname od Kolumbije|odcjepljenjem]] [[1903.]] godine. Brid je tijekom dva dana bio ''[[de facto]]'' [[Predsjednik Paname|državni poglavar]] novonastale [[Panama|Republike Paname]], ali je praktički odmah prenio svoje ovlasti na [[Privremena vladina hunta (Panama)|Privremenu vladinu huntu]], čiji član nije bio.<ref>{{cite web |url=http://www.pancanal.com/aroy/era/era42.html |title=Demetrio H. Brid en el Proceso Independentista |publisher=Panama Canal |archive-url= |archive-date=31 March 2013 |url-status=dead}}</ref> Danas ga panamski historičari smatraju nacionalnim junakom i "ocem domovine". == Biografija == Rodio se [[1859.]] godine u [[Ciudad de Panamá|Panami]]. Njegov otac, porijeklom iz [[Cartagena (Kolumbija)|Cartagene]], bio je odvjetnik Federico Alberto Brid Chirino, koji je radio za [[Panamska željeznica|Panamsku željeznicu]], dok mu je majka bila Panamka Josefa Cayetana Lasso y Paredes. U dobi od 13 godina ušao je u svijet novinarstva, isprva kao dostavljač za novine ''[[La Estrella de Panamá]]'', međutim ubrzo je napredovao te je došao do pozicije urednika, poziciju koju je jedno vrijeme dijelio s uglednim pjesnikom [[Gaspar Octavio Hernández|Gasparom Octaviom Hernándezom]]. Uglavnom samouk, Brid je samostalno poboljšao svoje poznavanje [[španjolski|španjolskog]] te je učio [[engleski|englesku]] i [[francuski|francusku]] gramatiku. Za novine je radio do svoje smrti, odnosno punih 45 godina. Politikom se također počeo baviti u mladosti, kada se učlanio u [[Konzervativna stranka (Panama)|Konzervativnu stranku]]. S godinama je postao njezin prominentni član, a u turbulentnim godinama nakon [[Ustav Kolumbije (1886)|ustavnih promjena u Kolumbiji]] [[1886.]] godine, Brid je bio jedan od najglasnijih zagovornika panamske nezavisnosti. Dana [[1. rujna]] [[1890.]] godine izabran je u Općinsko vijeće grada Paname, a [[1892.]] godine postao je i predsjednik Općinskog vijeća. Iako član Konzervativne stranke, Brid je uglavnom smatran umjerenjakom, a bliski suradnik bio mu je [[Manuel Amador Guerrero]], još jedan od pionira borbe za nezavisnost Paname. Brid je odigrao ključnu ulogu u [[Odcjepljenje Paname od Kolumbije|odcjepljenju Paname od Kolumbije]] [[1903.]] godine. Ne samo da je bio jedan od glavnih vođa separatističkog pokreta, već je kao predsjednik Općinskog vijeća Paname bio zadužen za proglašenje republike. U tom je svojstvu od [[3. studenog|3.]] do [[4. studenog]] [[1903.]] godine bio ''[[de facto]]'' [[predsjednik Paname]], iako je gotovo odmah prenio svoje ovlasti na [[Privremena vladina hunta (Panama)|Privremenu vladinu huntu]], čiji član nije bio. Panama mu je naknadno priznala titulu "prvog predsjednika države". Dva se puta ženio. Njegova prva supruga bila je Edelmira Dutary de Alba, s kojom je imao šestoro djece, a nakon njezine smrti vjenčao se za Elidu Cantere de Albu, s kojom je imao još četvoro djece. Bio je poznati filatelist. Preminuo je u Bolnici Santo Tomás u rodnom gradu [[1917.]] godine; imao je 57 godina. == Reference == {{reflist}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1859|1917|Brid, Demetrio H.}} 9xcyva0a5j0qlz6vlbdsmwwqh92z00w 42690177 42690176 2026-09-18T14:56:20Z Edgar Allan Poe 29250 +[[Kategorija:Panamski političari]]; +[[Kategorija:Predsjednici Paname]]; +[[Kategorija:Panamski novinari]]; +[[Kategorija:Biografije, Panamá]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42690177 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nosilac funkcije | ime = Demetrio H. Brid | slika = Demetrio H. Brid.jpg | veličina = <!-- samo kada je apsolutno nužno --> | opis = <!-- Funkcija (može biti do 10) --> | položaj = [[Predsjednik Paname|Državni poglavar Paname]]<br>{{small|{{nobold|(''[[de facto]]'')}}}} | tip1 = političar | mandat_start = [[3. studenog|3.]] | mandat_kraj = [[4. studenog]] [[1903.]] | prethodnik = ''država proglašena'' | nasljednik = [[Privremena vladina hunta (Panama)|Privremenua vladina hunta]] <!-- Biografske informacije --> | puno ime = | posthumno ime = | datum rođenja = {{Datum rođenja|1859|12|21|hr=da}} | mjesto rođenja = {{flagicon|PAN}} [[Ciudad de Panamá]], [[Panama]]<br>{{small|(tada {{flagicon image|Flag of New Granada.svg}} [[Granadinska Konfederacija]])}} | datum smrti = {{Datum smrti i dob|1917|5|27|1859|12|21|hr=da}} | mjesto smrti = {{flagicon|PAN}} [[Ciudad de Panamá]], [[Panama]] | datum pokopa = | mjesto pokopa = | stranka = [[Konzervativna stranka (Panama)|Konzervativci]] | alma_mater = | zanimanje = urednik, političar | otac = Federico Alberto Brid Chirino | majka = Josefa Cayetana Lasso y Paredes | supruga = {{ubl|Edelmira Dutary de Alba†|Elida Cantera de Alba}} | partneri = | djeca = 10 djece | vjera = | potpis = Firma de Demetrio H. Brid - Constitución de 1904.jpg | fusnote = }} '''Demetrio Honorato Brid Lasso''' ([[Ciudad de Panamá]], [[21. prosinca]] [[1859.]] – [[Ciudad de Panamá]], [[27. svibnja]] [[1917.]]), [[Panama|panamski]] političar, novinar i pisac te jedan od pionira panamske borbe za nezavisnost od [[Kolumbija|Kolumbije]], koja je kulminirala [[Otcjepljenje Paname od Kolumbije|odcjepljenjem]] [[1903.]] godine. Brid je tijekom dva dana bio ''[[de facto]]'' [[Predsjednik Paname|državni poglavar]] novonastale [[Panama|Republike Paname]], ali je praktički odmah prenio svoje ovlasti na [[Privremena vladina hunta (Panama)|Privremenu vladinu huntu]], čiji član nije bio.<ref>{{cite web |url=http://www.pancanal.com/aroy/era/era42.html |title=Demetrio H. Brid en el Proceso Independentista |publisher=Panama Canal |archive-url= |archive-date=31 March 2013 |url-status=dead}}</ref> Danas ga panamski historičari smatraju nacionalnim junakom i "ocem domovine". == Biografija == Rodio se [[1859.]] godine u [[Ciudad de Panamá|Panami]]. Njegov otac, porijeklom iz [[Cartagena (Kolumbija)|Cartagene]], bio je odvjetnik Federico Alberto Brid Chirino, koji je radio za [[Panamska željeznica|Panamsku željeznicu]], dok mu je majka bila Panamka Josefa Cayetana Lasso y Paredes. U dobi od 13 godina ušao je u svijet novinarstva, isprva kao dostavljač za novine ''[[La Estrella de Panamá]]'', međutim ubrzo je napredovao te je došao do pozicije urednika, poziciju koju je jedno vrijeme dijelio s uglednim pjesnikom [[Gaspar Octavio Hernández|Gasparom Octaviom Hernándezom]]. Uglavnom samouk, Brid je samostalno poboljšao svoje poznavanje [[španjolski|španjolskog]] te je učio [[engleski|englesku]] i [[francuski|francusku]] gramatiku. Za novine je radio do svoje smrti, odnosno punih 45 godina. Politikom se također počeo baviti u mladosti, kada se učlanio u [[Konzervativna stranka (Panama)|Konzervativnu stranku]]. S godinama je postao njezin prominentni član, a u turbulentnim godinama nakon [[Ustav Kolumbije (1886)|ustavnih promjena u Kolumbiji]] [[1886.]] godine, Brid je bio jedan od najglasnijih zagovornika panamske nezavisnosti. Dana [[1. rujna]] [[1890.]] godine izabran je u Općinsko vijeće grada Paname, a [[1892.]] godine postao je i predsjednik Općinskog vijeća. Iako član Konzervativne stranke, Brid je uglavnom smatran umjerenjakom, a bliski suradnik bio mu je [[Manuel Amador Guerrero]], još jedan od pionira borbe za nezavisnost Paname. Brid je odigrao ključnu ulogu u [[Odcjepljenje Paname od Kolumbije|odcjepljenju Paname od Kolumbije]] [[1903.]] godine. Ne samo da je bio jedan od glavnih vođa separatističkog pokreta, već je kao predsjednik Općinskog vijeća Paname bio zadužen za proglašenje republike. U tom je svojstvu od [[3. studenog|3.]] do [[4. studenog]] [[1903.]] godine bio ''[[de facto]]'' [[predsjednik Paname]], iako je gotovo odmah prenio svoje ovlasti na [[Privremena vladina hunta (Panama)|Privremenu vladinu huntu]], čiji član nije bio. Panama mu je naknadno priznala titulu "prvog predsjednika države". Dva se puta ženio. Njegova prva supruga bila je Edelmira Dutary de Alba, s kojom je imao šestoro djece, a nakon njezine smrti vjenčao se za Elidu Cantere de Albu, s kojom je imao još četvoro djece. Bio je poznati filatelist. Preminuo je u Bolnici Santo Tomás u rodnom gradu [[1917.]] godine; imao je 57 godina. == Reference == {{reflist}} {{Predsjednici Paname}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1859|1917|Brid, Demetrio H.}} [[Kategorija:Panamski političari]] [[Kategorija:Predsjednici Paname]] [[Kategorija:Panamski novinari]] [[Kategorija:Biografije, Panamá]] 4n7ldf723jnxqagwp2d7v4cobdeshqv 0 4725540 42690203 2026-09-18T20:05:20Z Ekvatarina 270952 Nova stranica: {{Infokutija sporazum | ime = Sporazum Hay–Bunau-Varilla | slika = Panama canal cartoon 1903.jpg | veličina = 350 px | opis = [[Karikatura]] iz [[1903.]] godine | tip = bilateralni | jezik = [[Engleski jezik|engleski]] | jezici = | potpisnica = | ratifikatora = | datum_nastanka = | datum_potpisa = [[18. studenoga]] [[1903.]] | mjesto_potpisa = {{nowrap|{{flagicon|SAD|1896}} [[Washington, D.C.]], [[SAD]]}... 42690203 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Sporazum Hay–Bunau-Varilla | slika = Panama canal cartoon 1903.jpg | veličina = 350 px | opis = [[Karikatura]] iz [[1903.]] godine | tip = bilateralni | jezik = [[Engleski jezik|engleski]] | jezici = | potpisnica = | ratifikatora = | datum_nastanka = | datum_potpisa = [[18. studenoga]] [[1903.]] | mjesto_potpisa = {{nowrap|{{flagicon|SAD|1896}} [[Washington, D.C.]], [[SAD]]}} | datum_pečat = | datum_ratifikacije = [[26. veljače]] [[1904.]] | mjesto_ratifikacije = | datum_primjene = | uvjet_primjene = | datum_prestanka = [[1. listopada]] [[1979.]] | posrednici = | strana_1 = {{nowrap|{{flagicon|SAD|1896}} [[SAD]]}} | strana_2 = {{flagicon|PAN|1903}} [[Panama]] | potpisnici_1 = [[John Hay]] | potpisnici_2 = [[Philippe Bunau-Varilla]] | ratifikatori_1 = | ratifikatori_2 = | strane = | potpisnici = }} '''Sporazum Hay–Bunau-Varilla''' ([[Španjolski jezik|šp.]] ''Tratado Hay-Bunau Varilla'') sporazum je kojim se uspostavila [[Zona Panamskog kanala|Zona Panamskoga kanala]] i time se omogućila izgradnja [[Panamski kanal|Panamskoga kanala]].<ref name="a881">{{cite book |last=McCullough |first=David |date=1977 |title=Path Between The Seas |publisher=Simon & Schuster |isbn=978-0-671-24409-5 |publication-place=New York, NY |page=392-395}}</ref> Bio je sklopljen između [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]] i [[Panama|Paname]] [[18. studenoga]] [[1903.]] godine, a naziv je dobio prema njegovim potpisnicima, odnosno prema [[John Hay|Johnu Hayu]], američkome državnom tajniku, i [[Philippe Bunau-Varilla|Philippeu Bunau-Varilli]], [[Francuska|francuskome]] veleposlaniku Paname.<ref name="a881" /> == Povod == {{main|Povijest Panamskog kanala|Odcjepljenje Paname od Kolumbije}} [[Ferdinand de Lesseps]], poznat kao predvodnik izgradnje [[Sueski kanal|Sueskoga kanala]], pokrenuo je [[1882.]] godine rad na kanalu koji je trebao povezati [[Sjeverna Amerika|Sjevernu]] i [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]] preko [[Panamska prevlaka|Panamske prevlake]], tadašnjega dijela [[Kolumbija|Kolumbije]].<ref name="Musicant">Musicant, I, ''The Banana Wars'', 1990, New York: Macmillan Publishing Co., {{ISBN|0025882104}}</ref> Tijekom izgradnje njegov se tim suočavao s brojnim problemima, odnosno s čestim [[Klizište|klizanjem tla]], otežanim rukovanjem alatom, blatom i bolešću. Posljedično je de Lessepsova tvrtka zapala u stečaj i rad je bio prekinut [[1889.]] godine.<ref name="Musicant" /> Nakon propalih pokušaja izgradnje Panamskoga kanala [[Philippe Bunau-Varilla|Bunau-Varilla]] kupio je značajan broj dionica [[Francuska|francuske]] tvrtke ''Compagnie Nouvelle du Canal de Panama'', koja je još uvijek imala koncesiju za rad, a uz to i vrijednih sredstava.<ref>Ameringer, Charles. "Panama Canal Lobby of Philippe Bunau-Varilla and William Nelson Cromwell." ''The American Historical Review'' 68, no. 2 (January 1963): 346–363. Accessed March 24, 2015.</ref> Interes [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]] za to područje, a osobito za izgradnju Panamskoga kanala i kontrolu nad njim, potaknuo je [[odcjepljenje Paname od Kolumbije]] [[1903.]] godine i uspostavu nezavisne države. SAD je prije toga pokušao sklopiti [[Sporazum Hay–Herrán]] s Kolumbijom rane [[1903.]] godine. Prema njemu bi isplatio 40 milijuna dolara za područje na kojemu su Francuzi izvodili radove, čime bi mu bila omogućena potpuna kontrola nad kanalom.<ref name="Yu">{{Cite book |author=Yu, Carlos |year=2011 |title=The big ditch: how America took, built, ran, and ultimately gave away the Panama Canal |publisher=Princeton University Press |isbn=9780691147383 |oclc=804699172}}</ref> Međutim, [[Kolumbijski senat]] odbio je ratificirati taj sporazum [[12. kolovoza]] [[1903.]] godine, pa su se Bunau-Varilla i ostali francuski ulagači našli na koraku pred potpunim gubitkom. Čvrsto uvjeren da će američki predsjednik [[Theodore Roosevelt]] podržati njegovu inicijativu, Bunau-Varilla sastao se s [[Manuel Amador|Manuelom Amadorom]], vođom panamskoga revolucijskog pokreta, u sobi [[New York|njujorškoga]] hotela Waldorf-Astoria, gdje mu je potpisao ček od 100 000 dolara za financiranje obnovljenoga pokreta. Zauzvrat je tražio da postane panamski diplomatski predstavnik u Washingtonu.<ref name="Yu" /><ref>{{cite web |title=Special to ''The New York Times''. November 5, 1903, Thursday, p. 1; 2557 words |url=https://timesmachine.nytimes.com/timesmachine/1903/11/05/105064628.pdf}}</ref> Panama je proglasila neovisnost u [[Studeni|studenome]] 1903. godine.<ref>{{cite web |title=Panamá: el último año |url=http://www.banrepcultural.org/blaavirtual/revistas/credencial/junio2004/panama%20ultimo.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20171009021454/http://www.banrepcultural.org/blaavirtual/revistas/credencial/junio2004/panama%20ultimo.htm |archive-date=October 9, 2017 |access-date=April 9, 2016 |publisher=banrepcultural.org}}</ref> U tome ju je SAD prešutno podržao, a službeno ju je priznao [[13. studenoga]]. Iako nije bio Panamac, Bunau-Varilla postao je veleposlanik Paname u SAD-u. U tome trenutku nije bio 17 godina u Panami, a onamo se nikada više nije ni vratio.<ref name="panama">{{cite web |year=2009 |title=The 1903 Treaty and Qualified Independence |url=https://countrystudies.us/panama/8.htm |access-date=2009-05-01 |publisher=[[U.S. Library of Congress]]}}</ref> O sporazumu se pregovaralo u [[Washington|Washingtonu]] i [[New York|New Yorku]]. U sklopu tih pregovora dogovoreno je da SAD, uostalom, otkupi za 40 milijuna dolara dionice i imovinu francuske tvrtke zadužene za izgradnju kanala, kako je izvorno bilo predviđeno Sporazumom Hay–Herrán.<ref name="PCA">{{cite web |title=American Canal Construction |url=http://www.pancanal.com/eng/history/history/american.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180120002528/http://www.pancanal.com/eng/history/history/american.html |archive-date=20 January 2018 |access-date=12 January 2014 |publisher=Panama Canal Authority}}</ref><ref>{{cite book |last=Kinzer |first=Stephen |year=2007 |title=Overthrow: America's Century of Regime Change from Hawaii to Iraq |url=https://archive.org/details/overthrow00step |publisher=Macmillan |isbn=9780805082401 |pages=[https://archive.org/details/overthrow00step/page/56 56–62] |chapter=3. From a Whorehouse to a White House |url-access=registration}}</ref> == Odredbe == Sporazumom je bilo odlučeno da SAD dobije prava nad [[Zonom Panamskog kanala|Zonom Panamskoga kanala]], odnosno trajno vlasništvo nad područjem koje se trebalo protezati oko osam kilometara s obiju strana kanala, a zauzvrat je trebao jednokratno platiti Panami do 10 milijuna dolara i isplaćivati godišnju zakupninu od 250 000 dolara. Panama nikada nije zakonski postala američka kolonija – Sporazumom Hay–Bunau-Varilla SAD-u je bila zagarantirana samo uprava nad Zonom kanala.<ref>{{cite web |title=Hay–Bunau-Varilla Treaty – Original document |url=https://avalon.law.yale.edu/20th_century/pan001.asp}}</ref> == Posljedice == Sporazum je od samoga početka predstavljao izvor sukoba između Paname i SAD-a. Zona Panamskoga kanala postala je društveno segregirano područje, gotovo izdvojeno od ostatka države. Američka postupanja u Panami opravdavala su se [[Ekološki determinizam|ekološkim determinizmom]]. Sukob proizašao iz sklopljenoga sporazuma doživio je svoj vrhunac [[9. siječnja]] [[1964.]] godine, kada su izbili neredi oko [[Suverenitet|suvereniteta]] nad [[Zona panamskog kanala|Zonom panamskoga kanala]]. Do njih je došlo nakon što se u sukobu između panamskih studenata i policijskih službenika Zone kanala poderala panamska zastava, a on je nastao zbog osporavanja prava da panamska zastava stoji uz američku. Postrojbe [[Vojska Sjedinjenih Američkih Država|američke vojske]] uključile su se u suzbijanje nasilja nakon što je policija bila svladana. U trodnevnome sukobu poginula su 22 Panamaca i četiri američka vojnika. U Panami se spomen na 9. siječnja obilježava [[Dan mučenika (Panama)|Danom mučenika]]. Ti su se događaji pokazali presudnima za donošenje odluke SAD-a o sklapanju [[Sporazumi Torrijos–Carter|Sporazuma Torrijos–Carter]] [[1977.]] godine. Njima se poništio Sporazum Hay–Bunau-Varilla i Panami se postupno prepuštala kontrola nad Zonom kanala. Potpuna joj je vlast bila ustupljena [[31. prosinca]] [[1999.]] godine.<ref>Ameringer, Charles. "Philippe Bunau-Varilla: New Light on the Panama Canal Treaty." ''The Hispanic American Historical Review'' 46, no. 1 (February 1966): 28–52. Accessed March 24, 2015.</ref> == Vidi također == * [[Sporazum Clayton–Bulwer]] * [[Sporazum Hay–Pauncefote]] * [[Sporazum Hay–Herrán]] == References == {{Reflist}} ==Vanjske veze== {{Commons category}} 8lnf9alh320d0rmmsuf8rna54a5f7ui 42690204 42690203 2026-09-18T20:11:40Z Ekvatarina 270952 + 5 kategorije pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42690204 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Sporazum Hay–Bunau-Varilla | slika = Panama canal cartoon 1903.jpg | veličina = 350 px | opis = [[Karikatura]] iz [[1903.]] godine | tip = bilateralni | jezik = [[Engleski jezik|engleski]] | jezici = | potpisnica = | ratifikatora = | datum_nastanka = | datum_potpisa = [[18. studenoga]] [[1903.]] | mjesto_potpisa = {{nowrap|{{flagicon|SAD|1896}} [[Washington, D.C.]], [[SAD]]}} | datum_pečat = | datum_ratifikacije = [[26. veljače]] [[1904.]] | mjesto_ratifikacije = | datum_primjene = | uvjet_primjene = | datum_prestanka = [[1. listopada]] [[1979.]] | posrednici = | strana_1 = {{nowrap|{{flagicon|SAD|1896}} [[SAD]]}} | strana_2 = {{flagicon|PAN|1903}} [[Panama]] | potpisnici_1 = [[John Hay]] | potpisnici_2 = [[Philippe Bunau-Varilla]] | ratifikatori_1 = | ratifikatori_2 = | strane = | potpisnici = }} '''Sporazum Hay–Bunau-Varilla''' ([[Španjolski jezik|šp.]] ''Tratado Hay-Bunau Varilla'') sporazum je kojim se uspostavila [[Zona Panamskog kanala|Zona Panamskoga kanala]] i time se omogućila izgradnja [[Panamski kanal|Panamskoga kanala]].<ref name="a881">{{cite book |last=McCullough |first=David |date=1977 |title=Path Between The Seas |publisher=Simon & Schuster |isbn=978-0-671-24409-5 |publication-place=New York, NY |page=392-395}}</ref> Bio je sklopljen između [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]] i [[Panama|Paname]] [[18. studenoga]] [[1903.]] godine, a naziv je dobio prema njegovim potpisnicima, odnosno prema [[John Hay|Johnu Hayu]], američkome državnom tajniku, i [[Philippe Bunau-Varilla|Philippeu Bunau-Varilli]], [[Francuska|francuskome]] veleposlaniku Paname.<ref name="a881" /> == Povod == {{main|Povijest Panamskog kanala|Odcjepljenje Paname od Kolumbije}} [[Ferdinand de Lesseps]], poznat kao predvodnik izgradnje [[Sueski kanal|Sueskoga kanala]], pokrenuo je [[1882.]] godine rad na kanalu koji je trebao povezati [[Sjeverna Amerika|Sjevernu]] i [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]] preko [[Panamska prevlaka|Panamske prevlake]], tadašnjega dijela [[Kolumbija|Kolumbije]].<ref name="Musicant">Musicant, I, ''The Banana Wars'', 1990, New York: Macmillan Publishing Co., {{ISBN|0025882104}}</ref> Tijekom izgradnje njegov se tim suočavao s brojnim problemima, odnosno s čestim [[Klizište|klizanjem tla]], otežanim rukovanjem alatom, blatom i bolešću. Posljedično je de Lessepsova tvrtka zapala u stečaj i rad je bio prekinut [[1889.]] godine.<ref name="Musicant" /> Nakon propalih pokušaja izgradnje Panamskoga kanala [[Philippe Bunau-Varilla|Bunau-Varilla]] kupio je značajan broj dionica [[Francuska|francuske]] tvrtke ''Compagnie Nouvelle du Canal de Panama'', koja je još uvijek imala koncesiju za rad, a uz to i vrijednih sredstava.<ref>Ameringer, Charles. "Panama Canal Lobby of Philippe Bunau-Varilla and William Nelson Cromwell." ''The American Historical Review'' 68, no. 2 (January 1963): 346–363. Accessed March 24, 2015.</ref> Interes [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]] za to područje, a osobito za izgradnju Panamskoga kanala i kontrolu nad njim, potaknuo je [[odcjepljenje Paname od Kolumbije]] [[1903.]] godine i uspostavu nezavisne države. SAD je prije toga pokušao sklopiti [[Sporazum Hay–Herrán]] s Kolumbijom rane [[1903.]] godine. Prema njemu bi isplatio 40 milijuna dolara za područje na kojemu su Francuzi izvodili radove, čime bi mu bila omogućena potpuna kontrola nad kanalom.<ref name="Yu">{{Cite book |author=Yu, Carlos |year=2011 |title=The big ditch: how America took, built, ran, and ultimately gave away the Panama Canal |publisher=Princeton University Press |isbn=9780691147383 |oclc=804699172}}</ref> Međutim, [[Kolumbijski senat]] odbio je ratificirati taj sporazum [[12. kolovoza]] [[1903.]] godine, pa su se Bunau-Varilla i ostali francuski ulagači našli na koraku pred potpunim gubitkom. Čvrsto uvjeren da će američki predsjednik [[Theodore Roosevelt]] podržati njegovu inicijativu, Bunau-Varilla sastao se s [[Manuel Amador|Manuelom Amadorom]], vođom panamskoga revolucijskog pokreta, u sobi [[New York|njujorškoga]] hotela Waldorf-Astoria, gdje mu je potpisao ček od 100 000 dolara za financiranje obnovljenoga pokreta. Zauzvrat je tražio da postane panamski diplomatski predstavnik u Washingtonu.<ref name="Yu" /><ref>{{cite web |title=Special to ''The New York Times''. November 5, 1903, Thursday, p. 1; 2557 words |url=https://timesmachine.nytimes.com/timesmachine/1903/11/05/105064628.pdf}}</ref> Panama je proglasila neovisnost u [[Studeni|studenome]] 1903. godine.<ref>{{cite web |title=Panamá: el último año |url=http://www.banrepcultural.org/blaavirtual/revistas/credencial/junio2004/panama%20ultimo.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20171009021454/http://www.banrepcultural.org/blaavirtual/revistas/credencial/junio2004/panama%20ultimo.htm |archive-date=October 9, 2017 |access-date=April 9, 2016 |publisher=banrepcultural.org}}</ref> U tome ju je SAD prešutno podržao, a službeno ju je priznao [[13. studenoga]]. Iako nije bio Panamac, Bunau-Varilla postao je veleposlanik Paname u SAD-u. U tome trenutku nije bio 17 godina u Panami, a onamo se nikada više nije ni vratio.<ref name="panama">{{cite web |year=2009 |title=The 1903 Treaty and Qualified Independence |url=https://countrystudies.us/panama/8.htm |access-date=2009-05-01 |publisher=[[U.S. Library of Congress]]}}</ref> O sporazumu se pregovaralo u [[Washington|Washingtonu]] i [[New York|New Yorku]]. U sklopu tih pregovora dogovoreno je da SAD, uostalom, otkupi za 40 milijuna dolara dionice i imovinu francuske tvrtke zadužene za izgradnju kanala, kako je izvorno bilo predviđeno Sporazumom Hay–Herrán.<ref name="PCA">{{cite web |title=American Canal Construction |url=http://www.pancanal.com/eng/history/history/american.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180120002528/http://www.pancanal.com/eng/history/history/american.html |archive-date=20 January 2018 |access-date=12 January 2014 |publisher=Panama Canal Authority}}</ref><ref>{{cite book |last=Kinzer |first=Stephen |year=2007 |title=Overthrow: America's Century of Regime Change from Hawaii to Iraq |url=https://archive.org/details/overthrow00step |publisher=Macmillan |isbn=9780805082401 |pages=[https://archive.org/details/overthrow00step/page/56 56–62] |chapter=3. From a Whorehouse to a White House |url-access=registration}}</ref> == Odredbe == Sporazumom je bilo odlučeno da SAD dobije prava nad [[Zonom Panamskog kanala|Zonom Panamskoga kanala]], odnosno trajno vlasništvo nad područjem koje se trebalo protezati oko osam kilometara s obiju strana kanala, a zauzvrat je trebao jednokratno platiti Panami do 10 milijuna dolara i isplaćivati godišnju zakupninu od 250 000 dolara. Panama nikada nije zakonski postala američka kolonija – Sporazumom Hay–Bunau-Varilla SAD-u je bila zagarantirana samo uprava nad Zonom kanala.<ref>{{cite web |title=Hay–Bunau-Varilla Treaty – Original document |url=https://avalon.law.yale.edu/20th_century/pan001.asp}}</ref> == Posljedice == Sporazum je od samoga početka predstavljao izvor sukoba između Paname i SAD-a. Zona Panamskoga kanala postala je društveno segregirano područje, gotovo izdvojeno od ostatka države. Američka postupanja u Panami opravdavala su se [[Ekološki determinizam|ekološkim determinizmom]]. Sukob proizašao iz sklopljenoga sporazuma doživio je svoj vrhunac [[9. siječnja]] [[1964.]] godine, kada su izbili neredi oko [[Suverenitet|suvereniteta]] nad [[Zona panamskog kanala|Zonom panamskoga kanala]]. Do njih je došlo nakon što se u sukobu između panamskih studenata i policijskih službenika Zone kanala poderala panamska zastava, a on je nastao zbog osporavanja prava da panamska zastava stoji uz američku. Postrojbe [[Vojska Sjedinjenih Američkih Država|američke vojske]] uključile su se u suzbijanje nasilja nakon što je policija bila svladana. U trodnevnome sukobu poginula su 22 Panamaca i četiri američka vojnika. U Panami se spomen na 9. siječnja obilježava [[Dan mučenika (Panama)|Danom mučenika]]. Ti su se događaji pokazali presudnima za donošenje odluke SAD-a o sklapanju [[Sporazumi Torrijos–Carter|Sporazuma Torrijos–Carter]] [[1977.]] godine. Njima se poništio Sporazum Hay–Bunau-Varilla i Panami se postupno prepuštala kontrola nad Zonom kanala. Potpuna joj je vlast bila ustupljena [[31. prosinca]] [[1999.]] godine.<ref>Ameringer, Charles. "Philippe Bunau-Varilla: New Light on the Panama Canal Treaty." ''The Hispanic American Historical Review'' 46, no. 1 (February 1966): 28–52. Accessed March 24, 2015.</ref> == Vidi također == * [[Sporazum Clayton–Bulwer]] * [[Sporazum Hay–Pauncefote]] * [[Sporazum Hay–Herrán]] == References == {{Reflist}} ==Vanjske veze== {{Commons category}} [[Kategorija:Historija Paname]] [[Kategorija:Međunarodni odnosi Paname]] [[Kategorija:Politička historija Paname]] [[Kategorija:Međunarodni odnosi Sjedinjenih Američkih Država]] [[Kategorija:Međunarodni ugovori]] oagwef1n77svo5jpv0h167sj04l36fn 42690207 42690204 2026-09-18T20:15:09Z Ekvatarina 270952 42690207 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Sporazum Hay–Bunau-Varilla | slika = Panama canal cartoon 1903.jpg | veličina = 350 px | opis = [[Karikatura]] iz [[1903.]] godine | tip = bilateralni | jezik = [[Engleski jezik|engleski]] | jezici = | potpisnica = | ratifikatora = | datum_nastanka = | datum_potpisa = [[18. studenoga]] [[1903.]] | mjesto_potpisa = {{nowrap|{{flagicon|SAD|1896}} [[Washington, D.C.]], [[SAD]]}} | datum_pečat = | datum_ratifikacije = [[26. veljače]] [[1904.]] | mjesto_ratifikacije = | datum_primjene = | uvjet_primjene = | datum_prestanka = [[1. listopada]] [[1979.]] | posrednici = | strana_1 = {{nowrap|{{flagicon|SAD|1896}} [[SAD]]}} | strana_2 = {{flagicon|PAN|1903}} [[Panama]] | potpisnici_1 = [[John Hay]] | potpisnici_2 = [[Philippe Bunau-Varilla]] | ratifikatori_1 = | ratifikatori_2 = | strane = | potpisnici = }} '''Sporazum Hay–Bunau-Varilla''' ([[Španjolski jezik|šp.]] ''Tratado Hay-Bunau Varilla'') sporazum je kojim se uspostavila [[Zona Panamskog kanala|Zona Panamskoga kanala]] i time se omogućila izgradnja [[Panamski kanal|Panamskoga kanala]].<ref name="a881">{{cite book |last=McCullough |first=David |date=1977 |title=Path Between The Seas |publisher=Simon & Schuster |isbn=978-0-671-24409-5 |publication-place=New York, NY |page=392-395}}</ref> Bio je sklopljen između [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]] i [[Panama|Paname]] [[18. studenoga]] [[1903.]] godine, a naziv je dobio prema njegovim potpisnicima, odnosno prema [[John Hay|Johnu Hayu]], američkome državnom tajniku, i [[Philippe Bunau-Varilla|Philippeu Bunau-Varilli]], [[Francuska|francuskome]] veleposlaniku Paname.<ref name="a881" /> == Okolnosti == {{main|Povijest Panamskog kanala|Odcjepljenje Paname od Kolumbije}} [[Ferdinand de Lesseps]], poznat kao predvodnik izgradnje [[Sueski kanal|Sueskoga kanala]], pokrenuo je [[1882.]] godine rad na kanalu koji je trebao povezati [[Sjeverna Amerika|Sjevernu]] i [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]] preko [[Panamska prevlaka|Panamske prevlake]], tadašnjega dijela [[Kolumbija|Kolumbije]].<ref name="Musicant">Musicant, I, ''The Banana Wars'', 1990, New York: Macmillan Publishing Co., {{ISBN|0025882104}}</ref> Tijekom izgradnje njegov se tim suočavao s brojnim problemima, odnosno s čestim [[Klizište|klizanjem tla]], otežanim rukovanjem alatom, blatom i bolešću. Posljedično je de Lessepsova tvrtka zapala u stečaj i rad je bio prekinut [[1889.]] godine.<ref name="Musicant" /> Nakon propalih pokušaja izgradnje Panamskoga kanala [[Philippe Bunau-Varilla|Bunau-Varilla]] kupio je značajan broj dionica [[Francuska|francuske]] tvrtke ''Compagnie Nouvelle du Canal de Panama'', koja je još uvijek imala koncesiju za rad, a uz to i vrijednih sredstava.<ref>Ameringer, Charles. "Panama Canal Lobby of Philippe Bunau-Varilla and William Nelson Cromwell." ''The American Historical Review'' 68, no. 2 (January 1963): 346–363. Accessed March 24, 2015.</ref> Interes [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]] za to područje, a osobito za izgradnju Panamskoga kanala i kontrolu nad njim, potaknuo je [[odcjepljenje Paname od Kolumbije]] [[1903.]] godine i uspostavu nezavisne države. SAD je prije toga pokušao sklopiti [[Sporazum Hay–Herrán]] s Kolumbijom rane [[1903.]] godine. Prema njemu bi isplatio 40 milijuna dolara za područje na kojemu su Francuzi izvodili radove, čime bi mu bila omogućena potpuna kontrola nad kanalom.<ref name="Yu">{{Cite book |author=Yu, Carlos |year=2011 |title=The big ditch: how America took, built, ran, and ultimately gave away the Panama Canal |publisher=Princeton University Press |isbn=9780691147383 |oclc=804699172}}</ref> Međutim, [[Kolumbijski senat]] odbio je ratificirati taj sporazum [[12. kolovoza]] [[1903.]] godine, pa su se Bunau-Varilla i ostali francuski ulagači našli na koraku pred potpunim gubitkom. Čvrsto uvjeren da će američki predsjednik [[Theodore Roosevelt]] podržati njegovu inicijativu, Bunau-Varilla sastao se s [[Manuel Amador|Manuelom Amadorom]], vođom panamskoga revolucijskog pokreta, u sobi [[New York|njujorškoga]] hotela Waldorf-Astoria, gdje mu je potpisao ček od 100 000 dolara za financiranje obnovljenoga pokreta. Zauzvrat je tražio da postane panamski diplomatski predstavnik u Washingtonu.<ref name="Yu" /><ref>{{cite web |title=Special to ''The New York Times''. November 5, 1903, Thursday, p. 1; 2557 words |url=https://timesmachine.nytimes.com/timesmachine/1903/11/05/105064628.pdf}}</ref> Panama je proglasila neovisnost u [[Studeni|studenome]] 1903. godine.<ref>{{cite web |title=Panamá: el último año |url=http://www.banrepcultural.org/blaavirtual/revistas/credencial/junio2004/panama%20ultimo.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20171009021454/http://www.banrepcultural.org/blaavirtual/revistas/credencial/junio2004/panama%20ultimo.htm |archive-date=October 9, 2017 |access-date=April 9, 2016 |publisher=banrepcultural.org}}</ref> U tome ju je SAD prešutno podržao, a službeno ju je priznao [[13. studenoga]]. Iako nije bio Panamac, Bunau-Varilla postao je veleposlanik Paname u SAD-u. U tome trenutku nije bio 17 godina u Panami, a onamo se nikada više nije ni vratio.<ref name="panama">{{cite web |year=2009 |title=The 1903 Treaty and Qualified Independence |url=https://countrystudies.us/panama/8.htm |access-date=2009-05-01 |publisher=[[U.S. Library of Congress]]}}</ref> O sporazumu se pregovaralo u [[Washington|Washingtonu]] i [[New York|New Yorku]]. U sklopu tih pregovora dogovoreno je da SAD, uostalom, otkupi za 40 milijuna dolara dionice i imovinu francuske tvrtke zadužene za izgradnju kanala, kako je izvorno bilo predviđeno Sporazumom Hay–Herrán.<ref name="PCA">{{cite web |title=American Canal Construction |url=http://www.pancanal.com/eng/history/history/american.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180120002528/http://www.pancanal.com/eng/history/history/american.html |archive-date=20 January 2018 |access-date=12 January 2014 |publisher=Panama Canal Authority}}</ref><ref>{{cite book |last=Kinzer |first=Stephen |year=2007 |title=Overthrow: America's Century of Regime Change from Hawaii to Iraq |url=https://archive.org/details/overthrow00step |publisher=Macmillan |isbn=9780805082401 |pages=[https://archive.org/details/overthrow00step/page/56 56–62] |chapter=3. From a Whorehouse to a White House |url-access=registration}}</ref> == Odredbe == Sporazumom je bilo odlučeno da SAD dobije prava nad [[Zonom Panamskog kanala|Zonom Panamskoga kanala]], odnosno trajno vlasništvo nad područjem koje se trebalo protezati oko osam kilometara s obiju strana kanala, a zauzvrat je trebao jednokratno platiti Panami do 10 milijuna dolara i isplaćivati godišnju zakupninu od 250 000 dolara. Panama nikada nije zakonski postala američka kolonija – Sporazumom Hay–Bunau-Varilla SAD-u je bila zagarantirana samo uprava nad Zonom kanala.<ref>{{cite web |title=Hay–Bunau-Varilla Treaty – Original document |url=https://avalon.law.yale.edu/20th_century/pan001.asp}}</ref> == Posljedice == Sporazum je od samoga početka predstavljao izvor sukoba između Paname i SAD-a. Zona Panamskoga kanala postala je društveno segregirano područje, gotovo izdvojeno od ostatka države. Američka postupanja u Panami opravdavala su se [[Ekološki determinizam|ekološkim determinizmom]]. Sukob proizašao iz sklopljenoga sporazuma doživio je svoj vrhunac [[9. siječnja]] [[1964.]] godine, kada su izbili neredi oko [[Suverenitet|suvereniteta]] nad [[Zona panamskog kanala|Zonom panamskoga kanala]]. Do njih je došlo nakon što se u sukobu između panamskih studenata i policijskih službenika Zone kanala poderala panamska zastava, a on je nastao zbog osporavanja prava da panamska zastava stoji uz američku. Postrojbe [[Vojska Sjedinjenih Američkih Država|američke vojske]] uključile su se u suzbijanje nasilja nakon što je policija bila svladana. U trodnevnome sukobu poginula su 22 Panamaca i četiri američka vojnika. U Panami se spomen na 9. siječnja obilježava [[Dan mučenika (Panama)|Danom mučenika]]. Ti su se događaji pokazali presudnima za donošenje odluke SAD-a o sklapanju [[Sporazumi Torrijos–Carter|Sporazuma Torrijos–Carter]] [[1977.]] godine. Njima se poništio Sporazum Hay–Bunau-Varilla i Panami se postupno prepuštala kontrola nad Zonom kanala. Potpuna joj je vlast bila ustupljena [[31. prosinca]] [[1999.]] godine.<ref>Ameringer, Charles. "Philippe Bunau-Varilla: New Light on the Panama Canal Treaty." ''The Hispanic American Historical Review'' 46, no. 1 (February 1966): 28–52. Accessed March 24, 2015.</ref> == Vidi također == * [[Sporazum Clayton–Bulwer]] * [[Sporazum Hay–Pauncefote]] * [[Sporazum Hay–Herrán]] == References == {{Reflist}} ==Vanjske veze== {{Commons category}} [[Kategorija:Historija Paname]] [[Kategorija:Međunarodni odnosi Paname]] [[Kategorija:Politička historija Paname]] [[Kategorija:Međunarodni odnosi Sjedinjenih Američkih Država]] [[Kategorija:Međunarodni ugovori]] okej1e5nnsu9v308eo1lmgkyu0ihr9l 42690216 42690207 2026-09-18T21:15:42Z Edgar Allan Poe 29250 −[[Kategorija:Historija Paname]]; +[[Kategorija:Politička historija Sjedinjenih Američkih Država]]; ±[[Kategorija:Međunarodni ugovori]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42690216 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Sporazum Hay–Bunau-Varilla | slika = Panama canal cartoon 1903.jpg | veličina = 350 px | opis = [[Karikatura]] iz [[1903.]] godine | tip = bilateralni | jezik = [[Engleski jezik|engleski]] | jezici = | potpisnica = | ratifikatora = | datum_nastanka = | datum_potpisa = [[18. studenoga]] [[1903.]] | mjesto_potpisa = {{nowrap|{{flagicon|SAD|1896}} [[Washington, D.C.]], [[SAD]]}} | datum_pečat = | datum_ratifikacije = [[26. veljače]] [[1904.]] | mjesto_ratifikacije = | datum_primjene = | uvjet_primjene = | datum_prestanka = [[1. listopada]] [[1979.]] | posrednici = | strana_1 = {{nowrap|{{flagicon|SAD|1896}} [[SAD]]}} | strana_2 = {{flagicon|PAN|1903}} [[Panama]] | potpisnici_1 = [[John Hay]] | potpisnici_2 = [[Philippe Bunau-Varilla]] | ratifikatori_1 = | ratifikatori_2 = | strane = | potpisnici = }} '''Sporazum Hay–Bunau-Varilla''' ([[Španjolski jezik|šp.]] ''Tratado Hay-Bunau Varilla'') sporazum je kojim se uspostavila [[Zona Panamskog kanala|Zona Panamskoga kanala]] i time se omogućila izgradnja [[Panamski kanal|Panamskoga kanala]].<ref name="a881">{{cite book |last=McCullough |first=David |date=1977 |title=Path Between The Seas |publisher=Simon & Schuster |isbn=978-0-671-24409-5 |publication-place=New York, NY |page=392-395}}</ref> Bio je sklopljen između [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]] i [[Panama|Paname]] [[18. studenoga]] [[1903.]] godine, a naziv je dobio prema njegovim potpisnicima, odnosno prema [[John Hay|Johnu Hayu]], američkome državnom tajniku, i [[Philippe Bunau-Varilla|Philippeu Bunau-Varilli]], [[Francuska|francuskome]] veleposlaniku Paname.<ref name="a881" /> == Okolnosti == {{main|Povijest Panamskog kanala|Odcjepljenje Paname od Kolumbije}} [[Ferdinand de Lesseps]], poznat kao predvodnik izgradnje [[Sueski kanal|Sueskoga kanala]], pokrenuo je [[1882.]] godine rad na kanalu koji je trebao povezati [[Sjeverna Amerika|Sjevernu]] i [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]] preko [[Panamska prevlaka|Panamske prevlake]], tadašnjega dijela [[Kolumbija|Kolumbije]].<ref name="Musicant">Musicant, I, ''The Banana Wars'', 1990, New York: Macmillan Publishing Co., {{ISBN|0025882104}}</ref> Tijekom izgradnje njegov se tim suočavao s brojnim problemima, odnosno s čestim [[Klizište|klizanjem tla]], otežanim rukovanjem alatom, blatom i bolešću. Posljedično je de Lessepsova tvrtka zapala u stečaj i rad je bio prekinut [[1889.]] godine.<ref name="Musicant" /> Nakon propalih pokušaja izgradnje Panamskoga kanala [[Philippe Bunau-Varilla|Bunau-Varilla]] kupio je značajan broj dionica [[Francuska|francuske]] tvrtke ''Compagnie Nouvelle du Canal de Panama'', koja je još uvijek imala koncesiju za rad, a uz to i vrijednih sredstava.<ref>Ameringer, Charles. "Panama Canal Lobby of Philippe Bunau-Varilla and William Nelson Cromwell." ''The American Historical Review'' 68, no. 2 (January 1963): 346–363. Accessed March 24, 2015.</ref> Interes [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]] za to područje, a osobito za izgradnju Panamskoga kanala i kontrolu nad njim, potaknuo je [[odcjepljenje Paname od Kolumbije]] [[1903.]] godine i uspostavu nezavisne države. SAD je prije toga pokušao sklopiti [[Sporazum Hay–Herrán]] s Kolumbijom rane [[1903.]] godine. Prema njemu bi isplatio 40 milijuna dolara za područje na kojemu su Francuzi izvodili radove, čime bi mu bila omogućena potpuna kontrola nad kanalom.<ref name="Yu">{{Cite book |author=Yu, Carlos |year=2011 |title=The big ditch: how America took, built, ran, and ultimately gave away the Panama Canal |publisher=Princeton University Press |isbn=9780691147383 |oclc=804699172}}</ref> Međutim, [[Kolumbijski senat]] odbio je ratificirati taj sporazum [[12. kolovoza]] [[1903.]] godine, pa su se Bunau-Varilla i ostali francuski ulagači našli na koraku pred potpunim gubitkom. Čvrsto uvjeren da će američki predsjednik [[Theodore Roosevelt]] podržati njegovu inicijativu, Bunau-Varilla sastao se s [[Manuel Amador|Manuelom Amadorom]], vođom panamskoga revolucijskog pokreta, u sobi [[New York|njujorškoga]] hotela Waldorf-Astoria, gdje mu je potpisao ček od 100 000 dolara za financiranje obnovljenoga pokreta. Zauzvrat je tražio da postane panamski diplomatski predstavnik u Washingtonu.<ref name="Yu" /><ref>{{cite web |title=Special to ''The New York Times''. November 5, 1903, Thursday, p. 1; 2557 words |url=https://timesmachine.nytimes.com/timesmachine/1903/11/05/105064628.pdf}}</ref> Panama je proglasila neovisnost u [[Studeni|studenome]] 1903. godine.<ref>{{cite web |title=Panamá: el último año |url=http://www.banrepcultural.org/blaavirtual/revistas/credencial/junio2004/panama%20ultimo.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20171009021454/http://www.banrepcultural.org/blaavirtual/revistas/credencial/junio2004/panama%20ultimo.htm |archive-date=October 9, 2017 |access-date=April 9, 2016 |publisher=banrepcultural.org}}</ref> U tome ju je SAD prešutno podržao, a službeno ju je priznao [[13. studenoga]]. Iako nije bio Panamac, Bunau-Varilla postao je veleposlanik Paname u SAD-u. U tome trenutku nije bio 17 godina u Panami, a onamo se nikada više nije ni vratio.<ref name="panama">{{cite web |year=2009 |title=The 1903 Treaty and Qualified Independence |url=https://countrystudies.us/panama/8.htm |access-date=2009-05-01 |publisher=[[U.S. Library of Congress]]}}</ref> O sporazumu se pregovaralo u [[Washington|Washingtonu]] i [[New York|New Yorku]]. U sklopu tih pregovora dogovoreno je da SAD, uostalom, otkupi za 40 milijuna dolara dionice i imovinu francuske tvrtke zadužene za izgradnju kanala, kako je izvorno bilo predviđeno Sporazumom Hay–Herrán.<ref name="PCA">{{cite web |title=American Canal Construction |url=http://www.pancanal.com/eng/history/history/american.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180120002528/http://www.pancanal.com/eng/history/history/american.html |archive-date=20 January 2018 |access-date=12 January 2014 |publisher=Panama Canal Authority}}</ref><ref>{{cite book |last=Kinzer |first=Stephen |year=2007 |title=Overthrow: America's Century of Regime Change from Hawaii to Iraq |url=https://archive.org/details/overthrow00step |publisher=Macmillan |isbn=9780805082401 |pages=[https://archive.org/details/overthrow00step/page/56 56–62] |chapter=3. From a Whorehouse to a White House |url-access=registration}}</ref> == Odredbe == Sporazumom je bilo odlučeno da SAD dobije prava nad [[Zonom Panamskog kanala|Zonom Panamskoga kanala]], odnosno trajno vlasništvo nad područjem koje se trebalo protezati oko osam kilometara s obiju strana kanala, a zauzvrat je trebao jednokratno platiti Panami do 10 milijuna dolara i isplaćivati godišnju zakupninu od 250 000 dolara. Panama nikada nije zakonski postala američka kolonija – Sporazumom Hay–Bunau-Varilla SAD-u je bila zagarantirana samo uprava nad Zonom kanala.<ref>{{cite web |title=Hay–Bunau-Varilla Treaty – Original document |url=https://avalon.law.yale.edu/20th_century/pan001.asp}}</ref> == Posljedice == Sporazum je od samoga početka predstavljao izvor sukoba između Paname i SAD-a. Zona Panamskoga kanala postala je društveno segregirano područje, gotovo izdvojeno od ostatka države. Američka postupanja u Panami opravdavala su se [[Ekološki determinizam|ekološkim determinizmom]]. Sukob proizašao iz sklopljenoga sporazuma doživio je svoj vrhunac [[9. siječnja]] [[1964.]] godine, kada su izbili neredi oko [[Suverenitet|suvereniteta]] nad [[Zona panamskog kanala|Zonom panamskoga kanala]]. Do njih je došlo nakon što se u sukobu između panamskih studenata i policijskih službenika Zone kanala poderala panamska zastava, a on je nastao zbog osporavanja prava da panamska zastava stoji uz američku. Postrojbe [[Vojska Sjedinjenih Američkih Država|američke vojske]] uključile su se u suzbijanje nasilja nakon što je policija bila svladana. U trodnevnome sukobu poginula su 22 Panamaca i četiri američka vojnika. U Panami se spomen na 9. siječnja obilježava [[Dan mučenika (Panama)|Danom mučenika]]. Ti su se događaji pokazali presudnima za donošenje odluke SAD-a o sklapanju [[Sporazumi Torrijos–Carter|Sporazuma Torrijos–Carter]] [[1977.]] godine. Njima se poništio Sporazum Hay–Bunau-Varilla i Panami se postupno prepuštala kontrola nad Zonom kanala. Potpuna joj je vlast bila ustupljena [[31. prosinca]] [[1999.]] godine.<ref>Ameringer, Charles. "Philippe Bunau-Varilla: New Light on the Panama Canal Treaty." ''The Hispanic American Historical Review'' 46, no. 1 (February 1966): 28–52. Accessed March 24, 2015.</ref> == Vidi također == * [[Sporazum Clayton–Bulwer]] * [[Sporazum Hay–Pauncefote]] * [[Sporazum Hay–Herrán]] == References == {{Reflist}} ==Vanjske veze== {{Commons category-inline}} {{Authority control}} [[Kategorija:Međunarodni ugovori|Hay–Bunau-Varilla]] [[Kategorija:Međunarodni odnosi Paname]] [[Kategorija:Politička historija Paname]] [[Kategorija:Međunarodni odnosi Sjedinjenih Američkih Država]] [[Kategorija:Politička historija Sjedinjenih Američkih Država]] qqjquuo5hp5gryrau7snuomn2jn2ysm 42690217 42690216 2026-09-18T21:18:35Z Edgar Allan Poe 29250 42690217 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Sporazum Hay–Bunau-Varilla | slika = Panama canal cartoon 1903.jpg | veličina = 350 px | opis = [[Karikatura]] iz [[1903.]] godine | tip = bilateralni | jezik = [[Engleski jezik|engleski]] | jezici = | potpisnica = | ratifikatora = | datum_nastanka = | datum_potpisa = [[18. studenoga]] [[1903.]] | mjesto_potpisa = {{nowrap|{{flagicon|SAD|1896}} [[Washington, D.C.]], [[SAD]]}} | datum_pečat = | datum_ratifikacije = [[26. veljače]] [[1904.]] | mjesto_ratifikacije = | datum_primjene = | uvjet_primjene = | datum_prestanka = [[1. listopada]] [[1979.]] | posrednici = | strana_1 = {{nowrap|{{flag|Sjedinjene Države|1896}}}} | strana_2 = {{flag|Panama|1903}} | potpisnici_1 = [[John Hay]] | potpisnici_2 = [[Philippe Bunau-Varilla]] | ratifikatori_1 = | ratifikatori_2 = | strane = | potpisnici = }} '''Sporazum Hay–Bunau-Varilla''' ([[Španjolski jezik|šp.]] ''Tratado Hay-Bunau Varilla'') sporazum je kojim se uspostavila [[Zona Panamskog kanala|Zona Panamskoga kanala]] i time se omogućila izgradnja [[Panamski kanal|Panamskoga kanala]].<ref name="a881">{{cite book |last=McCullough |first=David |date=1977 |title=Path Between The Seas |publisher=Simon & Schuster |isbn=978-0-671-24409-5 |publication-place=New York, NY |page=392-395}}</ref> Bio je sklopljen između [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]] i [[Panama|Paname]] [[18. studenoga]] [[1903.]] godine, a naziv je dobio prema njegovim potpisnicima, odnosno prema [[John Hay|Johnu Hayu]], američkome državnom tajniku, i [[Philippe Bunau-Varilla|Philippeu Bunau-Varilli]], [[Francuska|francuskome]] veleposlaniku Paname.<ref name="a881" /> == Okolnosti == {{main|Povijest Panamskog kanala|Odcjepljenje Paname od Kolumbije}} [[Ferdinand de Lesseps]], poznat kao predvodnik izgradnje [[Sueski kanal|Sueskoga kanala]], pokrenuo je [[1882.]] godine rad na kanalu koji je trebao povezati [[Sjeverna Amerika|Sjevernu]] i [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]] preko [[Panamska prevlaka|Panamske prevlake]], tadašnjega dijela [[Kolumbija|Kolumbije]].<ref name="Musicant">Musicant, I, ''The Banana Wars'', 1990, New York: Macmillan Publishing Co., {{ISBN|0025882104}}</ref> Tijekom izgradnje njegov se tim suočavao s brojnim problemima, odnosno s čestim [[Klizište|klizanjem tla]], otežanim rukovanjem alatom, blatom i bolešću. Posljedično je de Lessepsova tvrtka zapala u stečaj i rad je bio prekinut [[1889.]] godine.<ref name="Musicant" /> Nakon propalih pokušaja izgradnje Panamskoga kanala [[Philippe Bunau-Varilla|Bunau-Varilla]] kupio je značajan broj dionica [[Francuska|francuske]] tvrtke ''Compagnie Nouvelle du Canal de Panama'', koja je još uvijek imala koncesiju za rad, a uz to i vrijednih sredstava.<ref>Ameringer, Charles. "Panama Canal Lobby of Philippe Bunau-Varilla and William Nelson Cromwell." ''The American Historical Review'' 68, no. 2 (January 1963): 346–363. Accessed March 24, 2015.</ref> Interes [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]] za to područje, a osobito za izgradnju Panamskoga kanala i kontrolu nad njim, potaknuo je [[odcjepljenje Paname od Kolumbije]] [[1903.]] godine i uspostavu nezavisne države. SAD je prije toga pokušao sklopiti [[Sporazum Hay–Herrán]] s Kolumbijom rane [[1903.]] godine. Prema njemu bi isplatio 40 milijuna dolara za područje na kojemu su Francuzi izvodili radove, čime bi mu bila omogućena potpuna kontrola nad kanalom.<ref name="Yu">{{Cite book |author=Yu, Carlos |year=2011 |title=The big ditch: how America took, built, ran, and ultimately gave away the Panama Canal |publisher=Princeton University Press |isbn=9780691147383 |oclc=804699172}}</ref> Međutim, [[Kolumbijski senat]] odbio je ratificirati taj sporazum [[12. kolovoza]] [[1903.]] godine, pa su se Bunau-Varilla i ostali francuski ulagači našli na koraku pred potpunim gubitkom. Čvrsto uvjeren da će američki predsjednik [[Theodore Roosevelt]] podržati njegovu inicijativu, Bunau-Varilla sastao se s [[Manuel Amador|Manuelom Amadorom]], vođom panamskoga revolucijskog pokreta, u sobi [[New York|njujorškoga]] hotela Waldorf-Astoria, gdje mu je potpisao ček od 100 000 dolara za financiranje obnovljenoga pokreta. Zauzvrat je tražio da postane panamski diplomatski predstavnik u Washingtonu.<ref name="Yu" /><ref>{{cite web |title=Special to ''The New York Times''. November 5, 1903, Thursday, p. 1; 2557 words |url=https://timesmachine.nytimes.com/timesmachine/1903/11/05/105064628.pdf}}</ref> Panama je proglasila neovisnost u [[Studeni|studenome]] 1903. godine.<ref>{{cite web |title=Panamá: el último año |url=http://www.banrepcultural.org/blaavirtual/revistas/credencial/junio2004/panama%20ultimo.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20171009021454/http://www.banrepcultural.org/blaavirtual/revistas/credencial/junio2004/panama%20ultimo.htm |archive-date=October 9, 2017 |access-date=April 9, 2016 |publisher=banrepcultural.org}}</ref> U tome ju je SAD prešutno podržao, a službeno ju je priznao [[13. studenoga]]. Iako nije bio Panamac, Bunau-Varilla postao je veleposlanik Paname u SAD-u. U tome trenutku nije bio 17 godina u Panami, a onamo se nikada više nije ni vratio.<ref name="panama">{{cite web |year=2009 |title=The 1903 Treaty and Qualified Independence |url=https://countrystudies.us/panama/8.htm |access-date=2009-05-01 |publisher=[[U.S. Library of Congress]]}}</ref> O sporazumu se pregovaralo u [[Washington|Washingtonu]] i [[New York|New Yorku]]. U sklopu tih pregovora dogovoreno je da SAD, uostalom, otkupi za 40 milijuna dolara dionice i imovinu francuske tvrtke zadužene za izgradnju kanala, kako je izvorno bilo predviđeno Sporazumom Hay–Herrán.<ref name="PCA">{{cite web |title=American Canal Construction |url=http://www.pancanal.com/eng/history/history/american.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180120002528/http://www.pancanal.com/eng/history/history/american.html |archive-date=20 January 2018 |access-date=12 January 2014 |publisher=Panama Canal Authority}}</ref><ref>{{cite book |last=Kinzer |first=Stephen |year=2007 |title=Overthrow: America's Century of Regime Change from Hawaii to Iraq |url=https://archive.org/details/overthrow00step |publisher=Macmillan |isbn=9780805082401 |pages=[https://archive.org/details/overthrow00step/page/56 56–62] |chapter=3. From a Whorehouse to a White House |url-access=registration}}</ref> == Odredbe == Sporazumom je bilo odlučeno da SAD dobije prava nad [[Zonom Panamskog kanala|Zonom Panamskoga kanala]], odnosno trajno vlasništvo nad područjem koje se trebalo protezati oko osam kilometara s obiju strana kanala, a zauzvrat je trebao jednokratno platiti Panami do 10 milijuna dolara i isplaćivati godišnju zakupninu od 250 000 dolara. Panama nikada nije zakonski postala američka kolonija – Sporazumom Hay–Bunau-Varilla SAD-u je bila zagarantirana samo uprava nad Zonom kanala.<ref>{{cite web |title=Hay–Bunau-Varilla Treaty – Original document |url=https://avalon.law.yale.edu/20th_century/pan001.asp}}</ref> == Posljedice == Sporazum je od samoga početka predstavljao izvor sukoba između Paname i SAD-a. Zona Panamskoga kanala postala je društveno segregirano područje, gotovo izdvojeno od ostatka države. Američka postupanja u Panami opravdavala su se [[Ekološki determinizam|ekološkim determinizmom]]. Sukob proizašao iz sklopljenoga sporazuma doživio je svoj vrhunac [[9. siječnja]] [[1964.]] godine, kada su izbili neredi oko [[Suverenitet|suvereniteta]] nad [[Zona panamskog kanala|Zonom panamskoga kanala]]. Do njih je došlo nakon što se u sukobu između panamskih studenata i policijskih službenika Zone kanala poderala panamska zastava, a on je nastao zbog osporavanja prava da panamska zastava stoji uz američku. Postrojbe [[Vojska Sjedinjenih Američkih Država|američke vojske]] uključile su se u suzbijanje nasilja nakon što je policija bila svladana. U trodnevnome sukobu poginula su 22 Panamaca i četiri američka vojnika. U Panami se spomen na 9. siječnja obilježava [[Dan mučenika (Panama)|Danom mučenika]]. Ti su se događaji pokazali presudnima za donošenje odluke SAD-a o sklapanju [[Sporazumi Torrijos–Carter|Sporazuma Torrijos–Carter]] [[1977.]] godine. Njima se poništio Sporazum Hay–Bunau-Varilla i Panami se postupno prepuštala kontrola nad Zonom kanala. Potpuna joj je vlast bila ustupljena [[31. prosinca]] [[1999.]] godine.<ref>Ameringer, Charles. "Philippe Bunau-Varilla: New Light on the Panama Canal Treaty." ''The Hispanic American Historical Review'' 46, no. 1 (February 1966): 28–52. Accessed March 24, 2015.</ref> == Vidi također == * [[Sporazum Clayton–Bulwer]] * [[Sporazum Hay–Pauncefote]] * [[Sporazum Hay–Herrán]] == References == {{Reflist}} ==Vanjske veze== {{Commons category-inline}} {{Authority control}} [[Kategorija:Međunarodni ugovori|Hay–Bunau-Varilla]] [[Kategorija:Međunarodni odnosi Paname]] [[Kategorija:Politička historija Paname]] [[Kategorija:Međunarodni odnosi Sjedinjenih Američkih Država]] [[Kategorija:Politička historija Sjedinjenih Američkih Država]] s557iyh0trshpie907os7yhj0c3fqeu 0 4725541 42690300 2026-09-19T02:57:34Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Choiseul (Gornja Marna)]] na [[Choiseul (Haute-Marne)]] preko preusmjerenja 42690300 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Choiseul (Haute-Marne)]] pcz4wxj3js33uv9t3w7ambwrkfa4izs 1 4725542 42690302 2026-09-19T02:57:34Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Choiseul (Gornja Marna)]] na [[Razgovor:Choiseul (Haute-Marne)]] 42690302 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Razgovor:Choiseul (Haute-Marne)]] bl4vkjx18oqtyv4z1nllemnf04k8umm 0 4725543 42690303 2026-09-19T02:58:09Z Edgar Allan Poe 29250 Preusmjereno na [[Haute-Marne]] 42690303 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Haute-Marne]] 3ztcdre2jebegqrjdsr6wv5ao6kr0u4 0 4725544 42690304 2026-09-19T02:59:29Z Edgar Allan Poe 29250 Preusmjereno na [[Champagne-Ardenne]] 42690304 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Champagne-Ardenne]] gwff5iqft8sain18dcn7qiz1c7ntd9t 0 4725545 42690321 2026-09-19T06:36:29Z Duma 16555 Nova stranica: '''Hipoteza dvorske lude''' koristi se u odnosu na ideju da [[Abiotički faktor|abiotičke]] sile (uključujući [[klima|klimu]]), a ne [[wikt:biotic|biotička]] konkurencija između [[vrsta]], funkcioniraju kao glavna pokretačka snaga iza procesa u [[evolucija|evoluciji]] koji dovode do [[specijacija|specijacije]]. U teoriji evolucije, hipoteza dvorske lude suprotna je [[hipoteza o Crvenoj kraljici|hipotezi o Crvenoj kraljici]]. Termin "hipoteza dvorske lude" skovao je A... 42690321 wikitext text/x-wiki '''Hipoteza dvorske lude''' koristi se u odnosu na ideju da [[Abiotički faktor|abiotičke]] sile (uključujući [[klima|klimu]]), a ne [[wikt:biotic|biotička]] konkurencija između [[vrsta]], funkcioniraju kao glavna pokretačka snaga iza procesa u [[evolucija|evoluciji]] koji dovode do [[specijacija|specijacije]]. U teoriji evolucije, hipoteza dvorske lude suprotna je [[hipoteza o Crvenoj kraljici|hipotezi o Crvenoj kraljici]]. Termin "hipoteza dvorske lude" skovao je [[Anthony Barnosky]] 1999. kao aluziju na hipotezu o Crvenoj kraljici.<ref>Anthony Barnosky, "Does evolution dance to the Red Queen or the Court Jester?", 3 Annual Meeting of the Society of Vertebrate Paleontology USA (1999). https://www.tandfonline.com/toc/ujvp20/19/sup003?nav=tocList</ref> U radu iz 2001. godine na tu temu,<ref name="berkeley2001">Anthony Barnosky, "Distinguishing The Effects Of The Red Queen And Court Jester On Miocene Mammal Evolution In The Northern Rocky Mountains" Journal of Vertebrate Paleontology 21(1):172–185, March 2001 http://www.ucmp.berkeley.edu/miomap/RESULTS-MIOMAP/barnoskyjvp2001.pdf</ref> Barnosky koristi taj termin bez navođenja izvora, sugerirajući da ga je on skovao. Westfall i Millar pripisuju termin njemu (citirajući rad iz 2001.) u vlastitom radu iz 2004. godine.<ref name="autogenerated2004">Robert D. Westfall and Constance I. Millar, "Genetic consequences of forest population dynamics influenced by historic climatic variability in the western USA" Forest Ecology and Management 197 (2004) 159–170. http://www.fs.fed.us/psw/publications/westfall/Westfall%20&%20Millar%2004.pdf</ref> Michael Benton također pripisuje Barnoskyju zasluge za skovanu frazu.<ref name="autogenerated728">Michael J. Benton, "The Red Queen and the Court Jester: Species Diversity and the Role of Biotic and Abiotic Factors Through Time", Science February 6, 2009: Vol. 323 no. 5915 pp. 728–732 {{doi|10.1126/science.1157719}}</ref> Od 2001. godine, mnogi istraživači iz polja evolucije (kao što su Tracy Aze,<ref name="macroevolutionary349">Thomas H. G. Ezard, Tracy Aze, Paul N. Pearson, and Andy Purvis, "Interplay Between Changing Climate and Species' Ecology Drives Macroevolutionary Dynamics", Science April 15, 2011: Vol. 332 no. 6027 pp. 349–351 {{doi|10.1126/science.1203060}}</ref> Anthony Barnosky, Michael J. Benton,<ref name="autogenerated728" /> Douglas Erwin,<ref name="autogenerated1">Jeremy B.C. Jackson and Douglas H. Erwin, "What can we learn about ecology and evolution from the fossil record?" Trends in Ecology and Evolution)</ref> Thomas Ezard,<ref name="macroevolutionary349" /> Sergey Gravilets,<ref>Sergey Gavrilets, et al., "Adaptive Radiation: Contrasting Theory with Data", Science February 6, 2009: 732–737. {{doi|10.1126/science.1157966}}</ref> J.B.C. Jackson,<ref name="autogenerated1" /> Paul N. Pearson,<ref name="macroevolutionary349" /> Andy Purvis,<ref name="macroevolutionary349" /> Robert D. Westfall<ref name="autogenerated2004" /> i [[Constance I. Millar]]<ref name="autogenerated2004" />) počeli su koristiti termin "hipoteza dvorske lude" kako bi opisali stav da evoluciju na makro skali više pokreću abiotički faktori nego biotička konkurencija, koju opisuje hipoteza o Crvenoj kraljici. Jedan primjer dinamike dvorske lude je korelacija između globalnih temperatura i stope diverzifikacije kod ptica.<ref name=Claramunt2015>{{cite journal |last1=Claramunt |first1=S. |last2=Cracraft |first2=J.|author-link2=Joel Cracraft |title=A new time tree reveals Earth history's imprint on the evolution of modern birds |journal=Sci Adv |date=2015 |volume=1 |issue=11 |doi=10.1126/sciadv.1501005 |article-number=e1501005|pmid=26824065 |pmc=4730849 |bibcode=2015SciA....1E1005C }}</ref> == Sadržaj hipoteze == Hipoteza dvorske lude nadovezuje se na teoriju [[punktualizam|isprekidane ravnoteže]] [[Stephen Jay Gould|Stephena Goulda]] (1972)<ref>{{cite book |last1=Eldredge |first1=Niles |first2=S. J. |last2=Gould |year=1972 |chapter=Punctuated equilibria: an alternative to phyletic gradualism |editor-first=T. J. M. |editor-last=Schopf |title=Models in Paleobiology |location=San Francisco |publisher=Freeman Cooper |pages= 82–115 |isbn=0-87735-325-5 }} Reprinted in {{cite book |first=N. |last=Eldredge |title=Time frames |location=Princeton |publisher=Princeton Univ. Press |year=1985 |isbn=0-691-02435-9 }}</ref> pružajući primarni mehanizam za nju.<ref name="berkeley2001"/> Barnoskyjev rad iz 2001. jedan je od prvih koji je koristio termin prikladan za stranu debate dvorske lude: hipoteza stabilnosti Stensetha i Maynarda Smitha (1984), Vrbina teorija staništa (1992), Vrbina hipoteza pulsa preokreta (1985), Vrbina hipoteza semafora i model releja (1995), Gouldovi slojevi vremena (1985), Brettova i Bairdova koordinirana staza (1995) i teorije koevolucione neravnoteže Grahama i Lundeliusa (1984).<ref>{{cite journal |first=Anthony |last=Barnosky |title=Distinguishing The Effects Of The Red Queen And Court Jester On Miocene Mammal Evolution In The Northern Rocky Mountains |journal=Journal of Vertebrate Paleontology |volume=21 |issue=1 |pages=172–185 [at Table 1] |date=2001 |doi=10.1671/0272-4634(2001)021[0172:DTEOTR]2.0.CO;2 |s2cid=12356079 }}</ref> Barnoskyjev rad iz 2001. godine, jedan od prvih koji je uveo taj termin,<ref name="berkeley2001"/> objašnjava šta znači hipoteza dvorske lude, opisujući je kao jednu stranu debate o sljedećem: :„Bilo da je ovaj marš morfologije i [[relativna brojnost vrsta|sastava vrsta]] kroz vrijeme, tako dobro dokumentovan ne samo kod sisara već i kroz čitav fosilni zapis, snažnije pod utjecajem interakcija među vrstama (hipoteza o Crvenoj kraljici) ili nasumičnih poremećaja fizičkog okruženja poput klimatskih promjena, tektonskih događaja ili čak udara bolida koji mijenjaju osnovna pravila za biotu (hipoteza dvorske lude)... Klasa alternativnih ideja, ovdje nazvanih hipotezama dvorske lude, dijeli osnovnu pretpostavku da su promjene u fizičkom okruženju, a ne same biotičke interakcije, inicijatori velikih promjena u organizmima i ekosistemima... Hipoteze dvorske lude impliciraju da događaji nasumični u odnosu na biotu povremeno mijenjaju pravila na biotičkom terenu. Rezultat je ubrzan biotički odgovor (u odnosu na pozadinske stope).“ Hipoteza o Crvenoj kraljici (koja se fokusira na evoluciju putem biotičkih interakcija) i hipoteza dvorske lude (koja se fokusira na evoluciju putem abiotičkih faktora kao što su stohastički poremećaji u okolini) obje utiču na koevolucijsko prebacivanje u interakciji domaćina i parazita.<ref>{{cite journal|doi=10.1126/sciadv.1501548|pmid=26973878|last=Rabajante|first=J|title=Host-parasite Red Queen dynamics with phase-locked rare genotypes|journal=[[Science Advances]]|year=2016|volume=2|issue=3|article-number=e1501548|issn=2375-2548|display-authors=etal|pmc=4783124|bibcode=2016SciA....2E1548R}}</ref> Barnosky u radu iz 2001. godine<ref name="berkeley2001"/> priznaje da hipoteza dvorske lude nije nužno u suprotnosti s hipotezom o Crvenoj kraljici: :"Zaista, kako je Ned Johnson primijetio (nakon što je poslušao predavanje u kojem su ove ideje izražene): ''Možda je vrijeme da se dvorska luda oženi Crvenom kraljicom''. To jest, možda je dihotomija između dvije hipoteze zapravo dihotomija razmjera i možda ćemo, dok tražimo načine za putovanje preko bioloških nivoa, pronaći načine za rješavanje tih dihotomija." == Hipoteza o Crvenoj kraljici == Hipoteza o Crvenoj kraljici je termin koji je skovao [[Leigh Van Valen]] 1973. godine,<ref name="autogenerated728" /> pozivajući se na knjigu [[Lewis Carroll|Lewisa Carrolla]] ''[[Through the Looking Glass|Kroz ogledalo]]''. U teoriji evolucije se odnosi na utrku u naoružanju evolutivnih razvoja i kontra-razvoja koji dovode do toga da koevoluirajuće vrste tjeraju jedna drugu na razvijanje novih prilagodbi. Postoji spor oko toga koliko snažno ova takmičenja između [[vrsta]] pokreću evoluciju na nivou specijacije, a koliko je umjesto toga pokreću abiotički faktori poput udara [[meteor]]a i [[klimatske promjene|klimatskih promjena]]. Vješta metafora koja bi obuhvatila tu alternativu nije postojala sve dok ju Barnosky nije osmislio. == Reference == {{reflist|30em}} [[Kategorija:Ekologija]] [[Kategorija:Evoluciona biologija]] kdgc5u51p8lfugojj8gsw8dycsreqhj 0 4725546 42690322 2026-09-19T06:37:08Z Duma 16555 Preusmjereno na [[Hipoteza dvorske lude]] 42690322 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Hipoteza dvorske lude]] 2p1u3t5e4xctwxfrh043bqg7bzjtq3n 0 4725547 42690332 2026-09-19T07:31:05Z Duma 16555 Nova stranica: '''Potisak prošlosti'''<ref name="Nee POTPa">{{cite journal |last1=Nee |first1=S |last2=May |first2=R. M. |last3=Harvey |first3=P. H. |title=The reconstructed evolutionary process. |journal=Phil. Trans. R. Soc. B |date=1994 |volume=344 |issue=1309 |pages=305–311 |doi=10.1098/rstb.1994.0068|pmid=7938201 }}</ref><ref name="POTPa">{{cite journal |last1=Budd |first1=G. E. |last2=Mann |first2=R. P. |title=History is written by the victors: the effect of the push of the past on... 42690332 wikitext text/x-wiki '''Potisak prošlosti'''<ref name="Nee POTPa">{{cite journal |last1=Nee |first1=S |last2=May |first2=R. M. |last3=Harvey |first3=P. H. |title=The reconstructed evolutionary process. |journal=Phil. Trans. R. Soc. B |date=1994 |volume=344 |issue=1309 |pages=305–311 |doi=10.1098/rstb.1994.0068|pmid=7938201 }}</ref><ref name="POTPa">{{cite journal |last1=Budd |first1=G. E. |last2=Mann |first2=R. P. |title=History is written by the victors: the effect of the push of the past on the fossil record. |journal=Evolution |volume=72 |issue=11 |pages=2276–2291 |date=2018 |doi=10.1111/evo.13593 |pmid=30257040 |pmc=6282550 }}</ref> je vrsta [[pristranost preživljavanja|pristranosti preživljavanja]] povezane s evolucijskom diverzifikacijom kada je izumiranje moguće. Skupine koje prežive dugo vremena vjerojatno su "imale odličan početak",<ref name="Nee POTPa" /> što znači da ova statistička pristranost stvara [[iluzija|iluziju]] stvarnog usporavanja stope diverzifikacije tokom vremena. == Modeliranje rođenja i smrti u evolucijskim istraživanjima == Evolutivni procesi [[stope diverzifikacije|specijacije i izumiranja]] mogu se modelirati [[stohastika|stohastičkim]] "[[Proces rođenja i smrti|modelom rođenja i smrti]]" (BDM, en. birth-death model), koji je važna komponenta u proučavanju [[makroevolucija|makroevolucije]]. BDM svakoj vrsti dodjeljuje određenu vjerojatnoću razdvajanja (<math>\lambda</math>) ili izumiranja (<math>\mu</math>) po vremenskom intervalu.<ref>{{cite journal |last1=Nee |first1=Sean |title=Birth-Death models in Macroevolution |journal=Annu. Rev. Ecol. Evol. Syst. |date=2006 |volume=37 |pages=1–17 |doi=10.1146/annurev.ecolsys.37.091305.110035 |url=https://geosci.uchicago.edu/~foote/SHORT/Nee2007BirthDeath.AREES.pdf |accessdate=27 October 2018}}</ref> To dovodi do eksponencijalne distribucije, pri čemu je broj vrsta u određenom [[kladus]]u ''N'' u bilo kojem trenutku t dat sa <math>N(t) = N(t_0) e^{(\lambda - \mu)(t - t_0)}, \ \ \ \ \ t \geq t_0</math>, iako ovaj izraz daje očekivanu vrijednost samo kada su <math>N</math> i <math>t</math> veliki (vidjeti dolje). U posebnom slučaju da nema izumiranja, ovo se pojednostavljuje na takozvani "[[preferencijalno povezivanje|Yuleov proces]]". == Prikazi loza kroz vrijeme == Drugačiji tip grafikona raznolikosti kroz vrijeme, nazvan grafikon "loze kroz vrijeme" (LTT, en. lineage through time), ''retrospektivno'' rekonstruira broj loza koje su dovele do živih vrsta neke skupine. Ovo je ekvivalentno konstruiranju datirane [[filogenija|filogenije]], a zatim brojanju koliko je grana prisutno u svakom vremenskom intervalu. Kako retrospektivno znamo da su sve takve loze preživjele do danas, slijedi da nije moguće izumiranje duž njih. Može se pokazati da je stopa stvaranja novih loza kroz vrijeme data sa <math>\lambda-\mu</math>.<ref name="POTPa" /> == Pristrasnost preživljavanja u diversifikaciji == Umjesto razmatranja distribucije svih mogućih stohastičkih ishoda za date vrijednosti<math>t, \lambda</math> i <math>\mu</math>, moguće je razmotriti i šta se dešava kada se određeni uslovi preživljavanja nametnu mogućim ishodima. === Potisak prošlosti === Ako je BDM modeliran unaprijed, tj. ako se sudbina originalne pojedinačne vrste modelira kroz vrijeme, tada se može dogoditi širok spektar mogućih ishoda, jer je proces stohastički. Sa značajnim stopama izumiranja, svaki određeni kladus će vjerovatno biti kratkog vijeka. Međutim, znamo da relativno dugovječni kladusi, poput [[biljke|biljaka]] ili [[životinja]] po definiciji, ''nisu'' izumrli. Kao rezultat toga, njihovi obrasci diverzifikacije bit će podskup svih mogućih ishoda za diverzifikacije sa njihovim specifičnim vrijednostima <math>\lambda</math> i <math>\mu</math> - svi obrasci s ranim izumiranjem bit će isključeni. Nametanje uvjeta preživljavanja kladusu implicira da će stope rane diverzifikacije biti veće od očekivanih. Može se pokazati da je za dugovječan kladus očekivana početna kratkoročna stopa diverzifikacije približno <math>2\lambda</math>,<ref name="POTPa" /><ref name="StadlerandSteel">{{cite journal |last1=Stadler |first1=T |last2=Steel |first2=M |title=Distribution of branch lengths and phylogenetic diversity under homogeneous speciation models. |journal=J. Theor. Biol. |date=2012 |volume=297 |pages=33–40|pmid=22142624 |doi=10.1016/j.jtbi.2011.11.019 |arxiv=1107.5926 |bibcode=2012JThBi.297...33S |s2cid=17461488 }}</ref> za razliku od dugoročne stope od <math>\lambda-\mu</math>. Međutim, široki intervali pouzdanosti ove vrijednosti znače da vrijednosti početne diverzifikacije do <math>3\lambda</math> spadaju u raspon od 95%. Dugovječni kladusi bi stoga trebali pokazati karakterističan rani nalet diverzifikacije koji brzo opada na dugoročnu stopu, efekat koji se naziva "potisak prošlosti". === Privlačenje sadašnjosti === Za kladusu normalne veličine, potisak prošlosti se opaža samo u sirovom brojanju vrsta kroz vrijeme (npr. onih rekonstruiranih iz fosilnih zapisa), ali stopa povećanja loze je pod utjecajem kako se sadašnjost približava. To je zato što nedavno stvoreni podkladusi unutar određene skupine imaju očekivani životni vijek, i kako se sadašnjost približava, ti podkladusi neće imati vremena da izumru. Stoga bi se stopa stvaranja rekonstruiranih loza trebala povećati u bliskoj prošlosti od <math>\lambda-\mu</math> do <math>\lambda</math> u sadašnjosti - žive vrste po definiciji imaju opaženu nultu stopu izumiranja. Ovo teoretski prividno povećanje stope stvaranja loze nazvano je "privlačenje sadašnjosti". [[File:Push of the past.jpg|thumb|Logaritamski dijagrami broja vrsta za sirove vrste (plave linije) i loze kroz vrijeme (crvena linija) kada je diverzifikacija uvjetovana preživljavanjem u prošlosti. U A, brza rana stopa diverzifikacije u plavoj liniji predstavlja potisak prošlosti, a kasni porast duž crvene linije predstavlja privlačenje sadašnjosti. Sjenčanje daje intervale pouzdanosti od 95%. U B i C prikazano je uočeno usporavanje stopa diverzifikacije kroz vrijeme i u odnosu na raznolikost. Iz Budda i Manna (2018).<ref name="POTPa" />]] U stvarnosti, „privlačenje sadašnjosti“ se pokazalo teškim za demonstrirati: stope stvaranja loza u rekonstruiranim filogenijama često pokazuju usporavanje ili čak smanjenje kako se približavamo sadašnjosti. Došlo je do mnogih rasprava o toj zagonetki i predložena su dva glavna rješenja: prvo, da je diverzifikacija zavisna od raznolikosti,<ref name="Rabosky DDD">{{cite journal |last1=Rabosky |first1=D. L. |title=Diversity-dependence, ecological speciation, and the role of competition in macroevolution. |journal=Annu. Rev. Ecol. Evol. Syst. |date=2013 |volume=44 |pages=481–502 |doi=10.1146/annurev-ecolsys-110512-135800}}</ref> tako da se, kako se dostiže nosivi kapacitet okoline, stopa stvaranja loza usporava; drugo, da naš moderni koncept vrsta ne obuhvata „loze“ BDM-a pravilno i da je specijacija, kakvom je poznajemo, samo krajnja tačka dugotrajnog procesa cijepanja subpopulacija kroz vrijeme, od kojih se svaka može smatrati lozom za sebe.<ref name="Etienne and Rosindell">{{cite journal |last1=Etienne |first1=R. S. |last2=Rosindell |first2=J. |title=Prolonging the past counteracts the pull of the present: protracted speciation can explain observed slowdowns in diversification. |journal=Syst. Biol. |volume=61 |issue=2 |pages=204–213 |doi=10.1093/sysbio/syr091|year=2012 |pmid=21873376 |pmc=3280041 |doi-access=free }}</ref> == Pristrasnost u fluktuaciji i preživljavanju == Za datu stopu diverzifikacije od <math>\lambda-\mu</math>, moguće je razmotriti scenarije visoke fluktuacije (λ i μ visoki) i niske fluktuacije (λ i μ niski).<ref name="POTPa" /> Budući da poticaj prošlosti i privlačnost sadašnjosti zavise od stohastičkog odsustva izumiranja, slijedi da su oba ova efekta najveća kada je m visok, tj. u situacijama visoke fluktuacije. Na primjer, ako je λ 0,6 i μ 0,55 (oba mjerena u stopama po vrsti na milion godina), početna stopa proizvodnje vrsta bila bi 1,2 (2λ); ali ako su bile 0,15 i 0,1 respektivno, početna stopa bi bila samo 0,3, iako je ukupna stopa diverzifikacije (<math>\lambda-\mu</math>) ista u oba slučaja, 0,05. Može se vidjeti da početna stopa diverzifikacije u poticaju prošlosti može biti mnogo veća od pozadinske stope; u prvom slučaju ovdje, 24 puta veća. Tako visoke stope su često uočene u porijeklu glavnih skupina kao što su životinje i angiosperme. Moguće je da su takve upečatljive diverzifikacije jednostavno posljedica pristranosti preživljavanja i da ako bi se ukupne stope mogle mjeriti u vrijeme njihovog nastanka (uključujući i one skupina koje su brzo izumrle), ne bi se uočile neuobičajene stope. Razmatranje [[Testiranje statističkih hipoteza|nulte hipoteze]] o pristranosti preživljavanja je stoga važno prilikom pripisivanja uzroka očiglednim slučajevima rane brze diverzifikacije. == Porijeklo krunske grupe == Izgleda da je efekat pritiska prošlosti razlog zašto se [[krunska grupa|krunske grupe]] obično pojavljuju rano u historiji skupine kao cjeline: skupine koje se lako diverzificiraju teže stvaranju ranih novih loza. == Masovna izumiranja i potisak prošlosti == Poticaj prošlosti je očekivani efekat kad god se mala grupa diverzificira i zna se da je njen budući opstanak ostvaren. Stoga bi to trebalo biti vidljivo i kod skupina koje su bile teško pogođene [[masovno izumiranje|masovnim izumiranjem]], a koje su se potom ponovo diverzificirale.<ref name="POTPa" /> == Reference == {{Reflist|30em}} [[Kategorija:Evoluciona biologija]] qd0fxjisjc44zhlokcs1zum161be9yy